36
GLAS BISTRE BROJ 11 GODINA III LISTOPAD 2009. BESPLATNO JAVNO GLASILO OP INE BISTRA Ć Međunarodna biciklistička utrka Godina u znaku velike obljetnice Ustanova sa tristotinjak djece Predsjednik Skupštine zagrebačke županije U SPOMEN VELIKANU BISTRA - 800 GODINA DJEČJI VRTIĆ "KAPLJICA" DAMIR MIKULJAN U OVOM BROJU: SAD JOŠ ČAKAMO SAME MARTINA...

Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

GLAS BISTRE

BROJ 11 GODINA III LISTOPAD 2009.

BESPLATNO JAVNO GLASILO OP INE BISTRAĆ

Međunarodna biciklistička utrka

Godina u znaku velike obljetnice

Ustanova sa tristotinjak djece

Predsjednik Skupštine zagrebačke županije

U SPOMEN VELIKANU

BISTRA - 800 GODINA

DJEČJI VRTIĆ "KAPLJICA"

DAMIR MIKULJAN

U OVOM BROJU:

SAD JOŠ ČAKAMOSAME MARTINA...

Page 2: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

16 18

26

28

32POLJODOM-BISTRA d.o.o.

OBOROVO BISTRANSKO, Brezinska 6, D. BISTRA

tel. 3390-290, fax: 3390-048

DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO

BISTRA

Pogrebno poduzeće i cvjećarstvo

„SUZICA“ d.o.o.Tel. 3390 883, 091 5002 899

Donja Bistra, Stubička 492, Tel: 01 3390 038, GSM: 098 273 083

U Ustanovi provodimo:- masažu tijela, limfnu drenažu- elektroterapiju- laser, magnet, ultrazvuk

U Ustanovi provodimo:- masažu tijela, limfnu drenažu- elektroterapiju- laser, magnet, ultrazvuk

U Vašem domu provodimo kompletnuzdravstvenu njegu, vađenje krvi zalaboratorijske pretrage i rehabilitaciju.

U Vašem domu provodimo kompletnuzdravstvenu njegu, vađenje krvi zalaboratorijske pretrage i rehabilitaciju.

SESTRA MACA - USTANOVA ZA ZDRAVSTVENU NJEGU I REHABILITACIJU

- centralno grijanje- plinske instalacije- servis i popravakplinskih bojlera

- vodovodne instalacije-prodaja i montažaklima uređaja

01 / 3390 559099 / 2360 097

Page 3: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

Impressum

Glas Bistre, besplatno javno glasilo Općine Bistra

Izdavač:Općina Bistra, Bistranska 98,10298 Bistra

OrganizacijaAnimamedia, Drenovačka 8, 10298 Bistra

Adresa uredništva:Drenovačka 8, Poljanica B., 10298 Bistra.Telefon i telefax:01 / 33 91 684

E-mail:[email protected]

Grafičko oblikovanje:FORMA studio, Božidara Kunca 3, 10110 ZagrebTisak:Cro-graf, Stubička 295, 10298 Bistra

4

Damir Mikuljan

6

O vodovodu, kanalizaciji,vrtiću, školi, mongrafiji...

8

Natječaji i odluke

9Vijesti

16

Bistrani v trsju

18

Svestrane aktivnosti

20

Milenijska fotografija

21

Bistri na dar

22

Izrasli u veliki pogon

Razgovor s povodom

Vi pitate...

Otrgnuto zaboravu

Udruga mladih Bistre

Dani Bistre

Osnovna škola Bistra

Dječji vrtić Kapljica

predsjednik Skupštinezagrebačke županije

Općina Bistra

14Radovi

sadržajbroj 11

listopad 2009.

1616 1818

2626

2828

3232

Ovaj broj lista tiskan je u nakladi od 2000 primjeraka. Internet izdanje lista nalazi se na adresi www.bistra.org

Slika na naslovnici:"BISTRANI V TRSJU" - PREDSTAVLJANJE BISTRANSKIH OBI Ž

ŽUPNE CRKVE SVETOG NIKOLE U POLJANICI BISTRANSKOJ(Snimio: Davorin Bažuli

ČAJA I PJESAMA VEZANIH UZ BERBU GRO

ć, 26. rujna 2009.)

ĐA UVINOGRADU I VINSKOM PODRUMU KOD

23

Bistrajnski penez

24

Stjepan Grgac,100 godina od rođenja velikana

26

Nadomak visini 4.000 m

28

Kapela Svetog Roka

30

Eršek d.o.o.

31

OPG Stjepan Križanić

32

Hrvatska u malom

33

Drago Celizić

34

Nov suvenir

Obljetnice

PD Bistra

Povjestice

Gospodarstvo

Gospodarstvo

Dani Bistre

Razgovor s gostom

i

IstraživanjaBistra je sigurno mjesto

Page 4: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

4 GLAS BISTRE

INTERVJU

Damir Mikuljan – predsjednik Skupštine Zagrebačke županije

Razgovor s gospodinom Mikuljanom je vođen u njegovomžupanijskom uredu, za kojeg sam kaže da je postaomjestom u kojem ga je i najlakše pronaći

Ponovni izbor našeg sumještanina Damira Mikuljana nanajvišu župnijsku funkciju, na mjesto predsjednikaSkupštine Zagrebačke županije, bio je povodom ovogintervjua u želji da što bolje upoznamo njegov ukupniživotni put, kako na profesionalnom tako i na političkomplanu. Naime, osim ove predsjedničke funkcije, kojuobnaša od 2008. godine, Mikuljan je već u trećem mandatučlan Skupštine, dok je u stranačkim vodama od 2004.godine član Predsjedništva Županijskog odbora HDZ-a.

Gospodine Mikuljan, kao uvodni dio u našrazgovor predstavite nam se ukratko, odnosnoprezentirajte nam svoju profesionalnu i političku osobnuiskaznicu.

Kroz srednjoškolsko obrazovanjezavršavam tadašnji Centar za usmjereno obrazovanje zaupravu i pravosuđe, nakon čega, 1983. godine po povratkuiz tadašnje vojske, upisujem pravni fakultet u Zagrebu. A,za odgovor na pitanje od kuda pravnik u politici moram sevratiti unatrag, u studentske dane. Za vrijeme studija imaosam potrebu za određenim oblikom literarnog izražavanja,pa sam, tako, počeo raditi kao stalni novinar-suradnikStudentskog lista, koji je u to vrijeme uz Polet i Mladinuimao značajni utjecaj na javno mnijenje, osobito na mladu istudentsku populaciju. A, baviti se novinarstvom u takvimnovinama neminovno je značilo i biti u doticaju s politikom,koja je redovno razmatrala naša ideološka promišljanja, štoje ubrzo rezultiralo i s prvim zabranama Studentskog lista.Naime, krajem osamdesetih godina, 1987. ili 1988. godine,na poziv mog profesora Zvonimira Šeparovića odlazim uMaribor gdje se susrećem s Vladimirom Šeksom, kojemu jeupravo tada istekla zabrana javnog istupanja i koji je tada

Preko studentskog novinarstva do politike

Glas Bistre:

Damir Mikuljan:

na slovenskom jeziku objavio svoju prvu knjigu o vlastitimpolitičkim iskustvima, odnosno o stradanjima u tadašnjojJugoslaviji. Taj moj intervju, u kojem je bio naglasak napolitičkim disidentima i narušavanjima njihovih prava,rezultirao je oštrom reakcijom tadašnjeg režima, odnosnozabranom tog broja lista, dok smo mi kao autori, budući daje u novinama bilo još slobodoumnih i u za to vrijemenepoćudnih tekstova, pretrpjeli oštre kritike, a potom smoizloženi i pratnji tadašnjih tajnih službi. Eto, to je bio zapravojedan od mojih prvih poticaja za bavljenjem politikom, jer nezaboravimo i onda kada se mi sami ne želimo i ne bavimopolitikom, to ne znači da se ona sve to vrijeme ne bavi snama i našim sudbinama.Drugi zanimljiv primjer bio je štrajk rudara u Labinu s kojegradim veliku reportažu, te potom sudjelujem i na Radiu 101,kroz koje dajem kritički osvrt na tadašnju društvenu zbilju.Sve to iz današnje perspektive izgleda jednostavno, notada se nije znalo kako će završiti nadolazeća društvenagibanja. To su bili, dakle, moji prvi kontakti i ulasci u politiku,uz napomenu kako sam oduvijek volio misliti svojomglavom, a takav sam i danas.

Predsjednik ste županijske skupštine od2008. godine, pa nam pojasnite što znači ta funkcija, kakona razini izborne baze, tako i na osobnoj razini.

Moj razvojni put započinje od vremenastvaranja Općine Bistra, kada sam bio predsjednik prvogizbornog povjerenstva, a nakon toga postajem članomprvog općinskog poglavarstva. Potom, vjerujem na temeljumojeg rada, moja stranka HDZ i osobito moj prijateljKrešimir Gulić, te Stjepan Drviš i Marijan Špoljar, predlažume za predstavnika u županiji, odnosno za vijećnika. Takosam izabran u taj prvi županijski sastav, u kojem sam sadaveć u trećem mandatu. U županijskoj skupštini prolazim putod vijećnika, nakon nekog vremena sam izabran zapredsjednika kluba, a u konačnici u srpnju 2008. godinepostajem i predsjednikom Skupštine, na koju funkciju samponovno izabran i nakon ovogodišnjih izbora. Sama

Od općinskog do županijskog političara

Glas Bistre:

Damir Mikuljan:

Damir Mikuljan u uredu Predsjednika Zagrebačke županije

LIstopad 2009

Da

rko

Slu

kan

Page 5: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

5GLAS BISTRE

funkcija predsjednika znači veliku čast i obavezu, ponosansam što sam na mjesto predsjednika izabran sa čak 35glasova za i 10 suzdržanih. To znači da su za mene glasali ivijećnici koji nisu u našoj koaliciji. U toj ulozi ja sam samoprvi među jednakima, sa stalnom brigom o svima i brigom okvaliteti rasprava. Svaki od nas ima pravo na svojemišljenje, a ideje mogu biti dobre ili loše ovisno o njihovojkvaliteti, a ne o strani s kojih dolaze. Od oporbe uvijekočekujem njihove ideje i projekte, kao i spremnost da se uiste uključe, pa da ih čak i vode, ali sve to uz prethodnikvalitetni dogovor.

A, sada na malo ležerniju temu upit o tomekako izgleda Vaš jedan radni dan na relaciji Bistra – Zagreb– Bistra?

Moj radni dan je vrlo dinamičan. Od kućeobično krećem u 7 sati, nakon čega slijedi kava u Bistri iliZaprešiću, gdje ujedno, ukoliko ih imam, obavim svojeodvjetničke obaveze na sudu. Potom žurno krećem putZagreba, gdje me čekaju brojne obaveze, sastanci idogovori. Srećom imam odličnu suradnju sa županom injegovim zamjenicima, koje dobro poznajem i od ranije,kao i sa svojim suradnicima, što mi umnogome olakšavasvakodnevni rad. Radne aktivnosti u županijskom iliodvjetničkom uredu obično završavaju u večernjimterminima, između osam i pola devet sati. Da li je to i kolikoje to previše najbolje zna moja obitelj.

Kako surađuju Zagrebačka županija i OpćinaBistra. Ima li kakvih zanimljivih projekata ili njihovih najava?

Kao što znate Zagrebačka županija jesuinvestitor dogradnje nove škole. To je projekt za koji samse zalagao i koji sam odmah uspio realizirati, a težak je 8milijuna kuna, od kojih županija i država financiraju po 40 ,a općina 20%. Mislim da su mnogi u Bistri osjetili pomake,prije svega mnoge udruge koje su se obratile i dobilepomoć od županije, kao na primjer planinari, vinari i drugi.Svi zainteresirani za pomoć u njihovom radu mogu se iubuduće obratiti jer naša su vrata uvijek otvorena. No, osimpomoći Bistri županija pomaže sve svoje dijelove, pa smotako nedavno pomogli i Dubravici oko njezinih projekata, au tijeku su i razgovori s načelnikom Luke vezani uz njihovuškolu.

Skorašnjim ulaskom u Europsku unijuaktualizirana je priča o tri do četiri hrvatske regije, što značireduciranje jednog dijela županija. Gdje se u tom kontekstunalazi naša županija?

Teško je već sada ocijeniti gdje će biti tonaše mjesto, odnosno kakva će to regija biti i kakav ćemoznačaj imati u njoj. Međutim, ona će se sigurno držati ovogsjevernozapadnog dijela Hrvatske, gdje će zajedno sKrapinsko-zagorskom, Varaždinskom i Koprivničko-križevačkom županijom. Za sada su to još uvijek samoprojekcije.

Kakve su perspektive Općine Bistra u,također najavljenoj, predstojećoj racionalizaciji ukupnogbroja općina i gradova?

Ja sam o toj tematici već govorio na

Glas Bistre:

Damir Mikuljan:

Glas Bistre:

Damir Mikuljan:

Glas Bistre:

Damir Mikuljan:

Glas Bistre:

Damir Mikuljan:

%

biti

Područje demografskog i gospodarskograsta

svečanoj sjednici povodom Dana županije. Držim da ne bibilo dobro da se ta problematika promatra samo iz kabinetai na osnovu statističkih pokazatelja. Pojedina općina doistamože brojem stanovnika biti mala, ali ona svojim učinkommože nadmašivati one brojčano veće. Danas općine igradovi žive kroz projekte, a to znači da ima perspektive i zamanje sredine, ukoliko imaju viziju i ukoliko su sposobne tevizije pretočiti u kvalitetne projekte. Dakle, tu dolazimo dotoga tko čini te općine i gradove. Njih čine ljudi, njihoveupravljačke strukture, to jest subjektivni faktor. Ako je ondobar to znači da postoji puno razloga za njihovopostojanje, a ako nije i ako lokalna samouprava ne možezadovoljavati svoje osnovne potrebe, onda je upitna injihova opstojnost. Što se tiče Bistre u tom kontekstu trebanaglasiti kako postojanje naše općine nije upitno, budući daBistra spada, kao uostalom i cijela Zagrebačka županija, upodručje najživljeg demografskog i gospodarskog rasta uHrvatskoj. To zapravo znači da Općina Bistra dugoročnouopće ne mora razmišljati o tome da li će biti općina ili neće.

Pretpostavljam da je odgovorno, ali isto tako ilijepo i ugodno biti na čelu ovako uspješne županije. Kadase k tome pridoda prije opisani politički put od općinežupanije, kakvi su Vaši budući planovi, gdje se vidite sutra,da li u nekom od ministarstava, u Saboru ili negdje drugdje?

Pa, odgovor na to je vrlo jednostavan. Jacijeli svoj život vjerujem u samo jednu stvar, a to je rad, jerbez njega nema ništa. Bez obzira što smo ponekadsvjedoci da neki napreduju i bez rada i preko noći, uzpomoć raznovrsnih oblika političkih kadroviranja, ja ipakvjerujem u jednu postepenost i radišnost. Čovjek trebaraditi, a netko će onda taj rad i ocijeniti. Što će to donijeti –da li nešto novo ili ću se zadovoljiti ovime ovisi i o mojimsklonostima i o slobodnom vremenu. Preda mnom jetrenutno četiri godine zanimljivog rada i mene taj rad jakoveseli i zanima. Tu moram napomenuti kako nismo ostalisamo u granicama naše županije, već smo aktivnostiproširili započinjanjem suradnje sa južnom češkomžupanijom, a dobro surađujemo i s Hrvatima na područjuMoravske, što sve predstavlja poticaje na područjusuradnje srednje Europe.

Puno smo čuli o Vašim brojnim obavezama iradu od ranih jutarnjih do kasnih večernjih sati. Gdje je tuprostor za slobodno vrijeme i hobije, odnosno ima li gauopće?

Nažalost, slobodne aktivnosti susvedene na najmanju moguću mjeru iako bih želio da togaima više. Većinu svojeg slobodnog vremena provodim sasvojim sinovima i to mi je najdraži dio života, kao jedanstalni izvor zanimacije. Ostatak slobodnog vremena,ukoliko ga nađem, posvećen je mojim hobijima, prije svegalovu dok za ribolov gotovo da više i nemam vremena.Tijekom ljeta i godišnjeg odmora posvećujem se svojojstaroj ljubavi – ronjenju i fotografiranju podmorja.Posjedujem zbirku od nekoliko tisuća fotografija i to me upotpunosti odmara i vraća u ravnotežu.

Bio je to Damir Mikuljan naš sumještan i PredsjednikSkupštine Zagrebačke županije, čiji smo samo dio bogatogdruštveno-političkog i profesionalnog rada prenijeli ovimrazgovorom.(Darko Slukan)

Glas Bistre:

Damir Mikuljan:

Glas Bistre:

Damir Mikuljan:

INTERVJU

LIstopad 2009

Page 6: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

6 GLAS BISTRE LIstopad 2009

VI PITATE

O vodi

Kada će prestati redukcije vode u ljetnim mjesecima?(Grupa građana)

Kada će početi izvedba kućnih vodovodnih priključaka'?(Grupa građana)

Da li se izgradnjom novog vodovoda u potpunostiodustalo od „naših“ izvorišta na Medvednici? (Stjepan,Gornja Bistra)

Na početku želim se ispričati u ime Općine Bistra i u svojeosobno ime svima onima koji su u navedenom razdoblju imaliproblem u opskrbom vodom. Uglavnom se tu radilo o višimzonama naselja Gornja Bistra i Novaki. Nažalost, dugotajnasuša, ali i neracionalna potrošnja do koje je dolazilo usprkosnašim zamolbama građanima putem oglasnih ploča i internetstranica, nisu urodili plodom te smo bili prisiljeni provoditipovremene redukcije opskrbe vodom. Vjerujem da su građanisvjesni veličine napora koje Općina poduzima radi rješavanjaovog gorućeg problema. U projektu izgradnje nove vodovodnemreže do sada je izgrađeno 20 km magistralnog vodovoda i zato je utrošeno 20.000.000 kuna. U taj iznos uključeni suprojektiranje, sve potrebne dozvole, troškovi izgradnje, ljudi imehanizacije, izgradnja crpne stanice, izgradnja vodospremaitd. U 2010. prioritetna je izgradnja novih 15,5 km novihmagistralnih vodova uglavnom u Gornjoj Bistri, ali i u svimdrugim područjima Bistre u kojima postoji naglašen problemu opskrbi vodom kroz stari sustav. Istovremeno, izgradnjomnove nove crpne stanice riješiti ćemo problem snabdijevanjasvih viših zona Općine. U sušnim razdobljima godine crpnastanica će vodu iz zaprešićkog vodovoda „pumpati“ u našenajviše smještene spremnike, kako u Gornjoj Bistri tako i uNovakima. Na taj će način i tim dijelovima općine bitiosigurana kvalitetna opskrbljenost vodom. Crpna stanica uulici Ivana Gorana Kovačića u Novakima je pred završetkom.U njenu izgradnju biti će ukupno utrošeno 1.500.000 kunaračunajući tu zemljište te građevinske i strojarske radove.Građanima Bistre mogu poručiti kako sam siguran da je 2009.godina posljednja godina u kojoj smo imali nestašicu vode uBistri.

Priključivanje kućanstava na novnovoizgrađeni vodovodnisustav započeti će već sljedeće godine. Kao što sam većrekao, prioritet u rješavanju su područja u kojimaje opskrbavodom danas naglašeni problem i svakako dionica krozPodgorsku ulicu od Novaka do Poljanice gdje imamo najvećegubitke u postojećem sustavu. Radove na izvođenju kućnihpriključaka izvoditi će djelatnici Komunalnog gospodarstvaBistra jer su ekipirani i kadrovski i mehanizacijom.

Ne, naš je cilj i nadalje koristiti vodu s Medvednice gdje god jeto moguće i u čim je moguće većoj količini. Postojeća izvorišta ikaptaže na Medvednici danas nisu u dobrom stanju, njihovkapacitet je takav kakav je, a zbog starosti od 36 godinaneophodna je njihova sanacija. Dokumentaciju smo riješili i naproljeće počinjemo s radovima na sanaciji i ostalih izvoraSasvim sigurno, kapacitet ovih izvorišta u sušnom razdobljuneće biti dovoljan pa ćemo tada u sustavu imati zaprešićkuvodu. Usput rečeno, građani moraju znati da je zaprešićka

voda sve samo ne besplatna. Mi vodu od građananaplaćujemo 4,5 kuna po kubičnom metru dok je odzaprešićkog komunalnog poduzeća kupujemo po 7,82 kune.Samo ove godine, trošak za vodu koji smo do sada platili iznosi800.000 kuna i očigledno je da ćemo ubrzo morati izvršitikorekciju naše prodajne cijene vode.--------------------------------------------------------------------------------

Izvedba prve faze izgradnje kanalizacije je pri kraju. Izgrađenoje 20 km glavnog kolektora, a ostaju još dionice koje sadaizvodimo i to od Donje Bistre do škole u Poljanici i od benzinskecrpke do ulice Matije Gupca u Bukovju. Praktična uporabamože početi kada i Grad Zaprešić izgradi svoj dio mreže jer sebistranska kanalizacija spaja na zaprešićki pročišćivač. Radise o dijelu mreže kroz naselja Jablanovec i Ivanec. Premainformacijama kojima raspolažem za to je riješenadokumentacija te se očekuje da će Grad Zaprešić početi sizvođenjem radova u 2010. godini.

Cijena priključka na kanalizaciju još nije definirana. Vjerujemda će biti definirana na proljeće 2010. godine kada će se vidjetikoliku količinu sredstava možemo dobiti iz državnogproračuna.--------------------------------------------------------------------------------

Da, točno je da smo putem odvjetnice pokrenuli postupakslanja opomena za neplaćenu vodu. Od ukupno skoro 2.300domaćinstava njih ukupno 183 imaju višegodišnji dug zbogneplaćanja vode. Ukupan iznos neplaćene vode za svadomaćinstva kreće se oko 600.000 kuna. Želim naglasiti kakose većina građana odazvala na ove opomene i sada plaćajusvoje obveze. Građani se mogu javiti u Općinu i dogovoritiplaćanje duga u ratama, ali najviše na 4 rate i ovisno o iznosuduga. Svima koji su iskazali dobu volju za rješavanjem ovogproblema Općina je odobrila samo plaćanje glavnice, dok suim kamate oproštene. Onima koji ne učine ništa da bi riješiliovaj problem, poručujem kako dug prema lokalnoj samoupravine zastarjeva 10 godina i da ćemo taj dug naplatiti ovrhom stime što ćemo tada naplatiti i dospjele kamate i troškovepostupka.

Građani uglavnom podmiruju svoje obveze, ali uvijek ima ionih koji to ne čine. Zato će sljedeći korak biti naplata dugovaza grobnu taksu i komunalnu naknadu, a najavljujem ipromjenu u ritmu nadzora nad svim dospjelim dugovanjimagrađana. Naime, više nećemo čekati po nekoliko godina, veććemo opomene po dugovanjuma slati u godišnjem ritmu.

Evidentirani dužnici neće moći koristiti pogodnosti kojeosigurava Općina (subvencija prijevoza, grobno mjesto,subvencija boravka djece u vrtiću itd..) za vrijeme dok nepodmire svoje dugovanje prema Općini.

Da. Posebno najavljujem pojačanu borbu protiv ambrozije izapuštenih građevinskih i poljoprivrednih parcela koje sucentar i izvor zaraze. Komunalni redar već je poslao stotinjakopomena vlasnicima parcela od kojih tražimo da barem

O kanalizaciji

O opomenama

U kojoj je fazi izgradnja kanalizacije? (Petar, Donja Bistra)

Kolika će biti cijena kućnog priključka na kanalizaciju?(Mirko, Poljanica)

Dobio sam opomenu za plaćanje vode. Mogu li dug platitiu nekoliko rata? (Grupa građana)

Kakva je naplata drugih naknada koje građani izravnoplaćaju Općini? (Glas Bistre)

Mogu li dužnici koristiti pogodnosti koje osiguravaOpćina? (Glas Bistre)

Hoće li biti još opomena? (Glas Bistre)

Od ovog broja pokrećemo novu rubriku. U njoj ćemo tražitiodgovore na Vaša pitanja koja su od značaja za veći brojčitatelja odnosno posjetitelja portala Bistra on-line.Vaše pitanje uz naznaku kome je upućeno- pošaljite na našuadresu elektroničke pošte: [email protected] ili nazovite urednikana GSM: 099 2861 333.

U ovom broju prikupili smo pitanja koja smo dobili u razdoblju odizlaska našeg prošlog broja. Kako su sva pitanja - osim jednog -bila upućena na „Općinu Bistra“ za odgovore smo pitali čelnuosobu općine, Načelnika Krešimira Gulića.

Page 7: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

7GLAS BISTRE

VI PITATE

LIstopad 2009

redovitom košnjom održavaju svoje parcele urednima. Ukolikovlasnici to sami ne učine, učiniti će to djelatnici našegkomunalnog gospodarsta. No, vlasnici će tada platiti troškoveradova, a prijeti im i kazna u rasponu od 500 do 5.000 kunakoje ćemo naplatiti na isti način kao i ostala dugovanja premalokalnoj samoupravi.--------------------------------------------------------------------------------

Tijekom ljetnih mjeseci u vrtiću su obnovljeni prostori zaboravak djece te je potpuno renovirana kotlovnica i kuhinja. Zato je utrošeno 1.500.000 kuna, a u planu je dogradnjaprostorija za još 3 dječje grupe odnosno dodatnihsedamdesetero djece, dvorane za tjelesnu aktivnost i prostoriza stručne službe vrtića. Kapacitet vrtića danas zadovoljavabistranske potrebe, ali Bistra bilježi demografski rast idogradnjom ovih prostora zadovoljavamo potrebe za još jedanniz godina.

Prvo treba istaknuti da se vrtići u Luki i Jakovlju samostalnofinanciraju. Oni također snose i proporcionalni dio troškovazajedničkih stručnih službi i već na taj način imaju pozitivanutjecaj na ekonomičnost poslovanja vrtića u Bistri.Ekonimičnosti poslovanja doprinosi i optimalno korištenjekapaciteta kuhinje u bistranskom vrtiću - u kome se pripremahrana za sve vrtiće - što dodatno potvrđuje isplativostinvesticije u modernizaciju kuhinje u vrtiću u Poljanici.

Ne, za sada nismo planirali značajnije promjene u sustavufinanciranja boravka djece u vrtiću. U njemu Općina Bistrasudjeluje u značajnom iznosu jer subvencionira boravakbistranske djece u Dječjem vrtiću „Kapljica“ s oko 1.000 kunamjesečno za prvo dijete iz jedne obitelji, s 1.250 kuna za drugoi u cjelokupnom iznosu za svako sljedeće dijete iz iste obitelji.Ima u Bistri obitelji kojima kroz tu subvenciju općina Bistra krozgodinu dana pokloni i do 15.000 kuna. Pomnožite to s brojemod skoro 200 djece koji su zbrinuti u vrtiću pa onda s brojemmjeseci u godini i doći ćete do iznosa od preko 2.000.000 kunagodišnje kojim Općina Bistra subvencionira boravakbistranske djece u vrtiću.

Projekt za proširenje i dogradnju 13 novih učionica s popratnimprostorijama ukupno vrijedan 20.000.000 kuna od čega4.000.000 kuna osigurava Općina Bistra je gotov i trenutno je ufazi izrade glavnog projekta i izdavanja građevinske dozvole.Iako smo očekivali početak radova već krajem ove godine,izvjesno je da do toga neće doći prije proljeća 2010. godine.Vjerovali ili ne, od izgradnje škole sredinom šezdesetih godinaprošlog stoljeća pa sve do danas nije riješeno imovinsko-pravno stanje školskog zemljišta. Nažalost, tu problematikutek sada rješavamo i to je isključivi razlog kašnjenja sradovima.--------------------------------------------------------------------------------

Projekt izdavanja monografije je samo jedna od aktivnostikojima obilježavamo našu 800.-tu obljetnicu. Zato se prijesvega želim zahvaliti svim Mjesnim odborima, udrugama

O vrtiću i školi

O monografiji i filmu

Da li je dovršena dogradnja vrtića ili će biti još radova?(Ivan, Bukovje)

Kako na ekonomičnost poslovanja bistranskog vrtićautječu područni vrtići u Luki i Jakovlju? (Glas Bistre)

Hoće li se uključenost ovh vrtića u jedinstveni sustavodraziti na eventualne promjene u načinu financiranjaboravka djece u bistranskom vrtiću? (Glas Bistre)

Zbog čega se zastalo u projektu proširenja Osnovne školeBistra? (Dražen, Gornja Bistra)

Kada će biti izdana monografija Bistre o kojoj se punogovorili početkom godine? (Marija, Novaki)

građana i građanima pojedincima koji su svojom aktivnošćuomogućili dostojno obilježavanje našeg jubileja. Da, točno je,monografiju smo imali namjeru izdati do Dana Općine ovegodine, ali smo njezin izlazak iz tiska zbog opsežnog posla itražanja dodatne dokumentacije odgodili. Želja svih uključenihu projekt je napraviti sveobuhvatno djelo koje će imati trajnuvrijednost i zbog toga ne želimo žuriti. Ipak, nadamo se da ćenegdje do lipnja 2010. godine posao biti okončan i da ćemonografija biti u prodaji. Građani će monografiju moći kupitipo cijeni koštanja, odnosno Općina Bistra ne planira na tomedjelu zarađivati. Ista je stvar s filmom dio kojeg su građanimogli vidjeti u srpnju na proslavi Posvetila pred župnomcrkvom. Njegovu prezentaciju planiramo u prosincu i takođerće biti u javnoj prodaji.--------------------------------------------------------------------------------

Općina Bistra pomaže rad svih udruga i kroz finacijskasredstva koja im doznačuje bilo izravno bilo neizravno krozpokrivanje troškova. Uvijek, pa i ovom prilikom ističem kako jebrojnost udruga naše bogatstvo, a nekoliko puta godišnje izlatna pričuva ljudstva koja nam omogućuje da budemo takouspješni organizatori raznolikih događanja. Na količinusredstava kojima Općina pomaže pojedine udruge utiču ibrojnost članstva i općedruštvena korisnost i tradicija i jošpuno drugih čimbenika. No, pretpostavljam da je čitatelj pitanjemogao i izravnije postaviti. Uvjeren sam da se pitanje posebnotiče financiranja baš jedne udruge. To mislim stoga jer sam isam čuo ne baš dobronamjerne komentare vezane uzfinanciranje NK Bistra čiji sam – sticajem okolnosti –predsjednik. Pozivam sve one koji misle da mogu svojimradom pomoći ili koji bi jednostavno željeli biti predsjednikomNK Bistra neka se jave ili u klub ili meni osobno i rado ću im tomjesto prepustiti. Osobno, mislim da su kritike na rad NK Bistranepravedne i kako nije točno da u klubu ne igraju Bistrani.Naprotiv, seniorsku ekipu danas čini 80% bistrana, a ostalo suigrači iz bliže okolice. Osim toga, NK Bistra je kolektiv koji ima 8natjecateljskih ekipa – 6 ekipa u kategorijama podmlatka,seniorsku ekipu i veterane. Premalo je ovdje mjesta zadetaljniju analizu pa stoga planiram ubrzo održati sastanakkojemu će rad i način financiranja NK Bistra biti jedina tema. Oterminu održavanja sastanka biti ćete upoznati putem našihsredstava javnog priopćavanja (internet, oglasne ploče). Nasastanak javno pozivam sve građane kojima je temazanimljiva bez obzira na to jesu li i na koji način povezani sradom NK Bistra.

Da, naravno. Već sam više puta istaknuo kako mi je želja dagrađani Općine Bistra budu informirani o tome i da znaju kako ikuda su utrošeni njihovi novci. Uostalom, i u odgovorima naprethodna pitanja nisam se ustručavao spomenuti konkretnebrojke. Zato ćemo već početkom sljedeće godine, odnosnonakon izrade završnog računa, dati detaljan pregled utroškaopćinskih sredstava tijekom 2009. godine koji će uključivatipregled utroška za izvedene radove, akcije Mjesnih odbora,financiranje udruga, plaće djelatnika itd. Učiniti ćemo to krozovaj časopis. Kako je svaki broj časopisa dostupan i naopćinskim internet stranicama, možemo reći da će ovi podacibiti objavljeni i na internetu.

O finaciranju udruga

Zašto postoje tako velike razlike u iznosima kojimaOpćina financira rad bistranskih udruga? (Tomislav,Gornja Bistra)

Hoćete li građanima dati godišnji prikaz utroškaopćinskih proračunskih sredstava i na koji način? (GlasBistre)

www.bistra.orgVI PITATE

Page 8: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

8 GLAS BISTRE

OPĆINA BISTRAOdbor za dodjelu javnih priznanjaKlasa: 061-01/09-01/01Urbroj: 238/02-09-01Bistra, 14.10.2009.

N A T J E Č A Jza dostavu prijedloga za dodjelu javnih priznanja

Općine Bistra za 2009. godinu

Na temelju članka 23. Odluke o javnim priznanjimaOpćine Bistra, Odbor Općinskog vijeća za dodjelu

priznanja raspisuje

I. Zainteresirani građani, udruge, radna tijela i članoviOpćinskog vijeća te druge pravne osobe mogupodnijeti inicijativu ili obrazloženi prijedlog zadodjelu priznanja Općine.

II. Ovom prigodom Općinskom odboru se mogu uputitiprijedlozi za slijedeća priznanja:a) Javna priznanja koja dodjeljuje Općinsko vijeće

- godišnja nagrada Općine- nagrada Općine za životno djelo- proglašenje počasnim građaninom

Općine Bistrab) Priznanja koja dodjeljuje Općinski načelnik:

- povelja Općine Bistra- plaketa Općine Bistra- medalja Općine Bistra- zahvalnica- diploma.

III.KRITERIJI ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA:- godišnje nagrade Općine dodjeljuje se

pojedincima ili skupinama za rezultate u radupostignute u protekloj godini;

- nagrade Općine Bistra za životno djelododjeljuju se građanima Općine Bistra koji su nabilo koji način pridonijeli ili pridonosepromidžbi Općine u širim državnim iliinozemnim okvirima, na promicanju znanosti,gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti,športa ili svih drugih područja društvenog života;

- počasnim građaninom može se proglasiti osobazaslužna za promicanje vrijednostidemokratskog društva, položaja i ugleda Općinete za razvoj Općine;

- povelje i plakete dodjeljuju se građanima iudrugama za uspjehe u poslovanju, za zasluge urazvoju Općine, promicanje ugleda Općine i zaunapređenje kvalitete življenja;

- medalje, zahvalnice i diplome dodjeljuju segrađanima i udrugama za postignute uzornerezultate u radu, za donatorstvo i djelovanje upromidžbi Općine te za uspjehe iz djelokrugaOpćine.

NATJEČAJI I OGLASI

LIstopad 2009

O B A V I J E S T

o provođenju preventivne sustavnederatizaciji na području Općine Bistra

Troškove deratizacije će u potpunosti financiratiOpćina Bistra.

Radnici tvrtke Adria servis d.o.o. će od 26.10. do30.10.2009., te 07. i 08.11.2009. godine provoditiakciju preventivne sustavne deratizacije (trovanjeglodavaca) na području Općine Bistra.

Tretirati će se javne površine, kao i ostala mjesta nakoj ima posto j i mogućnost zadržavanja irazmnožavanja glodavaca.

Da bi se osigurao uspjeh u provođenju akcijeprovođenja preventivne deratizacije, a pritom izbjeglemogućne nezgode, u vrijeme provođenja akcijestanovnici se moraju pridržavati slijedećih naputaka:- surađivati s osobama koje će provoditi deratizaciju;- ukazati na eventualna žarišta kako bi akcija bila što

uspješnija;- držati kućne ljubimce i domaće životinje zatvorene,

a djecu pod nadzorom,;- eventualno nađene glodavce ukloniti, zakopati ili

spaliti radi mjera predostrožnosti.

U slučaju eventualnog trovanja potražiti pomoć unajbližoj zdravstvenoj organizaciji (protuotrov: vitaminK).

Za sve informacije u vezi provođenja preventivnesustavne deratizacije nazvati Adria servis d.o.o. natelefon: 01/2359-970, mob. 099/2204-307 ili pošaljetetelefaks na broj: 01/2359-973.

NAČELNIKKrešimir Gulić, v.r.

---------------------------------------------------------------------

IV.Sva priznanja dodijeliti će se na proslavi DanaOpćine, 06. prosinca 2009. godine.

V. Prijedlozi se dostavljaju Odboru Općinskog vijeća zadodjelu javnih priznanja, Poljanica Bistranska,Bistranska 98,

VI. Dodatne obavijesti možete dobiti u pisarniciOpćine Bistra ili na telefon 3390-039.

najkasnije do 10. studenog 2009.godine.

Predsjednik OdboraKrešimir Gulić,v.r.

Page 9: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

---------------------------------------------------------------------

9GLAS BISTRELIstopad 2009

KRATKE VIJESTI

Sastanak općinskog vodstva sčelnicima bistranskih udruga

10. rujna 2009. u velikoj dvoraniKC Bistra Načelnik Općine BistraKrešimir Gulić održao je radnisastanak s predsjednicima itajnicima bistranskih udrugag r a đ a n a . S a s t a n k u s uprisustvovali i najbliži načelnikovisuradnici, a odazvalo setridesetak osoba iz vodstvaudruga.

Na dnevnom redu su bilepripreme za organizaci jubicikl ist ičke utrke „Velikanagrada Općine Bistra – 100godina rođenja St jepanaGrgaca“ koja je ulicama Bistrevožena 20.09.2009. godine

Odvoz krupnog otpada (članak o utrci je na stranici 24ovog broja časopisa) te razgovoro načinu financiranja udrugagrađana na području OpćineBistra.

Spomenuta je i uloga lokalnihmedija te iznesena tvrdnja onejednakom tretmanu udruga ulokalnim glasilima. U kraćemkomentaru načelnik je naglasio

, što do sada kodvećeg broja udruga nije bioslučaj.

Davorin Bažulić

da se i od udruga očekujeiskazivanje potrebe zaobjavljivanjem informacija osvome radu

Urednički komentar

Nažalost, u međuvremenu naovom planu nije zabilježennikakav spomena vrijedanpomak. I nadalje informacije oplanovima, događanj ima,akc i jama i l i pos t ignut imuspjesima i za časopis i zainternet portal dobivam od svegaili četiri bistranske udruge. Sviostali i nadalje ostaju jakosamozatajni.

ruralnog prostora, promicanjavrijednosti i važnosti očuvanja iunapređenja poljoprivrede iruralnog prostora u ukupnomd r u š t v e n o - g o s p o d a r s k o mrazvitku zemlje.

Nakon završetka postupkakandidiranja i objave kandidata,od 19. listopada do 2. studenog2009. traje dostavljanje glasačkihlistića svim članovima Komoreu p i s a n i m u U p i s n i kpoljoprivrednih gospodarstava,na adresu navedenu u Upisniku.Birači glasuju prema mjestuprebivališta fizičke osobe –n o s i t e l j a o b i t e l j s k i hpoljoprivrednih gospodarstava,o d n o s n o p r e m a m j e s t uprebivališta vlasnika obrta,odnosno sjedištu pravne osobe.

Popunjeni glasački listići morajuse dostaviti Povjerenstvu poštomdo 27. studenog 2009. godine do16:00 h, na adresu Ministarstvapoljoprivrede, ribarstva i ruralnograzvoja, Ulica grada Vukovara 78,10 000 Zagreb – Pisarnica, snaznakom na zatvorenoj koverti:„za Povjerenstvo za provođenjeizbora za Skupštinu Hrvatskepoljoprivredne komore – neotvarati“.

Važeći glasački listić (glasačkilistić sadrži upute za glasovanje)jest onaj na kojem se glasuje zakandidate navedene na listiću ikoji je popunjen tako da sezaokruži broj ispred imena iprezimena odnosno nazivakandidata, ili ako je biračglasovao za manji broj kandidataod broja koji se bira u toj izbornojjedinici. U Zagrebačkoj županijibira se najviše 9 kandidata zaOPG-a, a za ostale pravnesubjekte najviše 2 kandidata.

Nevažeći glasački listić jest onajkoji je nepopunjen, onaj na kojemje birač glasovao za višekandidata od određenog broja ilionaj koji nije dostavljen uodređenom roku.

Odvoz krupnog otpada za svanaselja Općine Bistra biti će usrijedu 18.11.2009. godine.

Eko-flor plus d.o.o. moli građaneda krupni otpad iznesu dan prijeodvoza i da odvoje željezo odostalog otpada te da nakonprolaska kamiona ne iznosenikakav otpad jer on neće bitinaknadno odvezen.

U krupni otpad ne spada: šuta tj.o t p a d o d g r a đ e v i n s k o gmaterijala, gume (kamionske,osobnih vozila, traktorske),školjke automobila te tekućiotpad - ulja, boje , otapala itd...,već se odvoz krupnog otpadavrši isključivo iz kućanstava.Posude za ostali otpad u vrijemeodvoza krupnog otpada trebadržati na vidljivom mjestu.

Sastanak općinskog vodstva sčelnicima bistranskih udruga

O raspisivanju prvih izbora zaSkupštinu HPK pisali smo naportalu Bistra on-line u članku od29. rujna 2009. godine.

Hrvatska poljoprivredna komoraje samostalna i neovisna stručna iposlovna organizacija koja jeosnovana s ciljem promicanja,zaštite i zastupanja interesačlanova Komore, edukacije isavjetovanja članova Komore,pružanja potpore članovima us v r h u u n a p r e đ e n j apoljoprivredne proizvodnje i

Izbori za Skupštinu Hrvatskepoljoprivredne komore

Page 10: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

rođenja

Zagrebačka Krešimir Bendeković 1975 Medven Draga Medven Draga 6

Zagrebačka Zdenko Cesnik 1962VrbovecSamoborski

Vrbovec 76

Zagrebačka Božica Čičko 1955 Gornji Laduč M.Gupca 39

Zagrebačka Veselko Đurkan 1958 Ježevo Sportska ulica 15

Zagrebačka Dario Frangen 1972 V. Gorica E. Laszowskog 29

Zagrebačka Damir Horvatić 1968 Stara Kapela Stara Kapela 88

Zagrebačka Dubravka Horvat-Uzelac, dipl.agr. 1957 Draga Svetojanska Draga Svetojanska 8

Zagrebačka Marijan Kiseljak 1950 Brdovec I. Gregorića 32

Zagrebačka Stjepan Klak 1963 L. Dubrovčak Savska 97

Zagrebačka Ante Kodžoman 1953 V. Gorica S. Kolara 4

Zagrebačka Željko Kos 1969 Hrnjanec S. Domjanića 8

Zagrebačka Stjepan Kunovec 1954Posavski Bregi,Ivanić-Grad

Savska 92

Zagrebačka Ljubomir Kunović 1961 Breznik Plešivički Breznik Pleševički 41

Zagrebačka Ivan Kuzmec 1941 Lazina Čička Lazina 24

Zagrebačka Zlatko Mužinić 1962 Križevčec Križevčec 24

Zagrebačka Zdravko Pankretić 1960 Gaj Gaj 131

Zagrebačka Ivan Pavliček 1955 Ledina Ledina 49

Zagrebačka Ivan Vojvodić 1960 Novaki Videkovići 16

Zagrebačka Dario Vugec 1979 Donja Pušća Trešnjevačka 1

10GLAS BISTRE LIstopad 2009

KRATKE VIJESTIIzborna lista za Skupštinu Hrvatske poljoprivredne komore

izborna jedinica ime prezimegodina

prebivalište adresa stanovanja

U pauzi koncerta Ivice Pepelkaprije vatrometa, po prvi put jeokupljenoj publici izravno na zidužupne crkve prikazan spot KUD-aBistra snimljen 1. srpnja. Spot je -prema jedinstvenoj ocjeni svihprisutnih - odlično napraviorežiser Milo Ostović sa svojomekipom.

Bistranske pjevačke zvijezde

U prvom redu, nasmijan od uha do uhaje režiser spota Milo Ostović

Iz obilja kvalitetne glazbeneponude ovogodišnjih DanaBistre izdvajamo spontani iizuzetno uspješan nastupnekolicine bistranki i bistrana,kvalitetom ravan pjevačkimzvijezdama koje su ove godinegostovale u Bistri. Naime,13.7.2009. po svršetku koncertaIvice Pepelka okupljene sunastavili zabavljali prisutnibistranski amateri. Njihovnastup nije samo kod vašegurednika izazvao misao kakonjihova kvaliteta zaslužuje više -na misao mi pada ideja kako bisljedeće godine upravo njihovnastup mogao biti okosnicaj e d n o g c j e l o v e č e r n j e gglazbenog programa.

Prvi je nastupio Marijan Sever-Šeni, svestrani igeneracijama poznati bistranski glazbenik...

... nastavila Biserka Štuglin, jedna od vodećihsolistica zbora Kulturno-umjetničkog društva Bistra ...

Page 11: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

Polufinale - PRSTIĆI

Polufinale - LIMAĆI

Za treće mjesto

PRSTIĆILIMAČI

NK INTER ZAPREŠIĆ – NK LOKOMOTIVANK TRNJE – NK BISTRA

NK PONIKVE – NK INTERNK ZAGOREC – NK PREČKO

PRSTIĆI NK INTER – NK TRNJELIMAČI NK PONIKVE – NK ZAGOREC

NK LOKOMOTIVA – NK BISTRANK INTER – NK PREČKO

0 : 10 : 3

0 : 31 : 2

0 : 20 : 1

FINALE

1 : 33 : 1

11GLAS BISTRELIstopad 2009

KRATKE VIJESTI

... te Zdravko Škender, najpoznatiji bistranskitamburaš, pjevač i zabavljač (sve u jednojosobi) i okosnica Kulturno-umjetničkogdruštva Bistra.

Kao šećer na kraju, zamjenik načelnika inačelnik Općine Bistra pokazali su nam daodlično funkcioniraju i u pjevačkom duetu- Darko Sever-Šeni i Krešimir Gulić

Najbolji na tuniru bili su:

Šturlan Filip (Bistra)

Cvok Patrik (Bistra) po. 8 golova

Barišić Daniel (Bistra) pr. 4 gola

Zendeli Antonio (Inter)

Knez Franko (Inter) po. 7 golova

Škrlec Jurica (Zagorec) pr. 3 gola

U Kategoriji Prstića:

U kategoriji Limača:

Najbolji igrač:

Najbolji strijelac:

Najbolji golman:

Najbolji Igrač:

Najbolji strijelac:

Najbolji golman:

Nogometni turnir zanogometaše mlađih uzrasta

REZULTATI ZAVRŠNICE NOGOMETNOG TURNIRA

Slavlje mladih nogometaša NK Bistra po svršetku turnira

U nedjelju 14.06.2009. u Dvorani OŠ „Bistra“,održao se međunarodni taekwondo turnir "2.Bistra Open", u organizaciji TK kluba „Bistra“.Na ovom natjecanju nastupilo je 160natjecatelja iz 13 klubova i 2 zemlje (Srbija iHrvatska) kroz vrtićke i predškolske uzraste, teselekcije mlađih kadeta.

Najboljom natjecateljicom turnira u uzrastupredškolaraca proglašena je Jastrebovanatjecateljica Magdalena Žura.

Taekwondo klub Bistra nastupio je sa 28natjecatelja koji su na domačem terenu ostvariliiznimno dobar rezultat u ekipnim plasmanima:Kadeti A ekipno 1 mjesto, Kadeti B ekipno 3mjesto, kategorija u udaračkim tehnikama Kick2 ekipno mjesto i sveekipni plasman 2 mjesto uborbama i kicku.

2. BISTRA OPEN

ORGANIZATOR:

MJESTO:

VRIJEME:

SELEKCIJE:

TKD klub „Bistra“

OŠ „Bistra“, Bistra

14.06.2009.

vrtićanci/ke,mlađi kadeti/nje

132

160

BROJ KLUBOVA:BROJ ZEMALJA:BROJNATJECATELJA:

Page 12: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

12GLAS BISTRE LIstopad 2009

d.o.o. za ugostiteljstvo i trgovinu

Poljanica Bistranska, Podgorska 142

LIMOX

•Veliki izbor domaćih jela

peka i pizza iz krušne peći, roštilj

•Priređujemo sve vrste proslava do 60 osoba

rođendane, krstitke, pričesti, firme

– Novo – otvoren cijele godine

Informacije i rezervacije na tel. 091 5606 389

O b a v j e š t a v a m o s v ezainteresirane da će odsredine mjeseca studenog2009. godine na portaluBistra on-line biti mogućedavati poslovne i privatneo g l a s e . V i š e d e t a l j apronađ i te na por ta lu :www.bistra.org ili nazoviteurednika na 099 2861 333.

UDRUGA VINOGRADARA"SVETI NIKOLA-BISTRA"

- nagrađena vina berbe 2008. g.

BARICA ŠPOLJAR - rekonstrukcijanarodnih nošnji i nakita

STIL d.o.o. - radna i zaština odjeća

MVM - proizvodi od obojenih metala

CVJEĆARNA S&Z - cvjećarskiproizvodi i uređenje interijera

BRAVARIJA JOŽICA - proizvodiod kovanog metala

ANIMA MEDIA d.o.o. - izložbaoriginalnih fotografija sbistranskim motivima

VIJESTI

AGRO VIT - program proizvodaod eteričnih ulja

AGRO CAR d.o.o. - proizvodivoćarsko-vinogradarskog programa

S a j a m j e o t v o r i o Ž u p a nZagrebačke županije StjepanKožić, a tradicionalno je održan usportskoj dvorani Srednje škole"Ban Josip Jelačić" .

Zakupom izložbenog prostorakojeg je bez naknade stavila nar a s p o l a g a n j e b i s t r a n s k i mpoduzetnicima i udrugama, OpćinaBistra je i ove godine pomoglanjihov nastup na sajmu. Ovegodine tu pogodnost su iskoristili:

Od 16. do 18. listopada održan je11.-ti Međunarodni gospodarskisajam u zaprešiću na kome susvoje proizvode i usluge predstavilii bistranski gospodarstvenici doksu u kulturno-zabavnom dijeluprograma nastupi l i č lanovinekoliko bistranskih udruga.

Gospodarski sajam u Zaprešiću

Page 13: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

VIJESTI

Od starine se na Bistricu išle peške, pak su i letestak išli najodlučnejši, mi drugi ki kak, nou pribralnas se liepi broj.

4. kolovoza (Velikemešnaka) ili kak bi stareši rekli -Kre Božjega lica - zbavili smo naše zavietnehodočašče pri Majke Božje Bistričke.Dok smo na Kalvarije molili muku-Križni pout rosila jekiša, popoldan je bile soujnčane. Poldašnu skupnuSvetu mešu vuz našega plebanuša vlč.TomislavaNovosela služili su farniki Vrapča, Carevdara, IvajncaBistrajnskega ... i Marijabistrički župnik vlč. ZlatkoKoren.Novačajnski „Kosi i Grlice“ (više Grlice), a i nas jednepetnejst starešeh oblekli smo naše bistrajnske ruhe.Pucica Karla recitierala je stihove „ Bistrička Mati“, a jasam prečitala moj „Bistrički spomenek“. Potem smo fpršecije od „Ave Marije“ popevajuči došli do cirkvenevrat, a ounda klečeči do lontara.Nazajdnem su nam naši plebanuši podelili blagoslof,a z liepem govorem, pozdravem i zafalu jošče jemputobratil nam se rektor Nacionalnoga Svetišta MajkeBožje Bistričke i bistrički župnik vlč. Zlatko Koren.(Vera Grgac)

Naše proščenje na Bistrice

d.o.o. za ugostiteljstvo i trgovinu

Poljanica Bistranska, Podgorska 142

d.o.o. za ugostiteljstvo i trgovinu

Poljanica Bistranska, Podgorska 142

ISO9001

RE

GIS

TERED COM

PA

NY

vl. Josip Jumić

tel./fax: 3390-484

mob.: 098/ 187-94-81

BRAVARIJA

LIMOXLIMOXDONJA BISTRA, MOKRIČKA 10

TEL. 3390-504

FAX: 3357-607

GSM:

091/ 5045-535

•Veliki izbor domaćih jela

peka i pizza iz krušne peći, roštilj

•Priređujemo sve vrste proslava do 60 osoba

rođendane, krstitke, pričesti, firme

•Veliki izbor domaćih jela

peka i pizza iz krušne peći, roštilj

•Priređujemo sve vrste proslava do 60 osoba

rođendane, krstitke, pričesti, firme

podnožje skijaških staza

– Novo – otvoren cijele godine– Novo – otvoren cijele godine

Informacije i rezervacije na tel.Informacije i rezervacije na tel. 091 5606 389091 5606 389

Page 14: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

14GLAS BISTRE LIstopad 2009

RADOVITijekom cijelog ljeta i u prvim jesenskimdanima nastavljeni su intenzivni radovi usvim dijelovima Općine.

Radovi su obuhvaćali izgradnju za Bistru bitnihkomunalno-infrastrukturnih objekata, ali i onihkoji su za cilj imali poboljšanje uvjeta boravka upostojećim objektima (Dječji vrtić „Kapljica“),uređenje okoliša oko kulturno-povijesnihspomenika (crkva Svetog Nikole), povećanjekapaciteta i uređenje posrojećih objekata

(groblje u Poljanici) ili uređenje i privođenjestarih i derutnih objekata novoj svrhi (vinskipodrum kod crkve Svetog Nikole). Neki od ovihradova su dovršeni dok su neki još uvijek uizgradnji.

U sadržaju časopisa naći ćete detaljnije člankeo pojedinima od ovih objekata ili o događanjimakoja su dovršenim objektima u međuvremenuodržana, a na ovim stranicama donosimo kolažslika sa sadašnjom situacijom gradilišta.

Kompletnim renoviranjem kuhinje i kotlovnice te uređenjemboravišnog prostora vrtić u Poljanici osposobljen je za brigu otristotinjak djece

Uređeno korito potoka Bistra u centru Donje Bistre zadovoljavasve tehničke i estetske kriterije

Uređen je okoliš župne crkve u Poljanici te je postavljeno nekolikostilskih svjetiljki za rasvjetu prostora i klupa za sjedenje

Od derutne zgrade, vinski podrum izrasta u prepoznatljiv ireprezentativan objekt

Da

vorin

Bažu

lićD

avo

rin

Ba

žulić

Da

vorin

Bažu

lićD

avo

rin

Ba

žulić

Page 15: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

15GLAS BISTRELIstopad 2009

Proširenje mosta preko potoka Bistra u Stubičkoj ulici Izgradnja nogostupa u centru Donje Bistre

Izgradnja kanalizacije od centra Donje Bistre do škole u Poljanici Izgradnja crpne stanice u Novakima

Izgradnja grobnica na groblju u Poljanici Sa svim uređenjima kroz 3 faze izgradnje u groblje u poljanicibiti će utrošeno 15.000.000 kuna

RADOVI

Da

vorin

Bažu

lićD

avo

rin

Ba

žulić

Da

vorin

Bažu

lić

Da

vorin

Bažu

lićD

avo

rin

Ba

žulić

Da

vorin

Bažu

lić

Page 16: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

16GLAS BISTRE LIstopad 2009

OBIČAJI

Bistrani v trsju

Predstavljanje bistranskih običaja i pjesama uzberbu grožđa u vinogradu i vinskom podrumužupne crkve Sv. Nikole u Poljanici Bistranskoj.

Rodila zemlja trseka,rodil je trsek rozgicu,rodila loza grozdeka.Grozdek nam daje kaplicu,kaplica krepi dušicu.(narodna zdravica)

Kultura sadnje i uzgoja vinove loze, te proizvodnjavina u Hrvata stara je više od tisuću godina. O tomesvjedoče mnogobrojni pisani dokumenti(darovnice hrvatskih narodnih vladara, statutigradova), arheološki nalazi i kameni spomenici odkojih je svakako najpoznatiji Baščanska ploča kaoprvi naš pisani (glagoljski) spomenik nastao oko1100.te godine na otoku Krku koji je zbog svojihornamenata u obliku lišća i tropleta od vitica vinoveloze jedinstveni takav primjer u svijetu.

Vinovu lozu su, negdje oko 4. stoljeća prije Krista, unaše krajeve donijeli Grci. S dalmatinskih otokaVisa, Hvara i Korčule proširila se tijekom idućihstoljeća na ostala područja naše domovine. Vino jeu tradiciji Hrvata uz kruh i sol simbol gostoljubivosti,ali i vjere jer zajedništvo kruha i vina čine temeljeuharistije odnosno sakrament žrtve tijela i krvi

Kristove. I zato ne treba čuditi da je hrvatska pisanai usmena književnost, koja je uvijek pratila životnaroda, puna narodnih pjesama, zdravica,napitnica i izreka koje govore o vinu, vinovoj lozi ivinogradima.

(osmi stih napitnice J. Keresturija iz sredine 18.st.Izvor: rkp. ONŽO HAZU sign. MH 191.)

Nekoliko dana uoči Miholja (Sv. Mihovil, 29. rujna)koji je ''zapovedani vinogradarski svetek'',

,, te članovi udruge

predstavili su u vinogradu župnog dvora bistranskenarodne običaje i pjesme vezane uz berbu grožđa.

Pred župnom crkvom Sv. Nikole okupili su ses košarama i demižonima kojima se na početku snekoliko riječi obratio Domaćin (Željko Prša).Bistranski župnik vlč. Tomislav Novosel je prijeprigodnog posvećenja i zajedničke molitve izraziosvoje zadovoljstvo što se na ovaj vratio život

sa željom da se i nadalje trebatruditi kako se ne binarodni običaji i posebnostbistranskog kraja. Uz opaskutežakima da moraju obavezno

ili fućkati da ne bipojeli i tako štetu

domaćinu napravili, naš ježupnik posvetio berače iuputio ih u vinograd, jer kakoje sam rekao: ''Cirkvica je zadušu, za telo je kliet''!

Raspjevana se družina uzpjesmu ''Zvjezdice Danice'' ivesele tamburaše uputila

. Za kolni pri jevoztamburaša i pratnju ostalihsudionika pobrinuli su sebistranski ljubitelji konja. Uberbi su sudjelovali članovis v i h s e k c i j a K u l t u r n o -umjetničkog društva ''Bistra'' s

Zatem pak dojde szveti Mihaly,Grozdje zezreli, budemje bral.Kume moj dragi! dajszega napij,Josche nasz nebu, dajszega vzij.

Bistranski običaji kod berbe grožđa

Udrugavinogradara, vinara i ljubitelja dobrog vina Sv.Nikola - Bistra Kulturno - umjetničko društvoBistra Bistrajnski potepuhi

težaki

breg

zatrli

popevatigrojzdje

vtrsje

Među beračima brojni su bili Grojzdeki, starija grupa podmlatka KUD-a Bistra

Domaćin Željko Prša(mikrofon je, naravno, sitan ustupak duhu današnjice) Velečasni Tomislav Novosel pozdravlja berače

Mužikaši su imali povlasticu prijevoza Bistranska konjica

Štefica Flegar i Verica Grgacsu pročitale nekoliko svojih pjesama

Domaćin i autorica teksta u analitičkom zanosu

Vesela družina pred vinskim podrumom

Jedan od „logističara“ – Darko Sever na zadatku

Da

vorin B

ažu

lić

Page 17: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

Domaćin Željko Prša(mikrofon je, naravno, sitan ustupak duhu današnjice)Domaćin Željko Prša(mikrofon je, naravno, sitan ustupak duhu današnjice) Velečasni Tomislav Novosel pozdravlja beračeVelečasni Tomislav Novosel pozdravlja berače

Mužikaši su imali povlasticu prijevozaMužikaši su imali povlasticu prijevoza Bistranska konjicaBistranska konjica

Štefica Flegar i Verica Grgacsu pročitale nekoliko svojih pjesama

Štefica Flegar i Verica Grgacsu pročitale nekoliko svojih pjesama

Domaćin i autorica teksta u analitičkom zanosuDomaćin i autorica teksta u analitičkom zanosu

Vesela družina pred vinskim podrumomVesela družina pred vinskim podrumom

Jedan od „logističara“ – Darko Sever na zadatkuJedan od „logističara“ – Darko Sever na zadatku

Page 18: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

18GLAS BISTRE LIstopad 2009

bogatim repertoarom prigodnih pjesama (

i dr.). Entuzijazma nijenedostajalo jer kako kaže stara narodna izreka:''Kad se trga, svak u lozu mrda - kad se kopa, svakse kroz nju mota''.

Domaćin Željko je bil vesel jer mu se videlo daberba bu dobra pa je za sve berače pripremioi . Uz domaći kruh, špek i bilo je tu igibanice i - za prste polizat! A dase ne bi krijepilo samo tijelo nego i duša pobrinulesu se članice udrugeizvedbom nekoliko svojih prigodnih stihovaautentičnog kajkavskog izričaja. Vera Grgacrecitirala je pjesme ''Klopotec'', ''Od leta do leta'' i''Pri našoj klieti'', a Štefica Flegar ''Vinogradarskuspoved''. Nakon dobre kapljice domaćin je svojetežake brzo otrijeznio riječima: ''Si v trsje nazaj!''

(prvi stih napitnice J. Keresturija iz sredine 18. st.Izvor: rkp. ONŽO HAZU sign. MH 191.)

Išelbudem v kleticu, Na malenom brijegu, Sel si bumpod brajde, Stara Bistra

Bistrajnski potepuhi

obedpijaču klobase

sajenog kolača

Nikaj na szvetu lepshega ni,Neg' je goricza, kada rodi;Muscko ze trudi, ter sze verti,Damusze delo nezamudi.

K a k o s e p r o s l a v l j asvršetak berbe?

Nakon što berba završi, običajje da domaćin napikne trijagode s grozda na tri .Ovaj put to nije učinio domaćinveć je zahvalu i blagoslov trsaobavio gospodin FranjoTenšek riječima:

Kad je blagoslov trsa bio gotov, domaćin je svimaprisutnima uputio poziv: ''A sad ideme to malezgaziti nek' moštek poteče!''. Nakon što je grožđepobrano, stisnuto je na način kako se to nekadaradilo - uz pomoć ženskih nožica. Kako je toizgledalo vidljivo je na naslovnici ovog broja. Timeje berba završena, a veselje, svirka i pjesmanastavljeni su do noći.

I tako, dok svi ponovno iščekujemo dolazak SvetogMartina kako bismo prisustvovali još jednomceremonijalnom krštenju mošta i njegovomprevođenju u vino, ne zaboravite: dobro vino jeizvor nadahnuća, ali ''Tko bez mjere vino ljubi,zdravlje i sve svoje gubi'' (nar. izreka).

.

(Narodna pjesma, god. 1843.rkp. ONŽO HAZU sign. MH 191)

Klementina Batina(stručna suradnica Odsjeka za etnologiju HAZU)

roždine

''Fala ti od srca jer si namdonesel slatki i obilan rod.Falimo i dragome Bogu kaj tenije stukla tuča, kaj te nijep o h a r a l a i s p a l i l ap e r a n o s p o r a . A m i t iobećajemo da bumo i k letudošli. Bumo te rezali, vezali,okapali, špricali i si buju došlitak' rad. U to ime, ja te krepim stri jagode u ime Božje. Krepim

te u ime svetoga Miholja. Krepim te u ime svetogaMartina. Krepim te u ime svetoga Vinceka. Daj namBog poživi gorice i klet da bude vesel celi zagorskisvet.

Što ti hasni dragi brate turobnomu bitiBolje tebi s prijatelji veselomu biti.Pusti buru neka puše, pusti ljude tepsti,Ti se trsi tvoju čašu do kaplje iztresti

''

Franjo Tenšek za vrijeme blagoslova trsa; u pozadini autorica teksta

OBIČAJI

Bistrani v trsju

Davo

rin B

ažu

lić

Page 19: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

19GLAS BISTRELIstopad 2009

UDRUGA MLADIH BISTRE

Jedna od najmlađih bistranskih udruga, ne samopo imenu, već i po članstvu, bila je vrlo aktivnatijekom proteklih nekoliko mjeseci

Udrugu čije smo prve akcije vidjeli krajm prošle godineprilikom osmišljavanja i realizacije preojekta snimanjadokumentarnog filma o Bistri bila je svestrano aktivnatijekom ljetnih mjeseci. Prvo smo ih 14.6.2009. uočili udijeljenju preventivnih letaka na igralištu OŠ Bistra uakciji Prevencija kao zaštita mladih od pakla alkohola,droge i kriminala organiziranoj u suradnji s PUZaprešić i bistranskim kontakt policajcem DraganomGrgićem. Namjerno je izabrano školsko igralište jersu igrališta okupljalište mladih ljudi koja se sve manjebave sportom, a sve više okreću porocima i lošimnavikama. Porast ovisnosti i kriminaliteta međumladima sve su veći problem u Bistri, kao i u ostalimdijelovima Hrvatske. Na ovaj način, članovi Udrugemladih Bistre uz pomoć djelatnika policije, pokušali suupoznati mlade ljude s problemima koje donosiovisnost. Datum za podjelu letaka izabran je jer je togvikenda u Bistri održan državni izviđački višeboj (DIV)i državno izviđačko orijentacijsko natjecanje (DION),a upravo su izviđači primjer organizacije mladih kojaomogućava smislen i koristan način upotpunjavanjaslobodnog vremena.

U Kulturnom centru Bistra je ovog ljeta u organizacijiUdruge mladih Bistre održana izložba fotografaamatera pod nazivom ''UM otvara vrata''. Izložbom,otvorenom 19.6.2009. predstavilo se 10 autora u 3teme: “Urbano”, “Makro” te “U i oko Bistre”. Uz uvodneriječi Lucije Peše i riječi dobrodošlice predsjednikaudruge Tomislava Kerepa, izložbu je himnom otvorioMuški pjevački zbor Bistrani. Gospođa Verica Grgacje upotpunila otvorenje izložbe sa nekoliko prigodnihstihova. Veliki broj okupljenih zaljubljenika u ovu vrstuumjetnosti pozdravio je i načelnik Krešimir Gulić.Izložba je omogućila umjetnicima, uglavnom mladimtalentiranim ljudima, da iznesu svoje radove izvansvakodnevnog okruženja i počaste mještane Bistrepravom ljepotom. Osim 27 radova izlagača, na izložbije predstavljena milenijska fotografija BistreDomagoja Eršeka (vidi sljedeću stranicu) te jezahvaljeno svima koji su omogućili da se ona snimi.Žiri u sastavu Jasna Antoljak, Mario Besprska i MirkoAntoljak imao je težak zadatak dodjele nagrada zatroje najboljih fotografa u tri teme. Najbolja urbanafotografija je „Svakog dana mislim na tebe“ DomagojaEršeka, a isti autor je nagrađen i u temi “Makro” zafotografiju pod nazivom „Bistra u kaplji vode“. U temi’’U i oko Bistre’’ najboljim su proglašeni „Bistrajnskimladenci“ uradak Domagoja Sironića. Izložba jeupotpunila Kulturni centar Bistre pravim kulturnimužitkom, fotografima amaterima omogućila da pokažu

''UM otvara vrata 2009.''

Svestrano aktivni

svoju darovitost i ljubav prema fotografiranju, aposjetiteljima dala mogućnost da i sami ocijeneizložbu i pojedine radove. Izložbu koja je bila otvorenasvakog dana od 17:00 do 21:00 posjetio je značajanbroj bistrana. Svima koji je nisu posjetili ostaje prilikada to učine dogodine, kada članovi UM Bistreplaniraju novu sličnu izložbu.

Tom

isla

v K

ere

p

„Bistri um u zdravom tijelu“

Udruga mladih Bistre organizirala 10. listopada napomoćnom igralištu NK Bistra 1. sportske igre mladihpod nazivom „Bistri um u zdravom tijelu“. Na igrama jesudjelovalo 40-ak djece do 16 godina starosti,većinom djeca iz udruga Srce i 25. Samostalnadružina izviđača "Bistra".

Udruga mladih Bistre u jesen nastavlja saovogodišnjim planovima, te je na prvom sastankunakon ljetnog odmora osnovala dvije nove sekcije;sekciju inovatora i umjetničku sekciju. Naime, Udrugamladih Bistre je 5. listopada kao punopravni članprimljena u „Hrvatski savez inovatora“. Članoviudruge su već posjetili izložbu inovacija pod nazivom„Budi uzor“, održanu 2.10.2009. u Osijeku. Najvećiprojekt kojeg ove godine udruga planira jeorganizacija vlastite izložbe inovacija u prostorijamaKulturnog centra, 12. i 13. prosinca. Osim bogatograda sekcije inovatora, umjetnička sekcija planiraizvesti nekoliko predstava za djecu. Članovi udrugeporučuju mladima, i onima koji se tako osjećaju, kakojoš uvijek nije kasno da se pridruže - ostalo je mjestaza sve one kojima nije dovoljno samo sjediti ugledalištu.

Također, svi oni koji u podrumu skrivaju vlastiteinovacije, slobodno se mogu obratiti udruzi kako bi se ite inovacija uvrstila na izložbu, ali i pružila mogućnostza daljnje izložbe, kako u Hrvatskoj, tako i izvan nje.(db)

Što slijedi?

Page 20: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

20GLAS BISTRE LIstopad 2009

Mnoga naselja u Hrvatskoj i u svijetu imaju svoju "Milenijsku fotografiju" - od lipnja ove godine ima je i Bistra.

Povodom bistranske obljetnice u organizacijuUdruge mladih Bistre te uz sudjelovanje članovabistranskih udruga i mještana Bistre, na pomoćnomterenu igrališta NK Bistra 14. lipnja 2009. članudruge Domagoj Eršek snimio je bistranskumilenijsku fotografiju.U tu je svrhu na terenu igrališta iscrtan logotipobilježavanja 800.-te godišnjice Bistre u veličini 20 x30 metara. Nazočni su se rasporedili unutariscrtanog logotipa, a autor je s ljestava vatrogasnogvozila JVP Zaprešić snimio sliku s visine od 28metara. Tehničku obradu fotografije napravili suTanja Antoljak i autor Domagoj Eršek, a javnosti jepredstavljena u Kulturnom centru Bistra naotvaranju izložbe fotografija u organizaciji UM Bistra(vidi prethodnu stranicu).

Bistransku milenijsku fotografiju možete vidjeti i nainternetu na adresi:http://www.bistra.org/images/stories/6100/6181.jpg(db)

PROJEKTI

Milenijska fotografija

Domagoj Eršek, autor milenijske fotografije

Domagoj Eršek

Da

vorin

Bažu

lić

Page 21: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

21GLAS BISTRE

Uz 800.-tu obljetnicu spomena Bistre

U vrijeme kad se ljudi lako okupljaju okosumnjivih vrijednosti, brojni bistranskiamateri i učenici OŠ „Bistra“ su nam podarilivečer zajedništva i provjerenih vrijednosti.

Osamstoto ljeto teče... od prvog spomena imenaBistre u pisanim povijesnim izvorima.

Tijekom cijele 2009. godine Župa i Općina Bistraobilježavaju 800.-tu godišnjicu od prvogspomena imena Bistre u povijesnim izvorima. Uobilježavanje su uključene brojne udrugegrađana i ustanove. Tako smo 8. lipnja usportskoj dvorani OŠ „Bistra“ imali prigodunazočiti večeri poezije nazvanoj „Bistri na dar“.

Priredbu je osmislila Štefica Ivić, pedagoginja uOŠ Bistra, veliki zaljubljenik u lijepu riječ i skladanzvuk, kojoj ovo nije jedina priredba takve vrste. Uprogramu su, prema njezinoj želji, sudjelovalesve udruge s prostora nekadašnje Župe (ŽupaSvetoga Nikole Bistra i Župa Marije Pomoćnice izIvanca Bistranskoga): KUD „Bistra“, Muškipjevački zbor „Bistrani“, KUD „Jablanovec“,udruga „Bistrajnski potepuhi“, Zbor udrugeumirovljenika, Zbor crkve Marije Pomoćnice,Udruga žena „Jablanovečice“, Udruga „Srce“,Školski pjevački zbor i učenici Osnovne škole„Bistra“. Osobito je bilo zgodno slušati recitacijučetiriju generacija obitelji Sever (svekar, snaha,unuka i praunuk).

Bio je to pravi blagdan kajkavskih stihova koje suispjevali bistranski poete, od školske djece do

OSNOVNA ŠKOLA BISTRA

LIstopad 2009

onih koji imaju objavljene pjesničke zbirke.Oživjela je pred nama stara Bistra kroz pjesmedavnih pjesnika, a s jednakom ljubavlju pjevaju joji danas najmlađi Bistrani. Bila je to cjelovečernjahimna posvećena Bistri.

Ništa Štefica nije propustila. Zahvaljivalo se Boguna svim darovima kroz dugih osam stoljeća.Zahvaljivalo se ljudima koji su ovu Župu ibistranski kraj oplemenili svojom ljubavlju,žuljevima, strpljivošću, blagošću i svimepozitivnim što pridonosi rastu jedne zajednice.Sve vidove života ljudi ovog kraja popratila jepjesnička riječ te mili i slatki „kaj“.

Pjevalo se zipkama i dječici, majkama i očevima,bakama i djedovima... Oživjela su sjećanja nastare hiže slamnatih krovova, slušali smo zvona scrkve Sv. Mikule koja pozivaju na molitvu. Pjevalose bistranskim bistrim potocima, rodnim poljima,davnim žetelicama i žetvi, poznatoj bistranskojnošnji i lijepim običajima. Isticane su zaslugeCrkve koja je kroz cijelu povijest bila majka iučiteljica. Klicalo se Mariji – Zlatnoj zori iOdvjetnici Kroacije. S osobitim žarom pjevalo seUskrslome Kristu da Zorom svoga Uskrsnućaprati naše današnje i buduće zore...

U vrijeme kad se ljudi lako i često okupljaju okosumnjivih vrijednosti, podarena nam je večer bezdisonantnih tonova, večer u kojoj su provjerenetradicionalne vrijednosti našle svoje mjesto udušama i srcima Bistrana i svih koji u Bistri žive.(Šimun Čagalj)

Da

vorin

Bažu

lić

Page 22: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

22GLAS BISTRE

DJEČJI VRTIĆ KAPLJICA

Svečanim otvorenjem novog Dječjeg vrtića uJakovlju, održanim 2. listopada, bistranskidječji vrtić izrastao je u veliki pogon u kojitrenutno polazi ukupno tristotinjak djece.

Naime, jakovljanski dječji vrtić, u dogovoruopćinskog čelništva Jakovlja i Bistre, djeluje kaodrugo područno odjeljenje bistranske Kapljice, učijem sastavu već otprije se nalazi i Dječji vrtićLuka. O sadašnjem brojčanom stanju djecezbrinute kroz ovu predškolsku ustanovu, brojudjelatnika koji o njima brinu, te o popunjenostikapaciteta upitali smo ravnateljica Vlastu Mešalićkaže:

„ Od ukupno tristotinjak polaznika našeg vrtićanjih 195-ero polazi bistranski vrtić, dokpodružnica Jakovlje broji 75-ero, a Luka 45-eropolaznika, čime su u potpunosti popunjeni svivtrićki kapaciteti. Što se tiče djelatnika vrtićatrenutno nas je zaposleno četrdesetak, štozadovoljava postojeće standarde.

O provedenim aktivnostima kojima su, tijekomljetnog razdoblja, osigurani uvjeti kako bi se uvrtiću mogao kvalitetno zbrinuti toliki brojnjegovih korisnika te što je sve napravljeno sciljem podizanja ukupne kvalitete vrtićkih uslugaravnateljica je nastavila:

„Tijekom ljetnih mjeseci obavljeni su radovi napoboljšanju standarda vrtića. U to spadapreuređenje kotlovnice i izgradnja nove kuhinje sventilacijom i nabavkom cjelokupne opreme.

Izrasli u pogon vrijedan poštovanja

LIstopad 2009

Vlasta Mešalić , ravnateljica dječjeg vrtića „Kapljica“

Rezultat toga je činjenica da se sada, po prvi putaod postojanja vrtića, hrana u cijelosti priprema unašem vrtiću. U tu je svrhu utrošeno oko1.500.000 kuna.

Obzirom na sadašnje stanje brojnosti djece,odnosno popunjenosti kapaciteta, ravnateljicusmo upitali za koje će razdoblje navedenikapaciteti biti dostatni i kakvi su budući planovivezani uz proširenje vrtićkih prostora.

„ Budući planovi vezani uz postojeće kapacitetevrtića odnose se na proširenje bistranskogobjekta. U planu je njegova dogradnja s tri novesobe, pripadajućim sanitarijama, dvoranom zatjelesni te uredskim prostorijama za potrebestručnih službi. Idejni projekt za ovaj zahvat većpostoji. U suradnji sa županijskim službamaupravo je u tijeku sređivanje zemljišnih podataka,odnosno razgraničenje školskog i vrtićkogzemljišta. Sama realizacija proširenja planiranaje tijekom 2010. godine i njena će dinamika ovisitio financijskim mogučnostima.

(ds)

Kuharice u novoj kuhinji

Dark

o S

luka

n

Davo

rin B

ažu

lić

Page 23: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

LIstopad 2009

Novi bistranski suvenir – bistrajnski zlatniki i srebrnjaki

Stotinjak „Bistrajnskih peneza“ je pozlaćeno iopremljeno prigodnim poklon kutijicama teće se uskoro moći nabaviti, kao podsjetnik naovogodišnji veliki općinski jubilej.

Bistrajnski penez

U proslavu 800-te godišnjice prvog pisanogspomena imena Bis t re u pov i jesn imdokumentima, do sada najveću bistranskumanifestaciju, Udruga Bistrajnski potepuhiuključena je s više raznovrsnih aktivnosti.

„Potepuhi“ najzačajnijima drže uprizorenjevlastitog scenskog prikaza Bistra kroz povijest,promociju zbirke pjesama Štefice Flegar podnazivom „Bistre na dar“ te izradom bistranskekovanice, popularnog „Bistrajnskog peneza“.

Priredbu „Bistra kroz povijest“, svojevrsnibistranski vremeplov kroz proteklih osamstoljeća, Potepuhi su u više navrata izveli nabistranskim pozornicama, od premijere održanekod Župne crkve povodom Posvetila doRokovskog proštenja u Novakima. Isti prikaz„Potepuhi“ planiraju uprizoriti povodomVendelinske nedelje u Donjoj Bistri te u sklopukulturno-umjetničkog programa na svečanojsjednici Općinskog vijeća Bistre povodom DanaOpćine u prosincu. Zanimljivost ove priredbe,koja je neosporno i izvorno bistranskogkaraktera, je njezin odličan prijem i napozornicama izvan Bistre gdje su je „Potepuhi“ dosada izvodili. Na poziv organizatora „Potepuhi“su „Bistru kroz povijest“ do sada izveli namanifestacijama Ljeto u Krapini, Zahvala jeseni uKlanjcu, Kestenijada u Kostajnici i naPodsusedskim jesenima.

Inicijativu članova udruge kojom je osmišljenbistranski suvenir, kovanica koja na sebi ima sjedne strane općinsko, a s druge župnoznakovlje, podržali su početkom godine članoviOpćinskog odbora za proslavu 800-te godišnjiceBistre.

Od ideje do realizacije nije prošlo puno vremenapa su ubrzo izrađeni kovački alat i kostim zakovača.

BISTRAJNSKI POTEPUHI

Za promociju bistranske kovanice - od pukaodmah prozvane „Bistrajnskim penezom“ –izabran je prostor kod Župne crkve u Poljanici zavrijeme proslave Posvetila. Tom je prilikom prve„bistrajnske peneze“ iskovao, za tu prigoduangažirani kovač, općinski načelnik KrešimirGulić.Na sveopće zadovoljstvo kovanica je odlično

Načelnik Gulić je u prisustvu Vlč. Tomislava Novosela iskovaoprvi bistranski penez

prihvaćena, te je uz prikaz njezine izrade, potomprezentirana na svim ostalim ovogodišnjimopćinskim događanjima. Budući da su suvenirisvojim idejnim rješenjem i pristupačnm cijenomodlično primljeni kod bistranske javnosti,općinsko čelništvo odlučilo se i za njihovuekskluzivniju izvedbu pa je njih stotinjakpozlaćeno i opremljeno prigodnim poklonkutijicama. Ta izvedba suvenira uskoro će semoći nabaviti, kao podsjetnik na ovogodišnjiveliki općinski jubilej.

Izradom ovog suvenira, Potepuhi su dodatnoupotpunili bogat sadržaj svojih radionica. Uzpriču o tradicijskoj proizvodnji kruha, od kukuruzapreko žrvnja, melje i pečenja kruha i žganaca,klepanja kosa i srpova, košnje trave i žetve,pranja i peglanja (rohlanja) rublja, vuglenarstva,rudarstva i sviranja vergleca, sada se možeponešto naučiti i o negdašnjem načinu bavljenjakovačkim zanatom.

(ds)

23GLAS BISTRE

Dark

o S

luka

n

Page 24: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

24GLAS BISTRE LIstopad 2009

OBLJETNICE

Ove se godine „poklopila“ 100-ta godišnjicarođenja Stjepana Grgaca i 800-ta obljetnicaspomena Bistre u povijestnim izvorima.Iskor iš teno je to za organizaci juMeđunarodne biciklističke utrke kojom suobilježene obje obljetnice.

Malo se koja sredina može pohvaliti nekimekoga prati epitet „najbolji svih vremena“.

Bistra spada u sredine koje to imaju u osobiStjepana Grgaca koga znalci redovito nazivaju„najboljim hrvatskim biciklistom svih vremena“.Biografski članak o Štefu objavili smo u broju 5našeg časopisa u ožujku prošle godine na strani24.

Ove se godine „poklopila“ 100-ta godišnjicarođenja Stjepana Grgaca i 800-ta obljetnicaspomena Bistre u povijestnim izvorima.

Iskorišteno je to za organizaciju Međunarodnebiciklističke utrke kojom su obilježene objeobljetnice.

Organizaciju su uspješno proveli Biciklističkiklub „Ivanić“ iz Ivanić-grada i Općina Bistra. Dokje iskustvo biciklističkih djelatnicka iz Ivanić-grada iskorišteno za organizaciju utrkesukladno pravilima Hrvatskog biciklističkogsaveza i međunarodne federacije, OpćinaBistra pobrinula se za sve ostale tehničkedetalje od osiguranja trase utrke do nabavke ipodjele pobjedničkih pehara. Kad govorimo oosiguranju staze, naravno da su neposrednoosiguranje natjecatelja tijekom utrke provodilidjelatnici MUP Hrvatske, PP Zaprešić no važnoje istaći i ulogu stotinjak bistranskih volontera izskoro svih udruga koji su tijekom održavanjautrka osiguravali raskrižja duž cijele stazeurtke.

Međunarodna biciklistička utrka

Anim

a m

edia

& F

orm

a s

tudio

Page 25: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

25GLAS BISTRELIstopad 2009

Staza utrke vodila je bicikliste cijelom Bistrom,pojedini je krug bio dugačak nešto manje od 15kilometara. Start utrke bio je pred rodnomkućom Stjepana Grgaca u Novakima,Podgorska 53, a cilj kod crkve Svetoga Roka.Ustvari, vožene su dvije odvojene utrke. U prvojutrci nastupili su početnici i kadeti koji su vozili 3kruga, a u drugoj su 6 krugova vozili natjecateljiu kategorijama žena, juniora, seniora iveterana.

Po okončanju utrke najboljima po kategorijamaprizanja su uručivali Predsjednik OV OpćineBistra Stjepan Drviš, Načelnik Općine BistraKrešimir Gulić te članovi najuže rodbineStjepana Grgaca, nećakinja Verica, nećakStjepan, kćer Zlatica i sin Krešo.

U svome obraćanju okupljenima Načelnik Gulićje naglasio veliki značaj koji sportska dostignućaStjepana Grgaca imaju u bistranskoj i hrvatskojsportskoj povijesti. Također je istaknuo kako bise ova utrka ubuduće svake godine trebalavoziti u Bistri sredinom rujna, u vikendu koji jenajbliži datumu rođenja Stjepana Grgaca.Također je istaknuo kako Općina planirapreimenovati križanje Selske i Podgorske uliceu Trg Stjepana Grgaca na kome bi strebao bitipostavljen i spomenik ovom bistranskomvelikanu.(db)

Utrka je vožena kroz sva naselja Općine Bistra

Iako Bistra nema biciklistički klub to nikako neznači da nije bila - osim redarske službe - aktivnonatjecateljski zastupljena na međunarodnojbiciklističkoj utrci povodom 100-te obljetnicerođenja Stjepana Grgaca i 800-te obljetnicespomena imena Bistra u pisanoj povijesti.

U kategoriji juniora sa startnim brojem 87 jenastupio Belušić Tomislav, Bistran koji vozi u ekipiBK Stubaki iz Stubičkih Toplica. Na koncu utrkeTomislav je zauzeo osmo mjesto u svojojkategoriji.

Davo

rin B

ažu

lić

OBLJETNICE

Djeca Stjepana Grgaca, sin Krešimir i kćer Zlata s KrešimiromGulićem, načelnikom Općine Bistra

Page 26: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

LIstopad 2009

PLANINARSKO DRUŠTVO BISTRA

Bistranski su se planinari svojim ovogodišnjimglavnim usponom približili granici od 4.000metara

Jedna od rijetkih bistranskih udruga, ako ne i jedina,koja promociji Bistre najviše doprinosi djelovanjemdaleko od matičnog područja, je Planinarsko društvo„Bistra“. Dapače, svoje najveće uspjehe planinariostvaruju daleko od gužve i vike, tako svojstvenedrugim djelatnostima koja se odvijaju na otvorenom.

Nakon prošlogodišnjeg uspona članova na Triglav,2.864 m visok najviši vrh Julijskih alpi cilj glavnogovogodišnjeg uspona bio je 4.164 m visoki Breithornna samoj granici Italije i Švicarske. Za mladobistransko planinarsko društvo to je bio veliki izazov,prvenstveno u logističkom smislu. Nabavaneophodne opreme šest članova društva financiranaje isključivo vlastitim sredstvima učesnika pohoda,dok su organizacijski, transportni, prehrambeni,smještajni i svi drugi troškovi podmireni sredstvimaprikupljenim donacijama.

Uglavnom zbog skraćenog trajanja pohoda iprevrtljivih vremenskih prilika krajnji cilj pohoda nijeostvaren. U ukupno četiri dana boravka na visiniiznad 3.500 metara priroda je iskazala punobogatstvo palete meteroloških događanja. Počelo je„polarnom“ snježnom mećavom do sa smrznutimsnijegom koji „pjeskari“ svaku otkrivenu površinutijela, a temperatura se spusti ispod -10C iako jesredina srpnja. Da ne povjeruješ, samo jedan dan izamećave snažno sunčevo zračenje višestrukopojačano refleksijama sa snjegom pokrivenihpovršina pali kožu tolikom silinom da ne pomaže nidebeli nanos kreme za sunčanje sa zaštitnim

Nadomak magične granice 4.000 metara

LIstopad 2009

faktorom 50. U takvim uvjetima članovi PD Bistrapopeli su se na 3.883 m visoki Klein Matterhorn (MaliMatterhorn), vrh u neposrednoj blizini glavnog cilja.

Na vrhu Malog Matterhorna

Nekoliko dana prije izlaska ovog broja „Glasa Bistre“iz tiska ista ekipa članova društva uspješno je izvelatehnički najteži i najzahtjevniji organizirani uspon odosnutka društva do danas. Bio je to uspon po grebenuna 2.547 metara visoki vrh Prisojnik u Julijskimalpama.(db)

Na grebenu Prisojnika

Planinarsko društvo „Bistra“ zahvaljujese svim donatorima koji su omogućilirealizaciju uspona u centralnim Alpama.

Zahvaljujemo se iostalim donatorima čijom pomoći smouspjeli prebroditi sve teškoće i izvršitiuspon u Alpama. Bili su to Općina Bistra,Pharmatheka-consult, Anima media,Sestra maca, Poljokem, obitelj Miroslavašpoljara, Sutla-Kod Jureka, Limox iIveta-marketing.

Osobito se zahvaljujemo gospodinuDamiru Mikuljanu, predsjednikuSkupštine zagrebačke županije čijomje zaslugom i osobnim zalaganjemZagrebačka županija bila glavnipokrovitelj uspona.

26GLAS BISTRE

VJENČANJA - PROSLAVE RAZNIH VRSTA - SPROVODI...10298 Poljanica Bistranska, Podgorska bb

01/ 3391 1691, 091/ 500 5223

LIMARIJA RUDOLF

POVOLJNE CIJENE

Da

vorin

Bažu

lić

Da

rko

Du

tko

vić

Page 27: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

PROIZVODNJA RADNE ODJEĆEPO NARUDŽBI

Frizerski obrt Lolita

Renata Špoljar

atm

Donja Bistra, Belušići 3+ 385 33 58 926+ 385 98 871 547

Radno vrijeme:Pon-sri-pet UtorakČetvrtak Subota

9.00 - 20.00 8.00 - 15.0013.00 - 20.00 7.00 - 14.00lolitalolita

CV

JEĆARNICA

S&Z

VJENČANJA - PROSLAVE RAZNIH VRSTA - SPROVODI...10298 Poljanica Bistranska, Podgorska bb

01/ 3391 1691, 091/ 500 5223

VJENČANJA - PROSLAVE RAZNIH VRSTA - SPROVODI...10298 Poljanica Bistranska, Podgorska bb

01/ 3391 1691, 091/ 500 5223SERVIS KLIMA IRASHLADNIH UREĐAJA

GORNJA BISTRA, Pljuskovec 4, 098/ 212-783

B O R O V E C

Krapinska 1410298 D. Bistra

01/ 3390 879Tel/fax:

Nevenka Miškićdirektor

TRGOVINA: Stubička 511a mob: 091/ 522 77 40

LIMARIJA RUDOLFLIMARIJA RUDOLF

SERVIS ZA ČIŠĆENJE

"NENA"

Izabrati knjigovodstveni servis, jedan je od težih poslovnih izbora. Kako ćete znati tko ćeVam pružiti dobar savjet? Kako ćete znati da li ćete dobiti podršku koju trebate?

Odlučili smo Vam olakšati taj izbor...

o Ustrojavanje i vođenje poslovnih knjiga: dnevnika, glavne knjige, knjigeblagajne, knjige ulaznih računa i knjige izlaznih računa,

o Ustrojavanje i vođenje evidencija: nematerijalne i materijalne dugotrajneimovine, materijala, rezervnih dijelova i druge vrste sitne imovine, salda kontidobavljača, salda konti kupaca, analitike plaća radnika, poreznih karticaradnika, zaliha u maloprodaji, podataka za zalihe u veleprodaji, sve propisaneporezne evidencije,

o Izrada svih potrebnih poreznih prijava za Poreznu upravu,o Izrada financijskih izvještaja za potrebe javne objave i za potrebe statistike u

skladu sa računovodstvenim standardima i u propisanim rokovima,o Pomoć pri izradi računovodstvenih politika i procjena u skladu sa Hrvatskim

standardima financijskog izvještavanja i Međunarodnim standardimafinancijskog izvještavanja,

o Cjeloviti obračuni plaća radnika i eventualnih naknada, s pripadajućimdoprinosima i porezima, uz sastavljanje propisanih izvještaja za:Menadžere ,Zaposlenike,Strance,

o Utvrđivanje i obračun plaće u naravi (izrada Odluke o uvjetima i načinukorištenja osobnih automobila u privatne svrhe),

o Knjigovodstvene usluge,o Usluge vođenja poreznih evidencija, poreznih prijava i poslovno savjetovanje,

Obrt MILČIĆza knjigovodstvene usluge i poslovno savjetovanje

Ivanec Bistranski, Ivanečka 17

Kontakt:mob.: 098/9428 -330

tel./fax.: 01/3358 – 014E-mail : [email protected]

Knjigovodstvene usluge koje vam mi možemo pružiti...

• Za obveznike vođenja dvojnog knjigovodstva (trgovačka društva, obrtnici„dobitaši“, zadruge i slični...)

• Za obrte i samostalna zanimanja

• Za neprofitne organizacije (športski klubovi, kulturno umjetnička društva,strukovne udruge, zajednice, vjerske zajednice, udruge građana),

• Izrada godišnje prijave poreza na dohodak za građane - povrat poreza.

Izvodimo:

- pocinčanu, bakrenu i bojanu limariju

- popravke i prepravke limarije

- krovopokivačke radove

Ferdinand Rudolf

GSM: 091/ 3391-315

POVOLJNE CIJENEPOVOLJNE CIJENE

Vlasnik

GSM: 098 / 58 - 69 - 33 bez SMS-a

SNJEŽANA KUKEC

SERVIS ZA GLAČANJERUBLJA

- generalno šžavanje Vaše ku

stana ili ureda

- š šta

či ćenje iodr će,

či ćenje stubi

- dolazimo po rublje naVašu adresu i vraćamou kratkom roku

Page 28: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

POVJESTICE

Ove godine 16. kolovoza na Rokovsku nedjeljuobilježili smo svečano 145. obljetnicu naše kapele.

1864. – 2009.

Kako je poznato cijela ova godina je u duhu 800-teobljetnice pisanoga spomena Bistre i Župe SvetogNikole iako je lako je zaključiti da je crkva i starijabudući da se već spominje kao postojeća.Pretpostavlja se da su i naše kapele jednako stare, nos vremenom su dograđivane, obnavljane ili paknanovo građene. Tako je i s kapelom Sv. Roka uNovakima.

U dokumentima nalazimo da je uz današnjuPodgorsku ulicu bila i točionica baruna Raucha koja jeizgorjela u požaru zajedno sa starom drvenomkapelicom Sv. Roka. Za kratko vrijeme na istommjestu podignuta je nova, nešto veća, isto takodrvena kapela, koja je s vremenom propadala. Kakoje kapela postala premala, 1863. godine ondašnjižupnik Jakob Cerovski odlučuje izgraditi novu kapelu idaje oglas u novine, na koji se odazvalo višezagrebačkih poduzetnika – obrtnika.

3.kolovoza.1863. godine u nazočnosti Kotarskogsuca iz Donje Stubice napravljen je i potpisan ugovorte je posao povjeren zagrebačkom obrtniku BaltazaruMajcenu.

Za novu kapelu prema nacrtu i proračunima – bitnoveću od stare , bilo je potrebno više mjesta, pa jekupljeno susjedno zemljište od Josipa Gjurin za 200forinti. Spretni i marljivi župnik dao je novac iz župneblagajne, a prikupljenaa određena svota od župljana,koji su također pomogli oko gradnje. 11. lipnja 1863.godine počeli su kopati temelje, 18. lipnja u staroj

Nova kapela na novom mjestu

kapeli služena je Sv. misa, potom su svi skupa krenulina gradilište i blagoslovili temeljni kamen.

Okupilo se veliko mnoštvo župljana i tada je privanjskom uglu zida na desnoj strani od ulaznih vrata ukamenu „luknju“ za to napravljenu položen ispis – kojije stavljen u staklenku, pa limenu škatulju, a ondapokriven drugim velikim kamenom (isti takav ispis oprikupljenom i potrošenom novcu i materijalu stavljenje u jabuku na tornju). U rujnu iste godine kapela jedovršena i pokrita te je 22. rujna blagoslovljen križ ijabuka na tornju (s ispisom kao i u temelju). Do srpnja1864. godine kapela je potpuno uređena, oslikana iograđena cintorom, te je uz veliku svečanostblagoslovljena na Rokovsku nedjelju 1864. godine.

21. kolovoza 1864. godine u nazočnosti susjednihžupnika iz Brdovca, Vrapča, Stenjevca i KraljevogVrha te bistranskih župljana sa župnikom Cerovskimdošle su pred kapelu četiri procesije („ oko 4000dušah“) koji štuju Svetog Roka , zaštitnika odsvakojakih nevolji, a osobito od kožne bolesti, kapelaje blagoslovljena.

Bila je to svečanost koja će ostati „nepozabljena“ iprenositi se s koljena na koljeno.

Od šest bistranskih svećenika, trojica su svoje Mlademise služili u našoj kapeli.16. kolovoza 1868. godine služio je ovdje svoju prvuSvetu misu Ivan Martinčić iz Jablanovca, a 21.kolovoza 1870. godine Mladu misu služio je StjepanKučas iz Bukovja.

Na Rokovsku nedelju 1887. godine u obnovljenojkapeli (postavljen je novi veliki žrtvenik,propovjedaonica i ponovno je pomalana i oslikanakapela), Mladu misu služio je ovdje Rok Kučastakođer iz Bukovja.

Ovo je također mjesto gdje su od 1848. godine dodanas svi naši župnici služili svoje prve mise koddolaska u našu župu.

Travnja mjeseca 1848. pračen velikim mnoštvomljudstva od Krapinskoga mosta, Ivanca i Jablanovcanovi župnik Jakob Cerovski bio je „ upeljan“ u našu

Veličanstvena svečanost i blagoslov

Bistranski svećenici služili Mlade mise unašoj kapeli

Kapela Svetog Roka u Novakima

Kapela Svetog Roka u Novakima

28GLAS BISTRE LIstopad 2009

Da

vorin

Ba

žulić

Page 29: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

29GLAS BISTRELIstopad 2009

kapelu, tu je služio Svetu misu i potom otpraćen užupnu crkvu Svetog Nikole.

I ostali naši župnici kojih se i mi sjećamo, vlč. Ivasović,Horjan (Koščak), Drugčević i sadašnji naš župnik vlč.Tomo Novosel svoju službu u našoj župi počeli su uovoj kapeli.

16. kolovoza 1964. godine svečano smo obilježili100.-tu obljetnicu naše kapele. Bila je to velikasvečanost na kojoj se okupilo mnoštvo bistranskihžupljana, a također i susjedni župnici iz Brdovca,Pušće, Marije Gorice, Stubice, Vrapča i Stenjevca,koji su tradicionalno dolazili k nama na Rokovskoproštenje.

Pripravili smo se devetnicom, u nedjelju su bile Svetemise u 8 i 11 sati i pontifikalna Sveta misa poslijepodne koju je služio msgr. dr. Dragutin Hren, dekanStubičkog dekanata preč. J. Govedić, te oci franjevciCiprijan Vupota i Časlav Husnjak iz Zagreba, župniciBrdovca, Pušče, D. Stubice , Kraljeva Vrha i našdugogodišnji župnik Juraj Horjan.

Proteklih desetljeća kapela je prekrivena, postavljenje novi podni kamen, napravljene stepenice na kor,klupe, promjenjeni prozori, uvedeno je grijanje, sadase saniraju zidovi, a planirana je i daljna restauracija.

Svako ljeto imali smo u našoj kapeli vjeronauk za našeprvopričesnike i firmanike i to za djecu iz Ivanca (njihje uvijek bilo najmanje, a bilo je godina kada nije nitijedno dijete iz Ivanca bilo na Prvoj Sv. pričesti !?) ,zatim Jablanovca, Novaka, Bukovja i Donje Bistre.Tu nam je bila podjeljena i Prva pričest.

Po tradiciji u kapeli je poldanica svake godine:

Još malo povijesti i tradicije

- na Svečnicu- na Bijelu nedjelju- na Veliku Gospu- na Rokovo- 2 mise na Rokovsku nedjelju- 2 mise na nedjelju Rokovskog posvetila- na Zafalnu nedjelju (1. nedjelja po blagdanu SvihSvetih)- te na „Rodoševe“ (2. dan po Božiću)

I ove godine kao i proteklih služene su dvije Svetemise i Večernjica – („litanije se sad drugačpopevaju...“).

Uz našega župnika na misi poldanici je koncelebriraofra. Mirko Jozić.Priprava za blagdan bilo je „Trodnevlje“ koje je vodionaš župnik vlč. Tomo Novosel.

Naši odborniki (N.Car, Z.Car, J.Puzjak, M.Zajec)prizvali su novačajnske udruge(T. Ščapec, S. Car, D. Gašparinčić, S. Filipčić, V.Grgac) i Bistrajnske Potepuhe, pak su se dogovorilikoj bu doj delal i tak je i bile.

Dugogodišnja je tradicija organizacija veselice,domače muzike, srneči gulaš i pijača Lovačkogadruštva „Kuna“. Takaj su po trejti put tancali i popevalinaši novačajnski „ Kosi i Grlice“, a „Bistrajnskipotepuhi“ su kovali i tržili svoje peneze.

I ovaj tekst je prečitan f cirkve, a takaj i jedna pesma: „Rokovske proščejne“.

Sake lete na naše proščejne dojdeju licitari i kramari, aze svem kamijonem punem drvenarije (košare,mekle, tuporišča) i joče sakojčega dopela jenSanoborec. I letes je bile lepe i vesele, došli su i zezagrebačkega radija- Radijo Slemena- našaJeblanofčajnka Ana Lackovićeva, pak smo i na tajnačin povedali de smo i od kad smo i z Anu smo sipopili gverc i pojeli korice (medejnake).

Tak je obiležena 145. letnica naše kapele.

Ufamo se da se ni pobožnost spram Svetoga Rokanigdar nebu dotrgla.(Vera Grgac)

Kako je danas

POVJESTICE

Page 30: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

30GLAS BISTRE LIstopad 2009

GOSPODARSTVO

Eršek d.o.o. – „biznis“ uz pomoćkalifornijskih glista

Krupni stočari?!

S proizvodima tvrtke Eršek d.o.o. tržište Bistre, kao i cijeleHrvatske, susreće se od sada već davne 1986. godine,kada započinju s proizvodnjom supstrata, odnosnomješavina za travnjake, crnogorice, cvijeće i za zelenekrovove, kao i s proizvodnjom ekološkog gnojiva –glistenjaka, koje se dobiva uz pomoć kalifornijskih glista.

O počecima bavljenja ovom djelatnošću, preko prvih hobizanimacija do njihovog istinskog prerastanja u ozbiljni„biznis“, razgovarali smo s osnivačem i direktorompoduzeća Radoslavom Eršekom.

„Naši prvi počeci bavljenja ovom djelatnošću datiraju iz1986. godine, kada se iz hobija počinjem baviti uzgojemkalifornijskih glista, odnosno uz njihovu pomoć sproizvodnjom ekološkog gnojiva – glistenjaka. Od 1988.godine djelujemo preko raznih poljoprivrednih zadruga, dabi 1995. registrirali vlastito poduzeće za poljoprivrednuproizvodnju, trgovinu i usluge.“

Eršek dalje pojašnjava: „Nažalost, od samih početaka pado današnjih dana naša je proizvodna djelatnost bremenitabrojnim problemima. Tako za proizvodnju ekološkihgnojiva, za razliku od brojnih drugih vidova poljoprivrednihproizvodnji, ne postoje nikakve subvencije, budući da ovadjelatnost još uvijek nije zakonski regulirana, odnosno dana tom području nisu doneseni nikakvi podzakonski aktikojima bi se regulirala pravila ponašanja u našoj branši. Tonajbolje ilustrira podatak da smo mi uzgajivači kalifornijskihglista svrstani u krupno stočarstvo. Drugim riječima, značida zapravo nismo zanimljivi nadležnim institucijama,obzirom da se tom djelatnošću u Hrvatskoj bavi svega trojeproizvođača“.

Upitan o samom proizvodnom ciklusu, kao i kapacitetimaproizvodnje, budućim planovima i samoj isplativostiproizvodnje Eršek je nastavio:

„Sama proizvodnja započinje stavljanjem glista u betonskegredice, koje se potom svakoga tjedna prihranjujubiomasom, koju gliste prerađuju tijekom procesa koji trajeoko godinu dana. U tom razdoblju glistenjak će narasti za50 do 60 centimetara, nakon čega se vadi iz gredica kako biu narednih dva do četiri tjedna sazrio te time bio spremanza pakiranje i plasman.“

O kako kvalitetnom se proizvodu radi Eršek potkrijepljujepodatkom kako se u svijetu ovakva ekološka gnojivatretiraju više kao cjepiva za tla, a manje kao gnojiva,odnosno da se kod njih ne vrednuje njihova trenutnaprihrana, već je naglasak stavljen na dugoročnompopravljanju tla i posješivanju njegove živosti.

Kako naprijed

„Što se tiče novih ideja i proširenja proizvodnje njih nenedostaje, ali je problem u njihovom provođenju u djelo.Naime, mi godišnje koristimo od 400 do 500 m biomase pasmo tako došli na ideju izgradnje bioelektrane, kaoobnovljivog izvora energije. Ali, od ideje do realizacijeispriječio se čitav niz birokratskih problema – dok se uEuropskoj uniji podržavaju takvi projekti kod nas to nijeslučaj. Na primjer, u zakonskoj regulativi propisan je takoveliki kapacitet elektrane koji je za nas male, obiteljske,proizvođače neizvediv, a veliki proizvođači niti ne postoje.“

Eršek dalje nastavlja: „Što se tiče isplativosti bavljenja ovimposlom ona zasigurno postoji. Uz puno rada i odricanja, uzorganizaciju posla kao obiteljske djelatnosti, gdje se čestone broje odrađeni radni sati, kao i uz spremnost s nošenjemdanas sveprisutnog problema naplate“, zaključio je Eršek.

Usprkos svim problemima, kao i sve većem problemunabavke stajskog gnojiva, po riječima Radoslava Eršekaovdje se ipak radi o zanimljivoj i ekološki osviještenojproizvodnji. Svakome tko se odluči baviti tim poslom,Eršek je spreman pomoći svojim znanjem i bogatimiskustvom.

Iako se ovdje radi o zahtjevnom i opsežnom poslu to neznači da slobdnog vremena uopće nema. Naprotiv, uzdobru organizaciju Eršek još uvijek nalazi vremena i za svojveliki hobi - za bavljenje paraglajdingom, gdje ujednoobnaša i funkciju predsjednika bistranskih Nebeskih letača.

(ds)

„ERŠEK“ d.o.o.za poljoprivredu, proizvodnju, trgovinu i uslugeDonja Bistra, Novi put 49Tel: 01 3390 303 i 091 3390 303

3

U ovom broju Glasa Bistre predstaviti ćemo dva gospodarska subjekta, kojiideja, kao i ekološkim obilježjima djelatnosti kojima se bave zavrijeđuju našuekoloških gnojiva, dobivenih od kalifornijskih glista, dok u drugoj pričiodnosno njegovo bavljenje pčelarstvom i proizvodnjom meda.

Eršek u novom plasteniku za uzgoj kalifiornijskih glista

Da

rko

Slu

kan

Page 31: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

31GLAS BISTRELIstopad 2009

ako ne svojom veličinom onda svakako zanimljivošću samih poduzetničkihpozorno st. U prvom projektu radi se tvrtci Eršek d.o.o. i njezinoj proizvodnjipredstavljamo Obi teljsko poljoprivredno gospodarstvo Stjepana Križanića,

OPG Križanić – medom do zdravlja

Zahtjevan posao

Različite vrste meda, propolisa, peludi, mednih rakija, auskoro i matičnih mliječi, samo su neki od bistranskihputeva zdravlja, kojima nas već 25 godina sigurno vodiiskusna i znalačka ruka Obiteljskog poljoprivrednoggospodarstva Stjepana Križanića iz Gornje Bistre.

Danas respektabilna proizvodnja meda započela je sasvimslučajno promišljanjem Križanića i njegovih kolega sradnog mjesta o načinima upotpunjavanja kućnihproračuna, odnosno iznalaženja nekog korisnog hobija.Uskoro Stjepan s trojicom prijatelja nabavlja prvu stručnuliteraturu o pčelarstvu, potom i svoje prve košnice, dok1993. godine osnivaju drugo po redu pčelarsko društvo uZagrebu, pod imenom Pčelarsko društvo Lipa Zagreb.

Prisjećajući se tih vremena i aktivnosti Stjepan Križanićističe:

„S idejom pčelarstva krenuli smo baš u pravo vrijeme. Bilismo mladi i ambiciozni, željni znanja, za razliku od tadavećine starijih pčelara Zagreba i okolice. Svijesninedostatka brojnih znanja iz područja pčelarstva odmah seprihvaćamo knjiga i učenja, a isto prakticiramo i danas,kada u zimskim mjesecima redovito polazimo predavanjana zagrebačkom Veterinarskom fakultetu, kao i seminarepo pčelarskim društvima.“

O tome što je sve kroz edukaciju i dugogodišnje iskustvonaučio i kako je ta saznanja pretočio u bavljenjepčelarstvom Križanić nastavlja:

„Najvrednija priznanja i odličja, dobio sam 2007. godine,kada na godišnjem ocjenjivanju na zagrebačkom Sajmumeda osvajam zlatnu medalju za kestenov med i brončanoodličje za bagrem. Zahvaljujući postignutoj kvaliteti ičinjenici kako su moji proizvodi od velikog značaja zaukupno zdravlje, do sada nisam nikada imao problema saplasmanom svojih proizvoda. Većinu proizvoda prodamputem direktne prodaje, a dio sudjelovanjem naraznovrsnim sajmovima i manifestacijama. Velikapotražnja rezultirala je idejom o otvaranju poklon galerije ukojoj će se sjediniti proizvodi od meda s prigodnimsuvenirskim aranžmanima. To se već do sada pokazalodobrim proizvodnim opredjeljenjem, a samu galerijunamjeravam urediti u staroj hiži u svojem dvorištu.

Kako većina nas konzumenata meda zapravo ne poznajesamu suštinu ovoga posla, sljedeće pitanje odnosilo se naopis samog proizvodnog ciklusa, njegovu težinu,kapacitete, te konačno i njenu isplativost.

„Pčelarstvo je zahtjevan posao u kojem se svi posloviobavljaju ručnim radom. Zato uspješno bavljenjepčelarstvom nije moguće bez istinske ljubavi prema tomposlu i samim pčelama. Ujedno, to je i izuzetno zanimljiv isložen posao, koji traje čitave godine, no u konačnici odnjega se može dobro živjeti, odnosno može se spojitiugodno s korisnim. Naime, u pčelarstvu rentabilnostzapočinje s 30-ak košnica, dok je njih 100-tinjak potrebnoza solidnu egzistenciju. No, to znači puno, pa čak i previše,posla za jednu osobu. Danas veći pčelari imaju između 300i 400 košnica, dok ja radim s njih 50-ak, iz kojih dobivam oko1000 kilograma meda.“

„Na sreću, danas nas u proizvodnji prati i država, koja sveregistrirane pčelare godišnje subvencionira sa 40 kuna pokošnici i 2 kune po kilogramu meda. Znatnu pomoć dobiosam i od naše općine, koja je nama individualnimproizvođačima ove godine izradila i dala na korištenjetipske štandove, za potrebe sudjelovanja na sajmovima imanifestacijama“, naglasio je Križanić.

Razgovor smo zaključili upitom o opasnosti od pčelinjihuboda, kao i mogućnostima za prenošenje iskustava nabuduće pčelare.

„Ne samo da pčelinji ubud nije opasan, osim u slučajevimaalergijskih reakcija, već je, naprotiv, zdrav i služi kao lijek zaviše bolesti, osobito kod reume i problema s prokrvljenosti.Što se pak tiče prenošenja znanja na zainteresirane zabavljenje pčelarstvom sve zainteresirane pozivam da mi seslobodno obrate, a ja ću im s veseljem pomoći“, zaključio jeKrižanić.(ds)

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Stjepan KrižanićGornja Bistra, Sljemenska 66Tel: 01/ 3390 - 663 i 095/ 9048 - 246

Stjepan Križanić uz svoje košnice

GOSPODARSTVO

Da

rko

Slu

kan

Page 32: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

32GLAS BISTRE LIstopad 2009

DANI BISTREBistra - Hrvatska u malom

Ove godine organizirane su dvije smotre folklora– prvo dječja pod nazivom „Mi smo djeca vesela“,a zatim i smotra folklora odraslih učesnika.Nažalost, ovogodišnji mjesec lipanj bio jeizuzetno nestabilan što se tiče vremenskih prilika,odlikovalo ga je loše vrijene s puno kiše i ta ječinjanica nažalost bitno utjecala na konačnukoncepciju programa.

Smotra hrvatskog folklora odraslih folklorašaodržana je ove godine u Bistri po prvi put.Nažalost, vrijeme je spriječilo njeno održavanjena način i u opsegu u kojem je izvorno bilapredviđena. Trasa kojom su učesnici u narodnimnošnjama prolazili bitno je skraćena i smotra jeodržana u dijelu Gornje Bistre od tvornice„Strojar“ do VIP parkirališta sa šatorom.

Nakon "skraćene" Smotre hrvatskog folkloraodržana je priredba pod naslovom „Faljen Isus iMarija, dragi naši pajdaši“ koja je okupila 17domaćih Kulturno-umjetničkih društava od čega3 društva pripadnika nacionalnih manjina uRepublici Hrvatskoj, goste iz Gruda iz Bosne iHercegovine, a nastupile su i sve sekcijebistranskog Kulturno-umjetničkog društva.

Tako je ova priredba i zajednički koncertKulturno-umjetničkih društava iz cijele Hrvatskete gostiju iz inozemstva bio zasigurno odraslimučesnicima najbrojnija ovogodišnja priredba„Dana Bistre“.

(db)

Sredina mjeseca lipnja tradicionalno je vrijeme kada najmasovnija kulturna zbivanja – bez zamjerke svima drugimakoji u to doba također održavaju svoje priredbe, nastupe, predstavljanja i natjecanja – organizira Kulturno-umjetničko društvo "Bistra".

„Staru Bistru“ pjevali su zajedno izvođači i brojna okupljena publika

Konac programa pripao je našin susjedima iza Jablanovca

Ganga naših gostiju iz Gruda

Nastup KUD Slovačke manjine iz Iloka publika je ocijenilaizuzetno atraktivnim

Bistranska svadba, koreografija koja u izvedbi uključuje svesekcije KUD-a Bistra

Da

vorin

Ba

žulić

Da

vorin

Ba

žulić

Da

vorin

Bažu

lićD

avo

rin

Bažu

lić

Da

vorin

Bažu

lić

Page 33: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

33GLAS BISTRELIstopad 2009

Drago Celzić

Folklornu priredbu „Faljen Isus i Marija,dragi naši pajdaši“ vodio je Drago Celzić,poznati spiker i voditelj s Hrvatsketelevizije. S gospodinom Celizićemrazgovaramo neposredno po okončanjuspomenutog događaja.

GB:Celizić:

GB:Celizić:

GB:

Celizić:

GB:

Celizić:

GB:Celizić:

Gospodine Celiziću jeste li već bili u Bistri?Ne, danas sam po prvi put u vašem

lijepom naselju.

Kakvi su prvi dojmovi?Pitate me o netom završenoj priredbi ili

općenito o Bistri?

Za početak pričajmo oBistri?

Oduševljen samonim što sam vidio, iako samovdje tek nekoliko sati.

Što vas se najvišedojmilo?

Ima toga više, aliuočljivo da se puno togagradi. Da, prometnice su vamraskopane, očito radi velikihinfrastrukturnih objekata, alibez obzira na to sve ostavljadojam urednosti i sređenosti.No vidim puno novih kuća ipuno lijepih i s pažnjom uređenih okućnica. Urazgovoru s ljudima, čuo sam da imate ivrijednih kulturnih spomenika – pa i uneposrednoj blizini ove pozornice – ali zbogkratkog vremena to nisam stigao vidjeti.

A ljudi?Oduševila me pristupačnost ljudi.

Naime, u samom dolasku sam malo zalutao inisam u centru Donje Bistre skrenuo na pravustranu, već sam produžio ravno. Vidjevši dasam zalutao pitao sam ljude. Koga god sampitao, na svima se vidjela iskrena želja da mipomognu, da budu na usluzi. Da, ne zaboravimi prijem kojim su me primili vaš načelnik ipredsjednica vašeg folklornog društva.

DOGAĐANJA

Kao da smo stari prijatelji, iako se po prvi putsusrećemo.

Što mislite o priredbi koju ste večerasvodili?

Vodio sam puno slično zamišljenihpriredbi, no ovo ovdje je bilo fantastično.Organizirati ovakav skup, s ovoliko izvođača,sa svih strana Hrvatske i izvan nje i osigurati dasve funkcionira besprijekorno je velik zalogaj iogroman organizacijski posao. Da ne idemodalje, zamislite samo koliko je trebalotelefonskih poziva, osobnih kontakata,dogovora s izvođačima, tehničkim osobljem,

mladeži koju vidim da je nau s l u z i s v i m g o s t i m a iposjetiteljima ... Bio bi to velikposao i za profesionalce, akamoli za grupu ljudi koja to –kako čujem – radi volonterski.Kako se ono kaže, skidam kapusvima koji su uložili svoj rad uorganizaciju priredbe kojom semožete ponositi, a vjerujem daćete je se i dugo sjećati.

Tome dojmu značajan je iVaš dopinos?

Kao što znate, ja sam utom poslu profesionalac i vodiosam velik broj sličnih priredbi na

različitim mjestima. No, i ja ću se ove priredbedugo sjećati jer je ta pozitivna energija koja seosjetila na svakom koraku i na mene utjecala.Moram reći da sam se u vašoj sredini - kaorijetko gdje - cijelo vrijeme osjećao vrlo ugodno iopušteno. Tako je bilo i na pozornici, a uugodnom okruženju nije teško raditi. Veseosam ukoliko sam i sam uspio dati svoj doprinosuspješnosti zbivanja.

Znači li to da ćemo vas u Bistri jo viđati?Budete li me zvali i budem li slobodan u

potrebnom terminu rado ću se odazvati i opetdoći u Bistru.

(Davorin Bažulić)

GB:

Celizić:

GB:

Celizić:

GB:Celizić:

Da

vorin

Bažu

lić

Page 34: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

34GLAS BISTRE

Planinarsko društvo

BISTRALIstopad 2009

Bistra – mirno i poželjno mjesto življenja

Iz Upitnika o sigurnosti građana, provedenogod strane Informativnog centra za prevencijuPolicijske uprave Zagrebačke svakako jenajznačajniji opći zaključak o Bistri kaomirnom i poželjnom mjestu življenja. Nadalje,Bistra je mjesto u kojem se žitelji osjećajusigurno i mjesto u kojem, još uvijek nemapreviše kriminalnih pojava.

To bi drugim riječima značilo da ovoga proljećaosnovano općinsko Vijeće za prevenciju, kojem jeglavna zadaća briga za sigurnost građana iefikasnije suzbijanje svih pojavnih oblika kaznenihdjela, delinkvencije i asocijalnog ponašanja,srećom još uvijek nema previše drugih dopreventivnih poslova.

ispitanika smatra kako noćno doba nije nimalonesigurnije od dnevnog.

Kada je riječ o povjerenju prema policijskimdjelatnicima ispitanici su iskazali povjerenje premanjima, što potvrđuje podatak da njih 78,7% nijeimalo negativnih iskustava s policijom, dok jesvega 6,5% ispitanika ocijenilo postupanje policijeprema njima neizainteresiranim.

Po svemu sudeći rezultati ankete uistinu upućujuna ispravnost naslovne konstatacije o Bistri kaomirnom i poželjnom mjestu stanovanja. Ovakovipokazatelji mogu nas zadovoljiti, ali ne smiju„uspavati“ niti Vijeće za prevenciju niti ukupnubistransku javnost. Naprotiv, na osjetljivompodručju sigurnosti građana potrebno je i nadaljeraditi, osobito na preveniranju mogućih budućihneželjenih kriminalnih pojava.

Razlog više za povećanu pozornost možda je i učinjenici što sama anketa, iako je rezultiralabrojnim vrijednim pokazateljima, u metodološkomsmislu nije bila najobuhvatnija, te ponegdje nije„zagrebala“ ispod same pojavnosti činjenica.

Tako, na primjer, kod prezentacije izostanakakaznenih djela u posljednjih godinu dana, izvješćene sadrži statističke usporedne podatke sprijašnjim godinama, koji bi nam zorno prikazalismjer i opseg njihovog trenda.

Nadalje, tu bi zanimljivi bili i podaci o počiniteljimakaznenih djela, odnosno spoznaja da li su oni i ukojem broju stanovnici Bistre ili pak dolaze sastrane. Kada bismo imali taj podatak njihov bistatistički prikaz upotpunio stvarnu sliku o stanjusigurnosti, što je od izuzetne važnosti zaodređivanje smjernica u radu Vijeća za prevenciju.

Na kraju, nažalost, nemamo niti usporednepodatke za sva ova događanja danas s vremenimaprije uvođenja policajca u zajednici (kontaktpolicajca). Šteta, uvjereni smo da je kontaktpolicajac, svojim odgovornim radom i stalnomprisutnošću u životu Bistre, opravdao realizacijutoga projekta, te je time, umnogome determiniraopozitivne pokazatelje i zaključke iz provedenogupitnika.

(ds)

Što nedostaje

Kontakt-policajac Dragan Grgić zasigurno je vrlo zaslužanza pozitivne pokazatelje sigurnosnog stanja u Bistri

Stoga, iz provedene ankete o sigurnosti građanaprenosimo samo nekoliko najzanimljivijihpokazatelja, gdje prednjači podatak da čak 64,1%anketiranih smatra da je kriminalitet u Bistri uodnosu na Zagreb mali. Nasreću, najznačajnijiproblem još uvijek predstavlja remećenje javnogreda i mira, što potvrđuje i podatak da se čak 90%ispitanika u posljednjih godinu dana nije dogodiloniti jedno kazneno djelo, odnosno sigurnosnaugroza na njihovom području stanovanja.

Ispitanici najviše, njih čak 60%, upiru prstom nanedisciplinirane vozače i naglašavaju konstantneprobleme vožnje nepropisnom brzinom,pogrešnog parkiranja i vožnje pod utjecajemalkohola, osobito kod mlade populacije.

I odgovori na pitanje o razlici sigurnosti po danu ipo noći su znakoviti, budući da čak 59,6%

UPITNIK O SIGURNOSTI GRAĐANA

Da

vorin

Bažu

lić

Page 35: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

95,6 106,9

49240 Donja Stubica, Toplička 5

Tel: 049/286-005, 287-005

Tel/Fax: 049/286-150

Marketing: 049/288-005

Stubička 45810298 BistraT: + 385 (0)1 3392 888F: + 385 (0)1 3392 777E: [email protected]

DOBRO SE ZABAVITI

NAUČITI KORISNA ZNANJA

IMATI VJERNE PRIJATELJE

BORAVITI NA SVJEŽEM ZRAKU

UPOZNATI NOVE KRAJEVE

POTVRDITI SVOJE SPOSOBNOSTI

OSJETITI DAŠAK AVANTURE

ŽELIŠ

Planinarsko društvoPlaninarsko društvo

BISTRABISTRA

SAMO O TEBI

NEŽELIŠNASILJE

ALKOHOL

DROGU

ISPRAZNOST

DOSADU

Vjeruj mi, kao i uvijek

IZBOR OVISI

Ti

Page 36: Glas Bistre, broj 11, listopad 2009

ROŠTILJ

PIZZEPRILOZIPIZZE

LASAGNE

ROŠTILJ

TOPLI SENDVIČIPRILOZI

OD

Č Ć Č

ŠTOPAVANJE CJEVOVODACRPLJENJE FEKALIJA

ODRŽAVANJE I PRAŽNJENJE :- MASTOLOVACA

- SEPARATORA- PRO IŠ IVA A

ZBRINJAVANJE OTPADA

OD

Č Ć Č

ŠTOPAVANJE CJEVOVODACRPLJENJE FEKALIJA

ODRŽAVANJE I PRAŽNJENJE :- MASTOLOVACA

- SEPARATORA- PRO IŠ IVA A

ZBRINJAVANJE OTPADA

Tel.: Mob.:01 3391 300 091 3391 300Tel.: Mob.:01 3391 300 091 3391 300