Glas Bistre, broj 02, kolovoz 2007

Dani Bistre, 2007.Dani Bistre, 2007.

OPASNOST IZ PRIRODE: AMBROZIJA

USPJESI: SDI "BISTRA": 7 OD 8

DONOSIMO: PREGLED ODLIKAŠA

GLAS BISTREBROJ 2 GODINA I KOLOVOZ 2007.BESPLATNO JAVNO GLASILO OP INE BISTRAĆ

U OVOM BROJU:

Dani Bistre, 2007.Dani Bistre, 2007.NAJAVA:MATEA

TIŠLARUČENICA

GENERACIJE

2006/2007

U središtu zanimanja rollera iz cijelog svijeta...

DANI OPĆINE BISTRADANI OPĆINE BISTRA

SVJETSKO PRVENSTVO U SKI ROLANJUSVJETSKO PRVENSTVO U SKI ROLANJUOROSLAVJE-BISTRA-STUBIČKE TOPLICE, 28.08.-02.09.2007.

NA SMOTRI FOLKLORA NAKON 20 GODINA

MISTIK

TURBO SOLARIJ

UGRADNJA NOKTIJU

DEKORATIVNA KOZMETIKA

PARFEMI

091/3314 268

"MISTIK"parfumerija i turbosolarij

* veliki izbor buketa, aranžmana, lončanica, keramike

i vijenaca

* izrada po narudžbi uz dostavu na željeno mjesto

* uređenje i održavanje zelenih površina i parkova

te prodaja ukrasnog bilja

CVJEĆARNA

"VESNA"

Telefon: 01 / 33 12 607

PO

GREBNE USLUGE

"Brekalo"

SVE NA JEDNOM MJESTU OD 0-24 h

Kontakt osoba:Špiro, 091 3314 625

PIZZELASAGNE

ROŠTILJ

TOPLI SENDVIĆIPRILOZI

49240 Donja Stubica, Toplička 5Tel: 049/286-005, 287-005

Tel/Fax: 049/286-150Marketing: 049/288-005

95,6 106,9

VJENČANJA - PROSLAVE RAZNIH VRSTA - SPROVODI...10298 Poljanica Bistranska, Podgorska bb

01/ 3391 1691, 091/ 500 5223

CV

JEĆARNIC

A

S&Z

Dragi čitatelji,

pred Vama je drugi broj našeg i vašeg časopisa „Glas Bistre“.

U odnosu na prvi broj učinjene su značajne organizacijske isadržajne promjene. Najvažnije od svega čini mi se ekipiranjeuredništva novim članovima (čije tekstove možete pronaći veću ovome broju) jer vjerujemo da je njihova dokazana stručnostu obradi tema, koje će ubuduće stalno pratiti, jamac kakvoćepriloga koje ćete imati prilike čitati.

Nadalje, novost u odnosu na prvi broj je i povećanje brojastranica časopisa s trideset dvije na četrdeset, a svakako iotvaranje prostora časopisa gospodarstvenicima s našegpodručja pokretanjem stalne rubrike „Gospodarstvo“ iuvođenjem mogućnosti njihovog oglašavanja.

Posebno me veseli činjenica da smo - u želji da cijelojčitateljskoj populaciji osiguramo kvalitetne materijale sa štovećeg broja priredbi „Dana Bistre 2007.“ – uspjeli osiguratisuradnju nekoliko dobrohotnih pojedinaca (Emil Škrlin-Batina, Žarko Škreblin, Žarko Brezak) koji su uskočili ukritičnim trenucima, kada to drugi nisu mogli, i uložili ne malivlastiti trud i vrijeme za praćenje i pripremu materijala s ovihdogađanja. U ime uredništva najiskrenije im zahvaljujem nauloženom trudu jer bez njihovog doprinosa neki od članakauopće ne bi mogli biti napisani ni opremljeni ilustracijama.

Čitateljima skrećem pozornost na vrlo aktualan, koristan izanimljiv članak o neugodnoj i napasnoj biljci ambroziji izpera Domagoja Sironića te članak o vrijednostimakajkavskog izričaja kojeg je priredio naš lektor, Šime Čagalj.

Osim naših već spomenutih volontera, koji su kreirali diosadržaja časopisa, i u ovom broju imamo glas profesionalca.U ovome broju u rubrici „Gost komentator“ za Vas o svomeviđenju uloge „Glasa Bistre“ u informacijskom prostoru Bistrepiše Jelena Oberman, novinarka Vjesnika za zaprešićki isamoborski kraj.

Želim Vam ugodno čitanje ...

Urednik

GLAS BISTRE

3GLAS BISTREKOLOVOZ 2007

Glas Bistre, javno glasilo Op ine BistraćIzdavač:Op ina Bistra, Stubi ka 509,ć č 10298 Bistra

Organizacija i marketing:Animamedia, Drenova ka 8, 10298 Bistrač

Adresa uredništva:Bistranska 98, Poljanica B., 10298 BistraTelefon i telefax: 01 / 33 91 684E-mail: [email protected]

Uredništvo:

Davorin Bažuli , glavni urednikćŠime agalj, lektorČKrešimir GulićDarko Sever-ŠeniDomagoj SironićDarko Slukan

Grafi ko oblikovanje:č FORMA studio, B. Kunca 3, 10110 Zagreb:Tisak Cro-graf, Stubi ka 509, 10298 Bistrač

Časopis „Glas Bistre“ je besplatan. Ovaj broj lista tiskan je u nakladi od 2000 primjeraka.Internet izdanje lista nalazi se na adresi: www.bistra.hr

Impressum

4

6

7

8

13

14

15

16

16

18

20

23

25

26

28

30

32

34

34

35

36

37

38

Dani Bistre 2007. u slici

Nogometna groznica

Razgovor s povodom: Kre imir Guli ,nastavak razgovora iz pro log broja

Korisno je znati

Najavljujemo: Svjetsko prvenstvo ski-rolera

Vijesti

Predstavljamo: Danijela Studak,ravnateljica Op inske knji nice

Obljetnice: 70 godina DVD "Bistra"

13. me unarodni hrva ki turnir"Bistransko podgorje 2007.

Izvi a i uvjerljivi pobjednici Dr avneizvi a ke olimpijade

Strijelci LD " ljuka" u zlatnoj sredini

"Svud' se pjesma uje..."

Zlatna odli ja bistranskim vinogradarima

Prva bistranska berba lavande

Opasnost iz prirode: Ambrozija

Vjera i tradicija: Posvetilo

Kultura - ba tina - identitet

Gost urednik: Jelena Oberman

Jezik na hrvatski: Kaj? Svakako!!!

Ususret obljetnici: MNK "Gorbi"

Matea Ti lar, u enica generacije

Kutak za poeziju: Deborah O. Bankole

Popis odli nih u enika O "Bistra"

Urednikov komentar

š ćš

ć ž

đ č

đ č žđ č

Š

č

č

š

š

š č

č č Š

36

SADR AJŽ

Za izdava a:č:Krešimir Gulić

Stavovi i mišljenja izneseni u člancima nisu nužno stajalište uredništva.

RAZGOVOR S POVODOM

Načelnik Krešimir Gulić

S načelnikom općine razgovaramo o aktualnim temama

4 GLAS BISTRE KOLOVOZ 2007

(nastavak iz pro log broja)š

Poslovna zona na1.500.000m2

U zapadnom dijelu Općinerazvija se poduzetnička zona, ajedan od bitnih preduvjeta zanjezin razvoj je dobra cestovnapovezanost. Iako je zonapomaknuta na rub Općine inalazi se blizu prometnihpravaca nije li ipak potrebnoo s i g u r a t i n j e n u b o l j upovezanost s autocestom A-1Zagreb-Macelj?

Na tome se već radi. Naime, većsmo napravili studiju zajedno sgradom Zaprešićem, Shoppingcentrom „Zagreb“ i naš iminvestitorom poslovne zone Bistra.Neka usput bude spomenuto kakoje drugim izmjenama prostornogplana Županije Bistra dobila jednuod najvećih poslovnih zona uŽupaniji Zagrebačkoj i u RH jer seradi o površini 150 ha, znači1.500.000 m uz auto-cestu A-1.Inače, otkupili smo 2.000.000 m ,ali nismo mogli dobiti da cijeliprostor uđe u građevinskopodručje.

No, što se tiče vašeg pitanja oizravnom pristupu auto-cesti A-1postoji varijanta ulaza ili kod„Vražjeg vira“ – svi mi Bistraniznamo gdje je to – ili bi se premajednoj drugoj studiji na mjestusadašnjih naplatnih kućica gradionovi čvor Zaprešić, a naplatne bi sekućice preselile kod „Vražjeg vira“.Nama je cilj upravo to da senaplata preseli u Bistru kako bigrađani Bistre i korisnici poslovnezone „Bistra“ dobili pristupcestovnom prstenu oko Zagrebabez naplate. Studije su napravljene iveć smo imali određene sastankena n ivou Hrva t sk ih ces ta ,

2

2

porezne olakšice, s obzirom današa Općina ima status brdsko-planinskog područja kao jedinatakva na području Zagrebačkežupan i j e . S ve t v r t k e ko j ezapošljavaju 50% djelatnika ilinajmanje 5 osoba s područjaOpćine Bistra oslobođene suplaćanja poreza na dobit i napromet od 25%. A Općina Bistra jespremna sve nove poduzetnikeosloboditi plaćanja komunalnenaknade u prvih pet godina, a oniminvestitorima odnosno tvrtkamakoje osnivaju proizvodne pogonespremni smo za 50% umanjiti ikomunalnu naknadu, što je velikistimulans. No, ovdje želim posebnoistaknuti činjenicu kako se sve toodnosi isključivo na tzv. „čistuindustriju“ – nikakvi problematičnipogoni jednostavno ne dolaze uobzir.I ja vjerujem da će se svim timmjerama ostvariti preduvjeti zaprocvat ovog kraja i da kroz 2, 3 ili5 godina u Bistri neće biti niti jednenezaposlene osobe. Vjerujem da ćeBistrani koji sada rade u Zagrebudavati otkaze i zapošljavati se ovdje

M i n i s t a r s t v a , s a s t a n k e skonces ionarom Strabagom.Osobno, mislim da kada poslovnazona zaživi, a već ove godinepočinje gradnja Shoping city„Zagreb“ na 1.000.000 m , da ćeto biti za nas pozitivno riješeno jertada objektivno raste potreba zabrzim izlaskom na auto-ceste iargumenti su nam puno jači kakoprema koncesionaru, tako i premaministarstvu i svim drugimsudionicima.

Naravno, nama je cilj da se tuzaposli čim je moguće više našihmještana. Već je sada u interesuinvestitora, odnosno vlasnika dazapošljavaju građane s područjanaše Općine jer na taj način mogukoristiti ne mala poticajna sredstva i

2

Kad smo već kod poduzetničkezone, jedan dio Bistrana u njoj jenašao radno mjesto. Jeste lizadovoljni tim brojem i može liOpćina utjecati ili na neki načinstimulirati nove poduzetnike uzoni da zapošljavaju domicilnostanovništvo?

U redovite obveze spada i protokolarni dio. Zadovoljstvo protekom sredi njekulturno-zabavne priredbe u Bistri je jasno vidljivo ...

š

RAZGOVOR S POVODOM


kako zbog mogućnosti poslodavcada im ponude veće plaće tako izbog činjenice da će biti bliže domui neće trošiti nekoliko sati u dolaskuna posao i povratku kućama.

Da, ima takvih inicijativa i sa„donje“ i sa „gornje“ strane našeOpćine. Čak sam na razgovoruprije mjesec dana imao i jedanMjesni odbor – ne mislim da jepotrebno sada ga imenovati – gdjeje bila inicijativa da bi se priključiliOpćini Bistra. Područje Bistre je sadinteresantno; nekima zbog statusabrdsko-planinskog područja, kojinaši građani dobro osjete svakegodine prilikom povrata poreza pogodišnjoj prijavi, nekima zbog ZET-ovog prijevoza kojega oni nemaju,nekima zbog činjenice da smojedini u okolici koji stvarno kreću uizgradnju kanalizacije, pa Sljeme iSvjetski kup itd... No, kako sam jaod 1990. uključen u politički rad,mogu svjedočiti o nekim pojavamaiz prošlih vremena. Sjećam se dasmo imali jedan sastanak 1993.kada smo u područje Općine kojeje tek trebalo biti formiranoplanirali uključiti područje kojedanas tvori Općinu Bistra, ali ipodručje Ivanca, Jablanovca,Kraljevog vrha, Jakovlja i Igrišća,područja koja – prema mommišljenju – čine povijesnu,prometnu, gospodarsku i svakudrugu cjelinu. Nažalost, ta je ideja,kako to svi dobro znamo, propalajer su nakon postignutog dogovoraneki krenuli drugim putem, nisu

Bolje miran razvod nego lošbrak

Povremeno se čuju „inicijative“koje tvrde kako je potrebnoprevladati sadašnju situacijukoja je Bistransko podgorjeadministrativno podijelila međunekoliko cjelina. Kako Vi na togledate?

promocijom Bistre i svi znaju da sekontinuirano borim da se tomprilikom i Bistra više i uspješnijepromovira. Nadam se da ćemosljedeće godine u tome postići većiuspjeh i da se u tom kontekstu nećespominjati samo grad Zagreb kojisam po sebi i ne treba nikakvureklamu.

Da, vrijeme je, već odavno jevrijeme za njeno osnivanje. Mi smopredali zahtjev Ministarstvu mora,turizma, prometa i razvitka kojedaje suglasnost i dobili smonačelnu suglasnost kojom ulazimou „D“ kategoriju i da će naše mjestodobiti status turističkog mjesta.Trenutačno je u izmjeni Zakon oturističkim mjestima i u pripremi jen o v i Z a k o n o t u r i s t i č k i mzajednicama. Za očekivati je da ćenovi zakoni biti doneseni do jeseni inadam se da ćemo tada potvrditistatus za koji imamo načelnusuglasnost i osnovati Turističkuzajednicu. Moja je želja da se to čimprije dovrši jer će ta Turističkazajednica imati puno posla i prilkeraditi na promociji Bistre. U tusvrhu, planiramo na onomneasfaltiranom području kodparkirališta Kulturnog centra„Bistra“ postaviti jednu starubistransku hižu, gdje bi bilo sjedištei ured Turističke zajednice i u njojurediti etno zbirku. Mislim da je tobogatstvo ovoga kraja i da je našaobveza to sačuvati.

(db)

Vrijeme je za osnivanjeturističke zajednice

Uz ova međunarodna zbivanjatijekom cijele godine i uzčinjenicu da se veliki diopodručja Općine nalazi ugranicama Parka prirode„Medvednica“ nije li vrijeme zaosnivanje turističke zajednice ?

poštivali naš zajednički dogovor ilobirali su za neke druge granice.

Danas smo tu gdje jesmo i mi smozadovoljni jer mislimo da je boljimiran razvod nego loš brak. Moj jeosobni stav i stav kao načelnikaOpćine Bistra – što ne mora značitida je on i konačan – da Bistra netreba povećavati svoje granice.Ukoliko se pojavi neka sličnapravno utemljena inicijativa,postoje Općinsko poglavarstvo,Općinsko vijeće, u krajnjem slučajui referendum građana OpćineBistra koji o tome mogu odlučivati.To ne znači da ne želimo biti dobrisusjedi, dapače, ali mislim daimamo dovoljno snage, pameti ibogatstva da budemo jedna odnajjačih općina u okolici. Ikonačno, neka mi ne budezamjereno, ako se uspoređujemo snekim nama susjednim sredinama,mislim da je već i danas vidljiv našubrzan razvoj,

Da, ove godine imamo u Bistrisvjetsko prvenstvo – naglašavam,ne utrku za Svjetski kup – negocijelo svjetsko prvenstvo za rollerena kojemu očekujemo dolazaknatjecatelja iz dvadestak zemalja.Tu treba istaći i da je naša staza odkamenoloma u Gornjoj Bistri doRotora iznad Oštrice od straneSvjetske ski jaške federeci jeproglašena za jednu od najboljihsvjetskih staza. Što se tiče onogklasičnog, zimskog Svjetskog kupau skijanju, u veljači sljedeće godinepo prvi put ćemo biti domaćini iženskim i muškim natjecateljima. Jasam sretan što je to tu kod nas, alinisam sretan ni zadovoljan

Manje je poznato kako je Bistraosim one najpoznatije priredbe– mislim na Svjetski kup uskijanju - tradicionalni domaćinza više svjetski poznatihpriredbi...

"Već je sada u interesu investitora, odnosno vlasnika da zapošljavaju građane s područjanaše Općine jer na taj način mogu koristiti ne mala poticajna sredstva i porezne olakšice..."

KORISNO JE ZNATI


Članovi Općinskog vijeća Općine BistraIme i prezime, adresa Funkcija Lista KontaktStjepan DrvišStubička 533Donja Bistra

Predsjednik OV HDZ 091 3641 142

Franjo BajzecBraće Radića 46Gornja Bistra

Potpredsjednik OVPredsjednik Odboraza imenovanja OV

HDZ 098 277 018

Dipl. ing. agr. Branko CarPodgorska 10Novaki Bistranski

Potpredsjednik OV HDZ 091 5105 751

Dragutin HrlićA. Mihanovića 32Bukovje Bistransko

Tajnik OV HDZ 099 2000 507

Josip TišlarRibnička 4Gornja Bistra

Član OVČlan Odbora zaimenovanja OV

HDZ 01 3391 427

Mr. sci. Tomislav dr. ŠporčićBrezovečka 1Poljanica Bistranska

HDZ 098 208 504

Dipl.ing. Marijan ŠpoljarA. Mihanovića 20Bukovje Bistransko

Predsjednik Odboraza financije OV

HDZ 098 384 524

Eduard KovačevićBistranska 207Gornja Bistra

Zamjenik Načelnikaopćine Član Odboraza financije OV

HDZ 091 5305 439

Štefan Vodopija – BracoA. Kovačića 8Donja Bistra

HDZ 098 1869 800

Zdravko BrezakPodgorska 186Poljanica Bistranska

HDZ 098 487 657

Ing. Ivan GrgurićJ. Novosela 23Oborovo Bistransko

Član Odbora zafinancije OV

HDZ 098 350 207

Milan KolakovićSelska 60Novaki Bistranski

HDZ 091 5267 510

Milan PoljakBrezinska 9Oborovo Bistransko

HSS-SDP-HNS

091 3392 203

Ivan GrgecZelengaj 23Gornja Bistra

Član Odbora zaimenovanja OV

HSS-SDP-HNS

091 5289 164

Bratislav Škrlin-BatinaMatije Gupca 11Bukovje Bistransko

HSS-SDP-HNS

098 210 808

Članovi Općinskog poglavarstva Općine Bistra

Ime i prezime, adresa Funkcija Lista KontaktKrešimir GulićBrezinska 41AOborovo Bistransko

Načelnik Općine BistraPredsjednik PoglavarstvaOpćine Bistra

HDZ 098 227 125

Stanko JedvajBistranska 237Gornja Bistra

HDZ 091 5620 644

Stjepan BrezovićStubička 574Donja Bistra

HDZ 098 477 618

Miroslav RoginaBistranska 79Poljanica Bistranska

HDZ 01 3390 51501 3358 448

Ivo JelkićMokrička 10Donja Bistra

HDZ 091 5045 535

Uposlenici Općine Bistra – administrativni dio

Ime i prezime Radno mjesto KontaktDarko Sever-Šeni Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela

Općine Bistra098 9504 439

Željka Raženj Voditelj financijskog poslovanja 098 4530 704

Đurđica Petek Administrator 01 3390 039

Mirjana Zelić Upravni referent 01 3390 039

Kristina Grgurić Računovodstveni referent 01 3390 039

Danijel Tadić Stručni suradnik za graditeljstvo 099 3816 012

Uposlenici Općine Bistra – operativni dio / hitne intervencije

Ime i prezime Radno mjesto KontaktDubravko Markotić Komunalni redar Općine Bistra 098 9755 106

Zdravko Brezak Vodovod Općine Bistra 098 9830 701

Matija Rebernišak Vodovod Općine Bistra 098 9830 702

Josip Šimunić Vodovod Općine Bistra 099 2158 195

Bernard Jurak Groblje u Poljanici Bistranskoj 098 9830 703

Dalibor Komarčevski Groblje u Poljanici Bistranskoj 098 9830 703

Političke stranke u Općini Bistra

Ime i prezime Radno mjesto KontaktKrešimir Gulić Hrvatska demokratska zajednica 098 227 125

Branko Šimrak Hrvatska seljačka stranka 098 1895 391

Ivan Grgec Socijal demokratska partija 091 528 9164

Zdenko Jurak Hrvatska narodna stranka 098 9130 138

Ostali važniji brojevi

Ime i prezime KontaktTomislav Novosel Župnik župe Bistra 01 3390 611

Dragan Grgić Kontakt policajac 01 3390 703098 9755 106

DVD Bistra Dojava požara 091/501 1840091/505 3762

Osnovna škola „Bistra“ Centrala 01 3390 016

Dječji vrtić Centrala 01 3390 022

Ambulanta opće prakse Dr. Ivanka ČavajdaDr. Irena Rihtar

01 3390 01701 3390 017

Zubna ambulanta Dr. Jadranka Šporčić -BarićDr. Antun Kardašić

01 3354 44401 3354 444

Pedijatrijska ambulanta Dr. Nina Globočnik 01 3390 434

Patronžna služba Barica Škreblin. VmsIrena Čuljak, Vms

01 3390 43401 3390 434

Ljekarna Ljubica Pleško-Fruža 01 3357 575

Općinska knjižnica Danijela Studak, ravnateljica 01 3390 702

Hrvatska pošta Ured 10298 Donja Bistra 01 3390 011

Član OV

Član OV

Član OV

Član OV

Član OV

Član OV

Član OP

Član OP

Član OP

Član OP

NAJAVLJUJEMO


Svjetsko prvenstvo ski-rolera

Oroslavje, Stubičke Toplice i Bistra ugošćuju najbolje svjetske cestovne skijaše

Naime, Svjetska skijaška federacija (FIS)ove je godine povjeri

o više utrka odprijašnjih utrka za Svjetski kup, ove segodine po prvi put u funkciji organizatorauz Grad Oroslavje i Op

A o zna

enja za na

Oroslavje i Bistra, zahvaljujući tome što su uprotekle dvije godine uspješno organiziraliutrke Rollerskog svjetskog kupa, ove sugodine zadobili povjerenje i čast zaorganizaci ju Rol lerskog svjetskogprvenstva, koje će se održati od 28.kolovoza do 2. rujna na stazama uOroslavju, Stubičkim Toplicama i Bistri.

la organizacijuSvjetskog prvenstva Hrvatskom skijaškomsavezu, a on je tehničku organizacijupovjerio Skijaškom klubu Oroslavje uzsuorganizaciju općina Stubičke Toplice iBistra. Kako organizacija Svjetskogprvenstva sadrži pun

ćinu Bistrapojavljuje i Općina Stubičke Toplice.Nakon akreditacija i okupljanja članovanatjecateljskih ekipa službeni dionatjecanja započinje 29. kolovozaodržavanjem službenog treninga na stazi uBistri, gdje će se, dan kasnije, upriličiti iotvorenje prvenstva i to utrkom prolog udužini od 6 kilometara klasičnim načinom,a na stazi od kamenoloma u Gornjoj Bistrido rotora pod Krumpirištem. Nakon Bistrenatjecanje se seli u Oroslavje, gdje će se upetak 31. kolovoza održati i svečanootvaranje Svjetskog prvenstva uz bogatzabavni program, a potom i u StubičkeToplice.Na ovogodišnjem svjetskom prvenstvusvoje sposobnosti odmjerit će kategorijejuniora i juniorki, te seniora i seniorki, aočekuje se dolazak i sudjelovanje prekodvjestotinjak natjecatelja iz dvadesetakzemalja. Da će prvenstvo biti izuzetno jako ikvalitetno potkrijepljuje i podatak da su dosada već pristigle prijave iz Norveške,Francuske, Italije, Njemačke, Nizozemske,Ukrajine, Mađarske, Rusije, Turske, a,sukladno najavama, očekuje se isudjelovanje natjecatelja iz Poljske, Belgije,Danske, Austrije, Bugarske, Bosne iHercegovine, Srbije, Slovenije, Češke,Makedonije i Izraela. U ovako jakojsvjetskoj konkurenciji nastupit će ireprezentacija Hrvatske u čijem sastavu ćenastupiti i dvojica članova Skijaškog klubaOroslavje, Filip Kontak i Darko Škreblin.

čenju ovog Svjetskog prvenstva zaBistru načelnik Krešimir Gulić je izjavio –- I ovogodišnje natjecanje rolera, baš kao iprijašnjih dviju godina, od izuzetnog suznač šu općinu, koja ove godineveć po treći put organizacijski dobrosurađuje s Gradom Oroslavjem i njihovimskijaškim klubom. Ovo Svjetsko prvenstvoveliki je događaj, kako za cijelu Hrvatsku,tako i za Bistru, budući da će se tu okupiti

program kako bismo uveličali navedenadogađanja, a ujedno mi je drago što moguistaknuti da na

ške struke spada u rednajboljih svjetskih staza, kako po njezinimtehničkim karakteristikama tako i poatraktivosti i ljepotama krajolika kojimaprolazi.(ds)

ša bistranska staza po ocjenisvjetske skija

najbolji svjetski roleri. Uvjeren sam da ćeBistra kao i prijašnjih godina uspješnoodraditi svoj dio organizacijskih obveza i daće se u čitibistranske udruge i naše ukupnograđanstvo.U sklopu bistranskih događanja Svjetskogprvenstva za brojne natjecatelje, goste ipubliku priredit ćemo kulturno-umjetnički

organizaciju po potrebi uklju

FIS SVJETSKO PRVENSTVO U SKI ROLANJUOROSLAVJE - BISTRA - STUBIČKE TOPLICE

28.8.-2.9. 2007.

RASPORED SPORTSKIH DOGA ANJA

UTORAK 28.8.2007. OROSLAVJE - BISTRADolazak i smještaj reprezentacija, akreditacije20:00 h sastanak vođa ekipa

SRIJEDA 29.8.2007. OROSLAVJE-BISTRA10:00 h otvaranje ureda utrke i press centra15:00 -16:30 h SLUŽBENI TRENING - BISTRA

ČETVRTAK 30.8.2007. BISTRA - OROSLAVJE - CENTAR15:00 h UTRKA PROLOG 6 km klasičnim načinom20:00 h SVEČANOST PROGLAŠENJA REZULTATA

PETAK 31.8.2007. OROSLAVJE - CENTAR10:00 h SPRINT KVALIFIKACIJE17:00 h FINALE SPRINTA20:00 h SVEČANOST OTVARANJA SVJETSKOG PRVENSTVA21.15 h SVEČANOST PROGLAŠENJA REZULTATA21:30 h VATROMET22:00 h ZABAVNI PROGRAM – (GUSTAFI)

SUBOTA 1.9.2007. ST.TOPLICE - SLJEME - OROSLAVJE16:00 h UTRKA NASTAVKA PURSUIT 12 km slobodnim načinom20:00 h SVEČANOST PROGLAŠENJA REZULTATA20:30 h SASTANAK VODITELJA EKIPA19:30 h ZABAVNI PROGRAM

NEDJELJA 2.9.2007. OROSLAVJE - CENTAR10:00 h UTRKA ŠTAFETA12:00 h SVEČANOST PROGLAŠENJA REZULTATA12:30 h SVEČANOST ZATVARANJA SVJETSKOG PRVENSTVA13:00 h ODLAZAK I ISPRAĆAJ REPREZENTACIJA

S pro logodišnje utrkeš

Politika - aktualnosti - zanimljivosti

Općinsko poglavarstvo Općine Bistraprovelo je javno nadmetanje za kupnjuradnog stroja i na temelju kriterijaodabira (najniže ukupne cijene tetehničkih karakteristika radnog stroja),ponuda tvrtke

Na taj način kupljen je stroj rovokopač-utovarivač marke JCB tip 4CX Sitemastersa žlicama 800 mm, 600 mm, 300 mm inagibna planirka širine 1500 mm,prednjom žlicom na otvaranje, prednjombrzom spojkom hidrauličnom sa vilicamaza palete, zadnjom brzom spojkom

TERRA JASKA d.o.o. izJastrebarskog je odabrana kaonajpovoljnija.

O B A V I J E S TSVIM KORISNICIMA VODOVODA

OP

Rebernišak MatijaBrezak Zvonko

ĆINE BISTRA

Šimunić Josip

N A Č E L N I KKrešimir Gulić v.r.

Štovani građani,

Posljednjih dana primjetili smo da se razinavode u našim vodospremnicima prekovikenda drastično smanjuje te se dodaljnjeg

U protivnom biti ćemo prinuđeni provoditiredukciju zatvaranjem vodoopskrbnihsustava u pojedinim dijelovima naselja.

Djelatnici općine Bistra svakodnevno ćeobilaziti naselja i nadzirati nekontroliranupotrošnju vode.Molimo Vas da se pridržavate datih uputa ida prijavite svaku nekontroliranu potrošnjuvode nesavjesnih korisnika na telefonOpćine Bistra 3390-039 ili djelatnicimavodovoda:

0099/215-8195

Korisnici vodovoda koji se neće pridržavatiove odredbe biti će kažnjeni novčanomkaznom.

U Bistri, 18.7.2007.

ZABRANJUJE zalijevenje vrtova,pranje automobila, punjenje malih i velikihbazena te bilo kakva nekontroliranapotrošnja vode.

098/983-070298/983-0701

mehaničkom, SRS - sistemom mirnevožnje, gumama na stabilizatorima,klimatiziranom kabinom, powerslide -hidrauličnim pomicanjem zadnjeg krana iteleskopskom rukom.

Stroj je nov, proizveden 2007. godine, aukupna mu je cijena 515.185,44 kunaplus PDV. Jamstvo na stroj je 12 mjeseci, aservis i rezervni dijelovi su osiguraniputem mreže servisa dobavljača. Stroj ćebiti plaćen putem financijskog leasingapreko VB LEASING-a d.o.o. na 60 mjeseci(5 godina) sa 20% učešća.(db)

Obnova tornja crkveSvetog Nikole u Poljanici

Općina Bistra preuzela je kreditne obvezežupe Bistra i u cijelosti će podmirititroškove obnove crkvenog tornja iz svojegProračuna.

Naime, u narednih sedam godina OpćinaBistra će na račun Župe Sv. Nikola godišnjeuplaćivati 128.000,00 kuna do podmirenjaiznosa od 895.284,40 iz troškovnika zaobnovu tornja, za koji se župa kreditnozadužila. Dinamika isplate sredstava biti ćesukladna župnim obvezama po kreditu.(db)

Iz političkog životaHSS i HDZ organiziralitribine

Iako su ljeto i godišnji odmori tek na pragu,a

tribina.

Druga tribina održana je u istom prostoru14. lipnja u org

nadolazeća vruća politička jesen relativnodaleko, u Bistri tijekom mjeseca lipnjabilježimo dva politička događaja, odnosnoodržavanje dviju političkihNa prvoj tribini održanoj 8. lipnja uKulturnom centru Bistra Hrvatska seljačkastranka predstavila je svoj program za selo ipoljoprivredu pod nazivom Preporodhrvatskog sela.Program HSS-a za izbore 2007. godineprezentirala je Željka Gudelj iz Ureda zapoljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba,a u tribini je sudjelovala i predsjednicazaprešićke podžupanijske organizacijeHSS-a Marija Anić Ledinski.

anizaciji HDZ-a, Općinskiodbor Bistra, a gost i izlagač na tribini pod

nazivom Zdravstvo i zdravstvena politikabio je Ministar zdravstva i socijalne skrbiNeven Ljubičić. Bila je to još jedna prilika iza komentiranje vrućeg lipanjskog pitanjanavodnog odlaganja radioaktivnog otpadau bivšim vojnim skladištima u Donjoj Bistri.Ministar je i ovom prilikom oštro inedvosmisleno demantirao takovemogućnosti nazvavši takve planove„idejama s one strane razuma“.

(ds)

Hrvatski domobran Ogranak Bistradr a godišnj skupštinO ž na prva a a

23. lipnja u prostorijama Kulturnogcentra Bistra održana je prva redovnagodišnja i izvještajna skupština Udrugeratnih veterana Zagreb Hrvatskidomobran Ogranak Bistra. Po riječimapredsjedni

ačno broji 76 članova.

Glavnina aktivnosti odrađenih u prvojgodini postojanja udruge sastojala se odposjeta i komemoracija mjestimastradanja hrvatskih domobrana, u sklopukojih su obišli Jazovku, VaraždinskeToplicIz plana rada za tekuću godinu naglasakje stavljen na daljn oj organizaciji izleta,na izvršavanju naloga središnjice udruge,te osobito rad na pomlađivanju iomasovljenju udruge.

ka ogranka Mije Škrlinaudruga trenut

e, Maribor, Škabrnju i Bleiburg.

j

Općina kupila radni stroj

VIJESTI



Umjetni kom paviljonu u Zagrebu StankoŠpoljari , a probranim rije ima obratio sei sam autor izložbe Marijan Mikuljan.Na koncu je na elnik Op ine BistraKrešimir Guli otvorio izložbu, a timeujedno i "Dane Bistre 2007."(db)

čć č

č ćć

koja je tiskana u nakladi od 1000primjeraka, ve odavno podijeljeni, a inadalje je postojala potražnja za zbirkom.Naime, prvo izdanje zbirke koje sedogodilo sada ve davne 1999. godineodmah po izlaženju izazvalo je velikupozornost i potra nju bistranske javnosti, teje Fala ec uskoro, osim redovite prisutnostina brojnim literarnim ve erima, postao isvojevrsnim suvenirom Bistre. Na taj na in,postaju i predmetom šireg interesa, zbirkaje završila u „rukama“ brojnih Bistrana,kako u Bistri i Hrvatskoj tako i širom svijeta.Kao posljedica navedenih okolnostiPotepuhi odlu uju pristupiti realizacijidotiskavanja zbirke. I dok je prvo izdanjeFala eca ugledalo svjetla dana zahvaljuju irazumijevanju i pomo i preko stotinjakdonatora, ovo drugo izdanje realizirano jeuz maksimalnu pomo vodstva Op ineBistra, kao i samog na elnika KrešimiraGuli a, koji su prepoznali opravdanost izna aj ovoga projekta i uklju ili se unjegovu realizaciju, a bez ije pomo iprojekt ne bi bio uspješno priveden kraju,budu i da sredstva kojima raspolažeUdruga Bistrajnski potepuhi nisu dostatnaza izvedbu ovako velikog projekta.U snažnom, emotivnom ugo aju, koje jeujedno i glavna odlika Špoljarevogumjetni kog izri aja, proteklo je gotovojednosatno druženje s autorom i njegovimFala ecom.Osim samog autora Špoljara njegovestihove itali su i lanovi Potepuha, a uprogramu su sudjelovali i brojni gosti. Izredova Udruge pjesnika Hrvatskog Zagorjaiz Klanjca, iji je i Stjepan Špoljar lan,ve eri su se odazvali Vladimir Šuk i BožidarStaroveški, a svojim stihovima sudjelovali sui doma i bistranski pjesnici Verica Grgac iIvan Pokos, te u enici Osnovne škole BistraHelena Gradiški, Elizabeta Škripelj, TerezaPuzjak i Deborah O. Bankole. (PjesmuDeborah O. Bankole objavljujemo u ovombroju, op. urednika).Umjetni ki doživljaj ve eri poezije svojimpjesmama obogatio je Muški pjeva ki zbor"Bistrani", koji od samog po etka njegujuzavidnu suradnju s Potepuhima, a pozvršetku ve eri Udruga vinogradara,podrumara i ljubitelja dobrog vina SvetiNikola Bistra priredila je za okupljenedegustaciju nagra enih vina svojihlanova.

(ds)

ć

ć

žč

čč

ć

č

č ćć

ć ćč

ćč č

č ć

ć

đ

č č

č

č č

č čč

ćč

č čč

č

č

đč

Predsjednik Škrlin ujedno je najavio i radudruge na izdavanju knjige "Lijepa našastara Bistra", čija je realizacija u tijeku.U sklopu zbivanja vezanih uz Dandržavnosti RH članovi udruge položili suvijence na Spomenik žrtvama rata iporaća te nazočili misi zadušnici u župnojcrkvi.(ds)

Dan državnosti

Na Dan državnosti 25.06.2007. općinskovods tvo i preds tavn ic i Opć inskeorganizacije HDZ-a Bistra i ove su godine usvoje ime i ime svih građana Bistre položilivijence i zapalili svijeće na spomenikžrtvama rata i poraća kod mrtvačnice napoljaničkom groblju, a u večernjem jeterminu služena misa zadušnica.(db)

Samostalna izložba slikaMarijana Mikuljana

Kao prva u nizu ovogodišnjih priredbiprvenstveno kulturne naravi otvorena jeizložba bistranskog slikara MarijanaMikuljana. Umjetnik je u Kulturnom centruBistra izložio pedesetak djela iz nekolikosvojih stvarala ih ciklusa.Otvaranju izložbe nazo ili su okupljenimještani i uvaženi gosti iz okolnih sredina,a pozdravne rije i okupljenima redom suuputili naš poznati pjesnik Željko Špoljarkoji je pro itao tri svoje pjesme, o životu iumjetni kom radu autora govorio jeprofesor povijesti umjetnosti i kustos u

čč

č

čč

Predstavljen „Glas Bistre“

Po otvaranju i razgledavanju slikarskeizložbe Marijana Mikuljana 1. lipnja 2007.okupljenima u Kulturnom centru Bistra jepredstavljen i podijeljen prvi broj našeglokalnog časopisa "Glas Bistre".

Promociji časopisa bili su nazočni članoviuredništva prvog broja što su nazočniiskoristili i u osobnom kontaktu iznijeli svojeprve dojmove i sugestije.(db)

č ćč

čč č

čč

Bistrajnski potepuhi – objavili"Bistrajnski falačec sreće"

Pjesnički prvijenac Stjepana Špoljaradoživio svoje drugo izdanje

U sklopu ovogodišnjih Dana Bistre 17.lipnja u prostorijama Kulturnog centraBistra održana je promocija drugog izdanjazbirke pjesama „Bistrajnski fala ec sre e“autora Stjepana Špoljara. Izdavala iprojekt, baš kao i sama organizacijaprigodne ve eri poezije, djelo je Bistrajnskihpotepuha iji je lan i sam autor, a porije ima samog organizatora do ponovnogtiskanja Fala eca došlo je iz razloga što susvi primjerci prvog izdanja zbirke pjesama,

VIJESTI



10GLAS BISTRE KOLOVOZ 2007

stajao na golu svoje ekipe. Cena nam jerekao kako s niti jednog održanog turnirado sada nije izostao te da njegoviBukovljani na njega i dalje mogu ra unati.Organizator turnira nagradio ga jeprigodnim peharom.(db)

č

Moto-alka

U okviru Dana Bistre kod dvorca uGornjoj Bistri je odr ana druga po redumoto-alka. Natjecanje u nekolikokategorija automobila, motora, mopeda itraktora i ove je godine uspješnoorganizirao Old timer klub „Willis“ izBistre. Okupljena publika uživala je u“vrtoglavim“ vožnjama dok su strijelcioštrom rukom pokušavali „ubosti“ im višebodova ga aju i alku koja u svemupodsje a na onu pozbnatiju, sinjsku.(db)

ž

čđ ć

ć

Zbor udruge umirovljenikaučestalo nastupa

Pomalo samozatajno već nekoliko godinau Bistri u okviru Udruge umirovljenikauspješno djeluje Zbor. Danas ga činidvadesetak pjevača i nekoliko glazbenika.Ovogodišnje Dane Bistre, a i kasnijazbivanja, iskoristili su da se predstavebistranskom auditoriju. Svojim nastupimana koncertu pjevačkih zborova „Svud sepjesma čuje, svud se pjesma ori“, kao inastupom na brijegu kod župne crkve Sv.Nikole za ovogodišnje Posvetilo zbor jebitno uveličao cjelokupan glazbeni isvečani ugođaj i oduševio okupljenupubliku.(db)

Igrali i pedesetgodišnjaci

To nije re eno, igrao je samo jedan.Golman ekipe Bukovja Branko Pe njak-Cena (ro en 1957.) je bio najstarijisudionik ovogodišnjeg turnira „Selabistranskog podgorja“ u Donjoj Bistri iusprkos svojih 50 godina i ove je godine

č čč

đ

Estradne zvijezde na DanimaBistre 2007.

Ovogodi nji Dani Bistre bili su prilika i zanastup nekoliko doma ih estradnihzvijezda i popularnih glazbenih gruparazli itih glazbenih pravaca. Neki sunastupali u okviru zajedni kog programaodržanog u organizaciji Radio KAJ-a, doksu drugi imali samostalne nastupe. U

šć

čč

Mlade nade

Kao predgrupa nastupu „Prljavaca“ uGornjoj Bistri nastupio je domaći glazbenisastav "Home depot". Kako zvuči "HomeDepot"? Osnovnu glazbenu orijentacijubanda čine hard rock sound (sve tamo doheavy metala), snažan i izražen ritam ukome se skladno uklapaju dojmljivedionice na klavijaturama i prepoznatljivvokal. Na momente, vašem se izvjestiteljuučinilo kako prepoznaje tragove PinkFloyd, Led Zeppelin i Deep Purple„sounda“ u mogućim glazbenim uzorimabanda. U svakom slučaju, u Bistri dostaneuobičajen, ali vašem izvjestitelju blizak i- u odnosu na sve drugo već više putaviđeno - originalan zvuk ...(db)

STROJAR d.o.o. na sajmu uDusseldorfu

Nakon predstavljanja na sajmovima uZenici i Beogradu, Strojar d.o.o. sesredinom lipnja predstavio i europskojjavnosti.Strojar d.o.o. je već duže vrijemeorijentiran i glavninu svoje proizvodnjeplasira na europsko tržište, renomiranim istalnim poslovnim partnerima. Izlažući uokviru štanda Hrvatske gospodarskekomore na sajmu u Dusseldorfu, Strojard.o.o. je i na ovome sajmu potvrdiovisoku razinu kvalitete svojih proizvoda iopravdanost posjedovanja relevantnihsvjetskih certifikata kvalitete.(db)

samostalnim nastupima, bistrane su ovegodine zabavljali Tamburaški sastav„Gazde“, „Prljavo kazalište“ i Ivan Mikuli .

I dok su „Gazde“ i „Prljavo kazalište“svirali u potpuno ispunjenom velikomšatoru na VIP parkiralištu u Gornjoj Bistri,Ivan Mikuli je nastupio po završetkunogometnog turnira na igralištu u DonjojBistri.Zajedni ko svim koncertima je više nego

ć

ć

č

dobra posje enost, posje enost koncerataod strane posjetitelja raznih dobnihskupina i svi su potrajali do iza pono i.(db)

ć ć

ć

VIJESTI

VIJESTI


Susret s hvarskim biskupom

Mladi Bistrani, učenici 7. razreda na eŠkole, zajedno sa svojim razrednicima ipratiteljima, koji su krajem lipnja boravili navišednovnom programskom izletu gdje suposjetili Split, otok Hvar i slapove Krke,susreli su se 25. lipnja u s hvarskimbiskupom Slobodanom Štambukom. Susrets biskupom je organizirao vjerou itelj JosipKajini . Biskup Slobodan im je pokazaokatedralni muzej s vrijednim eksponatimaod kojih neki sežu duboko u srednji vijek ipredstavljaju posebnu vrijednost i usvjetskim razmjerima. Poslije toga je biskupu enicima pokazao hvarsku kateralu,predivnu kasnorenesansnu gra evinu, te setu zadržao s njima u kratkom i veselomrazgovoru. Na kraju smo se svi fotografiralis biskupom. Biskup Slobodan je u enikuMihaelu Kara i u preporu io da se slika unjegovom sve anom stolcu i rekao mu kakose nikad ne zna: možda e i on jednog danabiti biskup. Sve je mogu e...Dom

š

čć

čđ

čč ć čč

ćć

Obilježen jubilej Sljemenskekapelice

Svet iš te Majke Božje Sl jemenske,sagra eno 1932. godine u starohrvatskomstilu, svega nekoliko minuta od " inovni ke"livade na nadmorskoj visini od 975 m n/v,iju unutrašnjost ispunjavaju motivi iz

hrvatske povijesti popularan je izletni ki ciljgeneracija hrvatskih planinara.

U nedjelju, 22. srpnja obilježen dijamantnijubilej ovog svetišta, popularne Sljemenskekapelice, a proslavi su se pridružili ibistranski planinari koji su svetište pohodiliu nekoliko grupa te brojni individualniizletnici iz Bistre. U povratku sa završnogprimanja u esnika 41. me unarodnesmotre folklora kapelicu su pohodili ilanovi KUD-a Bistra.

(db)

đč č

čč

č đ

č

Bistra i svih gra ana Bistre poklone suuru ili Davorka Puzjak i Zdravko Škender.Izborom sadržaja poklon košaricenastojalo se pokloniti sve ono po emuBistra ve je ili e uskoro biti poznata. Takosu se tu našle jabuke, knjiga „Bistra“ AniteBrezovi , zbirka poezije „Bistrajnski fala ecsre e“ St jepana Špol jara, zbirkarazglednica Bistre, slika bistranske mlade unarodnoj nošnji, bo ica doma e rakije,bo ica eteri nog ulja lavande iz prve berbeobitelji Špoljar te boca zlatnom medaljomnagra enog „Rajnskog r iz l inga“,ovogodišnjeg pobjednika na ocjenjivanjubistranskih vina proizvod obitelji Kecerin.(db)

đč

čć ć

ć čć

č ćč č

đ

Zlatno bistransko vino poklonzagrebačkom biskupu

I dok su se mladi bistrani na Hvaru imaliprilike dru iti s hvarskim Biskupom, našifolkloraši su darivali zagreba kog biskupa.

Tijekom tradicionalne zajedni ke mise zasudionike 41. me unarodne smotrefolklora sudionici su biskupu uru ili darovespecifi ne za kraj iz kojega dolaze. Uprigodno ukrašenoj košarici u ime KUD-a

žč

čđ

čč

Posljednja vijest

Dječji vrtić samostalan

Komisija za preuzimanje nadle nogministarstva izdala je dozvolu zasamostalan rad Dje jem vrti u „Kapljica“ uPoljanici Bistranskoj.

Na ovaj na in okon ana je „trakavica“razdvajanja ove institucije od Dje jeg vrti au Zapreši u koja traje od prolje a te od 1.rujna dje ji vrti u Poljanici Bistranskojpo inje s radom kao samostalna institucija.

(db)

ž

č ć

č čč ć

ć ćč ć

č

Radio Marija

U organizaciji vjeroučitelja Josipa Kajinićamladi Bistrani, učenici 5. razreda AnaHoletić, Dora Kober, Marija Prsa, Martinkali -Musija i Boris Šlosar zajedno s

vjerou iteljem te ravnateljem školeEduardom Kova evi em te prof. povijestiDomagojem Sironi em gostovali su uetvrtak 28. lipnja 2007. god. u programu

postaje Radio Marija.Emisija je trajala od 9 do 10,15 sati. Napo etku emisije Domagoj Sironi je kratkopredstavio najstriju povijest našeg kraja, aEduard Kova evi je prestavio školu Bistra iop inu Bistra. Predstavio je i dobrotvornuakciju «Otisak srca» koju je osmislila i vodilaŠtefica Ivi , školski pedagog. U toj akciji jepomognuto djeci lošijeg imovinskogstatusa. Obojica su pozvali slušatelje daposjete naše Bistransko Podgorje.Kasnije je u studio ušao vjerou itelj su enicima. Razgovarali su s voditeljememisije vl . Ivicom Zlodijem što za njihpredstavlja nastava vjeronauka, te estopovezivali svoju vjeru s lijepom prirodomnašeg kraja kojeg nam je darovao Bog.Posebno su naglasili da je treba uvati, no usvojim su se pri ama povezivali i op enitosa životom u školi, župi i cijelom kraju.

Š ćč

č ćć

č

č ć

č ćć

ć

čč

čč

čč ć

Vl . Zlodi je bio i kod nas u gostimanekoliko dana prije pa su snimljena jošneka razmišljanja u enika ostalih razreda.Tu mu je u radu pomagala vjerou iteljicaIvana Bogadi, a u iteljica Sandra Škrlingovorila je o korelaciji nastave vjeronauka sdrugim predmetima, posebno krozproslavu "Dana kruha" koja se održavala unašoj školi u jesen 2006. god.Dom

č

čč

č

d.o.o. za ugostiteljstvo i trgovinu

Poljanica Bistranska, Podgorska 142OBRT ZA POGREBNE USLUGE, TRGOVINU I

CVJEĆARNICA

"CIKLAMA"vlasnik DARKO FRANJO

KRALJEV VRH

POLJANICA BISTRANSKA

- SLJEMENSKA CESTA 64- CRKVENA BB

TEL MOB:. 01/3352 679, 091/ 891 66 02, 098/ 910 2334

• OVLAŠTENI PRIJEVOZ POKOJNIKA U ZEMLJI IINOZEMSTVU SA SVOM POTREBNOM OPREMOM

• SVE USLUGE VEZANE ZA POGREB,KREMACIJU ILI EKSHUMACIJU

Svim građanima Općine BistraČestitamo Dan domovinske zahvalnosti

Općinsko vijeće Općine BistraOpćinsko poglavarstvo Općine Bistra

Načelnik Općine Bistra

Svim mještanima Općine Bistra,svim čitateljima Glasa Bistrei svim Hrvatima u zemlji i svijetučestitamo Dan domovinske zahvalnosti.

Uredništvo

U trenucima kada se sjećamo

slavnih dana iz naše nedavne prošlosti,

Općinski odbor HDZ-a Bistra

čestita svim građanima Bistre

Dan domovinske zahvalnosti.

KULTURA

13KOLOVOZ 2007 GLAS BISTRE

J o š n a m j e u s j e ć a n j uprošlogodišnji posjet ministra BožeBiškupića prilikom kojega je na DanOpćine Bistra svečano otvoren novouređeniKulturni centar Bistra. U međuvremenucentralni dio prostora zgrade su počelikoristiti članovi bistranskih Udruga za svojaredovita okupljanja, a prostor je korišten iza razna kulturna zbivanja ( kazališnapredstava, tribine, koncerti, izložba itd ...).U centralnom se dijelu zgrade nalazi uredbistranskog kontakt policajca DraganaGrgića, dok je sjeverni dio prostorOpćinske knjižnice Bistra.

Upravo ona, knjižnica, njezin sadašnjistatus i problematika vezana uz početaknjenog rada bili su osnovna temarazgovora s ravnateljicom ove ustanoveDanijelom Studak.

Ime mi je Danijela Studak i od 1. lipnja samravnateljica Općinske knjižnice Bistra uosnivanju. Imam 27 godina, neudana sam,završila sam Filozofski fakultet sveučilišta uZagrebu, grupe komparativna književnost iruski jezik i književnost te dodiplomski studijbibliotekarstva. Prije zapošljavanja u ovojustanovi radila sam u Karlovcu u školskojknjižnici medicinske škole.

Sada je u tijeku registracija Općinskeknjižnice Bistra kao samostalnog subjekta.To je primaran zadatak za koji se nadam daće biti okončan do kraja ljeta jer supribavljene sve potrebne potvrde odžupanijskog ureda. Taj je predmetdostavljen ministarstvu i po dobivanjunjihovog rješenja slijedi upis u registarustanova, dobivanje matičnog broja,otvaranje žiro-računa, dakle sve ono štočini jednu ustanovu samostalnom. U ovojfazi sav „papirološki“ dio posla (narudžbeknjiga, plaćanja) obavlja se preko OpćineBistra.

Gospođice ravnateljice, molim vas,predstavite se čitateljima „Glasa Bistre“u nekoliko riječi.

Što se trenutno događa s knjižnicom?

razlikovati od klasičnih videoteka biti ćeprvenstveno izbor sadržaja koji mora bitiprobran i u kome ne smije biti tzv. „žutila“. Utome dijelu krećemo od nule. Pored ovoganikako ne treba smetnuti s uma kako će uprostoru knjižnice – s vremenum - raditi idječja igraonica i čitaonica.

Ne, ne varate se. No, i taj dio biti će ufunkciji kada knjižnica krene s radom.Planiramo za potrebe knjižnice, odnosnonjene audio-vizualne zbirke, igraonice ičitaonice nabaviti neophodna tehničkapomagala, prvenstveno računalo s Internetvezom koje će biti na raspolaganjukorisnicima, televizor, DVD recorder,muzičku liniju i tome slično.

Da, željeli bismo od prostora knjižnicenapraviti mjesto gdje će članovi moćiposuditi kvalitetnu knjigu ili audio-vizualninaslov, ali i gdje će se korisnici ugodnoosjećati, gdje će se informirati, gdje će svioni koji to još nemaju kod kuće imati pristupInternetu itd. U krajnjem slučaju, biti će to imjesto gdje će članovi moći, a u pojedinimslučajevima i morati, raditi. Naime,čitaonica će biti mjesto koje će služiti kakoza čitanje dnevnog tiska i periodike tako i zakorištenje svih onih knjižničnih naslova kojispadaju u zaštićeni dio fonda i ne posuđujuse izvan knjižnice.

(Davorin Ba uli )

Varam li se ili su ti dijelovi knjižnice zasada – osim namještaja - dosta oskudnoopremljeni?

Sudeći po onom što čujem, knjižnica bimogla postati mjesto na kome će seokupljati šaroliko društvo, kako postarosti tako i po interesima.

ž ć

Spomenuli ste nabavu knjiga. Kakva jesituacija s knjižnim fondom?

Kada se planira stvarno otvoritiknjižnicu za građanstvo?

Do sada smo uglavnom razgovarali oknjigama. No čini mi se da tu neće bitikraj interesa ove institucije.

Knjižni fond ovakav kakav je sada sigurnone zadovoljava potrebe. I sami vidite da supolice knjižnice poluprazne, a i to knjižnogfonda što ga imamo dobrim je dijelomdotrajalo, pogotovo na dječjem odjelu. Uzpomoć Općine nabavili smo određeni brojnovih knjiga, prvenstveno sredonjoškolskeliterature. Srednjoškolska literatura isrednjoškolci kao dobna skupina svakakosu jedna od ciljanih skupina čije potrebe zaliteraturom će ova knjižnica zadovoljavati.U tom dijelu fonda mogu reći da je već oko80% planiranih naslova nabavljeno. Poredspomenute literature, nabavili smo neštobeletristike, uglavnom naslova koji setrenutno čitaju, odnosno onih koji su na toplistama.

To ovisi o nekoliko čimbenika. Prvi sam većspomenula – radi se o registraciji ustanove.Nadalje, to svakako ovisi i o financijama jerje knjižnični software svakako potrebnonabaviti prije početka rada. To nije malastavka, ali tek po nabavci programskogpaketa moguće je sistematizirati, obraditi, au krajnjem slučaju i izdavati kako stare takoi nove knjige. Vjerujem da će sve to bitirealizirano tijekom ove jeseni.

U pravu ste. Pored klasične ponude što jesvaka knjižnica ima planiramo imati iaudio-vizualnu zbirku. Naravno, to nikakone znači kako će knjižnica biti klasičnaaudio i videoteka. Ono što će ju bitno

Općinska knjižnica "Bistra"

Ravnateljica Općinske knji nice "Bistra" Danijela Stubak na radnom mjestuž

OBLJETNICE

70 godina rada DVD "Bistra"


Budnicom, povorkom članova DVD "Bistra" iuzvanika iz drugih vatrogasnih društava tevatrogasnih vozila i na koncu Svečanomsjednicom, članovi Dobrovoljnog vatrogasnogdruštva "Bistra" 3. lipnja 2007. su obilježili svojuveliku obljetnicu - 70 godina postojanja i radadruštva.

O samim počecima razvoja vatrogastva napodručju Bistre nema pisanih podataka pa sedanom osnivanja uzima 27.3.1937. kada jeodržan sastanak Osnivačkog odbora DVD iizabrana privremena uprava društva. Proslava7 0 - t e o b l j e t n i c e o s n u t k a i m a l a j eprigodničarsko-svečarski karakter, a središnji i -za širi auditorij najatraktivniji - dio proslave bilo jepostrojavanje naših vatrogasaca i njihovihgostiju pred Društvenim domom u Bistranskojulici. Nakon intonitanja državne himne,okupljenima se prigodnim besjedama obratio

bistranski župnik velečasni Tomislav Novosel, kojije blagoslovio sve nazočne i vozila.

Nakon blagoslova, formirana je povorkavatrogasaca i vozila koja je praćenavatrogasnom limenom glazbom prošla ulicomAnte Kovačića do Krapinske i potom seStubičkom vratila pred društvene prostorije gdjeje položen vijenac na križ u centru Donje Bistre, anakon kraće stanke uslijedila je Svečana sjednicau prostorijama društva. Svečanoj sjednici nazočilisu brojni uzvanici i njihov cjelokupan popis bitnobi povećao opseg ovog članka.

Za ovu priliku spomenimo samo uzvanike izokolnih vatrogasnih društava s kojima naše DVDima razvijene posebno prisne odnose te uzvanikekoji su nazočili u ime Općine Bistra, Zagrebačkežupanije, Ureda gradonačelnika grada Zagreba,Državne uprave za zaštitu i spašavanje,

Vatrogasne zajednice zagrebačke županije,Javne vatrogasne postrojbe iz Zaprešića itd.

Nakon što je tajnik društva Mario Špoljarupoznao nazočne s poviješću društva,podijeljena su priznanja mnogobrojnimčlanovima, sponzorima i prijateljima društva. Upozdravnim obraćanjima uzvanika izredali su sebrojni govornici koji su - neki i u vrlo emotivnimnastupima – iznosili svoje uspomene stečenedugogod i šn jom su radn jom s naš imvatrogascima.

I gdje je danas DVD „Bistra“? DVD „Bistra“okuplja 115 članova koji se kontinuiranouvježbavaju i obrazuju te je i ova svečanasjednica bila prigoda za promociju 1 novogvatrogasca, 4 vatrogasna dočasnika i 5vatrogasnih časnika. Oni i svi ostali članovi suistinska snaga društva, no kao i u svakoj drugojdjelatnosti, a pogotovo u ovoj koja je uskovezana uz prkošenje i izlaganje opasnosti, samadobra volja i uvježbanost osoblja nije dovoljna zauspješno i sigurno obavljanje djelatnosti u svimokolnostima. Zato danas DVD „Bistra“ uzmaterijalnu pomoć cijele zajednice, a osobitoOpćine Bistra, raspolaže ne malim materijalno-tehničkim sredstvima i pomagalima za gašenjepožara. Osim desetak kompleta osobne opremevatrogasaca, DVD „Bistra“ danas raspolaže sa 2navalna vatrogasna vozila marke Mercedes iIveco-Magirus, jednim kombinirano-tehničkimvozilom marke Mercedes te osobnim kombijemmarke Ducato. Čitatelji se vjerojatno još sjećajupokazne vatrogasne vježbe upriličene prošlegodine kada su bistranski vatrogasci naatraktivan način demonstrirali svoje mogućnostiu okolnostima sudara cestovnih vozila, pri čemuse jedno od njih zapalilo.

I na koncu, ali ne i manje važno, brojnost i dobnastruktura članstva i današnje mlado vodstvo DVD„Bistra“, uz potporu starijih i iskusnijih članovadruštva jamac su daljnjeg razvoja društva uokviru cjelokupnog samozaštitnog sustavaRepublike Hrvatske, a na korist cjelokupnezajednice i bistranskog kraja osobito.(db)

Predsjednik DVD "Bistra" Marko krlin za govornicom sve ane sjedniceŠ č

Postrojeni vatrogasci pred dru tvenim domom DVD "Bistra"š


Š k o l a h r v a n j a B i s t r apotpomognuta suorganizatorom Hrvačkimklubom Lokomotiva Zagreb, 2. lipnja usportskoj dvorani Osnove škole, ove jegodine po trinaesti put bila domaćinommeđunarodnog turnira Sljemenskopodneblje u hrvanju grčko-rimskimnačinom. Na ovogodišnjem turniru okupilose preko stotinjak hrvača iz 13 ekipa izMađarske, Austrije, Slovenije, Slovačke iHrvatske, a najboljim hrvačima turniraproglašeni su Dominik Vugrinec iz MurskeSobote (Slovenija) i Jurica Halambek izŠkole hrvanja Bistra.U ekipnom plasmanu prvo mjesto uvjerljivoje pripalo bistranskim hrvačima s osvojenih78 bodova, dok su drugoplasirani hrvačimađarskog Szigetvara osvojili 36 bodova,a trećeplasirane Sesvete 33 boda.U sastavu domaćih hrvača pojedinačnonajbolje rezultate ostvarili su i osvojili zlatnemedalje prvoplasirani Marko Škrlin,Kristijan Minković, Ivan Lovrić, PetarŠimunić, Antonio Jarčan i Jurica Halambek.Drugo mjesto i srebrne medalje pripale su

Ervinu Golaču, Ivanu Tuđenu, MatijiKrajačiću i Josipu Škarici, dok sutrećeplasirani bili Dominik Ključarić, MartinŠimunić, Jurica i Nikola Kumiša.Troje prvoplasiranih hrvača u svimtežinskim kategorijama nagrađeno jemedaljama, dok su za ostvarene rezultate uekipnom plasmanu dodijeljeni i pehari.Samo dva tjedna nakon održavanja velikogbistranskog hrvačkog turnira Škola hrvanjaBistra "odradila" je i svoj posljednji nastuppred ljetne praznike i to na četvrtommeđunarodnom turniru Gospić Open2007. godine održanom od 15. do 17.lipnja. U izuzetno jakoj konkurenciji od čak201 hrvača iz 15 klubova iz Mađarske,Bosne i Hercegovine, Italije i Hrvatskenajzapaženije rezultate u redovimabistranskih hrvača ostvarili su Ivan Lovrić iPetar Šimunić s osvojenim prvim mjestima izlatnim medaljama, dok je Matija Habušosvojio drugo, a Gabrijel Ključarić petomjesto.

(ds)

Škola hrvanja "Bistra"

13. međunarodni turnir Sljemensko podneblje u znaku domaćih hrvača

IZ RADA BISTRANSKIH UDRUGA

Hrvatska hrvačka legenda Josip Čorakgovori na otvaranju turnira

I ovogodi nji hrva ki turnir krasile su dinami ne i atraktivne borbeš č č


U netom završenom natjecanju u gađanjuglinenih golubova u ligi Lovnog uredaZaprešić bistranski strijelci ostvarili su solidanplasman. U konkurenciji sedam ekipa, nakonodržanih šest natjecateljskih kola, Šljukinistrijelci zauzeli su četvrto mjesto izapobjedničke ekipe jakovljanskog lovačkogdruštva "Vepar", drugoplasirane "Vidre" izDubravice i trećeg "Zaprešića".Pojedinačno najbolje rezultate u redovimabistranskih strijelaca postigli su Kristijan Jurak iGoran Piculek, koji su u ukupnompojedinačnom plasmanu u konkurenciji svijuligaških strijelaca zauzeli drugo i šesto mjesto,te će isti, zajedno s prvoplasiranom šestoricomiz ostalih lovnih ureda Zagrebačke županije,nastupiti na županijskom natjecanju ugađanju glinenih golubova.Po riječima voditelja streljačke sekcije IviceZrinskog bistranski strijelci zadovljni supostignutim rezulatom, a dogodine očekuju ibolji plasman na što bi umnogome trebalautjecati bolja forma ovogodišnjeg povratnikau ekipu Zdravka Brezaka.(ds)

Bistre na pomoćnom nogometnom igralištupodignuli pokazni logor i organizirali igre iizviđačke radionice za najmlađe izviđače iposjetitelje.Ne manje dobre rezultate ostvarili su ipočetkom mjeseca svibnja na natjecanju u

Protekli mjeseci svibanj i lipanj bistranskiizviđači ispunili su brojnim aktivnostima, odkojih je, svakako, bilo najznačajnijesudjelovanje na 4. Zborovanju Savezaizviđača Hrvatske, s kojeg su se, kao što suto uostalom već naviknuli bistranskujavnost, vratili s brojnim odličjima. Naovogodišnjem zborovanju izviđača, koje jeu organizaciji Saveza izviđača Zagreba biloodržano 19. i 20. svibnja na zagrebačkomBundeku, u velikoj konkurenciji od 1500izviđača iz cijele Hrvatske 30-ak bistranskih„skauta“ ponovno su prezentirali svojabrojna stečena znanja i sposobnosti.Naime, u sklopu zborovanja organiziranaje i Državna izviđačka olimpijada u kojoj sukroz provjere različitih disciplina izviđačkihvještina svoje snage odmjerile 21 udruga, auvjerljivo najbolji rezultat ostvarili subistranski izviđači kojima je od ukupnoosam pehara pripalo čak njih sedam. Osimnavedenih zavidnih rezultata bistranskiizviđači odličnim su se predstavili i nahumanitarnom planu, gdje su se svipunoljetni članovi uključili u prigodnu akcijudobrovoljnog darivanja krvi.Samo nekoliko dana kasnije, od 7. do 10.lipnja, bistranski izviđači sudjelovali su i naDržavnom izviđačkom natjecanju u Puli igostovanje iskoristili za razgledavanje iupoznavanje Pule i Istre, dok su 16. lipnja usklopu ovogodišnje manifestacije Dani

25. samostalna družina izviđača "Bistra"

Uvjerljivi pobjednici Državne izviđačke olimpijade

Vinkovcima pod nazivom Memorijal 12redarstvenika, gdje su i u mlađoj i u starijojkonkurenciji osvojili druga mjesta.Gostovanje u Vinkovcima upotpunili su iposjetom gradu heroju Vukovaru.(ds)

Lovačko društvo "Šljuka"

Šljukini strijelci u zlatnoj sredini


Načelnik bistranskih izviđača Petar poljar s punim rukama priznanjaŠ

Zadovoljstvo nakon uspje no organiziranog natjecanjaš

LIMOX

design i proizvodnja namještaja po mjeri

LIMOX

TEL: 01/ 3357 - 614

MOB: 098/ 9802 - 499

LIMOXDONJA BISTRA, MOKRIČKA 10

TEL. 3390-504

FAX: 3357-607

GSM:

091/ 5045-535

Vinogradska 39, 10298 Gornja BistraTel./fax: 3390 205, GSM: 091/ 5342 878

kuhinjeormarikrevetistoloviuredikupaonicevratastepenice

Stolarija

ŠIMEK

Svi su naši proizvodi unikati!

SERVIS KLIMA IRASHLADNIH UREĐAJA

GORNJA BISTRA, Pljuskovec 4, 098/ 212-783

design i proizvodnja namještaja po mjeridesign i proizvodnja namještaja po mjeri

ISO9001

RE

GIS

TERED COM

PA

NY

BRAVARIJA

"JOŽICA"

vl. Josip Jumić

tel./fax: 3390-484mob.: 098/ 187-94-81



kako su tijekom lipnja prikazane i dvije novekoreografije: „Bistranska svadba“ i „Žetva podMedvednicu goru“.

I dok je „Žetva pod Medvednicu goru“ klasičnakoreografija u pravom smislu riječi, za„Bistransku svadbu“ je važno naglasiti kako onato nije. Naime, „Bistranska svadba“ jesamostalna predstava, glazbeno-scensko djelonaglašene dramaturgije koja uključuje i glazbu,i pjesmu, i glumu, i vremenski točno utvrđenukoreografiju, i koordinaciju, i scensko ponašanječetrdesetak osoba od najmlađe dječje dobi doonih najstarijih. U osmišljavanju predstavekorištena su iskustva „vremešnijih“ osoba kojimaje još u sjećanju tradicionalno odvijanjebistranske svadbe. Bez njihove pomoći bilo bivrlo teško rekonstruirati i zbivanje od nekolikodana svesti na scensko trajanje od dva sata. I tihdva sata za pojedinačnu predstavu je podosta.Daljnim zgušćivanjem dramaturgije na ukupnotrajanje otprilike 90-tak minuta dobila bi sepotpuno samostalna, no dinamičnija i jošatraktivnija samostalna predstava. Naravno,skraćivanje treba izvesti promišljeno i nikako nena štetu izvornosti. No, to je samo moje privatnomišljenje i dobrohotna sugestija, a istine radineka bude spomenuto da duljina predstavebistransku publiku na premijernom izvođenjunije nimalo smetala. Dapače!

Svaki u prethodnom dijelu članka spomenutidogađaj ima svoje značenje i vrijednost. Injihovo uspoređivanje nužno ovisi o vlastitomstajalištu, ukusu, svjetonazoru i još mnogočemu. Ipak, čini mi se da - s pozicije značaja zacjelokupni kulturni razvoj i promičbu Bistranskogkraja - KUD-ovi nastupi na 41. međunarodnojsmotri folklora među svim događanjima uproteklih dva mjeseca, nemaju premca. Mislimda se ovaj događaj po važnosti može donekleusporediti jedino sa Svjetskim skijaškim kupom.Značaj je tim veći uzme li se u obzirdvadesetgodišnji izostanak naših folkloraša s ove

Prije samog pregleda aktivnosti bistranskihkudovaca, mala urednička impresija.

Čudno vam je to s našim, bistranskim KUD-om.

S novinarskog gledišta, o njima je istovremenolako i jednostavno pisati, a s druge straneredovito se suočavam s istim problemima.Nedostatak materijala nikada nije problem jernjihov ritam učestalosti javnih istupajednostavno, sam po sebi, proizvodi obiljepisanog štiva.

S druge pak strane, upravo to obilje zbivanjastvara i probleme kod uređivanja časopisa.Prvo, prostora u časopisu nikad dovoljno.Drugo, vremena za predaju u tisak uvijek malo.Takav je slučaj i s ovim člankom koji je pisan udva navrata. Naime, članak sam počeo pisatikao pregled događanja koji su se dogodili odizlaska prvog broja i uloge KUD-ovaca u timdogađanjima, no ubrzo sam uvidio kako zatakav sveobuhvatni članak jednostavno nemamdovoljno prostora. Zato ću zbivanja vezana uzKUD-ove aktivnosti jednostavno pobrojiti, anešto detaljnije ću se pozabaviti jednimdogađajem, onim koji je i po mišljenju velikevećine KUD-ovaca „kruna“ njihovogdosadašnjeg rada.

Dakle, ekipu ili pojedine članove KUD-a moglismo u međuvremenu vidjeti:

Poljanica - otvorenje slikarske izložbeMarijana Mikuljana

Poljanica - otvorenje 13. međunarodnoghrvačkog turnira

Gornja Bistra - „Svud se pjesma čuje, svudse pjesma ori“ - cjelovečernji koncert pjevačkihzborova u okviru Dana Bistre 2007.

Gornja Bistra - „Faljen Isus i Marija, draginaši pajdaši“ - cjelovečernji koncert pjevačkihzborova u okviru Dana Bistre 2007.

Poljanica - zajednička misa KUD-a Bistra iKUD-ova gostiju u župnoj crkvi Svetog Nikole

Gornja Bistra - „Bistranska svadba“ -premijerna izvedba koreografije u okviru DanaBistre 2007.

Visoko - 13. lipanjski folklorni susretiJablanovec – „Dani Jablanovca“Gornja Bistra – „ Žetva pod Medvednicu

goru“ premijerna izvedba koreografije u okviruDana Bistre 2007.

Posvetlovsko prošćenjekod crkve Svetog Nikole

Zagreb, Trg bana Jelačića - 41. MSFZaprešić, Galerija „Skurjeni“ –

12. zaprešićke žetvene svečanostiZagreb, pozornica Gradec - 41. MSF

Zagreb, Trg bana Jelačića - 41. MSFZagreb, Katedrala - 41. MSFZagreb, Palača Dverce - 41. MSFMedvednica, Sljeme –

75. godina Sljemenske kapelice

Dupliranje pojedinih datuma u ovom popisunije greška – radi se stvarno o više zbivanjaunutar jednog dana i na različitim lokacijama.

Neka ovom prilikom bude naglašena i činjenica

1.6.

2.6.

7.6.

10.6.

10.6.

10.6.

16.6.22.6.30.6.

7.7.

19.7.20.7.

21.07.21.7.22.7.22.7.22.07.

Kulturno-umjetničko društvo "Bistra"

"Svud se pjesma čuje, svud se pjesma ori"

manifestacije. Ovo dvadesetgodišnji uzmite srezervom; podatak nije potpuno provjeren jerkoliko god se trudio i koga god pitao nisamuspio točno i nedvosmisleno doznati kada suposljednji put naši folkloraši bili sudionici ovemanifestacije. Prema iskazima većine ljudi skojima sam o tome pričao bilo je to 1987. dakle,prije točno dvadeset godina.

I neka se zna – učešće u 41. međunarodnojsmotri folklora nije slučajnost. Nastup KUD-aBistra na smotri folklora planski je i pošteno„zarađen“ ispunjavanjem točno određenihstrogih uvjeta i zadovoljavanjem kriterija selekcijekoje je trebalo ispuniti, a čije je ispunjavanjenadzirao Vido Bagur, alfa i omega selekcijeučesnika za svaku zagrebačku smotru folklora.

I baš zbog toga, zbog povratka poslije dvadesetgodina izostanka, zbog uloženog truda članovaKUD-a i stručnih voditelja sekcija, zbog potporemještana Bistre iskazane prilikom svakognjihovog nastupa, zbog oduševljenja publikeiskazivanje za vrijeme svakog njihovog nastupana MSF u Zagrebu, a naravno i zbog značajaove Manifestacije u svjetskim okvirima ovajuspjeh je od značaja za cijelu Općinu Bistra i svenjene građane.

No, ima tu još jedan važan, često nedovoljnouočen, čimbenik. Entuzijazam u uvjetimaoskudice rijetko je duga vijeka. Zbog toga je upostizanju ovog uspjeha izuzetno važna, inedovoljno isticana, uloga vodstva OpćineBistra, koje je svojim razumijevanjem stvarnihpotreba i osiguravanjem izvanrednih uvjeta zarad Kulturno-umjetničkog društva, stvorilomaterijalne temelje za uspješan rad. Vjerujteautoru članka – prateći nastupe naših folklorašauvjerio sam se osobno u kakvim sve uvjetimadrugi slični kolektivi rade!

I zato sam uvjeren kako je ovaj uspjeh KUD-aBistra samo jedan u nizu.(db)

S premijere koreografije " etva pod Medvednicu goru"Ž


Dani Bistre 2007.

Sadržaj ovog broja časopisa obilježen je obiljem kulturnih, zabavnih i sportskih priredbi koje suu našoj sredini održane tijekom mjeseca lipnja. To je i normalno jer su raznolikost i atraktivnostdogađanja, ozbiljnost, kakvoća i izražajnost učesnika (bez obzira radilo se o „limačima“ nanogometnom turniru, „alkarima“ na moto-alki ili našim umjetnicima sa zbivanja u Kulturnomcentru) te broj posjetitelja, organizatora i aktivnih učesnika (pazi sad, iz zemlje i svijeta) učiniliveć sada „Dane Bistre“ događanjem koje prelazi granice našeg kraja.

SPORT

Najvažnija sporedna stvar na svijetu


interes te je najavio mogućnost da turnirpostane međunarodan – možda već odslijedeće godine.

Preostala dva turnira „Sela Bistranskogp o d g o r j a “ , k a k o u k l a s i č n o mvelikonogometnom obliku tako i umalonogometnom, imaju daleko duljutradiciju održavanja. Oba ova turnira svakegodine okupljaju ekipe sela koje povijesnotvore Bistransko podgorje, bez obzira natrenutni administrativno-teritorijalni statuspojednih sela. Tako je bilo i ove godine pa suniji su bili: ekipa Donje Bistre koja je ufinalnoj utakmici pobijedila ekipu Poljanice,za najboljeg golmana turnira proglašen jeTomislav Markanović, najbolji strijelac turnirasa 8 postignutih golova bio je Denis Grgec izekipe Gornje Bistre dok je za najboljeg igračaturnira proglašen Ivan Babić iz ekipe

Bistrani su odani nogometu. To jenedvojbeno. Ako je itko u tu činjenicu do sadai sumnjao, poslije lipanjskih događanja,dvobi više nema. A u lipnju je nogometa uBistri bilo napretek. I to svakakovog: velikog,malog, natjecateljskog, revijalnog, a igrali suga mladi, stari, muškarci. žene, vlast, oporba...

Nogometni lipanj u Bistri sadržavao je ovegodine nogometni turnir za uzrast „limača“ i„prstića“ Grada zagreba i Zagrebačkežupanije i tradicionalni nogometni turnir „SelaBistranskog podgorja“ igrane u Donjoj Bistrite isto tako tradicionalnu malonogometnuinačicu turnira u Gornjoj Bistri. Ovaposljednja je pored natjecateljskog, ponudilai spomenuti revijalni nogometni ugođaj ukojemu su snage odmjerile ženske ekipeKUD-a Bistra s ekipom 25. SDI Bistra te ekipaVlasti s ekipom Oporbe.

To je onaj vanjski sjaj, ono što na koncu videposjetitelji. Iza toga stoji ozbiljan i požrtvovanrad na pripremi, organizaciji i izvedbi svegaonoga o čemu izvjestitelji medija, na koncu,pišu ili govore (prilog Zagrebačkoj panorami)u superlativima. Postojanje i održavanje objepriredbe rezultat je rada i dobre organizacijebrojnih članova NK Bistra i Malonogometnogkluba „Gorbi“ (pri čemu nije nevažno istaći daje izvjestan broj osoba u članstvu objespomenute udruge) i brojni volonetri,zaljubljenici u sport, nogomet i – najviše – usamu Bistru.

Široj javnosti – već zbog broja ekipa koji unjemu nastupaju - najpoznatiji je nogometniturnir „limača“ i „prstića“ koji je ove godineodržan treći put zaredom. Ove godineučestvovalo je 37 momčadi, 16 ekipa„limača“ i 21 ekipa „prstića“. U priloguZagrebačke panorame novinar je istaknuokako za ovaj turnir svake godine postoji veliki

Poljanice. Posebno priznanje organizatoraturnira dodijeljeno je Branku Pečnjaku-Cenigolmanu ekipe Bukovje kao najstarijemsudioniku turnira.snage odmjerile ekipe Bukovja, Donje Bistre,Gornje Bistre, Ivanca, Jablanovca, Novaka,Oborova i Poljanice. Ove godine na turniru uDonjoj Bistri najuspješniji su bili: ekipa DonjeBistre koja je u finalnoj utakmici pobijedilaekipu Poljanice, za najboljeg golmana turniraproglašen je Tomislav Markanović, najboljistrijelac turnira sa 8 postignutih golova bio jeDenis Grgec iz ekipe Gornje Bistre dok je zanajboljeg igrača turnira proglašen Ivan Babićiz ekipe Poljanice. Posebno priznanjeorganizatora turnira dodijeljeno je BrankuPečnjaku-Ceni golmanu ekipe Bukovje kaonajstarijem sudioniku turnira.

I dok su u Donjoj Bistri odigrana dvaprethodno spomenuta turnira, u Gornjoj Bistrise posljednjeg dana lipnja odigravaomalonogometni turnir ekipa sela bistranskogpodgorja, kao posljednja u nizu ovogodišnjihpriredbi Dana Bistre. Ovaj turnir je u pauzipred odigravanje završnih utakmica imao irevijalni karakter u kojemu su sudjelovaledvije postave bistranskih folkloraša, ekipeVlasti i Oporbe i ženske nogometne ekipe 25.SDI Bistra i KUD-a Bistra, o čemu pišemo nadrugim mjestima. Prema postignutimrezultatima, u malome je nogometu ovegodine dominirala Poljanica. Ekipa Poljaniceje sveukupni pojednik turnira, a njezin igračIvan Babić je najbolji strijelac s 8 postignutihgolova te najbolji igrač turnira. Ovdjesvakako treba istaknuti činjenicu da jePoljanici za malo pobjeglo osvajanje svihodličja turnira. Iako je junak finalne utakmicebio golman ekipe Poljanice, Mario koji je „defacto“ i donio titulu ekipi obranivši u finalu dvakaznena udarca, a i tijekom turnira više jenego solidno branio, titula najboljeggolmana pripala je Dariju Šerepecu iz ekipeOborova.(db)

Ivan Babić igra ove sezone u vrhunskoj formi

Nema turnira bez njih: Miroslav Pi kor i Michael Muharš

Već nekoliko godina Općina Bistra sufinacirapredstavl janje bistranskih gospodarstvenika,pojedinaca, tvrtki i udruga na Sajmu gospodarstva i maleprivrede u Zaprešiću.

Tako će biti i ove godine kada će sajam biti održan podeveti put u tradiocionalnom terminu sredinom mjesecalistopada.

Želeći na najbolji način omogućiti predstavljanjebistranskog gospodarstva i osigurati atraktivno idovoljno veliko izložbeno mjesto,

Općina Bistra poziva sve zainteresirane gospodarstvenike s područja Općine Bistra da sejave općinskim službenicima Jedinstvenog upravnog odjela, potvrde svoj interes zaizlaganje na sajmu i na taj način blagovremeno osiguraju svoju nazočnost na ovojznačajnoj gospodarskoj priredbi.

Zainteresirani se mogu javiti osobno ili na telefon Općine Bistra: 3390 039.

Poziv gospodarstvenicima s područja Bistre

Udruga vinogradara, podrumara i ljubitelja dobrog vina "Sveti Nikola"

Sluge u vinogradu zagospodarile zlatnim odličjima


bistranskih vina postignuti su do sadauvjerljivo najbolji rezultati, a pojedinabistranska vina prvi su put dobila i zlatnaodli ja. Osim prvih zlata vrijedan jepokazatelj, a time i dokaz dobrog poznavanjavina od strane bistranskih vinogradara, štoove godine od prijavljenih 44 uzoraka vinaniti jedan od njih nije bio izba en izocjenjivanja, ve su, što više, sva vina bilanagra ena. ak 10 vina dobila su zlatnu

č

čć

đ Č

Da vinogradi ne trebaju gospodareveć sluge odavno je poznato i bistranskimvinogradarima, koji tu svoju muku oddavnina do dana njih dana nose na svojimple ima. Vinogradi su postojali u Bistri udavnim vremenima. Od 13. stolje a datirajuneki od spisa o vinogradima s južnihobronaka Medvednice te u Sesvetama,Kašini, Vrap u i Bistri. Nakon toga ban JosipJela i podiže vinograde u Jablanovcu, grofRauch u Novakima, a crkva na svojemposjedu.No, iako, kao što se vidi, tradicijavinogradarstva na ovim prostorima datira izpradavnih, vremena o bitnijem pomaku uuzgoju vinove loze kao i u, ne manje važnom,vinogradarstvu bilježimo tek od 2003.godine, kada u Bistri dolazi do osnivanjaUdruge vinogradara, podrumara i ljubiteljadobrog vina Sveti Nikola, koja danas brojistotinjak lanova. Od tada u Bistri se redovitoorganiziraju predavanja o uzgoju vinograda,o preradi i njezi vina, organiziraju seeduka t i vne pos j e t e ren im i ran imvinogradarima, a kao rezime svega ovoga,kako bi se provjerila primjena ste enih znanjau praksi, prire uju se ocjenjivanja vina.Na ovogodišnjem ocjenjivanju vina,održanom u travnju mjesecu, bistranskivinogradari, kao i svekolika bistranskajavnost, imali su priliku uvjeriti se kako seuloženi trud u osnivanje i kontinuirani radUdruge višestruko isplatio.Naime, na tom etvrtom po redu ocjenjivanju

šć

ć

čč ć

č

čđ

č

diplomu, 25 srebrnu, 7 bron anu, adodijeljena su i dva priznanja.Najbolje ocijenjenim vinom, a time i ukupnimšampionom udruge proglašeno je vino rajnskirizling Dragutina Kecerina iz Poljanice, dok supreostala zlatna odli ja osvojili DragutinBavuljak ( 2 zlatna odli ja za dvije sorte vina ),Stjepan Eršek, Nikola Car, Krešimir Car,Darko Sever, Zdenko Kecerin, Mirko Meštrovii Ivan Jurkovi .(ds)

č

čč

ćć


PODUZETNIŠTVO

Prva bistranska berba lavande

U posjetu obitelji Špoljar


Još donedavno, do prijegodinu dvije, u Bistri se lavanda moglapronaći tek kao rijetko ukrasno biljeponekih okućnica, dok od ove godineo ovoj biljci, odnosno o njezinomuzgoju kao poljoprivredne kulture,možemo govoriti zahvaljujući obiteljiVišnje i Miroslava Špoljara iz DonjeBistre, koji su sa svojih polja krajemlipnja i početkom srpnja pobrali prviurod lavande.Upravo su ta berba a potom i prvaproizvodnja eteričnog ulja lavande bilirazlozima posjeti obitelji Špoljar, kakobismo se bolje upoznali sa samomlavandom, njezinim uzgojem,proizvodnjom eteričnog ulja injegovom primjenom, a za početakrazgovora nametnulo se pitanje opostanku same ideje uzgoja lavande io načinima njezine primjene.

umnogome utječe činjenica kako jeulje lavande jedno od rijetkih eteričnihulja koje se može nerazrijeđenonanositi na kožu, pa se kao takvomože uspješno koristiti kod ozljedakože i manjih opeklina, za inhalacijeprilikom upala sinusa, te za masažutijela i izradu kreme protiv krpelja.Osim samog ulja u ponudi će biti iaromatizirana destilirana voda kojanastaje kao nusproizvod prilikomdestilacije, a koristi se za pegle iosvježivače zraka.Zadovoljna ovogodišnjom berbom iuvjerena u uspjeh i ovog svojegeksperimenta obitelj Špoljar već seodlučila na proširenje postojećihproizvodnih kapaciteta sadnjom novih3500 sadnica lavande, a o samomuzgoju lavande zajedno naglašavaju –- Naša dosadašnja, iako kratkotrajna,

- Ideju o uzgoju lavande najlakše jeobjasniti mojim vječito nemirnimduhom, kao i znatiželjom i voljom zaeksperimentiranjem. U našem krajuprvi sam prionuo poslu s kalifornijskimglistama, nakon toga došlo je na redcijeće, a sada i lavanda kao jednanova nepoznanica i novi izazov –pojasnio je svoju ideju MiroslavŠpoljar koji se poljoprivredom kaosvojim osnovnim zanimanjem baviveć pune 22 godine.Špoljari se nadaju kako, s obzirom naširoku primjenu lavande u medicini,kozmetici i aromaterapijama, nećeimati problema s plasmanom svojihproizvoda, ističući kako će imovogodišnja berba sa zasađenih 800sadnica rezultirati sa sedam do osamlitara eteričnog ulja.Na dobar plasman eteričnih ulja


iskustva govore nam u prilog daljnjemproširenju posla. Sadnice smosamostalno proizveli, što uz činjenicuda lavanda ne iziskuje pretjeranunjegu i zaštitu, budući da ne obolijevakao razno drugo bilje te da ne trebazaštitu od štetnika, odlučili smo se zadaljnju sadnju. No, to ne znači da slavandom nema posla. Nešto višeposla zahtijeva zaštita od korova kojase provodi isključivo mehaničkimputem, okopavanjem, jer se lavandane smije prskati budući da ne podnosinikakve herbicide. Nadalje, koduzgoja lavande važno je tijekom berbepažljivo formirati grmove kako bi seočuvali niskima, odnosno ne bi otišli uvisinu, dok je nakon sadnje grmovetakođer potrebno u više navrata šišatikao bi se zgusnuli i raširili. proizvodnje Špoljari nas upoznaju sa

sljedećim nelogičnostima- Do sada nismo koristili, a niti tražili,poticajna sredstva. Nelogično je današa županija za lavandu ne dajenikakve poticaje dok ih država daje,ali tu nije kraj problema. Naime, uvjetza dobivanje poticaja za lavanduiznosi 0,25 ha zasađenih lavandom, ataj uvjet mi ispunjavamo, ali ujednopostoji i uvjet o veličini ukupnogzemljišta koji iznosi 3 hektara, kojiuvjet pak mi ne ispunjavamo i tako ukrug.Obrt za poljoprivredu i proizvodnjueter ičn ih ul ja "Agrov i t " os improizvodnjom lavande bavi se iproizvodnjom zemlje za cvijeće kao iproizvodnjom 40-ak vrsta ukrasnogbilja, a kako izgleda njihov rasadniknajbolje govori ovogodišnje osvojenoprvo mjesto u izboru najljepšeuređenog izložbenog prostora na 3.izložbi cvijeća Zagrebačke županije iGrada Zaprešića, održanoj 25. do 27.svibnja u Zaprešiću.A, za kraj našeg posjeta obitelji Špoljarprenosimo i njihov poziv svima koji suzainteresirani za uzgoj lavande inabavu njezinih sadnica, kao i zaprenošenje svojih znanja i iskustava ouzgoju lavande i proizvodnji eteričnogulja, da ih posjete na adresi "Agrovit",Donja Bistra, Stubička 578 ili seinformiraju na telefon 01/3390-087.

(Darko Slukan)

Iako će Špoljari dogodine moratipožeti čak 4300 grmova lavande iiako sve potrebne poslove obavljajuisključivo samostalno uz pomoć djece,studentice Ivane i srednjoškolca Ivana,oni bi, kada bi to bili u mogućnosti, inadalje širili svoja polja lavande, ali imu tome najveću prepreku, baš kao ibrojnim drugim poljoprivrednicima,čini problem zemlje. Naime, sve svojezemljište već su u potpunosti obradili ado novog zemljišta gotovo da je inemoguće doći, budući da sepoljoprivredno zemljište u očekivanjunjegove prenamjene u građevinskogotovo i ne prodaje ili se pak prodajepo cijeni građevinskog zemljišta što jeza poljoprivrednike neisplativo.Na upit o korištenju državnih ipoticajnih sredstava i olakšavanju

PODUZETNIŠTVO

Sinu Ivanu povjerena je prerada

Lavanda Officinalis - obična lavanda

OPASNOST IZ PRIRODE

Ambrozija ili "osveta indijanaca"?

Ili kako je Kolumpus otkril ... Ambroziju?


Stvaralački genij Leonardo daVinci rekao je prije 500 godina da je sve, naneki način, povezano. Koja je veza izmeđuKolumba i naših noseva?

Ljudi si, ponekad, ne slušajući niti svojmozak u svojoj cjelovitosti, niti svoju savjestdopuštaju da rade i najgore stvari. Pri tomemisle kako neće biti nikakvih posljedica. Eh,varaju se...

Europljani su, nakon što je Kolumpus otkrilAmeriku, brutalno prodrli na taj kontinent.Tamo su postojale visoko razvijenecivilizacije Azteka, Maja i Inka, ali i isto takobilo je ljudi koji su živjeli na stupnju razvojakamenog doba: bili su skupljači hrane ilovci.

Želja za moći i ljudska pohlepa su jedne odnagorih ljudskih osobina, posebno ako imdopustimo da nama potpuno zavladaju ipotisnu ono dobro u nama. Carstva Maja,Inka i Azteka su bila tehnološki priličnonapredna, ali nisu imali kotač, a što je jošnezgodnije, ni barut ni čelik. Tu treba reći dasu često na opasna putovanja u «novi svijet«kretali pojedinci koji su, budimo iskreni, bilieuropsko smeće. Ne bi se to smjelo reći zaljude, ali to što su kolonizatori činiliIndijancima može se opisati potpuno točno ibez okolišanja riječima genocid i pljačka.Vladari Azteka u Meksiku i Inka u Peruu suse začudo prema novim došljacimaponašali prilično naivno. Ovi su ih naprijevaru uhitili, opljačkali i ubili, te razorilinjihove države. E da, prije nego što su ubili iopljačkali vladara Inka pokrstili su ga jer subili zabrinuti za njegovu «pogansku» dušu.Osjećam da Isus ipak nije tako naučavao.

Čuveni sastavljač Deklaracije nezavisnostiThomas Jefferson je 1776. napisao «da susvi ljudi, stvoreni od Boga, jednaki». No, tose nije odnosilo na Indijance. Vojskanovoosnovanih SAD-a upadala je uindijanska sela i ubijala sve živo. Ne samomuške (ratnici i potencijalni ratnici), već ižene i djecu, a ako baš hoćete i domaćeživotinje.

Ali tamo su ti zločesti Europljani pokupilidvije nevolje: sifilis (nije još 100% sigurno,kao ni sve u znanosti, ali recimo tako da«90%» jest) i ambroziju. Sifilis je jedna vrloneugodna bolest od koje se najčešće umireu teškim mukama, u stanju ludila i čestodeformiranoga tijela.

Do ljak iz Amerikeš

to u brošurama koje je proteklih godinadala tiskati naša Zagrebačka županija, nainternetskim stranicama Zavoda za javnozdravstvo (i još nekim), na javnimpriopćilima (TV, radio), ali, još i više, svojimdoslovno bolnim i neugodnim iskustvom.Nos vam curi potocima, čini vam se da uočima imate tisuće iglica koje vas pikaju.Ponekad vas boli glava, boli vas grlo, teškodišete...

Kad sam brošurice o ambroziji gurao u rukenekim našim Bistranima, pojedinci su rekli:«Pa kaj to mene briga! Mene to ne smeta!»Eh vi koji tako mislite, bilo bi dobro dabudete malo oprezniji. Čovjek je još uvelikoj mjeri biće koje je puno tajni. Nemamedicina na sve odgovore, posebno ualergologiji, i nemoj biti siguran da i tebe nebu ćopilo... S druge strane, zar ti ništa neznači patnja tvoga djeteta, brata, sestre,majke ili oca, kuma, prijatelja, susjeda? Panismo mi onakvi: «Nek susjedu crknekrava!» Dalje, prema podacima Zavoda zajavno zdravstvo varaždinske županije čak10% stanovnika te županije je alergično.Sigurno je tako nekako i kod nas. Ako gradZagreb sa svojom okolicom ima oko 1 000000 stanovnika, broj alergičnih bi tako

I tako mi dođosmo do ambrozije. S nekim jebrodovima u Europu doneseno opljačkanozlato, a s nekim prenesena ambrozijazajedno sa sjemenjem pšenice. U naše jekrajeve došla 40-tih god. 20 st. U istovrijeme kad su se pojavili partizani. Zato jePodravci zovu još i Partizanka. Biljka se širinekoliko kilometara na godinu. Ali akotreba i ubrza stvar. U porama automobilskihguma. Autor ovih redaka nije još našaorazlog zašto su tu biljku Europljani nazvaliambrozijom. Naime, ambrozija je u grčkojmitologiji jelo kojeg na Olimpu jedu grčkibogovi. To je jelo za besmrtnike. Možda jetako nazvana jer je svojim peludomzadavala bahatim Europljanima tolikomuke da ih je s njihovih umišljeniholimpskih i rasističkih visina bacala na pod,dolje, u čvrstu stvarnost? Šalim se, aliasocijacija je tu. Eh da, Indijanci, kažu miljudi koji su bili u Kanadi, nemaju problemas peludi te biljke. Ne izaziva im alergijskereakcije.

Otprilike sredinom kolovoza kada počinjecvatnja te neugodne biljke i traje sve doprvih mrazeva! Autor ovih redaka saznao je

Kad se pojavjuju nevolje?

Cvijet ambrozije


dostizao zastrašujućih 100 000. Gđa.Ljubica Pleško-Fruža iz naše lokalneljekarne bila je jako ljubazna i dala nam jepopis lijekova koji se koriste za suzbijanjealerigija zajedno s cijenama. Nećemo ihovdje nabrajati i raditi besplatnu reklamu zafarmaceutsku industriju, a i svakako nebismo željeli sugeririati čitateljstvu uporabunekog odrđenog lijeka. To će učiniti liječnik.No, najčešća cijena lijeka, koji se i najvišekoriste, za 30 dana, a pokriva ih HZZO je51 kunu. Cijena najskupljih se kreće i do130 kuna, a HZZO kod tih lijekova pokrivaoko 100 kuna. Pa si sad zamislite: ako 100000 pomnožimo s 51 dobit ćemo brojku od5 100 000 kuna! Naravno, nećemo reći daje naš izračun troškova HZZO-a točan,možda smo i puno fulali, ali takojednostavnim razmišljanjem i računanjemdolazimo do onoga što nama treba, a to jejednostavni i istiniti zaključak: veliki troškovi!Pa sad vi koji nemate alergiju kažite da tonema veze i s vama. Tko to plaća? Vi, dragigrađani Republike Hrvatske! Znam da ćeneki reći da to i nije neki novac. Ipak, zrnopo zrno pogača, kamen po kamenpalača... Zar se baš mi Hrvati redovitomoramo ponašati poput pijanih bogataša?A pitajte ekonomiste da li bi to bio savtrošak u ovoj priči? Ne. Koliko samohrvatske tvrtke košta smanjena radnasposobnost njenih radnika?

Ambrozija je raširena po cijeloj Europi, nonajveće je žarište u našim i susjednimkrajevima! To nisam ja zmislil nego tomožete vidjeti na web stranicama Zavodaza javno zdravstvo Virovitičko-podravskežupanije! Središte je južni dio Mađarske iVojvodine te krajevi između Drave i Save. Trisu velika epicentra unutar same Hrvatske:Osijek i okolica, Zagreb i Zagrebačkažupanija i varaždinski kraj. Ambrozija jezabilježena i u Zadarskom kraju, Istri i ušćuNeretve.

Osnovne mjere suzbijanja su jednostavne:čupanje mladih biljaka do kolovoza, a daljekošnja. Neki kažu da košnja nije efikasna,no to nije točno. Istina je da nakon što biljkupokosite ona ponovo raste no ona nikadviše neće dostići svoju maksimalnu visinu od1,5 m. Jednostavnim zaključivanjemmožemo reći: ako je biljka visine 10 cm ili150 cm razlika u količini peludi koju ispuštaje drastična - radi se doslovno o milijunimapeludnih zrnaca. Kako navode na svojojinternetskoj stranici u Zavodu za javnozdravstvo varaždinske županije, jedna biljka

U žarištu

Kako se s time boriti?

može ispustiti i do 8 milijuna peludnihzrnaca! Istine radi, treba reći, da već 30zrnaca u m3 može prouzročiti curenje nosa.Pišu da pelud može letjeti i do 300 km! No,ne zaboravite: ako ste pokosili 1 biljku vi stepreventivno uklonili milijune peludnihzrnaca!

Kako biljka izgleda?

Na stranicama našeg lista smo stavilifotografije ambrozije. Obvezno ih dobropogledajte! Pitajte vaše susjede, prijatelje iznance i neka vam je prstom pokažu.Svakog dana sve više ljudi raspoznajeambroziju, svijest o potrebi suzbijanjaambrozije sve više raste, a i stanovnici sveviše uređuju i kose svoj okoliš, posebnograbe, mjesto gdje se najčešće može naćiambrozija. Gdje je još možemo naći? Kaokorov raste u nasadima kukuruza, soje,suncokreta, krumpira, na neobrađenimpoljima, uz kanale, ceste, željezničkkepruge, na gradilištima gdje je iskopanazemlja bagerom nagurana na hrpu... Akoste sa sjemenom djeteline ili kukuruza kupilii sjeme ambrozije, nemojte se ljutiti nanašeg lokalnog trgovca. I njega su prevarili:proizvođači i dobavljači su ga uvjeravali damu prodaju dobar proizvod. I tako smodošli od Kolumpusa do našeg lokalnogtrgovca i noseva mnogih Bistrana koji cure icure!

Da se ugledamo na one građane kojiredovito kose i flaksaju svoje grabe,vinograde, vrtove... Posebno se ugledajmona naše izviđače koji su bez ikakve naknadečupali ambroziju. Ispravak netočnognavoda: imaju oni naknadu. To je onajdobar osjećaj u njihovim grudima kojinastaje poslije činjenja dobrog djela! Njimaposeban pozdrav i pohvala!(Domagoj Sironić)

Što nam preostaje?

Koliko je brza ambrozija? Primjer: na ovom je polju prije samo 15 danabila zasijana p enicaš

Ambrosia Artemisiifolija - obična ambrozija


VJERA I TRADICIJA

Posvetilo

Euharistijsku slu bu osnovao jesam Isus na Veliki etvrtak. To nam jepoznato. A što znamo o crkvi kao gra evini injenom posve enju? Imam osje aj da jemnogima od nas tu bar nešto nepoznato.Nema veze. Evo prilike da «malopro a kamo« i nadopunimo svoje znanje.Prvi krš ani nisu održavali Euharistijskuslužbu u crkvama. To mogu tek poslijeMilanskog edikta (proglasa) 313. godinekada je car Konstantin Veliki dopustiokrš anima da slobodno mogu ispovijedatisvoju vjeru. Prvi car koji je po eo progonitikrš ane bio je Neron u 1. st. Tada su stradalisv. Petar i Pavao, a zadnji «naš» Dioklecijan(najvjerojatnije je ro en u Dalmaciji, zato«naš»), krajem 3. st. kada je stradao i uvenisv. Duje. Stradao je i sveti Kvirin, biskupSiska, odnosno rimske Siscije. Zagreba kanadbiskupija se smatra nasljednicom stareSisa ke biskupije. Nisu svi carevi progonilikrš ane. Neki su ih jednostavno smatralipreviše bezna ajnima da bi se njima bavili.Ipak do nesporazuma i sukoba naj eš e jedolazilo zbog istog razloga kao i sa

žč

đć ć

č čć

ćč

ć

đč

č

čć

čč ć

pobo nih, i uzdiže se iznad njih(vizualizirajmo si našu zagreba kukatedralu iznutra!). U Rimu su bazilike bilezgrade namijenjene sudovanju, raznomokupljenju i dr. Glavna bazilika se nalazilana glavnom gradskom trgu Forumu. Samtijek svete mise uvelike je kopija rituala narimskom dvoru.U krš anstvu je odmah poslije Milanskogedikta uveden obred posvete crkava ipoprima sve an oblik, u kojem sudjelujemnoštvo liturgijskih osoba na elu sbiskupom. Obred je dugotrajan s nizomceromonija kojima je cilj da se s tog mjestaudalji sve pogano i svaki zao duh i ne istesile. Najvažniji in kod posvete crkve jestpolaganje sveta kih mo i u oltar, a zatimškropljenje vodom, posipanje podapepelom u koji se upisuju svete rije i, temazanje zidova svetim uljem na dvanaestmjesta, na spomen dvanaest apostola. Namjestima na kojima se mazalo uljemucrtaju se ili uklešu križevi, koji se nazivajuposvetni križevi. Obred završava misomkoju predvodi biskup. Za posvetu crkve se

čč

ć

čč

ččč ć

č

Židovima. Radi se o zapovijedi «Ja samGospodin Bog tvoj i nemaj drugih bogovauz mene!» Kako su se carevi doživljavali kaopolubogovi, a Dioklecijan baš i kao pravi«bog i gospodar» do sukoba je nužnodolazilo. Naime, carevi su dopuštati iŽidovima i krš anima da imaju «bogakakvog žele», no tražili su da se i njemupoklone kao božanstvu. Izraze poklonstvaprema njemu smatrali su izrazompoštovanja i odanosti prema državi.Dakle, tek od 313. krš ani mogu javnoispovijedati svoju vjeru. Puno toga jepreuzeto iz obi aja Rima i rimske države, a iod još starijih obi aja. Stari Rimljani susve ano predavanje novosazidanog hramakultu popra ivali nizom sve anosti, a voda ika enje su pritom imali važnu ulogu. Kaouzor za zgradu crkve uzeta je gra evinabazilika. Rije je starogr ka, a zna ikraljevska dvorana. Bazileus zna i kralj.Radi se o gra evini pravokutnog oblikakojoj se unutrašnjost sastoji od dviju ili višeuzdužnih prostora (broda), odijeljenihredovima stupova. Srednji brod je širi od

ć

ć

čč

čć č

đđ

č č čč

đ

Svoj doprinos ugodnom ozračju kod crkve Svetog Nikole dao je i Stjepan Mikić, predsjednik MO Poljanica Bistranska


upotrebljava i latinska rije dedikacija(dedicatio), a staroslavnski se kaže krš enjeime se želi naglastiti pretvaranje profanog

prostora u krš anski.Obljetnica se sve ano slavi svake godine.Za nas Bistrane spranj je mjesec prepun«posvetila». Najvažnije nam je naravnoposvetilo pri našemu Mikuli (sv. Nikoli) kojise slavi prvu nedjelju srpnja. Zatim slavimoposvetilo u kapeli u dvorcu u Gornjoj Bistri,a Bistrani tradicionalno planinare dokapele sv. Jakoba na Sljemenu. Tridesetihgodina 20. st. je sagra ena i posve enacrkva Majke Božje kraljice Hrvata naSljemenu. I tamo rado idemo. Nezaboravimo i posvetilo u našoj susjednojPuš i. Naš župnik vl .Tomislav Novoselnaglasio je da je naša crkva sv. Nikole našdom, a smatra da je ona i naša slika i našobraz. Slika nas, one Crkve koja se piševelikom slovom, a ozna ava nas kaozajednicu vjernika. Stoga je zajedno svjernicima uputio molitvu Bogu da još ja eoživi našu vjeru i našu župnu zajednicu.Pozvao je v jern ike, a l i i os ta le

čć

čć

č

đ ć

ć č

č

č

Eh, da. Umjetni ki program. Vl . TomislavNovosel organizirao je prodajnu izložbuslika pod vodstvom akademskog slikaraZdravka Pala i grupe mladih akademskihslikara Zagreba ke akademije likovnihumje tnos t i . Po lov i ca pr ihoda jenamijenjena obnovi tornja.Zbor umirovljenika Bistra otpjevao je podšatorom nekoliko pjesama. Bez bisa nijemoglo pro i. Poslije njih je slijedio nastupKUD-a Bistra. To je bio nastup! Pravi jenastup onaj kad i publika reagira. Areagirala je. Cijeli je šator pjevao s našimkudovcima, a u o ima se vidjela i ponekasuza: «Stara Bistra to prekrasno mjesto...»«Ho emo još!» stalno se ponavljalo, ali biloje 35°C u hladu, pa ih je gledateljstvo ipakmoralo pustiti da završe nastup. Unošnjama im je možda bilo malopretoplo...

Dragi itatelji, koji niste bili gore pri Mikule,nemojte istu grešku ponoviti i drugegodine... Vidimo se!Dom

č č

č

ć

č

ć

č

dobronamjerne goste da se pridružeumjetni kom programu i pu kom veseljunakon svete mise. Pri tome posebnoisti emo lanove naše Fašni ke družineVuglenari iz Poljanice koji su bili doma ini iorganizatori kulturno umjetni kogprograma i pu kog veselja. «De kima», ikoliko je autor primijetio, «jednoj hrabrojpuci» svaka pohvala. Ah, da, pohvala iženama vuglenara koji su svoje «de ke»pustili da izbivaju od doma, jer kao štoznam, mnogi su i doma imali puno obveza,pa su one mnoge obveze na svoja ple apreuzele. Pripreme su po ele nekoliko danaprije, a znate li, dragi naši itatelji da suVuglenari bili gore na brijegu ve u subotu u9 ujutro te pripremali teren sve do duboko uno . A bormeš su neki i po no i dežurali iprobdjeli cijelu no i zatim cijelu nedjeljuposluživali goste sve do 23 sata u no i kadje kona no utihnula glazba na pu komveselju. Na kraju još sve raspremiti! Njihovosrce je veliko i to se osjetilo. Tko je bio gorezna o emu govorim. Veselje je bilo veliko,ljudi su bili opušteni i lijepo su se osje ali.

č č

č č čć

čč č

č

ćč

čć

ć ćć

ćč č

čć

VJERA I TRADICIJA

Domaćini i organizatori pučkog veselja članovi udruge "Vuglenari"


Kapetan Jean-Luc Picard sena svemirskoj krstarici Enterprise čestonalazio pred mnogim problemima.Ima li to veze s nama? Sjetite sek a p e t a n a K i r k a i n j e g o v i hkomunikatora. Današnji mobilnitelefoni su sofisticirani]i od uređajakoje je koristio kapetan Kirk uZvjezdanim stazama prve generacije.Pa zašto i kakve to veze ima sbaštinom Bistranskog Podgorja? Ima,dragi moji. Svijet se ubrzano razvija, uzadnjih 100 i 200 godina su sedogodile promjene takvom brzinomkakve se nisu događale tisućamagodina. Mislite da fantaziram? Evosamo nekih asocijacija: prije 100godina čovjek je snagu munje stavio uzid u obliku utičnice za električnustruju. Prije 100 godina je poletio kaoptica (prvi avion), napravio kočiju bezkonja... Danas možemo 400 slikasastavljenih od 6 000 000 točkicaspremiti u maleni štapić veličine 5 cm(tzv. usb memorijski štapić veličine 1GB). Cijena štapića? 100 kuna.Zvjezdane staze su tu. Samo su 2promjene u povijesti, o kojima minešto znamo, bile tako velike kao ovedanas. Prva je bila nešto poslije10 000 god. pr. Kr. kad je čovjekpočeo uzgajati biljke i životinje iprešao na tzv. sjedilački način života.Meso mu tad više nije bejžalo (srne,zečevi): ovce i koze su tu kraj njega, ajoš daju i mlijeka... Druga je promjenapolako nastajala oko 3 500 pr. Kr. kadsu stari narodi uz rijeke Nil, Eufrat iTigris stvorili prve države i izumili prvapisma. To su sve bili dugotrajni i teškiprocesi. Kamo ćemo mi općenito kaoljudi, ali i mi kao zajednica i kaoidentitet? Nema 2 ista čovjeka nazemlji, ali i nema 2 ista kraja izajednice. Dragi moji Bistrani i ostali,svaki od vas je jedan, jedini ineponovljiv, ali i Bistransko Podgorjeje isto tako jedno, jedino i

neponovljivo.

Danas se stalno govori o globalizaciji.Cijeli svijet postaje sve sličniji: ljudi uraznim krajevima svijeta nose istuodjeću, konzumiraju ista pića i hranu,voze iste automobile, gledaju slične iliiste reklame. Kako naći svoje mjesto uglobaliziranom svijetu i ne postati diobezlične mase neprepoznatljivih"istih"pojedinaca? Želimo li bitiklonovi? Gdje je šansa malih itranzicijskih zemalja?

Jasno je da su te zemlje pod budnimokom velikih sila i pod stalnimpritiskom svjetskog krupnog kapitala.Novca nikad dovoljno i stvara seekonomska zavisnost od bogatihzemalja i korporacija. Čini se da sukultura i baština jedina strateškašansa malih i tranzicijskih zemalja. Jošje nešto neizbježno i u uskoj ineizbježnoj vezi s ovim.

To je identitet.

Shvatimo ga kao skup vrlo različitihosobina i njihovih odnosa koji nasrazlikuju od svih ostalih.Pojam kulture shvatimo kao ukupnostduhovne, moralne, društvene iproizvodne djelatnosti društva, abaštinu kao ukupnost iz prošlostisačuvanih i njegovanih kulturnih iprirodnih dobara.

Što se tiče naše baštine i povijesne iku l turne i pr i rodne, ona jezapostavljena. Često je to izobjetkivnih razloga (nedostataknovca), no isto tako često isubjektivnih. Ne želi se konzultiratistručnjake, a često i nema dovoljnostručnih ljudi. Često se radi i onedostatku osobne kulture ili

Globalizacija

KULTURA-BAŠTINA-IDENTITET

Zašto uopće trud oko toga?

Detalj naslovnice novina "SVIJET"BR.26, 23.XII. 1933.


pretrpanom papirima, ne u muzeju,već u računalu! Da, dragi moji, mibismo svi najrađe da neke naše starestvari iz Bistre ostanu čitave zauvijek.Ali nema toga. Na ovom svijetu je svepropadljivo! Ali misao, ideja? One seopiru propadljivosti dok je ljudskevrste i njihove odluke i truda da nepropadnu. I zato trebamo brinuti onjima i pohraniti ih. One će biti temeljpovjesničarima stručnjacima, ali ipov jesničar ima hobis t ima zaistraživanje u budućnosti.

Uredništvo web portala Općine Bistraovim putem ponovo upućuje poziv dadostavljate podatke koji će mopohranjivati i izraditi bazu podataka.

Teksta je za ovaj put dosta. Usljedećim brojevima bismo napravili inekoliko konkretnih uputa, uz pomoćod čov j e ka ko j i j e zav r š i opovjesničarski zanat, koje bi namsvima pomogle u metodici skupljanja iobrade podataka iz naše prošlosti. Tone znači da ćete vi, poštovani čitatelji,čekati slijedeći broj. Obratite seuredništvu Glasa Bistre ili na webportal i već sad nam šaljite podatke,dokumente, slike, priče i zanimljivostiiz prošlosti.Dom

nedostatku one najjednostavnijeljubavi prema sebi, drugom čovjeku ilisvojem kraju. Prošećimo se samostazama i putevima našeg Parkaprirode "Medvednica", pogledajmomu vodotoke i naći ćemo smeće. Nekesu osobe zaista nevjerojatne. Naautobusnoj postaji obave malu nuždui bace smeće i onda drugi dan dolazeu taj smrad kojeg su sami napravili.No, isto tako potrebno je reći: Bistranapreduje. Ne, nije to fraza. Jervelika, tzv. tiha većina, uporno svakidan uloži pokoji napor da napreduje usvom životu, da se ne baca ili počistismeće, da se pokose grabe i u njimane raste ambrozija...

Da bi se baština i naš identitet učiniliinteresantnim potrebno ih jeinterpretirati. Potrebno je baštinunatjerati da progovori. Za to se mogukoristiti usluge ljudi raznih profila:znanstvenika, turističkih tumača,organizatora kulturnih događaja,tumača prirodne baštine, stručnihsavjetnika, informatičkih inženjera ikonzervatora, ali i nestručnjaka koji ćeiz ljubavi prema sebi i svome krajuulagati napore u očuvanje svojebaštine. Predmete baštine bi trebalostučno obraditi i prezentirati.I kaj bi' ja sad?

Približava nam se naša velikaobljetnica, 800 godina od prvogpisanog spomena našeg kraja. Ej,ljudi, pa SAD, najveća svjetska sila,stare su tek nešto više od 200 god. (od1776.). Jesmo li mi spremni? Evo nasopet kod kapetana Jean-Luca Picardazapovjednika iz Zvjezdanih staza.Kako on rješava probleme? Jedan odnajvažnijih izvora za rješavanjeproblema je baza podataka. Izmeđuostalih i povijesnih podataka. Gdje seoni nalaze? Ne u nekom arhivu

Neka baština govori

KULTURA-BAŠTINA-IDENTITET

Čini se da su kultura i baština jedina strateška šansa malih i tranzicijskih zemalja.




U zoru hrvatskog narodnog preporodapjesnik, preporoditelj, domoljub i svećenikPavao toos, u pjesmi KIP DOMOVINE...napisao je:

„Narode druge svetlost obztira,A mene erna senca potpira;Drugem vre sunce sveti po no i;Mu tmicu v danu tipat je mo i;Narod se drugi sebi raduje,A z menum sinko moj se sramuje;Vre i svoj jezik zabit HorvatiHote ter drugi narod postati."

Kad se ovi stihovi stave u kontekst snažnegermanizacije i ma arizacije, jasan jenjihov izvor i pjesnikov strah za sudbinuhrvatskog jezika. Navedeni stihovi, ini mise, ni danas ne gube na svojoj aktualnosti,jer za udo, tom velikom i u enom svijetu dodanas nismo uspjeli razložno dokazati dasvoj jezik imamo pravo i da ga ho emo zvatisvojim imenom. Gledaju i tako, pjesnikovstrah bio je svakako opravdan, a i danas

Š

čč

č

đ

č

č č

ćć

udruge i sportski klubovi. Stoga i ne udišto u nekim zapadnim demokracijama,ve u važnost imaju mediji na lokalnoj iregionalnoj, nego na državnoj razini. No,nedavne izmjene i dopune zakona of i n a n c i r a n j u j e d i n i c a l o k a l n esamouprave, daju naslutiti da bi se i kodnas fokus pažnje s državne mogaopomaknuti na lokalnu razinu.Ako, naravno, uzmemo u obzir da je prvopitanje od kojeg svaka rasprava kre enovac, jer je taj zakon najve i dio porezana pla u svakog gra anina ove države,ak 52 posto, usmjerio u mjesto u kojem

živi. Osim više novca za lokalne projekte,za o ekivati je da e se upravo zbog toga iobi ni gra ani više zainteresirati zaplanove svoje op ine ili grada. Upravotome služe i lokalni mediji. Oni su kanalputem kojeg e komunicirati gra ani i onikoji drže klju eve zajedni ke blagajne,plato na kojem e se voditi bespoštednaborba svih sudionika igre koju nazivamodemokracija. Da bi gra ani u tojkomunikaci j i mogl i sudje loval t iravnopravno, mediji im moraju pružitisve potrebne informacije.

č

ć

ćć

ć đč

č ćč đ

ć

ć đč č

ć

đ

Prošla su vremena kada su se odplota do plota mogle prenijeti sve vijesti unekom mjestu. Male obavijesti naoglasnim plo ama odavno ne mogukonkurirati porukama o boljem životu,koja nam retuširana i vje no nasmiješenalica s jumbo plakata obe avaju akokupimo upravo njihov proizvod iliodaberemo njihovu uslugu. I dok nekepuno ve e sredine u okolici raspravljaju otome ho e li se informiranost gra ana olokanim temama popraviti uvo enjemtakvih oglasnih plo a, Bistra je u inilakorak naprijed. Svima je otvorila vrata ulokalna doga anja putem internetportala, a svako doma instvo dobit eprimjerak svojih novina izravno u ku u.Inicijativa je za svaku pohvalu, jer upravou lokalnoj sredini ostvaruju se sve onepo t rebe ko je na jv i še zna e usvakodnevnom životu - otvaraju se dje jivrti i, tu se u e prva slova i brojke, tu seplanira prostor, grade igrališta, ceste,vodovod i odvodnja, pokre u inicijativeza boljim javnim prijevozom, ure ujeokoliš i mjesta na kojima se kvalitetnomože provesti slobodno vrijeme, osnivaju

č

čć

ćć đ

đč č

đć ć

ć

čč

ć č

ćđ

Jelena OBERMAN, novinarka Vjesnika za zaprešićki i samoborski kraj

Prvi korak

Nažalost, pre esto se doga a da selokalni mediji svode isklju ivo napra enje društvenih i kulturnih doga aja.Tako se doga a da gra ani sve znaju onekom sportskom klubu ili planovimasvoga poznatoga susjeda, ali ništa o raduonih koje su na izborima birali daodlu uju o zajedni koj budu nosti.Izbjegavaju se informacije o radupredstavni kih vije a i poglavarstva,mišljenja pozicije i opozicije, odluke kojedonose državne i županijske vlasti,kroje i tako sudbinu stanovništva beznjihovoga znanja. Svi ti, vladaju i iopozicija, zauzvrat imaju parcijalnuspoznaju o tome što gra ani žele i misle,pa ak i kad žele dobro ve ini, mogupogriješiti ne znaju i da zapravo idu naruku manjini. U takvom slijedu doga aja,i novine postaju mrtve, jer izostaje ononajvažnije - mišljenje gra ana. Bistra jeu inila prvi korak, osigurala je platformuza komunikaciju, no bilo bi loše kada bise i bistranske novine pretvorile u biltenvladaju ih ili još jedan lokalni Story.

(Jelena Oberman)

č đč

ć đđ đ

č č ć

č ć

ćć

đč ć

ćđ

đč

ć

JEZIK NAŠ HRVATSKI

Kaj? Svakako!!!

GOST UREDNIK

bi bilo i nabrojiti sve velikane koji su pisalikajkavski i u kajkavštini se proslavili. Ovdjemi i nije namjera sve ih nabrojiti, ali akospomenem Brezova kog, Gaja, Kova i a,

alskog, Galovi a, Domjani a, Matoša (uodre enoj mjeri) te Krležu i njegovegenijalne i neprevodive Balade... mislim daje jasno da govornici kajkavske rije i imajusve razloge da budu svojom rije i ponosni. Ine samo to, nego taj „dobri i dragi naš KAJ'(Domjani ) treba njegovati, njime se služitiu svakoj zgodi (i nezgodi)!Tim tragom želi i i i GLAS BISTRE koji svojestranice otvara zaljubljenicima „kaja",velikima i malima. Svi koji imaju što re i,ispri ati, prisjetiti se, poru iti, pou iti...dobro su došli i stranice našeg lista ihekaju.

A rije zagorska, naša, hrvatska, zvonila jeovim prostorima kroz stolje a, pa neka joj jesretna današnjica i sutrašnjica.

( ime agalj)

č č ćÐ ć ć

đ

čč

ć

ć

ćč č č

č

čć

Š Č

smo svjedoci nasrtaja na hrvatski jezik iidentitet pa razlozi za strah nisuneutemeljeni.

Kad je tako s jezikom Hrvata (a je!) što je snjegovim narje jima, konkretno skajkavskim? Kao nekajkavac u kajkavskojsredini uo avam stanoviti kompleksinferiornosti kajkavaca u odnosu nagovornike drugih narje ja ili književnogjezika. I ovdje je Štoos u pravu kad kaže da,,z menum sinko moj se sramuje." Tomepridonose i mediji u najširem smislu rije i,koji, premda su ve inom locirani ukajkavskom govornom podru ju (Zagreb) udobroj mjeri izbjegavaju kajkavsku rije .Još samo istinski zaljubljenici u izvornu„doma u re " žive s njom i u njoj. Ostali se„sramuju."

A kajkavska rije je naša, izvorna, doma a,hrvatska, stara. I osje aj da je kajkavskimanje vrijedan od, recimo književnog(dogovornog) jezika, nikako ne stoji. Teško

č

č

č

čć

čč

ć č

č ćć


Malonogometni klub „Gorbi“

- nabavili iz svojih sredstava sav savpotrebi t i inventar za potrebeorganiziranja manifestacija (klupe,stolovi roštilj , frižidere, itd.)Uklju eni u sva važnija zbivanja uOp ini, lanovi MNK "GORBI" odsamog po etka sudjeluju aktivno upripremama i prihvatu gostiju u vrijemeodržavanja utrke za Svjetski skijaški

čć č

č

U obilju bistranskih udruga građana,malo je obih koje početke svojegdjelovanja ve u još uz prošlo državnoure enje. Jedna od takvih jeMalonogometni klub „GORBI“.

lanovi ove udruge slijede e e godineobilježiti dvadeset godina uspješnograda Udruge, kako na sportskom tako ina op e društvenom polju.

Prvo spominjanje imena "GORBI" sežeu davnu 1988. godinu kada skupinanogometaša iz Bistre pod tim imenompo inje nastupati na raznim manjimturnirima i na turniru "Kutija šibica". Saimenom "GORBI na dresu prva jenastupila generacija 1989. godine naturniru "Kutija šibica".

Formalno osnivanje Udruge uslijediloje 11.sije nja1991. kada je održanaosniva ka skupština kojom je MNK"GORBI" u Gornjoj Bistri osnovan kaomalonogometni klub, jedini u tadašnjojop ini Zapreši . Za predsjednika jeizabran Ivica Škreblin , a prvi tajnikpostaje Željko Grgec. U to su dobaosnovne djelatnosti kluba organizacijaturnira i promicanje sportske kulture ,ali i pomo osobama izbjeglim iz ratnihpodru ja.Na slijede im Skupštinama na dužnostpredsjednika birani su Dražen Boroveci Michael Muhar koji je na tome mjestuneprekidno od 1997. godine.U proteklom vremenu klub je nastojaone prekinuti tradiciju, te je organiziraomnogobrojne turnire i odlazio na lige ,turnire i druge manifestacije na kojimaje dostojno predstavljao svoju Bistru .Osim sportskih, klub se okrenuo idruštvenim doga anjima te je sa svimsvojim lanovima krenuo u neke vrloambiciozne projekte u kojima sulanovi kluba dragovoljnim radom:

- iskopali trnje oko igrališta u GornjojBistri i postavili ogradu,- postavili klupe za sjedenje,- postavili zaštitnu mrežu iza gola,- postavili stupove i reflektore zarasvjetu ( kablove i iskop platila jeop ina ),- nabavili dje je igralište koje su klub iop ina zajedni ki financirali,- pokrenuli inicijativu, prikpremili tereni sudjelovali u izgradnji novog doma,

žđ

Č ć ć

ć

č

čč

ć ć

ćč

ć

đč

č

ćč

ć č

kup "Trofej Snježna kraljica", a iodržavanje malonogometnih turnira uGornjoj Bistr i bez Gorbija jenezamislivo.

GLAS BISTRE eli vam još punouspješnih godina.

(db)

ž

USUSRET OBLJETNICI

Prva generacija MNK "Gorbi", 1988.(stoje) Kre o anti , Zdenko Jedvaj, Igor Borovec, Zoran krlin, eljko Grgec, Dra en Batina( u e) Ivan Kukec, Ivica iljak, Nedjeljko Kukec, Zvonko krlin Batina, Josip Kukec

š Š ć Š Ž žč č Ž Š

Generaciju 1989. inili su:(stoje) Kre o anti , Nedjeljko Kukec, Josip Kukec, Igor Borovec, Zoran krlin( u e) Tomislav Batina, Ivica iljak, Michael Muhar, eljko Grgec.

čš Š ć Š

č č Ž Ž


Bistra je i moja

Kamo pripadam? Tu ili tamo?

Dotepenka ili Bistranjka?

Uvijek se nasmješim kad čujem:

“Poglej ju, črna je kak kmica!“

Zbunjujem ljude kada kažem kaj,

radim pomutnju kad velim da je Bistra

moj rodni kraj.

Ja ju volim.

Ona je moj dom.

U njoj su ljudi d velikim srcem,

u njoj se skriva moja sreća,

i nitko mi ne može reći:

“Ja sam od tebe Bistranka veća!“

razvijala dobar odnos prema ostalimljudima. Nastojala sam biti što poštenija,nastojala sam pomo i drugima kako sammogla i znala. Trudila sam se biti osoba odpovjerenja. Naravno, ova pohvala mimnogo zna i jer mi kazuje da sav moj trudvezan uz u enje u osnovnoj školi nije biouzaludan, i to je prekrasan osje aj.

Tijekom osnovnoškolskog obrazovanjamnogo sam nau ila. Svaki školski predmetje na svoj na in poseban, u svakome nau išnešto novo. Ne bih mogla izdvojiti nekopodru je koje me osobito interesira. Sadasam još nesigurna te u to pitanje ostaviti zakasnije. Planiram upisati op u gimnaziju.Nadam se da u je uspješno završiti, a akobude sve uredu , upisat u fakultet. Zasadnisam sigurna koji, ali možda bih upisalapedagoški fakultet ili nešto sli no. Naravno,to se može promijeniti, tako da ništa nijesigurno.

Ja u pamtiti mnogo lijepih trenutaka izsvog dosadašnjeg školovanja. Zasigurno udugo pamtiti svoje prekrasne prijateljice i

ć

čč

ć

čč č

čć

ćć

ć

č

ćć

U školi si zasigurno puno naučila.Možeš li izdvojiti neko područje koje teosobito interesira i kakvi su ti planovi zadaljnje školovanje?

Možeš li izdvojiti neke događaje, zgodeiz škole, ali i privatno, koje ćeš radopamtiti, i stoje najvrjednije što si u školinaučila?

Kada sam saznala da sam proglašenau enicom generacije, bila sam veomaiznena ena. U školi je bilo mnogo dobrihu enika koji su mnogo truda uložili dapostignu odli ne ocjene pa se tome,iskreno, nisam nadala. Svakom ovjekumnogo zna i i najmanja pohvala koja mudaje odre eno samopouzdanje. Meni ovapohvala mnogo zna i. Daje mi potvrdu dasam tijekom svog dosadašnjeg života

Matea, proglašena si učenicomgeneracije. Naš Ravnatelj i Razrednovijeće jako te hvale u svakom pogledu -tvoje učenje, odnos prema radu,kolegama, tvoje uzorno ponašanje.Koliko ti to znači? Kakav je to osjećaj bitiučenik generacije?

čđ

čč

čč

đč

Matea Tišlar, učenica generacije 2006/2007

prijatelje iz razreda. Uz njih sam doživjelalijepe doga aje i provela divne trenutke.Školske dane provodili smo u smijehu,zabavi, ali naravno i u enju. Svaki dan bioje poseban. Bilo je i tužnih trenutaka, alizasigurno je bilo više sretnih i nasmijanih .Svim kolegama želim sve najbolje ubudu em životu. Naravno, cijelo ovovrijeme uz mene su bili moji roditelji. Oni sumi velika podrška u životu. Uz njih samtako er proživjela lijepe trenutke koje udugo pamtiti. Ono najvrjednije što sam uškoli nau ila za mene je ponašanje premadrugima, a to ljudi veoma cijene. Mnogiprofesori govorili su nam kako je našeponašanje na prvome mjestu. Uvijek setrebamo uljudno i kulturno ponašati jeremo tako svima ostati dobri prijatelji. I ono

što sam nau ila je da u životu nikada nesmijemo posustati, nego trebamo bitiuporni i truditi se, a trud e biti kad - tadnagra en.

Vrijednosti u mom životu su obitelj, nada,trud, upornost. U životu mije veoma važnaobitelj i njezino zdravlje. Ja mislim da jevažno da je ovjek u životu uporan, marljiv,da ne gubi nadu, a osobiti vjeru. Važno je daje ovjek sretan i da uva svoje vrijednosti. Ikako god teško bilo, ne gubite nadu!

( )

đ

č

ć

đ ć

č

ćč

ćđ

č

č č

šč

Prema svojim kriterijima nabrojivrijednosti u tvom životu.

Mlade nade

OSNOVNA ŠKOLA "BISTRA"

KUTAK ZA POEZIJU

Deborah O. Bankole


OSNOVNA ŠKOLA "BISTRA"

Popis odličnih učenika OŠ „Bistra“, školska godina 2006.-07.

I a razredBalunovi Marta, akovi Kristijan, Franz Patrik, Jeleni Klara, MandirJela, Prihistal Edi, Rogina Ana, Simeunovi Viktorija, Škrlin Melani,Špoljar Valentina, Tkal evi Domagoj, Tkal evi Hrvoje, Valen ak Leo,Vodopija Sara

I b razredBatina Luka, Daši Lorena, Eršek Jurica, Galekovi Nikola, HanžekIvona, Kuzmi Marina, Lešnjak Josip, Ljubi Karla, Pušec Ivan, PršaAndreja, Soleni ki Josip, Šimek Andreas, Škrlin Mario, Škrlin-BatinaMatin, Šlosar Iskra, Tišlar Filip

I c razredBertak Dominik, Draženovi Nika, urin Paula, Faber Fran, GrgacJosip, Krznari Dora, Martin i Matija, Martin i Sebastijan, MedoZvonimir, Peji Marijana, Pilari Barbara, Poljski Marko, Poslon ecViktor, Pismarovi Martina, Puklin Domagoj, Puzjak Ivan, Š apec Dora,Škreblin Luka, Špi ek Lea, Štimac Marija, Zajec Danijel

I d razredAntolak Lucija, Bariši Emanuel Ivan, Bogdan Mihael, Borovec Viktorija,Drviš Dora, Džoja Ana, urin Lorena, Eršek Monika, Guli Marina,Kipson Danijel, Lovri Marija, Luka evi Mauro, Majki Lovro, MatijeviBruno, Peršin Antonio, Vutmej Hana

II a razredAni i -Bosni Roberto, Balunovi Lucija, Buži Tea, urin Patrik, KukecMarko, Lugari Anica, Minkovi Michaela, Novosel Ivan, NovoselNatko, Novosel Tihana, Pejaki Ivana, Šapina Irena, Škreblin Stjepan,Špoljar Kristina, Zrinjski Dorotea

II b razredHorvatovi Aleksandra, Ku ko Ivan, Lešnjak Klaudija, Mladin Jurica,Peri Vedran, Šanti Michelle, Škrlin Marko, Špoljar Klaudija, ŽalacMarija, Žiljak Martin

II c razredBernardi Josip, Blažun Dominik, Car Petra, Filip i Lucija, IvankoAntonela, Ivanko Gabrijela, Ivanko Nikola, Kuni Ivana, Kurjan Jelena,Škali Helena, Lackovi Vid, Pacak Patricija, Pismarovi Ivan, PismaroviMateja, Puzjak Karlo, Škreblin Ana, Škali Nikola, Š apec Jurica, SokaNikolina, Špi ek Jakov

II d razredBeluši Nela, Draškovi Nikola, Drviš Fran, Geršak Inga, Guli Marino,Lovri Danijel, Midžan Alen, Mrkonji Matea, Pranji Ilija, Š uric AnaMarija, Širi Ilijana, Špoljar Eduard, Šulog Gabrijela, Vidoš Mateja

II e razredEršek Filip, Eršek Karmen, Hanžek Mateo, Grguri Marko Antonio,Matijaševi Matko, Vrban Patricia, Borovec Stjepan, Šimuni Tin-Tibor

III a razredurin Mirna, Gola Ema, Jozinovi Mato, Jurak Lovro, Mikuljan

Andrija, Porec Franjo, Su i Filip, Škarica Ana-Marija, Škrlin Emma,Zrinjski Juraj, Zrinjski Lucija, Zrinski Monika

III b razredKodžoman Andrea, Križnjak Dora, Mravunac Luka, Novosel Matea,Prša Ana, Škreblin Anamarija, Škrlin Martina, Štrek Nikola, VidoviNikola, Vrban Patrick, Žiljak Maja

III c razredBertak Jakov, Draženovi Klara, Drempeti Domagoj, Grgec Leonarda,Juri Ana, Kralj Laura, Maji Miroslav, Martin i Nikolina, MartinoviLuka, Mlinari Mateja, Pavi Lovro, Rudman Viktorija, Soka Josipa,Špoljar Dominik

III d razredEršak Dean, Grizelj Dominik, Marinkovi Ivan, Mrkonji Antonija, PeršinTea, Pranji Monika, Pranji Ivan, Špoljar Ivana, Šulog Maja, VuciKarla, Vuli Filip

III e razredBorovec Petra, Jagustovi Janko, Kaurin Mateo, Kukec Nikola,Kocijan i Anja, Lešnjak Josipa, Muhar Tin, Prša Magdalena, ŠkrlinBatina-Mia, Škreblin Filip

ć ć ćć

č ć č ć č

ć ćć ć

č

ćć č ć č ćć ć č

ć čč

ćć

ć č ć ć ć

č ć ć ć ćć ć

ć

ć čć ć

ć č ćć

ć ć ć ćć č č

č

ć ć ćć ć ć ć

ć

ćć ć

ć ćč ć

ć

ć ćć ć č ć ć

ć ć č

ć ćć ć ć

ć

ćč ć

Ð

Ð

Ð

Ð

Ð

IV a razredDerviš Jurica, Dokmanovi Ivan, Majzec Mirna, Mili i Ivana, NikoliKarlo, Poljak Luka, Šapina Ivan, Šimuni Ivan, Šimuni Petar, VidoviDamir, Vranješ Karolina

IV b razredBogdan Lucija, Borovec Marta, Cvok Vilim, Gustovi Ana, HorvatoviValentina, Ivkovi Blaž, Jedvaj Lovro, Jumi Filip, Kuzmi Sandra,Lešnjak Monika, selimovi Antonija, Škali -Musija Marko, ŠkreblinLaura, Štrek Renato, Žiljak Karolina

IV c razredKatanica Matija, Katanica Nikola, Lackovi Viktor, Martin iMagdalena, Nuni Denis, Pacak Dorian, Petek Andreja

IV d razredBariši Tomislav, Culej Josip, Domitrovi Bruno, Eršek Marina, GuliSarah, Ilijaš Marko, Jankovi Gabrijela, Klju evi Antonio, PišoniZrinka, Puzjak Matija, Radi Domagoj

IV e razredGrubeša Marin, Hutinec Monika, Lakuš Mihael, Nova ki Rok, PavloviStela, Pismarov Ana, Pismarovi Karlo, Puklin Stela, Škali Katarina,Špi ek Josip

V a razredDerviš Petra, Fremec Petra, Jurak Matea, Ra i Maja, Salopek Katarina,Škreblin Nikolina, Tišlar Vedran, Žiljak Nikolina

V b razredBertak Melanija, Grizelj Ivan, Holeti Ana, Topalovi Maja, Trlin Monika

V c razredKober Dora, Skoplak Marija, Rogina Marija, Šimuni Petar, DujmiDanijel, Prša Marija, ervar Dorian, Kaurin Renato

VI a razredBankole Olayimka Deborah, Džoja Ivan, Gradiški Helena, Guli Dora,Puzjak Tereza, Ram evi Lucija, Škripelj Elizabeta

VI b razredBorovec Matea, Cvok Ivan, umbrek Andrea, Jumi Iva, Peri Maja,Šimuni Anamarija

VI c razredIvanko Antonela, Ivanko Ivana, Kip i -Šuta Lea, Lackovi Lucija,Lackovi Magdalena, Pismarovi Andrea, Špi ek Jelena, Zovko Patricija

VII a razred

Ivanko Josipa, Ivanko Ante, Martin i Andrea, Poljski Juraj, PosavecStjepan, Špoljar Robert

VII b razredBatrla Vedran, Kara i Mihael, Mikuljan Filip, Novosel Martina, PiculekMateo, Poplašen Ivan, Rogina Mihaela

VII c razredGrguri Jelena, Jedvaj Iva, Kreši Ivana, Kukec Božica, Kukec Ivana,Selimovi Ana Marija, Škrlin Tihomir, Zrnc Danijel

VII d razredDujmi Marijo, Fremec Damjan, Kamenski Matija, Šimuni Petar

VIII a razredBariši Ivana, Car Hrvoje, Džoja Stjepan, Gilja Helena, Guli Tonka,Jankovi Kristina, Majzec Danijel, Majzec Lea, Marjanovi Nikola,Slukan Tina, Stani Filip, Topalovi an Luka, Vrli Monika, ZrinjskiNikola

VIII b razredCoha Martina, Eršek Valentina, agalj Vjeran, Novosel Katarina, ŠantiMarija, Šanti Matea, Prša Josipa, Tišlar Matea

VIII c razredIvanko Anamaria, Maji Valentina, Mlinari Martina, Musija Barbara,Muženi -Vidak Andrea, Pismarovi Antonija, Radiši Darija, Tur inMarko

ć č ć ćć ć ć

ć ćć ć ć

ć ć

ć č ćć

ć ć ćć č ć ć

ć

č ćć ć ć

č

č ć

ć ć

ć ćČ

ćč ć

ć ćć

č ć ćć ć č

č ć

č ć

ć ćć

ć ć

ć ćć ć

ć ć ć

Č ćć

ć ćć ć ć č

Ð

Ð


Što se tiče ritma izlaženja, premarezultatima ankete skoro 60% glasača tražiizlaženje u mjesečnom ritmu.No, zajednički stav i Općine Bistra iuredništva je kako za to – za sada – nepostoji objektivna potreba, a ni uvjeti. No,kako se radi o izrazito velikom postotku,odlučili smo ubrzati ritam izlaženja i izlazitine svaka 3, već svaka 2 mjeseca.

Nije neobično da pokretanje nečeg novogbude povezano i s većim ili manjimgreškama. Na to ni „Glas Bistre“ nije imun.Tako su nam se u prvome broju potkraleneke greške, kako u tehničkom oblikovanjuteksta i potpisivanju ilustracija, tako i uobliku onih tipičnih „tipfellera“ ( lepa,domača reč!) koji u većoj ili manjoj mjerimijenjaju smisao rečenice. Njih smo svjesni,pronalazimo ih prvenstveno sami inastojimo ih ispravljati „u hodu“. Ipak,osjećam potrebu javno ispraviti barem trigreške koje su nam se u prvom brojupotkrale.

Prvo, u vijesti o predstavljanju našegkontakt-policajca gospodinu EduarduKovačeviću je pored funkcije ravnateljaOsnovne škole „Bistra“ dodijeljena funkcija„zamjernika“ načelnika općine štogospodin Kovačević nije – on je, naravno,ZAMJENIK načelnika Općine Bistra.

Drugo, u članku o Muškom pjevačkomzboru „Bistrani“ iz popisa članova kojidanas u njemu pjevaju greškom jeizostavljen Saša Flegar, dok se FranjoTenšek spominje dvaput. Ispravan jepodatak kako u zboru ne pjevaju dva FranjeTenšeka, već je Saša Flegar jedan odbaritona.

I treće, u najavi sadržaja broja spominje sečlanak o MNK „GORBI“ na strani 21 koji ukonačnici nije tiskan. Članak o Gorbijuobjavljujemo u ovom broju kao najavu zaskoru dvadesetu obljetnicu udruge.

Na kraju, riječ-dvije o nedoumicamauočenih kod dijela čitateljske publike. Radise o osnovnim težnjama i načelimauređivanja sadržaja u časopisu „GlasBistre“. Časopis „Glas Bistre“ kreiran je na

Dragi čitatelji „Glasa Bistre“

Ako je suditi porezultatima glasovanja u anketi na internetportalu Bistra on-line, prvim ste brojemuglavnom zadovoljni, a Općina Bistra iuredništvo su usvojili iskazanu voljuanketiranih i časopis će izlaziti češće negošto je to prvotno bilo planirano.

Otkuda ova tvrdnja o zadovoljstvučitateljstva prvim brojem časopisa, ako čak25% g la sača ča sop i s o c j en j u j enedovoljnom ocjenom?

Jednostavno zato jer je na osnovi ukupno85 glasova glasača u anketi časopis dobioprosječnu ocjenu 3,89 (obična aritmetičkasredina; zbroj svih ocjena podijeljen sukupnim brojem glasova). Koristim ovupriliku i ponovo pozivam sve one koji nisuzadovoljni kakvoćom časopisa kao i svuostalu čitateljsku publiku da se jave i ukažuna greške i nedostatke kako bi časopis biobolji. Vjerujem kako je to svima cilj no dosada nijednog takvog javljanja usmjerenogizravno uredništvu (šuškanja u zatvorenimdruštvima se ne broje!) nije bilo ...

Evo, dva mjeseca nakon prvog broja iz tiska izlazid r u g i b r o j č a s o p i s a , s a d ai na povećanom broju stranica.

načelima aktualnosti, informativnosti izanimljivosti uzimajući u obzir svaki od tihčimbenika pojedinačno i sve njih zajedno.

Što se tiče informativnosti, „Glas Bistre“ ćeredovito pratiti rad svih bistranskih udruga iu tom dijelu očekuje i aktivnu suradnjusamih članova udruga - ako ni zbog čegadrugog onda zbog činjenice kako oni saminajbolje znaju što je i kada o njihovom radunajprimjerenije objaviti.

Kod aktualnosti pojedinih priloga svakakotreba uzeti u obzir dvomjesečni ritamizlaženja koji uvjetuje i količinu i izbor vijesti.A vezano uz zanimljivost priloga, vjerujemda ne treba posebno elaborirati tezu kakosvaki članak ima „svog čitatelja“ i da dvarazličita čovjeka različitim – barem unijansama - emocijama i dojmovimareagiraju na istovjetnu informaciju.Svedeno na najosnovnije, uređivački radsvodi se na predviđanje događanja,organiziranje „proizvodnje“ članaka koji ćebiti (kako u trenutku objave,tako i za godinu-dvije) što je moguće većembroju čitatelja i njihovo razložno i vizualnodopadljivo prezentiranje. Zato „Glas Bistre“prati i pratit će koja zanimajuširi segment publike, dok će redoviteaktivnosti biti popraćene u mjeri u kojoj tozaslužuju.

I da bi sve bilo jasnije, uzmimo kao primjerrad jedne od najbrojnijih i u širimrazmjerima najeksponiranijih bistranskihudruga, Kulturno-umjetničko društvo„Bistra“. Časopis „Glas Bistre“ ne prati svakisastanak i probu ove udruge jer je to njihovauobičajena aktivnost koja ni po čemu nijeposebno atraktivna i može biti zanimljivaeventualno užem dijelu čitateljstva iličlanova te udruge. No, svaki javni nastupKUD-a, kako u Bistri tako i šire časopis ćenastojati popratiti i publicirati jer je tonesumnjivo vijest koja je interesantnavećem dijelu čitatelja i njezino objavljivanjeima važnost i doprinos je cjelokupnojkulturnoj svakodnevnici naše sredine.

Ostale činjenice, podatke, dokumente i,općenito, tragove prošlih dostignuća idavnih vremena publicirati ćemo – i već točinimo - kroz tekstove u rubrici „Iz povijestiBistre“.

Na taj način vjerujem da će GLAS BISTREpostati kvalitetan i rado čitan časopis, a ne"bilten vladajućih ili to je još gore, još jedanlokalni Story" kako to u svome lanku lijepokaže Jelena Oberman

Urednik

zanimljivi

događanja

šč

UREDNIKOV KOMENTAR

Ocjena i broj glasova

Godi nji ritam izla enjaprema broju va ih glasova

š žš

Sa a Flegar član je MPZ "Bistrani"š

1.800 Kn9.500 Kn

19.500 Kn

3.500 Kn

3.200 Kn125 ccm 50 ccm

125 ccm50 ccm

GLAS BISTREBESPLATNO JAVNO GLASILO OP INE BISTRAĆ

MARKETING 33 91 684

MOTO SPEKTAR d.o.o.Pavla Lončara 97, 10290 Zaprešić

tel.: 3319 330, fax: 3319331www.motospektar.hr

VELEPRODAJA I MALOPRODAJA

MOTOCIKALA

MINI MOTO

SKUTERA

QUADOVA

OPREMA

MAZIVA

R. DIJELOVI

1.800 Kn1.800 Kn9.500 Kn9.500 Kn

19.500 Kn19.500 Kn

3.500 Kn3.500 Kn

3.200 Kn3.200 Kn

50 ccm

125 ccm125 ccm 50 ccm50 ccm

125 ccm125 ccm50 ccm50 ccm

013391

300

PČOO

RAŽNJENJEIŠĆENJEDŠTOPAVANJEDRŽAVANJE

- SLIVNIKA- ŠAHTOVA- SEPTIČKIH JAMA- TANKOVA- SEPARATORA- MASTOLOVACA- PROČIŠĆIVAČA- SANITARNE OPREME

IZNAJMLJIVANJE iODRŽAVANJESANITARNIHSISTEMA

IZNAJMLJIVANJE iODRŽAVANJESANITARNIHSISTEMA

N-mobilnih wc kabina-komunalnih i specijalnihkontejnera

AJAMN-mobilnih wc kabina-komunalnih i specijalnihkontejnera

AJAM O-komunalnog-građevinskogi tehnološkog otpada

DVOZO-komunalnog-građevinskogi tehnološkog otpada

DVOZ

10298 Poljanica BistranskaPoljanička 64098 355 754, 098 230 590

KECERIN GRADNJA d.o.o.

za graditeljstvo i prijevoz

Documents

Glas Bistre, broj 02, kolovoz 2007