1

ZAGREB, LISTOPAD 2007. GODINA IV BROJ 8.

SRCE

2

»SRCE« je glasilo istoimene Hrvatske udruge srčanih bolesnika (HUSB) sa sjedištem u Zagrebu, žiro-račun: 2340009-1100240655Ulica kneza Mislava 13, tel. 4649844, e-mail: srce@udruga-srce.hr, Internet: www.udruga-srce.hr. Izlazi četiri puta godišnje.

Nakladnik: za HUSB dr. Anton Mladinov; ISSN: 1334-8051 Glavni i odgovorni urednik: Veljko Šangulin, dipl. ing. str.Uredništvo: prim. dr. sc. Inge Heim, dr. Anton Mladinov, prof. Elvira Vadjon, Vladimir Misija, dipl. iur.

Lektura: prof. Vlatka Škorić Grafičko oblikovanje: Davor Kraljić Obrada i tisak: Tiskara Orbis d.o.o., Ilica 65, Zagreb

IMPRESUM

FOTO ALBUM

Predavač: Rok Čiljak, dr. med. Predavačica: prof. Dubravka Kruhek-Leontić

Trenutak s predavanja

Trenutak s predavanjaTrenutak s predavanja

Predavač: prof. dr. sc. Vjeran Nikolić Heitzler

3

SADRŽAJUDRUGA

SVJETSKI DAN SRCA - 30. rujna 2007.Međunarodni Dan starijih osobaTV emisija “Sasvim obični ljudi”Svjetski Dan liječenja boliPredavanja u UdruziZahvala donatorimaPovoljnija kupnja u MedikoruPSA-test, indikator stanja prostate

46678899

BIORITAM

Kronobiologija 10

TEMA BROJA

Bolesti venaBolesti perifernih arterijaŽivot nakon infarkta srcaHrvatska mreža hitne perkutane koronarne intervencije

12131416

DIJAGNOSTIKA

Dijagnostika koronarne bolesti metodom perfuzijske scintigrafije miokarda 19

LEKSIKON

Terminologija u kardiologiji 20

PISMO PACIJENTA

Vječna borba za život 22

KUTAK ZA VJERNIKE

Vjera je vrhunaravni dar 26

IZ INOZEMNOG TISKA

Ukratko - sažeci iz napisa u inozemnom tisku 27

IZBOR SA INTERNETA

Šaljiva priča 28

HUMOR 29

Podno Velikog Javornika 26

POEZIJA

mr. sc. dr. Zdravko Babić 30

UVODNIKPoštovani čitatelji, evo nas ponovno zajedno nakon ljeta koje nas je pomalo uspavalo. Nepuna dva mjeseca nismo bili aktivni kao što smo inače. No, ipak puno je toga napravljeno i razriješeno unutar rujna i početka listopada. Održana su dva predavanja, snimljena i objavljena je TV emisija u kojoj smo sudjelovali, sudjelovali smo na obilježavanju svjetskog Dana srca i na IV. Gerontološkom tulumu. Započeli smo pripreme za održavanje daljnjih predavanja, pripremamo se za otvaranje Internet stranica, započete su pripremne aktivnosti pisanja naših prijava na otvorene na-tječaje itd. Treba naglasiti da se pored navedenih poslova upuštamo u projekt otvaranja podružnica diljem Hrvatske, koje teče nešto sporijim koracima od tempa kojeg smo pri-željkivali ali problem su jer ih nismo sustavno riješili.Očekujemo intenziviranje rada članova Udruge, kako onih koji borave na području grada Zagreba, ali isto tako i u svim ostalim sredinama, radi stvaranja inicijalne jezgre ljudi, koja bi mogla pokrenuti slične aktivnosti kao ove u Zagrebu. Oni će imati punu podršku svih upravnih tijela Udruge kao i sva-ku drugu pomoć. Za ovu svrhu upotrijebit ću slogan ovogo-dišnjeg Dana srca “Zajedno do zdravog srca”, što će na pre-venciji bolesti u Hrvatskoj predstavljati doista veliki korak.

Apeliram na sve koji su u mogućnosti sudjelovati u akcijama i da nam se pridruže na postizanju zajedničkog cilja.U ovom broju nemamo tekst za rubriku “Predstavljamo Vam…”, iz jednostavnog razloga što je većina kardiologa bila prisutna na konferenciji te nismo mogli osigurati članak. Sada mogu najaviti da ćemo u sljedeća dva broja predstaviti Kliničku bolnicu “Sestre milosrdnice” u Zagrebu i rehabili-tacijski centar “Thalassotherapia» u Opatiji. U svakom broju objavljujemo ispravke iz prethodnog broja: tako da je u Glasniku br. 7 pogrešno objavljeno ime našeg predsjednika Nadzornog odbora - Vlado Bojić.Pozivam vas da se pridružite u stvaranju glasnika s vašim člancima,pjesmama, pismima, esejima, fotografijama, vi-cevima, iskustvima, prijedlozima ili čime drugim, čime se bavite. Svoje radove šaljite na broj faxa 01 4649 844, na e-mail: srce @udruga-srce.hr ili poštom. Koristim priliku i pozivam sve članove koji još nisu uplatili članarinu da to učine jer nam ona “život” znači. Srdačan pozdrav do slje-dećeg broja.

Vaš urednik

4 UDRUGA

Priredio: Veljko Šangulin, dipl. ing. str.

Svake godine zadnje nedjelje u mjesecu rujnu obi-lježava se Svjetski dan srca u 100 zemalja članica Svjetske kardiološke federacije. Obilježavanjem Svjetskog dana srca želi se podsjetiti javnost na važnost neprestanog ulaganja u vlastito zdravlje i na taj način skrbiti za sigurnu budućnost! Bolesti srca i krvnih žila predstavljaju jedan od najvećih medicinskih problema suvremenog svijeta i jedan su od vodećih uzroka smrtnosti u razvijenim ze-mljama, godišnje odnoseći 17,5 milijuna života.

Svjetska kardiološka federacija

Osma je godina kako Svjetska kardiološka federa-cija organizira Dan srca putem svojih organizaci-

ja članica. Svjetska kardiološka federacija (www.worldheart.org) nevladina je organizacija sa sje-dištem u Genevi, u Švicarskoj, koja je posvećena pomaganju cjelokupnome svjetskom pučanstvu kako bi živjelo bolje i dulje, prevencijom bolesti srca i moždanog udara i nadzorom nad istim bo-lestima. Sastoji se od 189 medicinskih odnosno, kardioloških društava i zaklada iz više od 100 ze-malja među kojima je i Hrvatsko kardiološko druš-tvo. Hrvatsko kardiološko društvo (www.kardio.hr) osnovano je 1992. kao prva samostalna me-dicinska udruga u neovisnoj Hrvatskoj. Okuplja više od 350 kardiologa i liječnika srodnih struka sa glavnim ciljem: skrb za zdravlje bolesti srca i krvnih žila hrvatskog pučanstva, od prevencije do omogućavanja uvjeta za najsuvremeniju kardi-ološku dijagnostiku i terapiju koje bi trebale biti dostupne što većem broju bolesnika, ravnomjerno unutar Hrvatske.

Među aktivnostima Svjetskog dana srca zdrav-stveni su pregledi, organizirane šetnje, trčanje i fitness, javni nastupi, znanstvene tribine, izložbe, koncerti i sportska natjecanja.

Zašto naslov: «Zajedno do zdravog srca»?

Ako se udružite, umjesto da ste prepušteni sami sebi, imate gotovo triput veću vjerojatnost zadržati idealnu tjelesnu težinu i dvaput veću vjerojatnost da se odviknete pušenja. To je, između ostaloga, razlog zbog čega se ovogodišnji Svjetski dan srca odvijao pod geslom “Zajedno do zdravoga srca!”.

Dokazana je činjenica da je uspjeh lakši uz podrš-ku obitelji i prijatelja. Pojedinci koji još kao djeca razviju zdrave životne navike najčešće iste navike zadrže tijekom cijelog života. Zajednice svih vrsta, od obitelji do škola, društvenih skupina, radnog okruženja i slično, imaju veliku ulogu u uspjehu pojedinca. Iz tog razloga ovogodišnji Svjetski dan

5UDRUGA

srca pod sloganom: „Zajedno do zdravog srca“ potiče ljude da stvaraju zajednice koje daju podrš-ku zdravom srcu i boljoj budućnosti.

Dan srca u Hrvatskoj

Središnja zbivanja ove godine u Republici Hrvat-skoj bila su na Slatini u Opatiji, u Zagrebu, kao i u svim većim hrvatskim gradovima poput Koprivni-ce, Karlovca, Splita, Rijeke i drugih.

U organizaciji Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje obilježavanje Svjet-skog dana srca u Zagrebu odvijalo se na Trgu Petra Preradovića – Cvjetnom placu, 30. rujna 2007. od 10 do 13 sati, gdje se građanima besplatno mjerio krvni tlak, tjelesna težina i visina, obujam struka, te se time određivao indeks tjelesne mase te pru-žali zdravstveni savjeti u cilju prevencije bolesti srca i krvnih žila.

U obilježavanju Svjetskog dana srca sudjelovali su Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba, Poliklinika za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilita-ciju “Srčana”, Hrvatska udruga kardioloških me-dicinskih sestara, Hrvatska udruga srčanih bole-

snika “SRCE”, Zagrebačko dijabetičko društvo, Udruga za prevenciju prekomjerne težine i Udru-ga “Bicikl».

Udruga “SRCE” na Danu srca

Hrvatska udruga srčanih bolesnika i ove se godine uključila u obilježavanje Dana srca, te smo imali svoj štand sa našim tiskanim materijalima. Poput svih ostalih javnih nastupa Udruge, štand je bio izuzetno posjećen gdje su Branko Kolerek, Zden-ko Jakovina, Čedo Fischer te Franjo Premuž ne-sebično objašnjavali rad i ciljeve udruge i dijelili tiskane materijale. Na štandu su posjetitelji mo-gli ispuniti pristupnicu i postati članovi Udruge. Štand Udruge ove godine bio je posebno uočljiv zbog samostojećeg plakata kojeg smo načinili uz pomoć i sufinanciranje tvrtke Solvay d.o.o. iz Za-greba.

Tijekom održavanja manifestacije dopredsjednik Udruge Branko Kolarek dao je intervjue za Jutar-nji list, Vjesnik, te za interni razglas na Cvjetnom trgu, koji se emitirao uživo.

6 UDRUGA

MEÐUNARODNI DAN STARIJIH OSOBA

Pripremio: Veljko Šangulin, dipl. ing. str.

Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje u suradnji s Centrom za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba, organi-zirao je manifestaciju pod nazivom IV. Geronto-loški tulum, a u povodu 1. listopada, Međunarod-nog dana starijih ljudi. Manifestacija je održana u ponedjeljak, 01. listopada 2007. na Trgu bana Josipa Jelačića. Na Trgu su bili postavljeni štandovi na kojima su prezentirane programske aktivnosti Gerontoloških centara Grada Zagreba, Centra za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba, udruge umirovljenika, domova za starije i nemoćne osobe, Gradskog ureda za zdravstvo rad, socijalnu zašti-tu i branitelje, Hrvatske udruge srčanih bolesnika SRCE i dr. Pored prezentacija građanima su bile dostupne ra-zne brošure s nizom informacija o starenju i sta-rosti, kao i o uslugama te programima koji su do-stupni svim osobama starije životne dobi, s ciljem promocije aktivnog i zdravog starenja.U preventivno-zdravstvenom dijelu programa građanima su osigurani besplatni ciljani pregledi, kao što su: mjerenja tlaka, kontrola razine šećera u krvi, mjerenje gustoće kostiju ...Istodobno se na pozornici odvijao bogat kulturno-zabavni i rekreativni program u kojem je sudjelo-vao veliki broj osoba starije životne dobi, solista, zborova, plesnih i rekreativnih grupa te dramskih skupina domova za starije i nemoćne osobe i kori-snika niza programa gerontoloških centara.Hrvatsku udrugu srčanih bolesnika predstavljali su: Branko Kolarek, Franjo Premuž i Čedo Fischer. Stariji sugrađani pokazali izuzetan interes za rad Udruge i tiskane materijale u kojima ukazujemo na važnost prevencije kardiovaskularnih bolesti.

TV emisija “Sasvim obični ljudi”

Pripremio: Veljko Šangulin, dipl. ing. str.

U televizijskoj emisiji o zdravstvu “ Sasvim obič-ni ljudi” na temu “Infarkt miokarda” sudjelovali su naši članovi udruge: gđa. Vlasta Zanchi Kova-čević i g. Zdenko Pavin, kao pacijenti i prof. dr. sc. Mijo Bergovec. Emisija je bila objavljena 26. ruj-na 2007. na I. programu HTV-a. U okviru emisije emitirana je reportaža o radu Udruge, a prezenti-rali su je: Čedo Fischer, Franjo Premuž i Veljko Šangulin. Kako se sa svakim medijskim nastupom “uzburkaju” vode, tako se i ovoga puta povećao broj ljudi koji znaju prepoznati srčane tegobe, kako kroz izlaganje zdravstvenih radnika tako i iz iskustva pacijenata. Tako je napravljen mali korak prema prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Ova emisija bila je, također, i dobar povod za predstav-ljanje Udruge, iako ne u onoj mjeri u kojoj bismo bili zadovoljni, jer emisija je bila zdravstvenog karaktera. Vjerujemo da ćemo imati određenog rezultata jer su nakon emitiranja ostvareni mnogi novi kontakti i ideje.

7

Pripremio: V. Šangulin, dipl. ing. str.

Kao i prošlih godina grad Zagreb priključio se svjetskoj inicijativi obilježavanja Dana liječenja boli s programom nazvanim „Zagreb i Europa zajedno protiv boli”.U organizaciji Hrvatskog društva za liječenje boli HLZ-a, Instituta za psihosomatsku medici-nu, Koalicije udruga u zdravstvu (koja okuplja 34 nevladine udruge), Medius-udruge za ljud-ska prava u medicini i zdravstvu te uz podrš-ku niza drugih nevladinih udruga i farmaceutskih kuća, 15. listopada 2007. održana je u 17.30 sati tiskovna konferencija, a nakon toga u 18 sati i javnozdravstvena tribina posvećena liječenju boli kod žena u Velikoj dvorani Hrvatskog li-ječničkog doma u Zagrebu, Šubićeva 9.Na Cvjetnom trgu od 14 do 17 sati održana je javna akcija obilježavanja liječenja boli u orga-nizaciji brojnih nevladinih udruga koje su uklju-čene u ove aktivnosti. U okviru Koalicije udruga u zdravstvu na akciji je nastupila i HRVATSKA UDRUGA SRČANIH BOLESNIKA. Pridružili smo se u ovim aktivnostima, jer je liječenje boli temeljno ljudsko pravo!Hrvatsku udrugu srčanih bolesnika predstav-ljao je Zvonko Šulentić.

Iako je u svijetu veći broj žena negoli muškaraca koje trpe zbog kroničnih boli, kod značajnog broja žena bol nije adekvatno liječena i to najčešće zbog sociokulturalnih, ekonomskih i pravnih barijera.Još uvijek se nedovoljno naglašavaju biološke raz like između muškaraca i žena koje utječu na percepciju boli, kao i na izbor terapijskih strategi-ja koje uvažavaju ove razlike. Kod žena psihoso-cijalni faktori (spolne uloge, strategije suočavanja s boli, raspoloženje) često mogu značajno utjecati na percepciju boli, a time i na obiteljsko, radno i socijalno funkcioniranje i cjelokupnu kvalitetu ži-vota. Također, postoje i znatne kulturalne razlike u različitim krajevima svijeta pa tako, na primjer, u nekim kulturama žene smatraju da je njihova pat-nja sastavni dio njihove uloge u društvu ili se zbog brojnih predrasuda i srama ne obraćaju liječniku, a često smatraju da zdravstveni profesionalci ne vjeruju da je njihova bol stvarna.Istraživanja ukazuju da žene češće imaju ponav-ljajuću bol, intenzivniju bol i dugotrajniju bol u odnosu na muškarce, a što se objašnjava hormo-nalnim razlikama te razlikama u strukturi i funk-ciji mozga. Neka su bolna stanja češća kod žena nego kod muškaraca (fibromialgija, reumatoidni artritis, osteoartritis, bol u temporomandibular-nom zglobu, migrena), a neka su specifična samo za žene (dismenoreja, vulvodinija, bol pri porodu, kronična pelvična bol).

UDRUGA

8

Veljko Šangulin, dipl. ing. str.

Zahvala donatorimaZahvaljujemo se našim dragim donatorima sa čijim poklonima Udruga “živi”: Tvrtka Nort d.o.o. - antivirusni softver, g. Ivan Juričić – 150 kn, g. Vladimir Misija – 900,00 kn, g. Josip Vuković – 50,00 kn, tvrtka Elektroprojekt – 2 sobna bicikla, tvrtka Intel d.o.o. – 1 sobni bicikl, Koncertna direkcija Zagreb – 7 pretplata za koncerte i tvrtka Solvay d.o.o. – su-financiranje samostojećeg plakata.

Nakon ljetne stanke započeli smo s održavanjem predavanja. Prvo predavanje održano je 11. ruj-na 2007. Predavanje na temu “PSIHOLOŠKI ČIMBENICI RIZIKA ZA KORONARNU BO-LEST” održala je prof. Dubravka Kruhek Le-ontić iz Poliklinike za prevenciju kardiovaskular-nih bolesti i rehabilitaciju “SRČANA” - Zagreb. Bilo je to osobito predavanje na kojem su jasnije opisani psihološki čimbenici rizika za koronar-nu bolest. Pored “standardnih” čimbenika rizika kao što su dob, spol, nasljeđe, hipertenzija, hiper-lipidemija, dijabetes, pušenje, pretilost i tjelesna neaktivnost, upoznali smo i cijeli niz psiholoških čimbenika: izloženost stresu, depresivnost, anksi-oznost, hostilnost (neprijateljski stav prema oko-lini), nedostatak socijalne podrške i napetost na poslu. Na predavanju se ukazala potreba za orga-nizacijom psihološke pomoći kardiovaskularnih bolesnika koje ćemo pokušati organizirati u naj-skorije vrijeme. Drugo predavanje održano je 2. listopada 2007. s predavačem prof. dr. sc. Vjeranom Nikolićem Heitzlerom iz KB Sestara milosrdnica na temu “INTERVENTNA KARDIOLOGIJA”.

Predavanjem su bili obuhvaćeni mehanizmi nasta-janja masnih naslaga na krvnim žilama te metode liječenja akutnog infarkta miokarda sa prikazom rezultata liječenja. Ukazano je na činjenicu da je moguće smanjiti smrtnost i “pomaknuti” akutni infarkt miokarda prema starijoj dobi promjenom načina ishrane, smanjenjem broja pušača, efika-snijom terapijom hipertenzije, dilipidemije, pove-ćanom tjelesnom aktivnošću, te učestalijim inva-zivnim (PCI) i kirurškim liječenjem. Na predava-nju smo čuli i najnovije preporuke s Europskog kardiološkog kongresa održanog u Beču od 1. do 5. rujna 2007., koje se mogu sažeti numeričkim izrazom:

0 - 5 - 3 – 140 – 5 – 3 – 0a što predstavlja:

0 – bez pušenja5 – obroka dnevno 3 – km hodati dnevno 140 – maksimalan sistolički tlak5 – mmol/l gornja granica ukupnog kolesterola3 – mmol/l gornja granica LDL kolesterola0 – grama viška tjelesne težine

UDRUGA

9

Članovima Hrvatske udruge srčanih bolesnika SRCE tvrtka Medikor odobrava 10 posto popusta u prodajnom centru u Zagrebu, Nova cesta 52, prilikom kupnje sljedećih proizvoda:

- sve vrste Omron tlakomjera,- sve vrste Omron i Beurer vaga za mjerenje

tjelesne težine, masnog tkiva, mišićnog tki-va, koštane mase,

- sve vrste mjerača koraka, prijeđenih meta-ra i potrošenih kalorija (pedometri).

Popust vrijedi za gotovinsko plaćanje. U slučaju plaćanja karticama i čekovima, ne može se kori-stiti popust ali možete koristiti pogodnost plaćanja u više obroka.

Popust mogu koristiti isključivo članovi Udruge SRCE i prilikom kupnje potrebno je pokazati iska-znicu Udruge ili drugi dokaz o članstvu. Za infor-macije molimo nazovite Udrugu radnim danom između 10 i 12 sati na broj telefona 01 4649 844.

Pripremio: Vladimir Misija, dipl. iur.

Normalna PSA-vrijednost je do četiri nanogra-ma po mililitru krvi (ng/mil). Većina muškaraca od srednje životne dobi (otprilike pedeset godina) pa do otprilike sedamdesetpete godine života ima normalnu PSA-vrijednost, ali je mora pretragama provjeravati kako bi se izbjegla neugodna iznena-đenja. Ako se u toj dobi utvrdi povišena PSA-vri-jednost između četiri i deset ng/ml tkivo prostate treba testirati na rak koji se, u ranom stadiju, če-sto može izliječiti. Čak oko tri četvrtine slučajeva povišene PSA-vrijednosti rezultat je dobroćudnih povećanja prostate, upala ili drugih uzroka.

Tumori prostate mogu se podijeliti u dvije skupine: brzo rastući tumori s ranim simptomima (od ovog

tumora obolijeva otprilike jedna trećina oboljelih) i sporo rastući tumori od kojih obolijeva dvije tre-ćine oboljelih osoba). Ova druga vrsta tumora ri-jetko predstavlja problem jer mnogi od njih obo-ljeli umiru prije no što kod njih dođe do razvoja zloćudnih tumora. Nakon utvrđene povišene PSA-vrijednosti ne mora automatski slijediti biopsija i operacija. Mnogi medicinski stručnjaci mišljenja su da u tom pogledu treba postupati diferencirano, uzimajući u obzir dob i opće zdravstveno stanje bolesnika, te se onda odlučiti za operaciju (u pra-vilu kod mlađih osoba) ili terapiju zračenjem (u pravilu kod starijih bolesnika).

UDRUGA

10 BIORITAM

(“BIOLOŠKI SAT“)

Odabrao: Branko Kolarek, med. lab. ing. Podaci iz časopisa “Pharmaca”, 2007.

Osnovna pojava svih živih bića jest postojanost različitih vremenski ovisnih bioloških ritmova.U članku su prikazane različite vrste vremenski ovisnih bioloških ritmova bitnih za održavanje fizioloških procesa te nekih poremećaja kao što su: regulacija krv-nog tlaka i bolesti pojedinih organskih sustava.Kronobiologija je znanstvena disciplina biologije koja proučava utjecaj cikličkih ritmova na funkciju ljudskog organizma. Prema evolucijskoj teoriji, selekcija orga-nizma je prilagođena kronobiologiji, time što su aktiv-nosti usklađene s ritmovima okoline. Pored unutrašnjeg (intrinzičkog ritma sinkroniziranog s ritmom okoline) postoji i genetski (endogeni) ugrađen bioritam u orga-nizmu (tzv. unutarnji ili biološki sat).Odavno je poznato da u našem organizmu postoje su-stavi koji odašilju signale u odgovarajući organ, kojim se regulira “biološki sat”. Taj se izraz počeo koristiti tek 1930. Zna se, da i svaka stanica organizma posjeduje svoj vlastiti bioritam.Dakle, u širem smislu bioritam označava periodički ti-jek bioloških tjelesnih funkcija. Do danas su posebno

opsežno istražene dnevne i noćne promjene koje se najčešće javljaju kod ljudi i životinja.Postoje različite vrste biološkog ritma (registrira-no je 160 bioritmova ) u ljudskom organizmu.Dokazano je da postoji bioritam za frekvenciju srca, krvni tlak, protok krvi kroz pojedine organe, tjele-snu temperaturu, zatim za funkciju pluća i bubrega, te za produkciju i razinu neurotransmitora, hormona, enzi-ma, elektrolita i supstrata (npr. glukoze u krvi).Ovisno o vremenu u kojem se odvijaju, odnosno dužini njihovog trajanja, ritmovi se mogu podijeliti na:Ultradiane ritam - kratkotrajni, tj. kraći od 24 sata, ritmički otkucaji srca - puls (70 u min.), disanje, spavanje REM-faza sna (90 min), pro-izvodnja hormona rasta.Cirkadiane ritam - cirka dnevni ritam, 24 satni ritam, diuralni ritam ili dan-noć, svijetlo- tama, budnost- san (vezan je za rotaciju Zemlje oko svoje osi).Cirkaseptem ritam - tjedni, ritam unutar sedam dana.Cirkamensuellen ritam - mjesečni ritam (mje-sečni ciklus) kod žena, trudnoća devet mjeseci.Cirkaannualen ritam - godišnji ritam (godišnja razdoblja-četiri godišnja doba, tzv. proljetni umor).Infradiane ritam - dugoročni ritam (reprodukcijski ci-klusi, starenje).Cirkavital ritam - životni ritam.Na području psihologije postoje tri dugoročna bioritma koji počinju trenutkom rođenja i teku ravnomjerno cijeli život. Ti ritmovi se odvijaju u obliku sinusoidne krivulje a to su :- 23 dnevni ritam (fizički ritam) koji određuje energiju, odlučnost i tjelesnu kondiciju.- 28 dnevni ritam (psihički ritam) koji utječe na sen-zorni živčani sustav i određuje sposobnost osjeća-ja, ljubavi i kreativnosti- 33 dnevni ritam (duhovni ritam) koji označa-va duhovnu snagu te u povoljnim danima ima visoku mogućnost koncentracije, dok su mašta i spontanost manje izraženi.

11BIORITAM

Npr. neke životinje imaju suprotni ritam budno-sti i sna u odnosu na ljude. Za svjetlo se kaže da je programer biološkog sata koji uključuje ritam spavanja i budnosti. Svjetlo potiče lučenje sero-tonina koji je važan za duševno blagostanje (to je tzv. “hormon sreće”). Mrak potiče lučenje hormo-na melatonina, važnog za san.Tjelesna temperatura je najniža po noći i ujutro, a najviša popodne. Izlučivanje mokraće i njenih sastojaka, također je podvrgnuto ritmu.Kroz jetru je krvni protok (metabolizam) najveći kasno navečer. Primjena lijekova ujutro je pogod-nija kad je metabolizam niži (jer je brzina razgrad-nje lijekova u inaktivne metabolite polaganija).Koža i njene funkcije kao i kožni poremećaji ta-kođer ispoljavaju cirka-dnevni ritam. Tako je noću najveći protok krvi, metabolizam, temperatura kože i proliferacija stanica, u podne je najveća ak-tivnost lojnica, a popodne znojnica u odnosu na jutro.Neke bolesti mogu izazvati smetnje u pravilnom biološkom ritmu :depresije, insuficijencija srca, reumatoidni artritis, AIDS, isto tako negativne promjene mogu se zapaziti i u osoba koje rade u smjenama ili nakon interkontinentalnih putova-nja.Cirka-dnevni ritam organizma utječe na farmako-kinetiku i farmakodinamiku lijeka. Uz doziranje lijeka točno se mora znati vrijeme primjene i in-tervale između dvije doze. Potrebno je poznava-nje svojstva pojedinog lijeka s odgođenim djelo-vanjem te karakteristike programiranih crpki, koje otpuštaju lijek u određenim intervalima.Endogena produkcija hormona u zdravom orga-nizmu omogućuje regulaciju mnogobrojnih pro-cesa. Npr. kortizol, glukagon, hormon rasta i kate-holamini najviše se luče ujutro kako bi pripremili organizam na rad (prirodni jutarnju bioritam). Da bi udovoljili energetskim potrebama u jutro korti-zol i kate holamini potiču izgaranje masti (lipolizu)

u svrhu dobivanja potrebne energije (regulacijski mehanizam).Postoji osnovni princip u terapiji koji glasi: pravi lijek u pravoj dozi i u pravo vrijeme, (naglašava kronoterapija).Pripravke koji se koriste u liječenju kardiovasku-larnih bolesti također je potrebno prilagoditi bio-loškom ritmu.Krvni tlak je varijabla koja pokazuje bioritam u normotenzivnih i hipertenzivnih osoba. Normal-ni krvni tlak promatran kroz 24 sata pokazuje oscilacije, tako da je obično najviši tijekom jutra (maksimalno do 140/90 mm Hg), a najniži noću tijekom sna (do 125/75 mm Hg), što znači da su vrijednosti noću niže za 10 do 20 posto. Konti-nuiranim mjerenjem krvnog tlaka tijekom 24 sata, može se dobiti profil hemodinamskog opterećenja i procjenu klini čkog stanja bolesnika. Npr. ukoli-ko izostane pad noćnog tlaka, to upućuje na stanje povećanog intravaskularnog volumena (kardijalna dekompenzacija, sekundarne hipertenzije itd.).Značajni skok ranojutarnjeg krvnog tlaka ( razlika veća od 30 posto) upućuje na promjene drugih he-modinamskih čimbenika (frekvencija srca, minut-nog volumena, periferne rezistencije krvnih žila) i aktivnosti hormona. Jutarnji tlak definira se kao srednja vrijednost mjerenja dva sata nakon usta-janja.Najviše kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih incidenata događa se ujutro, između 6 i 12 sati. Srčani udar (infarkt miokarda) najčešći je ujutro nakon buđenja ili tijekom prijepodneva zbog na-glog porasta krvnog tlaka (povećana je fizička ak-tivnost).Tada je rizik od infarkta miokarda za 40 posto veći u odnosu na popodne. U jutarnjim sati-ma povećana je tendencija tromboze, čemu dopri-nosi povećana agregacija trombocita, viskoznost krvi i poremećaj fibrinolitičke homeostaze.Postoji i dnevni ritam željeza u krvi. Koncentra-cije u serumu ujutro su niže i do 70 posto nego na večer. Zatim, zanimljivim se pokazalo da ace-tilsalicilna kiselina (Aspirin, Andol) manje šteti sluznicu želuca ako se uzme na večer u odnosu na jutarnju primjenu. Za hipolipemike (Statini) pokazalo se da su najučinkovitiji navečer, kada najbolje inaktiviraju ključni enzim u biosintezi kolesterola.Iz nekoliko navedenih primjera vezanih za far-makoterapiju može se zaključiti da koordinacija bioloških ritmova i medicinskog tretmana dovodi do poboljšanja terapijskog djelova nja lijeka i do smanjena pratećih nuspojava.

12 TEMA BROJA

Branko Kolarek, med. lab. ing.

Bolesti vena su vrlo česte kod odraslih. Varikozne vene - proširene vene su vidljiva i opipljiva proširenja vena. Nastaju zbog slabljenja stjenke vene, a njihovu nastanku pogoduju konstitucija, starija dob, zanima-nja s duljim stajanjem i hormonski utjecaji u trudnoći. Simptomi su nabreklost, a komplikacije bol u nogama, otekline nogu i pigmentacije. Proširenje vena uvjetuje in-suficijenciju (slabost) zalistaka vene, lokalnu stazu krvi. Često nastaje svrbež kože, dermatitis, hiperpigmenta-cija i atrofija kože ili ulceracije (rane). Često mogu nastati upale vena (tromboflebitis) ili krvarenja zbog povrede ili spontanog rasprsnuća proširene vene.U liječenju proširenih vena služe elastične čarape ili elastični zavoj. Treba izbjegavati dulja stajanja ili sje-denja, te dizanje težih tereta. Izraženija proširenja vena liječe se kirurški ili sklerozacijom.Upala površnih vena - tromboflebitis, karakterizira bol-nost i crvenilo kože duž zahvaćene vene, a mogu se i napipati trombi površne vene. Plastični kateteri ili ka-nile mogu uzrokovati oštećenje endotela (unutrašnjost) vene. Povreda vene može također uzrokovati površnu upalu vene. Za liječenje bolesnih vena upotrebljava ju se heparinske masti, acetilsalicilna kiselina (Andol, As-pirin), elastični zavoj, a preporuča se kretanje.Duboka venska tromboza - flebotromboza je začeplje-nje vene u dubokom venskom sustavu. Uzroci tomu su oštećenja endotela, usporeno kolanje krvi i poremećaji koagulacije krvi. Dugotrajno ležanje zbog kroničnih bolesti u starijih osoba nakon infarkta srca, moždanog udara, zatajenja srca, trauma, operacija, poroda, pa i dugotrajno mirovanje sa spuštenim nogama za dugog putovanja može pogodovati venske tromboze. Kontra-ceptivi također povećavaju rizik od nastanka venske tromboze. Simptomi su bol u zahvaćenom ekstremitetu, edem, ci-janoza ili bljedoća ekstremiteta. Uz anamnezu i klinički pregled, bolest se dijagnosticira ultrazvučnom Dopple-rovom pretragom, flebografijom i radionuklidnom fle-boscintigrafijom. Liječi se heparinom ili trombolitič-kim sredstvima. Bolesnik treba mirovati u krevetu s podignutim nogama za 20 do 40 cm i lagano flektiranim (savijenim) u koljenu. Za potkoljeničnu trombozu preporučuje se mirova-nje sedam dana, a za natkoljeničnu i zdjeličnu do 14 dana. Plućna embolija je najteža komplikacija trom-boze. Kronična venska insuficijencija - posttrombotski

sindrom trajni je ireverzibilni lokalni poremećaj venske cirkulacije. Vidljive su otekline, kožne promjene i pro-širene površne vene. One su posljedica neučinkovitog liječenja ili neprepoznate duboke venske tromboze koja uzrokuje destrukciju venskih zalistaka ili kroničnu opstrukciju vene. Klinička slika pokazuje oteklinu koja se povećava krajem dana, a nestaje ležanjem. Koža je tanka, sjajna, pigmentirana i cijanotična. Dijagnoza se postavlja prema kliničkoj slici, te nalazima venske op-strukcije ili promjenama na venskim zaliscima. Potreb-na je Dopplerska ultrazvučna pretraga i flebografija.Liječenje je dugotrajno i teško. Treba nositi elastične čarape ili zavoje. Ulceracije se liječe antibiotičkim ma-stima, lokalnim nanošenjem kortikosteroida, te oblozi-ma fiziološke otopine. U težih bolesnika dolazi u obzir kirurška terapija ulceracija uz kožne transplantate i no-šenje elastične čarape tijekom daljnjeg života.

13TEMA BROJA

Pripremio: Branko Kolarek, med. lab. ing.

Bolesti perifernih arterija mogu biti okluzivne (začepljenje) i funk-cijske. Zajedničko im je to što im se dijagnoza po pracilu može utvr-diti na temelju anamneze i jednostavnih fizikalnih metoda pretraga, U anamnezi bitni su podaci o boli (lokalizaciji, trajanju), o odnosu boli i hodanja te podaci o iznenadnoj snažnoj boli. Kod fizikalnog pregleda obično se ustanove trofične promjene, otekline (edemi), procjena arterijskih pulzacija. Također, izvode se funkcijski testovi, test položaja ekstremiteta i test hodanja.Obliterirajuća ateroskleroza (začepljenje lumena žile) periferno je očitovanje generalizirane aterosklerotske bolesti. Ona češće zahva-ća terminalnu aortu i njezine ogranke u zdjelici, te arterije donjih ekstremiteta. Patofiziološka zbivanja čini ishemija (slab protok krvi) tkiva zbog suženja ili začepljenja arterije. Težina kliničke slike ovisi

o mjestu i opsegu stenoze (suže-nja), odnosno o okluziji (zače-pljenju) te o stanju kolateralne cirkulacije. Tek je 75 postotno suženje arterije hemodinamsko bitno i izaziva sniženje tlaka dis-talno (niže) od stenoze.Klinička slika kod bolesnika s perifernom obliterirajućom ate-rosklerozom, kao osnovni po-remećaj pokazuje smanjenje ili potpuni prestanak cirkulacije krvi velikim arterijama, što re-zultira ishemijom tkiva. Najizra-ženiji simptom je šepanje. Bol u listu oboljele noge pri hodanju, umor, grč u stopalu, natkolje-nici, potkoljenici i glutealnom području, što ovisi o lokalizaci-ji patoloških promjena arterija. Bol odmaranjem brzo prestaje, ali može nastati i u mirovanju.Kod težih oblika bolesti nasta-ju ulceracije (rane) i gangrena (odumiranje) stopala. U dijagno-stici je, uz anamnezu i klinički pregled, važna i dvodimenzijska i doplerska ehosonografija arte-rija, oscilografija i arteriografi-ja.Liječenjem je važno spriječi-ti daljnje napredovanje bolesti. Valja provoditi vježbe hodanja, vježbe za cirkulaciju pod vod-stvom fizioterapeuta, prestati pušiti, a moguće je provesti per-kutanu transluminalnu angiopla-stiku (PTA), ugradnju metalnih mrežica (stentova) i kirurško premoštenje arterija.Ostale bolesti perifernih arterija jesu Bürgerova bolest i akutna arterijska okluzija (začepljenje žile), zatim Raynaudov fenomen i bolest kao funkcijska bolest pe-rifernih arterija, te akrocijanoza (hladna stopala).

14 TEMA BROJA

Objavljujemo intervju s prof. dr. sc. Stojan Polić, dr. med., spec internist-kardiolog, voditelj Odjela za bolesti srca i krvnih žila Klinike za unutarnje bolesti, KBC Split

Novinar: Bolesti srca i krvnih žila vodeće su bolesti suvremenoga čovjeka zapadne civiliza-cije. Tako, primjerice, od infarkta srca, godiš-nje u svijetu umre prosječno petnaestak mili-juna ljudi. Što je to zapravo infarkt srca i kako nastaje?

Prof. dr. sc. S. Polić: Riječ je o začepljenju jedne ili više ovapnjenjenih krvnih žila koje hrane srča-ni mišić, s njegovim posljedičnim odumiranjem. Na taj način pogođeni srčani mišić s jedne strane gubi na snazi kontrakcije, što dovodi do slabljenja funkcije i njegova popuštanja, a s druge strane ve-zivom nadomješten srčani mišić može biti ishodi-šte različitih, nerijetko po život opasnih aritmija. U pozadini ovoga događanja je proces ateroskleroze tj. ovapnjenja do kojega vode različiti čimbenici rizika poput primjerice pušenja, visokog arterij-skog tlaka, šećerne bolesti, povišenih vrijednosti masnoća u krvi i debljine.

Novinar: Možemo li se zaštiti od nastanka infarkta srca?

Prof. dr. sc. S. Polić: Na navedene čimbenike rizi-ka možemo utjecati promjenom loših životnih na-vika, primjerice nepušenjem, pravilnom ishranom i redovitom umjerenom tjelesnom aktivnošću te uzimanjem odgovarajućih lijekova, poput onih za liječenje tlaka, dijabetesa ili povišenih masnoća). Na druge čimbenike rizika, poput nasljeđa, starije životne dobi ili muškoga spola, ne možemo utje-cati. Kada se infarkt dogodi, preostaje nam lije-čenje čimbenika rizika i promjena loših životnih navika te primjena lijekova.

Novinar: Koje lijekove treba uzimati nakon infarkta srca?

Prof. dr. sc. S. Polić: Riječ je o skupini lijekova za koje postoje utemeljeni znanstveni dokazi od-nosno kontrolirani klinički pokusi o učinkovitosti, izvedeni na tisućama bolesnika, na točno određe-ni, odgovarajući znanstveni način i pod kontro-lom međunarodnih medicinskih institucija. Među

takve lijekove spadaju beta blokatori, primjerice bisoprolol, karvedilol ili atenolol, antiagregacijski lijekovi poput acetilsalicilne kiseline, statini, pri-mjerice simvastatin i atorvastatin, ACE inhibitori, primjerice perindopril, ramipril i lizinopril.

Novinar: Nedavno je na Dopunsku listu lijeko-va HZZO-a za bolesnike nakon preboljeloga infarkta srca došao novi lijek Omacor. Kakva je njegova važnost?

Prof. dr. sc. S. Polić: U spomenutome lijeku u 90%-tnoj koncentraciji nalaze se etilni esteri ome-ga-3 višestruko nezasićenih masnih kiselina i to eikozapentaenoičke i dokozaheksaenoičke kise-line. Riječ je o esencijalnim masnim kiselinama koje su bitne za normalan rad stanica i ne mogu se sintetizirati u našem tijelu te se moraju unijeti hranom ili u koncentriranom obliku. Ove omega-3 masne kiseline nakupljaju se u membrani srčane stanice i tako je stabiliziraju te štite od pojave ari-tmija. Mehanizam djelovanja je antiaritmijski u uvjetima slabe prokrvljenosti srca. Tako se objaš-njava smanjenje smrtnosti za 20%, posebice rizika od iznenadne smrti od čak 45%. Važno je istaknuti da Omacor ne zamjenjuje nijedan postojeći lijek, a isto tako nije zamjena za «mediteransku» ili sličnu dijetu pa ni u slučaju konzumiranja većih količina ribe, u kojoj se nezasićene masne kiseline nalaze u najvećoj koncentraciji.

Novinar: Danas se sve više govori o omega-3 masnim kiselinama i zaštiti srca. Ima li to stvarnu znanstvenu podlogu?

Prof. dr. sc. S. Polić: Već odavno je poznato da Eskimi koji konzumiraju meso morskih sisava-ca, primjerice tuljana i kita imaju značajno manju učestalost pojave infarkta srca i smrtnosti od te bolesti. Ubrzo se došlo do spoznaje da se takva povoljna događanja mogu pripisati povećanoj ko-ličini omega-3 višestruko nezasićenih masnih ki-selina koja se nalazi u tim morskim sisavcima. Do sličnih se spoznaja došlo i vezano uz hranu bogatu

15TEMA BROJA

ribom. Ispitivanja visoko-koncentriranih omega-3 višestruko nezasićenih masnih kiselina započeta su nakon ponovljenih spoznaja dobivenih iz epi-demioloških studija: prisutnost ribljih višestruko nezasićenih masnih kiselina u prehrani praćena je smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

Novinar: Osim antiaritmijskog djelovanja, po-stoje li i drugi načini na koji omega-3 masne kiseline štite srce i krvne žile?

Prof. dr. sc. S. Polić: Omega-3 višestruko nezasi-ćene masne kiseline smanjuju i razinu triglicerida preko lipoproteina vrlo niske gustoće, povoljno djeluju na sprječavanje mogućeg nastanka ugruš-ka u krvnim žilama i stabiliziraju arterijski tlak.

Novinar: Koja je uloga Omacora u smanjenju smrtnosti nakon infarkta srca?

Prof. dr. sc. S. Polić: Dvije studije uvrstile su ovaj lijek u suvremeno liječenje bolesnika koji su pre-

boljeli infarkt. To su DART i posebice ispitivanje GISSI-Prevenzione koje je definitivno potvrdi-lo učinkovitost na smanjenje smrtnosti u skupini bolesnika nakon preboljeloga infarkta. U 11.324 bolesnika s preboljelim infarktom koji su bili na mediteranskoj dijeti, uz uobičajenu terapiju, slu-čajnim odabirom polovici ispitanika ordiniran je Omacor. Tijekom prosječno tri i pol godine, bole-snici su uzimali jednu kapsulu dnevno i značajno su manje umirali u odnosu na one koji nisu uzima-li Omacor. Štoviše, riječ je o pravom kliničkom pokusu koji, ako bolesnike nakon infarkta srca za-ista želimo liječiti na pravi način, obvezuje - kako liječnike na propisivanje, tako i bolesnike na uzi-manje ovog lijeka.

Novinar: Po čemu je to Omacor bolji od brojnih drugih pripravaka omega-3 masnih kiselina pa je jedini došao na Dopunsku listu lijekova HZZO-a?

Prof. dr. sc. S. Polić: Budući da na tržištu posto-je slični pripravci, koji sadrže bitno manju dozu od svega 10-30% nezasićenih masnih kiselina, potrebno je naglasiti razliku. Omacor s 1000 mg 90% etilnih estera omega-3 višestruko nezasićenih masnih kiselina ima vrlo jake znanstvene dokaze o stvarnom smanjenju rizika od ukupne i iznenad-ne, tj. nagle smrti u dozi od jedne kapsule dnev-no u bolesnika nakon infarkta srca, za razliku od spomenutih pripravaka u slobodnoj prodaji, koji nemaju nikakve dokaze o učinkovitosti, a bole-snici ih uzimaju nekontrolirano i za posve nejasne indikacije, što je stručno-medicinski nedopustivo. Etilni esteri omega-3 masnih kiselina koje nala-zimo samo u Omacoru omogućuju vrlo sporu ap-sorpciju, s posljedičnom stalnom i visokom kon-centracijom slobodnih omega-3 masnih kiselina u krvi, sa samo jednom kapsulom na dan. Treba naglasiti da je, nakon rezultata ispitivanja GISSI-Prevenzione, primjena Omacora u dnevnoj dozi od jedne kapsule dnevno određena i smjerni-cama Europskoga kardiološkog društva kao obve-zatna svim bolesnicima nakon infarkta.

U Splitu, 6. ožujka 2007. god.

Intervju s prof. dr. sc. Stojanom Polićem ustupila tvrtka Solvay d.o.o. Zagreb

16 TEMA BROJA

Prof.dr.sc. Vjeran Nikolić Heitzlermr.sc.dr. Zdravko BabićProf. dr.sc. Davor Miličić

UVODPozitivni pomaci u liječenju bolesti srca i krv-nih žila od kojih umire preko polovica stanov-ništva razvijenog svijeta, izazivaju pažnju kako medicinske, tako i opće javnosti. U posljednjem desetljeću prošloga stoljeća, a posebice u prvim godinama ovoga dogodile su se značajne pro-mjene u liječenju najtežeg oblika akutnog in-farkta srca - onoga koji zahvaća cijelu debljinu stijenke srčanog mišića. Postalo je neprijepor-no jasno da je u toj vrsti infarkta, hitno otva-ranje začepljenih srčanih arterija metodama perkutane koronarne intervencije superiorna metoda liječenja u odnosu na svu dotadašnju terapiju lijekovima.Perkutana koronarna intervencija metoda je koju provode intervencijski kardiolozi u laboratorijima za kateterizaciju srca. Pod kontrolom Röentgen-skih zraka uz pomoć posebnih katetera kojima se ulazi kroz kožu u periferne arterije nogu ili ruku, te se prikazuju koronarne arterije srca. Prikazana suženja ili začepljenja tih arterija, koje su pro-mjera do nekoliko milimetara, minucioznim teh-nikama mogu se proširiti isto tako minijaturnim balonima ili, rjeđe, drugim tehnikama. Radi du-gotrajnog održavanja njihove prohodnosti, na ta

se mjesta uglavnom ugrađuju tzv. endovaskular-ne proteze ili mrežice (engl. stent), bilo metalne (engl. bare metal) bilo obložene lijekovima (engl. drug eluting). Kod većine bolesnika ponovna pro-krvljenost srca ili revaskularizacija može se posti-ći navedenom manje invazivnom, manje rizičnom i jeftinijom perkutanom koronarnom intervenci-jom. Kod ostalih bolesnika kao metoda revasku-larizacije preostaje aortokoronarno premoštenje (by-pass kirurgija).Perkutana koronarna intervencija, a naročito hitna koju je potrebito provesti u prvim sati-ma nakon pojave bolova u najtežim oblicima akutnog infarkta i koja je povezana s velikim brojem potencijalnih rizika i komplikacija, metoda je rezervirana za vrhunske kardiološ-ke centre i invazivne kardiologe s višegodiš-njim iskustvom. Kako je broj takvih centara i stručnjaka ograničen i u razvijenim zemljama počelo se postavljati pitanje kako ih približiti što većem broju bolesnika s ovom vrlo čestom, potencijalno smrtonosnom, bolešću. Više veli-kih međunarodnih studija provedenih u ovom desetljeću dokazalo je da je takve bolesnike bolje transportirati u centar s mogućnošću hitnog intervencijskog kardiološkog liječenja. Sve su studije dokazale da je takav transport, pod određenim uvjetima, siguran, izvediv i da osigurava bolje rezultate, naročito obzirom na manju smrtnost, manji broj ponovnih infarkta i manji broj moždanih udara u bolesnika u ko-jih je poduzet.DANAMI studija provedena na preko 1100 bolesnika u Danskoj i objavljena 2002. godine dokazala je korist takvog transporta do oko 150 kilometara čime se osigurava “otvaranje” koronarne arterije na srcu perkutanom inter-vencijom, prosječno 114 minuta od javljanja bolesnika zdravstvenoj službi radi bolova u prsima. PRAGUE 1 i 2 studije provedene na

17TEMA BROJA

ukupno sličnom broju ispitanika u Češkoj 2000 i 2003 godine slične su rezultate dokazale pri transportu do 120 kilometara, tj. za prosječno oko 100 minuta od javljanja bolesnika zdrav-stvenoj službi, tj. postavljanja dijagnoze.Nakon takvih rezultata, posljednjih godina osi-guranje urgentne kardiološke intervencije što većem broju bolesnika s infarktom srca postaje prvorazredno pitanje u međunarodnoj kardio-loškoj i općenito medicinskoj zajednici. Posljed-nje smjernice Europskog kardiološkog društva za liječenje svih najtežih oblika akutnog infar-kta preporučaju koronarografiju i perkutanu koronarnu intervenciju u svih tih bolesnika i to u većine hitnu. S druge strane, autori iz tranzi-cijskih zemalja koje su nedavno postale člani-ce Europske unije kao što su Češka i Slovenija navode da su dobrom organizacijom postoje-ćih zdravstvenih, prometnih, komunikacijskih i drugih resursa, te uz pomoć nadležnih tijela državne administracije uspjeli organizirati do-stupnost urgentne perkutane koronarne inter-vencije većini bolesnika s infarktom miokarda sa ST-elevacijom na teritorijima svojih država.

RAZVOJ HRVATSKE MREŽE

U Hrvatskoj od najtežeg oblika infarkta srca go-dišnje oboli preko 5000 bolesnika. Kako je razlika u smrtnosti bolesnika liječenih urgentnom perku-tanom koronarnom intervencijom i medikamento-znom terapijom tj. terapijom lijekovima, deset pa i više posto, proizlazi da bi se osiguranjem ovoga liječenja na cijelom teritoriju Hrvatske svake go-dine spasilo više stotina, nerijetko mlađih i rad-no aktivnih, bolesnika. Kako urgentna perkutana koronarna intervencija reducira i funkcionalnu onesposobljenost i invaliditet bolesnika kao po-sljedicu infarkta miokarda, najčešće omogućava brzi povratak na radno mjesto, te osigurava dulji i kvalitetniji život u odnosu na druge oblike lije-čenja, ekonomski je najopravdanija u liječenju te bolesti. Između centara koji se bave invazivnom i interven-tnom kardiologijom tri su centra iz Zagreba, prvo krajem 2000. godine KB Sestre milosrdnice, a za-tim i KBC Zagreb i KB Dubrava dosegla stupanj razvoja, obzirom na kadrove i medicinsku opremu, koji su im omogućavali da većinu bolesnika s naj-težim oblikom akutnog infarkta srca liječe hitnom perkutanom koronarnom intervencijom. Do sredi-ne 2005. godine, takvim su invazivnim liječenjem liječeni samo bolesnici iz, tim bolnicama pripada-

jućih, zagrebačkih gradskih i prigradskih općina, dok dio stanovnika Zagreba i većina stanovnika Hrvatske nije imala takvu mogućnost. Autori ovo-ga članka kao voditelji Radne skupine za akutni koronarni sindrom Hrvatskog kardiološkog druš-tva osnovane 2004. godine, prepoznajući takvo stanje, znajući rezultate inozemnih studija, te ob-zirom da dolazi iz ustanove koja je prva započela sustavno invazivno kardiološko liječenje akutnog infarkta srca u Hrvatskoj (KB Sestre milosrdni-ce) upoznalo je vodstvo Hrvatskog kardiološkog društva i širu zajednicu internista-kardiologa na 5. Hrvatskom kardiološkom kongresu (Opatija 16.-19.svibnja 2004.) s inicijativom za osnivanje Hr-vatske mreže urgentne PCI. U nastavku Hrvatsko kardiološko društvo dobiva potporu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske za uključivanje projekta u sustav zdravstvene zaštite Republike Hrvatske. U prvom koraku su uz provedeni dodatni organi-zacijski napori i minimalna moguća financijska ulaganja, obzirom na postojeću zdravstvenu, pro-metnu, komunikacijsku i drugu infrastrukturu, te postojanje centara invazivne i interventne kardi-ologije koji su svakodnevno osiguravali moguć-nost 24-satne hitne koronarne intervencije. Kada je njihov djelokrug rada proširen na 150 km od samog centra ukupno stanovništvo grada Zagre-ba, Zagrebačke i drugih županija sjeverozapadne

18 TEMA BROJA

Hrvatske (Karlovačka, Sisačko-moslavačka, Bje-lovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska) do rujna 2005. godine dobilo je 24-satnu dostu-pnost takve intervencije. Intervencije su osigura-vala tri navedena zagrebačka intervencijska centra koji su podijeliti područja unutar Zagreba i sjeve-rozapadne Hrvatske prema teritorijalnom principu (dostupnost centra u najkraćem vremenu). Kako je stručne i materijalne uvjete za isto stekao i KBC Rijeka, te SB Magdalena iz Krapinskih toplica oni su osiguravali takve intervencije na svojim župa-nijskim razinama, a mogućnost je dobila i Istar-ska županija. Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva iz 2001. godine radi se o preko dva milijuna stanovnika, tako da se na ovaj se način u prvome koraku osigurala hitna perkutana koro-narna intervencija za preko polovicu stanovništva Hrvatske. U sljedećim koracima, koristeći iskustva sjeve-rozapadne Hrvatske i Rijeke, daljnjim organiza-cijskim, kadrovskim i infrastrukturnim razvojem ostalih centara invazivne i interventne kardiologi-je (Split, Osijek, OB Sveti duh u Zagrebu), mreža se prvo formalno, a zatim i praktično započela ši-riti i na sve ostale dijelove Hrvatske. Cilj je u na-rednom razdoblju i u tim dijelovima Hrvatske po-stići razinu i opseg rada koji je postignut u prvom koraku razvoja Hrvatske mreže u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj i Primorsko-goranskoj županiji.

SADAŠNJE STANJE HRVATSKE MREŽE

Početkom rujna ove godine autori ovoga članka sakupili su i statistički obradili podatke o liječe-nju bolesnika s najtežim oblikom infarkta srca u Hrvatskoj u dvogodišnjem razdoblju od početka rujna 2005. godine. U istraživanje su uključeni bolesnici liječeni hitnom perkutanom koronarnom intervencijom u osam centara (KB Sestara milo-srdnica, KBC Zagreb, KB Dubrava i OB Sveti duh iz Zagreba, KBC Rijeka, KBC Split, SB Magdale-na i KB Osijek). Praćene su kako rane komplikaci-je bolesti i ishod liječenja, tako i kasne komplika-cije i ishod kroz šestomjesečno praćenje.Osnovni zaključak je da je Hrvatska mreža hitne perkutane koronarne intervencije dokazala oprav-danost svoga postojanja. Bolesnici transportirani iz bolnica koje im nisu bile u mogućnosti pružiti hitnu intervenciju, te liječeni u vrhunskim inter-vencijskim centrima imali su učestalost komplika-cija i smrtnost jednaku onoj bolesnika stanovnika većih gradova koji su sjedišta takvih centara. Na taj su se način izjednačili izgledi svih bolesnika s najtežim oblikom infarkta srca, neovisno o mjestu

u kojem žive. Ako se zna da hitna perkutana koro-narna intervencija prepolovi smrtnost od te bolesti jasno je da je Hrvatska mreža spasila živote mno-gih bolesnika ili im omogućila dulji i kvalitetniji život nakon završetka liječenja. Prema rezultatima ovoga istraživanja, vlastitim iskustvima u svakodnevnom radu, te prema inoze-mnim iskustvima više je problema koji preostaju za riješiti. Postoji problem predugog vremena od pojave bolova do javljanja bolesnika u zdravstve-nu službu (ako je ono preko dvanaest sati hitna in-tervencija najčešće više nema smisla). Jačom me-dijskom kampanjom na državnoj i lokalnoj razini, te drugim vidovima zdravstvenog prosvjećivanja stanovništva stanje se može popraviti. To se od-nosi na pitanja ranog prepoznavanja infarkta srca, ali i prevencije njegova nastanka (borba protiv pušenja, povišenog krvnog tlaka, debljine i drugih rizičnih čimbenika). Sljedeći je problem predugo vrijeme od javljanja zdravstvenoj službi do dola-ska bolesnika u intervencijski centar. Stalna edu-kacija liječnika i zdravstvenog osoblja, primjerice tečajevi koji su se započeli kontinuirano organi-zirati u KB Sestara milosrdnica, te njihova stalna međusobna komunikacija primjer su kako riješiti takve probleme. Problemi s opremom za transport bolesnika (stalna dostupnost kola hitne medicin-ske pomoći s monitorom i bazičnom opremom za reanimaciju), te smještajnim kapacitetima, opre-mom i lijekovima za hitne intervencije u centrima invazivne i interventne kardiologije rješavaju se preraspodjelom i ulaganjem sredstava uz pomoć tijela državne uprave na državnoj i lokalnoj razini. Trajna edukacija i stvaranje adekvatno educiranih i stimuliranih zdravstvenih kadrova, na prvome mjestu interventnih kardiologa, omogućiti će dalj-nji razvoj Hrvatske mreže.

ZAKLJUČAK

Implementacija Hrvatske mreže hitne perkutane koronarne intervencije u svakodnevno liječenje bolesnika s najtežim oblikom infarkta srca, unatoč problemima koji se pri tome javljaju, osigurava spašavanje života, brzi povratak radne sposobno-sti, te dulji i kvalitetan život velikog broja bolesni-ka koji obolijevaju od ove često i teške bolesti. Na taj način Hrvatska mreža, osim niza drugih koristi, ima i kratkoročnu i dugoročnu ekonomsku oprav-danost. Ovakav vid liječenja osigurava istu razinu i kvalitetu liječenja za široki krug populacije naše zemlje i izjednačava ih s onim u najrazvijenijim zemljama svijeta.

19DIJAGNOSTIKA

Pripremio: Branko Kolarek, med. lab. ing.

Najčešća metoda nuklearne medicine u dijagnostici koro-narne bolesti je perfuzijska scintigrafija miokarda. Ona se temelji na činjenici da je nakupljanje radiofarmaka pro-porcionalno protoku krvi kroz miokard u trenutku injicira-nja, uz očuvan strukturni i metabolički integritet miocita (stanica srčanog mišića). Poremećaj protoka kroz suženu koronarnu arteriju javit će se najprije u opterećenju, jer je protok krvi kroz suženu arteriju u uvjetima mirovanja ne-kompromitiran sve dok stenoza ne postane kritična. Stoga je za razlikovanje poremećaja prokrvljenosti (ishemije) i afunkcionalnog miocita (infarkt) scintigrafsko snimanje kod istog ispitanika potrebno napraviti dva puta, nepo-sredno nakon opterećenja i u mirovanju.Ishemički defekt vidljiv je samo na scintigramima nakon injiciranja radiofarmaka (Talij - 201 i Tehnicij -99m) u op-terećenju (stres snimke), dok je ožljna promjena vidljiva i na stres i na rest snimkama (snimke u mirovanju).Koristi se u dijagnostici i ventrikulografija, to je scinti-grafska metoda kojom se nakon intravenskog injiciranja radiofarmaka, analizira gibanje srčanih stjenki tijekom srčanog ciklusa. Tom metodom mogu se dobiti podaci o ukupnoj istisnoj frakciji srčanih klijetki, te regionalnim promjenama njihova gibanja.Tijekom snimanja perfuzijske scintigrafije, uz isto-dobno snimanje EKG -a, računalo može izdvojiti impulse iz miokarda za vrijeme dijastole, od onih za vrijeme sistole i stvoriti sliku njegove prokrvljenosti za vrijeme jednog reprezentativnog srčanog ciklu-sa. Tim postupkom uz sliku perfuzije možemo do-biti i funkcionalne parametre: istisnu frakciju (EF), volumene na kraju sistole (ESV) i dijastole (EDV), procjenu globalne i regionalne pokretljivosti stjenke (za-debljanjem stjenke za vrijeme sistole dobije se uvid u regionalnu funkcijsku sposobnost miokarda).Niže vrijednosti istisne frakcije (EF) u bolesnika s ozbiljnom koronarnom bolešću nalaze se i do sat vremena nakon opterećenja što je vremensko razdo-blje unutar kojeg se dovrši prva (stres) faza scintigra-fije. Istodobno ispitivanje funkcionalne sposobnosti miokarda poboljšava interpretaciju scintigrama te je naročito korisno kod procjene je li neki fiksni defekt (ispad perfuzije vidljiv i na stres i na rest snimkama) ožiljak infarkta ili je samo artefakt.Koristi se i pozitronska emisijska tomografija, to je isto scintigrafska pretraga kojom se postiže bolja rezoluci-ja slike, a osim perfuzije moguće je ispitivati i metabolizam. Ispitivanje metabolizma miokarda posebno je važno u procjeni vijabilnosti miokarda u pacijenata s dis-funkcijom lijeve klijetke. Stoga je glavni cilj procje-

ne vijabilnosti miokarda otkrivanje pacijenata koji će imati koristi od revaskularizacijskog postupka (operacija).U normalnim uvjetima 85 posto potrebne energije miokard dobiva metabolizmom masnih kiselina, a ishemička područja koriste metabolizam glukoze kao izvor energije.Postupak opterećenja pacijenta u stres scintigrafiji najčešće se postiže dinamičkim opterećenjem na po-kretnoj traci ili biciklergometrom. Za adekvatnu pro-cjenu potrebno je injicirati radiofarmak pri najmanje 85 posto maksimalne frekvencije predviđene za dob i spol, ili pri pojavi simptoma (promjene ST- spoj-nice, bol, aritmija). Kod pacijenata koji su postigli submaksimalno opterećenje osjetljivost perfuzijske scintigrafije veća je nego osjetljivost ergometrije. Najveću vrijednost ima kod bolesnika s intermedi-jarnom vjerojatnošću koronarne bolesti.Najveću prediktivnu vrijednost ima negativan nalaz perfuzij ske scintigrafije nakon kojeg je rizik fatalnog đogađaja manji od 1 posto godišnje. No; drugi fak-tori (dob, ranije dijagnosti cirana koronarna bolest, rizični čimbenici/npr. dijabetes), povećavaju rizik i skraćuju vrijeme malog rizika.(Literatura: prof.dr.Dinko Mirić i sur.”Koronarna bolest”, Split,2006.)

ScintigramScintigrafska snimka naziva se scintigram. Scintigram je dvodi-menzionalni prikaz raspodjele radiofarmaka u određenom dijelu tijela. Snimanje se može obavljati i u tankim slojevima (tomo-grafija), čijom se rekonstrukcijom pomoću računala može dobiti trodimenzionalni prikaz.Raspodjela radioaktivnog biljega u tijelu prikazuje izgled i funk-ciju ispitivanog organa. ScintigrafScintigraf je uređaj za snimanje. Detektor scintigrafa fokusira malo područje tijela, automatski se pomiče i postupno stvara snimku raspodjele aktivnosti na papiru, filmu ili u računalu.Scintilacijska gama-kamera stvara sliku istodobno i brže za cije-lo vidno područje, a tomografska (slojevna snimanja) obavljaju se gama-kamerama koje se rotiraju oko tijela.Računalnom obradom analogni podaci dobiveni ovim snimanjem pretvaraju se u digitalne. (www.medicina.hr)

20 LEKSIKON

Pripremio: Branko Kolarek, med. lab. ing.

HIDROPERIKARD - prisutnost povećane ko-ličine tekućine u perikardnoj vreći. Između dvaju listova osrčja (perikarda) normalno se nalazi ma-lena količina tekućine (oko 25-30 ml), koja omo-gućava gibanja visceralnog perikarda prema pari-jetalnom.HIPERLIPEMIJA - povećana koncentracija ne-utralnih masti u krvi.HIPERLIPOPROTEINEMIJA - povećan sadr-žaj lipoproteina u krvi. Može biti prirođena (fami-lijarna) ili nastaje sekundarno u tijeku neke bole-sti. HIPERTENZIJA ARTERIJSKA - stanje trajno povišena sistoličkog i/ili dijastoličkog krvnog tla-ka. Dijeli se u primarnu (esencijalnu) i sekundarnu arterijsku hipertenziju.HIPERGLIKEMIJA - povećanje razine gluko-ze u krvi natašte iznad 6 mmol/L. Javlja se zbog nedostatka inzulina, u šećernoj bolesti, u stanjima šoka, moždanog inzulta, bolesti jetre, te poslije obilnog obroka (kao alimentarna, koja je prola-zna).HIPOGLIKEMIJA - smanjena koncentracija glukoze u krvi (ispod 3 mmol/l), simptom, a ne bolest. Javlja se kod šećerne bolesti (prevelika doza inzulina), gladovanja, oštećene jetre. Simp-tomi: znojenje, zbunjenost, grčevi, koma. Liječe-nje: intravenozno davanje 25 g glukoze i nastavak infuzije sa 5 % - tnom glukozom.HIPERKALIJEMIJA - povišenje koncentraci-je kalija u plazmi (5,5 mmol/l/ i više). Uzroci: smanjeno izluči vanje kalija mokraćom, primjena dijuretskih lijekova koji smanjuju izlučivanje ka-lija, povećan unos kalija. Simptomi : umor, kljenut mišica, mučnina, aritmije i EKG promjene provo-đenja podražaja i rada srca.HlPOKALIJEMIJA - snižena koncentracija ka-lija u plazmi (3,0 mmol/l i manje). Uzroci: sma-njen unos kalija (gladovanje), gubitak kalija pu-tem crijeva (proljev) ili bubrega. Simptomi: umor, mišićna slabost, na EKG-u se vide karakteristične promjene uz poremećaj rada srčanog mišica, pa može doći do smrti.HIPOKSIJA - pomanjkanje kisika u stanicama organizma. Uzrok je raskorak između potrebe sta-nica za kisikom i mogućnosti njegove dopreme

u stanice u dovoljnim količinama. Svaka stanica osjetlji va je na hipoksiju, a najosjetljivije su živ-čane stanice i miokard.HIPOLIPIDEMICI - sredstva za liječenje hiper-lipidemije, jer je hiperlipidemija jedan od triju najve-ćih faktora rizika za koronarnu bolest srca.HlPOPROTROMBINEMIJA - snižene vrijed-nosti protrombina ispod donje normalne granice (0,7- l,2). Kod bolesti jetre, intravaskularne koagulaci-je, te kod liječenja peroralnim antikoagulancijama. Kod izrazita sniženja javlja se krvarenje.HIPOTENZIJA ARTERIJSKA - sniženje krv-nog tlaka, više simptom nego bolest. Uzroci : hipo-volemija (proljev, krvarenje, povraćanje), smanjenje minutnog volumena srca (infarkt ), te poremećaj nor-malnih mehanizama održavanja krvnog tlaka..HIPOVOLEMIJA - smanjen volumen krvi u cir-kulaciji, najčešće zbog jačeg krvarenja i zbog jake dehidracije.

IINFARKT - lokalizirano područje ishemijske ne-kroze u organu ili tkivu koje nastaje zbog prekida arte-rijske opskrbe krvlju ili uslijed embolijskog ili trombo-tičnog začepljenja vitalne arterije nekog tkiva ili organa. Činioci koji uvjetuju težinu oštećenja i opseg ishemijske nekroze su: opće stanje krvi i kardiovaskularnog sustava, anatomski oblik opskrbe krvlju, brzina razvoja začepljenja i osjetljivost tkiva na ishemiju (srce, mozak).INSUFICIJENCIJA AORTNOG UŠĆA - pore-mećaj zatvaranja aortnog zaliska koji u dijastoli uzro-kuje vraćanje krvi iz aorte u lijevu klijetku. INTRATRIJSKI BLOK - usporenje širenja im-pulsa kroz atrijsku muskulaturu. Uzrok: ishemij-ska i reumatska bolest srca, infiltracijske bolesti mio-karda.. Dijagnoza se postavlja nalazom širokih P-va-lova u EKG –u. Ne uzrokuje simptome i liječenje nije potrebno.INTRAVENTRIKULSKI BLOK - prekid ili us-porenje provođenja u desnoj ili lijevoj grani Hisova snopa ili u njegovim fascikulima. Uzrok: ishemijske, degenerativne, upalne i prirođene bolesti srca.ISHEMIJA - neprikladan protok krvi kroz neke orga-ne ili dijelove tijela zbog spazma ili organske opstrukci-

21LEKSIKON

je krvne žile. Tako nastaje nerazmjer između potreba tkiva za kisikom i količine kisika koja pristiže u tki-vo. Ishemija poremećuje normalni metabolizam tkiva, pridružena dovodi do nekroze stanica, hipofunkcije i afunkcije organa. Simptomi ovise o organu u kojem na-stane (npr. ishemija srca uzrokuje anginu pektoris).lZVANTJELESNI KRVNI OPTOK - postupak za vrijeme operacija na otvorenom srcu kojim “aparat srce /pluća” privremeno preuzima funkci-ju srca i pluća. Cirkulaciju krvi održava pumpa a poseban uređaj oksigenira krv. Omogućuje kirur-gu da izvodi operaciju na “suhom” srcu (ispravlja-nje prirođenih mana srca, kod zamjene oštećenog zaliska, kod premosnica,…).

KKALCIJSKI ANTAGONISTI - kalcijski bloka-tori, antagonisti kalcijskih kanala, grupa spojeva koja smanjuje količinu kalcija potrebnu za izazi-vanje i održavanje specifičnih staničnih aktivno-sti (kontrakcija, neurotransmisija). U posljednje vrijeme propisuju se u liječenju kardiovaskularnih bolesti (angina pectoris,hipertenzija, infarkt srca).KALIJ - glavni unutarstanični kation, važan za membranske potencijale mirovanja, akcijske potenci jale, funkciju živaca i mišića (srčanog i ske-letnog). Koncentracija u krvi: 3,6 do 5,2 mmol/l. KRVNE KAPILARE - najtanje, obilato razgra-njene krvne žile, koje se neposredno nadovezuju na arterijske kapilare, prožimaju pojedine organe i dijelove tijela predajući im iz krvi hranjive tvari i kisik, a iz njih uzimaju metabolite i ugljični di-oksid. Udružuju se kao venske kapilare prelaze u postkapilarne venule.KAPILARNA MREŽA - splet svih krvnih ka-pilara umetnutih između arteriola i venula koje u jednom organu ili dijelu tijela međusobno ana-stomaziraju u aktivnu površinu za izmjenu tvari i plinova između krvi i tkiva. Obilnu kapilarnu mrežu imaju organi s intenzivnom mijenom tvari (bubreg, jetra, skeletni mišici i srčani mišić). KARDIOKIRURGIJA - kardijalna kirurgija - kirurgija srca. Primjenom ekstrakorporalne cir-kulacije (1953. godine) i razvitkom ostalih grana medicine (kardiologije, rendgenologije itd.) zapo-čela je era vrhunskih operacija na otvorenom srcu (korekcije prirođenih srčanih mana, korekcija ve-likih krvnih žila, zamjena srčanih zalistaka, koro-narna kirurgija itd.).KARDIOMIOPATIJE - heterogena skupina bo-lesti koje primarno zahvaćaju miokard. Na temelju

morfoloških i funkcionalnih promjena razlikuju se tri vrste kardiomiopatija: dilatacijska, hipertrofij-ska i restrikcijska.KARDIOPLEGICI - sredstva koja se upotreblja-vaju za zaštitu srčanog mišica u toku kirurškog zahvata na srcu. To su tzv. kardioplegijske otopine koje sadrže ione kalija, natrija, klora, kalcija, bi-karbonata, te glukozu i manitol.KARDIOPLEGIJA - metoda izazivanja srčanog zastoja (aresta) hlađenjem miokarda na temp. od 10 do 12°C primjenom perfuzije hladnim otopi-nama složena sastava za vrijeme kirurških zahvata na srcu. Omogućava optimalnu zaštitu miokarda od ishemije, jer smanjuje metabolizam stanica mi-okarda, a time i potrebu za kisikom.KARDIOTONICI - sredstva koja imaju pozi-tivno inotropno djelovanje na srce uz povećanje njegova minutnog volumena, ali bez povećanja potrošnje kisika. Glavne indikacije: zastojno za-tajenje srca i supraventrikulska tahikardija.KARDIOVALVULOTOMIJA - operacija srca kojom se incizijom ili parcijalnom ekscizijom val-vule (zaliska) proširuje stenotično (suženo) ušće.KARDIOVERTOR - aparat za izvođenje kon-troliranoga električnog soka (50 do 200 Ws) za kardioverziju. Sastoji se od električnoga genera-tora istosmjerne struje, uređaja za sinkronizaciju električnog udara s R - zupcem EKG -a i od dviju elektroda.KARDIOVERZIJA - uspostavljanje normalnog srčanog ritma u bolesnika s povećanom frekvenci-jom zbog aritmija (atrijska i ventrikulska tahikar-dija). Primjenjuje se preko elektroda kardioverto-ra koje se postavljaju na prsni koš anesteziranog bolesnika.KAROTIDNA ARTERIJA - arterija vratna koja ima zajedničko stablo, u razini gornjeg ruba šti-taste žlijezde grana se na dvije grane: unutarnju i vanjsku. Vanjska opskrbljuje krvlju vanjske dije-love glave i vrata, unutarnja karotidna art. ulazi u lubanju i dolazi do baze mozga.

LLIMFA- tjelesna tekućina koja teče u limfnim ži-lama. Nastaje u intersticiju od tvari koje su tamo dospjele filtracijom iz kapilara i iz stanica. Fizio-loška uloga limfe jest ispiranje stvari (metabolita) iz tkiva, čime se pomaže održavanje konstantne unutrašnje sredine, te vraćanje u krvni optok bje-lančevina koje su dospjele u intersticijski prostor, kao i tekućine.

22

Nina Ribarić

Poštovana Udrugo “Srce”! Rođena sam 2. 8. 1977. u Zagrebu. Već prvoga dana dijagnosticirana mi je srčana mana (koraktacija aorte). No tada sam bila premalena da bi mi se napravila operacija. Moja majka ostavila me odmah nakon poroda jer nije mogla prihvatiti činjenicu da je njezino dije-te bolesno na srce. Otac mi je alkoholičar tako da sam pripala mojim, nažalost već pokojnim, djedu i baki.

Moja prva operacija

U 10. godini jako mi je pozlilo te sam prevezena hitnim kolima u Kliniku za dječje bolesti “Klai-ćeva”, gdje me je tada dr. Cvjetko hitno uputio na KBC Rebro. Tada je radio ugledni kardiokirurg dr. Josip Sokolić i dječji kardiolog dr. Branko Mari-nović. Samo tjedan dana poslije operirao me je dr. Sokolić. Nisam bila svjesna svega, bilo mi je jako teško radi mojih roditelja koji nisu htjeli dolaziti, a majka je došla samo jedanput u tri mjeseca i to na nagovor doktora. U djetinjstvu sam uvijek bila odbačena kako u školi tako i od roditelja. Počela sam raditi samo sa svojih 16 godina kada je baka oboljela od raka dojke. Osjećala sam lupanje srca i aritmije, ali ne u ne-kakvom velikom intezitetu. Bila sam uvijek hipe-raktivna, bavila sam se sportom te jahanjem konja. Nikad poslije, zbog dobrog zdravstvenog stanja, nisam otišla na kontrolni pregled i nikad mi nitko nije rekao da ne smijem roditi. Samo par godina poslije upoznala sam, sada već moga muža, s ko-jim sam 10 godina u braku i imamo, hvala Bogu, predivnoga sina, moju najveću ljubav. Kada sam ostala trudna, počela sam osjećati lupanje srca, točnije tahikardiju.

Nova dijagnoza

Odbila sam sve lijekove radi bebe, jednostavno sam se bojala da se dijete ne bi rodilo sa srčanom manom i da ne bi proživljavalo sve ono što sam ja tada proživjela, a i danas proživljavam. Naime, doktori su se odlučili poroditi me normalno te se još, dan danas, pretpostavlja da je aneurizma došla od poroda (nikad nisam zažalila zbog toga što sam rodila normalnim putem). Godinu ili dvije poslije pala sam u nesvijest s dijagnozom fibrilacija atrija

i hitno sam prevezena u KBC Rijeka - Sušak gdje mi je ultrazvukom srca utvrđena aneurizma. Moj muž Miroslav i obitelj pozvana je na razgovor kod uglednog liječnika dr. Marijana Padovana te im je objašnjena situacija i nakon toga razgovora pala sam u laganu depresiju. Rečeno mi je da se ta ope-racija ne radi u Hrvatskoj, ali isto tako da je opera-cija visokorizičnog stupnja te ako prsne, da sam na mjestu mrtva. Bilo mi je jako teško, jer sam imala dijete od samo 2 godine. Otišla sam psihijatru na razgovor, kod dr. Marijane Ličine-Aleksić i koja mi je rekla da sam prejaka osoba da se samo tako predam. Kada sam došla doma i ugledala oči moga djeteta samu sebe sam ukorila kako mogu biti tako sebična i plakati u sobi dan i noć te s plakanjem i samosažaljevanjem neću ništa učiniti. Odlučila sam se boriti! Zaposlila sam se u privatnom hotelu Istra gdje radim već punih 8 godina. Rekla sam svojoj obitelji da sam spremna na borbu za život. Moja svekrva Marica, jedna izvanredna žena, koja mi je jako pomogla složila se samnom. Svakih dva mjeseca išla sam na redovne kontrole kod dr. Bri-da u Zagreb koji je uredno pratio moju aneurizmu. Nalazi su bili zadovoljavajući, nije rasla brzo i svi su se, moram priznati, čudili. Dobila sam lijekove za srce da mi ublaže te aritmije koje sam dobro podnosila. No, kod zadnje kontrole kod dr. Brida, vijest je bila jako uznemiravajuća. Aneurizma je narasla na 5.5 cm, te me je predstavio na kardio-kiruršku konzultaciju, za izvođenje zahvata. Bila sam odbijena, jer se tadašnji kirurzi nisu usudili operirati.

Utrka s vremenom

Od tada je počela moja utrka s vremenom. Moja obitelj je bila u šoku, potražili smo pomoć u ino-zemstvu, međutim tamo su cifre bile katastrofalne i pored toga, i tamo su me odbijali. To mi je bila najgora noćna mora, meni nije bilo dobro, česte tahikardije čak do 175 otkucaja u min. Bila sam blijeda, nisam mogla spavati, nisam imala volje ni za šta, skoro sam se predala. U siječnju 2005. poš-la sam kod doktora opće prakse te me je on uputio u bolnicu Magdalena kod prof. Turine. Međutim on nije bio u Hrvatskoj i operacija je koštala 7.000 eura koje tada nismo imali. Ipak, moja obitelj dala

PISMO PACIJENTA

23

si je truda i skupili smo novce, ali opet smo ima-li peh: dr. Turina nije mogao doći. Bila sam iz-gubljena, dijete je tek krenulo u školu, meni sve lošije i lošije. Utrka s vremenom i velika želja za životom bili su sve jači, morala sam se boriti i iz-držati kako bi moj sin Valentino imao mamu. Opet sam stala na noge, ne znam ni ja po koji put i tko mi je dao snage, tražila sam i dalje operatera. Moj doktor opće prakse dr. Dizdarević, uputio me kod dr. Šimić, sa preporukom da je on dobar kirurg i da probam kod njega. Naravno, nazvala sam ga istog momenta i dogovorili razgovor. Molila sam tada Boga da me primi i da me ne odbije. Došla sam na razgovor sva prestrašena i bez okolišanja sam ga upitala da li operira aneurizmu. Odgovorio je da nikad nije operirao ali je gledao, te da misli da će operacija uspjeti i da nemam izbora jer je narasla već na 6.00 cm. Rekao mi je da je to preventivna operacija ali da nemam što izgubiti nego dobiti.

Moja druga operacija

Pristala sam bez imalo dvoumljenja jer sam znala, ne odem li na operaciju, ubrzo ću umrijeti i moj sin neće imati mamu. Dr. Šimić je procijenio uspješ-

nost zahvata sa velikih 80 posto da preživim, a svi drugi 20 posto. Naručio me 4. ožujka 2005. u bol-nicu, ja sam sredila sve što sam imala, oprostila sam se s ukućanima, izljubila dijete, te sam mu obećala da ću se vratiti. Učinjene su mi sve pretra-ge u vrlo kratkom roku, te sam 10. ožujka 2005. bila na terminu za operaciju. Muž je rano ujutro došao s mojom svekrvom i djetetom, pozdravili smo se i zadnje što sam re-kla mužu: “Dragi, ako umrem molim te da svi koji žele kupiti vijenac, neka radije uplate novac na žiro račun bolnice na Sušaku. Ne želim cvijeće jer je to za mene bacanje novaca. Ovako možda ne-kome pomognem, a isto tako, ako budem u komi doniraj organe!”. Osmijehnuo se i obećao ono što sam ga tražila.Odvezli su me u salu i tek tamo sam se rasplakala, bilo mi je jako teško, sin mi se cijelo vrijeme mo-tao po glavi, znam kako je to odrastati bez mame i nisam mogla dozvoliti da umrem. Jednostavno tada sam svu svoju snagu skupila i zaspala s misli-ma na djete. Operacija je trajala 6 sati. Uspješno je ugrađena biološka aorta, točnije (modificirana operacija po Bentallu). Budim se par sati nakon

PISMO PACIJENTA

24

operacije. Svi su me bili otpisali osim moga muža, svekrve i dr. Šimića s njegovim timom. Jako teško sam podnosila vrijeme nakon operacije, jer nisam mogla ni hodati, temperatura me rušila iz dana u dan, kopnila sam, prestala jesti ali opet borila sam se i dalje. Jedno jutro bilo mi je izrazito loše, moja ujna u Rijeci nazvala je moga muža da dođe. Do-šao je sav uplašen, nije htio pokazati da se boji, samo mi je rekao: “Nina bori se, ti to možeš, ja te trebam, Valentino te treba, ukratko svi te trebamo. Ja znam da ti to možeš”. Na te njegove riječi malo sam se trgla, digla se iz kreveta još i dan danas ne znam kako sam pojela sendvič i kolače što mi je donio. Počela sam jesti i uspjela po drugi put. Nakon mjesec dana prebačena sam u Thalassote-rapiju u Opatiji. Temperatura je pala, ali meni je to doba bilo strašno, imala sam samo 27 god. jedva sam hodala, svaki korak mi je bio težak, stavlje-na sam na antikoagulantnu terapiju, vađenje krvi svaki dan, bila sam umorna od svega. Nisam ima-la volje. Stariji ljudi poslije operacije srca osjećali su se tri puta bolje nego ja, stepenice su bili moj najveći problem, tuširanje, pranje kose da i ne go-vorim. Smršavila sam 12 kg u samo mjesec dana. Doduše, visoka sam 175 cm i imala sam 69 kg pri-je operacije tako da se to strašno vidjelo. Nikako naprijed, svu svoju snagu i volju davala sam svaki dan, hodala i borila se i ponavljala, ja to mogu, hoću i želim. No, opet loša sreća, pozlilo

mi je i pala sam u AV blok. Moje srce je bilo preu-morno davalo mi je do znanja da ne može više.

Ugradnja elektrostimulatora

Prebačena sam u KBC Rijeka - Sušak na 4. kat kod dr. Stanića za dogovor o ugradnji elektrostimula-tora srca. Moram priznati da mi je taj čovjek bio kao otac, tako se lijepo ponio, davao mi je snage i elana za život. Prepisao mi je jaču hranu i rekao da čim se oporavim, mogu na operaciju. Obećao mi je da me neće ništa boljeti i da će cijelo vrije-me biti uz mene. Dr. Stanič je jedno predivno biće od doktora kojem sam i dan danas jako zahvalna. Ugrađen mi je elektrostimulator srca ali još nisam bila u sinus ritmu te mi je rečeno da ću morati na kardiokonverziju za koji mjesec. Jooooooj !!!! “Još i to”, rekla sam mu, “ne mogu, nemam više snage, doktore, jednostavno ne mogu”. Pogledao me je ozbiljno i rekao kako se nakon svega usu-đujem predavati i da vjeruje da će to biti u redu. Naravno vjerovala sam mu, i učinjena mi je i kar-diokonverzija, uspjeli su me staviti u sinus ritam, dobila sam terapiju koju i dan danas koristim i sve je u redu. Doduše, skraćeno mi je radno vrijeme, kupam se, uživam u životu i pokušavam pomoći drugim ljudima. Ovim putem bih se zahvalila tadašnjem timu: doc. Ognjenu Šimiću, dr. Igoru Medvedu, dr. Borisu Zrniću, te meni posebno i iznimno dragom i cije-njenom dr. Karlu Staniću koji dan danas prati rad moga srca, dr. Brusiću i svim sestrama kardioki-rurgije i kardiologije, te dr. Marjanu Padovanu, dr. Branku Marinoviču i prof. Matana koji redovno ultrazvukom srca prati moju bioaortu. Osobito se zahvaljujem svojoj obitelji, posebno mužu Miroslavu i mojoj najvećoj ljubavi i snazi, mom djetetu Valentinu, koji je presretan što ima majku. Naravno, i vama u Udruzi.

Sa štovanjem, Nina Ribarić

P.S. Ne znam što bih više napisala, jer ja nisam pesimistična osoba, prihvatila sam to kako jest i gotovo! Vesela sam i jako optimistična osoba, tvr-doglava i uporna. Zato sam se i odlučila nešto po-krenuti i pomoći ljudima.

PISMO PACIJENTA

25

Ukratko, srce se sastoji od dvije pretklijetke i dvije klijetke. Obje klijetke i pretklijetke dije-le se na lijevu i desnu, a funkcionalno po jedna istostrana klijetka i pretklijetka čine “desno” ili “lijevo” srce. Iz lijeve klijetke izlazi aorta, najveća arterija u tijelu. Sama aorta ima uzlazni dio, luk te silazni dio. Iz desne klijetke u pluća ide zajednička plućna arterija. U desnu klijetku utječu šuplje vene koje donose neoksigeniranu krv iz tijela. U lijevu klijetku ulijevaju se plućne vene koje donose oksigeniranu krv iz pluća.Normalan smjer protoka krvi kroz srce osigura-vaju četiri zalistka: mitralni (bikuspidalni), tri-kuspidalni, aortalni i pulmonalni.Što se tiče moje bolesti ona je bila sadržana u sljedećem: najveća arterija u tijelu-aorta kod mene je bila nenormalno (patološki) uvećana. Normalne dimenzije aorte kreću se od 2,5 do 3,5 cm. Na mojoj aorti uvećan je bio njezin nekoronarni sinus (struktura u samom početku aorte) te uzlazni dio. Sama aneurizma može i prsnuti, a tada govorimo o njezinoj rupturi. To je hitno i teško stanje, sa visokom smrtnošću. Stoga aneurizmu treba operirati, obično do nje-zine veličine od 7,5 cm, preko toga sama opera-cija predstavlja vrlo visok rizik sa preživljenjem od svega oko 2 posto. Uzroci nastanka aortalne aneurizme su razni: trauma, ateroskleroza, miksomatozna degene-racija, nasljedni i urođeni poremećaji strukture i građe krvne žile te razne upale.Uvećanje promjera i izgleda aneurizme prate se redovitim kontrolama ultrazvukom i kompjuto-riziranom tomografijom (CT), u svrhu određi-vanja pravovaljanog termina operacije.U mom slučaju, učinjena je tzv. modificirana operacija po Bentallu tj. moja aorta zamijenje-na je biološkom protezom i zalistkom u jednom komadu (tzv. konduit).

Same proteze mogu biti biološke ili umjetne. Biološke mogu biti ljudskog (alografti ili homo-grafti) ili životinjskog porijekla (ksenografti). Zbog moje životne dobi te izbjegavanja stalne antikoagulacijske terapije marivarinom ugra-đena mi je biološka proteza Shellhigh promjera dvadeset i pet milimetara. Dva mjeseca nakon zahvata razvio se totalni AV-blok zbog čega mi je morao biti ugrađen pace-maker srčanog ritma. Godinu dana nakon zahvata vratila sam se na radno mjesto, radim lakše fizičke poslove, osjećam se dobro i funkcioniram normalno. Po-novno, zbog mojih godina, vjerojatno ću za 15-20 godina biti podvrgnuta ponovnom zahvatu, zbog ograničenog trajanja biološke proteze.

Nina

(Tekst je napisan uz veliku pomoć dr. Borisa Zr-nića i dr. Karla Stanića na čemu im se osobito zahvaljujem.)

PISMO PACIJENTA

26 KUTAK ZA VJERNIKE

o. Ante GabrićDarivanje

Vrijeme nije moje, Bog mi ga je dao. Imam pravo i na odmor, to je sve točno, ali više je od moga odmora to da moj brat i moja sestra imaju pravo na mene. Ako sam umoran, a Isus me zove, ne mogu vrijeme računati najprije za sebe. Moram ga računati za drugoga. U redu je paziti na zdravlje, ali nemoj da te to drži u »međuvremenu«. Ako dođe prilika da moraš pomoći bratu čovjeku, ostavi lijek, odmah pođi, daj čovjeku što treba; Bog te treba. Neće ti biti gore, nećeš osiromašiti. Bit ćeš bogat.

VjeraVjernik je bezvjernik ako nema vjere. Što je onda svećenik bez vjere?Vjera je vrhunaravni dar; nećeš je dobiti trčkarajući bilo kuda. Najprije molitva. Molitva izjutra, čim ustaneš. Ako nemamo vremena za molitvu, kako ćemo posvetiti vrijeme? Najbolje je biti s Bogom, jer je vrijeme Božje. Budi blizu Bogu. Misli malo na njega. Neću gledati televiziju, ići ću u crkvu, moliti časoslov, pročitati dobru knjigu, pohoditi kojega bolesnika, sve je to molitva. Sjedni kraj bolesnika de-set-petnaest minuta - divna molitva!

Poticaj Kad si žedan, ne pij odmah. Čekaj malo! Kad si gladan, ne jedi odmah. Čekaj malo! Kad si pospan, ne Iezi odmah. Čekaj malo!

ŠutnjaKad bismo malo više šutjeli, bili bismo mnogo pametniji, mnogo duhovniji... U šutnji imaš Boga pred sobom, i svakog čovjeka. Čitav svijet ti je blizu. U šutnji osjećaš da nešto daješ Bogu, jedno si s njim. Šutnjom treba Gospodinu dati vremena da i on nama govori.

VrijemeBog me je stvorio - to je divota! Bog mi je odredio vrijeme. Zato ga ne mogu uzeti kao svoje. Moram ga dati Bogu. Kako? Dajući ga drugima.

PokoraMajka nas je učila da se kod svakog obroka nečega odreknemo. Rekla je: “Kad si žedan, ne pij odmah, čekaj malo.” Pokora jača volju. To je dobro kad dođu napasti, jer one se moraju pobijediti snagom volje.

27IZ INOZEMNOG TISKA

- SAŽECI IZ NAPISA U INOZEMNOM TISKU

Priredio: Vladimir Misija, dipl. iur.Starost i ljubav

“Starost nije zaštita od ljubavi, ali ljubav ponekad pruža zaštitu od starosti” (Jeanne Moreau, francuska glumica).

Nagluhost i susjedi

Ako ste nagluhi te ne čujete dobro program s televizora ili radio aparata, u vlastitom interesu ne pojača-vajte ton, nego zatražite liječničku pomoć.

Smijeh bez povoda

Zašto je smijeh zarazan? Kada čujemo da se netko smije i mi se smijemo, čak i onda kada nam uzrok smijeha nije poznat. Objašnjenje takvog našeg reagiranja: buka izazvana smijehom nehotice potiče u našem mozgu živce koji upravljaju mišićima za smijeh.

Povrće i tumor prostate

Brokula i rajčica koče rast tumora prostate. Njihov je učinak osjetno jači ako se u jelu konzumiraju zajedno, nego li odvojeno. Dodatni učinak ove mješavine povrća proizlazi iz činjenice da se njihovi različiti sastojci izvrsno dopunjavaju.

Najbolja dijeta

Debeli čovjek pita liječnika: “Koja je dijeta najbolja?”. “Promjena načina života”, odgovara liječnik. “Kakva promjena?” , želi znati debeli. “Postupno smanjivanje tjelesne težine i trajno održavanje sma-njene težine”, tumači mu liječnik. “A što s time dobijem?”, uporan je debeli. “Bitno smanjujete rizik od srčanog infarkta i moždanog udara”, strpljivo ga poučava liječnik. “Razmislit ću o tome,” popušta debeli. “Bilo bi dobro da odluku donesete na vrijeme, ali se bojim da za to nemate puno vremena.”

Poremećaji pamćenja

Naš mozak upravlja našim osjećajima i određuje našu koncentraciju. On je čudesno djelo prirode koje se sastoji od sto milijardi moždanih ćelija - a svaka je izvor energije, koju treba što dulje i potpunije ko-ristiti. To u manjoj ili većoj mjeri ometaju poremećaji pamćenja, koji u puno slučajeva nisu fatalni kao Alzheimerova bolest, nego su, naprotiv, često izlječivi. Glavni uzroci porećaja pamćenja su: depresija, stanje iscrpljenosti, poremećaj štitne žlijezde, pomanjkanje vitamina B, pomanjkanje folne kiseline, kronični poremećaj sna, uzimanje određenih lijekova, malokrvnost, pomanjkanje željeza, pomanjka-nje cinka i neki drugi. Prvo što oboljeli od poremećaja treba učiniti jest - zatražiti liječničku pomoć, radi otkrivanja uzroka bolesti. Suvremena medicinska dijagnostika raspolaže modernim postupkom tomografije, posebno tomografije s magnetskom rezonancom, a u mnogo slučajeva potrebno je učiniti scintigrafiju mozga.

Oprez - visoki krvni tlak!

Među mnogim čimbenicima rizika oboljenja od koronarne bolesti, visoki krvni tlak je posebno opasan ubog svoje učestalosti. Procjenjuje se da 15 posto europskih građana ima visoki krvni tlak, muškarci više od žena i da ga ima 25 posto oboljelih od koronarne srčane bolesti. Kod ljudi sa visokim krvnim tlakom koronarna srčana bolest prvi je uzrok smrtnosti.

Posljedice moždanog udara

Moždani udar ugrožava psihu, jer iza njega pedeset posto pacijenata pada u depresiju. Što je moždani udar teži i što su izraženije njegove tjelesne i psihičke posljedice, utoliko je veći rizik od kroničnog psihičkog potonuća. Posebno je ugrožen onaj tko je već prije patio od depresije, a određenu ulogu imaju starost i socijalni čimbenici.

28 IZBOR S INTERNETA

Odabrao: Čedo Fischer

-…prekrije Bog zemlju brokolijem, cvjetačom, špinatom, zelenim žutim i crvenim povrćem, da bi muškarac i žena živjeli dugo i zdravo.- A vrag stvori Bahlsen, Ledo i Mowenpick i zapita:-“Još malo vrućih višanja na sladoled“?-I čovjek odgovori: „Super“, a žena nadoda:-„Meni ako može, još malo vafela sa šlagom“.-I tako dobiše svaki po 5 kila !

-I Bog stvori jogurt, da bi žena održala liniju koju je muškarac toliko volio.-A vrag od žita napravi bijelo brašno, a od trske šećer i izmješa ih.-I žena zamjeni konfekcijski broj 38 sa 46.

- I reče Bog: „Probajte moju svježu salatu iz vrta“.- A vrag je odmah prelije dresingom od vrhnja.- I muškarac i žena nakon uživanja otpuste svoje remene za jednu rupicu.

- Bog im savjetova: „Stvorio sam vam svježe povrće i maslinovo ulje da u njemu uživate“!- A vrag odmah doda Brie i Camembert i štapiće od jastoga u umaku od putra, za koje im je trebao još jedan tanjur!- A vrijednost njihovog kolesterola ode nebu pod oblake.

- Na to stvori Bog tenisice, da bi njegova djeca izgubila koju kilu.- A vrag izmisli kabelsku televiziju s daljinskim upravljačem, da se čovjek ne bi zamarao dizanjem iz fotelje, radi mijenjanja programa.- Tako su muškarac i žena plakali i smijali se ispred titravog ekrana, obučeni u udobne trenirke za jog-ging.

- I Bog stvori krumpir, bez masti, a pun kalija i drugih vrijednih sastojaka.- A vrag ukloni zdravu koru i izreže krumpir u čips, kojeg isprži u masti i obilno zaspe solju.- I čovjek dobije još pokoju kilu.

- Tada stvori Bog zdravo svježe meso, da bi ljudi unosili manje kalorija, a bili zdravi i jaki.- A vrag ga pretvoi u McDonalds i Cheeseburgers po 7 kuna.- Tada upita vrag: „ Malo pomfrita“?- Naravno, reče čovjek, s majonezom i malo ketchupa. Veliku porciju, ako može!- Reče vrag: „To je prava stvar“!

- Nakon toga čovjek doživi infarkt.- Bog, jecajući od tuge, izmisli četverostruki bypass.-Vrag se zamisli, mislio je, mislio i izmislio HRVATSKI SUSTAV ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

- I BI KRAJ SVEMU..!!!!!!

29HUMOR

PlavušaKako se plavuša klonira? Kupi zrcalo.

LuđaciDva luđaka u automobilu:- Upomoć! Ne rade nam kočnice!- Ne brini, na kraju ulice ima znak STOP.

Ježevi Kako se pare ježevi?Jako oprezno!

CrnogorciOpljačkaju dva Crnogorca banku, dođu kući, bace vreću na krevet, sjednu, pa će jedan od njih:- ‘Oćemo li brojat, il’ da čekamo dnevnik?

Mujo- Fato, daj mi one golf čarape.- Koje Mujo?- One s devet rupa.

Mujo na kvizu “Tko želi biti milijunaš” odgovara na pitanje za nekol’ko tisuća. Tarik pročita pita-nje koje glasi:Koji je glavni grad Hrvatske:a) Kninb) Zagrebc) Sisakd) SplitMujo se misli i misli... - Ja bih ipak pozvao po-moć, iskoristio bih džokera “zovi” pa bi pozvao svog prijatelja Sulju.- U redu, pozvat ćemo vašeg prijatelja Sulju. - odgovara Tarik.- Halo, Suljo? Ovdje Tarik Filipović. Vaš prijatelj je zapeo na jednom pitanju pa izvolite, imate 30 sekundi.- Zdravo Suljo, šta ima? - upita Mujo.- ... Kako su ti Fata i djeca, imal’ šta novo?I tako teče priča dok ne istekne 30 sekundi, sirena se oglasi, a Mujo ga ne upita glede pitanja. Tarik upita:- Pa dobro Mujo, zašto nisi pitao Sulju za odgo-vor?- Ma šta ću ga pitat’, znam ja odgvor, al’ sam iskoristio priliku da se čujem s njim u Australiji.

Došao Mujo u bolnicu, a na vratima od njegovog doktora piše:PRVI PREGLED 200knDRUGI PREGLED 100knUđe Mujo unutra pa kaže: - Doktore, evo mene opet!

Natjecali se Amerikanac, Rus i Mujo tko ima jače piće.Amerikanac: Popije 2 litre Wiskey-a. Stave pred njega stolicu:- Koliko vidiš stolica?- ...... Dve.- Nije loše.Rus: Popije 2 litre votke. Stave pred njega stoli-cu:- Koliko vidiš stolica?- ... hik... Tri.- Dobro.Mujo: Popije 1 litru kuruzare. Stave pred njega stolicu:- Koliko vidiš stolica?- ... hik...A, ...hik... u kojem redu?

30 POEZIJA

Pjesmarica za djecu i odrasle

mr.sc.dr. Zdravko Babić

“Ova pjesmarica, kako bi to njen naslov u prvi mah mogao ukazati, nije usmjerena niti protiv mama, niti protiv odraslih, a niti protiv ikoga drugog….”. Na ovaj način autor nas je želio upozoriti na činjenicu da je pjesmarica namijenjena malima i odraslima, te da je jedino usmjerena protiv rata i njegovih strahota. Izabrali smo za Vas:

Svijet djece

DJECA SU NAJVEĆE BLAGO BAR TAKO NAM UVIJEK KAŽUNEK SHVATE KAKO IM DRAGO AL SVAKIM NAS RATOM LAŽU

PRIRODU SU SAMO POSUDILI OD NASPRLJAVA JE PRIVREMENO VELETRAŽIMO DA NAM JU VRATE NA ČASNO TO NITI ČUTI NE ŽELE

DA SU DJECA VLADARI SVIJETASVAKA BI LIVADA BILA CVJETNAA LIVADE BEZ IJEDNOG CVIJETASVE IGRALIŠTA NOGOMETNA

Savjet

PRIJE NO KAŽEŠ KOM DA JE GLUPDA SMRDE MU NOGE I DA JE TUPDA JE DEBEL IL DA JE ŽGOLJOILI DA JE OBIČAN SROLJOMOJ BI SAVJET BIO TAJOGLEDALO SVOJE UPITAJ

Nove riječi

MNOGE RIJEČI NOVE SU ZA NAS PROMIDŽBA, SVEUDILJ, BRZOGLASPA PREDLAŽEM ZA PRAVOPISMARAMICA NEK JE ŠMRKLJOBRIS

Na sportskom igralištu

DOK KOŠARKU IGRA JEDAN TATASIN SE NJEGOV IGRA RATAKAD IH POGLEDAŠ MALO BOLJERAZLIKE NE VIDIŠ UZ PUNO VOLJE

SKAČU, TRČE, NEŠTO SE LJUTE UGLAVNOM VIČU, RIJETKO ŠUTE

POLAKO JE I SUMRAK DOŠAO SIN BI RADO KUĆI POŠAO DOK BI NJEGOV TATA JOŠ BACAO LOPTU U KOŠ

NAJVAŽNIJI JE TATA

IPAK TO DJECA TEŠKO SHVATE ŠTO BAŠ RATUJU NJIHOVI TATE I TKO JE KRIV ŠTO PLAČE MAMA KADA SA NJIMA OSTANE SAMA

TKO ĆE IZ ŠKOLE VODITI KUĆI CURICU AKO IZGUBI TATU DEČKA JEDINO OTAC NAUČI PECATI DOBRO, VEZAT KRAVATU

DJECA ZNAJU - NEMA TOG RATA KOJI JE VAŽNIJI NEGO TATA

31

Gužva na Danu srca Gužva na Danu srca

Trenutak sa Gerontološkog tuluma Trenutak sa Gerontološkog tuluma

Zajednička fotografija na Dan srca Svjetski Dan liječenja boli

FOTO ALBUM

32

HRVATSKA UDRUGA SRČANIH BOLESNIKA

“SRCE”10000 ZAGREB, Kneza Mislava 13/I, Tel./Fax: 01/4649 844

10 UPUTA ZA DUGOVJEČNOST

– DOŽIVJETI 100 GODINAKronološka dob nije istovjetna s biološkim starenjem. Otkrićem genomastarenja današnja realnost je doživjeti 120 godina života. Osnovni uvjet je pridržavanje životnih stilova ponašanja koja poglavito uključuju pozitivno zdravstveno ponašanje, kako slijedi:1. Stalna tjelesna aktivnost – u svim životnim razdobljima od mladosti do

duboke starosti, znači i one od 85 i više godina;

2. Stalna psihička aktivnost – u primjeni doživotnog učenja, nema opravdanja

neumijeća stjecanja novih vještina i znanja zbog starosti i starenja;

3. Primjena 8 prehrambenih pravila za starije osobe;

4. Nepušenje i neovisnost o alkoholu, opijatima, lijekovima, crnoj kavi i

drugim ovisnostima;

5. Stalna radna aktivnost, uključuje preorijentacijsko zanimanje za nove

radne aktivnosti i nakon umirovljenja sa doživotnim učenjem ali i pozitivna

zdravstvena, socijalna i radna politika koja omogućuje produljenje radnog

vijeka ovisno o funkcionalnoj sposobnosti starije osobe;

6. Vjerovanje u sebe i budućnost dugovječnog življenja, optimistično

poimanje osobnih i okolišnih uvjeta življenja;

7. Iskazivanje pozitivnih emocija i ljubavi za posao koji obavlja, za obitelj i za

mlade i starije oko sebe, te umijeća svladavanja novih vještina i prihvaćanja

novih spoznaja;

8. Izbjegavanje osamljenosti - socijalne izolacije zbog nesuglasja sa životnim

događanjima što uključuje prilagodbu i prevladavanje stresnih događaja;

9. Samodisciplina i samodgovornost u odnosu na pridržavanje pozitivnog

zdravstvenog ponašanja te na redovitost spavanja, osobnu i okolišnu

čistoću i higijenu; ne traženje krivnje uvijek u drugima za vlastite

neuspjehe;

10. Neprihvaćanje sterotipija i predrasuda o starenju i starosti kao

beskorisnosti, bolesti, nemoći i ovisnosti o drugima, već ponosno isticati

starost i starenje kao normalnu fiziološku pojavu u kojoj funkcionalna

sposobnost pojedinog 75 godišnjaka može biti toliko očuvana da se

ne razlikuje od funkcionalne sposobnosti 55-godišnjaka. Hrvatska

gerontološka istraživanja potvrdila su manju pojavnost zdravstvenih

poremećaja i bolesti u starijih osoba koji su se pridržavali navedenih pravila

pozitivnog zdravstvenog ponašanja.

( Iz brošure tiskane povodom IV Gerontološkog tuluma –01.listopad 3007. - u izdanju: GRADSKI URED ZA ZDRAVSTVO, RAD, SOCIJALNU ZAŠTITU I BRANITELJE GRADA ZAGREBA i CENTAR ZA GERONTOLOGIJU ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO GRADA ZAGREBA –REFERENTNI CENTAR MINISTARSTVA ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI HRVATSKE ZAZAŠTITU ZDRAVLJA STARIJIH OSOBA)

33IZBOR SA INTERNETA

34 POEZIJA

Donacija Koncertne direkcije ZagrebKoncertna direkcija Zagreb donirala je i ove godine pretplatu za koncerte iz programa SVIJET GLAZBE (3 karte) i programa FORTE FORTISSIMO (4 karte) pa se i ovim putem zahvaljujemo gospodi iz Koncertne direkcije Zagreb, a osobito gospođi Biserki Kačić. U nastavku donosimo program koncerata te pozivamo zainteresirane članove Udruge na predbilježbu za posjet vrhunskim glazbenim užicima u Koncertnu dvoranu Vatroslav Lisinski. Molimo javite se na broj telefona Udruge (01 46 49 844) i rezervirajte svoje mjesto.

7 koncerata u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, Trg Stjepana Radića 4, Zagreb

Vrhunski glazbeni užitak uz bisere solističke i komorne glazbe

Sezona 2007/08.

23. listopad 2007. u 19.30 INVA MULA, sopran KIRA PARFEEVETS, glasovirLE QUATOUR GAUDI

FREDERIC LAROQUE, violinaBAPTISTE LOPEZ, violinaRAFAEL AUBRY, violaARBEN SKENDERI, violončelo

06. studenoga 2007. u 19.30 CYPRIEN KATSARIS, glasovirR. Schumann: Arabeska u C-duru, op. 18 F. Schubert: Sonata u B-duru, D. 960 F. Liszt: Csardas obstiné (obradba C. Katsaris) F. Liszt: Bénédiction de Dieu dans la solitude (iz Harmonies poétiques et religieuses) F. Chopin: Valcer u a-molu, op. 34 br. 2 F. Chopin: Nokturno u Es-duru, op. 9 br. 2 F. Chopin: Fantaisie-impromptu u cis-molu, op. 66 F. Chopin: Berceuse u Des-duru, op. 57 J. S. Bach: Preludij u h-molu J. S. Bach: Preludij br. 5 u e-molu BWV 855a (iz Male glasovirske knjižice za Wilhelma Friedemanna Bacha, transkripcija A. I. Ziloti) J. S. Bach: Toccata i fuga u d-molu za orgulje BWV 565 (obradba C. Katsaris)

04. prosinca 2007. u 19.30 AZIZA MUSTAFA ZADEH, glasovir i glasAziza Mustafa Zadeh

22. siječnja 2008. u 19.30 MARIO BRUNELLO, violončelo u okviru 4. Međunarodnog violončelističkog natjecanja Antonio JanigroProgram naknadno

04. veljače 2008. u 19.30 DINO MASTROYIANNIS, glasovir SIMFONIJSKI ORKESTAR HRVATSKE RADIOTELEVIZIJE; dirigent ROBERT SELITRENNY VEČER GRČKE GLAZBE

04. ožujka 2008. u 19.30 YEFIM BRONFMAN, glasovirL. van Beethoven: Sonata u Es-duru, op. 27 R. Schumann: Fantazija u C-duru, op. 17 M. Ravel: Gaspard de la nuit M. Balakirjev: Islamey - orijentalna fantazija

22. travnja 2008. u 19.30 ROBY LAKATOS, violinaJ. Hubay, R. Lakatos, Z. Kodály, F. Liszt, A. Hačaturijan

35

7 koncerata u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, Trg Stjepana Radića 4, Zagreb

Sezona 2007/08.

09. listopada 2007. u 19.30 SIMFONIJSKI ORKESTAR RADIO KÖLNAdirigent SEMYON BICHKOV; solist GAUTIER CAPUÇON, violončeloR. Strauss: Till Eulenspiegels lustige Streiche, op. 28 A. Dvořák: Koncert za violončelo i orkestar u h-molu, op. 104 J. Sibelius: 5. simfonija u Es-duru, op. 82

11. studenog 2007. u 19.30 KRALJEVSKA FILHARMONIJA, LONDONC. M. von Weber: Predigra operi Oberon D. Šostakovič: 1. koncert za violončelo i orkestar u Es-duru, op. 107 J. Brahms: 1. simfonija u c-molu, op. 68

20. prosinca 2007. u 19.30 OPERA HRVATSKOG NARODNOG KAZALIŠTA U OSIJEKUdirigent PETER OSCHANITZKYF. Lehár: Vesela udovica

31. siječnja 2008. u 19.30 ŠKOTSKI KRALJEVSKI NACIONALNI ORKESTARdirigent STÉPHANE DENEVE; solistica HILARY HAHN, violinaR. Strauss: Don Juan, simfonijska pjesma, op. 20 P. I. Čajkovski: Koncert za violinu i orkestar u D-duru, op. 35 C. Debussy: Prélude l’apres-midi d’un faune C. Debussy: La Mer

03. ožujka 2008. u 19.30 DANSKI NACIONALNI SIMFONIJSKI ORKESTARdirigent THOMAS DAUSGAARD; solistica ULLA MIILMANN JORGENSEN, flautaC. Nielsen: Pan i Syrinx P. Ruders: Concerto in Pieces J. Ibert: Koncert za flautu i orkestar S. Rahmanjinov: Simfonijski plesovi, op. 45

28. travnja 2008. u 19.30 NJEMAČKA DRŽAVNA FILHARMONIJA RHEINLAND-PFALZdirigent ARI RASILAINEN; solistica MIRIJAM CONTZEN, violinaE. Lalo: Symphonie espagnole, op. 21 A. Bruckner: 6. simfonija u A-duru, WAB 106

13. svibnja 2008. u 19.30 PETROGRADSKA FILHARMONIJAdirigent JURIJ TEMIRKANOVI. Stravinski: Vilin poljubac S. Prokofjev: 1. koncert za violinu i orkestar u D-duru, op. 19 P. I. Čajkovski: Suita iz baleta Trnoružica