Goran Buba (2000:5) smatra kako se zbog sve breg razvoja i sve ire primjene Interneta u razliitim ljudskim aktivnostima javljaju neobine pojave koje on nazivna paradoksima interneta. Nakon dubljeg utvrivanja ovih kontraverznih pojava i njihove analize ustanovilo se kako iste mogu biti podijeljenje u kategorija:psihosocijalni, drutveno-politiki, ekonomski, tehnoloki, informacijski i masmedijski fenomeni. U naem radu usredotoiti emo se na psihosocijalne fenomene. Goran Buba (2000:6-7) spominje najcitiraniji lanak o praradoksu na internetu, znanstvenika Krauta koji je istraivao psihiki utjecaj interneta i njegovog koritenja na pojedince . Kraut i njegovi suradnici naglaavaju kako internet kao socijalni medij zapravo smanjuje sudjelovanje u meuljudskim interakcijama i negativno utjee na psiholoko zdravlje (Buba, 2000:6-7, prema: Kraut et al., 1998). Paradoksalno je upavo to da internet kako medij omoguuje komunikacija meu pojedincima ak i onu globalnu, premda je krajnja posljedica njegova koritenja vea socijalna izolacijala sa lolnim, stvarnim poznanicima. Aktivnosti vezane za koritenje interneta su vrsto povezane s smanjenjem komunikacije s lanovima obitelji, smanjenjem kruga ljudi s kojima smo neposredno dolazili u interakciju licem u lice, ali i sve veom prisutnou potisnute depresije i usamljenosti koja se zatim lijei u virtualnom svijetu (Buba: 2000: 7). Paradoksalno, neke osobe su sklonije smanjivati kontakte s drugima zbog aktivnosti koje su vezane uz Internet (te primjerice pokazivati i znakove ovisnosti o Internetu), to se posebno odnosi na pojedince s loije razvijenim socijalnim vjetinama, koji to zatim kompenziraju aktivnostima i komunikacijom u virtualnom prostoru Interneta (Buba, 2000:7, prema: Griffits, 1998). Nadalje, Goran Buba je istraio potencijalnih prediktora i faktora koji utjeu na motivaciju za koritenje Interneta (2006). Prema analiziranoj anketi, u kojoj je sudjelovalo vie od 400 sveuilinih studenata, utvren je veliki broj potencijalnih prediktora konstantne upotrebe interneta. Takoer, spoznao je kako elja za koritenjem interneta uvelike ovisi o dimenziji motivacije koja se poveava sve veom upotrebom virtualnog svijeta (Buba, 2006).U literaturu ubaciti: Buba, G. (2000.) Paradoksi interneta kao komunikacijskog medija, Medijsko istraivanje, vol. 6 (2): 5-23 Buba, G. (2006.) Konceptualni model, potencijalni prediktori i dimenzije sklonosti prema uporabi Interneta, Medijsko istraivanje, vol. 12 (1): 27-44 Kraut, R.E., Scherlis, W., Patterson, M., Kiesler, S. i Mukhopadhyay, T. (1998) Internet paradox: A social technology that reduces social involvement and psychological well-being?, American Psychologist, 53 (9), 10171-031. http://www.apa.org/journals/amp/amp5391017.html#c11 Griffiths, M. (1998) Internet addiction: Does it really exist?, U: J. Gackenbach (Ed.), Psychology and the Internet: Intrapersonal, interpersonal and transpersonal interactions, Academic Press, San Diego, CA, 61-75.