Strukturalna i Funkcionalna Psihologija

7/23/2019 Strukturalna i Funkcionalna Psihologija

1/16

Strukturalna psihologija

Wilhelm Wundt (18321920), esto nazivan prvim psihologom, ocempsihologije i osnivaem psihologije (iao se ! psiholo"oj literat!ri jo" i #anasraspravlja o najvi"e zasl!$!je ove nazive), %io je !eni !venih !enjaa, zasl!$nih

i za psihologij!, &iillera, 'echnera i clmholtza, o# ojega je izvjesno vrijeme %ioa asistent *a !niverzitetima ! ei#el%erg!, +iirich! i eipzig! pre#avao je-iziologij!, -ilozo-ij! i psihologij!, #a %i se asnije posvetio islj!ivo psihologiji .eipzig! je 18/9 go#ine osnovao prv! psiholo"! la%oratorij! (nazvan! instit!tom)na svijet!, ma#a ! literat!ri postoje mi"ljenja #a %i prvenstvo tre%alo pripastimerianc! illiam! ames!, alijan! 4erge! i !n#otovom zemlja! i rival!5arl! 4t!mp-!

Wilhelm Max Wundt 1832-1920

(slika iz 1897 godine)

SLIKA prenijeta sa:

http://www.uned.es/doctorado-ciencia-afectiva/Curso1/Articulos/Wundt.html

1
http://www.uned.es/doctorado-ciencia-afectiva/Curso1/Articulos/Wundt.htmlhttp://www.uned.es/doctorado-ciencia-afectiva/Curso1/Articulos/Wundt.html


2/16

6otovo cijeli ra#ni vije !n#t je proveo ! eipzig! g#je je osnovao svoj!

!ven! la%oratorij! .%rzo je leipzi"a la%oratorija postala sre#i"tem svjetsepsihologije g#je s! se o!pljali psiholozi sa svih strana svijeta *ei %i ostajali ra7evrijeme, #r!gi go#inama &nogi s! postali slavni # *ijemaca, najpoznatiji s! %ili iilpe (osniva asnije :iirz%!r"e "ole), ' r!eger (!n#tov naslje#ni !eipzig! i osniva leipzi"e "ole), raepelin (psihijatar, a!tor lasi-iacije #!"evnih

%olesti na osnovne gr!pe), iz 4; je stigao 5attell (zaetni #i-erencijalnepsihologije i testologije, prvi amerii pro-esor psihologije), ngell (!temeljiteljia"e "ole -!ncionalizma), itchener (osniva str!t!ralizma) ao se englesa psihologija nalazila po#sna$nim !ticajem #arvinizma, iz ove je zemlje #o"lo manje psihologa ! sveti gra#

psihologije eipzig =z ?!sije s! #o"li oarsi i @


3/16

ve7ina ga je nap!stila i osnovala vlastite "ole ili se, pa, prilj!ila "olama oje s!se s!protstavljale !n#tovoj *jegovim i#ejama vjerni s! ostali je#ino itchener iirth, oji inae ao psiholog nije %io oso%ito poznat rstenja (19G9) rezimira #a

je !n#t cijelog $ivota ostao svojevrstan !samljeni ne !estv!j!7i a ni naje#nom meH!naro#nom psiholo"om ongres! (#o !n#tove smrti o#r$ano ih je

"est)U Wundtovo vrijeme u leipzikoj laboratoriji bilo je izvedeno nekoliko stotina

psiholokih eksperimenata. Prouavani su psihofiziki odnosi, osjeti, opaanja,predstave, vrijeme reakcije, asocijacije, panja i drugi, preteno osnovni

procesi. U pogledu eksperimentalnog prouavanja sloenih procesa kao to je,

na primjer, miljenje, Wundt je bio veoma skeptian. matrao je da je njihovomprouavanju primjerenije poznavanje nacionalne istorije.

?azlog za to je injenica #a je !n#t introspecij! smatrao na!nom meto#omBo"to je proces mi"ljenja #!gotrajan, nemog!7e ga je neposre#no opisati, aintrospecija se ta#a pretvara ! retrospecij!

Wundtovu introspekciju moemo oznaiti kao analitiku introspekciju zarazliku od drugih introspektivnih metoda, kakva je, na primjer, fenomenoloka

introspekcija. !spitanik je svoj doivljaj morao ralaniti na primarne

komponente, elemente, atome svijesti, koji se vie ne mogu dijeliti. "a takavpostupak morao je biti izvanredno uvjeban. U Wundtovoj bi laboratoriji pokus

mnogo puta ponovili #ak i vie hiljada puta$ prije nego to su smatraliispitanika dovoljno spremnim za konani eksperiment.

aav nain ra#a #ao je osnov! #a ovo postane je#an o# glavnih prigovora!n#tovoj introspeciji 6e"talt psiholozi s! m! pre%acivali #a je njegova teorija oelementaristioj str!t!ri svijesti rez!ltat izvje"taene meto#e

!n#t je smatrao #a post!pa posmatranja ne !tie na !vje$%anog ispitania, #o

je itchener a smatrao #a samoposmatranje vremenom postaje nesvjesno o s!, !svaom sl!aj!, najizra$enije sla%e tae analitie introspecije

Pred psihologijom stoje tri temeljna zadatkaI

1 ra"laniti omplese i str!t!re svijesti na elemente o# ojih s! sainjeniF2 pro!iti ao s! elementi meH!so%no povezaniF3 !tvr#iti psiholo"e zaonitosti povezivanja ve %i za#ate isp!njavala samo

analitia introspecija+a !n#tov psiholo"i sistem a$emo #a je analitian, elementaristian, atomiE

stii, mole!laran it#, #a pre#stavlja hemij! #!"e, po"to i hemija slino shvatamaterij! ao spoj ne#jeljivih (ao se ranije vjerovalo) elemenata

!n#t je svijest, o#nosno is!stva svijesti rascijepao na elemente oji se ne mog!razlagati na jo" je#nostavnije #ijelove >lementima pripa#aj! razliita svojstvaBrocesom asocijacija oni se sje#inj!j! ! vi"e omplese i str!t!re

3


4/16

?azliovao je tri vrste elemenataI1 osjete, oji s! meH!so%no razliiti po valitet! i intenzitet! om%inacijom ovihoso%ina #o%ivamo mnogo raznih osjetaF

2predstave, ali ne omplesne nego elementarne, oje o#govaraj! osjetima

nego i s!cesivni +a vrijeme trajanja emocija sr#$%e, na primjer, ni$! se razliitiosje7aji!n#t je govorio i o atima volje = njih sainjavaj! osjeti i osje7aji 4lini s!

emocijama, samo "to ! njima !estv!j! poje#ini speci-ini osje7ajiao se elementi povez!j! ! ompleseJ !n#t je to o%jasnio op7im zakonom

psihike kauzalnosti, oja se, meH!tim, razli!je o# -izie a!zalnosti Bsihiaa!zalnost znai #a s! #!"evni procesi zaoniti i !zajamno povezani +aon!

psihie a!zalnosti po#reHeni s! zakon kreativne sinteze izakon psihikih odnosa.Brvi znai #a se elementi povez!j! ! nov! cjelin! ojoj s! svojstva #r!gaija nego !elemenata (#!"evna hemija) ;r!gi, pa, zaon a$e #a o#reHeni psihii sa#r$aj#o%ija znaenje o# #r!gih psihiih sa#r$aja oji se nalaze s njim ! neom o#nos!

6lavni proces oji povez!je elemente i omplese ! vi"e str!t!re pre#stavljaj!asocijacije. !n#t je razliovao vi"e vrsta asocijacijaI

1 socijacije ao -!zije o s! tao sna$ne asocijacije #a elementi sasvim g!%esvoje arateristie i mi ih ne #o$ivljavamo ao iz#vojene ipian s! primjer zv!cim!ziih instr!menata, jer ! njima ne primamo iste tonove

2 socijacija ao asimilacija ?ije je o vezama elemenata meH! ojima nismo svisvjesni ipian s! primjer geometrijsih il!zija oje nastaj! !slje# asocijativnog

principa slinosti i ontrasta ;o#avanjem strelice, crta 7e se zahvalj!j!7i asimilacijipo slinosti -enomenolo"i pro#!$iti

3 socijacije ao ompliacije o s! asocijacije meH! razliitim osjetima

Bore# ovih perceptivnih asocijacija, !n#t je razliovao i asocijacije pamenja.=zra#io je lasi-iacij! lesiih asocijacija zasnovan! na logioj vezi izmeH!stim!lativne rijei i o#govora (sline lasi-iacije !potre%ljavamo jo" i #anas)

po#ijeliv"i ih, na primjer, na las! na#reHenih i po#reHenih asocijacija Bore# tavih!n!tarnjih asocijacija, za oje je arteristina logina veza meH! lanovima,navo#io je i spolja"nje, oje lanove povez!j! sl!ajno ili samo na osnov! #o#ira pomjest! i vremen!

.n!tarnje asocijacije pre#stavljaj! vezeI v! zvijer (na#reHenost), zmija "ara (po#reHenost), crn %ijel (ontrast), taoHer i zmija plaziti ili zmija otrov 4polja"nje asocijacije s! ;an mrtvih svije7a, 5rna gora, ao i asocijacije

proiza"le iz linih is!stava o ste, recimo, svog prijatelja lena s!sreli raj

ne%o#era, ne%o#er ili sama rije ne%o#er po#sjeti7e vas na njega, iao izmeH! lena ine%o#era ne mo$emo prona7i niav! login! vez!

4


5/16

*a taj nain se !spostavljala veza neposre#nih senzornih elemenata s elementimaprotelog is!stva, s pre#stavama

Bore# pasivnih asocijacija, !n#t je pretpostavljao i naroit ativan proces, oji jenazvao apercepcija. . tom ontest! razliovao je polje svijesti i -o!s svijesti, aapercepcija m! je znaila prelaz neog #!"evnog sa#r$aja iz polja ! -o!s svijesti

vo nas jao po#sje7a na proces pa$nje i rije je !glavnom o istom proces!, samo"to ga je !n#t popratio svojim izrazima (! psihologiji se !op"te iste pojave estonazivaj! razliitim imenima) #o#av"i m! poje#ine vlastite aspete percepcij!

%ismo mogli opisati ao proces prela$enja neog mo#ela po#ra$aja ! sre#i"te pa$nje!n#t je, taoHer, mjerio i o%im pa$nje navo#e7i za taj o%im "est elemenata ili gr!paelemenata Bo ovom #ijel! ni savremena psihologija se ne razli! %itno oja!glavnom isto ao i !n#t razli!je o# "est #o #evet taaa, "to zavisi o#starosti, o%razovanja, i omplesnosti elemenata

!n#t je apercepcij! asnije mnogo "ire o%razlo$io po#re#iv"i joj logineoperacije Analitika apercepcija je s!#, a sintetika tvor%a pojma . svojim

poslje#njim ra#ovima !n#t je o apercepciji govorio ao o stalnom to! svijesti*a taj nain !n#t je po!"ao #a prevaziHe ogranienosti vlastitog r!tog

elementarizma ;anas se !n#tov sistem smatra je#nim o# najstatinijih ! historijipsihologije

!n#t je svoje nazore esto mijenjao Bisao je #anono7no *jegove s! najpoznatijenjigePrilog teoriji opaanja (18G2), Osnove fizioloke psihologije ("est revi#iranihiz#anja o# 18/D #o 1893), Osnove psihologije (189G), Psihologija naroda (#eset#ijelova o# 1900 #o 1920) +a G8 go#ina $ivota o%javio je K3 /3K strana ili je#narije svae #vije min!te, i to toom 2D sata #nevno *jegovi s! se ritiari $alili #aga je nemog!7e pratiti, jer on svoje mi"ljenje promijeni prije nego "to ga stign!

pro!iti

5


6/16

Edward Bradford Titchener (18G/192/)

!n#tov pravac je ! merici nastavioEdward Bradford Titchener(18G/192/)na 5ornell !niverzitet!, nazvav"i ga strukturalnom psihologijom. . eipzig! je

!n#ta, poslije njegove smrti zamijenio r!eger, oji je !veo #osta razliit!, vi"e nacjelin! !smjeren! psihologij! (leipzi"a "ola) . *jemaoj je !n#tov!

psihologij! pro#!$io samo irth, no on je %io iz!zeta i nije %itno !ticao nanjema! i evrops! psihologij!

= itchener je, taoHer, %io prilino !samljen, iao je oo se%e o!pio gr!p!istomi"ljenia (poznatiji s! postali


7/16

itchener je ! svem! imitirao !n#ta Brema sara#nicima se ispoljavao a!toratsio#nos, pre#avanja s! tela po strogo o#reHenim pravilima (asistent je, recimo, ! sal!za pre#avanja morao !7i na za#nja vrata), a s! naoale i !sa %ra#a po#sje7ale na!n#ta


8/16

procesom asocijacija*ove psiholo"e "ole javljale s! se ! s!protstavljanj! poje#inim postavama

str!t!ralizma +ato s! svoj p!t otpoinjale negativnim tvr#njama ("ta je !str!t!ralizm! pogre"no), #a %i te potom -orm!lirale pozitivne teze ao temeljvlastitog sistema (!olio %i !op7e #ospjele na razin! na!nog sistema)

Brva %!ntovnia "ola %ila je psihologija ata, oja se razvijala nezavisno o#str!t!ralne psihologije riti!j!7i njen! !smjerenost na sa#r$aj svijesti !mjesto na

proces ili psihii at ;r!g! je pre#stavljala :iirz%!rsa "ola, oj! je osnovaootpa#ni iilpe !n#t nije ispitivao mi"ljenje smatraj!7i #a nije #ost!pnointrospeciji, #o s! virc%!r$ani prvenstveno pro!avali %a" mi"ljenje .stanovili s!,taoHer, #a se sva is!stva ne mog! re#!cirati na oigle#ne senzorne elementeiirz%!rsa "ola %ila je i !neolio vi"e holistii orijentiranaF iao s! i za nj!asocijacije jo" !vije pre#stavljale osnovni psihii proces, ona je govorila i o#eterminantnim ten#encijama ! mi"ljenj! oje #jel!je cjelovito *o, najsa$niji jeotpor pr!$ala -!ncionalna psihologija, oja je psihiom sa#r$aj! s!protstavila

psihii proces i naroito -!ncij! 6e"taltEpsihologija je nast!pila na sasvim #r!goj

#imenziji isti!7i #a s! is!stva cjelovita, a ne sastavljena o# elemenata %jetivnipravci, a pose%no %ehaviorizam, ritiovali s! str!t!raln! psihologij! (i sve #r!ges!%jetivistie "ole) z%og njene !smjerenosti na svijest !mjesto na pona"anje#%acili s! introspecij! i za je#in! meto#! proglasili estrospecij! i esperiment

?ezime 4tr!t!ralizam ao sistem

Predmet! sa#r$aji svesti, s!%jetivno is!stvoPostulati! svjesni #o$ivljaji se mog! analizom ra"laniti na sastavne elemente, a iz ovihse, opet, mog! sintetizovati psiholo"e cjeline"injenice! s!%jetivne, valitativne, MsitneN (mole!larne)

#etode! introspecijaOdnos duha i tijela! o# razliitih a!tora nalazimo razliita shvatanja Brete$! shvatanjao Mparalelizm!N mo$#anih i svesnih procesa, ao i materijalistie oncepcije togo#nosa

!ntrospekcija!ntrospekcija ili samoopaanje, #oslovnoI !n!tra"nje opa$anjeje opaanjevlastitihpsiholokih procesa o#n sa#r$aja vlastite svijesti ! o#reHenoj sit!aciji i #avanjeisaza o njima i sa#r$aji svijesti se ponea# nazivaj! O#o$ivljajiP, no taj pojam seiz%jegava jer ima pozitivno onotativno znaenje, pa se, primjerice, pojam O#o$ivljaj

%oliP #o$ivljava ao osimoron

pa$anje vlastitog vanjsog E mani-estnog pona"anja nije introspecija jer seintrospecijom opa$a neo !n!tra"nje stanje, a ne mani-estacija neog !n!tra"njegstanja ! vanjsom pona"anj! +ato je introspecija specifina metoda psihologije, jer

se njome samoopa$aj! islj!ivo psiholo"i procesi .zmimo li ! o%zir #a ne!znanost osim speci-inog pre#meta istra$ivanja o#reH!j! i speci-ine, samo toj

8


9/16

znanosti svojstvene meto#e, mo$emo !stvr#iti #a se psihologija moe smatratiznano&u upravo zahvaljuju&i metodi introspekcije *aime, pona"anje s!stava i

procesiranje in-ormacija ! neom s!stav! s! pre#met istra$ivanja i ostalih znanosti opona"anj!, ao "to s! eonomija, sociologija i politologija, a ne samo esl!zivnopsihologije, pa #e-inicija pre#meta istra$ivanja psihologije nije speci-ina psihologiji,

#o je meto#a introspecije ! o#nos! na ostale znanosti o pona"anj! svojstvena samopsihologiji

+ato se smatra #a je povijest psihologije zapravo povijest introspekcijeo#n #a se!pravo po introspeciji psihologija poela razliovati o# ostalih znanosti o pona"anj!Bojam introspecije prvi oristi illiam &>4 (rajem 19 stolje7a), oji je smatrao#a ljudi nemaju direktnog znanja o svojim unutranjim doivljajima odn.stanjima, pa se moraj! posl!$iti introspecijom

. svom istorijsom razvoj! introspecija je najprije #ominirala ! racionalistioj istr!t!ralistioj psihologiji sa raja 19og i poeta 20og stolje7a, potom je o"tro

osporavana i negirana o# strane %ihevioristie psihologije, sre#inom 20og stolje7a,#a %i #anas %ila prihva7ena ! ovir! ognitivne psihologije, pose%no !n!tar

psiho-izie 4!vremena psihologijsa metria poiva na psiho-izici, a naroito jepo#r!je emocija ono po#r!je na ojem! %ismo %ez introspecije vrlo te"opri!pljali po#ate !ntrospekcija je posebno upotrebljiva pri iskazu ispitanika okvalitativnim svojstvima nekog podraaja #smatra se )metodom za opaanjem

kvaliteta*$, a te"o se primjenj!je za isaze o vantitativnim svojstvima neogpo#ra$aja, i ! tome je njeno ogranienje

psiho-izioj introspeciji,

deskriptivna introspekcija, pri ojoj ispitani opa$a i saop&ava opis svojihosjeta, misli ili emocija,

intropsekcijaper se(jo" se naziva i esperimentalna introspecija), oja nema za

cilj #avanje introspetivnog izvje"taja (#etecije ili opisa), nego joj je osnovni ciljempatiko razumijevanje tuih psiholokih procesa, pa tao npr (a) lj!#i ojira#e sa slijepima ponea# i sami nose neprozirne naoale, ao %i !poznali aoizgle#a svijet slijepih, (%) nei istra$ivai sami !zimaj! %la$e #roge oje nestvaraj! ovisnost, ali izazivaj! hal!cinacije (npr mesalin), ao %i !poznaliinternalne psiholo"e procese ovisnia, (c) #a %i se osposo%ili za psihoterapij!#r!gih, psiholozi i sami prolaze roz proces psihoterapijeF provo#i se zato "to jela"e !poznati vlastite psiholo"e procese, nego o njima zalj!ivati iz pona"anja#r!gihF na osnov! poznavanja sit!acije i vlastitih psiholo"ih procesa mo$emoraz!mjeti i pona"anje #r!gih lj!#i, oji ! slinoj sit!aciji isaz!j! o slinim

psiholo"im procesima,

-. prema vremenskom odnosu psiholokih procesa i opaanjaI

9


10/16

simultana introspekcija, pri ojoj ispitani istovremeno i opa$a i psiholo"iprocesira i saop7ava o svojim procesima, #ale on Oizvje"tava o at!alnomvlastitom #o$ivljavanj!P, smatra se #a "to je izvje"taj neposre#niji to je valitetniji,

retrogradna introspekcija ili retrospekcija, pri ojoj ispitani nana#no premasje7anj! saop7ava o vlastitim opa$enim psiholo"im procesima na osnovu( #+$perzistencije psiholokog procesa, ! ojem introspetivni izvje"taj vremensiasni za psiholo"im procesom, ali se #aje prije nego "to je psiholo"i proces !cijelosti zavr"io, #-$ neposrednog pam&enja psiholokog procesa, a#a seintrospetivni izvje"taj #aje neposre#no naon njegovog zavr"eta, #$odloenogpam&enja, a#a izmeH! psiholo"og procesa i izvje"taja o njem! postojivremensi interval oji je isp!njen #r!gim psiholo"im procesima, z%og ega#olazi #o %rojnih gre"aa ! #etaljima, pa je najmanje po!z#ana

. prema zahtjevima opaanjaI

ograniena sistematska introspekcija, pri ojoj ispitani opa$a i saop7ava samo

o o#reHenim sa#r$ajima svojih psiholo"ih procesa, npr samo o mislima ili samo oemocijama, frontalna fenomenoloka introspekcija, pri ojoj ispitani opa$a i saop7ava o

svim pris!tnim sa#r$ajima svojih psiholo"ih procesa

/edostaci introspekcijes! slije#e7iI1 opaanja dobivena introspekcijom su subjektivna i nije ih mogu&e direktno

objektivno verificirati, "to je osnovni ne#ostata, introspecija je, po tom riterij!s!%jetivna meto#a, pa se ne %i tre%ala smatrati znanstvenom meto#om,

1 ispitanici ne poznaju dovoljno sami sebe odn. vlastite psiholoke procese niti suih ranije sistematski opaali, naje"7e s! to inili spontano o#n sl!ajno, pa je

za#ata introspecije %ez pretho#nog treninga percepcije za njih prete$a jer jepercepcija neizvje$%anog opa$aa glo%alna i ne#i-erencirana,

+. rjenik svakodnevnog govora je presiromaan da opie sloenost psiholokihprocesaispitania, #o je jezi istovremeno prebogat da bi eksperimentator iispitanik pod istim pojmom uvijek podrazumijevali istu pojavu , pose%ice je priintrospeciji emocionalnih stanja, %ila ona sim!ltana ili retrogra#na, ote$ananjihova ver%alna #esripcija,

1 postoji proporcionalna veza izmeu stupnja obrazovanja i efikasnosti intro0spekcije, a nije ! znanosti oprav#ano oristiti meto#! oj! ne mo$emo primijenitio# svih ispitania,

1 neki psihiki procesi gube se #)izmiu*$ ili se mijenjaju pri introspekciji o#n

ne mo$emo ih ! cijelosti opa$ati za vrijeme #o$ivljavanja o#n zahvatitisim!ltanom introspecijomF to je naroito sl!aj ao $elimo sim!ltanomintrospecijom zahvatiti emocionalne #o$ivljaje, a#a #olazi #o alterniranja

pre#meta opa$anja, (npr a#a opazimo %ijes, on nas ve7 proHe), pa seintrospetivni izvje"taj ne o#nosi na ono na "to %i se tre%ao o#nositi,

1 neke psiholoke procese nije mogu&e zahvatiti simultanom introspekcijom,pose%ice je to sl!aj kada psiholoki sadraji i procesi samoopaaa ovise onjegovoj intelektualnoj aktivnosti, ao "to je to npr ! proces! rje"avanja

pro%lema, a#a nema mog!7nosti istovremenog z%ivanja psiholo"og procesa iprocesa opa$anjaF ta#a s! opa$ani organ i organ ija je -!ncija i oji vr"i opa$anjei#entini, a ne mo$e se ! isto vrijeme %iti i opa$a i pre#met opa$anjaF ili se

prep!"tamo psiholo"om proces! i on#a se ima "to opa$ati, ali nema to opa$ati, ilismo spremni za opa$anje i ima to opa$ati, ali nema "to #a se opa$a,

10


11/16

1 ljudi su skloni davanju smisla i racionalizaciji, "to ontaminira isaze opsiholo"im procesima oji postaj! interpretacijeF pose%ice je to pris!tno priintrospeciji motiva, a#a ispitanici esto navo#e nerealne motive, ime !gro$enoOjaP %rani svoj integritet,

iz ega slije#i #a premda je introspekcijanunametoda, treba je izbjegavatig#je

go# je mog!7e

Poboljanja introspekcije, sa ciljem #a se #oHe #o "to valjanijih Q !potre%ljivijihpo#ataa o#n rez!ltata introspecije posti$! se slije#e7im post!pcima, oji sl!$estan#ar#iziranj! !vjeta (sit!acije, prilia) ! ojima se introspecija vr"iI

1 uvjebati 1 istrenirati ispitanie ! primjeni introspecije, ao %i se pripremiliispitanici rening se sastoji o#I (a) !poznavanja sposo%nosti ver%alnogizvje"tavanja ispitania i !svajanja #esriptivnog rjenia oji 7e ispitanioristiti ! #avanj! svojih o#govora i (%) perceptivnog !enja ao #i-erenciranijeopa$ati vlastite psiholo"e procese,

+. definirati verbalnu komunikaciju ispitivaa i ispitania o#n o#iranje

(!potre%! s!stava znaova), ao ne %i #o"lo #o neraz!mijevanja =spitani#o$ivljaj pretvara ! govorni izvje"taj, oji ispitiva o#ira ao pri tomo#iranj! ne %i #o"lo #o pote"o7a, potre%no je definirati #a$ znaenje pojmovaoji 7e se oristiti ! ver%alnom isaz!, ao se ne %i #ogo#ilo #a nei pojam ne

po#raz!mijeva isto znaenje o# ispitivaa i o# ispitania i #b$ verbalneanalogijeoje 7e se oristiti za opisivanje slo$enih psiholo"ih procesa (nprOosje7am se ao #a tonemP), ispitanici s! svjesni razlie izmeH! #o$ivljenog

psiholo"og procesa i ver%alnog isaza o tom proces!, pa s! voljni oristitiis!stvene analogije,

1 reducirati komunikaciju ispitivaa i ispitania na je#nostavne, jasne ije#noznane ver%alne por!e ili never%alne motorne znaove, npr jasno se#e-inira aav 7e %iti motorni izvje"taj ispitania ! moment! pojave aha E#o$ivljaja pri rje"avanj! neog perceptivnog pro%lema ?igorozni istra$ivaioriste never%alne znaove, ao %i iz%jegli pogre"e o# #eo#iranjaispitaniovih o#govora ili na osnov! pretho#nih ispitivanja ispi"! o#govore ojise mog! oeivati, a ispitani isaz!je o svojim #o$ivljajima !n!tar pon!Heniho#govora

1 oristiti introspecij! za kratke, relativno intenzivne, jasne i jednostavnepodraaje (npr %ljesa svjetlosti) i zadatke ao "to je to npr #etecija(o#reHivanje #a li je nei po#ra$aj pris!tan ili nije, npr pri mjerenj! apsol!tnoglimena), reognicija (prepoznavanje za#anog po#ra$aja meH! #r!gim

po#ra$ajima) omparacija (!sporeHivanje po#ra$aja po valitet!) ili lasi-iacijaje#nostavnih po#ra$aja "to ograniava introspecij! samo na istra$ivanja !po#r!j! percepcije Bo!z#anost po#ataa #o%ivenih introspecijom opa#a saslo$eno"7! po#ra$aja iQili za#ata oji se za#aj! ispitanicima i zato se o#ispitania ne tra$e zalj!ci ili o#reHeni s!#ovi a#a se oriste slo$eni po#ra$ajiili za#aci, ao "to je to npr socijalna sit!acija, istra$ivai oriste estrospecij!ao osnovn! meto#!, a svoje nalaze ponea# !potp!nj!j! introspetivnimizvje"tajima ispitania,

1 kao kriterij objektivnosti koristiti intrasubjektivnu suglasnost uintrospekciji, oji se posti$e vi"eratnim za#avanjem introspetivnog za#ataistom opa$a! o#n ispitani!, o# ojeg se ! istoj sit!aciji tre%a pojaviti

s!glasnost ! vlastitim samoopa$anjima, tre%a, #ale, sa!piti "to je mog!7e ve7i%roj samoopa$anja oja s! pre#met ispitivanja,

11


12/16

1 kao kriterij objektivnosti koristiti intersubjektivnu suglasnost uintrospekciji, oji se posti$eI je#noratnim za#avanjem introspetivnog za#ata ve7em %roj! nezavisnih

samoopa$aa (ispitania), o# ojih se ! istoj sit!aciji tre%a pojavitis!glasnost o#n slaganje ! izjavama o vlastitim samoopa$anjima,

ponavljanjem itavog istra$ivanja o# strane neog #r!gog ompetentnogistra$ivaa,

1 striktno zadovoljavati op&e metodoloke zahtjeve ! primjeni varija%li iontroli relevantnih -atora ao "to s! npr o#a%iranje ispitania, naininstr!iranja, ostvarivanje stan#ar#iziranih !vjeta, primjena psihometrijsih

principa ! izra#i mjernih instr!menata, tretman a%erantnih rez!ltata i sl1 verificirati rezultate introspekcije indirektnim objektivnim mjerama, ao "to

s! -iziolo"e mjere ili putem ekstrospekcije

2U/34!'/56/5 P!7'6'8!95

'!ncionalizam je %io prvi OpraviP amerii pravac ! psihologiji +a razli! o#4tr!t!ralizma, 6estalt psihologije i


13/16

-!ncija oa je viHenje, -!ncija #isanja osi#acija ! rvi, -!ncijami"ljenja prilago#enje -izioj ili socijalnoj sre#ini

?ami je svojom analizom !potre%e termina M-!ncijaN htio #a poa$e neE#oslje#nost -!ncionalista i neo#reHenost ovog stanovi"ta &eH!tim, je#an o# asnijihvo#e7ih -!ncionalista, 7arvej 3ar, tvr#io je #a nema nepomirljive s!protnosti

izmeH! ova #va znaenja M-!ncijeN, o%a znaenja je !svojio i o%a o%je#inio po# "iripojam matematie -!ncije E o# oje -!ncionalni o#nos oznaava samo povezanost#ve varija%le Bri#avanje tog matematiog znaenja termin! -!ncija sve 7e vi"e

preovla#avati ! asnijem -!ncionalizm! >vo ao je ar #va razliita znaenja-!ncije o%je#inio po# op"tiji pojam matematie -iincije (oji !az!je samo na

povezanost, o#nos, #va procesa) ;isanje ao operacija je, prije svega, -!ncija pl!7aI#r!gim rijecima proces oji se ! pl!7ima o#igrava je #isanjeF ov#e imamo odnosizmeH! je#ne operacije i je#nog tjelesnog organa 4a #r!ge strane, -!ncija #isanja !#r!gom znaenj! je osi#acija rviF ov#e imamo odnos izmeH! je#ne operacije injenog e-eta

ao "to je pomen!to, ime M-!ncionalizamN sovao je ienerF s!parniom shE

vatanj! on je #ao stat!s pose%nog psiholo"og pravca 4ami pre#stavnici tog pravca%ili s! %ez pretenzija #a stvaraj! ne! nov! psiholo"! "ol! ni s! se samo %!niliprotiv stanja ! psihologiji svijesti i pre#lagali s! #r!gaiji na!ni program zapsihologij!

+aeta ranog -!ncionalizma vezan je za Aia"i !niverzitet i za ime -ilozo-a;$ona ;j!ija i psihologa ;$ejms >jn#$ela arvej ar %io je >jn#$elov naslje#ni !Aiag!

ao prvi p!%liovani izraz ovog stanovi"ta ra!na se ;j!ijev lana MBojamre-lesnog l!a ! psihologijiN $Ps%cholog%cal &evie', 189G go#ine) . tom lan!;j!i je napao elementaristio shvatanje ! psihologiji 4voj napa# nije !smjerio naMasocijacij! i#ejaN, ve7 na pojam re-lesnog l!a n poaz!je #a je neo#r$iva

prosta, elementaristia shema re-lesnog l!aI spolja"nja #ra$ E izolovani a-erentniproces E centralni loalni proces E izolovani e-erentni proces E #jelimina spolja"njareacija . svaoj reaciji, smatra ;j!i, anga$ovan je itav organizam ;j!ijevantielementarizam %io je !smeren i !naza# i !naprije#F !naza# protiv asociE

jacionistie introspetivne psihologije, iao je za pre#met napa#a !zeta motornare-lesna reacijaF !naprije# E on je pogaHao elementaristia %ihejvioristia shvaEtanja oja 7e na scen! st!piti te posle ;j!ijevog lana

;r!gi va$an javni nast!p -!ncionalne psihologije pre#stavlja >jn#$elov govorpre# meriim psiholo"im !#r!$enjem (B), priliom njegovog iz%ora zapre#se#nia 190G go#ine (6ovor je o%javljen ! lan! ()he Province of *unctional

Ps%cholog%+, Ps%chol. &evie', 190/) . svom govor! (o#nosno ! asnijep!%liovanom lan!) >jn#$el je s!protstavio -!ncionaln! psihologij!str!t!ralnoj

4tr!t!ralizam se interes!je za svesne sa#r$ajeF -!ncionalizam zaoperacije. 4tr!!ralist ho7e #a analizira svjesna stanja na osnovneelementeF -!ncionalista $eli #a otrije ao se mentalni procesi o#vijaj! i#o avih poslje#ica #ovo#e

>jn#$el istie a#aptivn! vre#nost psiholo"ih procesa Bsihii procesinis! nastali ao l!s!z priro#e, ve7 ao sre#stvo naje-iasnijea#aptacije ;a nije imao niav! a#aptivn! vre#nost, psiholo"i $ivot sene %i pojavio, ni o#r$ao

. ovim stavovima ogle#a se ja !ticaj ;arvinove evol!cione teorije na-!ncionalizam

13


14/16

Bsihii procesi osposo%ljavaj! organizam #a se prilago#i !slovima spolja"njesre#ine, -izie i socijalne '!ncionalisti po!"avaj! #a to poa$! za svijest ! cjelini,ao i za pose%ne psihie procese 4vijest se javlja on#a a#a !roHeni ili a!toEmatizovani mehanizmi nis! #ovoljni *a primjer, svijest se javlja a#a se je#na naviastvaraF a# se navia #o%ro savla#a, ona se a!tomatiz!je i vr"i %ez !e"7a svesti a#a

se organizam naHe ! novoj sit!aciji ! ojoj stare navie vi"e ne poma$!, javljaj! sesvjesni procesi 4polja"nji zna svjesnih procesa !op"te je Mseletivna varijacijareacija na #ra$iN 4vijest je ! s!"tini sinonim sa a#aptivnim reacijama na novesit!acije Bona"anje ! ome !estv!je mentalna ativnost je tipino a#aptivno

pona"anje p"ta -!ncija svijesti ! pona"anj! je Mseletivna aomo#acijaN '!ncionalista te$i ne #a rastavi svesno i tjelesno, ve7 #a ih "to vi"e spoji

ava ten#encija proistie iz !svojenog #arvinistiog stanovi"ta opojava svijesti ima ne! a#aptivn! -!ncij!, on#a mora postojati !saveza izmeH!, -iziog i psihiog >jn#$el ne $eli #a za!zima neoo#reHeno meta-izio stanovi"te ! pitanj! o#nosa svijesti i tijelaF za njegata veza mora #a je %lisa, ali otvorena za razliita -ilozo-sa t!maenjae#ina meta-izia pretpostava oja je sa#r$ana ! -!ncionalistiomshvatanj! jeste ta #a se svest ne mo$e tretirati ao epi-enomen, ao!zgre#na, ne!ticajna pojava oja prati nervn! ativnost ao shva7enasvijest ne %i imala niav! a#aptivn! vrije#nost

arvej ar ! svojoj MBsihologijiN (192K go#ine) !svaja, %ez mnogo #is!sije,stanovi"te #a je mentalna ativnostpsihofizika. erminom MmentalnoN oznaava secjelo!pni i je#instveni proces E -izii i psihii aj je#instveni proces je psihii !tom smisl! "to in#ivi#!a o%ino zna ono "to ini, "ta $eli, "ta ho7eF on je ! isto vrijemei -izii ! tom smisl! "to pre#stavlja reacij! ili ativnost -iziog organizma ar ne

po!"ava #a o%jasni vez! izmeH! -iziog i psihiogF on je je#nostavno !svaja na

ranije opisan nain n ne $eli #a se !pli7e ! -ilozo-se pro%leme, o#nosno ne $eli #a onjima ao na!ni #is!t!jepisane tri tae ojima se >jn#$el s!protstavio str!t!ralnoj psihologiji,

>rnest ilgar# rezimira na sle#e7! tvr#nj!M'!ncionalista se interes!je za pitanje kako i pitanje zato ! o#nos! za

mentalne operacije, isto ao "to se interes!je i za pitanje ta (tj za #esriptivnisa#r$aj) n pre#stavlja psihologij! !zroa i e-etaN

M'!ncionalizam je ! s!"tini psihologija prilagoHavanja organizma sre#ini4vijest se razvila #a %i sl!$ila izvesnoj %iolo"oj svrsi i #a pomogne #a organizamrijesi svoje pro%leme, naroito a# nast!pe on-liti i a#a navie vi"e nis! #ovoljnea# je to stanovi"te !svojeno, ono otvara p!t a svesr#nom prihvatanj! primjenjene

psihologijeI pe#ago"e, in#!strijseRNM'!ncionalizam se interes!je za #!h ! tijel!, te ot!#a ispit!je -iziolo"is!pstrat mentalnih z%ivanja '!ncionalizam prihvata epi-enomenalizam, gle#i"te poome je svijest %esorisni !zgre#ni pro#!t nervne ativnostiN (D2, str 332)

. vezi sa ranije pov!enom razliom izmeH! #va znaenja termina -!ncija je irazlia oj! @!#vort povlai izmeH! primarnog i sekundarnog -!ncionalizmaBrimarni -!ncionalista polazi o# postign!tog rez!ltata, pa se pita kakoje taj rez!ltat

postign!t ;a %i to saznao, on se o%ra7a spolja"njem posmatranj!, ali i introspecijiFnjegov interes za svjesne procese je se!n#aran ! o#nos! na primarni interes za-!ncije 4e!n#arni -!ncionalista polazi o# pojava svijesti i pita seI emu one slueJav! -!ncij! imaj! ! prilagoHavanj! -izioj i socijalnoj sre#iniJ =nteres za svjesno

is!stvo ov#e je primaran, interes za -!ncije se!n#aran @!#vort smatra #a je Aia"i-!ncionalizam %io ! poet! prete$no se!n#aran

14


15/16

ao "to vi#imo, svjesni procesi s! jo" !ve pre#met -!ncionalne psihologije,ali se oni sa# posmatraj! sa #r!gog aspeta 4vjesne procese -!ncionalista ne

posmatra izolovano, ve7 ! njihovoj vezi sa a#aptivnim pona"anjem>jn#$el ! svojoj MBsihologijiN (190D) na sle#e7i nain o#reH!je pre#met

psihologijeI MBsiholozi s! #o sa#a posve7ivali ve7i #eo svoje energije ispitivanj!

strukture svesti mind-. . poslje#nje vreme, meH!tim, postoji oevi#na ten#encija #ase razmatraj! -!ncionalni i genetii aspeti svesti =sto onolio olio je va$no #ase otrij! sastavni elementi svesti, va$no je #a se !tvr#i ao se svest razvija i aoona #jela '!n#amentalni psiholo"i meto# je introspecija #iretno ispitivanjesopstvenih mentalnih procesa &i smo ! stanj! #a #op!nimo introspecij!neposre#nim o%jetivnim posmatranjima #r!gih in#ivi#!a &i 7emo !svojiti

%iolo"! ta! gle#i"ta &i 7emo sve operacije svijesti E sve na"e senzacije, svena"e emocije i sve na"e ate htijenja, posmatrati ao raznovrsne izraze organsea#aptacije na sre#in!, na sre#in! oja je, isto tolio socijalna olio i -izia ;a s!re-lesne i a!tomatse ra#nje %ile potp!no #ovoljne #a !pravljaj! organizam na pravi

p!t, svest se nia#a ne %i pojavilaN (citirano po 13/, str 31)

;va#eset etiri go#ine asnije, arvej ar #e-ini"e pre#met psihologije nasle#e7i nainI Msticanje, -isacija, retencija i eval!acija is!stva i njihovo asnijeori"7enje ! !pravljanj! pona"anjemN Ps%cholog%, 192K go#ine)

'!ncionalista oristi sve melode oje mog! #a m! pr!$e znaajne po#ate nse oristi i introspecijom i o%jetivnim meto#ama . neim ispitivanjima-!ncionalista ne oristi introspecij! a#a oristi introspecij!, on je esto

provjerava o%jetivnim meto#ama oja 7e se meto#a !potre%iti E introspecija ilio%jetivno posmatranje, zavisi o# pro%lema oji se istra$!je &eH!tim, mora se ista7i#a je vremenom, vjerovatno po# !ticajem %ihejviorizma, !potre%a spolja"njeg

posmatranja %ila sve izrazitija=z s!"tine -!ncionalistiog stanovi"ta proistie pozitivan stav prema priE

menjenoj psihologiji *a zamjer! #a primjenjena psihologija nije na!a, E zamjeraoj! s! esto str!t!ralisti !p!7ivali -!ncionalistima, ali oja se i #anas ponea#!je, E arvej ar je o#govorioI ono "to je#n! st!#ij! ini na!nom jeste

pri#r$avanje pravila na!nog meto#a E a ne pre#met istra$ivanja ili mjesto na omese istra$ivanje vr"i = ! primjenjenoj i istoj na!ci na!ni meto# je ! s!"tini isti

. prvoj #eceniji CC vijea -!ncionalizam je %io glavni s!parni str!t!ralnojpsihologiji ienera Brotivnici str!t!ralne psihologije vremenom s! se !mno$ili(%ihejviorizam, ge"taltEpsihologija, #inamia psihologija it#) ;r!gi psiholo"i

pravci vremenom #o%ijaj! glavne !loge na psiholo"oj sceni '!ncionalizam postajemanje istan!t ao pose%na psiholo"a "ola ili psiholo"i pravac &eH!tim,

-!ncionalistia tra#icija se niao ne g!%i, ali se vremenom mijenja @elii %rojpsihologa !svaja osnovn! -!ncionalisti! orijentacij! Brema mi"ljenj! neih a!tora,ao #anas ! amerioj psihologiji postoji nea #ominantna arateristia, on#a je tonajverovatnije -!ncionalistio gle#anje na psiholo"e pro%leme li taj savremeni-!ncionalizam nije originalni Aia"i -!nciopalizam

4avremeni -!ncionalizam se vi"e ne %avi psihiim procesima ao -!ncijama! #r!gom, ranije opisanom znaenj!, ! smisl! e-eta #o ojih psihii procesi #ovo#eili svrhe ojoj sl!$e ermin M-!ncijaN #anas ima prete$no matematio znaenje, tj#ana"nji -!ncionalisti se ! prvom re#! interes!j! za M-!ncionalne vezeN izmeH!varija%li

2unkcionalizam rezime

lasini funkcionalizam se razvio ! 4; na Aia"om !niverzitet! poetomCC vijea vo !enje po# veliim !ticajem #arvinizma tretiralo je sve psiholo"e

15


16/16

pojave ao sre#stvo prilago#avanja sre#ini a#a re-lesi i institi otaz!, pri#olaze !pomo7 vi"i mentalni procesi, oji s! naje-iasnije sre#stvo a#aptacije Bsiholo"epojave se naj%olje mog! raz!mjeti i o%jasniti roz t! svoj! %iolo"!, a#aptivn!-!ncij! 6lavni pre#stavnici ovog pravca %ili s! >jn#$el i poznati -ilozo-

pragmatizma ;j!i . ovir! ove "ole razvijao se ! to! tri #ecenije CC vijea velii

%roj mla#ih na!nia, sve vi"e orijentisanih na esperimentalno ispitivanje pojava, !prvom re#! zainteresovanih za otrivanje psiholo"ih zaonitosti, o#nosno-!ncionalnih povezanosti izmeH! pojava ao se iz lasinog -!ncionalizmarazvio moderni funkcionalizam, oji ima sasvim #r!gaij! -izionomij! n searateri"e !potre%om raznovrsnih esperimentalnih tehnia i postavljanjem istalnim proveravanjem M!sihN hipoteza, orijentacijom na pro%lem, a ne na sistem,tao #a se mo$e re7i #a on pre#stavlja MsistemN oji nema pretenzije sistema i oji se

protivi #!h! sistemaPredmet! svjesne pojave i pona"anjePostulati! nema neih o#reHenih post!lata

"injenice! o%jetivne i s!%jetivneF valitativne i vantitativne .rato, sve

orisne i po!z#ane injenice se prihvataj! %ez o%zira na njihov! priro#!#etode! sve po!z#ane meto#e se prihvataj!, %ilo #a s! s!%jetivne ili o%jetivne

Brevag! ipa ima o%jetivna estrospecijaOdnos duha i tijela! -!ncionalni tip teorije orijentisan je na !$e pro%leme i

ovao op"te -ilozo-se pro%leme te$i #a iz%jegne

16

Documents

Strukturalna i Funkcionalna Psihologija