Gmazovi su se razvili krajem paleozoika (Devon-Perm) od razvijenih i moe ih se definirati kao prve kopnene ivotinje. Glavni razvoj tijekom MEZOZIKA (doba gmazova; postanak dananjih recentnih skupina). Gmazovi su amniota koji su razvili kledoino jaje. Premda ektotermni, gmazovi zadravaju relativno visoku temperaturu tijela za vrijeme aktivnosti izlaui se sunevom zraenju. Aktivniji su od vodozemaca. Povrina tijela pokrivena im je koastim ljuskama ili ploama. Imaju malo konih lijezda. Uho, koje nazivamo timpanino uho, razvilo se kod gmazova nezavisno od uha vodozemaca. Kono disanje je zanemarivo. Povrina plua je poveana i plua se provjetravaju tako da se mijenja veliina upljine tijela. Komplicirana pregradnja klijetke i arterijskog unja spreava mijeanje oksigenirane i deoksigenirane krvi, naroito kad su plua u upotrebi. Plua mogu biti zaobiena u dugim periodima apneje. Veina duinih spojeva uklanja se putem urine kiseline. Na taj se nain tedi voda. Oplodnja je unutranja. Veina gmazova su oviparne ivotinje, ali neke vrste nose i legu ive mlade. Kao to smo spominjali, pojedine su skupine vodozemaca razvile neke "vidove" kopnenog ivota. Razmnoavanje na1

kopnu spreava izlaganje osjetljivih liinki vodenim predatorima i nepredvidivim koliinama vode. Jedna linija Labirintodontia razvila je tip razmnoavanja za koji nije trebala vodena sredina. To je bilo mogue razvojem kledoinog jaja koje je sadravalo toliko umanjka da je moglo hraniti embrij kroz razdoblje razvoja, i vanjske ovojnice membrane koje su zatitile embrij i dopustivi izmjenu zraka i ekskreciju. Liinaki stadiji su nestali i embrij se razvija unutar ljuske jaja iz kojega izlazi kao minijaturni odrasli gmaz. Ta skupina labiritodontia predstavlja ishodite za razvoj gmazova, ptica i sisavaca. Zovemo ih amniota jer imaju ekstraembrionsku membranu amnion koja stvara "tekui jastuk" oko embrija. Amniota su monofiletsko stablo koje se javlja u srednjem Karbonu. Krajem Karbona prije 285 milijuna godina amniota su se razdijelila u tri odvojene skupine: (1) skupinu koja je vodila prema sisavcima, (2) skupinu koja je vodila prema kornjaama i (3) skupinu koja je vodila prema drugim gmazovima (zmijama, guterima, krokodilima, dinosarusima i drugim danas izumrlim gmazovima) i pticama. Iz perspetive kladistike sistematike gmazovi nisu homogena, ve parafiletika skupina. Dapae, gmazove moemo definirati kao "sve one koji nisu ptice i sisavci". Danas je poznato da na Zemlji postoji oko 6500-6800 vrsta i nekoliko vanih izumrlih skupina. ivui gmazovi dijele se na

2

CHELONIA???

(kornjae),

Rhinocephalia

(jedna

vrsta),

Squamata (guteri i zmije) i Crocodilia (krokodili). Gmazovi su nastavili proces kolonizacije Zemlje, zapoet resoperkama i vodozemcima. Ova skupina je dobro adaptirana na kopneni ivot. Aktivnija je od vodozemaca i moe ivjeti na suem stanitu. Mnogi se nalaze u pustinjama; dapae gmazovi su dominantna skupina u pustinjama gdje brojnou nadmauju i ptice i sisavce. Neki su se gmazovi ponovo readaptirali na vodenu sredinu, ali svi legu jaja na kopnu (osim ako kao morske zmije ne nose mlade u sebi). ak se i morske kornjae vraaju na kopno kako bi izlegle jaja na plaama. Gmazovi su naroito brojni u tropskom i suptropskom pojasu, to je razumljivo jer svoju toplinu dobivaju iz vanjskog izvora. Daleko ih manje ima u umjerenom pojasu, jer ne mogu odrati temperaturu tijela za vrijeme mraka ili oblanih dana. Nema ih u polarnim krajevima. Adaptacije gmazova: glavni uspjeh gmazova svakako je predstavlja posebna modifikacija koe. Epiderma je suha i tvrda, s velikom koliinom keratina, proteina netopivog u vodi, koji se nagomilava u epidermalnim stanicama. Povrina pravi ljuskave i ploaste tvorevine koje tite tijelo gmaza od radijacije, abrazije i reducira gubitak tjelesne tekuine. Nove stanice stvaraju se duboko u epidermi. Keratizirani sloj se ili3

ljuti (kornjae) ili se skida kao kod gutera i zmija. Za razliku od riba ili vodozemaca, gmazovi imaju vrlo malo lijezda u svojoj koi. Neki gmazovi imaju femoralne pore - mirisne lijezde koje vjerojatno imaju ulogu u prepoznavanju spolova. Kod nekih zmija ili gutera neke druge lijezde lue iritirajui ili ljepljivi materijal koji prua zatitu od predatora. Kone kosti mogu se razviti u kutisu ispod keratinoznih ploica (kod kornjaa) ili/i male kosti kod gutera i krokodila. Kotano-miini sustav: kostur je daleko jai nego u vodozemaca. Proksimalni segmenti udova miu se naprijed-nazad u horizontalnoj ravnini prema tijelu. Mnogi dinosaurusi postali su bipedalni. Masa tijela prenosi se na stranje noge preko dva sakralna kraljeka. Pande na nogama pomau kod hodanja. Miii su bolje razvijeni i mozak je bolje razvijen. Polutke mozga su neto poveane rastom sive mase u dubini (Corpus striatum). Gmazovi nemaju sivu modanu koru. Metabolizam: gmazovi su ektodermni, toplinu tijela dobivaju iz okolia, a ne kao ptice i sisavci iz topline nastale4

metabolizmom. Temperatura gmazova u noi u umjerenom pojasu jako padne i oni postaju tromi. Kad se sunce opet digne, gmazovi trae sunani kutak i griju svoje tijelo sunanom radijacijom ili prijenosom topline iz stijenja zagrijanog suncem. Apsorpcija se pojaava rano ujutro irenjem pigmenata u kromatoforima tako da koa postaje tamna i apsorbira vie energije. Kad se pregriju, koa postaje svjetlija, kone se ile stisnu i ivotinja se vraa u hlad. Gmazovi odravaju stalnu i visoku temperaturu i ostaju aktivni termoregulacijskim ponaanjem. Neki gmazovi mogu zadrati temperaturu oko 34C ak i kad je temperatura okoline daleko nia. To je temperatura gotovo kao kod sisavaca. Ako ne mogu odrati svoju temperaturu (npr. u umjerenom pojasu) gmazovi hiberniraju. U tropskim podrujima to se ne dogaa. Temperatura tijela regulira se u hipotalamusu, isto kao i kod sisavaca. Koliina potrebne solarne energije odreuje se parijetalnim okom koje je na vrhu glave. Ponekad ih zovu heliotermi. Prehrana: za razliku od sisavaca koji toplinu dobivaju iz metabolikih procesa, gmazovi su orijentirani na temperaturu okolia. Jedan mi e biti dovoljan zmiji za vie od tjedna. Upravo ta niska potreba za hranom omoguila je gmazovima da su brojni u pustinjama i onim stanitima koja ne podravaju povienu koliinu energije (kao npr. sisavci).5

Gmazovi su uglavnom mesojedi. Neki imaju posebne naine gutanja hrane, ali uglavnom je to slino kao u vodozemaca. Probava je bra nego u vodozemaca. Ako ih se dri na hladnom, vrlo esto ne mogu probaviti pojedenu hanu. Kornjae i neki guteri su biljojedi. Njihovo je probavilo dulje i podijeljeno u nabore. Hrana prolazi sporo, a bakterije razlau celulozu u jednostavnije spojeve koji se apsorbiraju. Disanje: gmazovi kao i sisavci imaju aspiratorna plua. Zrak se mijenja promjenom veliine i pritiska u tjelesnoj upljini. Cirkulacija: klijetka je djelomino ili potpuno podijeljena interventrikularnom neobino tripartitna pregradom podjela (kod krokodila). kad naputa Postoji srce. konusa

Posljedica toga je da se venska i arterijska krv ne mijeaju. Uvijek ostaju veze izmeu klijetki ili izmeu lijeve i desne strane konusa arteriosusa, a dozvoljavaju zaobilaenje plua kad nisu u upotrebi. Ekskrecija: gmazovi kao i ostali amniota imaju metanefriki bubreg. Da bi se izbacilo duine spojeve potrebno je manje vode nego kod vodozemaca. Veina ekskreta je netoksina urina kiselina (u obliku solidnih kristala) to ne zahtijeva vodu za njeno izluivanje. Dosta vode koja izlazi iz krvi ponovo se6

reapsorbira u bubrenim tubulima, kloaki ili mokranom mjehuru. Razvoj kemijskih procesa stvaranja urine kiseline u vezi je sa stvaranjem kledoinog jaja. Duini spojevi se nagomilavaju u alantoisu, ali nisu toksini kao amonijak. Razmnoavanje Oplodnja je unutranja. Kod veine gmazova mujaci imaju penis. Gmazovi legu manje jaja nego ribe ili vodozemci. Kledoino jaje titi embrij pa je mortalitet mladih daleko manji. Veina gmazova su oviparni, legu jaja. Jaja zakopavaju u zemlju, pijesak ili organski kompost gdje toplina raspadanja organske tvari ili suneva toplina inkubira jaja. Neki guteri i morske zmije inkubiraju jaja u tijelu. Prvi gmazovi. CAPTORHINIDA nalik na gutere. Kostur vie osificiran nego u labiritodontia. Gmazovi su se jako proirili na kopnu i specijalizirali. Njihove su adaptacije uglavnom razliiti naini lokomocije i hranjenja. Razliiti tipovi prehrane uvjetovali su, izmeu ostalog, modifikaciju eljusnih miia, modifikaciju temporalnih dijelova lubanje. Morfologija lubanje uzeta je kao nain razvrstavanja razliitih skupina gmazova. Tri linije izlaze iz Captorhinida. Kornjae su toliko razliite od svih ostalih skupina da se danas stavljaju u posebni dio Testudinata.7

Synapsida vodi prema sisavcima. Diapsida originalno sa dva temporalna otvora ventralno od ljuskave i temporalne kosti. Neki diapsidi su kasnije izgubili ove kosti to je omoguilo jako otvaranje usta. Kornjae PRIMITIVNI DIAPSIDA pojavljuju se u karbonu LEPIDOSAURIA Rhinocephalia Guteri i zmije Guteri su vrlo uspjena skupina. Premda razliiti, osnovna anatomija im je ipak dosta slina. Ubrajaju se u skupinu SQUAMATA. Vjerojatno neki Sphenodon predak u ranom MEZOZOIKU Podred Sauria ili Lacertilia. Posebna oznaka - redukcija temoralnog dijela lubnje. Na taj nain kvadratna kost se moe micati i moe loviti veliki plijen. Dvije strane eljusti donje vilice ostaju meusobno povezane. Druge primitivne oznake ostaju. Uglavnom kvadripedi; kapci, parijetalno oko, srednje uho koje se kod nekih opet gubi. MOSOSAURUSI iz krede PONOVO U MORE. 10 METARA, MALE PERAJE. DANAS: 3850 VRSTA GUTERA, uglavnom u tropskoj i umjerenoj klimi. Uglavnom se hrane insektima danju, ali GEKONI su noni. Kameleoni imaju rep koji omotaju oko grane i udne noge gdje su prsti srasli u dvije nasuprotne grupe kao8

klijeta. Love insekte izbacivanjem dugog jezika koji je esto dug kao tijelo. Komodski varan je najvei ivui guter. Hrani se jelenima, svinjama i kozama (Indonezija). Legvani su postali biljojedi. Neki guteri, naroito oni koji ive u podzemlju izgubili su noge (sljepi, blavor) Samo dva su otrovni (otrovni bradaviar) Gila monster. lijezde u ustima izluuju neurotoksini otrov koji se unosi u tijelo rtve ljebastim zubima (dosta neuspjena metoda pa taj ugriz nije jako opasan). Autotomija. Amphisbaenidae Crvoliki guter. Grana gutera. Mogu se micati naprijed-natrag, Pomou vrlo jake glave i repa bue tlo. iliastog oblika. 140 vrsta. Uglavnom nemaju udove. Nemaju srednje uho, ali mogu uti vibracije ekstenzijom stapesa na donju vilicu. Uglavnom slijepi i love plijen mirisom i sluhom. Zmije Zmije su vrlo udna stvorenja. Simboli pomlaivanja, snage i ozdravljenja. Odvajaju se od gutera u Kredi i razlikuju se od njih mehanizmom hranjenja, senzornim organima i nainima kretanja. Guterima je ostao jedan luk oko temporalne kosti koji je u zmija nestao. Zmije se hrane samo sa ivotinjama, a specijalizacija donje eljusti omoguuje im da progutaju cijeli plijen koji je nekoliko9

puta vei od njihovog dijametra. Svaka strana donje vilice mie se nezavisno, a otri zubi uvlae ih u usta. Srednje uho je reducirano, ali zmije mogu osjetiti vibracije kroz kosti lubanje. Zmije nemaju kapaka. Oi su pokrivene prozirnim poklopcem spectaclum. Arborealne vrste dobro vide ali mnoge druge imaju reducirani vid. Kompenzacija vida i sluha je ravast jezik koji uvlae i izbacuju iz usta. Jezik je organ dodira i mirisa. Jacobsonov organ omoguuje detekciju mirisa. Premda postoji i kod drugih kraljenjaka, taj organ ipak je najbolje razvijen u zmija i slui zmiji da slijedi trag i prepoznaje jedinke suprotnog spola. Neke vrste zmija (primjerice boa, piton i neke otrovnice koje se hrane sisavcima) imaju senzorne jamice koje detektiraju infracrvene zrake. To omoguava zmiji da nepogreivo napadne topliji predmet. Pitoni i boe zadre rudimentirane ostatke nogu koji su im vani kod parenja, ali drugi nemaju noge. Kreu se uglavnom lateralnom ondulacijom. Dugo tijelo i rep mogu sadravati preko 200 kraljeaka. Produljeno tijelo, odsutnost nogu i degenerativne promjene u oima navode na zakljuak da su se zmije razvile iz podzemnih gutera. Neke primitivne vrste jo ive u podzemlju, ali veina je prihvatila ivot na tlu i iznad njega. Kod zmija imamo veliku adaptivnu radijaciju. Oko 2400 vrsta ivi u tropskom i umjerenom pojasu Zemlje.

10

Ako love jako aktivne ivotinje, imaju posebne metode imobilizacije. Gue plijen tako da ne moe disati. Ljutice proizvode otrov koji upljim zubima utrcaju u tijelo rtve. Otrovne lijezde su modificirane slinske lijezde. Morske zmije i kobra imaju kratke nepomine zube na prednjoj eljusti. Stranjo-ljebozubice imaju ljebaste zube na stranjoj strani vilice. Zmijski otrov sadri mnoge polipeptide i proteine. Otrovi se dijele na neurotoksine i hemolitike enzime koji unitavaju faktore zgruavanja krvi. Hemolitiki enzimi su kod kod Viperida. egrtua Ostali diapsidi iz mezezoika Plesiosaria: morski gmazovi s perajama, dugim vratom (12 metara), vjerojatno lee mlade na kopnu. Ihtiosauruia slini delfinima, isto peraje, jedan dorzalni temporalni otvor (ba nismo sigurni u porijeklo). Napredni diapsidi Arhosaurus (diapsidi iz PERMA) ukljuuje najspektakularnije od gmazova: krokodile dinosauruse i letee pterosauruse. Ptice su nastale od jedne skupine dinosaurusa i tehniki su arhosaurusi.11

Karakteriziraju ih duge stranje noge, a mnogi ih miu u vertikalnom smjeru. Mnogi su arhosaursi postali bipedalni, Dinosaurusi: ptijoj). Vrlo SAURISCHIA, ORNITHISCIA (zdjelica slina slinu su veliki. Saurischia imaju zdjelicu

guterima. Ispoetka su bili mali (1m), ali kasnije ogromni. Tyrannosaurus je bio najvei karnivor na zemlji (visok 6m, sa zubima dugim 15 cm). Velike stranje noge i zakrljale prednje. Diplodocus - 30 metara, a teak oko 45 tona; herbivor. Ornithiscia: svi herbivori; zubi zamjenjeni kljunom u prednjem dijelu, a stranji slini kutnjacima. Uglavnom plijen Saurischiama; Triceratops. Nestali u kredi. Teorija: ALVAREZ - iridij na granici sloja kreda-tercijar, iridij est u meteorima. Pterosauria letei gmazovi. Let kod gmazova ptica i netopira. Krila su nastala od pektoralnih lokomotornih organa, ali kod svake skupine drugaije. Membranu je nosio posebno izdueni 4. prst. Peti prst je nestao. iroki sternum i drugi dijelovi skeleta ukazuju da je ova ivotinja mogla letjeti. Raspon krila 12 metara.

12

Kornjae Ako se makne njihov oklop, kornjae su zadrale neke od znaajki prvotnih Anapsida. ak i danas ova skupina vrlo je uspjena i ima oko 300 vrsta. Skupina ukljuuje kopnene ivotinje kao Testudo greca, Testudo imarginata june Europe koje su herbivorne do slatkovodnih, kao Crysemys amerike ili Emys europske vodene kornjae, koje su mesojedi. Morska Chelonia i Dermochelys su vrlo velike. Posljednja nema ronati oklop, ve konati, ima preko dva metra i preko teka je 500 kg. Chelonia mydas je duga oko 1 metar. Osnovna znaajka organizacije tijela kornjae je skraenje i proirenje tijela zajedno sa stvaranjem oklopa u koji se moe uvui glava i tijelo. Ukupan broj segmenata kraljeaka je 8 u vratu 10 u trupu, uz seriju reduciranih repnih kraljeaka. Dakle tijelo je krae od bilo kojeg vertebrata osim abe. Oklop ukljuuje gornji karapax i donji plastron. Svaki je izgraen od unutranjeg kotanog sloja i vanjskog ronatog materijala koji se moe usporediti s ljuskama ostalih gmazova. Karapax se sastoji od pet redova kotanih ploica koje nazivamo neuralnim. Osim njih postoje mediane i kostalne ploice. Kotani dijelovi u dermisu su privreni za rebra i kraljenicu, ali nisu njihovi dijelovi. Plastron je vjerojatno nastao od poveane dermalne kosti prsnog koa Cijeli i konim je oklop rebrima prekriven komparabilnim glatkim sa krokodilima. ploama13

kornjainog oklopa. Novi sloj se dodaje svake godine, a stari sloj ostaje na povrini. Na taj nain moemo donekle procijeniti starost kornjaa. Da bi nosile oklop, opleje kod kornjae je dosta modificirano i ulazi u rebreno okruenje. Noge su stupaste, ali inae isto gmazolike. Lubanja je ista anapsidna lubanja. Krov lubanje je kompletan. Dermalne kosti su razdvojene od lubanje inei tunel za miie koji omoguuju izvlaenje i uvlaenje vrata i eljusti. Kod nekih je ovaj dermalni krov postao reduciran ili emarginated. Uglavnom za pojaavanje miia eljusti i vrata. esto se govori da je ovo stanje sekundarno, ali se ne vidi nikakva temporalna fossa kod helonia i njihovih predaka (Triassochelys). Posebnost je dananjih kornjaa potpuni nestanak zubi i to kod herbivornih i karnivornih formi. Rub eljusti pravi otar brid prekriven ronatim kljunom. Slinost nekih dijelova KORNJAA SA IVUIM gmazovima pokazuje da se njihova organizacija nije mijenjala od perma. Srce ima muskularni sinus venosus, odjeljene pretklijetke djelomino podjeljene klijetke i dva jednaka aortina luka. Disanje je modificirano nepominou oklopa. Plua su spuvaste strukture privrene na gornju stranu oklopa, katkad izdvojena u posebnu pleuralnu upljinu. Disanje je aspirativnog tipa i to miiima na prednjoj i stranjoj strani oklopa vjerojatno modificiranim trbunim miiima. Funkcionalno plua nalikuju pluima sisavaca. Postoji disanje uz14

izvlaenje prednjih nogu, pumpanjem pomou farinxa. Neke vodene kornjae diu unutranjim dijelom posebno vaskulariziranog proirenja kloake (urodeum). Neke, poput nilske kornjae, mogu ostati 6 sati pod vodom diui kroz kou i papile farinksa. Dugotrajna apneja olakana je sposobnou anaerobne glikolize. Nadalje, tkiva i mozak izvanredno su tolerantni na anoksiju. U umjerenom pojasu sve vrste regularno hiberniraju. Bubreg je metanefros i tetni produkti se izbacuju kao urea do urina kiselina, s time da imaju tipinu podjelu kloake i reapsorpciju vode, pravei solidne bijele ekskretorne produkte. Postoji jedan kopulatorni organ, a mujak vri in parenja nakon udvaranja i nakon to ga enka prihvati. Ljuska jaja ima mineralne i fibrozne nivoe i obino je bijela. enka moe lei 10 puta po sto jaja u svakom leenju. Kao i svi ostali vodeni gmazovi koji legu jaja, kornjaa dolazi na obalu radi tog ina. ???Helonia mydas moe napraviti migracije od 1500 km vjerojatno orijentirajui se po suncu. Jaja polau u iskopanu i dobro oienu rupu. Tragovi gnijezda se dosta dobro izbriu. Neke vrste imaju sezonu leenja jaja i legu veliki broj jaja. Obino su gnijezda otkrivena od predatora. Druga skupina nese pojedinana jaja u nepravilnim razmacima i bez definiranja zone gnijeenja. Izlazak mladih iz jaja olakan je zajednikom stimulacijom tako da svi mladi migolje zajedno i otvore gnijezdo. Mladi imaju mnoge neprijatelje: rakove, sisavce, ptice15

i ovjeka - koji i mlade i jaja upotrebljava za hranu. Love se i odrasle kad dou na obalu. esto zavre kao juha. Danas se poduzimaju brojni napori da se kornjae spase: zatitom pjeanih plaa ili uzgojem jaja. Sporost kornjae je u vezi s njenim oklopom, ali organizacija ivanog sustava i ponaanje te skupine ine se kompleksnijima nego to se pretpostavljalo. Mozak pokazuje dobro razvijene hemisfere, i to ne samo sa razvijenim bazalnim dijelom (striatum), ve i dobro razvijenim paliumom. Samo dio dobiva olfaktorna vlakna. Postoje takoer vizualni, sluni i somatski ulazi iz hipotalamusa. Oko je vjerojatno glavni senzorni organ kornjaa. Retina se uglavnom sastoji od unjia; mnogi sadre kapljice ulja razliitih boja. Kod kornjae postoje tri fotopigmenta s razliitim maksimumima apsorpcije. Olfaktornmi sustav je dobro razvijen i neke vrste mogu biti trenirane da reagiraju na vizalne znakove. Neke kornjae izbacuju smrdljiv sadraj kad ih se ometa. Mousna ljezda igra ulogu kod parenja. Kornjae se vraaju tamo gdje su roene da izlegu jaja. Moda imaju imprint na miris vode, ali taj mehanizam nije jo razjanjen. Tympanum je pokriven obinom koom i kornjaa vjerojatno uje samo niske tonove. Kod nekih vrsta postoji glasanje kao dio predigre kod parenja. Kornjae mogu nauiti komplicirana razlikovanja i radne uvjete. Postoji

16

nekoliko tipova homing ponaanja: neki ukljuuju vremenski kompenziranu solarnu orijentaciju, moda s unutranjim satom. Kornjae nastanjuju mnoga razliita stanita, neke imaju neobina ponaanja - osobito vodene (love mlade ptice, ribe itd.). Neke se hrane samo insektima uz vodu Chrysemys picta (akvarijska). Chelus iz June Amerike die na dugi proboscis i lovi ribu (mekom na jeziku). Testudo su uglavnom herbivorne. Geochelone (250 kg) sa Galapagosa. Proganochelis (iz Triasa) je zanimljiva jer je imala zube u eljusti. Krokodili su se prvi puta pojavili u kasnom Trijasu. Modificirani su za amfibijski ivot. Nosnice su na vrhu njuke i zrak se provodi u plua kroz dugu tubu (maksila, palatinum i pterigoidea) tvorei kotano sekundarno nepce kao i kod sisavaca. Postoji izraslina koja s pregibom nepca odvaja respiratorni put koji moe ostati otvoren za disanje i pod vodom. Nosnice se mogu zatvoriti specijalnim miiima, a bubnji se zatvara posebnim pominim zaliscima. Eustahijeva tuba je vrlo komplicirana, a postoji i velika lagena. Oni imaju dobar vid i sluh. Dijelovi lubanje su pneumatizirani, proirenjem u srednjem uhu kao kod ptica. Zubi su otri, ali plijen mogu17

samo drati, ne i rezati ili vakati. Zubi se stalno mijenjaju. Jednjak se moe proiriti za dranje hrane. eludac se sastoji od debelog miinog eluca koji sadri gastrolite i glandularne pilorike regije. Krokodili imaju socijalni ivot - mujaci brane teritorij tunjavom i reanjem. Parenje se odvija u vodi predigrom i uvlaenjem penisa u kloaku. Nilski krokodil zakopava jaja u gnijezdo, stoji kod gnijezda za vrijeme inkubacije i prati mlade do vode. Krokodili upotrebljavaju sve 4 noge kod hodanja, ali su prednje krae od stranjih, to sugerira BIPEDALNE PRETKE. BRZO PLIVANJE POSTIE lateralnim mahanjem repom, a polako pedaliranjem stranjim nogama na kojima su koice. Rebra su dvoglava i postoji proatlas (element izmeu glave i atlasa). Kao i kod ranijih thecodonta, postoje osteodermi na leima i trbuhu ispod ljusaka. Postoje i trbuna rebra gastralia. Mekani dijelovi tijela krokodila su od posebnog znaaja jer su, osim ptica, ovo jedini srodnici nekadanjih dinosaurusa. Plua su dobro razvijena i izgledaju kao sistem tuba koji zavrava predstavlja vreama. ostatak Devet jedne rodova velike modernih krokodila je skupine. Crocodylus

najraireniji; javlja se u sredinjoj Americi, Africi, Aziji, Malaji, Istonoj Indiji i sjevernoj Australiji.

18

Aligator kojemu donji 4. zub ulazi u rupicu gornje eljusti javlja se u S. Americi i Kini. Kajman. Iz sredinje i june Amerike je u srodstvu s aligatorom. Gavialis ima produenu njuku kao i Garial i Tomistoma. Premda specijalizirani za akvatiki ivot, krokodili pokazuju brojne slinosti s prvim arhosaurusima i daju neke ideje o pterodaktilu. Danas su krokodili ugroeni radi eksploatacije njihove koe, uzgoj.

19