sveuilite u rijecifakultet za menadment u turizmu i
ugostiteljstvu, opatija
ANJA OKL
HRVATSKA GLAGOLJICA U VELIKOJ BRITANIJISEMINARSKI RAD
oPATIJA, 2013.
sveuilite u rijecifakultet za menadment u turizmu i
ugostiteljstvu, opatija
HRVATSKA GLAGOLJICA U VELIKOJ BRITANIJI
SEMINARSKI RAD
Naziv kolegija: Glagoljski spomenici u turistikim
itinerarimaStudent: Anja okl Mentor: mr. sc. eljka tefan Matini
broj: 20956/10 Status: redoviti, Opatija
Opatija, listopad 2013. godinaSADRAJ:UVOD:11.POSTANAK HRVATSKE
GLAGOLJICE21.1.Hrvatska glagoljica u stranim zemljama22.HRVATSKA
GLAGOLJICA U VELIKOJ BRITANIJI32.1.Londonski glagoljski
fragment32.2.Misal Pavla Modruanina32.3.Oxfordski glagoljski
kodeksi52.3.1.Oxfordski brevijar5ZAKLJUAK6LITERATURA:7
UVOD:
Cilj ovog seminarskog rada je predstaviti knjige i zapise koji
se uvaju u Velikoj Britaniji, pojasniti njihovo znaenje i
vanost.Seminarski rad je podijeljen na 2 dijela. U prvom dijelu sam
objasnila neto o postanku hrvatske glagoljice ta sam iznjela
obrazloenje zato se veliki dio glagoljskih knjiga, zapisa i
spomenika uvaju u svjetskm knjinicama.U drugom dijelu osvrnula sam
se na knjige i zapise u Velikoj Britaniji, navela najznaajnije,
poblie ih opisala i objasnila.
1. POSTANAK HRVATSKE GLAGOLJICE
O postanku i genezi glagojice nastale su mnoge teorije i jo
uvijek nastaju. U strunoj se javnosti do danas odralo miljenje da
je glagoljica posve novo pismo, da nije nastalo spontanim razvojem
iz nekoga starijega sustavnoga pisma, da se u njoj mogu samo
nasluivati tragovi nekih orijentalnih stilizacija i da je
glagoljica djelo jednoga ovjeka, i to filologa Konstantina, monakim
imenom iril, rodom iz Soluna.[footnoteRef:1] [1: Nazor, A., Knjiga
o hrvatskoj glagoljici: Ja slovo znajui govorim, Erasmus naklada,
Zagreb, 2008., str. 14]
Poetci glagoljice se povezuju s aktivnou starijega Konstantinova
brata Metoda i njegovih uenika. Na hrvatskom se prostoru samostalno
razvijalo i tu je dobilo ime glagoljica prema glagolu glagoljati,
(govoriti) koji se esto rabi u tekstovima evanelja.Glagoljicom se u
Hrvatskoj pisalo na dva idioma: hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku
i na hrvatskom narodnom. Crkvenoslavenski jezik glagoljai su
smatrali knjievnim jezikom. Na crkvenoslavenskom napisane su
biblijske knjige, pojedini biblijski tekstovi, biblijski citati u
neliturgijskim knjigama, sve liturgijske knjige, neki knjievni
tekstovi.Na glagoljici i na hrvatskom, preteno akavskom jeziku,
nastala su mnoga pisma ili isprave javne vjere, kojima je obuhvaen
sav privatno-pravni odnos, djelomice i ope javno pravo.Glagoljskim
pismom i hrvatskim jezikom napisani su zakoni, statuti, razvodi,
urbari, redovnike regule, matrikule, privilegiji, zapisnici opinske
administracije i sudovanja, spisi i registri bratovtina, matine
knjige roenih, vjenanih i umrlih.
1.1. Hrvatska glagoljica u stranim zemljamaHrvatski glagoljini
tekstovi privlaili su inozemne ljubitelje knjige neobinim pismom i
ljepotom te su oni tijekom stoljea nastojali doi u posjed koje
hrvatske knjige pisane ili tiskane glagoljicom. Nastojali su to i
pojedinci i knjinice, one vrlo znamenite i one koje su to htjele
postati. Danas se zna za vie od 60 knjinica i muzeja u inozemstvu
koje posjeduju neke hrvatske glagoljike knjige i nerijetko se njima
ponose kao osobitim vrijednostima svojega fonda.2. HRVATSKA
GLAGOLJICA U VELIKOJ BRITANIJIU Velikoj Britaniji nalaze se
nekoliko zapisa hrvatske glagoljice. U Londonu se nalazi hrvatski
glagoljski brevijar iz 15. st., tzv. Londonski glagoljski fragment
iz 13. st., kao i primjerak misala Pavla Modruanina tiskanog godine
1528., a u Oxfordu se nalaze oxfordski brevijar iz godine 1310.,
dva oxfordska misla iz 14. st., i oxfordski zbornik iz 15. st., kao
i neki rukopisi pisani hrvatskom irilicom.
2.1. Londonski glagoljski fragmentJedan list brevijara iz prve
polovice 13. stoljea. Po sadraju pripada brevijaru, te je to
najstariji odlomak hrvatskoglagoljskoga brevijara. Paleografski je
vrlo zanimljiv. Pismo je pravilno smjeteno izmeu dvije linije. Vee
su razlike izmeu velikih i malih slova. Pismo pokazuje kuda e tei
razvoj hrvatskoglagoljskoga pisma.2.2. Misal Pavla
ModruaninaHrvatski glagoljski misal fratra Pavla Modruanina (ili
Modrukog, 1427.-1470.) tiskan je u Veneciji 1528. g. Po jedan
primjerak te knjige uva se u Odesi, Cambridgeu, Londonu i Pragu,
dva u Petrogradu i tri u Zagrebu.[footnoteRef:2] [2: ubrini, D.
Biti pismen, biti svoj : crtice iz povijesti glagoljice. Zagreb :
Hrvatsko knjievno drutvo sv. Jeronima (sv. irila i Metoda), 1994.,
str. 229.]
Misal je ukraen drvorezima s lijepim minijaturama i ukusnim
inicijalima (glagoljskim i latinskima). Sadri: Kalendarium s
tablama pominih blagdana, Proprium de tempore, Ordo et Canon
missae, Missae votivae et missae defunctorum, Proprium sanctorum,
Commune sanctorum, Ritualni tekstovi.[footnoteRef:3] [3: Nazor, A.,
Knjiga o hrvatskoj glagoljici: Ja slovo znajui govorim, Erasmus
naklada, Zagreb, 2008., str. 102.-103.]
O pripremanju u tiskanju ovog Misala su u novije vrijeme
otkriveni dokumenti u Archivio di Stato u Veneciji. Iz njih se da
zakljuiti da je nakladnik Misala mogao biti Bartoomeo Zanetti da
Bressa i da su tiskanje naruili fra Bernard Dubrovanin Raguso, Ivan
Bakina, pok. Bartola, plemi iz Cresa s boravkom u Veneciji. Misal
je bio naruen u vie stotina primjeraka, a dio naklade zavren je
poetkom kolovoza 1528. B. Zanetti je jedan od dvojice tiskara koji
su radili u glagoljskoj tiskari imuna Koiia Benje u Rijeci
1530.-1531. god.
Slika 1.- Misal Pavla Modruanina
Izvor: http://www.croatianhistory.net/glagoljica/runjak.html,
preuzeto: 19.10. 2013.
Tiskan je na papiru. Jezik je hrvatski crkvenoslavenski. Poznato
je vie primjeraka (4 u Zagrebu, 1 nepotpun u Krku, 1 potpun u
Koljunu, 1 nepotpun u Beu, 1 u Oxfordu, 2 u Sankt Peterburgu, 1 u
Odesi te primjerci u Londonu i Pragu.
2.3. Oxfordski glagoljski kodeksiU Oxfordu, u Bodlejanskoj
knjinici, nekoliko je vanih glagoljskih spomenika. Kupljeni su za
tu knjinicu zajedno sa zbirkom rukopisa od nasljednika bivega
isusovca Mateja Luigija Canonicija. Neke su knjige prije
posjedovali Fortis i Sovi. U zbirci se nalazi i poznati latinski
Vecenegin evanelistar. Meu glagoljskim rukopisima od posebne je
vanosti brevijar napisan 1310. godine (172 lista) , dva misala iz
14. stoljea, od kojih je jedan, vjerojatno, pavlinske
provenecijenacije; zatim zbornik razliitog tiva znameniti Can
(sadri 55 nezavisnih cjelina na 414 listova).
2.3.1. Oxfordski brevijarOxforski brevijar je hrvatska
glagoljika knjiga pisana u 14. stoljeu. uva se u Bodleian Library u
Oxfordu, Ms. Canon. lit. 172. Koordinatna mrea crta se prije
pisanja, a slova hrvatske glagoljicevisena osnovnoj liniji. Dakle
ne stojenaosnovnoj liniji, kao u latinici. To je inae osobitost
starihpisama s Bliskog Istoka. Primijeti se kako glagoljika slova
vise na crtovlju kao rublje na uetu.
Slika 2. Oxfordski brevijar
Izvor: http://www.croatianhistory.net/etf/glstil.html, preuzeto
19. 10. 2013.
ZAKLJUAK
Na kraju ovog seminarskog rada moemo zakljuiti kako u Velikoj
Britaniji se nalaze znaajni hrvatski glagoljski rukopisi. Brojni
vani glagoljski rukopisi i knjige na razne su naine dospjeli izvan
granica Hrvatske. Osim u samoj Hrvatskoj, nae glagoljske knjige i
rukopisi uvaju se u ak 24 drave, u ezdesetak gradova, veinom u
nacionalnim knjinicama i muzejima irom Europe. U seminarskom radu
sam obradila knjige i rukopise koji se nalaze u Velikoj Britaniji
te pokuala objasniti njihovo znaenje iako se za neke ne zna tono
tko ih je napisao, tiskao i zato. Postoji mogunost da su neki od
njih i krivo protumaeni i ne zna se njihovo tono znaenje.
LITERATURA: Knjige:1. Bratuli, J.; Damjanovi, S. Hrvatska pisana
kultura : izbor djela pisanih latinicom, glagoljicom i irilicom od
VIII. do XXI. stoljea. Sv. 1.: VIII. - XVII. stoljee. Krievci
[etc.] : Veda, 2005.2. Bratuli, J. Leksikon hrvatske glagoljice.
Zagreb : Minerva, 1995.3. Hercigonja, E. Tisuljee hrvatskoga
glagoljatva. Zagreb : Hrvatska sveuilina naklada, 2009.4. Stjepan
Damjanovi, Slovo iskona, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.5. Milan
Mogu, Povijest hrvatskoga knjievnoga jezika, Nakladni zavod Globus,
Zagreb, 1993.6. ubrini, D. Biti pismen, biti svoj : crtice iz
povijesti glagoljice. Zagreb : Hrvatsko knjievno drutvo sv.
Jeronima (sv. irila i Metoda), 1994.
Internet (18. i 19. 10. 2013.):1. ubrini, D. Hrvatski glagoljski
rukopisi izvan domovine.
URL:http://www.croatianhistory.net/glagoljica/novih.html2. British
Library - Croatian Collections.
URL:http://www.bl.uk/reshelp/findhelplang/croatian/croatiancollections/croatiancols.html
7
