Vjerska Ucenja Islama Free
-
Upload
admir
-
View
258
-
Download
4
Embed Size (px)
Citation preview
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
1/592
K © ELKALEM BESPLATAN PRIMJERAK © ELKALEM BESPLATAN PRIMJERAK ©
ELKALEM BESPLATAN PRIMJER
N PRIMJERAK © ELKALEM BESPLATAN PRIMJERAK © ELKALEM BESPLATAN
PRIMJERAK © ELKALEM BESPLA
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
2/592
VJERSKA UENJA
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
3/592
S arapskog preveo Mustafa Prljaa
Izdava: • EL-KALEM - izdavaki centar Rijaseta Islamske
zajednice u Bosni i Hercegovini www.elkalem.ba
Za izdavaa: Mesud Smaji
Tehniki urednik: Aida Mujezin-olo Dizajn: Tarik
Jesenkovi
Štampa: Dobra knjiga, Sarajevo Za štampariju: Izedin
Šikalo
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska
biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
28-12 al-HANEFÎ, l’Izz Vjerska uenja islama :
(komentar Tahavijeve ‘Akide’) / Ibn Ebu-l-’Izz el-Hanefi ; prijevod
Mustafa Prljaa. - Sarajevo : El-Kalem, 2015. - 592 str. ; 20 cm
Bibliografske i druge bilješke uz tekst.
ISBN 978-9958-23-374-6 I. El-Hanefi vidi al-Hanefî, l’Izz
COBISS.BH-ID 21117958
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
4/592
VJERSKA UENJAISLAMA IBN EBU-L-’IZZ EL-HANEF
[KOMENTAR TAHAVIJEVE “AKIDE”]
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
5/592BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK ©
WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN
BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK ©
WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN
Prof. dr. Ahmed Smajlovi (-), naš islamski velikan iz druge
polovice XX stoljea, u proljee . godine pokrenuo je prevoenje ovog
djela. Razdijelio ga je u dijelove i po- nudio nekolicini arabista
s islamskim obrazovanjem da ga prevedu. Naalost, u augustu iste
godine dr. Smajlovi je preselio na bolji svijet. Prevedeni
materijali nikada nisu sakupljeni. Ovaj prijevod uraen je u
nastojanju da se zamisao dr. Smajlovia realizira te da se udovolji
izraenoj potrebi naših vjernika za jednim temeljnim djelom iz
podruja akaida vjerskih uenja islama na bosanskom jeziku. Time je
inicijativa ovog našeg istaknutog uenjaka
doivjela svoje ostvarenje. Neka Uzvišeni Allah i njega i nas obaspe
svojom milošu!
Knjiga je ugledala svjetlo dana zahvaljujui Vladi Kraljevine
Saudijske Arabije, koja je ovaj projekat isfinansirala u cijelosti
i uinila ga vakuom za ovdašnje muslimane.
U
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
6/592RIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK ©
WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK
5
Hvala Allahu. Blagoslov i selam na našeg vjerovjesnikaMuhammeda, na
njegovu porodicu i sve ashabe...
Kraljevina Saudijska Arabija angairana je na obogaivanju islamskih
bibli- oteka knjigama širom svijeta. Smatra da je jedna od njenih
dunosti prema sadašnjoj i potonjim generacijama podizanje njihovog
naunog i obrazov- nog nivoa, osobito u pogledu kur’anskih
disciplina i onih vezanih za asni sunnet. Ona to ini na nain da ih
snabdije mjerodavnim i pouzdanim izvo- rima – da takve knjige
štampa, prevodi ili ih proizvodi. Tako se, na tragu
tog ispravnog kursa, odazvala i pozivu Rijaseta Islamske zajednice
u Bosnii Hercegovini i izdvojila sredstva za prijevod i štampanje
knjige Komentar Tahvijeve ‘Akde autora Ebu-l-‘Izza el-Haneja,
koja se smatra jednom od najznaajnijih knjiga i izvora u oblasti
autentinog islamskog uenja. Uz to, zahvaljujui primjerenom
rasporedu poglavlja i tema, vrlo je pogodna za studente,
specijalizante i druge akademske nivoe.
Vlada Kraljevine Saudijske Arabije se, ne asei, odazvala ovom pozi-
vu, što je podrazumijevalo praenje cijelog procesa: prevoenje,
redakturu prijevoda, lekturu i sravnjivanje s izvornikom, na emu su
angairani pouz- dani strunjaci u tim disciplinama.
Ovim elim izraziti svoju veliku zahvalnost svima koji su uestvovali
i doprinijeli da ova znaajna knjiga poprimi sadašnji izgled.
Posebnu zahval- nost izraavam inicijatoru ovog posla, dr. Mustafi
e. Ceriu, ranijem reisu- l-ulemi u Bosni i Hercegovini, te njegovoj
eminenciji Husejn-e. Kavazoviu, reisu-l-ulemi i glavnom mutiji u
Bosni i Hercegovini, koji je propratio pre- voenje i štampanje ovog
vrijednog djela.
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
7/592
BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK ©
WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN
BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK ©
WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN
Molim Plemenitog Allaha da ovo djelo uini korisnim i da
Kraljevinu
Saudijsku Arabiju nagradi najljepšom nagradom za sve što je uinila
da djelougleda svjetlo dana, kao i za finansijska sredstva koja je
izdvojila za njeno prevoenje i štampanje.
Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova!
Ambasador Saudijske Arabije u BiH Hn Abdullh Momenah
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
8/592RIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK ©
WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK
7
RIZNICA ZNANJA
Potreba ljudi za istinitim naelima prema kojima e urediti svoj lini
i druš- tveni ivot je iznad svake druge potrebe. Od toga, naime,
ovisi i kvalitet
samoga ivota, ali i ovjekova konanica, ono u emu e se nai na kraju
svoga puta. Stoga joj je potrebno posvetiti i najveu panju, jer ako
ovjekov ivot nema svrhe ni smisla, onda je i njegovo pojavljivanje
u postojanju uza- ludno. To je, pak, opreno mudrosti unutar
Egzistencije i, stoga, ljudskome umu nije prihvatljivo. Ono što
ovjeku nalae njegov um jeste da on, sa svim onim potencijalima
kojima je, po prirodi svoga bia, obdaren, ima golem ra- zlog i
duboki smisao svog postojanja. To je ono prema emu su mudri ljudi
odvajkada teili i što su nastojali dokuiti i objasniti.
Muslimani vjeruju da su naela ispravnosti i tanosti ljudima
spuštanaodozgo, s neba, sve od samoga poetka ljudskog bitisanja, od
prvog ovje- ka koji se pojavio u postojanju. Vjeruju da su ta naela
uvijek iznova bila afirmirana i potvrivana kad god se za tim
ukazala potreba i sa svakim novim Boijim poslanikom ljudima koji su
se pojavljivali u vremenu i da su ona predstavljala duhovne stupove
zahvaljujui kojima se odravala ljudska vrsta i opravdavala smisao
svog postojanja. Ta naela su potom objašnjavali sami vjerovjesnici,
kojima su i dostavljana, a poslije njih uenjaci naroda u kojima su
ti vjerovjesnici djelovali.
* * *
Ljudska duhovna povijest je veoma esto osvjeavana sve novom i novom
intervencijom Boijom, jer ono odranije nije bilo dovoljno uvršeno,
ili je
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
9/592
zaboravljano, ili svjesno iskrivljavano, ili usljed pogrešnih
tumaenja posta-
jalo deormirano gubei svoje izvorne smislove. Iako je
Uzvišeni Stvoritelj zasvoju zadnju i konanu objavu, Kur’an, na Sebe
preuzeo njeno uvanje i za- štitu od svakog iskrivljavanja, nije je
prepustio ljudima na uvanje. On, ipak, nije rekao da nee biti i
onih ljudi koji e tu objavu razumijevati pogrešno ili joj
hotimino davati smisao koji ne izraava. A Allah ostavlja u
zabludi ono- ga koga hoe i ukazuje na Pravi put onome kome
hoe. (Ibrahim, 4) Njegov Poslanik, a.s., je rekao da e se u
ovome ummetu uvijek nai jedna grupa lju- di koja e mu uvati temelje
vjere. Jedan iz te sretne skupine nesumnjivo je i autor
‘Akide koju, evo, iznosimo pred našu javnost, Ebu Da‘er Ahmed
ibn
Muhammed et-Tahavi (239-321. god. po H.). On nam je sabrao,
zabiljeio i u pisanoj ormi prenio vijesti o vjerskom nauku prvih
najboljih generacija muslimana, pozivajui se na imama Ebu Haniu i
njegovu dvojicu uenika: Ebu Jusua i Muhammeda Šejbanija.
Iza njega pojavile su se razne vjerske rakcije, od kojih mnoge nisu
ima- le iste namjere, pa su vjerskim tekstovima poele davati
drukiji smisao i svojim usiljenim tumaenjima unositi pometnju meu
vjernike. To je na- lagalo obavezu da se opa vjerska naela ponu
temeljito razraivati i po-
tanko tumaiti sukladno kur’anskim smislovima i vjerodostojnoj
predaji od poslanika Muhammeda, a.s. Tu zadau su mogli izvršiti
samo veliki umovi, duboko porinuti u vjerske znanosti. Jedan od
njih svakako je bio i Ebu-l-‘Izz el-Hanefi (731-792. god. po H.),
iju razradu onih vjerskih uenja, koja je zabiljeio imam Tahavi u
svojoj ‘Akidi , upravo iznosimo pred itateljstvo.
elimo podvui da su vjerska uenja, koja nam je prenio imam Ta- havi
i koja su u ovoj knjizi rasporeena po tematskim cjelinama i posebno
istaknuta, ista ona uenja kojih su se drale i prve muslimanske
generacije,
najbolje generacije koje su stasale uz Poslanika, a.s., odnosno uz
one koji su stasali uz njega, i da njihova izvornost nije narušena.
To su vjerovanja koja bi trebao usvojiti i drati ih se svaki
pripadnik ehli-sunneta (glavnog toka islama) ovdje i svuda u
svijetu.
Što se, pak, tie komentara tih uenja u ovom sluaju komentara
Ebu-l-‘Izza el-Hanefija oni ne posjeduju tu teinu i mogu biti
predmet sla- ganja ili neslaganja. Uz sve njegove vrijednosti i
silno bogatstvo sadraja, ipak je to komentar ovjeka iz osmog
hidretskog stoljea, ovjeka koji je ivio u
odreenim društvenim okolnostima, u vremenu koje se suoavalo sa
speci- finim izazovima i shvatanjima te koje je bilo i otišlo. Tako
ni ovaj komentar nije ostao dokaraja pošteen tih društvenih
utjecaja i tadašnjih preokupacija.
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
10/592
RIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA ©
BESPLATAN PRIMJERAK
RIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA ©
BESPLATAN PRIMJERAK
Shodno tome i stav komentatora o nekim linostima i pojavama moe
se
smatrati samo njegovim linim stavom, s kojim se ne moramo po
svakucijenu sloiti, osobito kada se ima u vidu da se duboke izjave
nekih velikana mogu razumijevati na razliite naine i sagledavati u
razliitim dimenzija- ma. To je tako bilo ranije i bit e tako
uvijek.
Ovdje posebno ukazujemo na ono što je on, neuobiajeno oštro, ka-
zao o Ibn Arebiju na str. 545-546. ove knjige komentirajui
Tahavijeve rije- i: “Nijednom evliji ne dajemo prednost ni nad
jednim vjerovjesnikom, a.s. Drimo da je jedan vjerovjesnik bolji od
svih evlija!” Vjerujemo da je razlog
tome bio taj što su, po svemu sudei, rijei koje on tamo navodi
shvaanedoslovno od nekih ljudi i tako predstavljale realnu
prijetnju za idejno zastra- njivanje i izlaenje iz okvira temeljnih
islamskih uenja a Bog najbolje zna!
* * *
Na kraju, izraavamo svoju zahvalnost Vladi Kraljevine Saudijske
Arabije, koja je u cijelosti isfinansirala ovaj projekat, kao i
njenoj ambasadi u BiH koja je u tom poslu bila posrednik.
Odajemo priznanje El-Kalemu , izdavakom centru Rijaseta
Islamske zajednice u BiH, izdavau ovoga vrijednog djela, te
prevodiocu knjige, Mustafi Prljai, na zbilja lijepom, dotjeranom i
kvalitet- nom prijevodu ovog veoma zahtjevnog štiva.
Molim Uzvišenog Allaha da ovoj knjizi podari snano, dugotrajno i
pozitivno djelovanje na ovim prostorima.
Reisu-l-ulema Husein Kavazovi
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
11/592BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK ©
WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
12/592RIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK ©
WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK
11
PREDGOVOR IZDAVAA
(arapskog izdanja)
U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog. Zahvala pripada samo Allahu
Uzvišenome, Njemu zahvaljujemo i od Njega pomo i uputu traimo.
Njemu se utjeemo od zla duša naših i loših postu- paka naših. Koga
Allah uputi, taj i jest upuen, a koga On u zabludu odvede, taj
upuivaa nee imati.
Svjedoimo da nema drugog boga osim Allaha, i da je Muhammed Njegov
rob i Njegov poslanik.
Ovo je komentar ‘Akde1 imama Ebu Da‘era et-Tahvija, kojeg u
no-
vom izdanju iznosimo pred one koji se ele upoznati s vjerovanjem
dobrih predaka (sele ) i istim monoteizmom (tevhd) s kojim je
Uzvišeni Allah slao Svoje poslanike i vjerovjesnike, mir i
blagoslovi Boiji neka su na njima! Mo- emo slobodno kazati da se
ovoj dragocjenoj knjizi teško moe nai premca u pogledu strune
verifikacije, argumentiranog razvianja misaone dubine, te
privrenosti onoj ispravnoj metodologiji u traganju za istinom koje
su se drale prve muslimanske generacije.
Upravo iz tog razloga ova knjiga o teološkim uenjima islama,
ova
‘Akda , naišla je na izuzetnu prihvatljivost kod iznimno
velikog broja uenjaka2
1 ‘Akda (mn. ‘akid) – islamsko vjerovanje; doktrina
islama; u ovom sluaju naslov knjige spomenutog autora. (Nap.
prev.)
2 Što se najbolje vidi iz rijei velikana znanosti šejha
‘Abdulvehhba es-Subkja u njegovoj knjizi Mu‘du-n-ni‘ami ve
mubdu-n-nikami (Oivotvoritelj ugodnosti i dokida neugod-
nosti), koje glase: “Ova etiri mezheba zahvaljujui Uzvišenom Allahu
jedinstvena su u pogledu vjerovanja (‘akid), izuzimajui one koji se
pridruiše secesionistima koji su se odvojili od glavnog toka islama
(mu‘tezila) i one koji su nauavali o Boijem utjelovljavanju
(tedsm). Izuzimajui, dakle, njih, ogromna veina pristalica tih
mezheba je na ispravnom
putu i priznaje ‘akid Ebu Da‘era et-Tahvija, kojeg su uenjaci
prenosili iz generacije u generaciju bivajui saglasni sa
njim.”
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
13/592
BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK ©
WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN
BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK ©
WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN
i doivjela veliki broj komentara, od kojih je, meu poznatim do
sada, ovaj
najbolji i najljepše ilustrira vjerovanje prvih generacija
muslimana. Pisac obi-lato koristi sadraje iz knjiga šejhu-l-islama
Ibn Tejmijje i njegovog uenika Ibnu-l-Kajjima, premda to ne
naznaava, za šta moda i ima opravdanje.3 Naime,
‘akda (vjerovanje, teološki nauk) prvih muslimana bila je
izloena snanim nasrtajima anatika, neobuzdanih razmetljivaca i
zlonamjernih uenjaka, koji su imali velikog utjecaja na neke
vladare, usljed ega se poje- dine pristalice tog vjerskog nauka
(‘akida) nisu javno eksponirale, osobito u vremenu kada su neki
ljudi po zadatku uništavali knjige Šejhu-l-islama.4 Takva
situacija dovela je do gubljenja djel ovog velikog imama, pri
emu
su spašene samo neke rijetke knjige, što je nagnalo Ibn ‘Urveta
el-Hanbelija ed-Dimeškija da ih sakupi i sauva u svom velikom
zborniku, poznatom kao El-Kevkibu-l-durrijju fi tertbi
musnedi-l-imam Ahmed eš-Šejbni , uvrštavajui u njega mnoga
djela Šejhu-l-islama, nalazei i najmanji povod da to uini.
Takva situacija potrajala je sve do skorijih vremena. Tako je jedan
utjecajni ovjek u Damasku na kraju prošlog stoljea (tj. XIX)
uništavao sve knjige Šejhu-l-islama i njegovih uenika do kojih bi
došao, kao i sve druge
knjige u kojima su zastupana slina stajališta, što je bio njegov
vid podrške orijentaciji i uvjerenju kojima je pripadao, a koji su
bili panteistike naravi (el-hull ve-l-ittihd).5
Mišljenja sam da su ta kušnja i neprijateljstvo prema vjerovanjima
(‘akid) prvih muslimanskih generacija (sele ) bili razlogom
zataškivanja imena autora ovog blagoslovljenog komentara, te
prešuivanja u komenta- ru imena šejhu-l-islama Ibn Tejmijje i imama
Ibnu-l-Kajjima, mada je on u svoje djelo uvrstio mnogo toga od njih
dvojice, na nekim mjestima ak i po
nekoliko stranica! Ovo djelo je dosada ve dva puta štampano, meutim
naše izdanje
se odlikuje time što je sravnjeno s cjelovitim rukopisnim
primjerkom, koji mi je dopao u ruke nakon što mi je Allah otvorio
put do njega. Rukopis se
3 Ovu konstataciju izrekao sam prije trideset godina, a istu
potvrdio nakon što sam naišao na komentar velikog uenjaka Ibn
Ebu-l-‘Izza el-Hanefija i nakon što sam se uvjerio da je to njegov
komentar ove ‘Akde , i spoznao kakve je sve neugodnosti zbog
svog teološkog vjerovanja autor doivljavao od inovatora u vjeri i
promicatelja zabluda.
4 Kad god se u knjizi spomene ova titula, uvijek se misli na
Ibn Tejmijju (661-728. po H.) (Nap. prev.)
5 V.: Uvod u knjigu El-Kelimu-t-tajjibu (Lijep govor),
str. 4; izdava: “El-Mektebu-l-islami”.
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
14/592
odlikovao razgovjetnim pismom i revnosnom tanošu. Neke greške na
po-
jedinim mjestima bile su neznatne i lahko prepoznatljive.
6
Na kraju rukopisa pisalo je sljedee: “Prepis djela završio bijedni
siro- mah, sluga vrhunskih uenjaka i pisaca reprezentativnih djela,
u damiji Merdan-medrese Allah mu se smilovao i bio zadovoljan
njime! ‘Abdu- l-Muhji, sin Abdu-l-Hamda, sina hadi Muhammeda
Mekkija eš-Šejhalija el-Bagddija, u ponedjeljak 9. redeba 1322.
god. po H.” Odatle smo raza- znali da je isti prepisan iz originala
koji se nalazi u Bagdadu pa sam uznasto- jao doi u posjed
njegova primjerka (duplikata). S tim ciljem obratio sam
se pismom najveem uenjaku Iraka, Behdetu el-Eseriju, sa
preporukommog cijenjenog proesora šejha Behdeta el-Bejtara. Meutim,
proesor El- Eseri nije uspio doi do orginalnog primjerka autograa,
niti bilo šta saznati o njemu, pa sam se obratio nekolicini drugih
eminencija, meu njima i ko- legi knjievniku dr. ‘Abdullhu Dubriju,
potom cijenjenom proesoru dr. ‘Abdulkerimu Zejdnu i drugim, neka ih
Allah nagradi svakim dobrom. Uz to sam i lino više puta posjetio
Irak i tragao za autograom tog rukopisa, no dosada ništa nisam
uspio pronai.
Pošto se u prvom štampanom izdanju ne navodi ime autora,
sukladnoizvorniku po kome je uraen, u drugom izdanju je proesor
šejh Ahmed Šakir7 obznanio da je autor knjige ‘Ali ibn ‘Ali
ibn Muhammed ibn Ebu-l- ‘Izz el-Hanefi8 oslanjajui se na
podatke koje mu je dao eminentni uenjak
6 Prvo izdanje izdato je u Mekki 1349. hidretske godine, a
izdava je bila grupa islamskih uenjaka na elu sa šejhom ‘Abdullhom
ibn Hasanom ibn Husejnom Al eš-Šejhom, Allah mu se smilovao. To
izdanje bilo je utemeljeno na jednom primjerku rukopisnog prijepisa
koji je obilovao greškama i odstupanjima od izvornika, budui da
nisu mogli doi ni do kojeg drugog primjerka. Stoga su morali uloiti
veliki trud na njegovu ispravljanju i korigi- ranju pogrešnih
dijelova Allah ih dobrom nagradio! I pored toga, ni to njihovo
izdanje nije prošlo bez velikog broja grešaka. Potom se prihvatio
štampanja drugoga izdanja moj proesor, strunjak za hadis, šejh
Ahmed Muhammed Šakir, Allah mu se smilovao, kojeg je objavio u
Kairu 1373. hidretske godine, oslanjajui se na prethodno izdanje,
pokušavši ot- kloniti greške (napravljene) u samom tekstu
Komentatora, podvrgavajui provjeri hadise i predaje ime je
pripremljeno potpunije i ispravnije izdanje od onog prethodnog.
Meu- tim, i jedno i drugo izdanje imaju nedostatak kojeg prireivai
nisu uoili, jer nedostatak onog rukopisnog primjerka, na temelju
kojega su štampana oba izdanja knjige nije samo obilovao greškama i
odstupanjima, ve i ispuštenim tekstom i prazninama na mnogim
mjestima, ponekad i po itav jedan list, ime je narušen kontekst
govora i poremeen njegov ustroj, tako da je veliki dio ove knjige
veini italaca bio nerazumljiv.
7 Umro Allah mu se smilovao! u mjesecu zu-l-hidetu 1377. po
H./juli 1971. 8 V.: podatke o njemu na str. 15.
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
15/592
BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK ©
WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN
BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK ©
WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN
šejh Muhammed ibn Husejn Nasi 9 , naime da je ugledni
uenjak Ez-Zubejdi
jedan dio te knjige uvrstio u djelo
Šerhu-l-Ihja‘ , II/146 (Komentar Ihja), na-znaivši da je
taj dio napisao spomenuti Ibn Ebu-l-‘Izz.
Što se tie našeg primjerka rukopisa, u njemu je ime pisca bilo
utvre- no ve na njegovoj prvoj stranici, s tim da su se neije ruke
poigrale više puta po tom mjestu brisanjem i dopisivanjem, da bi
se, ipak, na kraju ustanovilo ono što je utvrdio i šejh Ahmed
Šakir.
Od ostataka prvoga pisanja uspjeli smo deširirati sljedee rijei:
“De- maluddin.... Ibn Salhuddn Ebu-l-Berekt Msa ibn Muhammed
el-Malt
el-Hane”, iz ega smo zakljuili da se radi o Jsuu ibn Msau ibn Mu-
hammedu Ebu-l-Mehsinu Demluddnu el-Maltiju, umro 803. hidretske
godine, ija se biografija nalazi u Sehvijevoj knjizi
Ed-Dav‘u-l-lmi‘u (Blje- štava svjetlost), X tom, str.
335-336, te knjizi Šezertu-z-zeheb (Grumenja zlata)
Ibnu-l-‘Imda (7/40), zatim kod Ibn Ijsa u njegovom
Et-Trhu (315) (Historija) i na drugim mjestima.
Ipak, ne moe se s punom sigurnošu prihvatiti da je pisac ovoga ko-
mentara kako to sam on spominje na više mjesta u knjizi jedan od
ue-
nika Ibn Kesra, budui da niko od onih koji su navodili biograske
podatkespomenutog El-Maltija ne biljei da je on Ibn Kesrov uenik,
kao što ne bi- ljee ni podatak da ima svoj komentar na Tahvijevu
‘Akdu. Uostalom, nije ni razumno pretpostaviti da bi jedan takav
selefijski komentar, utemeljen na Vjerovjesnikovom asnom hadisu, i
mogao napisati neko ko je kako se to navodi u knjizi
Šezertu-z-zeheb , 7/40 govorio: “Ko bude itao Buhrija, taj je
postao heretikom!” Stoga e ovo pitanje ostati neriješeno i morat e
saekati da se, eventualno, u našem treem izdanju pronae kategorian
dokaz. Što se pak tie ovog našeg izdanja, sasvim pouzdano tvrdimo
da je
ovaj komentar napisao Ibn Ebu-l-‘Izz, neka ga Allah nagradi dobrom
za uslu- gu koju je uinio islamu i muslimanima!10
Naš rukopisni primjerak sravnjen je sa štampanim mekanskim izda-
njem, kao i sa izdanjem šejha Ahmeda Šakira s tim što smo naš
rukopis ui- nili osnovom tako da smo svaki dodatak koji se u njemu
nalazio uvrstili u ovo izdanje, ne ukazujui na njega. Toga ima
mnogo.11 One pak dodatke,
9 Preselio u milost Boiju 8. dumde-l-snija 1391. po H./31.
jula 1971.
10 V.: primjerak rukopisa koji se nalazi u Maroku, str. 66.
11 Vidjeti, naprimjer, osmi red na str. 81. našeg štampanog
izdanja, koja je sukladna 23. stra-
nici Šakirovog izdanja, gdje se jasno uoava da je na tom mjestu
došlo do ispuštanja teksta obima od 34 retka, koji nedostaju i u
mekanskom, i u Šakirovom izdanju.
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
16/592
RIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA ©
BESPLATAN PRIMJERAK
RIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA ©
BESPLATAN PRIMJERAK
koji se nalaze u jednom od ta dva izdanja, stavili smo u ovakve
zagrade [].
Isto tako smo numerisali kur’anske ajete i posvetili više panje
kvalitetuštampe i korekturi, tekstove sravnili s njihovim izvornim
oblicima i koliko smo bili u stanju redaktirali one pasae koji su
bili manje jasni.
Tekst djela uporedili smo s velikim brojem rukopisnih primjeraka, a
naš uvaeni proesor, hadiski strunjak, šejh Muhammed Nsiruddn el-
Albn provjerio je vjerodostojnost hadisa, a zatim proveo i
superreviziju, ime je doprinio kvaliteti i veoj upotrebnoj
vrijednosti ovoga izdanja.
U sravnjivanju rukopisa i pripremi materijala za štampu, te u
redak-
turi teksta i lekturi ovoga treeg a našeg prvog izdanja, uestvovali
su eminentni proesori: ‘Abdurrahmn Albn, Vehbi Sulejmn Gved, Se‘d
et-Tantv, Šu‘ajb el-Arnaut i ‘Abdulkdir el-Arnaut.12
Struna javnost je ovo naše izdanje primila veoma dobro, a naš uvae-
ni proesor, veliki mutija, šejh Muhammed ibn Ibrhm neka je na njega
milost Boija! uvrstio ga je u nastavni plan i program, kao obaveznu
lite- raturu u višim i visokim školskim ustanovama u Rijadu, te na
medinskom Islamskom univerzitetu.
Isto tako, Fakultet islamskih nauka u Bagdadu uvrstio je ovo djelo
u svoj nastavni program, a potom ga, uz našu saglasnost, sukusirao
za tu svr- hu, dok ga je na Univerzitetu Damask, na njegovom
Šerijatskom akultetu, naš uvaeni proesor dr. Mustaa es-Sibi,
tadašnji dekan tog akulteta Allah mu se smilovao! uvrstio u
obaveznu literaturu.
Ovo naše izdanje sadri i neke veoma vrijedne priloge, koji su od
velike koristi. Meu njima nalazi se i sljedee:
osvrt mog uvaenog proesora, velikog uenjaka, šejha Abdulazizaibn
Bza koji se moe nai na 109. strani.
opservacije mog proesora, velikana znanosti, šejha ‘Abdurrezzka
‘Afija na djela šejhu-l-islama Ibn Tejmijje i njegovog uenika,
tako-
12 Ja sam ga, kao kopiju, štampao više puta. Meutim, neki
ljudi niskoga morala su plagirali kopiju, ili su materijal štampali
nakon što su iz njega izuzeli neke stvari, dok su jedni od njih
izostavili i ime pisarnice, a neki su ga zadrali, za šta e Allahu
raun poloiti. Neki su, opet, kopirali štampano izdanje proesora
Šakira, pravei nam konkurenciju i nadmeui
se sa nama. No, da je proesor šejh Ahmed Šakir Allah mu se
smilovao! s obzirom na njegovu uenost i objektivnost, vidio ovo
naše izdanje on bi njime bio oduševljen i svakako bi mu dao
prednost nad svojim izdanjem, budui da smo mi prihvatili sve one
dobre stvari iz njegovog izdanja i na njih dodali još mnoge
druge.
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
17/592
er velikana znanosti, Ibnu-l-Kajjima koje su inkorporirane u
ovaj
komentar. revizija vjerodostojnosti hadisa od strane mog proesora,
hadiskog
strunjaka, šejha Nsiruddna el-Albnija, uz zadravanje njegovog
izvanrednog uvoda.
zadravanje moga pojašnjenja što se, ipak, pokazalo neophodnim,
premda sam mislio i nadao se da e ga Uvod uiniti suvišnim. Me-
utim, oni koji su se neprijateljski ponijeli prema ovome i koji su
radili na širenju neutemeljenih glasina, u svojoj vlastitoj
ekspertizi, i koji su permanentno objavljivali traktate, komentare
i lanke, na- stojei time uvjeriti javnost da je naš Komentar
Tahvijeve ‘Akde iskrivljen i laan, naveli su me da i dalje
zadrim svoje Pojašnjenje.
Navest u dio onoga što sam kazao u svom uvodu za Tahvijevu
‘Akdu , na koju je komentar i objašnjenje dao hadiski strunjak
El-Albn:
“‘Akda imama Ebu Da‘era et-Tahvija el-Hanefija predstavlja
vjerova- nja pripadnika glavnog toka islama (ehlu-s-sunneti
ve-l-dem‘ah) u pogledu ijeg slijeenja postoji nepodijeljen stav
uenjaka ummeta, budui da kores-
pondira s uvjerenjem uenih ljudi te vjerske zajednice kroz više
stoljea. Meuonima koji su imali takva uvjerenja su i Ebu Hana
en-Nu‘mn, Mlik, Šfija i Ahmed ibn Hanbel, kao i veina njihovih
sljedbenika. To je, takoer, i akida imama Ebu Hasana el-Eš‘arija
koju je on, na kraju, u cijelosti usvojio. Od te akide odstupio je
samo onaj ije je srce upilo nešto od mu‘tezilijskih uenja,13
zatim dehmije14 i onaj koji se neprijateljski postavio prema
sunnetu.
Allah mi je ukazao naroitu blagodat pa mi je omoguio štampanje
Komentara Tahvijeve ‘Akde , koji je sainio velikan Ibn
Ebu-l-‘Izz el-Hanefi,
nakon što sam došao u posjed jednog njegovog iznimno vrijednog
rukopi-snog primjerka.15
13 Mu‘tezile pripadnici jednog slobodnog filozoskog
pravca koji su se izdvojili (otuda im ovo ime – dosl: secesionisti)
svojim mišljenjem od ortodoksije u pogledu nekih zasada islama.
(Nap. prev.)
14 Dehmije - jedna od brojnih sekti koje su se pojavile
unutar muslimanske tradicije. Osno- vao ju je Dehm ibn Savn, koji
je, kako kae Zehebi, ubijen “za vrijeme potomaka druge muslimanske
generacije”. Dehm je tvrdio da je Bog jedini inilac, da su ljudska
djela ustva- ri Boija djela i da se ljudima pripisuju samo
metaorino. (Nap. prev.)
15
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
18/592
Ne mogu, u našem izdanju, katogorino ustvrditi da komentar
pripa-
da Ibn Ebi-l-‘Izzu Allah mu se smilovao! meutim, moj uitelj šejh
Mu-hammed Nsiruddin el-Albn pri svojoj prvoj posjeti Maroku 1395.
po H., od uvaenog proesora šejha Muhammeda Ebu Hubza, direktora
bibliote- ke grada Tetuana, u Kraljevini Maroko, dobio je kopiran
traktat o rukopisu, ispod ijeg je naslova stajalo da je autor
Komentara Tahvijeve ‘Akde Ibn Ebu-l-‘Izz el-Hanefi.
To me je ponukalo da preispitam sve što je tome prethodilo, pa sam
sve to sakupio kako bih utvrdio ko je ustvari pravi komentator, s
tim da sam
odbacio mogunost da to moe biti Demluddn Jsu ibn Msa el-Malti,kako
se to, s jedne strane, jasno nahodilo iz nekih rijei koje su bile
izbrisane u rukopisnom primjerku, te kako je takvo nešto, sa druge
strane, nelogi- no da bi El-Malti mogao napisati nešto poput ovoga
selefijskog komentara, utemeljenog na Vjerovjesnikovom hadisu, s
obzirom na njegove rijei, kako se to navodi u djelu
Šezertu-z-zeheb (7/40): “Ko bude itao Buhrija, taj je otišao u
herezu!”
On je, naime, izdavao etvu kojom je dopuštao upotrebu opojne trave
(hašiša), te pribjegavanje razliitim doskoicama u pogledu kamate,
tvrdei da to ima uporište u njegovoj pravnoj školi, što je, bez
imalo sumnje, njego- va potvora koju njegovi istomišljenici promiu
sve do danas na imama Ebu Haniu i na estite i ugledne autoritete
njegovoga mezheba.
Na tu injenicu upozorio je i Ibn eš-Šahna, skladajui mu pjesmu ru-
galicu, u kojoj kae:
udim se šejhu koji trai bogobojaznost od ljudi a sam nikad i ne
pomisli na Milostivoga,
nit’ bogobojazan je on! Dopušta upotrebu hašiša i kamatu, a onog ko
stvarno Objavu sluša u otpadnike svrstava odjednom!
Potom je postalo jasno zbog ega je zatajivano ime Ibn Ebu-l-‘Izza,
od- nosno zbog ega je brisano. Bio je to, naime, strah od zlog
nasrtaja što je u njegovom vremenu bila dominantna praksa, koju su
provodili nerazboriti
Škira Allah mu se smilovao! jer u svemu tome ima nedostataka i
iskrivljavanja. Da je naš proesor šejh Ahmed Šakir mogao vidjeti
ovo naše izdanje, sasvim sigurno bi njime bio oduševljen s obzirom
da se odlikovao znanjem i objektivnošu.
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
19/592
i anatini ljudi, podravani snagom neukih vladara: Zhira Berkka,
njego-
vog sina Nsira Fereda, Ldna ibn ‘Abdullha Šerkesija i njima slinih
kojislijediše loše vjerovanje, uz svu onu izopaenost u praktinom
ponašanju. Oni su, naime, odravali bliske odnose sa zagovornicima
doktrine tran- scendentalnog jedinstva Bitka
(vahdetu-š-šuhd) , sihirbazima, astrolozima i
geomantima,16 tako da skoro i ne moeš nai nikoga drugog da im
je bio blizak, a da nije bio iz tih redova.
Najbolji dokaz za to jest ono što navodi Ibn Hader; evo njegovih
rijei:17 “Godine 784. u Damasku se desila aera vezana za šejha
Sadruddna
‘Alija ibn Ebu-l-‘Izza el-Hanefija. Ona je zapoela tako što je
pjesnik ‘Aliibn Ejbek es-Saedi spjevao jednu kasidu s rimom na
slovo “l” po uzoru na kasidu Banet Su‘d , te je predoio
pjesnicima i uenjacima, koji su mu za to uputili estitku. Meu njima
je bio i Sadruddn ‘Ali ibn Aluddn ibn Ebu-l-‘Izz el-Hanefi, koji
je, meutim, neke stvari u kasidi podvrgao kritici, što je spomenuti
‘Ali ibn Ejbek opazio, i što je u njemu pobudilo negativ- na
osjeanja. Sadruddn je sa tim listom otišao kod nekolicine uenjaka i
veina njih je osudila smisao onih mjesta koja je on bio naznaio.
Tako se to proulo.
Ibn Ejbek je potom od Ibn Ebu-l-‘Izza nastojao isposlovati da mu da
nešto novca a da on njemu, zauzvrat, vrati onaj list, no on na to
nije pristao. Zatim je onaj obišao njegove oponente i stao ih
nahuškavati protiv njega tako da se to proulo, sve dok na koncu
nije stiglo i do Egipta gdje su na to ustali neki anatici, što je
dovelo do toga da o tome presudi sultan. On je u vezi s tim izdao
jednu poduu depešu u kojoj je, pored ostalog, stajalo: “Do- znali
smo da je ‘Ali ibn Ejbek jednom svojom kasidom hvalio
Vjerovjesnika, a.s., i da mu je ‘Ali ibn Ebu-l-‘Izz oponirao u tome
i neke stvari zanijekao,
poput obraanja Bogu s pozivanjem na Vjerovjesnika, a.s.,
(tevessul), nepri- znavanja Vjerovjesnikove bezgrešnosti i sl., te
da su uenjaci Egipta, osobito oni iz njegovog, hanefijskog mezheba,
to osudili, pa je zbog toga izdat nalog da se dotini ima privesti,
da se potrae kadije i vjerski uenjaci i da se prema njemu poduzmu
mjere koje nalae Šerijat.”
U depeši, takoer, stoji: “Doznali smo da jedni ljudi u Damasku
prakti- ciraju mezheb Ibn Hazma i Davuda i pozivaju druge u njega.
Meu njima su
16 Geomanti ljudi koji svoja gatanja izvode iz pisanja
po pijesku. (Nap. prev.) 17 V.:
Inb‘u-l-gimr (Obavještenje neupuenom) I/258 i II/75;
izdava: “Ihj‘u-t-turs”, u redak-
ciji proesora Hasana Habešija.
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
20/592
i El-Kureši, Ibn el-Dj...,18 Ibnu-l-Husbni i El-Jsufi, pa neka
budu privedeni:
ako se ustanovi da išta od toga ima pri njima, postupit e se shodno
tome,tj. bit e fiziki kanjeni, prognani ili izopeni na odreeno
vrijeme, dok e se na njihove unkcije imenovati drugi iz glavnog
toka islama (ehlu-s-sunneti ve-l-dem‘ah).”
Dalje se kae: “Doznali smo da jedna skupina šafija, hanbelija i
malikija ispoljava novotarije i Ibn Tejmijjeov mezheb...”, pa
navodi nešto slino ono- me što je reeno u vezi sa zahirijama,
pozvavši kadije i druge. Tada su se po prvi put na okupu našle
kadije, njihovi zamjenici i neke mutije pa je pred
njima proitana depeša. Zatim je iznesen rukopis Ibn Ebu-l-‘Izza, i
u njemusu mogli proitati sljedee:
“Dovoljan mi je Allahov Poslanik” tako se moe kazati samo za Alla-
ha! “Zauzmi se za mene!” od njega se ne trai zauzimanje (še‘at).
“Obra- am se Bogu pozivajui se na tebe!” Bogu se ne obraa
posredstvom njega! “Sauvan od svakog posrtaja” osim posrtaja koji
za sobom povlai ukor. “O ti, koji si najbolje stvorenje Boije!”
preteno mišljenje je da se pred- nost daje melekima itd.
Potom je zatraeno njegovo izjašnjenje i on je rekao: “Odustajem od
toga stava. Sada vjerujem drukije od onog kako sam ranije
govorio!”
To što je on rekao je zabiljeeno i sjednica je bila završena.
Zatim je pozvan i ostatak uenjaka, pa su došli na drugu sjednicu,
kojoj su, takoer, prisustvovale i kadije. Meu prisutnima su bili:
kadija Šemsuddin Sarhadi, kadija Šereuddin ibn Šurejši, kadija
Šihbuddin Zuhri i masa drugih. Ponovo je razmatrano isto pitanje, i
jedni su tada rekli: “Treba ga sankcionirati!”, a drugi: “Dovoljna
mu je sankcija ono što je ranije izree-
no u vezi sa njim!” Na tome su se i razišli. Zatim su pozvani i po
trei put. Naloeno je da imaju doi i oni koji su
ranije bili odsutni, pa su im imena napisana na jednom listu.Tada
je došao i šafi‘ijski kadija, kao i svi koji su ranije izostajali:
Eminuddin el-Etka, Burha- nuddin Sinhdi, Šemsuddin ibn ‘Ubejd
el-Hanbeli i skupina drugih. I oni su meusobno razmijenili
mišljenja i razišli se, a zatim su opet bili pozvani.
18
Tako stoji u rukopisu. Mogue je da se radi o Sejuddnu
el-Dbiju el-Jsufiju, glavnomkomorniku i muu majke sultana Zhira
Berkka, koji je proteirao erkeze (V.: Šezertu-
z-zeheb , 12/108), ili je pak tako napisano umjesto
El-Dbi u tom sluaju posrijedi bi bio Ahmed ibn Osman, Jasufijac,
poznat kao Ibnu-l-Dbi, umro 787. godine.
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
21/592
BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK ©
WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN
BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK ©
WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN
Kako je onima koji izostanu bilo zaprijeeno oštrim sankcijama, svi
su došli.
Meu njima je bio i Sa‘duddn Nevevi, Demluddn Kurdi, Šereuddn
Gazz,Zejnuddn ibn Redeb, Tekijjuddn ibn Muflih i njegov brat
Šihbuddn ibn Hadi oni su, jedan za drugim, osuivali veinu onoga što
je rekao ‘Ali ibn Ebu-l-‘Izz. Zatim su upitani o onima koji su se
priklonili egzoteristima ( zhirije) i pristali uz Ibn
Tejmijjea, pa su svi odreda odgovorili da oni, što se tie
vjerovanja, o imenovanima znaju samo dobro. Jedino je Ibn Muflih
imao neke rezerve prema nekima od njih.
Zatim su se okupili i po peti put i tada su se saglasili da Ibn
Ebu-l-‘Izz
ipak mora biti sankcioniran. Jedino se hanbelijski predstavnik nije
saglasiosa tim.
Ibn Ebu-l-‘Izz je ponovo upitan šta je mislio pod onim što je
napisao, i njegov odgovor je bio: “Nisam htio ništa drugo osim
drati stranu Vjero- vjesnika, a.s., i ispunjavati njegovu naredbu:
naime, ne imputirati mu ništa preko onoga što mu pripada!”
Na temelju te njegove izjave kadija Šihbuddn Zuhr je izdao etvu po
kojoj je to bilo dovoljno da njegove rijei mogu biti prihvaene, s
tim da se
loše izrazio. Tako je i zapisano. Ibn Šurejši i drugi bili su
mišljenja da ga treba sankcionirati, pa je tako
kadija Eš-Šfi‘i naloio da se uhapsi, te je i uhapšen u Azraviji i
prebaen u Tvravu. Nakon toga je donesena presuda prema kojoj je bio
osloboen svih drugih sankcija osim zatvora, što je preostali dio
kadija i ispoštovao.
Iza toga je napisana jedna depeša u kojoj je dat pregled onoga što
se dogodilo, a koju su potpisale kadije i vjerski uenjaci. Depeša
je poštom po- slana u Egipat, da bi u mjesecu zu-l-hidetu bio izdat
dekret o skidanju Ibn
Ebu-l-‘Izza sa poloaja koje je zauzimao, tako da je umjesto njega
El-‘Izjetu-l- berniju19 predavao Šereuddn Herevi, a
Devheriju izvjesni ‘Ali, koji je imao nadimak “Veliki”, dok je
Ibn Ebu-l-‘Izz ostao u zatvoru sve do mjeseca rebi‘u- l-evvela
naredne godine.
Odatle je uveden obiaj da se, poslije sabah-namaza, priziva Boija
milost sa pozivanjem na Vjerovjesnikov ugled kod Boga takvu naredbu
mujezinima izdao je šfi‘ijski kadija i oni su postupali po
tome.
19 El-‘Izjetu-l-bernija i El-Devherija su,
pretpostavljamo, nazivi djela prema kojima se drala nastava. (Nap.
prev.)
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
22/592
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
23/592BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK ©
WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
24/592RIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK ©
WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK
23
PODACI O IBN EBU-L-‘IZZU EL-HANEFIJU
Velikan meu uenjacima, Sadruddn Muhammed ibn ‘Alauddn ‘Al ibn Mu-
hammed ibn Ebu-l-‘Izz el-Hane, el-Ezre‘, es-Slih, ed-Dimešk roen je
731.
Bavio se mnogim naukama i pokazivao veliko umijee u svojim
predavanjima i etvama. U Husbanu, sjedištu provincije El-Belk‘,
jedno vrijeme je bio hatib damije, a potom je u mjesecu muharremu
779. imenovan za kadiju Dama- ska. Nakon toga je preuzeo sudstvo
Egipta, na emu se zadrao samo mjesec dana, a potom dao otkaz i
vratio se u Damask svojim ranijim poslovima.
Ibnu-l-‘Imd biljei njegovo hapšenje i zatvaranje zbog toga što je
obja- snio da u kasidi Ibn Ejbeka ima elemenata mnogoboštva (širk),
pa je za vri- jeme tamnovanja bio i izgladnjivan. Kada je pak
na vlast došao En-Nsir,
pred njega je iznesen njegov sluaj i on je naredio da mu se vrate
svi poslovikoje je ranije obavljao. Meutim, to nije potrajalo dugo.
Ubrzo nakon toga preselio je na ahiret.
Insistiranje El-Kevserija i njegovih istomišljenika na tome da
autor ko- mentara Tahvijeve ‘Akde nije El-Hane, predstavlja
vid poricanja neega što je oevidno, neega što se moe ak i opipati.
Štaviše, tu ‘Akdu je ko- mentirao vei broj hanefijskih
uenjaka, i o njoj su se pozitivno izrazile de- setine hanefijskih
autoriteta. Zašto je, dakle, ne bi mogao komentirati jedan hanefija
kad je to uenje Imama Ebu Hane i njegovih uenika Allah im se
smilovao! Zar je hanefijski mezheb nešto drugo, nešto drukije od
onoga na emu su bili Ebu Hana i njegovi uenici?!
S obzirom na prethodno navedene prijenose i primjerak onoga ruko-
pisa, ne ostaje ni najmanje prostora za sumnju da je autor ovoga
komentara doista Ibn Ebu-l-‘Izz, neka ga Allah nagradi dobrim za
uslugu koji je uinio islamu i muslimanima. Umro je u Damasku
792.1 Allah mu se smilovao!
1 U mekanskom izdanju Komentara Tahavijeve ‘Akde navodi
se da je umro 746., što je po-
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
25/592BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK ©
WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
26/592RIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK ©
WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK
25
pisca ‘Akde
Puno ime mu je: Ebu Daer Ahmed ibn Muhammed ibn Selma ibn Selemaibn
‘Abdu-l-Melik ibn Selema ibn Selim ibn Sulejman ibn Devvab el-Ezd
et-Tahv prema imenu jednog sela u gornjem Egiptu vjerski predvod-
nik, hadiski strunjak, šerijatski pravnik i hafiz hadisa.
Roen je Allah mu se smilovao! 239. godine. Nakon ranog sazrijeva-
nja odlazi u Egipat u potrazi za znanjem. Obrazovao se pred svojim
daidom Ismailom ibn Jahjom el-Muzenijem, najistaknutijim uenikom
imama Šfije.
Kako su obzorja njegovoga znanja postajala sve šira, sve više je
postajao
zbunjen pred mnogim šerijatskopravnim pitanjima, na koja mu ak ni
njegov daida nije mogao dati zadovoljavajui odgovor. Gledajui kako
se njegov daida odnosi prema slinim pitanjima kad se susretne sa
njima, zapazio je da se on vrlo esto poziva na knjige Ebu Hanifinih
uenika te da se, veinom, opredjeljuje za onaj stav koji je zastupao
Ebu Hania. Ono za šta se on opredi- jelio ak je sakupio i u
knjiguMuhtesaru-l-Muzen (Muzenijev saetak).
Nakon toga je permanentno konsultirao knjige hanefijskih pravnih
strunjaka i prouavao njihov metodološki pristup u osnovnim i
izvedenim
naelima kod definiranja islamskih propisa. Kada je u cijelosti
ovladao ha-nefijskom pravnom školom tada se i opredijelio za nju,
slijedei njezinog osnivaa i ugledajui se na njega. To mu, meutim,
nije smetalo da izrazi i svoje neslaganje s nekim mišljenjima Ebu
Hane, da u vezi sa tim prednost dadne nekom drugom imamu.
Nije se Allah mu se smilovao! slijepo povodio za stajalištima Ebu
Hane, ve je samo drao da je njegova metodologija u rješavanju
pravnih
svezak III/193 (s tim da je tu ovaj drugi broj pogrešan treba da
stoji: 2899), te iz djela Šezertu-z-zeheb , VI/326.
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
27/592
BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK ©
WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN
BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK ©
WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN
pitanja najprimjerenija i najbolja, pa se drao te metodologije i
zadravao se
u njenim okvirima. Tako emo ga vidjeti kako u svom djelu
Me‘ni-l-sr (Smislovi tra-
dicije) preerira ono što njegov imam nije zastupao. Ovu našu
tvrdnju po- dupiru i rijei Ibn Zolaka, koje glase: “uo sam
Ebu-l-Hasana ‘Alija ibn Ebu Da‘era et-Tahvija kako govori: ‘uo sam
Ebu ‘Ubejdea gdje kae...’ pa je istakao kvalitete Ebu
‘Ubejdea Harbevejha i njegovo poznavanje šerijat- skoga prava ‘On
me propitivao o raznim šerijatskopravnim pitanjima, pa kad sam mu
jednom dao odgovor na neko od tih pitanja, rekao mi je:
‘To nije Ebu Hanfin stav!’ ‘Kadija’, rekao sam mu ja na to, ‘zar ja
trebamgovoriti sve kako je govorio i Ebu Hanie?!’ ‘Ne mislim’,
rekao je on, ‘da si ti išta drugo doli mukallid!’1 ‘A zar je
mukallid nešto drugo do anatik?!’ ‘Ili glupan?!’, dodao je on.’ To
se ubrzo proulo po cijelom Egiptu, te po- stalo narodnom izrekom
(mesel), koju su tamošnji ljudi sauvali u svome
pamenju!”2
Tahvi je znanje stjecao pred mnogim proesorima, usvajao ono što
je slušao od njih i izvukao veliku korist od onoga ime su oni
raspolagali. Broj njegovih uitelja dosee tri stotine. Ni od jednoga
uenjaka, koji bi iz razliitih krajeva dolazili u Egipat, nije se
odvajao za sve vrijeme njegovog boravka, što pokazuje kako je
veliku panju poklanjao prilikama da proširi svoje obrazovanje,
koliko je vodio rauna o znanju.
Mnogi uenjaci su mu izrekli hvalu, opisujui ga kao pouzdana i
korje- nita šerijatskog pravnika, razborita, uvara vjere, ovjeka
iznimno upuena u šerijatsko pravo i hadis.
Zehebi, u svom djelu Et-Trhu-l-kebr (Velika knjiga
historije), za njega
kae: “Pravnik i hadiski strunjak, hafiz hadisa, jedan od velikana
znanosti,pouzdan i korjenit pravnik, razborit.”
Ibn Kesir, u svojoj knjizi El-Bidje ve-n-nihje (Poetak i kraj)
kae: “Je- dan od pouzdanih, temeljitih i snanih hafiza
hadisa.”
1 Mukallid dosl. oponašatelj; rije izvedena iz druge
vrste korijenskog glagola kalede/ ja- klidu , što znai:
oko vrata objesiti, staviti ogrlicu na vrat, ali znai i: imitirati,
oponašati, povoditi se za nekim. U strunoj terminologiji mukallidom
se naziva ona osoba koja nema
dovoljno znanja ni umijea da sama izvodi zakljuke i donosi propise
iz opih vjerskihsmjernica te koja, usljed toga, treba slijediti
nekog vjerskog autoriteta (imama-mudtehi- da) u tome kako, zbog
vlastitog neznanja, ne bi otišla u zabludu. (Nap. prev.)
2 Vidjeti o tome u Ibn Haderovom Lisnu-l-mznu (Jeziku
vage), u biografiji o piscu.
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
28/592
RIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA ©
BESPLATAN PRIMJERAK
RIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA ©
BESPLATAN PRIMJERAK
Što se pak tie njegovih djela Allah mu se smilovao! ona
odraava-
ju vrhunsku strunost, iscrpnost, višestruku korisnost i
ljepotu realizacije. Neka od njegovih djela su:
El-‘Akdetu-t-tahvijja (Tahvijeva ‘Akida),
tj. ovo djelo koje, zajedno s njegovim komentarom, iznosimo pred
itaoce u luksuznome izdanju. I pored toga što je maloga obima,
njegova vrijednost je obilata, a metodologija po kojoj je
pisano je na tragu one koju su primje- njivale prve muslimanske
generacije. Meu svoje dvije korice sadri sve ono što jedan musliman
treba znati o svome vjerovanju.
Zatim Me‘ni-l-sr (Smislovi tradicije) u kojem su izloene
šerijatsko-
pravne studije, propraene argumentima, u kontekstu kojih su navoena
i ona pitanja oko kojih mišljenja uenjaka nisu usaglašena. On
pritom nie dokaze za njih i raspravlja o njima i na koncu iznosi
ono mišljenje koje smatra najispravnijim. Ova knjiga tako ui
studenta kako e pristupiti pravnim rje- šenjima i prua mu uvid u
aspekte razilaenja, te u njemu razvija sposobnost izvoenja
zakljuaka kako bi mogao biti samostalan u donošenju odluka.
Spomenut emo i knjigu Muškelu-l-asr (Dvojbene
predaje)3 , kojom on pobija kontradiktornost u predajama i
izvoenje propisa iz nje. Zatim
knjige: Ahkmu-l-Kur’an (Propisi Kur’ana),
El-Muhtesar (Saetak), Šerhu-l-Dmi‘i-l-kebr (Komentar
Velikog zbornika), Šerhu-l-Dmi‘i-s-sagr (Ko- mentar
Malog zbornika), Eš-Šurt (Uvjeti),
En-Nevdiru-l-fikhijje (Šerijatsko- pravni rariteti), Er-Reddu
‘ala Ebi ‘Ubejda (Odgovor Ebu ‘Ubejdeu), Er-Reddu ‘ala ‘Is ibn
Ebn (Odgovor Isau ibn Ebnu) te druga velika i renomirana
djela.
Umro je u Egiptu Allah mu se smilovao! u srijedu naveer, po- etkom
mjeseca zu-l-ka‘deta 321. godine po H. i ukopan je u mezarlucima
El-Kara.
3 Ovo djelo sastoji se od sedam debelih svezaka i nalazi se u
sklopu rukopisnoga blaga u Biblioteci Fejdullah šejhu-l-islam u
Istanbulu, dok je jedan njegov dio nešto oko polovine
djela štampan u etiri dijela u Hajderabadu. Radi se o iznimno
vrijednom i korisnomdjelu u kojem se navode hadisi koji se na prvi
pogled ine kontradiktornima, meutim, autor na svoj osoben nain
otklanja tu njihovu prividnu kontradiktornost, na veliko zado-
voljstvo iskrenog vjernika.
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
29/592BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK ©
WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
30/592RIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK ©
WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK
29
U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog; od Njega pomo traimo.
Hvala pripada samo Allahu, Njemu se zahvaljujemo, od Njega pomo
i
oprost traimo i od Njega utoište traimo od zla nas samih i zla
loših po- stupaka naših. Koga Allah uputi tog niko u zabludu
odvesti ne moe, a koga On u zabludi ostavi tog niko uputiti nee
moi.
Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha Jedinoga, Koji nema su-
druga u Svojoj Boanstvenosti, i svjedoim da je Muhammed Njegov rob
i Njegov poslanik neka je Allahov blagoslov i spas na njega,
njegovu poro- dicu i sve njegove ashabe.
Pošto je nauka o temeljima vjere najasnija nauka, a asnost
neke
nauke mjeri se po predmetu kojim se bavi, ona je i “veliki
fikh” (el-fikhu-l- ekber ) u odnosu na onaj fikh
koji govori o pravnim pitanjima. Iz tog razloga je Imam Ebu
Hania Allah mu se smilovao! ono što je kazao i napisao o temeljima
vjere nazvao “najveim fikhom”. Potreba ljudi za ovom naukom
je iznad svake druge potrebe, nunija im je od svake druge
nunosti, budui da ljudska srca ne mogu ivjeti, niti osjetiti
zadovoljstvo i smiraj, izuzev ako spoznaju svoga Gospodara kroz
Njegova imena, svojstva i djela Koji ih je stvorio i Kojega
oboavaju, i Koji im, uz sve to, ne bude bio drai od svega
drugoga, i dok njihovo nastojanje da se priblie Njemu ne bude bilo
isprednastojanja da se priblie bilo kome drugome iz reda Njegovih
stvorenja.
Nemogue je pak da sve to do u detalje ljudski um spozna samostal-
no. Zato je Silni i Milostivi, iz Svoje milosti, slao
poslanike/vjerovjesnike koji su ljudima kazivali o Njemu i pozivali
u Njegovu vjeru, te donosili radosne vijesti onima koji im se
odazovu, a prijetnje onima koji se od njih okrenu. Svevišnji je
uinio da suština i klju njihovog poziva bude spoznaja Onoga Koji
je, Jedini, zasluan da bude oboavan; spoznaja Svevišnjeg preko Nje-
govih (lijepih) imena, svojstava i djela. Naime, na toj spoznaji
temelje se svi zahtjevi Objave, od prvog do posljednjeg.
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
31/592
Nakon toga slijede dva velika naela:
1. definiranje puta koji vodi do Njega, a koji se ogleda u Njegovom
vjerozakonu/Šerijatu koji sadri Njegove naredbe i zabrane.
2. upoznavanje onih koji budu išli tim putem; kakve ih sve, kada
dou do Njega, trajne ugodnosti ekaju.
Prema tome, najbolji poznavalac Allaha Svevišnjega jest onaj ko
najdo- sljednije slijedi put koji ka Njemu vodi i ko najbolje zna
kakvo e biti stanje onih koji tim putem budu išli kada dou kod
Njega. Iz tog razloga Allah, d.š., ono što je objavio svome
Poslaniku naziva Duhom (rh) budui se
njime uspostavlja zbiljski ivot i Svjetlom (nr ) budui se samo
time moe raspoznavati Pravi put.
Uzvišeni Allah kae:
“...Koji šalje duha iz zapovijesti Svoje kome hoe od robova Svojih,
da upozori na Dan susreta meusobnog...” (El-Mu’min, 15)
“Na takav nain Mi i tebi objavljujemo duha iz zapovijesti
Naše1 - ti nisi znao šta je Knjiga niti si poznavao vjerske
propise, ali smo je Mi uinili svjetlom pomou kojeg upuujemo one
robove Naše koje elimo. A ti, za- ista, upuuješ na Pravi put, na
Put Allahov, kome pripada sve što je na ne- besima i sve što je na
Zemlji. I, eto, Allahu e se sve vratiti!” (Eš-Šr, 52-53)
Nema, dakle, “Duha” mimo onoga sa ime je došao Poslanik i
nema drugoga svjetla osim onoga koje se uzme iz toga.
Uzvišeni Allah to naziva i lijekom (ši‘ ), pa kae:
“Reci: ‘On je vjerni- cima uputstvo i lijek...’” (Fussilet,
44) Kur’an je uputa i lijek openito ali, s
obzirom da se njime koriste samo vjernici, samo se oni i spominju.
Allah, d.š., Svoga Poslanika je poslao sa Uputom i vjerom istine,
te ne
postoji uputa izvan onoga sa ime je on došao.
Nema sumnje da je dunost svakoga ovjeka da, openito i u cjelini,
vjeruje u sve ono što je dato Poslaniku, a da je spoznaja
pojedinosti onoga što je dato Poslaniku obaveza zajednice
( ard kije), tj. ona je duna sta- rati se o tome da unutar nje
uvijek bude onih koji e to poznavati bu- dui da to ulazi u obavezu
dostavljanja onoga s ime je Allah, d.š., poslao
1 I u ovom i u prethodnom ajetu opredijelili smo se za
doslovan prijevod, budui da se sin- tagma “duh iz zapovijesti
Svoje/Naše” razliito poima i tumai. (Nap. prev.)
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
32/592
Svoga Poslanika, te u obavezu razvianja Kur’ana, njegovog
intelektualnog
razmatranja i razumijevanja; zatim otkrivanja njegovog znanja i
mudrosti,uvanja Objave, pozivanja na dobro, nareivanja dobra i
odvraanja od zla, pozivanja na Put Gospodara mudrošu i lijepim
savjetom, raspravljanja na najljepši nain i sl., ime je Uzvišeni
Allah obavezao vjernike. Sve je to njiho- va kolektivna
obaveza.
Što se pak tie onoga što je obaveza svakog od njih pojedinano, to
se razlikuje prema razlici u njihovim sposobnostima, potrebama i
znanju koje posjeduju, te šta je naloeno svakome od njih napose.
Tako onome koji
nije u stanju slušati odreenu nauku, ili je razumjeti do u tanine,
to i nijeobaveza. Obaveza je onome ko je to u stanju. Isto tako,
obaveza je onome koji je uo odreene ajete i hadise i razumio ih,
ali nije obaveza onome koji ih nije uo. Isto tako, mutija, hadiski
strunjak i vladar obavezni su u onome što drugi nisu.
Potrebno je (znati) da veina onih koji su, u pogledu reenog,
skrenuli sa Prave staze, ili pak nisu bili u stanju dokuiti istinu,
nije dovoljno slijedila ono sa ime je došao Poslanik, s.a.v.s., da
je zanemarila izuavanje i argu- mentovano dokazivanje koji dovode
do te spoznaje. Kada su se okrenuli od Allahove Knjige, tada su
zalutali. Uzvišeni Allah kae: “Od Mene e vam, sigurno, Uputa
dolaziti pa onaj ko bude slijedio Uputu Moju, nee zalutati i nee
nesretan biti. A onaj ko se okrene od Knjige Moje, taj e tjeskobnim
ivotom ivjeti, a na Sudnjem danu emo ga slijepim oiviti. ‘Gospodaru
moj’ rei e ‘zašto si me slijepa oivio kada sam vid imao?’ ‘Evo
zašto’ rei e On: ‘Dokazi Naši su ti dolazili, ali si ih ti
zaboravljao, pa eš danas i ti, isto tako, zaboravljen biti!’” (T-H,
123-126)
Ibn ‘Abbs Allah mu se smilovao! kae: “Allah garantuje onome
ko bude uio (prouavao) Kur’an i po Njemu postupao da nee zalutati
na ovom svijetu i da nee nesretan biti na ahiretu.” Zatim je prouio
ove ajete.
U hadisu kojeg Tirmizi i drugi autori prenose od Alije Allah mu se
smilovao! stoji da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Zaista e biti
mnogih iskuše- nja ( fiten).” “Ja mu rekoh” kae on “Šta je
izlaz iz njih, Allahov Poslani- e?” On ree: “Allahova Knjiga. U
njoj se nalaze vijesti o onima koji su bili prije vas, obavještenje
o onome što e se desiti poslije vas i propisi vezani
za odnose meu vama. On je govor koji rastavlja istinu od neistine,
lakrdija nikakva on nije. Ko ga ostavi iz oholosti, Allah e ga
poniziti, a ko bude traio uputu mimo njega, Allah e ga u zabludu
odvesti. On je Allahovo vrsto ue,
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
33/592
BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK ©
WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN
BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK ©
WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN
mudra opomena i Pravi put. Strasti sa njim nee odlutati, niti e
jezici njime
govoriti tlapnje. Njegova uda su neprestana i ueni ljudi ga se ne
moguzasititi. Ko njime bude govorio istinu e kazati, ko po njemu
bude postupao bit e nagraen, ko po njemu bude sudio bit e pravedan,
a ko njemu bude pozivao vodit e prema Pravome putu.”2
Mnogo je ajeta i hadisa koji sugeriraju isti ovaj smisao.
Allah, d.š., sigurno nee primiti vjeru ni od prvih, niti od
potonjih naroda, osim ako je sukladna Njegovoj vjeri koju je On
obznanio jezikom Svojih poslanika, a.s.
Uzvišeni Allah Sebe proglašava istim od nepravilnih ljudskih pred-
stavljanja, i istie da je ispravno samo ono kako su Ga opisivali
Njegovi po- slanici; On kae: “Velianstven je Gospodar tvoj,
Gospodar snage, i daleko od onoga kako Ga predstavljaju oni! Mir
poslanicima i hvaljen neka je Allah, Gospodar
svjetova!” (Es-Sfft, 180-182)
Uzvišeni Allah, dakle, odrie od Sebe svojstva kojim Ga opisuju
nevjer- nici, zatim pozdravlja poslanike i napominje da je ispravno
ono kako su Ga oni opisali, da u tome nema nedostataka i mahana, a
potom hvalu izrie
Samome Sebi s obzirom na svojstva koja jedino On posjeduje a zbog
kojih zasluuje potpunu hvalu.
Sudionici prvih, najboljih generacija muslimana bili su na onome na
emu je bio Poslanik, s.a.v.s. To su bili ashabi i oni koji su ih
slijedili u dobru (tabi‘n). Stariji od njih prenosio je emanet
onome mlaem, dok se onaj potonji ugledao na svog prethodnika, a svi
zajedno su se u tome povodili za poslanikom Muhammedom, s.a.v.s., i
slijedili njegov pravac, kako to kae Allah u Svojoj uzvišenoj
Knjizi: “Reci: ‘Ovo je Put moj, ja pozivam k Allahu,
imajui jasne dokaze, ja, i svaki onaj koji me slijedi...” (Jsu,
108) Ukoliko se njegove rijei: “...i svaki onaj koji me slijedi”
vezuju za podra-
zumijevajuu zamjenicu “ja” u glagolu “ed‘u pozivam” onda je
to dokaz da su njegovi sljedbenici, obligatno, baš oni, pozivatelji
ka Allahu, a ukoliko se vezuju za odvojenu linu zamjenicu “ja”
(ene), onda on eksplicitno ukazuje
2 Hadis ima veoma lijepo znaenje, meutim, njegov prijenosni
niz je slab (da‘ ). U njemu se nalazi El-Hris el-A‘ver koji je
sporan (lejjin) prenosilac. Neki ga autoriteti ak sumnjie
i za laljivost. Ove rijei po svemu sudei potjeu od Alije, r.a., a
El-Hris ih, pogrešno,pripisuje Vjerovjesniku, s.a.v.s. Sam Tirmiz,
koji hadis i navodi, ocjenjuje ga slabim; on kae: “Nije nam poznato
da se prenosi ijednim drugim prijenosnim nizom, osim ovoga, a i
ovaj nije do kraja jasan (medhl). Uz to, El-Hris je kao prenosilac
sporan.”
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
34/592
RIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA ©
BESPLATAN PRIMJERAK
RIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA ©
BESPLATAN PRIMJERAK
da samo njegovi sljedbenici imaju sasvim jasno vienje onog što je
Poslanik
obznanio, mimo drugih ljudi. Obje implikacije su pak ispravne.
Poslanik, s.a.v.s., izvršio je jasnu dostavu (Objave) i pojasnio
taj argu-
ment onima koji su pokazali elju da im se vienje toga uini jasnim i
koji su slijedili njegov put to su bile najbolje generacije.
Zatim su se poslije njih pojavili oni koji su se poveli za svojim
nahoe- njima i koji su pošli razliitim pravcima. Tada je Uzvišeni
Allah odabrao po- jedince iz ovog ummeta da mu sauvaju
temelje vjere, baš kako je to najavio onaj koji je uvijek istinu
govorio mir i blagoslovi neka su na nj! kada je
rekao: “U svakoj generaciji moga ummeta nai e se jedna grupa koja e
biti na istini njima nee moi nauditi oni koji ih ostave na
cjedilu.”3
Jedan od muslimanskih uenjaka koji su vršili tu zadau bio je
i imam Ebu Da‘er Ahmed ibn Muhammed ibn Selma el-Ezdi et-Tahv Allah
ga obasuo Svojom milošu! Roen je 239., a umro 321. godine po
H.4 On nam je u pisanoj ormi prenio vijesti o vjerskom
nauku prvih generacija muslima- na (sele ), pozivajui se na
imama Ebu Hanu Nu‘mna ibn Sbita el-Kfija i njegovu dvojicu uenika:
Ebu Jsua Jakuba ibn Ibrhima el-Himjerija el-
Ensrija i Muhammeda ibn Hasana eš-Šejbnija Allah bio zadovoljan sa
njima!; naime, o njihovoj vjernikoj privrenosti temeljnim naelima
vjere i njihovom ispoljavanju vjerovanja u Gospodara svih
svjetova.
Meutim, kako je vrijeme odmicalo pojavljivale su se razne novotari-
je i umnoavala se kriva tumaenja (tahr ) koja su njegovi
nosioci nazivali te‘vlom5 kako bi bila prihvaena. Malo ko je
bio u stanju ustanoviti razliku izmeu krivog tumaenja i nastojanja
da se otkrije pravi smisao nekih cje- lina putem ezoterike duhovne
egzegeze (te‘vl), budui da se i odstupanje
od ormalnog znaenja nekih rijei prema drugom smislu koji im se
moedati ponekad naziva te‘vlom, makar i ne postojao neki indikator
koji bi ta- kvo što nalagao. Otuda je došlo do poremeaja. Kada su,
dakle, i to nazvali te‘vlom, to je onda bilo prihvatljivo i imalo
svoju prohou kod onih koji nisu bili u stanju uoiti razliku izmeu
tog dvoga.
3 Hadis prenosi itava skupina ashaba, a navode ga i El-Buhri
i Muslim. V.: Es-Sahha (Vje- rodostojnica), br. 270.
4
Opširnije o njemu vidjeti u Zehebijevoj knjizi
Tezkiretu-l-huffz (Katalog hafiza), III/28-29,te u mnogim
drugim djelima. 5 Te‘vl tumaenje kojim se, naelno, ide
za tim da se doe do izvornog znaenja odree-
nih ormulacija. (Nap. prev.)
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
35/592
Potom su vjernici osjetili potrebu za pojašnjenjem dokaza i
otklanja-
njem sumnji koje su se pojavile u vezi s njima, pa je mnogo toga
izreenoi mnogo nereda proizvedeno, a sve zbog toga što su panju
pridavali dile- mama promicatelja ideja koje nisu imale svoje
utemeljenje u istini, i što su se upuštali u pokuen razgovor kog su
prve generacije (sele ) smatrale ne- prilinim i zabranjivale
njegovo prouavanje, bavljenje njime i posveivanje mu panje,
odazivajui se tako naredbi svoga Gospodara koji kae: “Kada vidiš
one koji nedolino raspravljaju o znakovima Našim, nek si daleko od
njih sve dok na drugu temu ne preu” (El-En‘m, 68), jer ajet
podrazumijeva i njih.
I krivo tumaenje (tahr ) i devijacija (el-inhir ) imaju
razliite ste- pene: nekad su isto nevjerstvo (kur ), nekad
grijeh ( fisk), nekad neposluh (ma‘sija), a nekad obina
greška.
Obaveza je, pak, slijeenje poslanik i onoga što je Uzvišeni Allah
objavio posredstvom njih. Allah je slanje poslanika okonao sa
Muhamme- dom, s.a.v.s., uinivši ga posljednjim poslanikom, a
Njegovu Knjigu koju je Muhammedu objavio zaštitnim znakom svih
ostalih nebeskih knjiga. On
je njemu spustio Knjigu i Mudrost, a njegov poziv uinio opim
pozivomsvim ljudima i svim dinima, aktuelnim sve do kraja
zemaljskog vremena. Njime je oboreno svako opravdanje ljudi pred
Allahom. Allah je putem nje- ga pojasnio svaku stvar i njemu i
njegovu ummetu upotpunio vjeru, kako u inormacijskom, tako i u
obligacijskom smislu, uinivši da pokornost njemu bude i pokornost
Allahu, a nepokornost njemu i nepokornost Allahu. Za- kleo se Samim
Sobom da oni nee biti pravi vjernici sve dok njega ne uzmu za
sudiju u svojim sporovima, i saopio da licemjerni ljudi ele nekog
drugog uzeti za presuditelja, te da se, kada se pozovu Allahu i
Njegovu Poslaniku,
tj. Kur’anu i sunnetu Allahovog Poslanika, na svaki nain okreu od
toga, tvrdei da im je elja samo dobro i podudarnost sa
istinom.
Tako govore i mnogi teolozi-skolastiari (mutekellimn) i
kvazifilozofi naime:
elimo osjetilno spoznati stvari i njihove suštine, tj. dokuiti ih i
upo- znati se sa njima; elimo uspostaviti sklad izmeu racionalnih
dokaza, koje nazivaju intelligilibijama umnim dokazima, a koji su
zapravo bezumni i onih dokaza koji se tradiraju od Poslanika,
s.a.v.s., odnosno elimo postii sinkretizaciju Šerijata i
filozofije. Isto tako, mnogi inovatori u vjeri iz reda is- posnika
i sufija kau: elimo djela ostvariti na lijep nain, tj. uskladiti
Šerijat
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
36/592
sa neistinom koju zagovaraju i koju nazivaju istinskom stvarnošu
stvari
(hakkat), a što je zapravo neznanje i zabludjelost. Mnogi govore:
elimodobroinstvo (el-ihsan) postii dobrom politikom, ustanoviti
sklad izmeu nje i Šerijata, i tome slino.
Svako onaj ko za presuditelja u neemu vjerskome uzima nešto mimo
onoga sa ime je došao Poslanik, s.a.v.s., i vjeruje da je to
ispravno, da pred- stavlja spoj izmeu onoga sa ime je došao
Poslanik i onoga što je suprotno tome, on ima udjela u spomenutom.
Meutim, ono sa ime je došao Posla- nik, s.a.v.s., dovoljno je i
potpuno, u njega ulazi svaka istina. Nedostatnost
se pak nalazi u mnogim koji se vezuju za to, koji nemaju znanja o
onomesa ime je došao Poslanik u pogledu mnogih teološko-akaidskih
pitanja, te mnogih obredoslovnih situacija i mnogih stvari vezanih
za dravniko upravljanje i rukovoenje; ili koji imputiraju
Poslanikovome Šerijatu na temelju vlastitih slutnji i povodljivosti
nešto što njemu ne pripada, isto- vremeno potiskujui iz njega mnogo
toga što je njegov sastavni dio.
Tako se, usljed neznanja ovih, njihove zabludjelosti i
neumjerenosti, te usljed neprijateljstva onih, njihovog neznanja i
licemjerstva, proširilo lice- mjerje i zagubio se veliki dio
objavljenoga znanja.
Stoga je bilo nuno jedno temeljito istraivanje, sa izrazitom
pronic- ljivošu i umnim pregnuem u punom kapacitetu unutar onoga sa
ime je došao Poslanik, s.a.v.s., da bi se imalo znanje i ispravno
vjerovanje, da bi se po tome moglo postupati i ormalno i suštinski,
a što bi predstavljalo isprav- no išitavanje Objave tako da ništa
ne ostane zanemareno.
Ako ovjek ne bude u stanju nešto od toga obuhvatiti svojim znanjem,
ili po njemu postupiti, on nee ni zabranjivati ono s ime je došao
Poslanik,
a u pogledu ega je on sam nemoan. Dovoljno mu je to što nee biti
korenzbog te svoje nesposobnosti, ali je zato duan pokazati svoju
radost i svoje zadovoljstvo kad vidi da to ini neko drugi, i eljeti
da to i sam moe uraditi. On ne smije biti od onih koji e u jedan
dio Knjige vjerovati, a drugi odbaci- vati, ve je obavezan
vjerovati u cijeli Kur’an i paziti da u njegovo uenje ne unosi
predaje ili ljudske mišljevine koje mu ne pripadaju, i da ne
slijedi nešto što nije došlo od Allaha, bilo u vjerovanju ili
postupanju. Uzvišeni Allah kae: “I istinu sa neistinom ne
miješajte, i istinu svjesno ne tajite!” (El-Bekare, 42)
Ovo je bio put prve generacije i to je put svih onih koji se za
njima povedu u dobru, sve do Sudnjega dana. Na elu takvih nalaze se
oni koji su došli neposredno iza njih (tabi‘n), zatim onih poslije
njih. Upravo iz njihovih
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
37/592
BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK ©
WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN
BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK ©
WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN
redova potjeu imami u vjeri, kojima su pripadnici ummeta srednjega
puta6
priznali prvenstvo u vjeri. Prenosi se da je Ebu Jsu rekao Bišru
el-Mersiju7: “Znanje ilmu-
l-kelma8 je neznanje, a njegovo neznanje je znanje. Ako ovjek
postane velikanom u ilmu-l-kelmu za njega se kae da je zabludio
( zindk), ili se etiketira otpadništvom.”
Pod neznanjem ilmu-l-kelma podrazumijevao je uvjerenje da njego- ve
postavke nisu ispravne, što je, ustvari, korisno znanje, ili je pak
pod tim mislio da ga se treba kloniti i uope ga ne uzimati u obzir,
ime e ovjek
sauvati svoje znanje i svoj razum, što je znanje u tome smislu. A
Allah naj- bolje zna.
Od Ebu Jsua se, takoer, prenosi da je rekao: “Onaj ko bude traio
znanje putem ilmu-l-kelma postat e otpadnik ( zindk); onaj ko
bude tra- io bogatstvo putem alhemije taj e bankrotirati; ko bude
išao za neobinim hadisima postat e laov!”
Imam Šfija Allah bio zadovoljan sa njim! kae: “Ja smatram da se
pobornici ilmu-l-kelma trebaju udarati palminim granama i obuom i
tako
se provoditi kroz plemena, govorei: ‘Ovo je nagrada onima koji su
ostavili Kur’an i sunnet, a prihvatili se isprazna govora
(kelma)!’”
Imam Šfija je, takoer, izrekao i sljedee stihove:
Sve nauke izvan Kur’ana puko su dangubljenje, Izuzev hadisa i
pravnog razvianja vjere. Znanje je samo u onom u emu imaju rijei:
Kazivao nam je...
Sve mimo toga šejtansko je došaptavanje!
6 Rije srednjeg ovdje ima znaenje: najboljih
ljudi, najpravednijih. U tom znaenju je ta rije upotrijebljena i u
ajetu: “I tako smo vas uinili (središnjom, srnom) najboljom
zajedni- com...” (El-Bekare, 143)
7 Puno ime mu je Bišr ibn Gijs el-Mers Ebu ‘Abdurrahmn,
mu‘tezilijski pravnik, sumnji- en za otpadništvo od vjere, koji je
šerijatsko pravo uio od Ebu Jsua. elnik je mersijske
rakcije. U djelu Miznu-l-i‘tidal (u arapskom izvorniku
pogrešno stoji El-Lisan, nap. prev.)za njega se kae: “Zabludjeli
inovator. Ne treba od njega prenositi, on toga nije dostojan!”
8 Ilmu-l-kelm (skolastika) teologija, u to vrijeme
temeljena na naelima grke filozofije.
(Nap. prev.)
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
38/592
Veliki autoriteti hanefijskog mezheba u svojim etvama navode:
“Kada bi ovjek u svome testamentu oporuio da se odreeni dio
njego-vog imetka dadne vjerskim uenjacima, taj imetak ne bi bio
podijeljen i teolozima-skolastiarima (mutekellimn); kada bi ovjek
oporuio da se njegove naune knjige uvakue, raniji uenjaci
(sele ) bi naredili da se iz njih izuzmu i prodaju knjige iz
podruja ilmu-l-kelma, da se takve ne ostav- ljaju u vakuu.” Isti
ovaj smisao navodi se i u poznatoj zbirci etvi (Fetva
zahrijja).
Zar se, dakle, moe doi do znanja o osnovama vjere (ilmu-l-usl)
bez
slijeenja onoga sa ime je došao Poslanik, s.a.v.s.?! Kako je lijepo
neko rekao:
O ti koji jutrom raniš da nauku kakvu traiš znaj da svako
znanje rob je znanju Poslanikovome. Za sporednom granom ideš da
njom korijen ti ispraviš Zaboravljaš znanje koje korijen svakom
drugome je?!
Poslaniku, s.a.v.s., je data posebna sposobnost za zapoinjanjem i
za-
vršavanjem govora, kao i za njegovom jezgrovitošu, kao što je i
nadahnutuniverzalnim znanjima, ovosvjetskim i onosvjetskim, u
najpotpunijim or- mama. Tako, kad god bi neki uveli kakvu
novotariju nastojali su na nju dati opširan odgovor. Stoga su
rasprave potonjih uenjaka bivale dugake, mi- nimalne korisnosti,
nasuprot govoru ranijih generacija, koji je bivao kratak, ali
višestruko koristan. Nije, dakle, onako kako tvrde zabludjeli
teolozi-sko- lastiari i njihove neznalice naime, da su prve
generacije šerijatskopravnih uenjaka bile zauzete drugim stvarima,
te se nisu mogle posvetiti razrai- vanju pravne nauke
( fikha), fikhskih pravnih osnova i propisa, za razliku
od
kasnijih uenjaka, koji su se posvetili tom poslu, usljed ega su
upueniji u vjerske propise od onih prvih.
Svi koji tako govore uskraeni su saznanja o umnim kapacitetima
prvih generacija (sele ) i dubini njihovih znanosti, njihovoj
neusiljenosti i punini njihovih percepcija. Tako mi Allaha, kasnije
generacije odlikuju se nad prethodnim samo po ceremonijalnosti i
bavljenju sekundarnim pita- njima, dok su prve generacije vodile
brigu o njihovim naelima, o uspo- stavljanju pravila kojima e ona
biti regulirana i na utvrivanju njihovih
spojnica. Njihova panja bila je usredsreena na ono glavno u svakom
pi- tanju. Potonji su jedno, a oni su bili nešto sasvim drugo, a
Allah je svemu odredio mjeru!
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
39/592
Ovu Tahvijevu ‘Akdu komentirao je vei broj uenjaka.
Meutim,
zapazio sam da jedan broj njih inklinira protagonistima one pokudne
sko-lastike, da preuzima njihova stajališta i upotrebljava njihovu
terminologiju.
Treba kazati da ni uenjacima iz prvih generacija nije bio mrzak
govor o esenciji, o tijelu, akcidentaliji i sl., samo stoga što su
to bili novi termini kojim su se htjela izraziti vjerodostojna
znaenja, što je inae sluaj sa pra- vim znanostima; nije im, isto
tako, bilo mrsko ni ukazivanje na istinu, kao ni polemiziranje sa
zagovornicima neistine oni su ga smatrali nepoeljnim zato što je
sadravao neispravne postavke, suprotne istini i, prema tome,
Kur’anu i sunnetu. Stoga eš nai da su pobornici takvog govora
(ilmu-l-kelma) na manjem stupnju uvjerenja i znanja nego obini
vjernici, a neka- mo li njihovi uenjaci.
S obzirom na to da premise ilmu-l-kelma uz istinu sadre i neistinu,
došlo je do brojnih svaa i polemika, i na svim stranama se isticalo
šta su o tome rekli jedni, a šta drugi, iz ega su se razvili i
stavovi koji su bili suprotni vjerodostojnom Šerijatu i zdravom
razumu. Prostor nam ne dozvoljava da se ovdje dublje upuštamo u to,
no o tome e biti nešto više govora kod tu- maenja Tahvijevih rijei:
“Prema tome, ko bude htio ovladati nekim zna- njem koje mu
zabranjuje njegovo znanje...”
Ja sam pak elio Tahvijevu ‘Akdu prokomentirati slijedei
(tradicij- sku) metodologiju pravovjernih prethodnika
(sele), u kontekstu njihovih spoznajnih kategorija i
terminologije, ostajui doslovce i nenametljivo na njihovu tragu u
nadi da u dosegnuti njihov put te na taj nain privrstiti se njima i
biti proivljen u njihovu odabranom društvu, “u društvu vjerovjesni-
ka, i pravednika, i šehida, i dobrih ljudi, kojima je Allah milost
Svoju darovao a kako su oni lijepo društvo!” (En-Nis’, 69)
Budui da sam primijetio da ljudi više vole saetost, njoj sam i dao
prednost nad dugim izlaganjima i opširnosti, “a uspjeh moj zavisi
samo od Allaha; na Njega se oslanjam i Njemu se obraam!” (Hd,
88)
On nam je dovoljan pomaga i divan pouzdanik!
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
40/592
O njegovim (tj. Tahvijevim) rijeima:
O potvrivanju Allahove jedinosti, vrsto vjerujui da nas je Allah
ispravno naputio, kaemo: “Allah je jedan i jedini Bog. On u Svojoj
Boanstvenosti nema nikakva sudruga.”
Komentar:
Znaj da je potvrivanje Boije jedinosti (tevhd) prvo emu su pozivali
po- slanici, prva stanica na putu i prva stepenica na stazi ka
Allahu, d.š. Uzvišeni kae: “Mi smo poslali Nha narodu njegovu. ‘O
narode moj’ govorio je on ‘Allahu se klanjajte, vi drugog boga osim
Njega nemate!’” (El-A‘r, 59) Hd, a.s., je svom narodu govorio: “O
narode moj” govorio je on “Allahu se klanjajte, vi drugog boga osim
Njega nemate, zar se ne bojite?” (El-A‘r, 65) Salih je svom narodu
govorio: “O narode moj” govorio je on “Allahu se klanjajte, vi
drugog boga osim Njega nemate!” (El-A‘r, 73) Šu‘ajb je svo-
jima govorio: “O narode moj” govorio je on “Allahu se
klanjajte, vi dru- gog boga osim Njega nemate!” (El-A‘r, 85)
Uzvišeni kae: “Mi smo svakom
narodu poslanika poslali: ‘Allahu se klanjajte, a kumira se
klonite!’” (En-Nahl, 36) “Prije tebe nijednog poslanika nismo
poslali, a da mu nismo objavili: ‘Nema boga osim Mene, zato se Meni
klanjajte!’” (El-Enbij, 25) Poslanik, a.s., kae: “Nareeno mi je da
se borim protiv ljudi sve dok ne posvjedoe da nema drugog boga osim
Allaha, i da je Muhammed Njegov poslanik.”9
Stoga je ispravno rei da je prva obaveza koja se stavlja pred
šerijatski obavezanu osobu (mukelle )10 izgovaranje
Kelime-i šehadeta posvjedoe- nja da je samo Allah Bog, i da je
Muhammed, s.a.v.s., Njegov poslanik a ne
spekulacija (nazar ) i smjeranje ka spekulativnom
teoretiziranju, niti sumnja,kako to tvrde prvaci prezrene
skolastike. Naprotiv, svi visoki autoriteti (ima- mi) prvih
generacija jedinstveni su u stajalištu da je prvo što se trai od o-
vjeka izgovor Kelime-i šehadeta, te da onaj ko je to izgovorio
prije nego što je postao šerijatski punoljetan (blig ) nije
obavezan to obnoviti takav treba da se, kada doivi spolnu zrelost,
okupa i klanja namaz, odnosno da se samo okupa, kako to smatraju
neki uenjaci. Niko od njih nije obavezivao njegovog
9
Hadis se prenosi posredstvom Ibn ‘Abbsa i drugih ashaba, a
biljee ga i El-Buhri i Muslim.Struno je valoriziran u djelu
Es-Sahha , pod brojem 406. 10 Tj. osobu koja je
punoljetna, razumna, koja ima slobodu izbora i koja eli prihvatiti
islam
za svoje ivotno opredjeljenje. (Nap. prev.)
U
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
41/592
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
42/592
RIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA ©
BESPLATAN PRIMJERAK
RIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA ©
BESPLATAN PRIMJERAK
do nauavanja o “uronuu” (hull) i “sjedinjenju” (itihd) sa biem
Allaha,
d.š., što je oblik nevjerstva gori od onog kod kršana, jer su
kršani Bogasveli na Isa‘a, a.s., a ovi su u Nj ukljuili sva
stvorenja.
Jedan od izgranaka takvog izraavanja Boije jedinosti (tevhd)
jeste i tvrdnja da su Faraon i njegov narod bili savršenog
vjerovanja i da su Allaha poznavali objektivno. Zatim, da su
oboavaoci kipova na istini i ispravnosti jer oni, ustvari,
oboavaju Allaha, nikoga drugog; da nema nikakve razlike u pogledu
dopuštenosti ili zabranjenosti izmeu majke i sestre i ene s kojom
se nije u srodstvu, da nema razlike izmeu vode i vina, izmeu
vanbranog i branog seksualnog odnosa, budui da je sve reeno iste
biti, da je jednobit- no; zatim, da su vjerovjesnici ljude
sputali.
Uzvišen neka je Allah iznad onoga što oni govore uzvišenošu gole-
mom!
Što se tie druge vrste potvrivanja Allahove jedinosti u
stvaralaštvu (tevhdu-r-rubbijje) kakvo je potvrivanje da je Allah
jedini tvorac svega što postoji, da svijet nema dvojicu svojih
proizvoditelja koji su ravnopravni u svojstvima i inima. Ova vrsta
tevhda je regularna i nije nimalo sporna. Ona je i krajnji doseg
teoretiara, teologa-skolastiara i jednog dijela sufija. Nijedna od
poznatih skupina ljudske vrste ne zastupa nešto što bi bilo su-
protno njemu. Štaviše, ljudska srca su prirodno obdarena da ga
priznaju više nego što su obdarena da priznaju bilo koju drugu
egzistencijalnu injenicu, kao što su govorili poslanici, prema
Allahovom kazivanju o njima: “Zar se moe sumnjati u Allaha,
Stvoritelja nebesa i Zemlje!?” (Ibrhm, 10)
Najpoznatiji po prenebregavanju i javnom poricanju Tvorca bio je
Fa- raon, no i on je u svojoj nutrini bio sasvim svjestan Njegovog
postojanja, kako mu je to i rekao Msa: “Ti znaš da ovo nije dao
niko drugi do Gospodar
nebesa i Zemlje, kao oigledna znamenja...” (El-Isr’, 102) Allah o
njemu i njegovom narodu kae: “I oni ih, nepravedni i oholi,
porekoše, ali su u sebi utili njihovu istinitost!” (En-Neml, 14)
Stoga mu je, kada je, kao znalac koji se predstavlja neznanim,
upitao: “A ko je Gospodar svjetova?”, Msa odgo- vorio: “Gospodar
nebesa i Zemlje i onoga što je izmeu njih, ako vjerujete.” “ujete
li!? ree onima oko sebe Faraon.” “Gospodar vaš i Gospodar vaših
davnih predaka ree Msa.” “Poslanik koji vam je poslan, uistinu je
lud ree Faraon.” “Gospodar istoka i zapada i onoga što je izmeu
njih, ako
pameti imate! ree Msa.” (Eš-Šu‘ar’, 24-28) Jedni tvrde da je
Faraon pitao Msa raspitujui se o suštini, a pošto
Onaj o kome je pitao nema odredljivu suštinu, Msa nije bio u stanju
od-
8/20/2019 Vjerska Ucenja Islama Free
http://slidepdf.com/reader/full/vjerska-ucenja-islama-free
43/592
BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK ©
WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN
BESPLATAN PRIMJERAK © WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN PRIMJERAK ©
WWW.ELKALEM.BA © BESPLATAN
govoriti. Meutim, to je pogrešno radilo se o propitivanju kojim se
ciljalo
negiranje i osporavanje, budui da i drugi ajeti Kur’ana ukazuju na
to da jeFaraon poricao Boga, da Ga je negirao; da Ga, dakle, uope
nije priznavao da bi, dalje, tragao za Njegovom suštinom. Iz tog
razloga Msa, a.s., im je isticao da je Allah poznat, da su Njegovi
znakovi i pokazatelji Njegovog stvaralaš- tva (rubbijjet) suviše
oiti i poznati da bi neko mogao postavljati pitanja o Njemu.
Štaviše, On, Uzvišeni, suviše je poznat, oit i jasan da bi mogao
biti nepoznat. Znanje o Njemu u veoj mjeri je postojano u ljudskim
nara- vima nego znanje o svemu poznatome. Nije poznato da je bilo
koja vjerska sljedba (tavi ) tvrdila da svijet ima dva Tvorca
koji su jednaki po svojim
svojstvima i djelima. ak su i dualisti iz reda zoroastrovaca, i
manihejci koji nauavaju o dva naela svjetlu i tami te da je svijet
potekao iz njih dvo- ga, saglasni u tome da je svjetlo bolje od
tame, da je ono hvale vrijedni bog, a da je tama pokudna i zla, s
tim da nisu saglasni u pogledu tame da li je oduvijeka, ili je
nastala. ak ni oni nisu iznijeli tvrdnju o postojanju dvojice
ravnopravnih bogova!
Što se tie kršana koji nauavaju o trojstvu (trinitetu Boga), ni oni
ne tvrde da svijet ima tri boanstva, zasebna po sebi. Naprotiv,
jedinstveni su u
tome da je Tvorac svemira jedan; govore: “U ime Oca i Sina, i Duha
svetoga, Boga jednoga.” Njihovo ispovijedanje trojstva je
kontradiktorno u samom sebi, dok im je nauavanje o utjelovljenju
(Boga u liku Isaa) još dalje od ispravnosti. Zato su konuzni u
razumijevanju toga, u izraavanju o njemu, tako da skoro niko od
njih nije sposoban iskazati taj misterij u loginom znaenju. Ni
dvojica ih se ne mogu saglasiti oko znaenja trojstva. Govore: “On
je jedan po biti, a trostruk po emanacijama (eknm) kroz koje se
izra- ava.” Te emanacije nekad tumae odlikama, nekad svojstvima a
nekad li-
nostima. Allah je pak prirodu ljudi stvorio takvom da ona, nakon
što ostvaripuni uvid u takva nauavanja, shvati da su pogrešna. U
svakom sluaju, ni kršani ne tvrde da postoje dva ravnopravna
Stvoritelja.
Ovdje elimo istai da nema nikoga, u bilo kojoj sljedbi, ko tvrdi da
postoje dva ravnopravna Tvorca, iako su mnogi skolastici,
teoretiari i filo- zofi uloili veliki trud da to i dokau, i utvrde.
Neki od njih su priznavali da to nije mogue dokazati razumom,
tvrdei da se to ima usvojiti po osnovi Objave (sem‘ ).
Poznato je da spekulativni teoretiari (ehlu-n-nazar ) jednou