Glas Islama 007.pdf · MEVLUD-I-[ERIF MUBAREK OLSUN SVIM PRIPADNICIMA ISLAMA @ELI ME[IHAT ISLAMSKE ZAJEDNICE SAND@AKA I REDAKCIJA Glas Islama Interview: Predsjednik Sabora IZ-e Sand`aka

AJVATOVICA '97.

BBAAJJRRAAKK IIZZ--eeSSAANNDD@@AAKKAAPPRROOGGLLAA[[EENNNNAAJJLLJJEEPP[[IIMM

vjera dru{tvo kultura

GlasIslama

MEVLUD-I-[ERIF MUBAREK OLSUNSVIM PRIPADNICIMA ISLAMA @ELI ME[IHAT ISLAMSKE

ZAJEDNICE SAND@AKA I REDAKCIJA Glas Islama

Interview:

Predsjednik SaboraIZ-e Sandàka gosp. Islam Avdi}

Strana 4

Strana 14

Strana 33

Odràno Peto redovno zasijedanje Sabora IZ-e Sandàka

VISOKA OCJENA I PODR[KA DOSADA[NJEMRADU ISLAMSKE ZAJEDNICE SAND@AKA

IISSLLAAMMSSKKII BBAA[[KKEENNTT IILLIISSOODDOOMMAA II GGOOMMOORRAA

"I ne}e se pro{iriti blud u jednom narodua da ne zavlada siroma{tvo i bolesti kojedo tada nisu postojale."

(Hadis)Strana 6

Strana 13PPPPOOOOSSSSLLLLAAAANNNNIIIIKKKK IIIISSSSLLLLAAAAMMMMAAAA

Glas IslamaJuli 1997. Rebi'ul ewel 1418.

2

Danas kada oìvljavamo sje}anja navelikana povijesti, donosioca radosnevijesti, onoga koji je milost ljudskomrodu, postavlja se pitanje koliko je jezikmo}an ili pero sna`no da opi{e ro|enjePoslanika Islama? Da li kapljica moè daopi{e more, humka pijeska da predo~ibeskrajnu pustinju ili zraka sunca dazamijeni njegov ogromni sjaj?

A Allah mudro odgovara:"Da su sva stabla na zemlji pisaljke,

a da se u more, kad presahne, ulije jo{sedam mora, ne bi se ispisale Allahoverije~i. Allah je uistinu Silan i Mudar!(Kur'an)

Krajnje {to moè, Boìji Pejgambere,na{a ma{ta i na{ kalem da kaù, aliipak skromno, je tvoje uzvi{eno mjesto itvoja veli~anstvena misija poslanstva.Tvoje ro|enje je na{a nada, da svijet imasmisla, da ìvot nije slu~ajnost. Allah teje poslao kada su ljudi izgubili snagu irazboritost, kada su se odrekli srca irazuma, kada su umjesto istine prihvatilikipove i idolotriju, kada su ispunilizemlju mitovima, bajkama i la`nimobe}anjima. Tirani su zloupotrebljavalineznanje i zagospodarili su umovimaneupu}ene mase, koje su postale roboviovosvjetskih uìvanja i pohota. Ve}ina supostali robovi manjine koji su ih, si{u}iim krv, eksploatisali. Jednom rije~ju, biloje to onda kada je svijet bio vo|en zablu-dama i srd`bom prema vrlinama i kadaje zemlja bila puna zla, nepravde, bar-barstva i neprijateljstva.

I eto, ba{ tada se Allah smilovaoljudima i odlikovao te kao najodabranijestvorenje da prenese{ objavu i uputu~ovje~anstvu. Do{ao si kao ki{a u vrelojpustinji, oìvljavaju}i ve} uvehlo bilje. Tisi izgubljenima bio svjetlo, zulum}arimastalna opasnost a potla~enima inemo}nima, vo|a i v je~it i uzor.ôvje~anstvo je s tobom povratilo svojuljudskost i dostojanstvo, skinuv{i korovneznanja i poniènja te osloba|aju}irazum mra~nja{tva i pokvarenosti.Pokidao si lance podjarmljenosti a mjeri-lo vrijednosti, umjesto boje koè, rase inacije, zamjenio bogobojazno{}u i ~istimmoralom. Vi{e od milijardu tvojih sljed-

benika, Allahov Poslani~e, u~i se na tvo-jim divnim primjerima genijalnosti, kakvene poznaje historija ~ovje~anstva. U djet-injstvu nisi imao udjela u prljav{tinisvoga naroda. Prozvali su te Iskreni, neslute}i da }e{ im kumire poru{iti, brataod brata rastaviti, sina ocu suprotstaviti,samo sa jednim ciljem: da ih o~Isti{ iistinski oplemeni{!

Boìji Poslani~e, ti se osamljuje{ upe}ini, jer osje}a{ odvratnost premakipovima koje tvoj narod voli, traè}iOnoga koji je Vjeni, Silni, Mudri... Uìvotu si bio primjer na rije~i i djelu: uporodici, me|u ashabima, u narodu, uratu i miru. Tvoja strpljivost je dugo tra-jala, sve dotle dok istina nije pobijedilala`. Nisi bio opsjednut slavom, vla{}u iveli~inom. Ali pogledaj, Bog ti je dao sve:dobivao si poklone od kral jeva iprin~eva, stizao ti je ratni plijen, zekat,ali ti si sve to dijelio. âk, prije presel-jenja na ahiret podijelio si onih svojihzadnjih pet dirhema. Jer, Allahu se putu-je ~ist, sa iskrenim imanom! Bio si skro-man, plemenit i mudar. Tvoja dobrota,Boìji Miljeni~e, nadvisivala je sve. [titiosi nemo}nog, pomagao nevoljnog, hraniogladne i besku}ne, bodrio hrabre a{ehide ci jenio i sa suzama ih seprisje}ao. Tvoja dare`ljivost je bila samou ime Boga. Bio si najodabranij i uodbrani svoje vjere i za{titi Allahovihrije~i. Kada si pobje|ivao, pobjeda tenije opijala, niti si gubio nadu kada tiona nije bila naklonjena. Kada su traìli,Al lahov Poslani~e, da prokune{bezbo`ni~ke hulje, koje su te u Taifukamenovale, Ti si molio: "Boè uputi mojnarod jer on ne zna!" Uvijek si teìo mirugdje god je za to bila prilika. Ali, istotako u borbi nikada nisi le|a okretao.Bio si prvi me|u najhrabrijima!

Eto, ovo su vje~ite misli i svijetli prim-jeri aktuelni za svako vrijeme, prikladnosvim generacijama. Svevi{nji Boè, dajda nam Resulullah bude neprikosnovenivo|a u ìvotu a njegov poslani~ki put,staza kojom }emo uvijek kora~ati!

"Ti si, zaista, na najvi{em stupnjumorala." (Kur'an)

M.F.

OOGGLLEEDDAALLOO

Izdava~:Izdava~ka ustanova

El-Kelimeh, Novi Pazar

Glavni i odgovorni urednik:

Mustafa FETI]

Urednik:Fehim KAJEVI]

Tehni~ki urednik:Hasudin HAJROVI]

Lektor:Samir [KRIJELJ

Redakcija:Mevlud ef. DUDI],

Ramiz ef. HAMIDOVI],Hajro ef. TUTI],

Esad KOLA[INAC, Enver UJKANOVI],

Mirsada BURD@OVI] iMidhat HAJROVI]

Saradnici:Nezir ef. SALIHOVI] (Novi

Pazar), Te{rif [AÎ](Sjenica), Umer HAD@I] iMuhamed FETI] (Roàje),Adem ef. ZILKI] i Nusret

ef. GUSINAC (Tutin), Nadiref. DACI] i Fejsal

HALILOVI] (Prijepolje),Enes ef. SVRAKA i Ismet

TRBOVI] (Priboj), [a}ir ef.SMAILOVI] (Podgorica),Selman LJAÊVI] (Tuzi),

Rifat ef. CUKOVI] (Ulcinj),Sinan ef. LATI] (Plav),

Redèp ef. LJULJANOVI](Gusinje), Mr Ismail BARD-HI (Makedonija), Enes ef.ZUKORLI] (Njema~ka),

Jasmin ef. DEMI] ([vicarska)

Kompjuterska priprema:Grafi~ki studio

El-Kelimeh

[tampa:GRAFOKARTON, Prijepolje

Adresa redakcije:Ul. 1 Maj 70/b

36300 Novi Pazartel/fax: (381) 20 25 626

@iro ra~un:42600-603-1-2138

Rukopisi i fotografije sene vra}aju

Rje{enjem od12.12.1996. g. GLAS

ISLAMA je registrovankod Ministarstva za

informacije RepublikeSrbije pod registarskim

brojem 2281.

Glas Islamavjera dru{tvo kultura

PPAAMMEETTNNOOMM JJEE II[[AARREETT DDOOVVOOLLJJAANN

Bismillahir-rahmanir-rahim

Drage moje sestre Bo{njakinje,Esselamu alejkum

Ovih dana sam ~uo jednu ru`nu vijestkoja me u potpunosti razo~arala i koja medovela u poziciju da vam se obratimotvorenim pismom, adresiranom svakojBo{njakinji koja se u njemu prepozna.

U razgovoru sa mojim velikim ahbabi-ma koji ovih dana boravi{e ovdje i sponosom nam prezentira{e na{u stvarnost,na moj upit kako se nose na{e Bo{njake,dobih negativan odgovor po pitanjuobla~enja i tema ovog pisma bi bila poru-ka i opomena svim onim koji polahkookre}u le|a vrijednostima koje namSvemogu}i Bog propisa, pa tako i popitanju na{e odje}e.

Draga moja sestro, Bog ti je propisaoodje}u koja }e te za{tititi od raznihnepogoda, izme|u ostalog i zlonamjernihpogleda, onih koji ne prezaju ni od ~ega,pa tako ni od najve}ih grijeha. Tvojimjavnim razgoli}enjem na ulici, ~ini{ grijeh,navodi{ druge na grijeh i izaziva{ Boìjusrd`bu ne samo na sebe nego na ~itavnarod. Kako prije rekoh, Bog ti je daoodje}u kojom }e{ pokriti svoje ukrase, koja}e te u~initi jo{ privla~nijom u o~imaiskrenih i pobo`nih, jer znaj, slatko i lije-po je samo ono {to je pokriveno i ono {toje tajna. Svaka tajna koja se otkrije, gubivrijednost, pa tako i tvoje tijelo kada seotkrije, postaje samo hrpa mesa koja vrije-di jednokratno i privremeno.

Draga moja sestro, ~ednost i obrazbila je do skora vrlina i odlika djevojkeSandàka i blago onim koje to sa~uva{e.Ne nasijedajte i ne prihvatajte ono {tonam serviraju oni {to se svim sredstvimabore protiv nas. Oni {to vam pobi{e va{evr{njake koji odrasta{e s vama, kojistavi{e svoj ìvot kao zalog za va{e sutra,za va{u budu}nost. Ne zaboravite to danas i danas ubijaju. Ne zaboravite na hil-jade mladi}a koji sada leè na Kova~ima ina ostalim {ehitlucima Bosne i Sandàka.

Zato vi morate roditi i odgojiti takvesinove s kojima }e Bog biti zadovoljan ikoji }e uvijek biti spremni stati pred nepri-jatelja i za{tititi va{ obraz i ~ast. Znate daje jedna od metoda zlikovaca bila i silo-vanje kojim su htjeli da ubiju ~astBo{njakinje, da ne rodi sina koji }e sa~etrnaest godina rastjerati gamad od svogdoma, a takvih sinova je u Bosni bilo i jo{uvijek ima.

Stoga je cilj neprijatelja da koriste}isva sredstva u~ini privla~nom golotinju istvore osje}aj kod èna da nisu privla~ne izanimljive ukoliko svima ne pokaù svusvoju ljepotu. A time gubite stid, obraz,~ast a potom i porodicu. Molim vas darazmislite kako nije dug put od skra}ivan-ja suknje do razorenog doma iproma{enog ìvota.

Mogu vas obavijestiti da se za razlikuod ranijih vremena situacija ovdje uSarajevu i Bosni popravlja na bolje. Ovdjeje do rata bio isti i Srbin i Musliman iHrvat. Rat je promjenio ljude. Sve je vi{eBo{njakinja koje prihvataju ono {to vipolahko zaboravljate. A sa jednom takvomìvim i ja. Vjerujte mi, svo zadovoljstvomog braka je u tome {to je ona musliman-ka, pokrivena mahramom, obu~ena popropisima koje Bog nare|uje, odgaja dijetesa bismilom, a usput radi i vrlo je obrazo-vana. [to zna~i da moè biti i u savre-menim tokovoma (na kompjuterima raditi iauto voziti) a biti ~estita, stidljiva i prijesvega, Bogu pokorna.

H. Hodì}

UU SSUUSSRREETT PPOOSSLLAANNIIKKUU"Vi u Allahovom Poslaniku imate najljep{i uzor." (Kur'an)

Glas Islama

NNAA[[EE VVII\\EENNJJEE

Juli 1997. Rebiu-l-ewel 1418.

3

DDovoljno je pro}iglavnim {etali{tem," H o } a n s k i msokakom" ili dru-

gim ulicama Novog Pazara uprvim no}nim satima, da bishvatili za{to supartizani odmahnakon rata sprov-eli opse`nu hajkuna pe~e i feredè.înilo se to podgeslom emanci-pacije "primitivne"bo{nja~ke ène uS a n d ` a k u .Pogotovu sa ovevremenske distancenije te{ko zaklju-~iti od ~ega je tre-balo emancipovatimuslimanku. Bezpretjerivanja semoè re}i da jepolovinom ovogvijeka jedina mus-limanska instituci-ja koja je uspje{nodjelovala bila porodica. Upravo tamajka sa pe~om i feredòm, odga-jaju}i svoju k}erku i ~uvaju}i jepoput dragulja u dèvahir-kutiji,izgra|ivala je nose}i stubnagriène muslimanske civilizacijeovih prostora. Bila je to majkasvjesna hadisa Resulullaha kojiporu~uje: "Ko odgoji mu{kodijete, odgojio je ~ovjeka, a koodgoji ènsko dijete, odgojio jesvijet." Zbog toga je ona bilaprva na udaru. Pod stalnim nasr-tajima na sr` njenog bi}a, musli-manka je postepeno "emancipo-vana" od vjere, morala, stida,

porodice...Na na{u veliku àlost, zavjera

je uspjela i danas se jasno moguvidjeti njeni rezultati. Dobili smoènu koja ne èli biti ni suprugaa kamoli majka. A kakva li je tomajka kojoj je "Kasandra" uzor iizvor kulturnog i civilizacijskognapajanja. To je ona koja savje-tuje svojoj k}eri: "Vidi na|inekog sa mercedesom i sa punopara, jer od ljubavi se ne ìvi", iliusputno kaè: "Neka ih, jo{ sumlade, neka proìve..." Anovope~eni "patroni" vidjeli svojupriliku u jeftinom mesu pa

pohrlili, zaboravljaju}i da sunjihove, istina dobrovoljne`rtve, ne~ije sestre i k}eri anerijetko majke i supruge.Ni{ta ne moè zaudarati kaopona{anje nemoralne, necivi-

lizovane i neodgo-jene neznalice,koja se preko no}ido~epala, ko znakako i kakvihpara. U krugovimatakvih se sramotasmatra juna{tvom,hvali{u}i se ko jevi{e novca darovaomahalskoj pjevalj-ki.Sve ovo nampomaè da shvati-mo "prirodnost"skoro odjeknulevijesti da je poslijev i { e d n e v n eekskurzije jedne odosnovnih {kola uNovom Pazaru,nekoliko desetina

u~enica ostalo u drugom stanju.Mo`da }emo se za momenat upi-tati: "Pa kakva je uloga tih{kola?" A za potpun odgovorpotrebno je sa~ekati kraj {kolskegodine i osmotriti maturskedefilee i potom sa gor~inomuzviknuti: "Pa ovo na sve li~iosim ne na muslimansku djecu."

No i pored mu~ne realnosti, sveve}i broj mladih u dàmijskimsafovima, kao i onih koji seraspituju o bezalkoholnim kafi-}ima, pruà nadu da se ipakkre}emo uzlaznom linijom.

IIIISSSSLLLLAAAAMMMMSSSSKKKKIIII BBBBAAAA[[[[KKKKEEEENNNNTTTT IILLII

SSSSOOOODDDDOOOOMMMMAAAA IIII GGGGOOOOMMMMOOOORRRRAAAA"I ne}e se pro{iriti blud u jed-nom narodu a da ne zavladasiroma{tvo i bolesti koje dotada nisu postojale."

(Hadis)

Novi Pazar: Sve neizvjesnija budu}nost mladih

Glas Islama

IINNTTEERRVVIIEEWW


4

Gospodine Avdi}u, Viste trenutno na ~elunajvi{eg zakonodavnog ipredstavni~kog tijelaIZ-e, koja se formirala ujednom mra~nom vre-menu, punom neizvjes-nosti i rizika. [ta Vas jemotivisalo da se prih-vatite ove zna~ajne iodgovorne funkcije?

- Bismillahirrahmanirrahim.Da bih odgovorio na va{epitanje posluìt }u se utiskomiz vremena u kojem je ro|enaideja o formiranju Sabora iMe{ihata IZ-e za Sandàk.Ne}u govoriti o tome ~ija je tobila ideja ali bez pretjerivanjamogu re}i da je dodirnulamoja najdubl ja vjerskaosje}anja.

Raspadom biv{e SFRJmuslimani Sandàka su ostalineorganizovani u vjerskomsmislu te je ideja o formiranjuIZ-e Sandàka ponikla izpotrebe vjerskog ìvota naovim prostorima. Ljudi koji su

danono}noradil i naostvarivanjute ideje sm-atrali su daja kao ak-t ivni dè-matl i ja itada akti -vista u Od-boru IZ-eR o ` a j emogu bit iod koristi unjenom ost-va r i van ju .Kako je ide-ja sazri je-vala u prip-remi tako jei moje zado-voljstvo pre-rastalo uèl ju da isam u~inimne{to u ko-rist ostvari-vanja togv e l i ~ a n -stvenog ni-jeta koj imnas je Allahd`.{. po-

~astio i zaduìo.Smatraju}i da je do{ao kraj

jednoumlju i da se pojaviozra~ak svjetlosti i vjerskih slo-boda, nismo ni sluti l i da}emo nai}i na toliko nerazu-mijevanja, kako kod pojedi-naca, tako i kod dràvnihorgana i slu`bi.

Odràvanjem osniva~kogSabora IZ-e Sandàka biosam po~a{}en da prisustvu-jem ispred Odbora IZ-eRoàje. Osjetio sam posebnozadovoljstvo i vjerni~ku radost{to sam se na{ao me|u ljudi-ma koji ~ine sve od sebe zadobrobit muslimana-Bo{njakaSandàka i {ire. Iskreno,nisam o~ekivao da }e mi pri-pasti ~ast da budempredloèn za predsjednika tognajvi{eg tijela IZ-e, no kad seto ve} dogodilo bio sam ujed-no i sretan i zabrinut zbogvelike odgovornosti kojaproizilazi iz te funkcije. ^vrstavjera u Allaha d`.{. i mojaèlja da dam svoj doprinosrazvoju IZ-e Sandàka me je

motivisala da se prihvatimove, kako ste rekli zna~ajne iodgovorne funkcije.

IZ-e Sandàka egzisti-ra u ovoj organizacionojformi skoro ~etirigodine, tokom kojih suustrojeni gotovo sviorgani i slu`be. Kakovidite njen rad iaktivnosti u dosada{-njem periodu?

- Na va{e drugo pitanjemogao bih parafrazirati rije~iuvaènog predsjednikaMe{ihata prof. h. Muameraef. Zukorli}a koji je jednomprilikom rekao: "Novoro|en~eje prohodalo i ve} uveliko gov-ori i spoznaje svoju okolinu",~ime se htjelo re}i da Saborkao vrhovni organ IZ-eSandàka sa svojim instituci-jama: Me{ihatom, Medre-sama, Izdava~kom djelat-no{}u, Bibl iotekom i dr.,uspje{no rje{ava sva otvore-na pitanja koja name}emjesto i vrijeme. Nemogu}eje u ovako kratkom obra}anjuista}i sve rezultate, aktivnostipa i propuste u dosada{njemradu IZ-e Sandàka. Ali jetako|e nemogu}e zaobi}itako krupne rezultate kao {tosu izgra|eni objekti zauspje{an i kvalitetan rad dvijuMedresa, posebno ènske,koja je jedina na prostoru odDrine do Istanbula. Mno-gobrojna izdanja islamske lit-erature, kao i ovaj list, pred-stavl jaju samo neke odpostignutih uspjeha Me{ihataIZ-e Sandàka, na ~ijem ~elustoji neumorni radnik prof.Muamer ef. Zukorli}. Nadamose uz Allahovu d`.{. pomo}jo{ ve}im uspjesima ubudu}nosti, te da }emo nas-taviti trasiranom nam stazom.

Nerijetko se moè ~utiteza o nepriznatomSaboru i Me{ihatu.Ustvari, da li po Va{emmi{ljenju oficijelne vla-sti uop{te imaju pravopriznavati ili neprizna-vati Zajednicu, koja pri-pada jednoj od naj-

ra{irenijih vjera u svije-tu?

- Jo{ u samom osnivanjunametnuto je pitanje neprizna-vanja Sabora i Me{ihata IZ-eSandàka sa o~iglednomnamjerom da se omete i oma-lovaì organizovanje pripadni-ka Islama na vjerskim osno-vama u Sandàku, od straneoficijelnih vlasti, pa na àlost iMinistarstva vjera koje je poUstavu i Zakonu o pravnompoloàju vjerskih zajednicabilo du`no pomo}i vjerskomorganizovanju muslimanaSandàka.

Iako to nepriznavanje namu nekim slu~ajevima ~inipote{ko}u kod ostvarivanjana{ih prava kod dràvnihorgana, mi ne trebamo zbogtoga biti zabrinuti jer Islam,kao vjera, ne trpi formalizmenit i poznaje granice. Oninemaju pravo, a ako Bog dato ne}e ni mo}i, zaustavitiduhovni progres muslimana-Bo{njaka Sandàka. Od togani sama dràva nema koristi.Mi }emo, ako Bog da, svojomduhovnom organizovano{}u uprvom redu pomo}i sebi pa idrugima sa kojima ìvimo iradimo na ovim prostorima.

Naime, ovih dana }ese pred Saborom IZ-eSandàka na}i dva bitnapitanja o kojima }e ovajnajvi{i organ rasprav-ljati. To su: pitanjea d m i n i s t r a t i v n o gpovezivanja IZ-e San-dàka sa Islamskomzajednicom BH u svjetluplatforme Ustava BH ipitanja odnosa IZ-eSandàka prema poli-ti~kim i drugim organi-zacijama i udruènjima.Kakav bi stav trebalozauzeti u vezi spomenu-tih pitanja?

- [to se ti~e administra-t ivnog povezivanja IZ-eSandàka sa IZ-e BiH, to jena{a statutarna, a u prvomredu vjerska i bratskaobaveza prema svojoj matici iduhovnom centru. Na to pitan-

Interview: Predsjednik Sabora IZ-e Sandàka gospodin Islam Avdi}

NERAZUMIJEVNERAZUMIJEVANJEANJEDR@ADR@AVNIH ORGANAVNIH ORGANA

IINNTTEERRVVIIEEWW AAAAKKKKTTTTUUUUEEEELLLLNNNNIIII TTTTRRRREEEENNNNUUUUTTTTAAAAKKKK

Glas IslamaJuli 1997. Rebiu-l-ewel 1418.

5

je je najbolje dat odgovor uzaklju~ku sa 2. Savjetovanja odal jem radu IZ-e Sandàkaodrànog 09.06.1997. godine uTutinu. Li~no }u se zalagati naSaboru da se ovaj zaklju~ak ucjelosti prihvati, obzirom da setako izjasnio najve}i broj u~esni-ka Savjetovanja, od kojih suve}ina ~lanovi ovog Sabora.

[to se ti~e pak odnosa IZ-eSandàka i nacionalnih musli-manskih institucija, to je reg-ulisano na{im Statutom kaonajvi{im aktom, gdje se kaè daje Islamska zajednica spremnasara|ivati sa svim nacionalnimmuslimanskim institucijama iudruènjima. Istina, da bi seneka institucija ili udruènjesmatrali muslimanskim potreb-no je da se tako deklari{u i svo-jim djelovanjem to potvrde.

S obzirom da ste izRoàja i da obavljateveoma bitnu funkciju unajvi{im organima IZ-e,kako to da Odbor IZ-eRoàje i neki drugi Odboriiz ju`nog dijela Sandàkasvo vrijeme podlijeùmanipulacijama koje ima-ju za cilj destrukciju irazjedinjavanje IZ-e San-dàka? I jo{ ne{to. Zarnije ~udno da se Islamskojzajednici poku{avaju na-metnuti postoje}e admi-nistrativne i politi~ke gra-nice?

- Da bi odgovor bio slikovitposluìt }u se rije~ima uvaènogReisu-l-uleme dr. Mustafe ef.Ceri}a, koji u jednom obra}anjumuslimanima-Bo{njacima kaè:"Vidite, oni kaù da mi ne trebada se mije{amo u politiku, a oniho}e da se mije{aju u na{e vjer-ske stvari".

Na àlost, ne{to se tako desi-lo i de{ava u na{em Odborugdje se tada{nji ~lanovi Odborapa i sada{nji, kao i imami nisudobro sna{li, ve} su dozvolili dase o vjerskim pitanjima odlu~ujeu politici aktuelne tada{nje isada{nje vlasti. Naime, 1994.

godine tada{nje op{tinske vlastipozvale su rukovodstvo Odbora iimame te pod pritiskom iznudilikolebljive stavove koji vode dis-oluciji IZ-e Sandàka. Oti{lo setoliko daleko da su tada{nji vlas-todr{ci pod pe~atom mjesnihzajednica organizovali peticijeprotiv odluke Odbora o pristu-panju Islamskoj zajedniciSandàka. Posebno je àlosnoda je dana{nji podpredsjednikOdbora, a tada predsjednikKomisije za odnose sa vjerskimzajednicama, bio glavni akterove skromne akcije koja }e u}i uanale flagrantnog kr{enja vjer-skih prava te protuustavnogmije{anja dràvnih organa u radIslamske zajednice.

Redovno zasijedanjeSabora IZ-e Sandàkazakazana je za 25.06.1997.godine. Kako teku prip-reme za ovo godi{nje zas-jedanje i kakav ishodo~ekujete?

- Prema na{em Statutu, zasi-jedanja Sabora IZ-e priprema nje-gov izvr{ni organ Me{ihat sasvoj im ti jel ima. Kako saminformisan od strane predsjedni-ka Me{ihata prof. h. Muameraef. Zukorli}a pripreme su prive-dene kraju, izvje{taji su ura|eni,iako sa izvjesnim zaka{njenjemiz objektivnih razloga.

Ne sumnjam u uspjeh ovogzasijedanja jer su izvr{ene svepripreme a i kako znate to jeskup satkan od obrazovanih ljudi- muslimana koji znaju {ta namvalja raditi i za {ta se treba zala-gati. Svakako, prije svega za oneodluke koje }e najvi{e koristitimuslimanima na ovim prostori-ma.

Za sami kraj jednokonkretno i otvorenopitanje. Kakvu viditebudu}nost IZ-e na ovimprostorima?

- O budu}nosti IZ-e Sandàkane treba mnogo brinuti, pod jed-nim uslovom: da IZ-a Sandàkasa svim svojim institucijama,koje ve} imaju iza sebe skromnoiskustvo, nastave ovim tempomi da svi u~inimo ono {tomoèmo sa svoje strane, te dasa iskrenim nijetom i vjerom uAllahovu pomo}, nastavimodalje. Vjerujem da }e sve manjebiti podjela me|u muslimanima-Bo{njacima, jer uspjesi leè ujedinstvu, al i svakako naBoìjem putu, bez ~ega nemaistinske sre}e.

Najljep{e Vam se zah-valjujem na razgovorugospodine Avdi}u i èlimVam puno uspjeha u radu.

Mustafa Feti}

Islam Avdi}:

Uzroke za pona{anjeju`nih Odbora IZ-eSandàka treba prven-stveno traìti u pona{anjutamo{njih imama. Dele-gacija Sabora, na ~elu sapredsjednikom Me{ihata,trebala bi oti}i u pomenuteOdbore, sagledati stanje iubi jedit i ih da se drèna{eg Statuta... Da bisa~uvali autoritet Sabora iMe{ihata moramo rije{itipitanje ~lanstva pojedinihsabornika, jer se njihovopona{anje ne smije vi{etolerisati... Vjera je ne{to{to treba da proìma svemuslimanske institucije aneki bi htjeli da ukrotena{u vjersku aktivnost.

Muamer ef. Zukorli}:

Najve}a snaga ovogIzvje{taja je njegova real-nost: {ta je postignuto,{ta nije i zbog ~ega nije...Postojimo ve} skoro ~etirigodine. Dijete se rodilo,prohodalo i progovorilo.Neki su ga ljuljali a nekine. Uglavnom, ono vi{e nepla~e. Formirane suustanove i slu`be koje suse ve} zahuktale u svomradu...

Mevlud ef. Dudi}:

Ra|anje ènske Med-rese je za mene vel ikidoga|aj i trebalo jeuprili~iti vanredno zasi-jedanje Sabora tim po-vodom kao i povodompisanja i ljaganja na{e IZ-eu vri jeme samog Ra-mazana... @ao mi je {to sedesio {trajk u Medresi.Smatram da su u~enici

izmanipulisani. Udarac ule|a koj i je Medresadoìvjela, hvala Al lahud`.{., zavr{io se bez ve}ihposljedica.

Hajro ef. Tuti}

Treba odati javno priz-nanje direkciji Medrese,profesorima i ostalima jersu u te{kom vremenusmutnje i zlonamjernihpisanja izvojevali velikupobjedu... U Izvje{tajupobrojani uspjesi su, dabudemo realni, rezultatdanono}nog rada zapo-{ljenih u Me{ihatu.

[efko ef. Dragolov~anin:

[ta treba re}i sa onekoji rade u IZ-i a napadajui l jagaju tu istu IZ-u.Pridruùjem se mi{ljenjuostalih da treba preispitatinj ihov rad i ako trebaiskl ju~it i ih iz ~lanstvaSabora i Me{ihata.

Adem ef. Zilki}:

înjenica je da neki odnas jo{ nisu spremni dastanu iza Me{ihata iza{tite ga... Veoma jeva`no da se {to pri jeurade jedinstveni pe~ati imemorandumi za sveOdbore pod ovim Me-{ihatom, kako to i na{anormativna akta nalaù.

Izbor: S. [krijelj

U fokusu

AAAAKKKKCCCCEEEENNNNTTTTIIII SSSSAAAA PPPPEEEETTTTOOOOGGGGZZZZAAAASSSSIIIIJJJJEEEEDDDDAAAANNNNJJJJAAAA SSSSAAAABBBBOOOORRRRAAAA

Glas Islama

AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK


6

UUsrijedu 25.06.1997.god. odràno je Petoredovno zasi jedanje

Sabora IZ-e Sandàka. Poslijeizvr{enih potrebnih priprema iizrade Izvje{taja i ostalih refer-ata koji omogu}avaju valjanoodràvanje ovog najve}egskupa u okviru Islamske zajed-nice, zasijedanje je moglo nes-metano po~eti.

Tog junskog sun~anog danave} od prvih jutarnj ih satipo~eli su pristizati saborci izsvih dijelova Sandàka. Samipo~etak zasijedanja bio je pro-longiran zbog ka{njenjabjelopoljske i sjeni~ke dele-gacije, tako da je umjesto unajavljenih 10:00 sati zasi-jedanje po~elo ne{to pri je11.00 ~asova. Skup jezapo~et u~enjem Kur'ani -Kerima, da bi nakon toga pred-sjednik Sabora gospodin IslamAvdi} uzeo rije~, konstatovaokvorum a potom otvorio Petoredovno zasijedanje SaboraIZe Sandàka, te predloìosljede}i dnevni red:

1. Izvje{taj o radu Me{ihatau 1996. godini,

2. Usvajanje zavr{nogra~una za 1996. i prijedlogbudèta za 1997. godinu,

3. Razno.Ina~e, Sabor analizira min-

uli rad u Islamskoj zajednici,konstatuje uspjehe i eventu-alne neuspjehe, te donosiodluke. Nakon usvajanjadnevnog reda, u okviru prveta~ke sekretar Me{ihatagospodin Samir [kri jel jpro~itao je op{irno ura|enIzvje{taj na dvadesetak strani-ca, kojim je obuhva}en rad iaktivnost svih institucija IZ-e,od Medresa, Bibl ioteke,Izdava~ke djelatnosti, prekoHumanitarne organizaci je,omladinskih tribina, gra|evin-skih poduhvata te ostalih pro-jekata realizovanih tokom pro-tekle godine. O svakoj institu-ciji i slu`bi je jasno i preciznoiznijet razvoj aktivnosti, takoda su saborci imali slikovitupredstavu o onome {ta jeu~injeno u toku 1996. godine.Nakon pomno saslu{anogizvje{taja od strane prisutnihu~esnika, sekretar je u pisanojformi podsjetio prisutne nazaklju~ke sa pro{log zasijedan-ja Sabora, kako bi mogli zajed-ni~ki konstatovati {ta je reali-zovano od planiranih zadatakaza 1996. godinu. Potom je

Izvje{taj o radu Me{ihata stavl-jen na diskusiju na kojoj je,prije svega, data podr{ka ivisoka ocjena dosada{njemradu IZ-e koji je detaljno pred-stavl jen u podne{enomIzvje{taju. To je posebno vidlji-vo u rije~ima Hajra ef. Tuti}akoji kaè da je najbolja stranaovog Izvje{taja njegova real-nost. U njemu je odslikano~injeni~no stanje, onakvokakvo jeste, a ono je kakosmo ~uli, hvala Bogu, dobro izadovoljavaju}e, {to ne zna~ida ne moè biti sve bolje ibolje. Direktor "Gazi-Isabeg"medrese prof. Mevlud ef.Dudi} je tako|e dao podr{kuIzvje{taju koji nagla{ava cen-tralno mjesto Medresa u raduIZ-e, te ukazao na va`nostizgradnje internata za mu{kuMedresu, kao zna~ajan uvjet

za kvalitetno {kolovanje njenihu~enika. U tom smislu, Saborje odao sva priznanja i punupodr{ku direkciji Medrese unastojanju da od ove {kolenapravi elitnu obrazovno-odgo-jnu ustanovu, koja predstavljagarant uspjeha svih na{ih zala-ganja. Sabor tako|er najo{trijeosu|uje sve dosada{njepoku{aje ometanja rada ove,za nas, najzna~ajnije usta-nove. Na kraju svog izlaganjaef. Dudi} je izrazio zadovoljst-vo u~inkom Izdava~ke djelat-nosti "El-Kelimeh" a posebnopokretanje lista "Glas Islama"koji ima itekako bitnu ulogu napolju informisanja dèmata, tepovezivanja institucija i organaIZ-e sa terenom. Adem ef.Zilki}, prihvataju}i referat ucjelosti, naglasio je neophod-

nost dostavljanja izvje{taja ovjerskoj pouci sa terena iutvr|ivanje zajedni~kih progra-ma i termina zavr{nih ispita.Ujedno je skrenuo pa`nju nakrizu koja vlada u tutinskomOdboru, kao i to da su ~esto uprilici zbog neodazivanja ~lano-va Odbora da ne mogu odràtisjednicu, te je apelovao da sene{to preduzme u cilju razr-je{enja tamo{nje situacije.Predsjednik Me{ihata Muameref. Zukorli} se nakon prethod-nih diskutanata osvrnuo nasadrìnu Izvje{taja, rekav{i daje stanje predstavljeno pot-puno objektivno. "Re~eno jeono {ta je postignuto i ono {tanije. Pored uspjeha koji smonabrojali postoje i neuspjesi,za{ta slijedi odgovornost",kazao je predsjednik Zukorli}.On je potencirao pitanje

izvje{taja o radu Odbora IZ-eSandàka i razlog njihovognedostavljanja. Objasnio je daje te{ko dostaviti izvje{taj ukojem nema {ta da se kaè,dakle bez rezultata. Me|utim,izvje{taji o radu i finansijskomposlovanju Odbora su nemi-novnost, radi uvida {ta i gdjese radi, a {ta ne radi. Radiboljeg uvida u aktivnosti i radniìh organa Sabor je donioodluku kojom obavezujeOdbore IZ-e Sandàka daizvje{taje o svom radu, o raduglavnih imama, zavr{ni ra~unza '96. i prijedlog budèta za'97. godinu dostave Me{ihatunajkasnije do 01.09.1997.godine. [to se ti~e pitanjanekih ju`no-sandà~kih OdboraMuamer ef. je bio jasan:''Samim dolaskom delegacije

iz tih Odbora oni su pokazaligdje pripadaju. Ipak, za nas subitne odluke. Mi imamopisane dokumente da su onipristupil i Me{ihatu IZ-eSandàka'', kazao je predsjed-nik Zukorli}. U cilju stvaranjaosnovnih pretpostavki za nor-malno funkcionisanje organaIZ-e na terenu, traì se da tzv.Ju`ni Odbori (Roàje, BijeloPolje, Petnjica) prestanu sadosada{njom praksom, te seodgovornima ukazuje napogubnost takvog pona{anja,daju}i punu podr{ku Me{ihatuda preduzme sve potrebnemjere, kako bi se prestalo save} pomenutim malverzacija-ma. U smislu ovog zaklju~ka,odlu~eno je da predsjednikMe{ihata sa delegacijom pos-jeti spomenute Odbore, da ihupozna sa stavovima Sabora iMe{ihata po pitanju dosa-da{njeg njihovog pona{anja,te da se na licu mjesta poduz-mu koraci koji }e staviti ta~kuna centrifugalne tendencije.

Obzirom da su Odbori IZ-eSandàka mahom u te{kojfinansijskoj situaciji, Me{ihatse odri~e statutarnog prava nadeset posto budèta pomenu-tih Odbora za '94., '95. i '96.godinu, s tim da se isplataovog procenta za '97., kao i zasvaku narednu godinu morarealizovati do 15. januara.Pred Saborom su se tako|ena{la jo{ dva veoma va`napitanja. Prvo, administrativnopovezivanje IZ-e Sandàka saIZ-om BiH i pitanje odnosa IZ-eSandàka prema politi~kimpartijama i drugim musliman-

Odràno Peto redovno zasijedanje Sabora Islamske zajednice Sandàka

VVIISSOOKKAA OOCCJJEENNAA II PPOODDRR[[KKAA DDOOSSAADDAA[[NNJJEEMM RRAADDUU IISSLLAAMMSSKKEE ZZAAJJEEDDNNIICCEE SSAANNDD@@AAKKAA

Sa Petog zasijedanja Sabora IZ-e Sandàka

Zajedni~ki portret ispred Altun-alem dàmije

Na poziv predsjednika SaboraIslamske zajednice u Bosni iHercegovini, mr. Hilma Neimarlije,predsjednik Me{ihata Islamskezajednice Sandàka, Muamer ef.

Zukorli} je sa delegacijom otputo-vao u Sarajevo radi u~e{}a nazasijedanju Sabora, zakazanomza 12. juli ove godine.


Glas IslamaJuli 1997. Rebiu-l-ewel 1418.

7

skim instituci jama iudruènjima. U kontekstuprvog pitanja, Sabor jeusvoj io zakl ju~ak sa 2.Savjetovanja o daljem raduIZ-e Sandàka koj i seodnosi na platformu UstavaIZ-e u BiH, a koji glasi:Sarajevo je vjerski duhovnicentar muslimana Bo{njakaSandàka, te je stogapotrebno odràvati vezu saRiasetom IZ-e u BiH.Administrativno povezivanjesa IZ-e u BiH mogu}e jeostvariti isklju~Ivo uz garan-ciju o~uvanja potrebnog ste-pena autonomnosti IZ-eSandàka i postoje}e orga-nizacione strukture (Sabor,Me{ihat, Odbori). Ova odlu-ka }e se uz prakti~ne pri-jedloge i detaljno poja{njen-je dostaviti Saboru IZ-e uBiH u pisanoj formi. [to seti~e saradnje IZ-e Sandàkasa muslimanskim instituci-jama, organizaci jama iudruènjima, Sabor jejednoglasno zauzeo stav uskladu sa ~lanom 7. stav10. Statuta IZ-e Sandàkada je IZ-a spremnasara|ivati sa svim musli-manskim instituci jama,organizacijama i udruènji-ma, koje se kao takvedeklari{u i svojim djelatnos-tima to potvr|uju, s tim {tose ni u kom slu~ajuautonomnost IZ-e i njenihorgana ne smije dovesti upitanje. U tom smislu se nesmije ulaziti ni u kakve aso-cijacije, ~ime bi se doveo upitanje princip autonomnos-ti, jer se prema statutarnimodredbama i drugim regula-tivama organi IZ-e morajunapajati iskl ju~Ivo izKur'ana i Sunneta, tedrugih {eriatskih izvora. Nazasijedanju je data podr{kai ostalim zaklju~cima saDrugog savjetovanja o dal-jem radu IZ-e, odrànog uTutinu.

Posli je vi{e~asovnedebate, Izvje{taj u raduMe{ihata za pro{lu godinuje jednoglasno usvojen.Potom je podnijet finansijs-ki izvje{taj, te pri jedlogbudèta za 1997. godinu.Izvje{taj je obuhvatio sveprihode za '96. godinu kaoi rashode koj i su zbogopsje`nih vanrednih izdata-ka (izgradnja objekata) biline{to ve}i od prihoda.Najvi{e se finansiralo ugra|evinske projekte kojisu podignuti u 1996. godi-ni. Izvje{taj je stavljen nausvajanje nakon ~ega jejednoglasno prihva}en. Ujedno~asovnoj pauzisaborcima je prire|enru~ak, nakon ~ega je obavl-jen podne namaz.

U nastavku zasijedanja

bilo je rije~i o neredovnomprisustvovanju pojedinih~lanova Sabora, te nj i -hovom djelovanju suprot-nom principima Islama i cil-jevima Islamske zajednice.U tom smislu, Sabor jenajo{trije osudio djelovanje~lanova: Hasiba Suljovi}a,Mehmeda Be}ovi}a i EsadaDùdèvi}a, naro~ito njiho-vo pisanje i davanje izjava u"Sandà~kim novinama", teje u tom smislu preduzetosljede}e: Mehmed Be}ovo}i Esad Dùdèvi} seiskl ju~uju iz ~lanstvaSabora IZ-e Sandàka, dokse Hasibu Suljevi}u izri~eposljednja javna opomena.Ujedno se od Odbora IZ-eTutin traì da predloènovog ~lana Sabora.

înjenica je da su sveodluke od pro{log zasi -jedanja Sabora sprovedeneosim one koja je predvi|alasprovo|enje izbora u IZ-i dokraja '96. godine. Osnovnirazlog za nerealizovanjedoti~ne odluke leì u~injenici da se na{aIslamska zajednica uprkosdosada{njim uspjesimanalazi na raskr{}u nekolikoopcija kona~nog ustrojstva,{to nas obavezuje na oprezu povla~enju tako zna~ajnihpoteza. I pored toga, akako je ve} istaknuto,Me{ihat je na jednoj odsvojih sjednica imenovaoposebnu komisi ju, zazaduènjem da pripreminormativne pretpostavke zaodràvanje doti~nih izbora.Valja napomenuti i to daOdbori nisu dostavili prijed-loge reonizacije dèmata,{to je tako|e neizbjeànuslov za izradu glasa~kihspiskova. I u ovom slu~ajuse insistira na Odbore da u{to kra}em roku izvr{e ovuobavezu. Izme|u ostalog,na kraju je, uz jedan glasprotiv, Sabor odlu~io dape~ati i memorandumi svihorgana, institucija, ustano-va i udruènja, pored svogimena i mjesta, te amble-ma, obavezno sadrè i rije~iIIssllaammsskkaa zzaajjeeddnniiccaa SSaann-dd`̀aakkaa i to na svojim rubnimdijelovima. Sve pe~ate imemorandume }e izra|ivatiisklju~ivo Me{ihat dok }etro{kove snositi nosiociistih. U tom smislu, u ~lanu7. Statuta Medrese }e seizvr{iti odgovaraju}a dop-una.

Sve u svemu, Peto zasi-jedanje Sabora IZ-e je pro-teklo onako kako je i o~eki-vano, konstruktivno iuspje{no.

Mustafa Feti}

U srijedu 02. jula, predsjednikMe{ihata IZ-e Sandàka Muameref. Zukorli} primio je visoku dele-gaci ju ambasade IslamskeRepublike Irana u Beogradu, na~elu sa otpravnikom poslovagospodinom Sejid AhmedHidajetom. U jednoipo~asovnomsrda~nom razgovoru akcenat jeuglavnom stavljen na saradnjuizme|u IZ-e Sandàka i pomenuteAmbasade. Tom pri l ikom jegospodin Hidajet ~estitao pred-

sjedniku Me{ihata na postignutimdosada{njim rezultatima, uputiv{imu poziv da sa delegacijom pos-jeti Iransku ambasadu, uz izraènoptimizam da bi se na mnogimpoljima mogao posti}i zavidannivo saradnje. Ujedno je iskazaozahvalnost {to je Islamska zajed-nica izi{la u susret pri organizo-vanju kursa persijskog jezika unjenim prostorijama.

S.[.

PREDSJEDNIK ME[IHATA PRIMIO VISOKU DELEGACIJU

IRANSKE AMBASADE

DELEGACIJA ME[IHATA IZ-eSAND@AKA U SARAJEVU

U tutinskom naselju Svra~i}e kupljenje pro{le godine objekat pod plo~om sadevet ari zemljane povr{ine za 50.000DM, namijenjen za izgradnju novedàmije, povr{ine u osnovici 14 sa 17metara, sa spratom, gasulhanom, mek-tebom. Dàmija }e imati veliko kube iosmoro manjih.

Nazim Drekovi} je predsjednikReìjskog odbora, zaduèn za izgradnjuove dàmije od po~etka do zavr{etka,

~ovjek koji se brine od prikupljanjadobrovoljnih priloga do same akcije ibudu}ih priprema. Kako nam je rekao,Drekovi} je zaduìo dèmatlije iz naseljaSvra~i}a po ulicama {ta ko treba daradi.

Dana 28. juna organizovana je velikamoba, kako bi se nastavili dalji radovina gra|evini budu}e dàmije. Tom pri-likom je radili{te posjetio prof. Muameref. Zukorli}, predsjednik Me{ihata IZ-eSandàka, kada je konkretno na licumjesta ukazao na neke izmjene u

samom planu projekta, u ci l jufunkcionalnijeg rje{enja.

Velikom mobom na izgradnji novedàmije rukovodi stari hadìja Hafiz ef.Zukorli}, koji nam je objasnio da ipakmobe (kao tradicionalne i kolektivneakcije u Sandàku) nisu zaboravljene.

"Onoliko koliko pozovemo na mobu,mnogo vi{e nam se odazovu. Doru~ak iru~ak organizujemo po ku}ama dèmatli-ja. Danas jedni, sutra drugi i sve tako u

krug. Na{ narod je hasletan i nije mute{ko da pomogne, posebno kada jerije~ o ovakoj lijepoj dàmiji", sa zado-voljstvom nam je rekao krepki i preplan-uli hadìja, koji je tr~karao po radili{tukao pravi mladi}.

Nadaju se, ako Bog da, da je ovegodine ukrove, a da po~etkom idu}egodine primi prve klanja~e. Hadì Hafizef. smatra da }e ova dàmija mo}i daprimi preko 500 dèmatlija.

F. K.

U izgradnji

NOVA D@AMIJA U TUTINU

Glas Islama



8

Bismillahirrahmanirrahim.

U ponedeljak 16. juna '97. god. a11. safera 1418. godine prestalo jeda kuca plemenito srce VejselaDaci}a u 91. godini ìvota. Preselioje na Ahiret neobi~ni, cijenjeni iuvaàvani dèmatlija, poznat po svo-joj dobroti, plemenito{}u, iskreno{}ui rijetko vi|enim po{tenjem.

Njemu najdraà mjesta iboravi{ta bile su dàmije i islamskiskupovi. Volio je da slu{a i da sedruì sa ulemom. Imame je posebnocijenio i uvaàvao. Bio je ljuti pro-tivnik novotarija i svega onoga {tokrnji ugled Islamu i muslimanima.

Dugogodi{nji je klju~ar dàmije"Sultan Murat II" i veliki pazitelj ihigi jeni~ar bez ikakve nov~anenadoknade. ^vrsto je vjerovao u

Allahovu d`.{. nagradu za dobradjela i islamske postupke.

Volio je ljude a vjernike Islamaiznad svega. Rado je zijaretio prijatel-je i kom{ije u bolesti, a skoro da nije

bilo dènaze na podru~ju Odbora IZ-eRoàje a da nije bio prisutan i uvijekspreman da pomogne. Redovito jepomagao pri gasulu umrlih musli-mana i u tome je posebno uìvao.Bio je vrlo pedantan i volio je urediti iza Ahiret spremiti tijelo umrloga {tobolje i {to ljep{e.

Iako u dubokim godinamastarosti, rahmetli Vejsel je uvijek sti-zao na vrijeme u dàmiju, a posebnoza vrijeme dùme namaza i Bajramabio bi u dàmiji i po dva sahata rani-je, ure|uju}i je po èlji, kako bi dau~inio {to ugodniji boravak dèmatli-jama u njoj.

Dugo godina brinuo se oure|ivanju turbeta {ejh MuhamedaUì~anina kod dàmije "SultanMurata II" u Roàjama. Dok je radiou "Gornjem Ibru" bio je zapaèn poizuzetno preciznom i obazrivomposlovanju, strogo se ~uvaju}i tu|eghakka. Povjerene emanete je uvijek ina vrijeme ispunjavao. Rado je bio

vi|en i drago primljen u svakomdomu u Roàjama i {ire.

Nosio je {tap jer u posljednje vri-jeme nije dobro vidio, ali ga to nika-da nije omelo da do|e u dàmiju i dastigne na dènazu. Do pred samubolest mogao je pje{a~iti i sa svakimmladi}em. Skoro da je imao pri sebisve vrijednosti i sifate jednog pot-punog, iskrenog i nadasve po{tenogvjernika Islama.

Na njegovim usnama je uvijekpromicao zikr i salavat, a prispomenu Poslanika i njegovih asha-ba orosio bi o~i suzama.

Stekao je sve simpatije imama,dèmatlija i svih gra|ana Roàja, pamu je dènaza bila veoma masovna,skoro da se i ne pamti u Roàjama.

Molimo Allaha d`.{. da gamilo{}u svojom uvede me|u svojeopro{tene robove i da mu podaridènnetske blagodati. Amin!

Muhamed Feti}

Voljom Uzvi{enog 19. juna'97. god. obavl jeno je jo{jedno {eriatsko vjen~anje. Teno}i sudbonosno "da" zaulazak u bra~nu zajednicu predsvjedocima izgovorili su RamizMidovi} i Faketa Eminovi}. Uskladu sa {eriatskim propisi-ma, a na osnovu Kur'ana i~asnog Sunneta Resulullahas.a.v.s., {eriatsko vjen~anje jeobavio prof. hadì Muamer ef.Zukorli}, iskoristiv{i prilikupred velikim brojem prisutnihda ukaè na zna~aj i veli~inuovog islamskog ~ina. Za halal isretan brak nema alternativeosim Islama. Toga su svjesni,hvala Bogu, u posljednje vri-

jeme mnogi bra~ni parovi.Brak je krunisan dovom za

sre}u, dug vijek, dobru i halalnafaku i hairli evlad.

Zamolimo Allaha d`.{. daovakvih primjera bude jo{ vi{e.

Mali} ef. Nurovi}

U Roàjama je dana 19. juna1997. godine, u dàmiji "SultanMurat I I" obavl jeno {eriatskovjen~anje izme|u Fetahovi} Edina iNoki} Zumrete uz primjernu islamskusve~anost.

Vjen~anje je obavio glavni imam uOdboru IZ-e Roàje, h. Redèp ef.Muri}, koji je tom prilikom uputiomladencima i prisutnim kur'ansko-sunnetske poruke i pouke iz islam-skog braka.

Edin je redovni dèmatlija i vrijed-ni aktivista u IZ-i Roàje i nastoji usvakoj prilici da u svome okruènjupraktikuje Islam i dokazuje njegovevrijednosti, {to je i ovom prilikom

ostavilo islamskog traga i uticaja naprijatelje i ahbabe sa kojima se Edindruì.

Mi{ljenja smo da obavljanje {eri-atskog vjen~anja u dàmijama i uzmogu}nost prisustva rodbine, pri-jatelja i omladine, ima vi{estrukozna~aja i koristi za preno{enje i{irenje islamskih principa.

Sa zadovoljstvom moèmo ista}ida je u Roàjama svakim danom svevi{e bra~nih veza koje se kruni{u{eriatskim vjen~anjem, i to na vri-jeme, prije stupanja u intimni ìvot.

Ovo {eriatsko vjen~anje je vrijed-no pa`nje i zbog toga {to je sklopljenbrak izme|u dvoje mladih koji suistinski i nedvojbeno odlu~ili pokora-vati se islamskim propisima, pa jemlada Zumreta h. pokrivanje kaoislamski propis prihvatila na vrijeme ivrlo savjesno.

Nadamo se uz Allahovu d`.{.naklonost i pomo} da }e se instituci-ja {eriatskog sklapanja braka vratitiu domove i dèmate muslimana -Bo{njaka Sandàka u svom punomsvjetlu.

M.F.

HAIRLI POÊTAK BRA^NE ZAJEDNICE

[ERIATSKO VJENÂNJE

NA AHIRETSA ZIKROM I SALAVATOM

1. Hadì} Haris.............Roàje2. Rebronja Semir ....... Novi Pazar3. Redèpovi} Senad ...Novi Pazar4. Fehratovi} Albin........Novi Pazar5. ]atovi} Adnan..........Sjenica6. Ka~ar Mersad..........Roàje7. Smajovi} Nusret.......Novi Pazar8. Ademovi} Zijad.........Novi Pazar9. Kujevi} Asmir...........Roàje10. Mirovi} Besim.........Sjenica11. [emsidini Balje.......Draga{12. Zorni} Rafet............Novi Pazar13. Ali} Samid..............Tutin14. ôlakovi} Esmir......Tutin15. Hodì} Omer...........Priboj

16. Kala~ Haris.............Roàje17. Duljevi} Selmo........Sjenica18. Jusufovi} Redèp.....Tutin19. Sadikovi} Sead........Prijepolje20. Dedeji} Dènan........Tutin21. [ukurica Amer..........Bijelo Polje22. Bejtovi} Mirzet..........Tutin23. Jusufovi} Edin...........Tutin24. Pepi} Adnan ........... Novi Pazar25. Fehratovi} Muhamed..Novi Pazar26. Halilovi} Mersid.........Bijelo Polje27. Ferati Bekim..............Prizren28. Fazli Ismet.................Prizren29. Hajdarevi} Aldin..........Priboj30. Talovi} Almir...............Prijepolje

Dana 15. i 16. juna 1997.godine odràni su zavr{ni ispitiu Srednjoj medresi "GaziIsabeg" u Novom Pazaru.

Na ispite je iza{lo 11redovnih i 6 vanrednih u~enikaod kojih je uspje{no zavr{neispite poloìlo 12 u~enika, doksu ostalih 5 u~enika upu}enina popravni ispit u avgustumjesecu iz jednog ili dva pred-meta.

H.K.

Iz MedreseDIPLOMSKI ISPITI

1. Jukovi} Mersiha............Beograd2. Veli} Dina.....................Beograd3. Nuhamba{i} Aida..........N. Pazar4. Bi{evac Maida..............N. Pazar5. Zilki} Selma..................Tutin6. Bilibani Aldisa...............Prizren7. Sokolovi} Ajsela............Tutin8. Zukorli} Amela..............Tutin9. Hasanovi} Mersiha........Tutin

10. Kozica Selma... ...........Prijepolje11. Duljevi} Sadika............Sjenica12. Husovi} Azra................N. Pazar13. Camovi} Edina.............N. Pazar14. Curi} Ai{a....................N. Pazar15. ]osovi} Sehada...........Prijepolje16. Tali} Edina..................Pljevlja17. Dedagi} Ema...............Priboj18. Plojovi} Fatima............N. Pazar

SPISAK UÊNICA KOJE SU PRIMLJENE U PRVIRAZRED MEDRESE [KOLSKE 1997/98. GODINE

SPISAK UÊNIKA KOJE SU PRIMLJENE U PRVIRAZRED MEDRESE [KOLSKE 1997/98. GODINE

Glas Islama



9

OOsniva~ i graditel j NovogPazara Isabeg Isakovi} bioje izuzetno mudar ~ovjek.Sagradio je prvu Medresu u

srcu svog veleljepnog grada na najl-jep{em mjestu, tamo gdje u godiniima najvi{e sun~anih dana, odaklese moè dobro vidjeti jasan izlazak izalazak Sunca, pored Altun-alemdàmije, kuda je prolazio carski put.Najkra}e re~eno, mjesto je zamudìzu, za {to ve}i roj p~ela. Ap~ele su Allahove.

Sasvim malo od Medrese, uduìni ne{to kra}oj od fudbalskogigrali{ta, skoro u isto vrijeme, osni-va~ i graditelj ove naj~udnije varo{i,izgradio je jedinstven hamam naBalkanu po svojoj funkcionalnosti iljepoti, kao i rasko{ne sarajlukepreko ~ijih je pendèra ulazila svjet-lost, izgradio je civilizovane du}ane ihanove, sa gradskim kulama motril-jama; bezistanom, ori jentalnimbedemima i veleljepnim dàmijamasa kojih je vje~no odjekivao ezan. Sakadilucima okolo grada i ljekovitimbanjama i termama. Danas, skorosvi ovi javni i historijski objekti,izuzev Altun-alem dàmije, ruglo suovog grada. Posebno u tome predn-ja~i Isabegova medresa koja je, naàlost, postala prava konju{nica inajponiàvaju}i geto za socijalneslu~ajeve! Kakve li samo Boè ironi-je!? [ta se to zapravo "desilo" snama i na{om neodgovornomSavje{}u?

Gdje i odakle na}i kraj i po~etakovog {ejtanskog "kola", jedne kolek-t ivne, op{te, javne, moralne,duhovne i svjetovne nesre}e, jednogjo{ neosvije{}enog i neprobu|enognaroda, koji je skora{njim zakonima iustavima ove oficijelne vlasti reg-istrovan kao "vjerska skupina"?

Kako prona}i prave krivce napo~etku XXI vi jeka, u vremenulasera, kompjutera i interneta i dr~atineku dosadnu i nekonvencijalnu lek-ciju iz "poznavanja prirode i dru{tva"(govore}i nam imperativno da smopostali od majmuna), kada smozaglibili na glavnom ispitu zrelosti ivratili se dobrovoljno u mra~ne iprimitivne katakombe srednjeg vije-ka, u nevremenu najpogubni j ih"savremenih" inkvizicija, paljevina,hajki i etni~kog ~i{}enja, izme|ubratskog i kom{ijskog koda (i avlije)?Da je ìv Neron iz Rima, vjerovatno biprimjenio "terapiju" Vatre. A, {ta biuradio osniva~ ovog petstogodi{njeggrada na ovakav necivilizovan ponor i

pomra~enje (Uma) prema svetim iduhovnim vrijednostima? Seirio bi,koliko smo mali, hupotni i nedosljed-ni pred zrcalom historije, ispred licana{e Sudbine.

Helem, premlogo je zlih o~iju, umlazevima uprto, razrookih o~ijuusmjereno u ovo sveto zdanje gdjeleè temelji na{e najstarije medreseu Sandàku pa i {ire, kako bi izsvakog kamena i oblutka iscijedili iposljednju |in|uhu stegnutog mal-tera, i uzeli i onaj posljednji zlatnik inov~i}, koji je spu{ten u temeljedobro~initeljskom Rukom, zaradnapretka i sre}e.

[ta ho}e te zle i gladne o~i?Ho}e jednostavno da pobri{u svakitrag i stopu na{e historije koja nosiTemelje na{eg prvog {kolstva i obra-zovanja, po mjeri na{e Vjere, Istine iPorijekla. Naàlost, mi danas manje-vi{e obilno pomaèmo tim zl imo~ima i stavljamo se na stranu na{ihneprijatelja, protiv samih sebe.

Danas je kao i ju~e ( i izaju~era{njeg dana) medresa IsabegaIsakovi}a glavni centar za socijalneslu~ajeve. Na novopazarskom"Dedinju", kako ga nepopularno iironi~no nazivaju, ìve generacijebesku}nika u t ipi~nom getu, uneuslovnim i memljivim sobama,koje odavno proki{njavaju, bez kanal-izacije i WC-a (izuzev dva poljska), sajednom primitivnom ~esmom okokoje se muhaju i planduju konji. Sal judima i porodicama koje sudoìvjele najniè dru{tveno i socijal-no prsnu}e, ìve dakle: konji, psilutalice, golubovi, koko{ke i muhe.Dakle, uz same temelje nekada{njeMedrese su konju{nice, koko{injci, igolubarnici... Zamislite, do ju~e jeAdem Piti}, kako nam reko{e imao

jedanaest konja. Lipsavali su usamom dvori{tu. Me|u pomenutimkrdom bilo je i magaraca. Ove zimeslaba{ni krov Piti}eve barake sesru{io, tako da je oti{ao u naseljeRasadnik. Povremeno dolazi u"Dedinje" jer mu je ostao jedan konjsa starim otpisanim fijakerom.

U dvori{tu ovog "kukavi~jeg gni-jezda", kako bi ga scenaristi nazvali,ìvjela je ~etiri godine pod {atoromDèmka Abazovi} sa tri sina i dvijek}erke. Jedina je ta Dèmka imalasre}e. Prvo joj vojska dala {ator anakon ~etiri zime op{tina se smilo-vala i dala joj stan, obe}avaju}i idrugim porodicama da }e ih nagradi-ti, ukoliko ubijede Odbor IZ-e NoviPazar da se odrekne vakufskeimovine. No, tu je stavljena gvozde-na ta~ka. Niko vi{e nije dobio nijedan kvadratni metar od op{tine.

- Moj kom{ija se obesio u ovajhodnik, za gredu, dozlogrdilo mu.Drugi, koji je stanovao u ovoj sobiimao je svoju muku, sebi je isjekaogrkljan. I tako klan nedoklan jo{malo ìvio i umro.

Ovo su rije~i Hakije Redòvi}a kojise rodio u prvoj sobi sa sjevernestrane, pri je 50 godina. SRedòvi}em ìvi majka, supruga, dvasina, snahe i unu~ad. Dakle, ~etirigeneracije. U zgradi Medrese je ìvje-lo preko trideset porodica, danas jeostalo samo pet-{est, a pamtiRedòvi} da je preko dvadeset pre-selilo na ahiret.

Na{ junak ove tu`ne pri~e kaèda obija op{tinske pragove punihtrideset godina i sve je uzalud. âkje i{ao i u Kraljevo, gdje su mu reklida nj ihovi neuslovni stanovi uMedresi vrijede zlata. Svaka stopa jeposuta suhim zlatom - poru~ili su, da

je Islamska zajednica (i Me{ihat)du`na da svima dodijel i po dvastana. Svoje dugogodi{nje problemeRedòvi} je "razbijao" sa visoko-lete}im golubovima sa kojim ìvitrideset godina. Zbog ljubavi za "krili-ma" i{ao je ~ak u Tursku i otuddonosio golubove.

Ramiza êkrli} ìvi u jednoj sobi,oboljela, bez posla, uzima socijalnupomo} od Crvenog krsta iMerhameta. Bolesna i oronula SlavaRa{ljanin ìvi sa sinom punih osam-naest godina u jednoj sobi. Odavnonema struje u jedinoj neuslovnojsobi koja proki{njava. Cijelu zimuprezimil i su bez drva. Zbogneuslovnog "konfora" i sin joj obolio.Njihov kom{ija Nazif Ibrovi} (44),te{ki tromboza{, u jednom sobi~kuìvi sa pacovima, bez svjetla. IsmetaGredi} tavori deset godina (a ~ini jojse da je prohujalo dvadeset) samuèm i dva odrasla sina u jednojsobi koja proki{njava, dok je sadruge pao plafon i u njoj ma~ke imi{evi kolo vode. Bisera Grbovi} sasuprugom i troje djece dijeli samojednu sobu tr i sa tr i ; u zgradiMedrese ìve punih ~etrdeset godi-na. Bisera nam pri~a, kako je njenak}erka Adela od jedanaest godinaslomila lijevu ruku na stepenicamakoje su satruhle, a vode iz sobeprema dvori{tu. Adeli su obavljenedvije operacije, ruka joj je jo{ ugipsu.

Helem, nada je sve dalja, a ishodsve bliì za sve ove izmu~ene i pre-varene stanovnike tipi~nog geta, koji}e morati da napuste silom prilikaovo neuslovno boravi{te, jer na istimtemeljima izni}i }e nova Medresa.

Jo{ je neizvjesno gdje }e ovi"dugo privremeni stanovnici" na}isvoj sigurniji i dugoro~niji krov nadglavom. O~ito da ih je op{tina, kao idruge instituci je iz Kral jeva iBeograda, prevodila "èdne prekovode", obe}avaju}i im permanentnozlatne konake (i ko~ije), s jasnimimperativom da se njihova sudbinamoè povoljno rije{iti ukoliko ubijede(ili natjeraju) Islamsku zajednicu (tj.Me{ihat) da se solo odreknu ovedragocjene vakufske imovine, ~ijasvaka stopa zlata vrijedi.

Boè, zar je trebalo i ovaj zabo-ravljeni i zapu{teni objekat otu|iti!Jedan od najsvjetl i j ih u {eherIsabegovom gradu...?

Fehim Kajevi}

Reportaà sa lica mjesta

SSVVAAKKAA SSTTOOPPAAZZLLAATTAA VVRRIIJJEEDDII

Novi Pazar: Zgrada stare Medrese

Glas Islama

IIZZ NNAA[[IIHH DD@@EEMMAATTAA


10

PPPPr iboj na Limu, kapi jaSandàka prema Bosni.Prema Evliji êlebiji osno-vali su ga srpski kraljevi.

Dana{nji Priboj pominje se prvi put,u za sada poznatim izvorima, tek1485. godine u najstari jemsa~uvanom katastarskom popisuBosanskog sandàka kao "pazarPriboj" u nahiji Dobrun u Vi{egrad-skom kadiluku. Priboj se 1530.godine pominje kao posebna nahijau istom kadiluku. U drugoj poloviniXVI vijeka on je postao sredi{tesamostalnog kadiluka. Za Evlijinnavod da je to mjesto postojalo kaograd prije turske najezde imamopotvrdu u jednom zapadnomputopisu iz prve polovine XVI vijeka,u kome je kod dana{njeg Pribojazabiljeèn razru{eni grad (tvr|ava)Pribon (Priboj) za koji se tu kaè daje za vri jeme hri{}ana bio l i jepgradi}. Tako|e prema Evliji êlebijiovaj grad je osvojio li~no Gazi Ebul-feth (sultan Mehmed II) i to jekadiluk s rangom kadiluka od 150ak~i na teritori j i Bosanskogsandàka. [to se ti~e zemljopisnogsmje{taja gradi} Priboj sa preko 250ku}a i 1560 stanovnika, smjestio seu gorovitoj oblasti Starog Vlaha, uuskoj i prili~no plodnoj kotlini rijekeLima, na njegovoj desnoj strani snadmorskom visinom od 392 metra.Naselje se razvilo s obje straneHodova potoka na podno`ju planineCrnog Vrha s jedne i Bi}a s druge,lijeve strane Lima. Kroz njega prolazijedna glavna ulica, du` koje supodignuti du}ani i ku}e srednjeevrop-skog stila. Ovu ulicu s lijeve stranepresjecaju jo{ tr i manje ul ice -mahale, a na njenoj sredini, ujedno isredini Priboja, je pove}i prostorpravouglastog oblika koj i sluìpazarnim danom (petak) kao ìtnitrg. Priboju je najve}e ove}e mjestoUvac na Limu (3 km), dok je odRudog udaljen 18, od Vi{egrada 40a od Prijepolja na ju`noj strani 37km. S ovim mjestima ga spaja dobarkolski put (drum), kojim se odvijaìvahan promet a prvog januara1929. spojen je i èljezni~kom pru-gom s Uvcem na nekada{njoj austri-jskoj granici izme|u Bosne iSandàka, odakle je prema Sarajevui Vi{egradu jo{ od 1906. godine pos-tojala pruga. Spomenemo li jo{

jednu dàmiju, mekteb, pu~ku {kolu,oru`ni~ku postaju, kotarski i po{tan-ski ured, to je uglavnom sve {to bise o tada{njem Priboju imalo re}i.

Iza Evlijina prolaska kroz Priboj,pa sve do 1758. nemamo nikakvihvijesti o pro{losti i razvitku Priboja,pa samim tim ni o vjerskim objekti-ma. I zbog toga je posebno vrijednaHasanagina zadu`bina u Priboju, asastojala se od dàmije i mekteba,koji su u ljeto 1758. godine bili pre-dati vakufu. Dàmija je podignuta naistom mjestu gdje se i sada nalazi.To je danas jedina dàmija u Priboju(u gradu). Ne zna se da li je uz njubila kamena ili drvena munara, ali seovo drugo ~ini vjerovatnije. Ne zna seda li je stradala u poàru 1806.godine ali u onom drugom haranju ipoàru Priboja iz 1875. godine jestsigurno. Domalo iza okupacije renovi-rao ju je i uz nju napravio drvenumunaru Mahmut-pa{a Bajrovi} izPljevalja. Do pred 1937. godinudàmija je bila suvi{e oronula, i te jegodine temeljito popravljena prilozi-ma tamo{njih stanovnika. Od kame-na tesanika munara je majstorskiizvedena, {to i sama svjedo~i idanas. Gradio je neki muslimanArnaut iz Prizrena. Dana{nja dàmijau Priboju nalazi se na istom prostorui posljednju temeljitu adaptaciju gdjeje sru{ena do temelja i iznovanapravljena doìvjela je tokom 1983.i 1984. godine. To je danas jedna odsandà~kih l jepotica, me|unajljep{im na ovim prostorima.

Na podru~ju Me{ihata IZ-eSandàka OIZ-e Priboj spada u tre}ukategoriju tj. u manje Odbore, ali javolim da kaèm: Priboj jeste mali aliistovremeno i veliki. Na podru~ju OIZ-e Priboj ima {est dèmata koj ifunkcioni{u. U dèmatima Priboj,îtluk, Poègrnac, Zabr|e i Zabrnjicasu dàmije, a u dèmatu Kalafatimekteb. Dèmat Zaostro koji jefakti~ki uga{en, ima mesdìd ukome se ni{ta ne obavlja, dok u seluMilanovi}i je mekteb u kome nemanikakvih aktivnosti zbog posljediceratnih dejstava u blizini, tj. u BiH.Sve dàmije su funkcionalne i udobrom stanju, a posl jednjaadaptacija je vr{ena na dàmiji uýîtluku tokom 95. god i adaptiranaje izvana i iznutra. Tako|e krajem95. godine u dàmiju u Priboju uve-deno je parno podno grijanje kako bivjernici imali {to optimalnije usloveza obavljanje svojih obaveza. Pri OIZ-e Priboj upo{ljeno je pet imama i todva u stalnom radnom odnosu i trihonorarno.

Kada je u pitanjuvakufska imovina,pored gore navedenog,OIZ-e Priboj posjeduje:jedan stambeno-poslovni objekat uokviru kojeg se nalazedva imamska stana,u~ionica, kancelarija,abdesthana, gasul -hana, magacinski pros-tor i jo{ nekoliko pros-tori ja koje se moguvi{enamjenski upotrebl-javati. Osim toga, pos-jeduje jo{ tri vakufskeku}e sa tri imamskastana, jednom u~ioni-com, dvije garaè i jed-nim poslovnim pros-torom. Tako|e, uzdàmiju u îtluku nalazise gasulhana. Pri OIZ-ePriboj su i tri groblja aostala su privatna, dokje gradsko groblje od IZ-e oduzeto 1983.godine i dato na upravuJKP "Usluga". Semnavedenog, u Pribojuima jo{ vakufskeimovine koja je nacionalizovana i urukama je onih kojima ne pripada.Na sve zahtjeve za denacionalizaciju,odgovor od nadle`nih organa je dani je usvojen Zakon o vra}anjuimovine vjerskim zajednicama.

[to se ti~e vjerske pouke nemoèmo se posebno pohvaliti jerstanje niti je mnogo bolje niti mnogolo{ije u odnosu na druge Odbore.Redovno se tokom {kolske godineizvodi u dèmatima Priboj i îtluk atokom ljetnog raspusta u dèmatuKalafati. Da napomenem da je brojpolaznika u pro{loj vjeronau~nojgodini znatno smanjen u odnosu naprethodne godine. Sem toga velikiproblem je neredovnost polaznika.Da istaknemo da je aktivan hor"Selsebil", sastavljen od polaznikavjerske pouke iz Priboja i da je svojprvi javni nastup van vjerskih objeka-ta imao nedavno u pribojskom Domukulture 14.06.1997. godine,izvode}i program "Ve~e ilahija i kasi-da" veoma uspje{no. Hor predvodiimam glavne dàmije u Priboju, Enesef. Svraka.

Tako|e, u ît luku je aktivnapouka za odrasle: uvod u kur'anskopismo, tuma~enje Kur'ana jezavr{eno i sada se obra|uje hadis,dok je u Priboju takva aktivnost prek-inuta jo{ prije dvije godine.

Tako|e, kada je u pitanju prodaja{tampe, l i terature i edici ja na

podru~ju na{eg Odbora, li~no mislimda bi trebalo mnogo bolje da ide, aliPriboj je u nekoliko posljednjih godi-na specifi~na sredina, {to je jedanod glavnih razloga njegove stagnaci-je. Mi{ljenje ve}ine dèmatlija je daje literatura koja se nudi za pribojskeuslove skupa i da bi ponekad trebalozanemariti ekonomsku ra~unicu i popovoljnim cijenama je ponuditi vjer-nicima.

OIZ-e Priboj za naredni period imaambicije, èlje i planove ali jedna odnajve}ih ko~nica je materi jalnastrana sa kojom se kuburi ve} nizgodina. Prioritetan zadatak Odbora unarednom periodu je ure|ivanje ikompletiranje kruga (dvori{ta)dàmije u Priboju, a to je izrada {adr-vana, turbeta, gasulhane i kapije, au toku su aktivnosti oko pribavljanjapotrebne dokumentacije za taj pro-jekat. Tako|e, podneseni su zahtjeviSO-e Priboj i slu`bi za urbanizam zaiznalaènje lokacije za dàmiju unovom dijelu grada i za iznalaènjelokacije za novo gradsko groblje. Udèmatu Kalafati su u toku aktivnos-ti oko pato{enja mekteba i pripremeza pravljenje gasulhane.

Uz Allahovu pomo} nadamo seda }emo i realizovati planirano.Esselamu alejkum.

Enes ef. Svraka

Predstavljamo Odbor Islamske zajednice Priboj

KKKKAAAAPPPPIIIIJJJJAAAA SSSSAAAANNNNDDDD@@@@AAAAKKKKAAAAPPPPRRRREEEEMMMMAAAA BBBBOOOOSSSSNNNNIIII

Glas Islama

SSUUSSRREETTII


11

PPutuju}i prema Prizrenu iGori sjetio sam se ovihrije~i mog cijenjenog ahba-ba f i lozofa i pjesnikaFerida Muhi}a, koji mi je

lijepo i dirljivo pri~ao o Kur~u, opsima i planinama, za koje re~e "dasu mo`da najve}a iluzija ljudskogìvota".

Rijetko se moè vidjeti toliko pre-lijepih dàmija, raspore|enih odPrizrena preko Draga{a do Restelice,Broda, kao da su sultanove; strememinareti dostojanstveno u visinu. Avisine su nedosti`ne. Jedna od najs-tarijih dàmija je ona u selu Miljkekod Draga{a, izgra|ena jo{ 1238.godine. U Gori i selima prizrenskogPodgora o~uvane su vrlo staredàmije i mesdìdi. Najstarije turbenalazi se u draga{kom nasel juKrako{ta, poznato kao [ejhovoturbe. U njemu je po predanju,ukopan goranski {ehid koj i jeu~estvovao u boju na Kosovu nastrani Turaka. Predanje kaè da jeon na ovom guvnu u mjestuKrako{ta razvijava ìto, pa kad je ~uoda je na Kosovu po~eo boj, odmah jeuzjahao na svog konja, drvenu lopatuprebacio preko ramena i odletio naKosovo. Tamo je, kaù, tom lopatompobio mnogo neprijatelja i nakonpobjede, ranjen doletio na svomkonju Krila{u u Krako{ta i tu prese-lio.

Mo`da nigdje toliko topline i hlad-no}e (u junu), koliko na jednommalom geografskom "atlasu", kojionako prirodno li~i na leopardovukoù, beskrajne ljepote i istovre-meno surovosti i strepnje. Bit iGoranac, zna~i ìvjeti izme|u mnogogranica i karaula, ìvjeti izme|u plan-ina i vukova, izme|u stvarnosti,nade i i luzi ja na koj ima }e sabo{~om pod pazuhom jednog saba-

ha odljepr{ati u pe~albu, dalekimdrumovima dunjaluka.

Svaki mladi Goranac, nakonzavr{ene osnovne {kole, u pet-naestoj godini odlazi u pe~albu, prvokao }umurdìja, kopa~ kanala, rade}inajteè fizi~ke poslove, a ne{to kas-nije, usavr{eni boljim zanimanjimaposta}e vrsni slasti~ari i buregdìje,odnosno sigurni kova~i svoje sre}e isudbine. A oni koji su vjerni svojojGori ostajali su pod planinom usvom selu, da bi bili uzorni sto~ari,poput {estorice sinova Ilijaza ]ufteiz Restelice koji imaju danas najve}ibuljuk ovaca, preko {est stotina inaravno, veliko krdo goveda i konja.Sa ovim bogatim malom su i psi~uvari, {arplaninci.

U selu Pru{evu, koje je daleko

sedam kilometara od najve}eg selapo broju stanovnika - Restelice, srelismo mog u~enika koji je danas pro-fesor maternjeg jezika i autor tekobjavljene zbirke pjesama. Rije~ je oSadiku Idriziju, elokventnom intelek-tualcu ~iji preci imaju svoje porijekloiz daleke Sirije, iz grada Halepa. Apo{to nam je bilo zabranjeno daodrìmo najavljeno knjièvno ve~u uDomu kulture u Prizrenu, jer je(ne)izvjesni direktor Doma kulturenecivilizovano ~eljade, mi smo seipak nekako sna{li i uprili~ili poetskove~e u ku}i Sadika Idrizija, koji je tog

ak{ama bio najsretniji ~ovjek na svi-jetu. Jer, hem mu se udaje k}erka,hem mu pisci do{li: akademik Ja{arRedèpagi}, Alija Dògovi}, VejselHamza, Omer Turkovi}, mojamalenkost i dr. A trebali su da do|u(~itaju}i sa plakata koje je "neko"speci jalno skidao i uni{tavao)Husein Ba{i}, Ismet Rebronja,Zuhdija Hodì}, Murat Balti}, AltajSuroi i dr. [ta se to desilo sa gosto-primivim Prizrenom, pitamo se, ukojem je jo{ 1573. godine Mehmedpa{a sagradio Bajrakli dàmiju, a uznju "Mehmed pa{inu" medresu saknji`nicom koja i danas postoji i ~uvavi{e od dvije hiljade pisanih i {tam-panih vrijednih knjiga!

U Gori je svaka stopa historija,legenda ili pri~a. Na ni{anima jedva

su prepoznatljivi tarihi. Pored putevasu bistre i hladne planinske vode nakojima su obil jeèni hajratidobro~initelja. Snimanje je zabran-jeno, kako nas upozori doma}inMustafa Balija, jer u blizini su vojnekaraule i granice. Upoznajemomladog imama Be{ira Intimanija izsela Le{tana koji je izvr{io preporodu draga{kom dèmatu tokom zadnjedvije godine, udvostru~iv{i dèmatposebno s mladim kadrom. "Najve}ineprijatelj je neznanje - dàhilijet",kaè nam imam Be{ir koji poti~e iztradicionalne imamske porodice.

Njegov djed rahmetli Ibrahim bio jehafiz.

Vra}amo se sa Gore kao sanajbogatije sofre, oko koje smobratski muhabetili i zijaretili. IznadKorablja nas je pratio pun mjesec sazvjezdama ukra{enim u vijencima i}ubama na nepreglednoj, prozra~noji osvijetljenoj tepsiji - Nebu. Iz te~arolije slu{ali smo sna`ne (i egzis-tencijalne) stihove na{eg brata (posudbini) Vejsela Hamze:

Pe~albarski snovi na rukohvatu presavijeni i nevjestinska haljina spakovana u sanduku.

Fehim Kajevi}

Zapis ispod [ar planine

ZZIIJJAARREETTLLUUKK PPOODDPPUUNNIIMM MMJJEESSEECCOOMM

"Prvog svog {arplaninca vidio sam kad sam imao 14 godi-na u \eneral Jankovi}u, tek {to smo stigli 1959. godine izBosne. I taj pas mi je obiljeìo prst, kao nekim pe~atom{to se ne bri{e. Sve ono {to sam kasnije sa {arplanincimadoìvio, svi su bili individue. Oni ìve, u stvari, samosta-lan ìvot. U sje}anju mi je ostao legendarni Karba{, paspoznatog ov~ara Kasema ispod [ar planine. Karba{ seborio sa 12 vukova u planini, brane}i stado i dvanaesto-godi{njeg pastira Bahtijara. Taj Karba{ bio je ìvi le{,kojeg sam imao priliku da vidim sutradan. Bio je bez ijednog santimetra sopstvene koè. On je bio doslovnoodran, ali je bio jo{ ìv, i jo{ su mu samo zubi {kljocali.Taj pas Karba{ ubio je tri vuka i ranio jo{ tri-~etiri.Pored Karba{a pamtim fantasti~nog Kur~a iz sela Teovca,jednog od najljep{ih i najve}ih {arplaninaca, visokog 83santimetra, zatim ~uvenog rasteri~kog Baruta koji jeoti{ao jednog dana za ~oporom vukova u planine..." MU[NIKOVO ''97

Drugi ssusreti ppolaznika vvjerske ppouke oodràni ssu uu sselu MMu{nikovu kkodPrizrena 222. jjuna oo.g. ((pro{le ggodine bbili ssu uu DDonjem LLjubinju). NNaovom zzna~ajnom ttakmi~njenju, uuz pprisustvo vvelikog bbroja ggra|ana iizPrizrena ii GGore, uu~estvovalo jje ddesetak eekipa ppolaznika vvjerske ppouke iizvi{e ddèmata. PPobijedili ssu nnajbolji, iiz DDonjeg LLjubinja.

U ookviru oovep r i g o d n ev j e r s k eman i fes ta-cije, nna kko-joj ssmo sslu-{ali iilahije iikaside, oodr-àn jje kknj i-èvn i ~~as .Svo je rra-dove ssu ~~i-tali ii rrecito-val i aakade-mik JJa{arRedèpagi},A l i j a DDò-govi}, FFehim

Kajevi}, VVejsel HHamza, OOmer TTurkovi}, MMiftar AAdìmi ii JJonuz KKaljo.Valja oovdje ccitirati ddio uuvodne rrije~i NNesima AA. MMustafija, oobjavljene uu"Selamu": ""Smatramo dda nnije nnikakva ttragedija bbaviti sse ssopstvenomkulturom ii ttradicijom, ~~ak kkod nnekih sslojeva lljudi tto ppredstavlja ii pponos. Samo nnarod kkoj i ppo{tu je ssvoju tt radic i ju ii ppro{lost iima ii ssvojuBUDU]NOST.

Glas Islama

UUUU SSSSVVVVJJJJEEEETTTTLLLLUUUU KKKKUUUURRRR''''AAAANNNN--IIII --KKKKEEEERRRRIIIIMMMMAAAA


12

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

OOvo poglavlje je jedno od prvihpoglavl ja koja su objavl jenaposlije Hid`re. Ono je najduèpoglavl je Kur'ana uop}e.Preovla|uje mi{ljenje da sva nje-

gova ajeta nisu bila objavljena jedno zadrugim do kraja, prije po~etka objaveajeta iz drugih poglavlja. Konsultiranjeuzroka objave nejih ajeta ovog poglavlja inekih ajeta drugih poglavlja objavljenih uMedini, iako ovi uzroci nisu kategori~kidokaz, govori da svi ajeti duìh poglavljaobjavljenih u Medini nisu objavljeni jednoza drugim, nego bi se dogodilo da seobjave i ajeti sljede}eg poglavlja, prijekompletiranja prethodne sure ~iji je prvidio ve} bio objavljen. Pravilo za rasporedpoglavlja, s obzirom na objavu, zasniva sena objavi po~etka poglavlja, a ne ~Itavogpoglavlja. U ovom poglavlju su i najkasni-je objavljeni ajeti iz Kur'ana, kao {to suajeti o kamati, dok su prvi dijelovi ovogpoglavlja, prema vladaju}em mi{ljenju,bili me|u prvim objavljenim ajetima izKur'ana u Medini.

Sabiranje ajeta svakog poglavlja u jed-nom poglavlju i njihov raspored izvr{en jeprema objavi o tome. Tirmizi prenosi odIbn Abasa, neka im se Allah smiluje, daje Abas rekao: "Pitao sam jednog danaOsmana ibni Afana: [ta vas je navelo daste se odlu~Ili da poglavlje El-Enfal, kojeima manje od 100 ajeta i poglavl jeBera'e, koje ima preko 100 ajeta, stavitejedno do drugoga i niste upisali "U imeAllaha, Milostivog, Samilosnog!", kodpoglavlja Bera'e, a ovo "U ime Allaha..."upisali ste kod poglavlja Fatihe koja imasedam ajeta.", Osman odgovori:"Resulullahu, alejhi-s-selam, bi nekadabilo objavljeno poglavlje, a nekada izvjes-tan broj ajeta, i ako bi bilo objavljenonekoliko ajeta on bi pozvao pisare irekao: "Upi{ite ovo aje u poglavlje to gdjese u njemu spominje to i to. Poglavlje "El-Enfal" bilo je prvo poglavlje koje je objavl-jeno u Medini, a poglavlje Bera'e, posljed-nje objavl jeno poglavl je iz Kur'ana.Kazivanje poglavlja Bera'e u izvjesnom li~ikazivanju poglavlja El-Enfal, pa sam sebojao da ne pripada poglavlju El-Enfalu."Resulullah, alejhi-s-selam, je umro i nijenam rekao da pripada njemu. Zbog togasam i unio jedno pored drugog, a nisamupisao "U ime Allaha, Milostivog,Samilosnog!" Kod poglavlja Bera'e, negoupisao kod Fatihe."

Ovaj dio kazivanja obja{njava da je ras-

pored svih ajeta u svakom poglavlju biopo naredbi Resulullaha, alejhi-s-selam,Buharija prenosi od Ibni Abasa (neka muse Bog smiluje) da je Vjerovjesnik bio naj-dare`ljiviji i najbolji za vrijeme Ramazanakada bi mu dolazio Dìbril. Dìbril bi gasusretao svaku ve~er u toku Ramazana,sve do kraja, izlaù}i mu Kur'an, a u dru-goj verziji stoji, u~e}i ga, Kur'anu. I kadabi ga Dìbril sreo, Resulullah bi biodare`ljiviji i od samog vjetra poslatog da

rashla|uje i donosi ki{u. Potvr|eno je dabi Resulullah, alejhi-s-selam, prou~io cijeliKur'an pred Dìbrilom, kao {to je to iDìbril u~inio pred njim. Ovo zna~i da suoni u~Ili Kur'an onako kako su ajeta bilaraspore|ena u poglavljima Kur'ana.

Svako ko ìvi u OKRILJU KUR'ANAprimjetit }e da svako sure ima karakter-isti~nu posebnost, posebnost koja imasvoju du{u i srce, kao kad bi ìvio sadu{om ne~ega ìvoga karakteristi~nihoznaka i vrijednosti. Svako poglavlje imacentralnu temu ili nekoliko njih povezanihuz posebnu osovinu. Svako poglavlje imaposebnu atmosferu koja natkriva svenjene teme, i ~ini da tekst jednog poglavl-ja uklju~uje ove teme u jednu cjelinu zbogne~ega odre|enoga, ostvaruju}i timeskladnost tema, shodno datoj atmosferi.Svako sure ima tako|er i svoj muzi~kiritam i, kada se on izmijeni u tekstu, to

dolazi samo radi uskla|enosti sa poseb-nom tematikom. Ovo je op}e obilje`jesvih poglavlja u Kur'anu. Ni jedno sure neiska~e iz okvira ovog op}eg pravila kaoovo.

Ovo poglavlje sadrì nekoliko tema.Osovina koja ih sve veè dvostruka je,~ije su dvije osnovne niti jako povezane.Poglavlje govori o stavu sinova Israilaprema islamskom pozivu u Medini, nji-hovom do~eku tog poziva, o suprotstavl-janju Resulullahu, alejhi-s-selam, i musli-manskoj zajednici koja se tek razvija.Poglavl je govori izme|u ostalog i oodnosima izme|u Jevreja i licemjera sjedne strane, i Jevreja i politeista s drugestrane. Tekst poglavlja govori i o musli-manskoj zajednici u prvim danima njenarazvoja, njenoj spremnosti da prihvati iponese povjerenje ovog poziva i namjes-ni{tva, hilafeta na Zemlji. Nakon {to seovim poglavljem objelodanjuje povla~enjeSinova Israila od preuzumanja ovog pozi-va, njihov prekid preuzetog zavjeta Bogu,razr je{enja ~asti pravog pripadanjaIbrahimu, alejhi-s-selamu, zagovornikuprve vjere - Islama, nastoje se otvoriti o~imuslimanskoj zajednici i upozoriti je dane bi naletjela na ono, zbog ~ega jeoduzeta ova velika ~ast od sinova Israila.Sve teme ovog poglavlja kruè oko ovedvostruke osovine na svoje dvije osnovneniti kao {to }e to do}i u podrobnijem izla-ganju.

Da bi se objasnio stepen veze izme|uosovine ovog poglavlja i njegovih tema sjedne strane, i izme|u toka razvijanjaovog poziva po~etkom medinskog periodai ìvota muslimanske zajednice i njenaokruènja s druge strane, bit }e dobro dabacimo malo svjetla i na sveukupnostovog okruènja u kome su objavljeni ajetiovog poglavlja.

Ova okruènja, u svojoj cjelini bila suona ista s kojima su se suo~avali nosiociislamskog poziva u po~etku i kasnije krozcijelo proteklo vrijeme, ona su skoro iden-ti~na, bilo da se radi o neprijateljima ovogpoziva ili o prijateljima neprijatelja. To jeu~inilo da su ove kur'anske smjernicepostale vje~iti Ustav ovog poziva. U tek-stu se potvr|uje da se ìvot stalnoobnavl ja, kako bi se mogao suo~Itisvakom vremenu i situaci j i , ist i~uzna~ajke ovog puta za muslimanskuummu, upu}uje umme na njenom te{komi dugom putu protegnutom izme|u brojnihneprijatelja raznovrsnog manifestovanjaistovjetne prirode. Ovo je mudìza - nad-naravnost Kur'ana, koja se ispoljava krozove karakteristi~ne znake u svakomkur'anskom tekstu.

EEEELLLL--BBBBEEEEQQQQAAAARRRREEEEPOGLAVLJE EL-BEQARE OBJAVLJENO U MEDINI DO 281. AJETA,

OSTALO OBJAVLJENO NA MINNI - NA OPROSNOM HAD@D@U

(I)

Sejjid Qutb: U OKRILJU KUR’ANA

Glas Islama

IIIIZZZZ SSSSUUUUNNNNNNNNEEEETTTTAAAA RRRREEEESSSSUUUULLLLUUUULLLLLLLLAAAAHHHHAAAA


13

PPrije ~etrnaest vijekovadok je àrka Arabijabila lijeglo bezvjerst-va, nepravde, nemo-

rala i laì, gu{e}i se u blatu idimu bezakonja, idu}i karubu ponora, Uzvi{eni Allahukaza svoju milost~ovje~anstvu preko Svog mil-jenika, sina pustinje.

Ljudi koji nisu bili poznatiprije pojave Islama, jer suìvjeli u pustinji, daleko odkulture i civi l izaci je, do-laskom Muhammeda a.s.prenu{e se iz vjekovnog sna,skinu{e sa sebe okovezabluda i preporodi{e se podspasonosnim zracima islam-skog svjetla. Stoga jeArabi ja, premda je touglavnom pustinja, zemlja izbajke za sve muslimane svi-jeta.

Mekka u sredini tepustinje a Kaba u njoj,privla~i kao magnet islamskemase koje se tu sl i jeùsvake godine. Ni je onda

~udo {to srce svakog mumi-na ùdi za tim da posjeti tuzemlju, koju je prvo obasjalosunce Islama, da vidi onamjesta i gradove gdje je ìvioi radio i gdje se kretaoposljednji Boìji PoslanikMuhammed a.s.

U ovih par redakapoku{a}emo da na{im ovo-dunjalu~kim rije~ima kaèmopar rije~i o Muhammedu a.s.kakav je bio u svom privat-nom ìvotu i kako je uspioprivu}i ljude iz svoje okolineu Islam, pa da mu budutoliko odani da su bili sprem-ni `rtvovati sve za njega i zavjeru koju on {iri i pripovje-da.

Allah d`.{. je munasibu~inio da Muhameda a.s.kolijevka zaljulja ko siro~e.

Dok su njegovi vr{njaciza{titu nalazili u krilu svojiho~eva i klicali kao slavuji uznjih, dotle je Muhammeda.s. upirao pogled u nebo.On nikada nije rekao "o~e"jer nije ni imao oca da gatako zove, ali je veoma ~estoi stalno govorio "o Boè".

Zato sam Muhammeda.s. kaè za sebe u jednomhadisu: "Mene je mojGospodar Allah d`.{. odga-

jao, pa mi je najljep{i odgojdao."

Svi su pejgamberi bil ivanrednih duhovnih i moral-nih kval iteta, a na{Muhammeda a.s. i u tompogledu isticao se i odliko-vao nad ostalim poslanici-ma. Kakav je bio Muha-mmed a.s. kao ~ovjek, kakose vladao u dru{tvu, to nampripovjedaju njegovi savre-menici i njegovi ashabi. H.Alija, koji je veoma mlad, jo{kao dijete primio Islam i~itav svoj ìvot proveo uPejgamberovoj blizini, opisu-ju}i lik Boìjeg Poslanika injegovu pojavu kaè: "Ko biga prvi put vidio, osjetio biprema njemu neko stra-hopo{tovanje. A kada bi muse pribliìo te stupio sa njimu razgovor i s njim se boljeupoznao, onda bi osjetiosimpati je prema njemu iiskreno ga zavolio."

Toliko je Alejhiselamovaosoba privla~ila ljude, osva-

jala i o~aravala svoj imunutra{njim sjajem, duhov-nom snagom i ljepotom.

U privatnom ìvotu, sauku}anima Muhammed a.s.je uvijek bio vedar, veseo ipristupa~an. Uvijek je osm-jeh krasio njegovo lice. Enesibn Malik r.a. pripovjeda:"Sluìo sam Boì jegPoslanika deset godina inikada mi nije uputio kakavprigovor ili zbog kakvog moggesta izrazio negodovanje.Nikada mi nije rekao za{to sito uradio ili za{to nisi ura-dio."

Ovaj i ovakav Muham-medov a.s. primjer i postu-pak prema slugi, govori namdovol jno i r je~ito osavr{enstvu odgoja i visiniduhovne kulture koju jehazreti Pejgamber posje-dovao.

Kakav je Muhammed a.sbio kod ku}e takav je bio iizvan ku}e: dobar, susretljiv,veseo i usluàn. Prilikomsusreta sa nekim od ashabauvijek je prvi selam nazivao iprvi pristupio da se rukuje iupita za zdravlje. Svakoga jeoslovl javao njegovim po-~asnim i pravim imenom ive} time osvajao srca sagov-

ornika. Kada bi u dru{tvodo{ao, sjeo bi ondje gdje bina{ao slobodno i praznomjesto. Nije dao da se prednjim na noge ustaje niti jedozvolio da ga neko u rukul jubi. Muhammed a.s. jepo{tovao i cijenio mi{ljenjedrugih. Sva~iji bi govor lijeposaslu{ao. Sva~ijoj bi molbipo mogu}nosti odmah udo-voljio. Umjesne prijedloge biuvaàvao i odmah u praksiprimjenjivao. Tako|e bi se ina{alio, ali ni u {ali nije niko-ga nikada uvrijedio. Naprotiv,i u njegovoj {ali uvijek je bilopouke.

Kada bi se neko obratioMuhammedu a.s. za materi-jalnu pomo} on nikada nikognije odbio rije~ima "nemam"ili "ne dam". Te rije~i nisunikada iza{le iz njegovihmubarek usta.

Kada su mu njegovi dru-govi prigovorili za{to tolikotrpi za{to ne prokune svojeneprijatelje pa neka ih Allahd`.{. kazni, Muhammed a.s.je odgovorio: "Nisam do{aoda prokl injem ve} daupu}ujem."

U njemu vidimo milos-rdnog ~ovjeka ~ijem razum-nom srcu ne promi~e ni naj-manja pojedinost kada su upitanju ljudske èlje i patnjea da im ne udovolji, da onjima ne povede ra~una i daim sa svoje strane ne pri|esa velikom pa`njom i ne dapodr{ku.

Vidimo ~ovjeka koj itada{njim vladarima pi{e iod nj ih traì da napusteispraznu oholost, zatim sdobrodo{licom i zado-voljstvom slu{a bosonogogbeduina koj i iz neznanjakaè: "Muhammede budipravedan jer imetak nije tvojniti tvog oca."

Vidimo pobo`nog ~ovjekakoji klanja namaz i u~i dugiodlomak iz Kur'ana, omaml-jen i radostan, i koji tu slastne bi zamijenio za ~itavuzemlju napunjenu kral -jevskim krunama i zlatom.Ali to ne potraja dugo. îm je~uo pla~ dojen~eta ~i jamajka klanja za Boì j imPoslanikom u dàmiji, `rtvujesvoju vel iku radost i izmilosti prema dojen~etu,brzo zavr{ava namaz.

Vidimo ~ovjeka predkojim stoje svi oni koji suratovali protiv njega, koji suga mrzili i koji su nakazili tije-lo njegovog amidè, {ehidHamze, ~ije su srce zvjerskikidali zubima. Vidimo gakako im kaè: "Idite, slobod-ni ste!"

Dakle, vidimo ~ovjeka unajsvjetlijem, naj~istijem inajveli~anstvenijem obliku.Put istine nije lahak, no nije

PPPPOOOOSSSSLLLLAAAANNNNIIIIKKKK IIIISSSSLLLLAAAAMMMMAAAA

Medina: Dàmija Boìjeg poslanika

RRRRekao je Al lahovposlanik s.a.v.s.:"Zaista sam poslanda usavr{im ple-

menite }udi kod ljudi". Ovihdana, ta~nije 17. jula 1997.godine ili 12. Rebiul evella1418. godine susre{}emose sa jo{ jednim zna~ajnimdatumom islamske povijesti.Rije`je o ro|endanu posljed-njeg Allahovog poslanikaMuhammeda s.a.v.s. anajbol j i govor o njemu -Resulullahu - je onaj {to gaje izrekao on sam, u ~asnimhadisima. Spomenutim hadi-som Pejgamber s.a.v.s.nagovje{tava smisao pos-lani~ke misije, koja se sasto-ji u odgajanju i usavr{avanjuljudske naravi. Stoga je imekanski period Objave tra-jao punih 13 godina.Resulul lah s.a.v.s. jepripremao ashabe kako bimogli spremni prihvatiti ono{to slijedi u Medini: islam-sku dràvu, vlast, organizaci-ju... Allah d`.{. mu nare|ujekao svom Poslaniku damijenja l judska srca, jerstvrana promjena i preporodpo~inju, pri je svega, udu{ama koje }e prepo-ro|ene ostvarit i vanjskupromjenu sistema i poretka.To je Al lahov zakon, aNjegova pravila su univerzal-na i nepromjenl j iva. Bogd`.{. u Kur'anu kaè: "Allahne}e promijenit i stanjejednog naroda sve dok se tajnarod sam ne po~ne mijen-jati."

A ljude je te{ko mijenjati,posebno one ogrezle u grije-hu i dàhilijetu. Vra}ati ihsvome Gospodaru, Izvoruodakle su potekli i kojem }ese vratiti, trnovit je ali ~astanput. U tome je zapravo iveli~ina Boìjeg Poslanika.Onda kada su mu mekanskimu{rici nudili klju~eve Kabe iprijestolje Meke, samo dase odrekne poslani~ke misi-je, on je mirno i odlu~noodgovorio: "Da mi podareSunce u desnu ruku aMjesec u lijevu, ne bih seodrekao pozivanja na Allahovput." Eto, to je Muhammedsin Abdulahov, rano siro~e,skromno odjeven, ali velikogsrca u kojem je bilo mjestaza sve: djecu, ène, siroma-

he, svakog dobronamjernog~ovjeka.

Danas nakon vi{e od XIVstol je}a od Poslanikovaro|enja, osje}amo onu istupotrebu kao {to je osjetio onu Meki nakon dolaskaObjave: da izvr{imo duhovnuobnovu prvenstveno u namasamima, na{oj porodici,na{em dèmatu, {to }erezult irati, ako Bog da,jakom i organizovanomIslamskom zajednicom. Utome smo pozvani svi dau~estvujemo, a prije svihulema, jer su oni nasljedniciBoìjih pejgambera i njihovihideja. Ne zaboravimo da jekriza morala kod nas odavnoprisutna. Ovih vrelih julskihdana ona dobija na svomintezitetu, ba{ ovdje u na{oj~ar{iji, na{im ku}ama i avli-jama. Gotovo da se ne pre-poznajemo da smo musli-mani. Sve nam je tu|e:no{nja, pozdrav, kultura,vjera...Vlastitog identiteta,morala i tradicije se stidimo.Ali za{to? Zato {to ne pozna-jemo vrijednosti. Iz milostiprema nama Dragi Bog je iposlao Muhammeda a.s. danas pou~i i obavijesti daone, koj i budu po{tival iAllahove granice i dràli se~istoga morala, ~eka obilnanagrada u dènetskimperivojima a one koji buduradili po svom naho|enju i{ejtanskom nadahnu}u,~eka te{ka patnja srazmjer-na grijehu kojeg su ~inili.Boìje kazne i katastrofe nakoje nas i kur'anska kazivan-ja podsje{aju, dolazile suobi~no kao rezultat moralnogposrnu}a naroda i zajednica.Isto tako, preduvjet svakogprosperiteta i napretkazajednice bio je moralna~istota i uzdizanje. Kao mus-l imani, mi smo se ve}opredi jel i l i za sl i je|enje~asnog Resulullaha i pre-pustili mu vo|stvo a on jebio i ostao kao najl jep{iprimjer i neprikosnoveni uzorkrijeposti i moralnih vrlina."Vi u Allahovom Poslanikuimate najljep{i uzor". (Kur'an)

Neka je salavat i selamna tebe lu~ono{o ~istogaplamena i sve tvoje iskrenesljedbenike do Sudnjegadana. M. Feti}

NNAA[[VVOO\\AA

Glas Islama

DDNNEEVVNNIIKK


14

UUUUtoku petodnevne manifestacijeizveden je bogat i raznovrstanvjerski, kulturno-umjetni~ki isportski program u Travniku,

Bugojnu, Donjem Vakufu, GornjemVakufu, Novom Travniku, Vitezu iPruscu, sve u povodu 488. pohodaAjvaz Dede. Na Ajvatovici po prvi put je idelegacija Medrese "Gazi-Isabeg".

Ajvatovica, legenda koja ìvi, nalazise pored neosvojivog grada i juna~koggrada Prusca ispod planine Suljage kodDonjeg Vakufa. I ove godine u okvirutradicionalne manifestacije Ajvatovica97, odràn je skup u periodu od 25-29.juna. Nizom raznovrsnih kulturno-umjet-ni~kih, vjerskih i sportskih sadràja,evocirana je uspomena na pobo`nograhmetli Ajvas Dedu koji je, prema leg-endi, uzastopno u 40 sabaha u~iodove, mole}i Allaha d`.{. da u Pruscupote~e voda. To se i dogodilo davne1467. godine jer se raspukla stijena inapravila prolaz kroz koji su provedenedrvene cijevi za vodu (tomruci). Od tadase svake godine vjernici na ovom mjes-

tu okupljaju iz raznih krajeva BiH a ovegodine po prvi put i iz Sandàka.Predstavljali su nas direktor Medreseprof. Mevlud ef. Dudi} i prof. Harun ef.Rebronja. Ovdje treba ista}i da jeAjvatovica bila zabranjena od komu-nista u periodu od 1947. do 1990.godine.

Srijeda, 25. juni U Pruscu je sve~ano otvaranje uz

intoniranje dràvne himne.Manifestaciju je otvorio travni~ki muftijaNusret ef. Abdibegovi}, nakon ~ega suuslijedile ostale aktivnosti: kulturno-zabavni program (G. Vakuf), promocijaizdanja "Ljiljana" (Travnik), promocijaizdanja "El-Kalem" (Bugojno), ve~eKur'ana (Vitez).

êtvrtak, 26. juni[ahovski turnir (D. Vakuf), kulturno-

zabavni program (Travnik), knjièvnove~e (Bugojno), filharmonija (Travnik),"Dervi{ i smrt" (Bugojno), ve~e Kur'ana(Travnik).

Petak, 27. juniNa platou poru{ene Ba{-dàmije u

Donjem Vakufu (1992), sagra|ene1591. godine, klanjana je dùma-namaz. Pred nekoliko stotina dèmatli-ja na mjestu gdje je danas park,improvizirana je mimbera i mihrab.Hutbu je odrào i dùmu klanjaoMuharem ef.Omerdi}, izaslanik Reisu-l-uleme.

Subota, 28. juniU Bugojnu je odràn okrugli sto na

temu "Bo{nja~ki i islamski identitet -kako ga sa~uvati i afirmirati". U pre-punoj sali Doma kulture na ovu temusu govorili: prof. dr. Ibrahim Omeragi},Muharem ef. Omerdi}, Mehmedalija ef.Hadì}, prof. Mevlud ef. Dudi}, prof.Skender Redèpagi}, prof. dr. EsadZgredi}, Zilhad Klju~anin, mr. HilmoNeimarli ja, dr. Dèmaludin Lati}.Istoga dana sa ak{am namaza odrànje mevlud u povodu renovirane dàmijeu Pruscu na Brdu. Sa jacije namaza jeu Hasan Kafinoj dàmiji u Pruscu, koja

je bez krova,odràn tradi -cionalni zikr. Nasamom po~etkuprisutnima su seobratili Reisu-l-ulema dr. Mus-tafa ef. Ceri} iMirsad ef. Mah-mutovi}.

Nedjelja, 29. juniU 8:00 satizahrza{e alati izekani, za~u setopot nj ihov.Ja{u ih odabrani,preko 700 njih.Tu je preko 1000

bajraka i oko 250.000 prisutnihdèmatlija, prema procjeni novinara.Ispred Hasan Kafine dàmije slijedipostrojavanje konjanika te prozivkabajraka. Me|u bajracima je i bajrakMe{ihata IZ-e Sandàka. Uz prisustvopredsjednika Alije Izetbegovi}a konjani-ci kre}u put Ajvatovice 6 km udaljenoj.Nakon toga bajraci a potom ostalidèmatlije. Sve u ti{ini, dostojanstvu isaburu. Odzvanjaju tekbiri. Sli jediodmor na pola puta (Han).

Na samom ulazu u stijenu ponovose za~u{e tekbiri. Odzvanja {uma.Silazak u stijenu je pravi doìvljaj.Prolaze samo konjanici i bajraktari,kako ne bi do{lo do gu`ve. Reisu-l-ulema i ostali imami u~e suru Feth(Pobjeda).

U me|uvremenu na Ajvaz-dedinojlivadi okupilo se preko 100.000 ljudi(ènama je zabranjen dolazak, oneostaju u Pruscu gdje se za njih u~imevlud i drì predavanje). U~enici "El~iIbrahim-pa{ine" medrese u~e ilahije.Ta~no u 12.00 sati usl i jedi lo jeprogla{enje najboljih:

- Za najbolji bajrak progla{en jebajrak Me{ihata IZ-e Sandàka,

- Najki}eniji konjanik je Ilijas \ugum(Bugojno),

- Najorganizovani ja povorka -Katsulska.

Tada se zaori{e tekbiri sa svihstrana. Nakon toga prisutnima seobra}a Ismet ef. Spahi}. Nastade tajaci ja pomisl ih: "Boè, mora da suugledali 'Velikog ~ovjeka'. Mora da jeAlija!" Doista, iz {atora sa pratnjompojavi se najzaslu`niji ~ovjek za BiHAlija Izetbegovi}. Tada preko 100.000ljudi ustade na noge. Ezan prekidaaplauze i uzvike "Alija, Alija..." Klanjahpored Predsjednika. Po namazu smo seupitali. Od uzbu|enja i radosti, jedinosmognuh snage da kaèm: "GospodinePredsjedni~e, kako ste?" PredsjednikAlija, po obi~aju skru{en, sve vi{e popona{anju podsje}a na hazreti Osmanar.a. Obra}a se prisutnima i, izme|uostalog, posebno skre}e pa`nju i zah-valjuje se delegaciji Sandàka {to sudo{li da zajedno sa svojom bra}omborave na Ajvatovici. Tada se za~uogroman aplauz.

Na kraju dovu prou~i Reis ef. i tako488. Ajvatovica bi a mi svi sretni {tosmo ummeta Muhammeda a.s. i {toimamo svog Ajvaz Dedu, te Hasan KafiPru{}aka, a i to {to sada imamo svogAliju.

Organizator ove Ajvatovice jetravni~ko Muftijstvo a pokrovitelj jeRiaset.

Delegacija Medrese je u ponedeljakimala sastanak sa Reis ef. Ceri}em tepredsjednikom Sabora mr. HilmomNeimarli jom, da bi u utorak obi{liMostarsku medresu kao i Fakultetislamskih nauka, te Gazijinu medresu.

âst i ponos je biti u~esnik ovemanifestacije te se stoga i ovom pri-likom najtoplije zahvaljujemo organiza-toru na do~eku.

Mevlud Dudi}

BBAAJJRRAAKK IIZZ--ee SSAANNDD@@AAKKAAPPRROOGGLLAA[[EENN NNAAJJLLJJEEPP[[IIMM

AJVATOVICA '97.ni teàk jer `rtve i napori natom putu ~ine zadovoljstvo.Put Muhammeda a.s. bio je inaporan i trnovit. îni se daniko u povijesti ~ovje~anstvanije ubjedljivije dokazao dasu napori stepenice i usponido cilja i da se kroz trnjestiè do zvijezda. Jer samote{ki trnoviti putevi imajusvoje zvjezdane trenutke kojise povijesno biljeè i pamte.Ashabi siroma{ni arapskibeduini, okupljaju}i se okoMuhammeda a.s. stupi{e nahistorijsku pozornicu i posta-do{e prve lu~ono{e Islama.U toku svoga dvadesettrogo-di{njeg rada, Muhammeda.s. je uspio ostvariti takverezultate koje nije uspio nijedan u~enjak, ideolog ireformator, ni prije ni poslijenjega. Udario je temeljevjere Islama, prave i spa-sonosne vjere i osigurao jojostanak dok je svijeta i vije-ka.

Postavio je tako savr-{ene zakone dru{tvenogure|enja da ih moè prihvati-ti svaka zajednica, primjenji-vati na svoje speci jalneuslove, ako èli sebi sre}u inapredak.

Pobratimio je ashabejedne s drugima i takouspostavio sveop}e islam-sko bratstvo.

U svojoj domovini gdje jevladao zakon ja~ega, zaveoje, takore}i preko no}i, red,mir i sigurnost. Kako smona po~etku kazali, jedanprimitivni varvarski narod,koji je bio po strani od svjet-skih zbivanja, Muhammeda.s. je za tako kratko vrijemeprevaspitao i svrstao game|u kulturne narode.Osnovao je dràvu, rije{ioproblem siroma{tva, oslobo-dio je ènu vjekovnog ropst-va i dao joj prava koja joj pri-padaju. Proklamovao jeravnopravnost me|u ljudimaonim poznatim rije~ima kojeje izrekao u svom govoru naArefatu.

"Nema prednosti Arapnad nearapom niti nearapnad Arapom. Svi ste vi djecaAdemova, a Adem a.s. je odzemlje".

Ukratko naredio nam je ilipreporu~io sve {to je za nasdobro, a zabranio ono {to jelo{e i {to bi ~ovjeku moglodonijeti nesre}u i propast.

Moè li se i jedan vladar,ili jedan reformator pohvalitida je ne{to ovako postigao.

A sve to u~inio je jedanneuki sin pustinje koji nijepoha|ao nikakvih {kola, kojini je u~io ni pred kakvimu~iteljem.

Pa zar takav ~ovjek nezasluùje po{tovanje, oda-nost i l jubav svih svoj ihsljedbenika, nosilaca Kur'-ana i kur'anskog harfa.

Allahume salli ve sellimve barik alejh.

[efko Dragolov~anin

Glas Islama

IIZZ SSVVIIJJEETTAA IISSLLAAMMAA


15

Kako se i o~ekivalo, pro{log mjesecado{lo je do smjene politi~ke vlasti uTurskoj kao posljedica izravnog uplitanjaarmijskog vrha u politiku civilne vlastizemlje. Armijsku upornost u obaranjuislamista s vlasti najbolje potvr|ujekorak koji je kanio poduzeti dràvni javnituìlac protiv Refah partije. Najavljenaoptu`ba je sadràvala zahtjev za zabranuaktivnosti Refah partije, optuùju}i je zakr{enje sekularisti~kih postulata turskogdràvnog ure|enja, koji su ustavomzabranjeni, kao i da Refah partija svojimprogramom uvla~i Tursku u gra|anski ratpoput onog u Alìru.

Pritisak armije na najvi{e pravosudneorgane Turske iznudi}e ostavku gospodi-

na Erbakana kao i pad koalicione vlade.Predsjednik Turske Demirel je, da bi

"prevazi{ao" voljom generala nastaluparlamentarnu krizu, dao povjerenje vo|isekularisti~ke partije Mesudu Jilmazu daformira novu politi~ku strukturu Turske.Kako prenose svjetske TV agencije on jeuspio da uz pomo} bloka lijevih ne takozna~ajnih partija, formira vladu kojoj }eturski parlament dati ili ne dati povjeren-je. Ono {to je sigurno je da }e se seku-laristi~ke snage u Turskoj, potpo-mognute armijskim utjecajem, truditi da{to vi{e ud

Documents

Glas Islama 007.pdf · MEVLUD-I-[ERIF MUBAREK OLSUN SVIM PRIPADNICIMA ISLAMA @ELI ME[IHAT ISLAMSKE ZAJEDNICE SAND@AKA I REDAKCIJA Glas Islama Interview: Predsjednik Sabora IZ-e Sand`aka