FUTSAL_HRVATSKA

SADRAJ:

stranica

1. UVOD...3 1.1 Od nogometa do futsala3

1.2. Futsal u Hrvatskoj.......5

1.3. Specifinosti, zanimljivosti i daljnja perspektiva futsal igre......6 2. DOSADANJA ISTRAIVANJA...8143. CILJ ISTRAIVANJA I OSNOVNE HIPOTEZE

143.1. Cilj istraivanja

143.2. Osnovne hipoteze

154. METODE ISTRAIVANJA

154.1. Uzorak ispitanika

154. 2. Uzorak varijabli

174. 3. Metode za obradu podataka

185. REZULTATI I RASPRAVA

185.1. Analiza razlika meu grupama na prikupljenim podacima

225.2. Analiza razlika meu grupama na standardnim indikatorima

275.3. Analiza razlika meu grupama na standardnim indikatorima za grupnu fazu natjecanja

315.4. Latentna struktura tehniko taktikog prostora, analiza meupovezanosti i utjecaja na plasman

315.4.1. Latentna struktura tehniko taktikog prostora

345.4.2. Korelacije tehniko taktikih elemenata

365.4.3. Povezanost tehniko taktikih elemenata sa uspjehom u futsalu...................................................................................................

46. ZAKLJUAK

7497. LITERATURA

518. PRILOZI

58.1. Slijed europskog prvenstva

158. 2. Prikupljeni podaci putem videozapisa

5588.3. Slubeni podaci sa utakmica

1. UVOD 1.1. Od nogometa do futsala

Igre koje su se temeljile na napucavanju lopte odigravale su se u mnogim zemljama tijekom povijesti. Najstarija takva igra o kojoj postoje pisani tragovi jest Cuju, spomenuta tijekom vojnih vjebi za vrijeme Dinastije in u Kini (255.-206. BC). Suvremena nogometna igra razvila se u Engleskoj poslije stvaranja prvog nogometnog saveza 1863. godine. Prva pravila datiraju iz iste godine, a s manjim promjenama odrala su se i do danas.

U dananje vrijeme, nogomet svoj status najpopularnijeg sporta na svijetu duguje jednostavnim pravilima i minimalnoj opremi. Nogomet se danas igra na profesionalnoj razini u vie od dvjesto zemalja svijeta, a zanimljivo je napomenuti da je, prema FIFA-i, vei broj amatera nego profesionalaca. Takoer, FIFA ( FEDERATION INTERNATIONALE DE FOOTBALL ASSOCITATION) je 2001. godine objavila da preko 250 milijuna ljudi igra nogomet redovno za neki profesionalni ili amaterski klub. Sukladno navedenom logino je da se u isti ulau veliki resursi bilo ljudski ili materijalni. Postoji itava znanost vezana za nogometnu igru, praenje i provjeravanje igraa, planiranje i programiranje pripremnih i natjecateljskih perioda, doping kontrole, testiranje igraa, njihovog cjelokupnog antropolokog statusa kao i vrednovanje dobivenih rezultata.

Futsal je igra koja dugo vremena egzistira pod razliitim imenima : ulini nogomet, fivea side, dvoranski nogomet, mali nogomet i sl. Danas je najprihvaeniji upravo termin futsal koji je skraenica portugalskih FUTEBOL DE SALAO, odnosno panjolskih rijei FUTBOL DE SALA koje znae dvoranski nogomet. To je naziv za mali nogomet koji se igra po pravilima FIFA - e. Mali nogomet se u svijetu poinje igrati u Urugvaju, a status izumitelja ove igre priznat je profesoru tjelesnog odgoja

Juanu Carlosu Ceriani (1906.1996.), Urugvajskom treneru, koji je prvi imao jasnu viziju nove loptake igre, a 1930. godine predstavio je na sportskom natjecanju mladih krana u Montevideu. On je kreirao osnovna pravila nove igre mijeajui pravila koarke, rukometa, nogometa i vaterpola. Futsal se od onda igra u razliitim zemljama od Engleske do SSSR-a gdje je bio jedan od najpopularnijih zimskih sportova. U engleskoj su nogometni timovi prve lige imali treninge u obliku six-a-side turnire tijekom zime, u Italiji se pojavljuje 1950-ih gdje stjee veliku popularnost a 1960. godine u Nizozemskoj osniva se Helder indoor soccer organization (hzvo) to je ujedno i poetak institucionaliziranja futsala. Najvee zasluge za nastanak i popularizaciju futsala u svijetu ipak ima Juna Amerika. Od 1930. 1950. futsal se postepeno iri junoamerikim kontinentom te se prihvaa i u Brazilu, naroito Sao Paolu gdje se igra bez jasnih pravila i bez prave uniformiranosti, sa 5, 6 pa i 7 igraa u polju. 1952. godine YC Association organizira prvu futsal ligu u Sao Paoulu a 1954. u Rio de Janeiru se osniva prva rukovodea futsal struktura Metropolitan Federation of Futsal. Sljedei veliki korak u razvoju dogodio se 1956. kada Luis Gonzaga publicira prva pravila futsal igre a 1960. osnovana je South American Confederation of Futsal ( Junoamerika konfederacija Futsala) koja je prva ikad kreirana futsal organizacija.

Prvo meunarodno malonogometno natjecanje odrano je 1965. godine. Bilo je to prvenstvo June Amerike koje su osvojili Paragvajci. Mali nogomet postao je u Junoj Americi toliko rasprostranjen i popularan da se sedamdesetih godina prolog stoljea pojavila potreba za jakom organizacijom. Stoga je u Brazilu 25.7.1971. godine utemeljena FIFUSA (meunarodni savez za dvoranski nogomet) na ijem je elu od 1971. do 1973. Bio Joao Havelange kao honorarni predsjednik prije nego to je postao predsjednik FIFAe. Novoutemeljena organizacija je 1982. Godine u Sao Paolu priredila prvo svjetsko prvenstvo u malom nogometu a pobjednik je bio Brazil. Sljedee FIFUSA svjetsko prvenstvo odrano je u glavnom gradu panjolske, Madridu a finalnoj utakmici prisustvovalo je ak 14 000 gledatelja. Tree prvenstvo odigralo se 1988. u Melbournu u Australiji ime se popularnost futsala u svijetu vie nije mogla ignorirati.

U okviru FIFA-e postalo je jasno da se ne moe zanemariti rastue zanimanje za mali nogomet. Uoivi da bi joj FIFUSA mogla postati konkurencijom, FIFA je 1988. godine odluila preuzeti kontrolu nad malim nogometom. 1. travnja 1988. godine usvojena su FIFINA pravila za mali nogomet, a ve u listopadu iste godine poele su pripreme za prvo svjetsko prvenstvo pod FIFA - inom jurisdikcijom, koje je 1989. godine odrano u Nizozemskoj, a prvi svjetski prvak postao je Brazil. Slijede FIFA svjetska prvenstva u Hong Kongu 1992. gdje je naslov pobjednika pripao reprezentaciji Brazila, u panjolskoj 1996. godine pobjednik je takoer Brazil, u Gvatemali je 2000. godine pobjednik panjolska kao i etiri godine kasnije u Tajvanu. FIFA organizira i druga meunarodna natjecanja u malom nogometu kao to su kontinentalna prvenstva, FIFINI turniri, svjetska studentska prvenstva, interkontinentalni kup, turnir prvaka te kup etiriju nacija. Europska prvenstva igraju se od 1999. godine, a u Europi se igra i UEFA-in futsal kup. U Europi se naroito u tom periodu istiu reprezentacije panjolske, Rusije i Italije

1.2. Futsal u Hrvatskoj

Kod nas je mali nogomet najstariji oblik loptanja. U prolosti je nosio karakter slobodne igre, koja se javljala tamo gdje su prostori mogli biti prilagoeni potrebama igre. Danas je mali nogomet prerastao u organiziranu igru, dopunjujui tako i jednu prirodnu potrebu. Inicijativom nogometnog saveza Hrvatske, odnosno omladinske komisije 1957. godine izraena su pravila igre malog nogometa, ista su tiskana godinu dana kasnije. S ovom aktivnou upoznat je i nogometni savez Jugoslavije koji je kasnije uz neke dopune izdao pravila malog nogometa N. S. JUGOSLAVIJE. Igre osnovnih i srednjih kola Hrvatske u malom nogometu poele su 1968. godine. Idue, 1969. godine odrano je u Beogradu prvo prvenstvo Jugoslavije u malom nogometu za osnovne kole. Paralelno s ovim organiziranim igranjem u kolama mali nogomet je postao i najbrojnija igra u rekreaciji odraslih. Izgradnjom veih dvorana sve vie se organiziraju zimski turniri na kojima nastupaju i najkvalitetniji igrai registriranih klubova.

Razvoj malog nogometa u Hrvatskoj inicirao je 1987. godine i osnivanje komisije za mali nogomet N. S. JUGOSLAVIJE, a u pravilnik saveza uvrten je mali nogomet kao stalno natjecanje saveza. U jesen 1988. godine odrano je prvo hrvatsko slubeno prvenstvo u malom nogometu igrano po FIFA pravilima, uz sudjelovanje 12 malonogometnih klubova. Prvi hrvatski prvak postao je MNK Kutina koji je kasnije postao i prvi prvak u malom nogometu u slubenom prvenstvu Jugoslavije koje je u sijenju 1989. godine odigrano u Visokom u BiH.

Poetkom 1993. godine poelo je slubeno natjecanje registriranih klubova Hrvatske prema naputcima UEFA-e i FIFA-e. Utemeljena je jedinstvena liga, a prvi hrvatski prvak bila je zagrebaka momad Uspinjaa svjetlovod, dok je prvo kup natjecanje organizirano 1994. godine, a pobjednik je postala momad Foto Ante Stojan iz Splita. Nakon klupskih krenule su i reprezentativne akcije. Godine 1994. Hrvatska je nastupila na malom svjetskom prvenstvu u Italiji, a 1995. igrala je prve kvalifikacije za svjetsko prvenstvo. Najbolji rezultat Hrvatske malonogometne reprezentaciji je 5. mjesto u Gvatemali 2000. godine. Od 1984./85. pa do sezone 2000./01. odrano je 15 turnira od nazivom CHAMPIONS CLUB TOURNAMENTS koji su od 1986. do 1990. okupljali prvake iz 45 drava, a od 1991. do 2001. izmeu 68 nacionalnih prvaka. To je bila pretea prvoj slubenoj UEFA ligi prvakaUEFA FUTSAL CUPU, natjecanju koje je igrano u sezoni 2001./02. i u toj povijesnoj sezoni za europski klupski nogomet, na klub MNK SPLIT osvojio je tree mjesto u Europi izmeu 27 europskih prvaka. Danas u tom elitnom natjecanju sudjeluju ak 42 nacionalna prvaka.

1.3. Specifinosti, zanimljivosti i daljnja perspektiva futsal igre

Vano je napomenuti da se mali ili dvoranski nogomet slubenog naziva futsal, iako je verzija velikog nogometa i po mnogoemu slii velikom nogometu uvelike i razlikuje. U prvom redu to se dimenzija igralita tie, zatim i pravila igre, veliine lopte itd. Futsal je umanjena verzija velikog nogometa kojega igraju dvije momadi od kojih svaka ima etiri igraa i jednoga vratara to je ujedno i velika razlika izmeu malog nogometa koji je popularan u Hrvatskoj. Naime u malom nogometu jedna momad na terenu igra sa pet igraa i golmanom to za sobom povlai bitne tehniko taktike, funkcionalne pa i motoriko morfoloke razlike. Pravila su pojednostavljena, zalee ne postoji da mi igra dobila na dinamici, lopta je tvra, manje odskae od povrine a vratari imaju posebne rukavice bez prstiju da bi imali bolji osjeaj pri kontaktu sa loptom. Treba imati na umu da Hrvatska uvelike zaostaje za svjetskim velesilama futsala (Brazilom, panjolskom, Italijom) i to prije svega, u smislu organizacije i interesa javnosti za ovaj sport. U svijetu se ovim sportom bavi oko 30 milijuna ljudi u barem 100 zemalja svijeta. U Italiji se primjerice, ovim sportom bavi 4 milijuna ljudi dva puta tjedno, prema istraivanjima talijanskog olimpijskog komiteta (CONI) usporedno s 1 milijunom koji igra veliki nogomet. Omjer kod nas je slian, ali je, za razliku od Italije, medijska eksponiranost futsala u Hrvatskoj neznatna. No, posljednje 2- 3 godine to se znatno promijenilo i sve je vie poklonika ove igre. Vie od 150 zemalja sudjeluje u FIFA/UEFA natjecanjima a razvile su se i jake futsal lige poput onih u panjolskoj, Brazilu, Rusiji itd. U Brazilu je 8. 8. 1999. na utakmici finala brazilske futsal lige prisustvovalo 25. 713 to je dokaz iznimne popularnosti tog sporta u Brazilu. Zanimanje tv kua za prijenos futsal utakmica sve je vee tako da se spominje i mogunost prihvaanja futsala kao olimpijskog sporta, futsal je relativno dobra opcija za neke profesionalne nogometae obzirom na slinosti i sposobnosti onih koji se uspiju prilagodi specifinostima futsal igre kao to svjedoi primjer Roberta Jarnija u Hrvatskoj. Futsal je prema nekim izvorima sport sa najveom stopom rasta na svijetu. FIFA unutar futsala organizira natjecanja za mlae uzraste, natjecanja za ene, organiziraju se trenerski i sudski teajevi itd.2. DOSADANJA ISTRAIVANJA

Zasad je u Hrvatskoj vrlo malo znanstvenih radova na ovu temu. Najjae svjetske futsal lige dolaze iz Brazila, panjolske i Italije gdje je ovaj sport jako popularan pa slijedom toga veina literature dolazi iz tih zemalja, iako znanstvena podrka futsala nije jo ni priblino dosegnula razinu znanstvenog zanimanja kao to su sportovi poput nogometa, koarke, tenisa, odbojke, borilakih sportova i dr. Znaajnu prepreku u koritenju zaista ogranienog broja radova na temu futsala dodatno predstavlja jezina barijera u zemljama izvan govornog podruja Portugala, panjolske i Italije.

Meutim, svjetska i europska nogometna federacija (FIFA i UEFA) su postavile kao jedan od glavnih ciljeva da se futsal podigne na najviu moguu razinu pa je izgledno da e u dogledno vrijeme biti sve vie znanstvenih radova koji e pomoi u afirmaciji futsala kao vrhunskog sporta u svijetu i Hrvatskoj.

Nadalje, podruja koja su u interesu znanstvenog istraivanja u sportu (futsalu) su specifina (morfoloke karakteristike, motorike sposobnosti, funkcionalne sposobnosti, psihosocijalne karakteristike, kognitivne sposobnosti, tehniko taktika znanja i njihova primijenjenost i dr.), kao i njihovi odnosi, to je dodatni imbenik koji pridonosi nerazmjeru u istraivanjima razliitih elemenata istog sporta ali i ostavlja mnogo prostora za nove, zanimljive istraivake radove. ini se da je do sada na podruju futsala najmanje upravo radova na temu tehniko taktikih elemenata i njihove povezanosti sa uspjehom u tom sportu. Od radova koji se dodiruju futsala i tehniko taktikih elemenata openito izdvajaju se sljedei :

2009. godine Castagna i sur. su objavili rad Zahtjevi futsal utakmice:

Cilj ovog istraivanja je bilo prouavanje fiziolokih mogunosti i stvaranje obrasca aktivnosti profesionalnih igraa futsala u uvjetima utakmice. U istraivanju je sudjelovalo 8 profesionalnih igraa futsala prosjene starosti 22,4 god., 75,4 kg, 177 cm, VO2max 64,8 ml kg. Mjerenja su odrana tijekom trening utakmice 4 x 10 minuta. Panja je posveena maksimalnom primitku kisika (VO2max), koncentraciji laktata u krvi i otkucajima srca, a rezultati su pokazali da je profesionalni futsal igra visokog intenziteta koji je jako zahtjevan u aerobnom i anaerobnom smislu.

lvarez, J.C.B., D'Ottavio, S., Vera, J.G., Castagna, C. (2009). Koritenje igre 5 na 5 igraa potvrdilo se kao dobra trening metoda za poboljanje aerobnog kapaciteta u nogometu. Tako se moe pretpostaviti da profesionalni igrai futsala (5 na 5,u dvorani) imaju dobro razvijen aerobni kapacitet, to je posljedica treninga i sudjelovanja u igri. Cilj ovog rada bio je ispitati maksimalni udisaj kisika (Vo2max), respiracijski prag (VT), te nain tranja (RE, Vo2 at 8 km-h-1) futsal igraa razliitih natjecateljskih razina te utvrditi da li je aerobni kapacitet varijabla koja je vana za uspjeh u nogometu. Istraivanje se vrilo na 24 muka profesionalna futsal igraa iz druge ekipe sa vrha ljestvice (PT, n =11) te na polu-profesionalnim igraima iz tree plasirane ekipei ljestvice (ST, n = 13). Aerobni kapacitet se procjenjivao tranjem na traci. Rezultati su bili sljedei: maksimalni udisaji kisika kod profesionalnih i polu-profesionalnih igraa su bili 62.9 6 5.3 i 55.2 5.7 mL kg-1 min-1, odnosno (p < 0.05). Nain tranja: 34.1 2.7 za profesionalne i 32.4 2.7 mLkg-1min -1 za polu-profesionalne igrae, odnosno (p > 0.05). respiracijski prag su postigli na 70.5 2.7 i 71.3 5.2% od maksimalnih udisaja kisika, tj. (p > 0.05). Rezultati su pokazali kako se maksimalni udisaji kisika mogu smatrati fizikom varijablom koja ovisi o razini konkurentnosti u futsalu. Preporuljive vrijednosti maksimalnih udisaja kisika za bavljenje futsalom na profesionalnoj razini su vee ili jednake 60 mLkg-1min-1.

Baroni, B.M., Leal Junior E.C.P. (2010). Cilj ovog istraivanja bio je procijeniti aerobni kapacitet mukih profesionalnih futsal igraa. Ukupno 186 igraa (22 golmana i 164 igraa na terenu) iz 3 brazilske futsal ekipe prve lige, izveli su ergospirometrijske procjene (uveani protokolni test) na pokretnoj traci za tranje. Podaci od maksimalnog primitka kisika i drugog respiracijskog praga, kao i brzina, otkucaji srca i BORG ljestvica su prikazani u odnosu na ukupan uzorak i odvojeni na 2 glavne taktike pozicije u futsalu : golmane i igrae na terenu. Srednje vrijednosti do maksimalnog primitka kisika i drugog respiracijskog praga, promatrani kod futsal igraa, bile su 58.006.37 mL/kg/min i 51.255.84 mL/kg/min. Igrai su dosegli maksimalni primitak kisika na 96.95 4.66 % maksimalnih otkucaja srca, dok su drugi respiracijski prag postigli na 90.075.02 %. Golmani su predstavili vee vrijednosti tjelesne mase (P .20

UPPG30,0520,834,676,400,29p > .20

NP4,112,335,601,360,22p > .20

UD1NA14,903,407,001,590,21p > .20

ND1NA13,603,403,750,150,24p > .20

IL44,2840,647,673,880,30p > .20

OL12,169,5016,333,040,22p > .20

AUTI39,2534,446,335,330,23p > .20

OG8,587,679,250,710,22p > .20

BLOK10,479,7511,400,680,29p > .20

KOR8,445,0010,002,370,30p > .20

ASIST1,481,002,400,630,34p > .20

POG2,252,002,800,380,30p > .20

PRG1,430,672,600,820,34p > .20

GR0,82-0,401,600,890,22p > .20

Kao to je vidljivo iz tablice 1. niti jedna vrijednost KS - testa ne prelazi graninu vrijednost KolmogorovSmirnovljevog postupka za promatrani uzorak, pa moemo zakljuiti kako sve varijable imaju distribuciju za koju se moe tvrditi da ne odstupa znaajno od normalne.

U tablici 2. prikazani su osnovni statistiki parametri varijabli tehniko taktikih elemenata i uspjenosti: aritmetika sredina (AS), standardna devijacija (SD), minimum (Min) i maksimum rezultata (Max) te KS (KolmogorovSmirnovljev) test normaliteta distribucije za drugu jakosnu grupu futsal reprezentacija (N=4) sa prikupljenim podacima.

Tablica 2. osnovni statistiki parametri varijabli tehniko taktikih elemenata i uspjenosti: aritmetika sredina (AS), standardna devijacija (SD), minimum (Min) i maksimum rezultata (Max) te KS (Kolmogorov Smirnovljev)varijableASMinMaXSDmaxDKS ; p

UVOG12,0411,0014,001,340,36p > .20

UUOG11,177,5014,672,930,23p > .20

UPPG29,7526,0032,002,630,29p > .20

NP5,464,007,001,440,25p > .20

UD1NA13,541,006,002,660,29p > .20

ND1NA12,251,004,001,5,0,3,p > .20

IL46,7538,558,508,450,29p > .20

OL10,679,0013,501,990,28p > .20

AUTI36,9631,540,003,8,0,29p > .20

OG9,175,0012,673,180,23p > .20

BLOK8,834,5014,334,650,26p > .20

KOR8,928,009,670,690,3,p > .20

ASIST1,420,502,670,930,21p > .20

POG1,791,003,671,270,34p > .20

PRG2,632,004,000,950,3,p > .20

GR-0,83-1,50-0,330,530,24p > .20


U tablici 3. prikazani su osnovni statistiki parametri varijabli tehniko taktikih elemenata i uspjenosti: aritmetika sredina (AS), standardna devijacija (SD), minimum (Min) i maksimum rezultata (Max) te KS (KolmogorovSmirnovljev) test normaliteta distribucije za treu jakosnu grupu futsal reprezentacija (N=3) sa prikupljenim podacima.Tablica 3. osnovni statistiki parametri varijabli tehniko taktikih elemenata i uspjenosti: aritmetika sredina (AS), standardna devijacija (SD), minimum (Min) i maksimum rezultata (Max) te KS (Kolmogorov Smirnovljev)

varijable AS Min Max SDmaxDKS ; p

UVOG8,338,009,000,580,38p > .20

UUOG14,678,0025,009,070,32p > .20

UPPG30,6719,0042,0011,50,18p > .20

NP5,675,007,001,150,38p > .20

UD1NA14,332,007,002,520,22p > .20

ND1NA13,002,004,001,000,17p > .20

IL41,3338,0047,004,930,35p > .20

OL7,676,0010,002,080,29p > .20

AUTI35,0022,0048,0013,000,17p > .20

OG13,338,0018,005,030,22p > .20

BLOK12,005,0016,006,080,36p > .20

KOR10,675,0014,004,930,35p > .20

ASIST3,000,006,003,000,17p > .20

POG4,000,008,004,000,17p > .20

PRG6,335,009,002,310,38p > .20

GR-2,33-5,00-1,002,310,38p > .20

Kao to je vidljivo iz tablice 3. niti jedna vrijednost KS - testa ne prelazi graninu vrijednost KolmogorovSmirnovljevog postupka za promatrani uzorak, pa moemo zakljuiti kako sve varijable imaju distribuciju za koju se moe tvrditi da ne odstupa znaajno od normalne.U tablici 4. analizirane su razlike izmeu tri jakosne grupe reprezentacija putem KS testa.Tablica 4. Analiza razlika izmeu tri grupe futsal ekipa (ANOVA) (ASSD; -aritmetika sredina standardna devijacija; p razina znaajnosti) na prikupljenim podacima

Varijable GRUPA 1 GRUPA 2 GRUPA 3

AS SD (N=4) AS SD (N=4) AS SD (N=3) p

UVOG12,223,9112,001,34 8,330,580,18

UUOG13,362,8511,202,9314,679,070,59

UPPG30,056,429,802,6330,6711,500,88

NP4,111,36 5,461,44 5,671,150,27

UD1NA14,91,59 3,542,66 4,332,520,73

ND1NA13,600,15 2,251,50 3,001,000,43

IL44,283,8846,808,4541,334,930,46

OL12,163,0410,701,99 7,672,080,16

AUT39,255,3337,003,8035,0013,000,84

OG8,580,71 9,173,1813,335,030,40

BLOK10,470,68 8,834,6512,006,080,50

KOR8,442,37 8,920,6910,674,930,64

ASIST1,480,63 1,420,93 3,003,000,71

POG2,250,38 1,791,27 4,004,000,49

PRG1,430,82 2,630,95 6,332,310,02*

GR0,820,89-0,830,53 2,332,310,03*

*- primljeni golovi (PRG) i gol razlika (GR)

Tablica 4. prikazuje mjere kvantitativnih promjena tehniko - taktikih varijabli izmeu ekipa prve, druge i tree kategorije. Testirana je znaajnost razlika izmeu tri jakosne grupe putem KruskalWallis ANOVA analize. Kao to je vidljivo iz tablice razlike izmeu igraa futsala razliitih jakosnih grupa statistiki su znaajne jedino u varijablama primljeni golovi (PRG) (p=0,02) i gol razlika (GR) (p=0,03) i to izmeu prve i tree grupe pri razini pogreke p .20

UUOG14,359,8017,203,210,28p > .20

UPPG32,4020,8037,807,810,40p > .20

KOR8,655,0010,402,510,31p > .20

K0,700,400,800,200,44p > .20

NP4,253,205,200,820,23p > .20

PP4,604,005,200,520,15p > .20

OG9,056,4012,002,680,25p > .20

ASIST2,101,403,000,820,30p > .20

POG2,802,204,000,850,26p > .20

PRG1,701,202,600,620,31p > .20

GR1,10-0,402,601,230,22p > .20

Kao to je vidljivo iz tablice 5. niti jedna vrijednost KS - testa ne prelazi graninu vrijednost KolmogorovSmirnovljevog postupka za promatrani uzorak, pa moemo zakljuiti kako sve varijable imaju distribuciju za koju se moe tvrditi da ne odstupa znaajno od normalne.U tablici 6. prikazani su osnovni statistiki parametri varijabli tehniko taktikih elemenata i uspjenosti: aritmetika sredina (AS), standardna devijacija (SD), minimum (Min) i maksimum rezultata (Max) te KS (KolmogorovSmirnovljev) test normaliteta distribucije za drugu jakosnu grupu futsal reprezentacija (N=4) u svim njihovim odigranim utakmicama na slubenim UEFA-inim podacima.

Tablica 6. osnovni statistiki parametri varijabli tehniko taktikih elemenata i uspjenosti: aritmetika sredina (AS), standardna devijacija (SD), minimum (Min) i maksimum rezultata (Max) te KS (Kolmogorov Smirnovljev)

VARIJABLAASMinMaxSDmaxDKS ; p

UVOG12,929,6720,004,830,33p > .20

UUOG15,589,6726,677,560,37p > .20

UPPG35,172654,6713,210,35p > .20

KOR10,757,6718,004,920,34p > .20

K1,170,002,671,110,31p > .20

NP6,754,3311,333,170,30p > .20

PP6,335,008,671,610,33p > .20

OG10,835,6720,676,7,0,36p > .20

ASIST2,671,675,001,590,33p > .20

POG3,582,337,002,280,41p > .20

PRG3,831,677,332,470,28p > .20

GR-0,25-1,330,670,830,21p > .20


U tablici 7. prikazani su osnovni statistiki parametri varijabli tehniko taktikih elemenata i uspjenosti: aritmetika sredina (AS), standardna devijacija (SD), minimum (Min) i maksimum rezultata (Max) te KS (KolmogorovSmirnovljev) test normaliteta distribucije za treu jakosnu grupu futsal reprezentacija (N=4) u svim njihovim odigranim utakmicama na slubenim UEFA-inim podacima.


varijableASMinMaxSDmaxDKS ; p

UVOG11,008,5014,002,270,25p > .20

UUOG12,387,0018,004,610,15p > .20

UPPG31,7519,0041,009,240,28p > .20

KOR8,634,5012,003,330,21p > .20

K2,001,002,500,710,26p > .20

NP7,006,508,000,710,26p > .20

PP4,882,006,001,930,38p > .20

OG11,886,5016,504,230,17p > .20

ASIST1,880,503,501,250,21p > .20

POG2,500,504,501,630,25p > .20

PRG4,884,006,501,180,27p > .20

GR-2,38-3,50-1,500,850,19p > .20


U tablici 8. analizirane su razlike izmeu tri jakosne grupe reprezentacija putem KS testa. U svakoj grupi nalaze se etiri ekipe.

Tablica 8. Analiza razlika izmeu tri grupe futsal ekipa u svim njihovim odigranim utakmicama (ANOVA) (ASSD; -aritmetika sredina standardna devijacija; p razina znaajnosti) na slubenim UEFA-inim podacima.Varijable GRUPA 1 GRUPA 2GRUPA 3

AS SD (N=4) AS SD (N=4) AS SD (N=3) p

UVOG12,503,2412,924,8311,002,27 0,73

UUOG14,353,2115,587,5612,384,61 0,77

UPPG32,407,8135,1713,2131,759,24 0,87

KOR 8,652,5110,754,92 8,633,33 0,94

K 0,700,20 1,171,11 2,000,71 0,05*

NP 4,250,82 6,753,17 7,000,71 0,04*

PP 4,600,52 6,331,61 4,881,93 0,13

OG 9,052,6810,836,7011,884,23 0,58

ASIST 2,100,82 2,671,59 1,881,25 0,69

POG 2,800,85 3,582,28 2,501,63 0,87

PRG 1,700,62 3,832,47 4,881,18 0,02*

GR 1,101,23-0,250,83-2,380,85 0,01*

*- uti kartoni (K), napravljeni prekraji (NP), primljeni golovi (PRG) i gol razlika GR)

Tablica 8. kao i tablica 4. prikazuje mjere kvantitativnih promjena tehniko - taktikih varijabli izmeu ekipa prve, druge i tree kategorije. Testirana je znaajnost razlika izmeu tri jakosne grupe putem KruskalWallis ANOVA analize. Kao to je vidljivo iz tablice razlike izmeu igraa futsala razliitih jakosnih grupa statistiki su znaajne u varijablama uti karton (K) (p=0,05), napravljeni prekraj NP (p=0,04), primljeni golovi (p=0,02) i gol razlika (p=0,01) i to izmeu prve i tree grupe pri razini pogreke p .20

UUOG16,7511,0020,003,960,32p > .20

UPPG36,5024,0051,0011,150,23p > .20

KOR9,375,5016,004,500,36p > .20

K0,500,001,000,400,25p > .20

NP3,502,506,001,680,366p > .20

PP4,503,005,501,080,25p > .20

OG11,258,0014,002,500,21p > .20

ASIST2,752,003,500,600,15p > .20

POG3,372,504,000,620,32p > .20

PRG1,621,002,500,620,32p > .20

GR1,751,002,500,860,30p > .20


U tablici 10. prikazani su osnovni statistiki parametri varijabli tehniko taktikih elemenata i uspjenosti: aritmetika sredina (AS), standardna devijacija (SD), minimum (Min) i maksimum rezultata (Max) te KS (KolmogorovSmirnovljev) test normaliteta distribucije za prvu jakosnu grupu futsal reprezentacija (N=4) sa slubenim UEFA-inim podacima za utakmice grupne faza natjecanja.


varijablaASMinMaxSDmax DKS ; p

UVOG10,125,0012,053,470,34p > .20

UUOG13,378,0018,004,230,16p > .20

UPPG29,3719,5035,506,950,28p > .20

KOR9,256,0012,502,660,21p > .20

K1,120,002,000,850,19p > .20

NP6,004,007,501,770,30p > .20

PP5,754,507,001,040,15p > .20

OG8,874,5012,003,140,32p > .20

ASIST2,501,503,500,910,20p > .20

POG3,372,005,001,250,21p > .20

PRG2,751,005,001,840,25p > .20

GR0,620,002,000,940,30p > .20

Kao to je vidljivo iz tablice 10. niti jedna vrijednost KS - testa ne prelazi graninu vrijednost Kolmogorov Smirnovljevog postupka za promatrani uzorak, pa moemo kako sve varijable imaju distribuciju za koju se moe tvrditi da ne odstupa znaajno od normalne.

U tablici 11. prikazani su osnovni statistiki parametri varijabli tehniko taktikih elemenata i uspjenosti: aritmetika sredina (AS), standardna devijacija (SD), minimum (Min) i maksimum rezultata (Max) te KS (KolmogorovSmirnovljev) test normaliteta distribucije za prvu jakosnu grupu futsal reprezentacija (N=4) sa slubenim UEFA-inim podacima za utakmice grupne faza natjecanja.Tablica 11. osnovni statistiki parametri varijabli tehniko taktikih elemenata i uspjenosti: aritmetika sredina (AS), standardna devijacija (SD), minimum (Min) i maksimum rezultata (Max) te KS (Kolmogorov Smirnovljev)

varijablaASMinMaxSDmax D KS ; p

UVOG11,008,5014,002,270,25p > .20

UUOG12,377,0018,004,600,15p > .20

UPPG31,7519,0041,009,240,28p > .20

KOR8,624,5012,003,320,21p > .20

K2,001,002,500,700,26p > .20

NP7,006,508,000,700,26p > .20

PP4,872,006,001,930,37p > .20

OG11,876,5016,504,230,16p > .20

ASIST1,870,503,501,250,21p > .20

POG2,500,504,501,630,25p > .20

PRGOL4,874,006,501,180,27p > .20

GR-2,37-3,50-1,500,850,19p > .20


U tablici 12. analizirane su razlike izmeu tri jakosne grupe reprezentacija putem KS testa. U svakoj grupi nalaze se etiri ekipe.Tablica 12. Analiza razlika izmeu tri grupe futsal ekipa za grupnu fazu (ANOVA) (ASSD; -aritmetika sredina standardna devijacija; p razina znaajnosti) na slubenim UEFA-inim podacima.Varijabla GRUPA 1GRUPA 2GRUPA 3

AS SD (N=4) AS SD (N=4) AS SD (N=4) P P

UVOG14,125,810,123,4711,002,27 0,59

UUOG16,753,9613,374,2312,374,600,33

UPPG36,5011,1529,376,9531,759,240,52

KOR9,374,959,252,668,623,320,87

K0,500,401,120,852,000,700,05*

NF3,501,686,001,777,000,700,04*

PF4,501,085,751,044,871,930,03

OG 11,252,508,873,1411,874,230,43

ASIST2,750,602,50,911,871,250,48

POG3,370,623,371,252,501,630,57

PRG1,620,622,751,844,871,180,05*

GR1,750,860,620,94-2,370,850,01*

*- uti kartoni (K), napravljani prekraji (NP), primljeni golovi (PRG) i gol razlika (GR)

Tablica 12. prikazuje mjere kvantitativnih promjena tehniko - taktikih varijabli izmeu ekipa prve, druge i tree kategorije. Testirana je znaajnost razlika izmeu tri jakosne grupe putem KruskalWallis ANOVA analize. Kao to je vidljivo razlike izmeu igraa futsala razliitih jakosnih grupa statistiki su znaajne u varijablama uti kartoni (K) (p=0,05) , napravljeni prekraji (NP) (p=0,4), primljeni golovi (PRG) (p=0,5) i gol razlika (GR) (p=0,01) i to izmeu prve i tree grupe pri razini pogreke p< 0,05 (*). U preostalim varijablama nisu zabiljeene statistiki znaajne razlike. Varijable koje statistiki znaajno razlikuju prvu i treu jakosnu grupu u grupnoj fazi natjecanja su iste one varijable koje statistiki znaajno razlikuju grupe gledano za cijelo prvenstvo tako da je evidentno kako etiri navedena elementa pridonose razlici izmeu grupa gledano periodino po fazama natjecanja ali i generalno u cijelom odigranom prvenstvu. Ve u grupnoj fazi natjecanja vidjelo se kako ekipe tree grupe ne mogu pratiti isti tempo igre koji postavljaju ekipe prve grupe odakle su tehniko taktike razlike. Razlike su prvo postale oite u broju prekraja koji je bio na strani slabije plasiranih ekipa a potom i uti kartoni kada su prekraji bili za tu vrstu kazne. Niti takav nain igre nije mogao nadomjestiti razliku u kvaliteti to se na kraju oitovalo u broju primljenih pogodaka koji je tri puta vie na strani slabijih ekipa koje u gol razlici odlaze u minu ( - 2,37) dok su bolje ekipe ostale u pozitivnoj bilanci (1, 75). Razlike izmeu boljih i loijih ekipa prije svega lee u nacionalnim ligama u kojima se igra futsal odnosno razini na kojoj se igra. Trebalo bi podii nivo kondicijske pripreme u slabijim ligama kako bi igrai u reprezentaciji bili spremniji pratiti visok tempo igre na vrhunskoj razini. Takav pristup bi se vjerojatno odrazio na krajnji rezultat odnosno na broj primljenih golova i gol razliku na utakmici i prvenstvu. Meutim bilo bi zanimljivo utvrditi trenanu dob igraa. Mogao bi biti od presudnog znaaja period u kojem igrai kreu u specifian trenani proces futsala jer je poznato da postoji genetski plato razvijanja odreenih predispozicije koje poslije kao takve utjeu na krajnju izvedbu igraa. Tri od etiri prvoplasirane ekipe imaju bogatu povijest osvojenih trofeja i mnogo ulau u razvoj futsala u svojoj zemlji pa je za pretpostaviti da ranije kreu sa selekcijom i izobrazbom profesionalnih igraa ijim je karakteristikama poslije teko parirat. Kako bi se razlike smanjile trebalo bi zapoeti sa futsal treninzima i turnirima za najmlae a najbolji od njih bi proli sve selekcije do prve nacionalne ekipe.

5.4. Latentna struktura tehniko taktikog prostora, analiza meupovezanosti i utjecaj tehniko taktikih elemenata na plasman

5.4.1. Latentna struktura tehniko taktikog prostoraU tablici 13. prikazani su osnovni statistiki parametri varijabli tehniko taktikih elemenata i uspjenosti: aritmetika sredina (AS), standardna devijacija (SD), minimum (Min) i maksimum rezultata (Max) te KS (Kolmogorov Smirnovljev) test normaliteta distribucije za sve ekipe (N = 12), na slubenim UEFA-inim podacima za 20 odigranih utakmica.


varijableASMinMaxSDmax DKS ; p

UVOG12,148,0020,003,370,14p > .20

UUOG14,107,0026,675,110,14p > .20

UPPG33,1119,0054,679,480,15p > .20

KOR9,344,5018,003,530,20p > .20

K1,290,002,670,890,29p > .20

NP6,003,2011,332,180,16p > .20

PP5,272,008,671,560,24p > .20

OG10,595,6720,674,540,14p > .20

ASIST2,210,505,001,190,18p > .20

POG2,960,507,001,600,29p > .20

PRG3,471,207,332,010,15p > .20

GR-0,51-3,502,601,740,11p > .20

Iz tablice 13. Vidljivo je da niti jedna vrijednost KS - testa ne prelazi graninu vrijednost KolmogorovSmirnovljevog postupka za promatrani uzorak, pa moemo zakljuiti kako sve varijable imaju distribuciju za koju se moe tvrditi da ne odstupa znaajno od normalne.

U tablici 14. prikazana je faktorska analiza (N=12) etrnaest tehniko taktikih elemenata. Potrebno je istaknuti da je ogranienje ovog rada relativno mali broj uzoraka za provjeru multivarijantne statistike analize-faktorske analize pa se rezultati trebaju uzeti sa odreenom rezervom.

Tablica 14. Faktorska analiza (N=12) tehniko taktikih elemenata futsal igre sa podacima iz 20 utakmica.varijablaFactor 1Factor 2

UVOG0,940,00

UUOG0,970,08

UPPG0,960,14

KOR0,930,12

K0,150,90

NP0,450,80

PP0,820,20

OG0,730,47

ASIST0,930,13

POG0,920,21

PRG0,360,92

GR0,43-0,87

Expl.Var7,153,46

Exp. Var. objanjeni dio varijance: 10,61 od 12 (88,48%)Tehniko taktiki elementi izolirani u ovoj analizi (tablica 14.) imaju takvu strukturu koja omoguava identifikaciju dvaju faktora: napadake igre u kojoj dominiraju elementi udarac van okvira gola, udarci unutar okvira gola, ukupno pokuaja prema golu, korneri, pretrpljeni prekraji obrane golmana, asistencije i pogodci i obrambene igre sa u kojoj dominiraju uti kartoni, napravljeni prekraji, primljeni golovi i gol razlika. Udarci van okvira gola (UVOG), udarci u okvir gola (UUOG) i ukupno pokuaja prema golu (UPPG) su elementi futsal igre koji se dogaaju na protivnikoj polovici igralita i njihova svrstanost u faktor napadake igre je razumljiva. Element korner (KOR) je posljedica takve igre i jedino je mogu na protivnikoj polovici igralita gdje se suparniku momad napada. Asistencije (ASIST) i postignuti golovi (POG) su takoer posljedica odnosno cilj napadake igre pa su kao takvi svrstani u prvi faktor. Pretrpljeni prekraji (PP) je element koji govori koliko puta je uinjen prekraj nad nekom ekipom pa je logino da e ekipe koje dominantno napadaju imati i visoki broj pretrpljenih faula u fazi napada to pokazuje i visoka varijanca. Element obrane golmana (OG) ima najmanju varijancu od spomenutih i na prvi tren djeluje zbunjujue meutim njegova prisutnost u faktoru 1 nije nelogino (ak viem nego u faktoru 2) iz razloga to futsal zahtijeva brzu reakciju golmana koji je u ovome sportu jedan od glavnih pokretaa akcija. Jednom kada doe do lopte od njega velikim dijelom kreu kontre, polukontre a nekoliko puta se dogodilo na prvenstvu da golman nakon obrane postie zgoditak na prazna protivnika vrata. uti kartoni(K) i napravljeni prekraji (NP) su kazne koje sudac dosuuju nakon nedozvoljene igre i ona se velikim dijelom dogaa kada se ekipe brane od protivnikih napada. Primljeni golovi (PRG) su direktan pokazatelj obrambene neuinkovitosti uz koji ide i element gol razlika (GR). Iz tablice takoer vidimo da je gol razlika (GR) element futsal igre koji se svrstava u faktor obrane a se moe ustvrditi i da primljeni golovi (PRG) vie utjeu na gol razliku (GR) nego postignuti golovi (POG). Vidimo da je manifesnim varijablama ukupno objanjeno 0,59 prvog faktora odnosno 0,27 drugog faktora.

5.4.2. Korelacije tehniko taktikih elemenata U tablici 15. prikazane su korelacije 12 tehniko taktikih elemenata pri razini znaajnosti p=0,05.Tablica 15. Korelacije tehniko taktikih elemenata pri razini znaajnosti 0,05.

UVOGUUOGUPPGKORKNFPFOGASISTPOGPRGGR

UVOG

UUOG0,94

UPPG0,950,95

KOR0,890,910,92

K0,220,270,300,20

NF0,380,520,490,590,74

PF0,680,760,800,850,130,59

OG0,740,720,830,710,520,650,71

ASIST0,830,950,880,850,310,550,750,65

POG0,840,940,880,830,380,600,770,730,97

PRG0,320,430,470,430,880,900,510,680,490,56

GR0,400,360,260,26-0,67-0,490,12-0,120,330,28-0,64

U matrici korelacija (tablica 15.) preteno dominiraju visoki korelacijski koeficijenti. Promatrajui koeficijente korelacije uoljiva je visoka meusobna povezanost elemenata koji su se u faktorskoj analizi definirali kao faktor 1 ( faza napada) i faktora 2 (faza obrane).U tablici 16. prikazane su korelacije 12 tehniko taktikih elemenata pri razini znaajnosti p=0,01.Tablica 16. Korelacije tehniko taktikih elemenata pri razini znaajnosti 0,01.

UVOGUUOGUPPGKORKNFPFOGASISTPOGPRGGR

UVOG

UUOG0,94

UPPG0,950,95

KOR0,890,910,92

K0,220,270,30,2

NF0,380,520,490,590,74

PF0,680,760,80,850,130,59

OG0,740,720,830,710,520,650,71

ASIST0,830,950,880,850,310,550,750,65

POG0,840,940,880,830,380,60,770,730,97

PRG0,320,430,470,430,880,90,510,680,490,56

GR0,40,360,260,26-0,67-0,490,12-0,120,330,28-0,64

U matrici korelacija (tablica 16.) takoer preteno dominiraju visoki korelacijski koeficijenti. U ovome sluaju meusobna povezanost tehniko taktikih elemenata koji su se u faktorskoj analizi raspodijelili u dva faktora postaje uoljivija. Varijabla uti kartoni (K) visoko korelira sa varijablama napravljeni prekraji (NP) (0,74) i primljeni golovi (PRG) (0,88) kao to i te dvije varijable meusobno visoko koreliraju( 0,74). Niti jedna od varijabli iz faktora 1 ustanovljenog faktorskom analizom znaajno ne korelira sa nekom od varijabli iz faktora 2, na razini znaajnosti 0d 0,01 ali takoer pokazuju visoku meusobnu povezanost. Gol razlika (GR) ne pokazuje visoku meusobnu povezanost sa analiziranim varijablama na razini znaajnosti 0,01.

5.4.3. Povezanost tehniko taktikih elemenata sa uspjehom u futsaluAnalizirana je povezanost tehniko taktikih elemenata sa plasmanom obzirom na meusobne korelacije (tablica 15. i 16.) i broj entiteta (12 ekipa). Zbog jednakog broja varijabli i entiteta nije bilo mogue uvrstiti istovremeno sve tehniko taktike varijable u analizu. Zbog toga je koriten maksimalan broj kombinacija tehniko taktikih elemenata u prediktorskom skupu da bi se obzirom na ogranienja ispitale sve varijacije povezanosti sa kriterijem. Pokazalo se da dolazi do meusobnog prepokrivanja (ili do visoke pogreke) elemenata sa najviom ili visokom korelacijom koji iz toga razloga nisu pokazivali znaajnu povezanost sa kriterijem a inae pokazuju u kombinaciji sa elementima nie meusobne korelacije. Isto tako elementi postignut gol (POG), primljen gol (PRG) i gol razlika (GR) su elementi koji se u nekim radovima uzimaju kao kriterijske varijable a i u ovom sluaju pokazuju visoku povezanost sa kriterijem plasman. U analizi je prikazano devet od deset sluajeva u kojima barem jedna varijabla pokazuje znaajnu povezanost sa kriterijem, obzirom na navedena ogranienja.Tablica 17. Regresijska analiza izmeu skupa prediktorski varijabli i kriterijske varijable (plasman od 1. do 12. mjesta) sa slubenim UEFA-inim podacima u 20 odigranih utakmica (N=12).Tablica 17.MULTIPLE R = 0,98 DF= 7,4

R2 = 0, 95 p=0,01

F = 11,55

Betatp

Intercept1,510,21

UPPG0,100,190,86

K-0,16-0,200,85

PP-0,09-0,150,89

OG0,080,230,83

ASIST0,160,260,81

POG-1,05-1,840,14

PRG1,301,500,21

Tablica 17. prikazuje klasinu regresijsku analizu povezanosti prediktorskog skupa varijabli to ga ine tehniko taktiki elementi ukupno pokuaja prema golu (UPPG) uti kartoni (K), pretrpljeni prekraji (PP), obrane golmana (OG), asistencije (ASIST), postignuti golovi (POG) i primljeni golovi (PRG) s kriterijskom varijablom plasman.Od odabranih prediktorskih varijabli niti jedna ne pokazuje znaajnu povezanost sa kriterijskom varijablom na razini znaajnosti p=0,05. Multipla korelacija izmeu prediktorskog skupa varijabli i kriterijske varijable plasman je 0,97 na razini znaajnosti 0,05. Navedena multipla determinacija izmeu tehniko taktikih varijabli i kriterija objanjava 95% varijance kriterijske varijable.Tablica 18. Regresijska analiza izmeu skupa prediktorski varijabli i kriterijske varijable (plasman od 1. do 12. mjesta) sa slubenim UEFA-inim podacima u 20 odigranih utakmica (N=12).Tablica 18. MULTIPLE R = 0 ,89 DF= 5,6

R2 = 0,78 p= 0,05

F = 4,34

Betatp

Intercept0,690,52

UVOG0,390,500,63

UUOG-1,13-1,630,15

KOR-0,19-0,350,74

NP0,912,640,04

OG0,310,830,44

U tablici 18. klasinom regresijskom analizom utvrena je povezanost skupa prediktorskih varijabli kojeg ine tehniko taktiki elementi udarci van okvira gola UVOG, udarci u okvir gola (UUOG), korneri (KOR), napravljeni prekraji (NP) i obrane golmana (OG). Multipla korelacija izmeu prediktorskog skupa varijabli i kriterijske varijable plasman iznosi 0,88 na razini znaajnosti 0,05. Navedena multipla determinacija izmeu prediktorskog skupa i kriterija objanjava oko 78% varijance kriterijske varijable. Pregledom ostvarenih veza prediktorskih varijabli i analizirane kriterijske varijable vidljivo je da znaajan BETA koeficijent na razini od p=0,05 ima varijabla napravljeni prekraji (NP). Iz toga bi trebalo slijediti da ekipe koje imaju vie napravljenih faula imaju bolji plasman, meutim to nije tako zbog toga to regresijska analiza povezuje najvie frekvencije, a u ovom sluaju najviu frekvenciju u kriteriju (plasman) ima najnie plasirana ekipa (12. mjesto). Dakle kod kriterija plasman stvar vrijedi obrnuto pa e ekipe biti loije plasirane to imaju vei broj napravljenih. Ekipe koje imaju manji broj napravljenih prekraja biti e bolje plasirane. To je vjerojatno zbog toga to loije ekipe trae svoju ansu u zaustavljanjima protivnikih napada a ne u graenju igre pa ih ova varijabla u stvari detektira kao takve.

Tablica 19. Regresijska analiza izmeu skupa prediktorski varijabli i kriterijske varijable (plasman od 1. do 12. mjesta) sa slubenim UEFA-inim podacima u 20 odigranih utakmica (N=12).Tablica 19.MULTIPLE R = 0 ,94 DF= 6,5

R2 = 0,88 p = 0,03

F = 5,83

Betatp

Intercept1,390,22

UVOG-0,19-0,310,77

UUOG-1,11-1,880,12

KOR0,490,910,40

K0,813,540,02

PP0,340,810,46

OG0,170,470,66

U tablici 19. klasinom regresijskom analizom utvrena je povezanost skupa prediktorskih varijabli kojeg ine tehniko taktiki elementi udarci van okvira gola (UVOG), udarci u okvir gola (UUOG), korneri (KOR), uti kartoni (K), pretrpljeni prekraji (PP) i obrane golmana (OG). Multipla korelacija izmeu prediktorskog skupa varijabli i kriterijske varijable plasman iznosi 0,93 na razini znaajnosti 0,05. Navedena multipla determinacija izmeu prediktorskog skupa i kriterija objanjava oko 87% varijance kriterijske varijable. Pregledom ostvarenih veza prediktorskih varijabli i analizirane kriterijske varijable vidljivo je da znaajan BETA koeficijent na razini od p=0,05 ima varijabla uti kartoni (K). Poto uti kartoni (K) i napravljeni prekraj (NP) meusobno visoko koreliraju iz analize je izbaena varijabla napravljeni prekraji (NP) a varijabla uti kartoni (K) je zauzela njezino mjesto. Logika je ista, ekipe koje imaju manje utih kartona bit e bolje plasirane od onih koje imaju manje utih kartona. Moe se jo jednom ustvrditi kako su ekipe koje imaju visok broj prekraja odnosno kazni za te prekraje tehniko taktiki inferiorne u odnosu na bolje ekipe to se vidi u plasmanu.

Tablica 20. Regresijska analiza izmeu skupa prediktorski varijabli i kriterijske varijable (plasman od 1. do 12. mjesta) sa slubenim UEFA-inim podacima u 20 odigranih utakmica (N=12).

Tablica 20.MULTIPLE R = 0, 98 DF= 7,4

R2 = 0, 95 p = 0,01

F = 11,97

Betatp

Intercept1,160,31

UVOG0,0900,170,88

UUOG-0,203-0,420,69

KOR0,1700,380,72

NP0,0060,020,99

PP0,0060,020,98

OG0,0810,310,77

GR-0,960-3,870,02

U tablici 20. klasinom regresijskom analizom utvrena je povezanost skupa prediktorskih varijabli kojeg ine tehniko taktiki elementi udarci van okvira gola, (UVOG), udarci u okvir gola (UUOG), korneri, (KOR). napravljeni prekraji (NP) (napravljeni prekraji), pretrpljeni prekraji (PP), obrane golmana (OG), i GR gol razlika (GR). Multipla korelacija izmeu prediktorskog skupa varijabli i kriterijske varijable plasman iznosi 0,97 na razini znaajnosti 0,05. Navedena multipla determinacija izmeu prediktorskog skupa i kriterija objanjava oko 95% varijance kriterijske varijable. Pregledom ostvarenih veza prediktorskih varijabli i analizirane kriterijske varijable vidljivo je da znaajan BETA koeficijent na razini od p=0,05 ima varijabla gol razlika (GR). Ekipe koje imaju veu negativnu gol razliku bit e loije plasirane od ekipa koje imaju veu pozitivnu gol razliku. To je zbog toga to broj primljenih i postignutih golova direktno govori tko je pobjednik a gol razlika je upravo razlika postignutih i primljenih golova te je kao takva mogla i sama posluiti kao kriterij u nekom veem uzorku. Moe se dogoditi da neka ekipa ima dvije visoke pobjede i jedna minimalan poraz u eliminacijskoj fazi i kao takva da bude loije plasirana od ekipe koja je sa minimalnim pobjedama prolazila dalje u prvenstvu pored neuvjerljivih nastupa u grupnoj fazi pa je kriterij plasmana u ovom sluaju ipak svrsishodniji.

Tablica 21. Regresijska analiza izmeu skupa prediktorski varijabli i kriterijske varijable (plasman od 1. do 12. mjesta) sa slubenim UEFA-inim podacima u 20 odigranih utakmica (N=12).Tablica 21.MULTIPLE R = 0,96 DF= 7,4

R2 = 0,93 p = 0,03

F = 7,63

Betatp

Intercept1,730,16

UVOG0,110,170,88

UUOG-1,22-2,390,08

KOR0,641,030,36

NP-0,17-0,370,73

PP-0,22-0,660,55

OG0,080,230,83

PRG1,152,900,04

U tablici 21. klasinom regresijskom analizom utvrena je povezanost skupa prediktorskih varijabli kojeg ine tehniko taktiki elementi udarci van okvira gola (UVOG), udarci u okvir gola (UUOG), korneri (KOR), napravljeni prekraji (NP), pretrpljeni prekraji (PP), obrane golmana (OG), primljeni golovi (PRG). Multipla korelacija izmeu prediktorskog skupa varijabli i kriterijske varijable plasman iznosi 0,96 na razini znaajnosti 0,05. Navedena multipla korelacija izmeu prediktorskog skupa i kriterija objanjava oko 93% varijance kriterijske varijable. Pregledom ostvarenih veza prediktorskih varijabli i analizirane kriterijske varijable vidljivo je da znaajan BETA koeficijent na razini od p=0,05 ima varijabla primljeni golovi (PRG). Ekipa koja zabiljei vie primljenih golova biti e loije plasirana od ekipe koja primi manje.Tablica 22. Regresijska analiza izmeu skupa prediktorski varijabli i kriterijske varijable (plasman od 1. do 12. mjesta) sa slubenim UEFA-inim podacima u 20 odigranih utakmica (N=12).Tablica 22.MULTIPLE R = 0, 93 DF= 5,6

R2 = 0, 86 p = 0,01

F = 7,12

Betatp

Intercept2,850,03

UUOG-1,16-2,690,04

KOR0,450,910,40

K0,551,840,11

NP0,320,950,38

OG0,260,990,36

U tablici 22. klasinom regresijskom analizom utvrena je povezanost skupa prediktorskih varijabli kojeg ine tehniko taktiki elementi udarci u okvir gola (UUOG), korneri (KOR), uti kartoni (K), napravljeni prekraji (NP), i obrane golmana (OG). Multipla korelacija izmeu prediktorskog skupa varijabli i kriterijske varijable plasman iznosi 0,92 na razini znaajnosti 0,05. Navedena multipla determinacija izmeu prediktorskog skupa i kriterija objanjava oko 85% varijance kriterijske varijable. Iz pregleda ostvarenih veza prediktorski varijabli i analizirane kriterijske varijable vidi se da znaajan doprinos objanjenju varijance kriterijske varijable ostvaruje varijabla udarci u okvir gola (UUOG) koja ostvaruje vrijednost BETA koeficijenta -1,16 na razini od p=0,05. Ekipe koje imaju manje udaraca u okvir gola na kraju e biti loije plasirane od ekipa koje su zabiljeile vie udara u okvir gola zbog toga to su udarci u okvir gola izravni pokuaji da se postigne pogodak odnosno doe u rezultatsku korist.

Tablica 23. Regresijska analiza izmeu skupa prediktorski varijabli i kriterijske varijable (plasman od 1. do 12. mjesta) sa slubenim UEFA-inim podacima u 20 odigranih utakmica (N=12).Tablica 23.MULTIPLE R = 0, 93 DF= 4,7

R2 = 0, 86 p = 0,004

F = 10,51

Betatp

Intercept1,210,27

UUOG-0,70-1,440,19

K0,895,890,00

PP0,632,810,03

ASIST-0,268-0,550,60

U tablici 23. klasinom regresijskom analizom utvrena je povezanost skupa prediktorskih varijabli kojeg ine tehniko taktiki elementi udarci u okvir gola (UUOG), uti kartoni (K), pretrpljeni prekraji (PP), i asistencije (ASIST). Multipla korelacija izmeu prediktorskog skupa varijabli i kriterijske varijable plasman iznosi 0,92 na razini znaajnosti 0,05. Navedena multipla determinacija izmeu prediktorskog skupa i kriterija objanjava oko 85% varijance kriterijske varijable. Iz pregleda ostvarenih veza prediktorski varijabli i analizirane kriterijske varijable vidi se da znaajan doprinos objanjenju varijance kriterijske varijable ostvaruje varijabla K koja ostvaruje vrijednost BETA koeficijenta 0,896 i varijabla pretrpljeni prekraji (PP) iji je BETA koeficijent 0,63. Povezanost varijable uti kartoni (K) sa kriterijskim skupom je ve objanjena u ranijoj analizi a iz tablice se vidi da e ekipe koje imaju vie pretrpljenih faula na kraju takoer biti loije plasirane poto varijabla znaajno utjee na uspjeh u kriteriju. To je vjerojatno zbog toga to ekipe nad kojima je napravljen velik broj faula ne igraju dovoljno dinamian futsal, odnosno igraju onoliko dinamino koliko je potrebno protivnikoj ekipi da prekine napad faulom. Razina utjecaja na kriterij pretrpljenog prekraja u odnosu na napravljeni prekraj je ipak manja, po emu se moe zakljuiti da bolje plasirane ekipe znaju bolje dozirati prekraje. Bolje plasirane ekipe rade prekraj kada je potrebno zaustavi protivniku igru ali to ine kada je nuno. U veini sluajeva prekraji se rade nad boljim ekipama u nemogunosti onih slabijih da se kontinuirano i koncentrirano brane na visokoj razini.

Tablica 24. Regresijska analiza izmeu skupa prediktorski varijabli i kriterijske varijable (plasman od 1. do 12. mjesta) sa slubenim UEFA-inim podacima u 20 odigranih utakmica (N=12).Tablica 24.MULTIPLE R = 0,84 DF= 4,7

R2 = 0,71 p = 0,4

F = 4,28

Betatp

Intercept1,140,29

UUOG-0,64-0,910,39

NP0,953,670,01

PP0,030,080,94

ASIST-0,12-0,180,86

U tablici 24. klasinom regresijskom analizom utvrena je povezanost skupa prediktorskih varijabli kojeg ine tehniko taktiki elementi udarci u okvir gola (UUOG), napravljeni prekraji (NP), pretrpljeni prekraji (PP) i asistencije (ASIST). Multipla korelacija izmeu prediktorskog skupa varijabli i kriterijske varijable plasman iznosi 0,84 na razini znaajnosti 0,05. Navedena multipla determinacija izmeu prediktorskog skupa i kriterija objanjava oko 70% varijance kriterijske varijable. Iz pregleda ostvarenih veza prediktorski varijabli i analizirane kriterijske varijable vidi se da znaajan doprinos objanjenju varijance kriterijske varijable ostvaruje varijabla napravljeni prekraji (NP) koja ostvaruje vrijednost BETA koeficijenta 0,95. Povezanost napravljenih faula sa kriterijem je ve objanjena a u ovoj se tablici dodatno pojanjava logika prethodnog primjera. Naime varijable napravljeni prekraji (NF) i pretrpljeni prekraji (PP) znaajno utjeu na rezultat u kriteriju ali to se nee vidjeti dok su zajedno u prediktorskom skupa jer osim visokog utjecaja na kriterij, imaju i meusobnu srednje visoku korelaciju koja na posljetku brani varijabli pretrpljeni prekraji (PF) da se istakne pored napravljeni prekraji (NP). Varijable uti kartoni (K) i napravljeni prekraji (NP) osim utjecaja na kriterij meusobno visoko koreliraju pa e u prediktorskom skupu jedna pored druge ostat nezamijeene.

Tablica 25. Regresijska analiza izmeu skupa prediktorski varijabli i kriterijske varijable (plasman od 1. do 12. mjesta) sa slubenim UEFA-inim podacima u 20 odigranih utakmica (N=12).Tablica 25.

MULTIPLE R = 0,911 DF= 5,6

R2 = 0,83 p = 0,02

F = 9,92Betatp

Intercept0,300,78

K0,822,190,07

NF0,210,530,61

PF0,521,250,26

OG-0,13-0,410,69

ASIST-0,86-3,200,02

U tablici 25. klasinom regresijskom analizom utvrena je povezanost skupa prediktorskih varijabli kojeg ine tehniko taktiki elementi uti kartoni (K), napravljeni prekraji (NP), pretrpljeni prekraji (PP), obrane golmana (OG) i asistencije (ASIST). Multipla korelacija izmeu prediktorskog skupa varijabli i kriterijske varijable plasman iznosi 0,91 na razini znaajnosti 0,05. Navedena multipla determinacija izmeu prediktorskog skupa i kriterija objanjava oko 83% varijance kriterijske varijable. Iz pregleda ostvarenih veza prediktorski varijabli i analizirane kriterijske varijable vidi se da znaajan doprinos objanjenju varijance kriterijske varijable ostvaruje varijabla asistencije (ASIST) koja ostvaruje vrijednost BETA koeficijenta -0,86. Ekipe koje budu imale manji broj asistencija biti e loije plasirane dok e ekipe sa viim brojem asistencija imati bolji plasman. Rezultat svake asistencije je pogodak a postignuti golovi visoko su povezani sa kriterijem te bi u veem uzorku i sami mogli posluiti kao alternativni kriterij.

Tablica 26. Regresijska analiza izmeu skupa prediktorski varijabli i kriterijske varijable (plasman od 1. do 12. mjesta) sa slubenim UEFA-inim podacima u 20 odigranih utakmica (N=12).Tablica 26.

MULTIPLE R = 0, 95 DF= 5,6

R2 = 0, ,90 p=0,005

F = 11,19958

Betatp

Intercept-0,190,86

KOR-0,14-0,510,63

K1,036,010,001

PP0,812,970,03

OG-0,00-0,010,99

POG-1,04-4,010,01

U tablici 26. klasinom regresijskom analizom utvrena je povezanost skupa prediktorskih varijabli kojeg ine tehniko taktiki elementi korneri (KOR), uti kartoni (K) pretrpljeni prekraji (PP) obrane golmana (OG) i postignuti golovi (POG) Multipla korelacija izmeu prediktorskog skupa varijabli i kriterijske varijable plasman iznosi 0,95 na razini znaajnosti 0,05. Navedena multipla determinacija izmeu prediktorskog skupa i kriterija objanjava oko 90% varijance kriterijske varijable. Iz pregleda ostvarenih veza prediktorski varijabli i analizirane kriterijske varijable vidi se da znaajan doprinos objanjenju varijance kriterijske varijable ostvaruje varijablauti kartoni (K) sa vrijednosti BETA koeficijenta 0,001, varijabla pretrpljeni prekraji (PP) koja ostvaruje vrijednost BETA koeficijenta od 0,03 i varijabla postignuti golovi (POG) iji BETA koeficijent iznosi -0,01. Povezanosti varijabli uti kartoni (K) i pretrpljeni prekraji (PP) sa kriterijem su objanjene u prethodnim analizama dok je u ovoj dobivena nova. Varijabla postignuti golovi (POG) znaajno utjee na rezultat u plasmanu ekipe na kraju prvenstva ali je varijabla primljeni golovi (PRG) utjecajnija na rezultat to se moe zakljuiti iz meusobne komparacije postignuti golovi (POG) i primljeni golovi (PRG) kao prediktora sa plasmanom kao kriterijem:

Tablica 27. Regresijska analiza izmeu POG (postignutih golova) i PRG (primljenih golova) kao prediktorskih varijabli i kriterijske varijable (plasman od 1. do 12. mjesta) sa slubenim UEFA-inim podacima u 20 odigranih utakmica (N=12).Tablica 27.

MULTIPLE R = 0, 97 DF= 2,90

R2 = 0, 95 p = 0,00

F = 77,66

Betatp

Intercept7,320,00

POG-0,80-8,470,00

PRG1,1612,310,00

Tablica 27. Prikazuje klasinu regresijsku analizu povezanosti prediktorskog skupa varijabli kojeg ine postignuti golovi (POG) i primljeni golovi (PRG) sa kriterijskom varijablom plasman.

Multipla korelacija izmeu prediktorskog skupa varijabli i kriterijske varijable plasman iznosi 0,97 na razini znaajnosti 0,05. Navedena multipla determinacija izmeu prediktorskog skupa i kriterijske varijable objanjava oko 94% varijance kriterijske varijable. Vidljiv je znaajan BETA koeficijent kod obje prediktorske varijable s time na varijabla primljeni golovi (PRG) ima vei utjecaj na plasman od varijable postignuti golovi (POG). Ekipe koje su primile manje pogodaka bolje su plasirane na prvenstvu.6. ZAKLJUAK

Osnovni cilj ovog istraivanja bio je utvrditi tehniko taktike razlike izmeu bolje i loije plasiranih ekipa na europskom futsal prvenstvu. Istraivanje je provedeno na uzorku od 11(12) sudionica prvenstva koje su praene u 16(12) varijabli. Nakon preliminarne procedure obrade podataka, razlike izmeu ekipa analizirane su Kruskal-Wallis analizom razlika. Dobiveni rezultati ukazuju kako se prva i trea grupa znaajno razlikuju u etiri varijable: uti kartoni (K), napravljeni prekraji (NP), primljeni golovi (PRG) i gol razlika (GR). Ekipe tree grupe rade vei broj prekraja, dobivaju vie utih kartona, imaju vie primljenih golova i loiju gol razliku od ekipa prve grupe. Znaajne razlike izmeu prve i druge odnosno druge i tree grupe nisu zabiljeene.

Odabrane prediktorske varijable (12) koje su koritene u regresijskoj analizi nisu pokazale znaajnu statistiku povezanost sa kriterijskom varijablom (plasman) unato visokom regresijskom koeficijentu ali i visokoj pogreci, to navodi na zakljuak kako bi unutar odabranih varijabli valjalo napraviti odreeno stupnjevanje kojim e se odvojiti oni tehniko taktiki elementi koji su izraeniji od ostalih njima slinih. Meutim, smanjenjem broja prediktorskih varijabli na njihov manji broj kao i raznim kombinacijama unutar prediktora (tako da prediktorski skup varijabli ne sainjavaju istovremeno dvije varijable koje meusobno imaju najviu korelaciju) dolazi se do bitnih informacija koje se potvruju iz analize u analizu. Naime, oni tehniko taktiki elementi koji znaajno razlikuju ekipe na prvenstvu su upravo oni elementi koji pokazuju visoku povezanost sa plasmanom na prvenstvu uz dodatna etiri nova elementa koja su se pokazala znaajnim, uz visok postotak objanjene varijance i unutar dozvoljene pogreke. To su udarcu u okvir gola (UUOG), pretrpljeni prekraji (PP), asistencije (ASIST) i postignuti gol (POG). Faktorska analiza je pokazala da su tehniko taktiki elementi koji razlikuju uspjene od neuspjenih ujedno elementi drugog faktora koji je definiran kao faktor obrambene igre. Pogled na prvoplasiranu ekipu prvenstva sugerira da ta ekipa nije i najbolja u svim elementima npr. (primljeni golovi) koji ine razliku meu grupama ali je bolja od ekipe koja jest najbolja u analiziranom elementu, i to u meusobnom srazu u polufinalu (panjolska Italija 1:0).

Bolje plasirane ekipe imaju bolju gol razliku na koju vie utjeu primljeni nego postignuti golovi. Jednostavno govorei primarno su etiri elementa koja se provlae kroz itavu analizu. To su elementi koji karakteriziraju igru u obrani, meusobno visoko koreliraju, razlikuju ekipe i pokazuju povezanost sa uspjehom. Rad je pokazao da je klju uspjeha vrhunskih futsal rezultata u obrani. Ekipe koje igraju vrstu, zrelu obranu a koje su pri tome ostvarile balans u igri te znaju prei u fazu napada i poentirati na kraju su i pobjednice. Osim toga najbolju utakmicu treba odigrati kada je to najpotrebnije a sve od navedenog najbolje je prezentirala ekipa panjolske.

Futsal kao sport podvrgnut istraivanjima naroito u tehniko taktikom smislu jo nije dosegnuo zadovoljavajuu razinu na naim prostorima gdje se jo uvijek tretira kao neka vrsta kreativne razbibrige a ne kao sportska aktivnost sa svojim specifinostima. To je zacijelo jedan od razloga nedostatka strune literature i istraivanja toga sporta. S druge strane zbog ograniene mogunosti sudjelovanja vrhunskih sportaa istraivanjima, alternativna rjeenja poput analize video snimki daju odreeni uvid u specifina polja vrhunskog sporta ali i sporta uope. U tom kontekstu sljedei korak bio bi usporedba vrhunskih futsal ekipa sa naom nacionalnom vrstom ili klubovima iz prve hrvatske malonogometne lige kako bi se uoile tehniko taktike razlike i na posljetku strunim programiranjem trenanog procesa svele na minimum.7. LITERATURA

1. lvarez, J.C.B., D'Ottavio, S., Vera, J.G., Castagna, C. (2009). Aerobic fitness in futsal players of different competitive level. Journal of Strength and Conditioning Research, 23 (7), pp. 2163-2166.

2. Baroni, B.M., Couto, W., Leal Junior, E.C. (2011). Descriptive-comparative study of aerobic performance parameters between soccer and futsal athletes. Revista Brasileira de Cineantropometria e Desempenho Humano, 13 (3), pp. 170-176.

3. Baroni, B.M., Leal Junior E.C.P. (2010). Aerobic capacity of male professional futsal players. Journal of Sports Medicine and Physical Fitness 2010;50:395-9

4. Benvenuti C., Minganti C., Condello G., Capranica L., Tessitore A. (2010). Agility assessment in femate futsal and soccer players. Medicina (Kaunas) 2010; 46 (6): 415-20

5. Castagna, C., D'Ottavio, S., Vera, J.G., lvarez, J.C.B. (2009). Match demands of professional Futsal: A case study. Journal of Science and Medicine in Sport, 12 (4), pp. 490-494.

6. Castagna, C., Barbero A JC. (2010). Physiological demands of an intermittent futsal-oriented high-intensity test. Journal of Strength Conditioning Research 24(9): 23222329, 2010

7. Dizdar, D. (2006). Kvantitativne metode. Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu.

8. Malvasija, P. (2011). Motorike sposobnosti igraa futsala prve i druge hrvatske malonogometne lige. Diplomski rad. Kinezioloki fakultet Sveuilita u Splitu.

9. Martinac, D. (2011). Razlike motoriko-funkcionalnih sposobnosti izmeu igraa futsala i igraa nogometa. Magistarski rad. Kinezioloki fakultet Sveuilita u Splitu.

10. Rodrigues, V.M., Ramos, G.P., Mendes, T.T., Cabido, C.E.T., Melo, E.S., Condessa, L.A., Coelho, D.B., Garcia, E.S. (2011). Intensity of official futsal matches. Journal of Strength and Conditioning Research, 25 (9), pp. 2482-2487.

11. http://www.crofutsal.com/12. http://malinogomet.info/13. http://www.uefa.com/8. PRILOZI

8.1. Slijed europskog prvenstva 1. JAKOSNA SKUPINA 2. JAKOSNA SKUPINA 3. JAKOSNA SKUPINA

Hrvatska (domain) Rusija Azerbajdan

panjolska (prvak) eka Slovenija

Italija Ukrajina Rumunjska

Portugal Srbija Turska

Nakon drijeba, ekipe su smjetene u sljedee skupine:

Skupina A (Split) Skupina B (Zagreb) Skupina C (Split) Skupina D (Zagreb)

Hrvatska panjolska (prvak) Italija Portugal

eka Ukrajina Rusija Srbija

Rumunjska Slovenija Turska Azerbajdan

Objanjenje kratica kod tablica u skupinama: Momad = naziv reprezentacije

Uta. = broj odigranih utakmica u skupini

Pob. = broj pobjeda

Izj. = broj remija

Por. = broj poraza

Po. = broj postignutih pogodaka

Pr. = broj primljenih pogodaka

GR = gol razlika

Bod. = broj bodova

Objanjenje boja u tablici skupina:Momad se plasirala za daljnji tijek natjecanja.

Momad ispala iz daljnjeg natjecanja.

SKUPINA A

MomadUta.Pob.Izj.Por.Po.Pr.GRBod.

Hrvatska220075+26

Rumunjska210143+13

eka200258-30

Hrvatska 2 : 1 Rumunjska

Rumunjska 3 : 1 eka

Hrvatska 5 : 4 eka

SKUPINA B


panjolska220083+56

Ukrajina21017703

Slovenija2002510-50

panjolska 4 : 2 Slovenija

Slovenija 3 : 6 Ukrajina

Ukrajina 1 : 4 panjolska

SKUPINA C


Rusija211072+54

Italija211053+24

Turska200218-70

Italija 3 : 1 Turska

Turska 0 : 5 Rusija

Rusija 2 : 2 Italija

SKUPINA D


Portugal220062+46

Srbija2101101003

Azerbajdan2002913-40

Portugal 4 : 1 Azerbajdan

Azerbajdan 8 : 9 Srbija

Srbija 1 : 2 Portugal

ETVRTFINALNE UTAKMICE :

Hrvatska 1 : 1 Ukrajina

(4 : 2) nakon penalaRumunjska 3 : 8 panjolska

Rusija 2 : 1 Srbija

Italija 3 : 1 Portugal

POLUFINALNE UTAKMICE :

Hrvatska 2 : 4 Rusija

panjolska 1 : 0 ItalijaUTAKMICA ZA TREE MJESTO :Hrvatska 1 : 3 Rusija

FINALNA UTAKMICA :

PANJOLSKA 1 : 1 RUSIJA

(3 : 1)nakon produetaka

KONANI POREDAK :

panjolska

Rusija

Italija

4Hrvatska

5Portugal

6Ukrajina

7Srbija

8Rumunjska

9eka

10Azerbajdan

11Slovenija

12Turska

8. 2. Prikupljeni podaci putem videozapisa

Kratice: UVOG (udarci van okvira gola); UUOG (udarci u okvir gola), UPPG (ukupno pokuaja prema golu), UD1NA1 (uspjean dribling igra na igraa), ND1NA1 (neuspjkean dribling igra na igraa) NP (napravljen prekraj) IL (izgubljena lopta), OL ( oduzeta lopta), BLOK (blokade), OG (obrane golmana), KOR (korneri), AUT (auti) i ASIST (asistencije).

Hrvatska eka 5:4

UVOGUUOGUPPGUD

1-1ND

1-1NPILOLBLOKOGKORNAUTASIST

81526122538111977282

911312273875813483

Hrvatska Rumunjska 2:1UVOGUUOGUPPGUD

1-1ND


972263751141484342

1411321174691158391

Hrvatska Ukrajina 1:1 (regularni dio)

UVOGUUOGUPPGUD

1-1ND


751533668121384370

19133912558125411251

Rusija Hrvatska 4:2

UVOGUUOGUPPGUD

1-1ND


1111501644116106314

61520465489274531

Italija Hrvatska 3:1

UVOGUUOGUPPGUD

1-1ND


1115312012481065340

97211333364126281

Portugal Srbija 2:1

UVOGUUOGUPPGUD

1-1ND


1182671435106108402

710195164671066451

Srbija Azerbajdan 9:8

UVOGUUOGUPPGUD

1-1ND


1826527093510161819386

82542727396161414356

Rusija Srbija 2:1

UVOGUUOGUPPGUD

1-1ND


19195274432155619332

10822524511217144291

Italija Portugal 3:1

UVOGUUOGUPPGUD

1-1ND


111025436481016145322

12153457542115810401

Rusija Italija 2:2

UVOGUUOGUPPGUD

1-1ND


14930433411420107322

1514364544188716402

Rusija Turska 5:0

UVOGUUOGUPPGUD

1-1ND


1326445423213689384

8819425471015185220

Ukrajina panjolska 1:4

UVOGUUOGUPPGUD

1-1ND


321324359154167380

1021351030412610211492

panjolska Italija 1:1

UVOGUUOGUPPGUD

1-1ND


1315277634912141110351

10113167752125109550

panjolska Rusija 1:1 (regularni dio)

UVOGUUOGUPPGUD

1-1ND


29134242453117109551

1392916554920119380

8.3. Slubeni podaci sa utakmica

Kratice: UUPG (ukupno pokuaja prema golu); UUOG (udarci u okvir gola), UVOG (udarci van okvira gola), KOR (korneri), K (uti kartoni), NF( napravljeni prekraji), PF (pretrpljeni prekrajii), OG (obrane golmana), ASIST (asistencije).

Napomena 1: udarci u stativu ili gredu broje se kao udarci u okvir gola.

Napomena 2: podaci sa utakmica Hrvatska Ukrajina i Rusija panjolska odnose se na prva dva poluvremena i produetke.

Hrvatska Rumunjska 2:1

UUPGUUOGUVOGKORKNPPPOGASIST

2279417582

321114817751

Rumunjska eka 3:1


3319810287142

34161411197151

Rumunjska Hrvatska 4:5


311181317573

26159705582

panjolska Slovenija 4:2


331913525364

18974044131

Slovenija Ukrajina 3:6


51231411497202

26147527973

Ukrajina panjolska 1:4


13237030161

3521101100323

Italija Turska 3:1


66233016128173

1969438251

Turska Rusija 0:5


1988525280

4426139025184

Rusija Italija 2:2


309147034102

3614151604372

Portugal Azerbajdan 4:1


3417131104694

4011207373131

Azerbajdan Srbija 8:9


4225814279146

52261819397186

Srbija Portugal 1:2


19107616461

268118046102

Hrvatska Ukrajina 1:1


1557426541

3913191115681

Rumunjska - panjolska 8:3


2088504352

351514803475

Rusija Srbija 2:1


5219191914462

228104044141

Italija Portugal 3:1


2510115065142

3515121005681

Hrvatska Rusija 2:4


201564056101

15111606474

panjolska Italija 1:0


27151310073111

3111109037100

Hrvatska Italija 1:3


2179613161

3115115113120

Rusija panjolska 1:3


36141511375111

48162111265132

IVOTOPIS

Josip Valjan-Harambai roen je 03.08.1985. godine u Travniku (BiH). Od malih nogu pokazuje afinitet prema svim sportovima te se u petoj godini upisuje u karate klub gdje nedugo za tim polae i postaje nosilac utog pojasa. Ratne okolnosti prisiljavaju ga da sa obitelji izbjegne u Hrvatsku gdje novi dom pronalazi u Sutivanu na otoku Brau. Osnovnu kolu zavrava u Supetru na Brau, gdje postaje lanom nieligakog nogometnog kluba N.K. Jadran. Istovremeno je rekreativno aktivan u malome nogometu, koarci i tenisu. Kratak period trenira pod trenerskom paskom Mate Stankovia, sadanjeg izbornika hrvatske futsal reprezentacije, koji se uspjenim rezultatima tek trebao afirmirati. U tom periodu od rezultata N.K. Jadrana svakako odskae pobjeda nad Dinamovom mlaom selekcijom od 5:1 i u tih nekoliko godina N.K. Jadran sudjeluje na ljetnim nogometnim turnirima za mlae uzrasne kategorije u Italiji gdje biljei jako dobre rezultate. Zbog kolskih obaveza prestaje sa aktivnim bavljenjem nogometom ali se pojavljuje veliki interes za fitnes koji traje do danas. Kroz srednjokolsko se obrazovanje periodino vraa i nogometnim treninzima u Supetru koje je bilo teko uskladiti sa kolovanjem na relaciji Bra Split da bi na kraju ipak prestao sa treniranjem nogometa. Srednju kolu zavrava u Splitu gdje se i upisuje na Kinezioloki fakultet. Na fakultetu se upoznaje sa velikim brojem sportova od kojih najvei pomak ostvaruje u plivanju. Kroz fakultetsko obrazovanje postaje nosilac zelenog pojasa u judo-u i tae kwon do-u, sudjeluje na ekipnom gimnastikom natjecanju Kineziolokih fakulteta u Tuzli te volontira na europskom atletskom kupu 2008. godine u Splitu. Godine 2009. sudjeluje u ekipnom sprint triatlonu u Supetru na Brau gdje osvaja tree mjesto. Godine 2010. postaje prvostupnik Kineziologije u Splitu sa obranom teme pod naslovom Motoriko funkcionalne karakteristike sportaa borilakih sportova osvrt na dosadanja istraivanja. Nastavlja sa diplomskim studijem a izvan fakulteta rekreativno kombinira veliki broj sportova od kojih se prije svih izdvaja ljubav prema malome nogometu ali i prema borilakim i loptakim sportovima openito, te u novije vrijeme prema sportovima izdrljivosti kao to su plivanje i tranje. Na olti se 2011. zapoljava i vodi sportski program predvien za sezonski rad sa djecom iz cijele Europe u tamonjem Eurocampu. Svoj ivot i dalje vezuje uz aktivno bavljenje sportom kao i njegovo kontinuirano izuavanje. Lopta u posjeduju je svaka lopta sa kojom igra ima izbor to uiniti.

U svim statistikim analizama koje ukljuuju utakmice Hrvatska Ukrajina i panjolska Rusija a u kojima su koriteni podaci preuzeti sa ww.uefa.com, slubena statistika se odnosi i na period produetaka.

62

Documents

FUTSAL_HRVATSKA