1GlasGrada - 657 - petak 20. 10. 2017.

2 GlasGrada - 657 - petak 20.10. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

IDIOTIZAM NAŠ SVAGDAŠNJI

Za domZa domZa domZa domZa dom zatvorenoga tipa zatvorenoga tipa zatvorenoga tipa zatvorenoga tipa zatvorenoga tipa spremnispremnispremnispremnispremni...............Vazda smo bili pod nečijom čizmom, a od stoljećasedmog žudimo za slobodom, pa kad se za njudopotanto izborismo - hude li sudbe - nenaviklima naslobodu, ima bi’ sad nam fali čizma, jerbo ova briselskai nije baš neka...

maknimo je (privremeno) kojimetar dalje, i vuk sit i koza cijela.Dok ne maknemo taj drugi kon-tekst, pa će se ploča vratit’ napočetni položaj, kako je red inačin...Insoma, kako maglonoscima niš-ta nije sveto, i poginuli braniteljisu im tek moneta za potkusuri-vanje, jer stvarni kontekst je jas-an: ti branitelji su poginuli za Re-publiku Hrvatsku, a ne za pod-metnutu im endehaziju. Jer onikoji su osnivali (nelegalne)stranačke postrojbe, mimo onihkoje je za svoju obranu formiralaRepublika Hrvatska, pa ih nazivaliimenima ratnih zločinaca i opre-mali ih bojama i simbolima fašis-tičke ideologije poražene uDrugoj gveri, upravo su to i htjeti– oživjeti duhove ideologije zla iblagopočivše NDH, ne vodećiračuna o šteti koju time čine bašHrvatskoj i hrvatskom narodu. Aoni koje su primali u te postrojbe,koliko su oni o tom kontekstuuopće imali pojma (jer tu je i ne-mali broj onih koje zbog malol-jetnosti HV nije primala) i što imje ta ideologija značila u borbi zaoživotvorenje samostalnosti Re-publike Hrvatske? Podsjetimo se,još prije izbijanja Domovinskogarata, u izvorišnim osnovama Usta-va nedvosmisleno je definiranantifašistički karakter RH. Da pog-inuli branitelji mogu progovoriti,bi li oni dozvolili da počivaju podobilježjima fašističke tvorevine izDrugoga svjetskog rata? Bi li oniželjeli svojoj domovini da međudemokratskim društvima, kojapočivaju na negaciji fašizma, onastrši i priziva etiketu profašističkezemlje? Jesu li za to dali svojživot?Međutim, gusta se magla spusti-la na hrvatsko društvo, revidiran-je povijesti i obračun s antifašiz-mom ne posustaju, dapače još idobivaju na zamahu. U taj rogotvoreno se puše i s Pantovčaka,iz Banskih dvora i iz Sabora (aCrkva u Hrvata radosno se pov-lači na mjesto sekundanta), no-vopovijest je postala in, pa se ineki dežurni intelektualci – pologici strane na koju vjetar puše –priklanjaju naporima za očuvan-je fašističkih vrijednosti, kolikogod to bilo degutantno i iritantno.Fašistička NDH (provoditeljicarasnih zakona) i SRH, koja je i poUstavu pravni prednik RepublikeHrvatske, nemaju usporedivihdodirnih točaka, a koje se upor-no nastoje nametnuti sintagmom“totalitarnih režima”, čak se s na-

jviše razine uporno ponavlja no-torna glupost kako je bivšadržava, a unutar nje i Hrvatska,bila s one strane Željezne zavjese,valjda uz bok Staljinovu SSSR iliCeausescuovoj Rumunjskoj...Quo vadis, Croatia? Nažalost, nijeteško oserva’ da je Hrvatska naputu potpunog odricanja onoganajvrjednijeg iz svoje novije pov-ijesti, NOB-e i antifašizma, baš on-oga što je osiguralo opstojnost hr-vatskom narodu nakon Ante fa-šista i pružilo ustavno-pravni te-melj oživotvorenju vlastite države.Bilo bi smiješno da nije žalosno,a k tome je još i opasno.U cijeloj toj priči najviše profitirajuvelikosrbi i srbijanska politika.Ukratko, Hrvati su “ustašovali”1991. (što rade i danas), to proi-zlazi iz konteksta. Time smo, eto,uvjerili hrvatske Srbe da im je je-dina šansa za opstanak podizan-je oružane pobune protiv„ustaša“, da tako spriječe ponav-ljanje genocida iz 1941., drugimriječima: njihova agresija na Hr-vatsku je bila opravdana, tako dapriča o „kontekstu“ najviše ide nanjihov mlin. Kud to vodi? Hrvatskibranitelji su (bili) ustaše i počinilisu grozne zločine nad golorukimsrpskim narodom. A zločini čet-ničkih formacija u Hrvatskoj1991.-95.? Ma, o čemu mi topričamo, kakvi četnici, kakvi zloči-ni, još malo pa će biti da toga nijeni bilo...Kako uopće shvatiti da ljudi, koji-ma je domovina (tobože) svetinja,čine sve da je kompromitiraju inačine joj što veću štetu, a svoje(profesionalno) „domoljublje“zasnivaju i na nepoštivanju Usta-va ljubljene im Domovine? Me-đutim, naša najnovija povijest nasuči da domoljublje u Hrvatskojnema puno zajedničkoga s uzviš-enim osjećajem ljubavi iprivrženosti domovini i svom nar-odu, primarno to je tek čvrstavaluta kojom se prigodno mogukupovati razne stvari. Drugimriječima, koja sprdačina od naših„domoljuba“ (tj. domoguza)... zadom zatvorenoga tipa spremni...“Ljudi danas imaju slobodan iz-bor te mogu otići ako smatraju daim ovdje nije dovoljno dobro”, iz-javila je nedavno Predsjednica urazgovoru za jedne strane novine.U slobodnom prijevodu: neka idekoga smeta... Ne pensajte, neočekuje se formiranje Povjeren-stva za suočavanje s budućnosti,prilično je razvidno kud idemo išto nas čeka.

Miše Galjuf

Na sveopću radost svekolikenacije, puka i pučanstva, našsveukupni društveni razvojpravocr(t)no se giba k proklamira-nom cilju aktualne bruxell..., par-don hrvatske administracije. Bitće Hrvatska među najrazvijenijimi najprosperitetnijim zemljama EU,reče (i ostane živa) Predsjednicau trenucima obznane svoga us-pona u Visoku, pa zapela na Pan-tovčaku, ima tome već par godiš-ta... Put u pakao popločen je do-brim namjerama, kaže znana (ki-neska) poslovica, a sudeći ponašim aktualnim putešestvijama ubolju budućnost, domaća inači-ca te izreke bila bi put u rajpopločen je lošim namjerama, pričemu su loše namjere stvarninaum onih koji narodu prodajudobre namjere, utirući nam put upakao, dok siroti raj namijenišetek sebi. Mukotrpan je to put, iakoveć dostigosmo naj- u nekimvažnijim pokazateljima, dodušemahom na začelju EU-ljestvica, alito su tek nijanse, hebiga, nećemou detalje...Vazda smo bili pod nečijom čiz-mom, a od stoljeća sedmog žudi-mo za slobodom, pa kad se zanju dopotanto izborismo – hudeli sudbe – nenaviklima na slo-bodu, ima bi’ sad nam fali čizma,jerbo ova briselska i nije bašneka... Insoma, slobode nam pre-ko mjere, pa joj vrlo brzo spoz-nasmo naličje, oli njezinu pravuHR-facu, sažetu u zlogukomBušićevu proročanstvu: „Svaknas je stoljećima krao i potkradao,a najteže i najgore će biti kad nasnaši budu krali te prodavali sv-jetskim jebivjetrima i makro lop-ovima. Navalit će na nas kao ve-

like ptice grabljivice. Tada će bitinajveće i nerješivo pitanje – kakonas tada spasiti od nas samih?“Bauljamo mi tako na svjetlu pom-rčine dok nas naši kradu, ma nizlosretni Bušić ipak nije bio pro-rok biblijskih razmjera, pa nijedokuk’o rješenje. Imamo mi za toPremijera, koliko god interesan-tan i atraktivan bio, ne može muse poreći da ne vuče dugoročnepoteze, ‘oće rije’ poteze što ane-mično dugo traju i puno medadaju. A naša bolja budućnost, doknas naši ne pokradu, bar kad je oaktualnoj političkoj magli riječ,svodi se na potporu borbi za bol-ju prošlost onih kojima je do nar-oda (i države) stalo kolik’ do lan-jskoga snijega, najvažnije je dasve to čine u njegovo ime i za nje-govo dobro. Ne može svak todokuć’, ključni adut maglonosci-ma postao je kontekst. A kad se(iz)vuče „kontekst“ onda se svemože relativizirati i naštimati kakokome odgovara. Još kad se u toime formira povjerenstvo, i to nanajvišoj državnoj razini, k tome jošza suočavanje s prošlosti... A zato vrijeme naša nas (biološka)budućnost tiho i nepovratno na-pušta s autobusnih kolodvora iponekoga erodroma, ma kogajoš i za to briga...U međuvremenu naciju semjesecima zabaunava tamonekakvim pločama s nekim ar-haičnim pozdravima, a kako suploče s imenima poginulih bran-itelja, s time brale nema šale. Onisu pod tim simbolima poginuli,kontekst je važan, pa ako baš nepriliči da ploča bude tu gdje jestavljena (zbog tamo nekakvogadrugog ali nebitnog konteksta),

3GlasGrada - 657 - petak 20. 10. 2017.

BOŽO MILETIĆ: „PREMIJER PLENKOVIĆ I MINISTRICA DALIĆ NISU SPRIJEČILI OBAVLJANJENELEGALNE DJELATNOSTI, OČEKUJEMO DA ZAŠTITE HRVATSKE OBRTNIKE I PODUZETNIKE“

Taksisti će tužiti Republiku Hrvatsku zbog UberaTaksisti će tužiti Republiku Hrvatsku zbog UberaTaksisti će tužiti Republiku Hrvatsku zbog UberaTaksisti će tužiti Republiku Hrvatsku zbog UberaTaksisti će tužiti Republiku Hrvatsku zbog UberaTaksisti su nakon neuspješnog sastanka spredstavnicima Grada Zagreba, Ministarstvaunutarnjih poslova, Ministarstva mora, prometai infrastrukture, Ministarstva financija te Mini-starstva rada i mirovinskog sustava i iscrpljen-ja svih pravnih mogućnosti najavili podnošen-je pojedinačnih odštetnih zahtjeva prema Re-publici Hrvatskoj, a potom i tužbu protiv RH,kao i kaznene prijave protiv odgovornih oso-ba, budući da država unazad dvije godine do-pušta nelegalno poslovanje Uberu i ne štitisvoje zakone ni porezne obveznike.„Nas koji plaćamo sve doprinose i poreze, koji

imamo potrebne licencije i dozvole, stavlja seu nepovoljan položaj u odnosu na one kojiposluju nelegalno. I sam premijer Plenković jeprije četiri mjeseca ustvrdio da je korištenjeprijevoza putem aplikacije Uber protivnovažećim pozitivnim propisima u Hrvatskoj. Pr-ije više od tri mjeseca u ime HOK-a, HGK-a iHUP-a zatražen je termin sastanka s premijer-om na što do danas nismo dobili odgovor.Poslali smo nadležnima bezbroj dopisa, prija-va, nitko nije mogao ništa odlučiti, jedino nis-mo dobili priliku razgovarati s premijerom An-drejom Plenkovićem i ministricom gospodarst-

va, poduzetništva i obrta MartinomDalić.Nijedan naš vapaj niti akcija nijeurodila plodom, stoga će taksisti prib-jeći jedinoj preostaloj opciji i, ukolikose u što skorijem roku ne zaustavineregistrirano obavljanje djelatnostii sustavno kršenje zakona RH, poje-dinačno podnositi odštetne zahtjeveprema Republici Hrvatskoj. Krećemoi s kaznenim prijavama protiv svihslužbenika koji nisu poduzeli radnjekoje su sukladno zakonu bili obvez-ni poduzeti.“, izjavio je Božo Miletić,predsjednik Udruženja taksi pr-ijevoznika pri Hrvatskoj obrtničkoj ko-mori.

Enea Hasukić

DUBROVAČKE SLIKE I(NE)PRILIKE

Palma zvanaPalma zvanaPalma zvanaPalma zvanaPalma zvanaopasnostopasnostopasnostopasnostopasnostU Trstenome, na samoj magistra-li, od suhe palme prijeti velikaopasnost. Za pješake, koji timdijelom svakodnevno prolaze,pogotovo. Palmu treba što prijeukloniti. Ponovno podsjećamkako je ona slomljena kantasmeća kod autobusnog kolodvo-ra još tamo. Tablu s brojevimapolaska autobusa s Pila, zbog lak-šeg snalaženja, trebalo bi postav-iti na autobusnu čekaonicu, gdjese potvrđuju pokazi i prodajukarte. Odgovornima na znanje iravnanje.

Zdravko Trojanović Trojo

TRAGEDIJE TREBA IZBJEĆI

Greška je na čovjeku, ne na otokuGreška je na čovjeku, ne na otokuGreška je na čovjeku, ne na otokuGreška je na čovjeku, ne na otokuGreška je na čovjeku, ne na otokuNe mora se dogoditi terorizam (to je tema za posebnuelaboraciju), paljevina šume npr., ali da netko ode nanoćno kupanje ili padne sa stijene mogućnost je velika,jer to je rizična populacija, a ekonomske i kulturne koristinema

ne određuje licence za vatro-gasce i spasioce, te da je taj diona državi i inspekciji.K.Č (djelatnica rezervata) je ka-zala da se kolut za spašavanjenalazi kod vatrogasaca.Suzdržao sam se od duhoviteopaske koja mi tada pade na-pamet; naime da kolut moguodnijeti i na Fort Royal.Ponavljam, i uz fantastičnu or-ganizaciju zbog nepredvidivihvremenskih uvjeta, neodgovor-nosti kupača, tragičnog spletaokolnosti, lošeg zdravlja žrtvedogađat će se nesreće - ali podkontrolom.Vlasnik kajaka i njegov djelatnik(djelatnici) su ovdje subjekt, cije-la stvar se odigrava van sezone,ali nadam se da će nas ubudućerazumjeti kada kažemo da je

“partijanje” ugroza sigurnostiOtoka i ljudi.Ne mora se dogoditi terorizam(to je tema za posebnu elabo-raciju), paljevina šume npr., alida netko ode na noćno kupan-je ili padne sa stijene mo-gućnost je velika, jer to je rizič-na populacija, a ekonomske ikulturne koristi nema.Također upozoravam da se no-vac zarađen na Otoku trebapotrošiti za svrhe Otoka, tj. vo-dospremnik na Fort Royalu,obnovu Botaničkoga vrta, spasi-lačku službu, djelatnike čistoće,obuku rendžera za protuteror-ističke djelatnosti, istraživanjestaništa kijerni i koralja radizabrane sidrišta u toj zoni,zaposlenje eko čistača itd.

Teo Trostmann

Za tragediju na Lokrumu u ko-joj se utopio kajakaš ne krivimčelnike niti djelatnike rezervata,ali koristim prigodu da ponovoupozorim na probleme, kao štosmo i učinili na sastanku (prijeskoro dva mjeseca ) sačelništvom Rezervata Lokrumkapetan Cvijeto Božović i ja.Govoreći o svim aspektima Lok-ruma kapetan se osobito dugozadržao na spasilačkoj službi idr. morskim temama.Ravnatelj rezervata Tevšić se

pokazao kao razuman i kultivi-ran čovjek, te je istakao da kodproblema sidrenja jahti i dr. plo-vila, ispuštanja fekalija i nafte nijenadležan; to je na kapetaniji i dr.upravnim tijelima. KapetanBožović je kazao kako mu se nečine spasioci dovoljno dobrimplivačima, te da na pojedinimmjestima treba staviti skalice, teupitao gdje su pojasevi zaspašavanje. Ravnatelj je kazaoda moraju to popraviti, poseb-no što se tiče plutača, ali da on

4 GlasGrada - 657 - petak 20.10. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAIZJAVA ZA JAVNOST ZNANSTVENOGA VIJEĆA ZAOBRAZOVANJE I ŠKOLSTVO HAZU-a OD 9. LISTOPADA 2017.

Funkcionalni kaosFunkcionalni kaosFunkcionalni kaosFunkcionalni kaosFunkcionalni kaosZnanstveno vijeće podsjeća na niz činjenica kojepokazuju izostanak sustavne skrbi i društvenogasuglasja u prevažnoj stvari odgoja i obrazovanja

što je protivno dobroj praksi zem-alja EU.To se čini bez cjelovitoga planadigitalnoga opismenjavanja isprječavanja loših posljedicapretjerane uporabe informacijsko-telekomunikacijske tehnologije napsihičku, fizičku i socijalnu dobro-bit djece, osobito ovisnosti o in-ternetu.Zakonitost reforme je upitna4. Parcijalna promjena nastav-noga plana i programa narušavasve koncepcije reforme odgoja iobrazovanja i cjelovitost zahvatau sustav. Uvođenje informatikekao novoga obvezatnoga pred-meta u dva razreda dodatno jeopterećenje učenika, povećanjebroja predmeta i satnice, a nijeusklađeno ni s najnovijim spozna-jama neuroznanosti.Uvođenje tzv. „pilot-projekta“kurikulne reforme nema uporišteni u zakonima ni u Strategiji, pa jenejasno na što se oslanja.Eksperimentalna provedbakurikula nad maloljetnicima, bezinformiranoga pristanka roditeljai djece, može, kao neovlaštenoistraživanje izazvati etičke i pravneprijepore.5. Prijedlog kurikula informatike iz2016. nema recenziranu i verificir-anu metodologiju. Javna raspra-va o njem, kao ni o ostala 54kurikulna prijedloga nije dovrše-na, a Carnet i agencije iz sustavaMinistarstva znanosti i obrazovan-ja već pripremaju digitalne obra-zovne sadržaje prema nerasprav-ljenom i neusvojenom prijedlogukurikula informatike.6. Ministarstvo znanosti i obrazo-vanja u rujnu 2017. reaktiviralo jestručne radne skupine, koje nisubile imenovane temeljem javnoganatječaja, a u opisu posla stajaloje da im mandat završava istekom2015. godine. Pri tom se odusta-

lo od provedbe Strategije iz 2014.isključivanjem Posebnoga struč-noga povjerenstva i Ekspertneradne skupine.Poziv na dijalog7. Znanstveno vijeće za obrazo-vanje i školstvo izražava čuđenješto je nekim njegovim članovimauskraćeno sudjelovanje u radureaktiviranih stručnih radnih skupi-na iz 2015., iako su u njih bili izab-rani ili su se sada odazvali na jav-ne pozive predsjednika Vlade iministrice da se u njih uključe.8. Iz svega navedenoga slijedi dase ni Ministarstvo, ni Vlada, ni Sa-bor ne pridržavaju ne samo Strate-gije iz 2014., nego ni drugih kl-jučnih propisa i isprava odgojno-obrazovne politike, niti sustavnoprate njihovu primjenu. To stanjeprijeti funkcionalnim kaosom, iza-ziva pravnu i stručnu nesigurnostsvih sudionika reformskih promje-na, što smanjuje povjerenje učeni-ka, roditelja i učitelja u sustav imože imati nesagledive negativneposljedice za budućnost obra-zovne reforme.9. Znanstveno vijeće za obrazo-vanje i školstvo poziva ministricuobrazovanja Blaženku Divjak,predsjednika Vlade Andreja Plen-kovića, Odbor za obrazovanje,znanost i kulturu Hrvatskogasabora i Predsjednicu RepublikeKolindu Grabar-Kitarović napromptno uočavanje kon-cepcijskih, sadržajnih i(dis)funkcionalnih problema aktu-alnih procesa te poticanje obnovetransparentnoga i argumentiran-oga društvenoga i institucional-noga dijaloga o otvorenim pitanji-ma razvoja odgoja i obrazovanja,koji je u posljednje vrijeme takođ-er zamro. To je jedini pravi put zanapredak hrvatskoga društva.

Znanstveno vijeće zaobrazovanje i školstvo HAZU-a

Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo Hrvatske akadem-ije znanosti i umjetnosti na 7. redovitoj sjednici održanoj 9.listopada 2017. u Zagrebu raspravljalo je o kretanjima i otvoren-im pitanjima reforme odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj te zak-ljučilo da je nužno javnosti uputiti sljedeću izjavu:Kronologija reforme odgoja i obrazovanja1. Znanstveno vijeće podsjeća na niz činjenica koje pokazujuizostanak sustavne skrbi i društvenoga suglasja u prevažnojstvari odgoja i obrazovanja.Promjena nastavnih planova i programa iz 2006., započetaHrvatskim nacionalnim obrazovnim standardom, nije dovrše-na i od nje se prešutno odustalo unatoč utrošenu vremenu inovcu.Izrada Nacionalnoga kurikula stala je s donošenjem Naciona-lnoga okvirnoga kurikula 2011.Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i teh-nologije iz 2012., koje je pripremio HAZU u suradnji s Vladom,nisu implementirane u Strategiji obrazovanja, znanosti i teh-nologije iz 2014.Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo zabrinuto je sus-tavnim kršenjem odgojno-obrazovnih propisa, politizacijomreforme školstva, a sve nauštrb sustavne brige za odgoj i obra-zovanje.2. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, koju je Hrvats-ki sabor donio prije tri godine, nije plod nacionalnoga suglas-ja, nema jasnoga polazišta u vrjednovanju aktualnoga stanjaodgoja i obrazovanja, a nema ni ciljeve ni rokove. Donesenaje bez zakonske podloge, a njome je zaobiđena uloga koju,sukladno članku 89. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoji srednjoj školi, ima Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje.Naime, predlaganje sadržajno preklapajuće Strategije razvojai unaprjeđenja predškolskoga, osnovnoškolskoga i srednjošk-olskoga odgoja i obrazovanja zakonom je povjereno Naciona-lnomu vijeću za odgoj i obrazovanje, koje, pak, već mjeseci-ma nije popunjeno.Uspostava 62 radne skupine tijekom 2015. i izrada triju metod-oloških priručnika i 58 kurikulnih isprava tijekom 2016. provede-na je uz odstupanja od Strategije iz 2014. Savjetovanje s jav-nošću o tim prijedlozima nije dovršeno, a o njihovu pravnomutemeljenju nije ni započelo.O provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i njez-inim potrebnim promjenama već tri godine nisu raspravljali niVlada ni Sabor.

Istodobno, najavljena je politizacijaPosebnoga stručnoga povjerenstvakooptiranjem u nju čelnih ljudi iz-vršne i zakonodavne vlasti.Prijedlog akcijskoga plana zaprovedbu Strategije utvrđen ovogaljeta još nije ponuđen u javnu raspra-vu.Opasnost od „cyber-ovisnosti“3. Suprotno Vladinu programu iz lip-nja 2017., u kojem se izričito kažekako je „potrebno nastaviti s cjelov-itom reformom obrazovanja, ukl-jučujući kurikulnu reformu“, u ovomse trenutku provodi reforma koja sesvodi na opremanje škola infor-matičkom opremom i uvođenje in-formatike kao obvezatnoga predme-ta u V. i VI. razred osnovne škole,

GRADONAČELNIK DUBROVNIKA OD MINISTARSTVA FINANCIJAZATRAŽIO:

Inspekcijski nadzor nad poslovanjemInspekcijski nadzor nad poslovanjemInspekcijski nadzor nad poslovanjemInspekcijski nadzor nad poslovanjemInspekcijski nadzor nad poslovanjemžičarežičarežičarežičarežičareInspekcijski nadzor zatražen je iz razloga što ni nakon niza opeto-vanih traženja, Gradu Dubrovniku nisu dostavljeni potpisani ugovori,Društvo ne plaća koncesijsku naknadu niti izvršava svoje obvezesukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske i odlukama Grad-skog vijeća Grada DubrovnikaGradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u četvrtak, 12. Lis-topada, od Ministarstva financija Republike Hrvatske zatražio je pro-vođenje inspekcijskog nadzora nad poslovanjem društva Excelsanekretnine d.d. u području djelatnosti prijevoza žičarom.U zahtjevu za provođenjem inspekcijskog nadzora navodi se kako jeGradsko vijeće Grada Dubrovnik na 27. sjednici, održanoj dana 12.siječnja 2017. godine donijelo Odluku o dodijeli koncesije za gospo-

5GlasGrada - 657 - petak 20. 10. 2017.

INTERPOL U DUBROVNIKU

Simpozij o vatrenom oružjuSimpozij o vatrenom oružjuSimpozij o vatrenom oružjuSimpozij o vatrenom oružjuSimpozij o vatrenom oružju

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Predstavljeni novoimenovaniPredstavljeni novoimenovaniPredstavljeni novoimenovaniPredstavljeni novoimenovaniPredstavljeni novoimenovaninačelnici policijskih postajanačelnici policijskih postajanačelnici policijskih postajanačelnici policijskih postajanačelnici policijskih postaja

Dana, 18. listopada u 11 sati u Policijskoj upravi du-brovačko-neretvanskoj organizirana je konferencijaza medije na kojoj su predstavljeni novoimenovaninačelnici policijskih postaja, koje je predstavionačelnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanskeIvan Pavličević.Policijskom postajom Dubrovnik od sada će rukovoditiMato Udženija, dugogodišnji djelatnik Službe policije,Policijskom postajom Ston Braco Roso, koji dolazi smjesta kriminalističkog službenika Policijske postajeKorčula, dok će Policijsku postaju Gruda preuzeti

darsko korištenje općeg ili drugog dobra čiji je sastavni dio Ugovoro koncesiji, a na temelju ranije podnesenog zahtjeva društva Ex-celsa nekretnine. Ugovor o koncesiji na potpis i solemnizaciju Društ-vu upućen je 7. veljače 2017. godine od strane Povjerenice VladeRepublike Hrvatske za Grad Dubrovnik, navodi se također u Zahtje-vu. Inspekcijski nadzor zatražen je iz razloga što ni nakon niza ope-tovanih traženja, Gradu Dubrovniku nisu dostavljeni potpisani ugo-vori, Društvo ne plaća koncesijsku naknadu niti izvršava svoje ob-veze sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske i odluka-ma Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.Pratećim dopisom gradonačelnik Franković se 12. listopada obra-tio i Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku obavijestiv-ši ih da društvo Excelsa nekretnine d.d. obavlja gospodarsku djelat-nost korištenjem općeg ili drugog dobra za koju je potrebna konc-esija bez sklopljenog Ugovora o koncesiji i bez plaćanja koncesijskenaknade Gradu Dubrovniku. „Ovakvim postupanjem Društvo, osimšto nezakonito pribavlja imovinsku korist, nastaje šteta za ProračunuGrad Dubrovnika“, napisao je gradonačelnik Državnom odvjetništ-

vu. Podsjetimo, Grad Dubrovnik se dana 3. listopada 2017.službeno obratio društvu Excelsa nekretnine zatraživši od Društ-va da u roku od tri dana od dana zaprimanja dopisa, dostaviGradu Dubrovniku, kao Davatelju koncesije, tri potpisana i sol-emnizirana primjerka Ugovora o koncesiji.Istim dopisom Društvu je naznačeno da će, ukoliko se u pre-thodno navedenom roku ne dostave primjerci potpisanog Ugo-vora, Grad Dubrovnik obavijestiti sva nadležna tijela i institucijeo kršenju odredbi Zakona o koncesijama.Navedenim dopisom je, između ostalog, Društvu skrenuta po-zornost na članak 12. Zakona o koncesijama koji kaže: „Zabran-jeno je svako obavljanje djelatnosti za koje je potrebna koncesi-ja, a obavlja se bez dane koncesije... Zabranjeno je obavljanjesvake djelatnosti koja služi ili je izravno ili neizravno usmjerenana nezakonito iskorištavanje predmeta koncesije, uključujući ko-rištenje dobra stečenog nezakonitim iskorištavanjem predmetakoncesije za obavljanje druge djelatnosti i/ili stjecanje materijal-ne koristi.“

Pavo Prkoča, također kriminalistički službenik iste postaje. Policijskom posta-jom Korčula rukovodit će bivši pomoćnik načelnika za kriminalističku policijute policijske postaje Đani Barčot, dok će vođenje Policijske postaje Lastovopreuzeti Ante Jurica, koji je prije imenovanja obnašao poslove policijskog

službenika za nezakonite migracije.Policijsku postaju Ploče nastavljavoditi dosadašnji načelnik SretanMarević, kao i Postaju prometnepolicije Dubrovnik koju nastavljavoditi Ante Vuletić. Postajom aero-dromske policije imenovan je Anto-nio Kocelj, bivši pomoćnik načelni-ka navedene postaje, dok ćedužnost rukovoditelja u Postajigranične policije Metković obnašatiJurica Volarević, koji je do sada ra-dio u Službi kriminalističke policijeDubrovačko-neretvanske policijske

uprave. Dosadašnjim načelnicima policijskih postaja petogodišnji mandatistekao je 16. listopada.Novoizabranim načelnicima policijskih postaja načelnik Pavličević čestitao jena novim funkcijama i poželio im puno uspjeha u budućem radu.

Pronađeno mrtvo tijelo u PortočuPronađeno mrtvo tijelo u PortočuPronađeno mrtvo tijelo u PortočuPronađeno mrtvo tijelo u PortočuPronađeno mrtvo tijelo u PortočuU ponedjeljak, 16. listopada, u popodnevnim satima, u uvali Portoč na otokuLokrumu, pronađeno je mrtvo tijelo 54-godišnjeg stranog državljanina. Na mjes-to događaja izašli su djelatnici policije koji su obavili očevid. Na tijelu nisupronađeni tragovi nasilne smrti, dok je od strane mrtvozornika konstatiranasmrt najvjerojatnije utapljanjem, te je tijelo prevezeno na Odjel patologije du-brovačke bolnice radi obdukcije. PU dubrovačko-neretvanska

U Dubrovniku je u utorak, 17.listopada, započeo trodnevni INTERPOL-ov Sim-pozij na kojemu su se susreli eksperti iz područja kriminalističkih istraživanjakaznenih djela povezanih s vatrenim oružjem, forenzični eksperti iz područja

balistike i vještačenja vatrenog oružja i streljiva, eksperti iz po-dručja međunarodne policijske suradnje zaduženi za pitanjakrijumčarenja vatrenog oružja i predstavnici međunarodnih ko-mpanija u području forenzične obrade oružja i streljiva kojemje prisustvovao i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.Suorganizatori ovogodišnjeg četvrtog Simpozija su Ultra Elec-tronics Forensic Technology iz Kanade i Arquebus SolutionsLtd. iz Velike Britanije. Na ovogodišnjem simpoziju, koji nosinaslov Crime Gun Intelligence Focused on Results sudjelujeoko 300 stručnjaka iz brojnih država koji se bave kriminalitetomvezanim uz vatreno oružje, a osim njih na simpoziju sudjeluje iglavni tajnik Interpola Jurgen Stock.Republika Hrvatska je članica INTERPOL-a od studenog 1992.godine te je od početka svog članstva uspostavila sustav radaUreda Interpola u Zagrebu 24/7. PS za odnose s javnošću PU

dubrovačko-neretvanske, Andrijana Biskup

6 GlasGrada - 657 - petak 20.10. 2017.

GRAD DUBROVNIK PREPOZNAJE ZNAČAJINTERUNIVERZITETSKOG CENTRA

Daljnji razvoj suradnjeDaljnji razvoj suradnjeDaljnji razvoj suradnjeDaljnji razvoj suradnjeDaljnji razvoj suradnjeGradonačelnik Grada Dubrovnika MatoFranković u pratnji zamjenice Jelke Tepšić,privremene pročelnice UO za poslove gra-donačelnika Marijete Hladilo i privremene

pročelnice UO za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinke Ragužte suradnika primio je u prošli petak visoko međunarodno izaslanstvo Interuniverzitetskogcentra Dubrovnik predvođeno generalnim direktorom Prof. Krunoslavom Piskom i izvrš-nom tajnicom Nadom Bruer Ljubišić. Predstavnici IUC-a zahvalili su gradskoj upravi nakontinuiranom praćenju njihovih programa i iskazanoj podršci u djelovanju ovog neza-visnog centra za napredne studije, kao i istaknuli povijesnu ulogu Grada Dubrovnika uosnivanju Centra. Predstavili su i svoje planove i program rada u budućem razdoblju, teistaknuli ulogu Dubrovnika i IUC-a u razvijanju akademsko-znanstvenih projekata koji setiču mediteranske regije.

AKADEMIK KRASIĆ NA PRIJEMU KOD GRADONAČELNIKA FRANKOVIĆA

Inspiracija budućim generacijamaInspiracija budućim generacijamaInspiracija budućim generacijamaInspiracija budućim generacijamaInspiracija budućim generacijama

AKADEMIK PALJETAK NA PRIJEMU KOD GRADONAČELNIKA FRANKOVIĆA

Bogatim opusom zauvijek zadužio dubrovačku iBogatim opusom zauvijek zadužio dubrovačku iBogatim opusom zauvijek zadužio dubrovačku iBogatim opusom zauvijek zadužio dubrovačku iBogatim opusom zauvijek zadužio dubrovačku ihrvatsku književnosthrvatsku književnosthrvatsku književnosthrvatsku književnosthrvatsku književnostDubrovačkog književnika i akademika Luka Paljetka, povodom njegovog prijema u redovitočlanstvo u Europsku akademiju znanosti, umjetnosti i književnosti (AESAL) “Leonardo da Vin-ci”, primio je 16.listopada gradonačelnik Mato Franković. Gradonačelnik Franković čestitao jeakademiku Paljetku na uspjehu ističući kako je svojim bogatim opusom zauvijek zadužio du-brovačku i hrvatsku književnost te da ga veseli što su njegov rad i trud prepoznali i u Europskojakademiji znanosti, umjetnosti i književnosti. Akademik Paljetak zahvalio se gradonačelnikuFrankoviću na prijemu i potpori ističući kako je posebna čast biti u društvu časnih imena međukojima je više od 60 nobelovaca i nekoliko stotina najuglednijih svjetskih znanstvenika, umjet-nika i istraživača. Podsjetimo, povelja o članstvu akademiku Paljetku uručena je 11. listopada uDruštvu hrvatskih književnika u Zagrebu.

OBILJEŽENA 26. GODIŠNJICA POGIBIJEMALOLJETNOG DUBROVAČKOG BRANITELJA

Sjećanje na Josipa ZvonuSjećanje na Josipa ZvonuSjećanje na Josipa ZvonuSjećanje na Josipa ZvonuSjećanje na Josipa ZvonuU organizaciji Udruge maloljetnih dragovoljacaDomovinskog rata Dubrovačko-neretvanskežupanije, polaganjem vijenaca i paljenjem svijećakod spomen-obilježja na Pobrježju obilježena je26. godišnjica pogibije Josipa Zvone, najmlađegdubrovačkog branitelja stradalog tijekom obraneDubrovnika. U ime Grada Dubrovnika vijence supoložili privremeni pročelnik Upravnog odjela zaobrazovanje, sport, civilno društvo i socijalnuskrb Miho Katičić i gradski vijećnik Blaž Pezo.Vijence su položili i članovi obitelji, predstavniciudruga proisteklih iz Domovinskog rata te pred-stavnici Dubrovačko-neretvanske županije,pročelnica za međugeneracijsku solidarnost,branitelje i obitelj Nina Skurić te vijećnik AnteDamić. Josip Zvono se rodio u Dubrovniku 1974.godine, a poginuo je kod Pobrežja 17. listopada1991. godine u 17. godini života.

Dominikanca i akademika Stjepana Krasića, povodomobilježavanja 80. obljetnice njegovog rođenja, a koja će sesvečano obilježiti 2018. godine prigodnim znanstvenimzbornikom, primio je 12.listopada gradonačelnik Grada Du-brovnika Mato Franković. Prilikom prijema, gradonačelnikFranković je kazao kako je iznimno važno odati priznanjeakademiku Krasiću kako bi se i na taj način iskazala počasti zahvala za sve što je učinio za Dubrovnik i Hrvatsku. “Du-brovnik je uistinu ponosan što ima znanstvenika i sugrađan-ina kao što je akademik Krasić. Ne smijemo zaboraviti svešto ste učinili u našim najtežim trenucima za Dubrovnik iRepubliku Hrvatsku jer je Vaš utjecaj u Vatikanu bio odiznimne važnosti. Nadam se da će Vaš život i djelo biti in-spiracija i budućim generacijama koje će na isti način vol-jeti i živjeti ovaj Grad”, poručio je gradonačelnik Frankovićakademiku Krasiću naglasivši i podršku Grada Dubrovni-ka u organizaciji ovog velikog jubileja. Dominikanac i aka-demik Stjepan Krasić zahvalio se gradonačelniku Frank-oviću na podršci ističući kako je do sada napisao brojneradove kako bi što trajnije sačuvao bogatu povijest Du-brovnika i Hrvatske, ali i kako ima još puno projekata kojiga čekaju da ih privede kraju.

7GlasGrada - 657 - petak 20. 10. 2017.

8 GlasGrada - 657 - petak 20.10. 2017.

URED GRADONAČELNIKA

Prijem zaPrijem zaPrijem zaPrijem zaPrijem zaveleposlanicu Irskeveleposlanicu Irskeveleposlanicu Irskeveleposlanicu Irskeveleposlanicu IrskeVeleposlanicuIrske OliveHempenstallprimio je u služ-beni posjetgradonačelnikGrada Du-brovnika MatoFranković. Tije-kom prijema,gradonačelnikFranković i veleposlanica Hempenstallrazgovarali su o povijesnim turističkimrezultatima koje je ostvario Dubrovniku ovoj godini posebno se osvrnuvšina sigurnost destinacije.Gradonačelnik Franković kazao jekako je u današnje vrijeme u kojemuprevladava strah od terorizma iznim-no važno ulagati u sigurnost te pro-voditi aktivnosti koje će to osigurati i ubudućnosti.Veleposlanica Hempenstall je istaknu-la kako Dubrovnik kao biser Jadranau turističkom i u ekonomskom smisluprivlači sve više gostiju iz Irske, ali i po-tencijalnih ulagača te da se nada daće Hrvatska i Irska nastaviti razvijati jošjače partnerske odnose.

GRAD DUBROVNIK I DOM ZDRAVLJA DUBROVNIK

Pedijatrijska ambulanta u Mokošici i stan za smještaj pedijatraPedijatrijska ambulanta u Mokošici i stan za smještaj pedijatraPedijatrijska ambulanta u Mokošici i stan za smještaj pedijatraPedijatrijska ambulanta u Mokošici i stan za smještaj pedijatraPedijatrijska ambulanta u Mokošici i stan za smještaj pedijatra

VELEPOSLANICA SAD-A U OPROŠTAJNOM POSJETU GRADU DUBROVNIKU

Nastaviti razvijati i graditi prijateljske i partnerske odnoseNastaviti razvijati i graditi prijateljske i partnerske odnoseNastaviti razvijati i graditi prijateljske i partnerske odnoseNastaviti razvijati i graditi prijateljske i partnerske odnoseNastaviti razvijati i graditi prijateljske i partnerske odnose

U RADNOM POSJETU GRADU DUBROVNIKU

Izaslanstvo japanskog Centra za razvoj i promociju japanskih otokaIzaslanstvo japanskog Centra za razvoj i promociju japanskih otokaIzaslanstvo japanskog Centra za razvoj i promociju japanskih otokaIzaslanstvo japanskog Centra za razvoj i promociju japanskih otokaIzaslanstvo japanskog Centra za razvoj i promociju japanskih otoka

Gradonačelnik Grada DubrovnikaMato Franković, zamjenica gra-donačelnika Jelka Tepšić i privre-mena pročelnica Upravnog odjelaza poslove gradonačelnika Marije-ta Hladilo primili su 16.listopadaveleposlanicu SjedinjenihAmeričkih Država Julietu Valls Noy-es koja uskoro privodi kraju svojudiplomatsku misiju u Hrvatskoj.Na samom početku sastanka vele-poslanica Valls Noyes izrazila jezadovoljstvo dosadašnjom surad-njom s Gradom Dubrovnikom i Re-publikom Hrvatskom ističući i kakoje odnos Grada Dubrovnika premaobilježavanju i održavanju uspomene na pogi-biju državnog tajnika za trgovinu SAD-a Ronal-da Browna i još 34 putnika hvale vrijedan teistinski primjer prijateljskih odnosa.Tijekom prijema, gradonačelnik Franković iveleposlanica Valls Noyes razgovarali su obudućim projektima Grada Dubrovnika osvr-nuvši se posebno na projekte i aktivnosti ve-zane uz filmsku industriju i održivi turizam.Gradonačelnik Franković kazao je kako GradDubrovnik želi razvijati projekte i programekojima će se ići u smjeru dugoročnog,održivog turizma kojim će se zadovoljiti po-trebe i unaprijediti kvaliteta života lokalnogstanovništva, očuvati identitet Grada, ali i sdruge strane unaprijediti kvaliteta doživljaja

gostiju.Na održanom prijemu, gradonačelnik Frank-ović i veleposlanica Valls Noyes dotaknuli suse i teme zračne povezanosti Hrvatske sa SAD-om. Veleposlanica Valls Noyes kazala je kakoje upoznata s porastom broja dolazakaameričkih gostiju u Dubrovnik i Hrvatsku teda se nada da će američke kompanije, kojese bave zračnim prijevozom, što prije uvidjetipotrebu za povezivanjem s Dubrovnikom i Hr-vatskom.Gradonačelnik Franković zahvalio se velepo-slanica Valls Noyes na dosadašnjoj pomoći isuradnji ističući kako će Grad Dubrovnik nas-taviti razvijati i graditi prijateljske i partnerskeodnose s SAD-om.

Privremena pročelnica Upravnog odjela za urbanizam, prostornoplaniranje i zaštitu okoliša Jelena Lončarić i privremeni pročelnikUpravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Marko Miljanićprimili su 18.listopada u radni posjet peteročlanu delegaciju iz ja-panskog Centra za razvoj i promociju japanskih otoka (Center forResearch and Promotion of Japanese Islands). Cilj održanog sas-tanka je razmjena iskustava s otočnim destinacijama, razgovori o

aktualnim problemima i povezanosti osobito za udaljene otokekao i najvećim izazovima s kojima se susreću stanovnici na otoci-ma. Privremena pročelnica Jelena Lončarić upoznala je delegaci-ju iz Japana s otocima koji su pod administrativnom nadležnošćuGrada Dubrovnika kao i s njihovim specifičnostima. Kao jedan odnajvećih problema na otocima, privremena pročelnica Lončarićistaknula je odvodnju otpadnih voda ističući kako rješavanje tih

problema predstavlja veliki izazov za lokalnu samoupravu.Lončarić je kazala i kako je u izradi novi Zakon o otocima kojimće se definirati točni čimbenici i akteri koji će omogućiti daljnjirazvoj otoka.Privremeni pročelnik Marko Miljanić upoznao je delegaciju s tur-ističkim podacima Dubrovnika ističući kako dobri turistički rezu-ltati nose sa sobom i nove izazove koje je potrebno što prijesvladati jer turizam predstavlja glavnu gospodarsku granu kakou Dubrovniku tako i na otocima. Delegaciju iz japanskog Centraza razvoj i promociju japanskih otoka (Center for Research andPromotion of Japanese Islands) zanimala je i povezanost otokas Dubrovnikom kao i oblici i načini realizacije odgojno – obra-zovnih institucija na otocima te liječnička skrb.

Na temu pedijatrijske ambulante u NovojMokošici gradonačelnik Grada Dubrovni-ka Mato Franković sa suradnicima održaoje 13.listopada sastanak s ravnateljemDoma zdravlja Dubrovnik Brankom Bazda-nom. „Intencija Grada Dubrovnika je daMokošica kao najveće gradsko naseljekonačno dobije svoga pedijatra i spremnismo pružiti svu potrebnu pomoć Domu

zdravlja da tu namjeru provedemo u dje-lo“, kazao je gradonačelnik. Istaknuo jekako je Grad Dubrovnik već pronašao ade-kvatan prostor u svom vlasništvu koji ćeprepustiti Domu zdravlja za potrebu pedi-jatrijske ambulante. Prostor u Vinogradar-skoj ulici površine 150 kvadrata, ocijenjenoje, zadovoljava minimalne tehničke uvjeteza obavljanje zdravstvene djelatnosti, a

Grad je isti prije čina primopredaje spremani urediti. Osim prostora, Grad Dubrovnik ćeza potrebe smještaja liječnika pedijatrijskespecijalizacije Domu zdravlja na korištenjedodijeliti jedan stan u svome vlasništvu, tak-ođer na području Mokošice. O toj namjenigradonačelnik Franković je ravnatelja Ba-zdana već obavijestio dopisom od 4. listo-pada 2017. godine.

9GlasGrada - 657 - petak 20. 10. 2017.

10 GlasGrada - 657 - petak 20.10. 2017.

BOGAT PROGRAM GOOD FOOD FESTIVALA 2017.

Raznovrsnost okusa i doživljajaRaznovrsnost okusa i doživljajaRaznovrsnost okusa i doživljajaRaznovrsnost okusa i doživljajaRaznovrsnost okusa i doživljajasva četiri festivalska danasva četiri festivalska danasva četiri festivalska danasva četiri festivalska danasva četiri festivalska danaTuristička zajednica grada Dubrovnika zahvaljujesvim restoranima, wine barovima, hotelima iostalim objektima koji su podržali festival i svojimsudjelovanjem ga obogatiliProgram Good Food Festivala uključuje razna događanjakoja se održavaju sva četiri festivalska dana: Sajam zdravehrane i domaćih proizvoda na Pilama, Dane slavonske ku-hinje u restoranu Mimoza, Poslijepodnevni čaj u Hotelu Hil-ton, gastro ture ‘’Sights & Bites’’, posebnu festivalsku po-nudu slastica, vinokušnje ‘’In vino veritas’’ te posebnemenije od 100 kuna u 28 dubrovačkih restorana. Ovaraznovrsnost okusa i doživljaja nudi ponešto za svakogposjetitelja dubrovačkog gurmanskog festivala!Sajam zdrave hrane i domaćih proizvoda na Pilama kojije počeo proteklog ponedjeljka već je privukao veliki brojposjetitelja, a privlači ih iz godine u godinu. Mogu sepronaći domaći, ekološki uzgojeni i na tradicionalan načinpripremljeni proizvodi, probati i kupiti domaći džemovi,med, likeri, vino, sirevi, pršut i brojni drugi domaći proiz-vodi. Dani slavonske kuhinje u restoranu Mimoza tijekomčetiri festivalska dana prilika su za počastiti se tradicio-nalnim slavonskim jelima po izvornim slavonskim recep-tima, uz odabrana iločka vina, povoljne cijene, te neizostavnetamburaše za potpunu atmosferu.Program pod nazivom ‘Poslijepodnevni čaj u Hilton Imperi-al Hotelu’ obećava opuštanje i uživanje u finom čaju uz slat-ke i slane zalogajčiće poput: mini Scones od malina sa slat-kim vrhnjem, izbor Macaroonsa, čokoladne kolače, te nekeod zanimljivih vrsta mini sendviča: od krastavaca u kremsiru, do dimljenog lososa i maslaca ili od pršuta i Dijon sen-fa. Slatka festivalska ponuda omogućuje posjetiteljima fes-tivala da se zaslade slatkim delicijama i toplim napitkom popovoljnim cijenama. Poziv je to za isprobati neka od grad-skih mjesta za sladokusce: Pastry & cocktail bar Slatki kan-

tun - hotel More, slastičarnu Pupica,aperitiv bar Natali - Grand Hotel Park,restoran Tramonto - Sunset BeachDubrovnik.Gastro ture „Sights & Bites“ poseb-no su osmišljen izlet starom grad-skom jezgrom Dubrovnika, u trajan-ju oko dva sata, tijekom kojeg seupoznaju ukusni tradicionalni speci-jaliteti, istovremeno uživajući u priča-ma o fascinantnoj povijesti Dubrovni-ka. U malim grupama, obilazi se ikuša hrana na više mjesta, međukojima su i tri vrhunska dubrovačka

restorana koja nude predjelo, glavnojelo i desert, sve lokalne delicije. Vi-nokušnje u dubrovačkim vinskimbarovima - In vino veritas, nude se učetiri dubrovačka wine bara koja suih pripremila za ljubitelje dobre kapl-jice koji će u njima moći uživati zavrijeme Good Food Festivala. Matuš-ko wine bar, Gatsby wine and foodbar, wine bar Razonoda i wine barŠkar, priredili su posebne ponudecrnih, bijelih i pjenušavih vina uz

prateće zagriske.Festivalski meniji od 100 kuna većsu postali tradicija Good Food Festi-vala i neizostavni dio programa. Vr-ijedni kuhari tridesetak dubrovačkihrestorana posebno su za ovaj festi-val kreirali festivalske menije po cije-ni od 100 kuna. Restorani koji sudje-luju su: Azur, Banje Beach, Oyster &Sushi Bar Bota, Chihuahua CantinaMexicana, Dalmatino, Domino, Gats-by wine and food bar, Arsenal, In-credible India, Jezuite, Klarisa, Lajk,Magellan, Marijin Dvorac - Grand

Hotel Park, Beach bistro Miramare- Hotel Valamar Dubrovnik Presi-dent, Moskar, Nishta, Orka, Orsan,Pantarul, Porat, Rozario, Ruzmarin,Stara Loza, Taj Mahal - Hotel Lero,Taj Mahal - stara gradska jezgra,Tavulin i Zuzori.Turistička zajednica grada Du-brovnika zahvaljuje svim restorani-ma, wine barovima, hotelima i os-talim objektima koji su podržali fes-tival i svojim sudjelovanjem gaobogatili. Posebno zahvaljujemo

restoranima Mimoza, Kantenari, Po-rat i Hotelu Rixos Libertas, koji suomogućili da se u njihovim objekti-ma održavaju pojedina festivalskadogađanja i čiji djelatnici sudjelujusvojim znanjem i vještinama. Takođ-er zahvaljujemo partneru Electroluxna ustupljenoj mobilnoj kuhinji, kao iUdruzi Deša, Domu Marina Držića iTurističkoj i ugostiteljskoj školi koji sugodinama na različite načine dio fes-tivalskog programa.

U ORGANIZACIJI TURKISH AIRLINESA

Prezentacija Dubrovnika u LibanonuPrezentacija Dubrovnika u LibanonuPrezentacija Dubrovnika u LibanonuPrezentacija Dubrovnika u LibanonuPrezentacija Dubrovnika u LibanonuBliski Istok je za Hrvatsku i Dubrovnik relativno novotržište, ali vrlo zanimljivo i perspektivno, posebno uzimskom periodu zahvaljujući zrakoplovnoj kompanijiTurkish AirlinesZrakoplovna kompanija Turkish Airlines organizirala je uspješnuposlovnu radionicu i prezentaciju Hrvatske i Slovenije, za svoje part-nere, turističke agencije, koja se održala 12.listopada u Beirutu, Liba-non, u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom, turističkim zajed-nicama grada Dubrovnika i Zagreba, te nekoliko hrvatskih i slovenskihturističkih agencija. Riječ je o edukacijskim prezentacijama putem kojihsu sudionici detaljno bili upoznati s hrvatskom i slovenskom turističkomponudom, te poslovnoj radionici nakon prezentacija.Nakon uvodnog govora predstavnika Turkish Airlinesa o letovima kojipovezuju Hrvatsku i Sloveniju s Bliskim Istokom, direktorica Sektoraza sajmove i posebne prezentacije Hrvatske turističke zajednice, Re-nata Deželjin, održala je prezentaciju o bogatoj kulturnoj baštini, pr-irodnim ljepotama i turističkoj ponudi Hrvatske. Zagreb, kao poželjnu

turističku destinaciju posebno tijekom zime, s bogatim i raznolikimprogramom Adventa, predstavila je direktorica Turističke zajednicegrada Zagreba Martina Bienenfeld.Voditeljica Odjela za komunikacijske taktike Turističke zajednicegrada Dubrovnika, Sandra Milovčević, upoznala je nazočne s lje-potama i turističkom ponudom Dubrovnika te održala prezentacijus naglaskom na Dubrovnik Winter Festival i odličnu povezanost Du-brovnika i Beiruta tijekom zime letovima Turkish Airlinesa preko Istan-bula, četiri puta tjedno, a u ljetnim mjesecima svakodnevno. Nakraju prezentacije Dubrovnika, iznenađenje i oduševljenje je izaz-vao video najpoznatije libanonske pjevačice Najwe Karem, koji jesniman u Dubrovniku.Radionici je prisustvovalo 50-tak libanonskih turističkih agenata,aod hrvatskih predstavnika bile su prisutne turističke agencije Pentai Abacus iz Zagreba te iz Dubrovnika turističke agencije Amathus,Gulliver Travel i Supertours. U sklopu edukacijske prezentacijeodržana je i nagradna igra za sudionike, za koju su turističke zajed-nice grada Dubrovnika i Zagreba osigurale noćenja u destinacija-ma (u Dubrovniku Hoteli Valamar), dok je Turkish Airlines za na-gradnu igru osigurao aviokarte za dobitnike nagradne igre te sponzor-

irao avio karte svim hrvatskim sudionicima prezentacije i radi-onice. Dobitnici nagrada su predstavnici libanonskih agenci-ja Aeolos travel i CTS travel.Bliski Istok je za Hrvatsku i Dubrovnik relativno novo tržište,ali vrlo zanimljivo i perspektivno, posebno u zimskom peri-odu zahvaljujući zrakoplovnoj kompaniji Turkish Airlines.Dubrovnik i Istanbul povezani su direktnim letovima četiri putatjedno tijekom zimskih mjeseci, s odličnom zračnom vezom iza Beirut koja se nadovezuje na iste letove (s vremenskimrazmakom od samo 2 sata između letova). PredstavljanjeDubrovnika u Libanonu zasigurno ce pridonijeti povećanjuturističkih posjetas tog, za nas novog, turističkog tržišta. S.M.

11GlasGrada - 657 - petak 20. 10. 2017.

12 GlasGrada - 657 - petak 20.10. 2017.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

ODJEL ZA RURALNI RAZVOJ, GOSPODARSTVO I EU FONDOVE

Novi pročelnik Perica PušićNovi pročelnik Perica PušićNovi pročelnik Perica PušićNovi pročelnik Perica PušićNovi pročelnik Perica Pušićzapočeo s radomzapočeo s radomzapočeo s radomzapočeo s radomzapočeo s radomPročelnik Upravnog odjela za ruralni razvoj, gospodarstvo i EUfondove Perica Pušić započeo je s radom u Općini Konavle. Uokviru rada Upravnog odjela poseban naglasak će biti na dal-jnjem ruralnom razvoju Općine Konavle te učinkovitijem koriš-tenju fondova EU, posebice u dijelu motiviranja malih poduzet-nika i njihovih poduzetničkih projekata. Perica Pušić u OpćinuKonavle dolazi s pozicije Djelatnika za provedbu IPA Programaprekogranične suradnje Hrvatska-Crna Gora, u okviru Ministar-stva regionalnoga razvoja i fondova EU.

DOM KULTURE U CAVTATU

Ratna fotografija 1991.-1992.Ratna fotografija 1991.-1992.Ratna fotografija 1991.-1992.Ratna fotografija 1991.-1992.Ratna fotografija 1991.-1992. Toma Žanetića Toma Žanetića Toma Žanetića Toma Žanetića Toma ŽanetićaPovodom Dana Općine Konavle i 25. godiš-njice oslobođenja Konavala Općina Konavleorganizira otvorenje izložbe TomislavaŽanetića „Ratna fotografija 1991.-1992.“, uDomu kulture u Cavtatu, u četvrtak 19.listo-pada u 19 sati.Tomislav Žanetić rodio se u Kninu 1945. go-dine, a stalno mjesto boravka od 1955. god-ine mu je Cavtat. Gimnaziju i Višu turističkuškolu završava u Dubrovniku te radni životniciklus provodi u turističkom sektoru. Amater-ski se fotografijom počeo baviti iz obiteljskihrazloga, prvotno bilježeći rođendanske pro-slave svoje djece. Domovinski rat dočekao jes malim 135 mm filmskim foto aparatom Rol-lei 35. Vrijeme okupacije provodi u Cavtatugdje, u iznimno teškim uvjetima, s neznatnimresursima i svega nekoliko teško nabavljenihfilmskih traka, svojim fotografskim aparatom

uspijeva ovjekovječiti ono neizrecivo.Također, ‘špijunskim’ metodama, skrive-ni primjerice u teglama s marmeladom,filmovi pronalaze put iz okupiranogmjesta i potresne fotografije se objavlju-ju u Dubrovačkom vjesniku i SlobodnojDalmaciji. To je, naravno, imalo posl-jedice po autora koje dan danas osjeća.Budući da ovdje nije riječ o tipičnoj rat-noj fotografiji gdje snimatelj, iako ustrahu za svoj život, kameru slobodnokoristi, Tomislav Žanetić snima u tajnosti, iz napuštenih kuća, skrivajući se iza ljudi, raslinja,riskirajući da bude otkriven. Briga za bilježenjem paradoksalne situacije, u kojoj preostalimještani nastavljaju ‘normalno’ živjeti pod upravom okupatorske vojske u opljačkanom ispaljenom okruženju, na najvišoj je razini hrabrosti.Predstavljamo izbor iz serije fotografija snimljenih tijekom 1991. i 1992. godine u Cavtatu,Konavlima i Župi Dubrovačkoj.Riječ je o iznimnim fotografijama zanimljivim na više razina, prvenstveno s dokumentarnog,ali i s umjetničkog, povijesnog i sociološkog aspekta.

OVE SUBOTE POTPISIVANJE

Ugovor o sufinanciranju projekta izgradnje kanalizacijskog sustava MolunatUgovor o sufinanciranju projekta izgradnje kanalizacijskog sustava MolunatUgovor o sufinanciranju projekta izgradnje kanalizacijskog sustava MolunatUgovor o sufinanciranju projekta izgradnje kanalizacijskog sustava MolunatUgovor o sufinanciranju projekta izgradnje kanalizacijskog sustava MolunatDirektor Konavoskog komunalnog društva Marko Glavić će na Dan Općine Konavle, u subotu 21. listopada, u 13 sati u prostorijamaOpćine Konavle na Grudi potpisati s generalnim direktorom Hrvatskih voda Zoranom Đurokovićem ugovor o sufinanciranju. Osimsufinanciranja projekta izgradnje kanalizacijskog sustava Gruda, vrijednog 14,4 milijuna kuna predstavnici Konavoskog komunalnogdruštva i Hrvatskih voda potpisat će i ugovor o sufinanciranju projekta izgradnje kanalizacijskog sustava Molunat koji je trenutno upripremi.

DAN OPĆINE KONAVLE - PRIPADNICI POLICIJSKEUDRUGE BRANITELJA PU 91. I ONB UPLOVILI U CAVTAT

Sjećanje na 1992.Sjećanje na 1992.Sjećanje na 1992.Sjećanje na 1992.Sjećanje na 1992.

Uplovljavanjem broda Karaka s pripadnicima Policijske udruge braniteljaPU Dubrovnik 91. i pripadnika Odreda naoružanih brodova počelo jesvečano obilježavanje Dana Općine Konavle i 25. godišnjice oslobođen-ja.

Pripadnike udruge i ONB-akoji su sudjelovali u ratu i oslo-bođenju Konavala, dočekaloje izaslanstvo Općine Konav-le na čelu s načelnikomBožom Lasićem i predsjedni-kom Općinskog vijeća IvomSimovićem koji je i sam sud-jelovao u oslobađanju Konav-ala. Predstavnici udruge suujedno položili vijenac naspomenik dr. FranjuTuđmanu.Načelnik Općine KonavleBožo Lasić povodom počet-ka programa obilježavanja re-kao je kako je u posljednjih25 godina napravljeno puno,no kako je pred Konavlima

dug put usmjeren prvenstveno na mlade.”Ove godine slavimo 25. godina od oslo-

13GlasGrada - 657 - petak 20. 10. 2017.

ŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKA

ZA 2017./2018. ŠKOLSKU, ODNOSNO AKADEMSKU GODINU

Općina raspisala natječaj za stipendijeOpćina raspisala natječaj za stipendijeOpćina raspisala natječaj za stipendijeOpćina raspisala natječaj za stipendijeOpćina raspisala natječaj za stipendijeučenicima i studentimaučenicima i studentimaučenicima i studentimaučenicima i studentimaučenicima i studentima

AMATERSKA GLUMAČKA DRUŽINA „SVE ZA ŽUPU“

Probe za novu predstavuProbe za novu predstavuProbe za novu predstavuProbe za novu predstavuProbe za novu predstavu

Nakon komedije “Župski Romeo i Julija” amaterska glu-mačka družina „Sve za Župu“ započela je s provama zanovu predstavu. Priča je ponovo smještena u prošlostPostranja, ovaj put Buića, ali se razlikuje od komedijekoja nas je nasmijala prije dvije godine. Odnosi svekrvei nevjeste, sina i majke te dobrih susjeda su okosnicapriče koju ćemo uskoro gledati. Akteri radnje su tipičnižupski likovi: Pavo Plaćanin, supružnici Džive i Frano,tetka Mare i susjeda Jele .Autorica scenarija je profesor-ica Fani Perun voditeljica ove kazališne skupine koja irežira predstavu.

JUDO KLUB KONAVLE CAVTAT

Fran Obradović treći uFran Obradović treći uFran Obradović treći uFran Obradović treći uFran Obradović treći uHrvatskojHrvatskojHrvatskojHrvatskojHrvatskoj

Judo klub Konavle Cavtat nastupio je u Splituna prvenstvu Republike Hrvatske u judu, uzrastiU-16 i U-23, i osvojio brončanu medalju. Naprvenstvu je nastupilo 400 najboljih hrvatskih ju-daša u tim kategorijama. JK Konavle Cavtat naprvenstvu su predstavljali Fran Obradović i tren-er Matko Klarić. Fran Obradović je u kategorijido 38 kg u uzrastu U-16 osvojio izvrsno trećemjesto i brončanu medalju.

Općina Župa dubrovačka raspisala jenatječaj za stipendije učenicima i stu-dentima za 2017./2018. školsku,odnosno akademsku godinu. Riječ jeo tri kategorije stipendija, a dodijelitće se uspješnim i nadarenim učenici-ma i studentima, onima koji dolaze izobitelji slabijeg imovnog stanja čijamjesečna primanja ne prelaze1700,00 kn po članu obitelji, djeci kojasu ostala bez oba roditelja, te djecistradalnika Domovinskog rata. Ovegodine, kao i predhodnih, posebnosu istaknuta i deficitarna zanimanja uOpćini Župa dubrovačka koja su sese na temelju podataka Zavoda zazapošljavanje kao takva uvrstitila unatječaj za stipendije. Općina Župadubrovačka u ovoj školskoj odnos-no akademskoj godini dodijelit će oko

osamdeset stipendija za što će iz vlas-titog proračuna izdvojiti više od polamilijuna kuna. Natječaj je objavljen uovom broju Dubrovačkog vjesnika kaoi na službenim stranicama Općinegdje se može preuzeti i Zahtjev. Pri-jave za dodjelu stipendija dostavljajuse u zatvorenim omotnicama osob-no ili putem pošte na adresu: OpćinaŽupa dubrovačka, Vukovarska 48,20207 Mlini s naznakom „Natječaj zastipendije - ne otvarati!“ do 30. listo-pada svakim radnim danom od 09 do12 sati. Odsjek za društvene djelatnostina raspolaganju je za konzultacije i po-jašnjenja eventualnih nejasnoća veza-nih uz natječaj na broj telefona: 020487 481 i 020 487 485. Nepotpuneprijave i prijave izvan roka neće serazmatrati.

bođenja Konavala. Evociramo uspomene na rat,ali mislimo na budućnost.U posljednjih 25 godina se napravilo dosta, alimoramo još puno učiniti. Usmjeravamo se namlade obitelji kako bi stvorili uvjete za njih, a sveovo što smo do sada napravili daje nam razlogaza optimizam. Imamo dobru suradnju s državom,podržali su izgradnju kanalizacije u Moluntu, naGrudi, ustupaju nam Prevlaku za uređenje Muze-ja. Itekako imamo razloga za optimizam”, rekaoje Lasić.

14 GlasGrada - 657 - petak 20.10. 2017.

DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA

ŽUPAN I MINISTAR SLOŽNI:

Proizvođači moraju osiguravati usjeve,Proizvođači moraju osiguravati usjeve,Proizvođači moraju osiguravati usjeve,Proizvođači moraju osiguravati usjeve,Proizvođači moraju osiguravati usjeve,država će priznati 65 posto tih troškovadržava će priznati 65 posto tih troškovadržava će priznati 65 posto tih troškovadržava će priznati 65 posto tih troškovadržava će priznati 65 posto tih troškovaŽupan Nikola Dobroslavić i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić održalisu 18.listopada radni sastanak s predstavnicima općina i gradova s po-dručja županije na kojem je među ostalim bilo riječi o posljedicama ele-mentarnih nepogoda, a naglašeno je kako bi svi proizvođači trajnih nasa-da trebali osiguravati svoje usjeve za što EU i Republika Hrvatska priznaju65 posto troškova.”Teme sastanka bile su vezane uz sektor poljoprivrede, elementarne nep-ogode, program ruralnog razvoja, raspolaganje poljoprivrednim zemljištemi niz drugih stvari koje su ništa manje bitne od onih velikih, a koje mogupomoći da naši poljoprivrednici na području županije bolje i kvalitetniježive”, rekao je uvodno ministar Tolušić, a na novinarski upit o elementa-rnim nepogodama, kao i što Ministarstvo može učiniti po tom pitanju, odgo-vorio:”To je ono što smo nekoliko puta naglašavali na sastanku – još jednompozivam sve naše poljoprivrednike da u budućnosti osiguraju svoje usjevei trajne nasade. Država sufinancira osiguranje trajnih nasada sa 65 posto.Ove ćemo godine isplatiti određeni dio sredstava za elementarne nepo-gode, ali to ne može nadoknaditi one iznose koji su u toj nepogodi nastaline samo u Konavlima, već i u cijeloj Hrvatskoj. Ove godine smo imali sušu,poplavu, požar, tuču, mraz, sve što smo mogli imati. Jedini način da našipoljoprivrednici budu sigurni je osiguranje usjeva”, rekao je Tolušić.Župan Dobroslavić rekao je kako su čelnici općina i gradova ministra up-oznali sa specifičnim potrebama na svom području.”Sastanak je bio vrlo konstruktivan, dobar i kvalitetan. Imali smo širok razgo-vor o brojnim temama, potvrdili smo da je naša županija osim turistička iizrazito poljoprivredna županija. Imamo dolinu Neretve za ogromnu proiz-vodnju agruma koja je bitna za cijelu Hrvatsku, u Malostonskom zaljevumarikulturu, razvijeno vinarstvo koje je vrlo važno za državnu razinu. Go-vorili smo i o problemu elementarnih nepogoda. Ministar nastoji povećati

EUROPSKI TJEDAN REGIJA I GRADOVA U BRUXELLESU

Predstavljen ‘Savez za koheziju’Predstavljen ‘Savez za koheziju’Predstavljen ‘Savez za koheziju’Predstavljen ‘Savez za koheziju’Predstavljen ‘Savez za koheziju’Na 15. Europskom tjednu regija i gradova okupilo seviše od pet tisuća predstavnika lokalnih vlasti,stručnjaka i aktera u području regionalne politikeEuropske unijeU sklopu Europskog tjedna regija i gradova u Bruxellesu, u kojemje sudjelovao župan Dobroslavić sa suradnicima, službeno je pred-stavljen Savez za koheziju, koalicija onih koji smatraju da kohez-ijska politika EU mora ostati jedan od stupova budućnosti Unije.Savez, koji su osnovala vodeća europska udruženja gradova iregija i Europski odbor regija, poziva na to da se u okviru pro-računa EU-a nakon 2020. godine kohezijska politika učinisnažnijom, učinkovitijom, prepoznatljivom i dostupnom svim regi-jama EU-a.Župan Dobroslavić ovom je prilikom istaknuo kako je kohezijskapolitika temeljna politika EU.“Bez nje Europska unija ne bi ostvarila svoj puni smisao. Unatočpoteškoćama u provođenju, kohezijska politika mora opstati, tre-ba ju dalje razvijati, ali ona nema alternativu. Stoga je Savez zakoheziju dobrodošla inicijativa, još jedan snažan glas za kohez-ijsku politiku”, rekao je Župan.Također, u okviru Europskog tjedna regija i gradova predsjednikEuropskog odbora regija Karl-Heinz Lambertz održao je na ple-narnom zasjedanju prvi govor o stanju Europske unije sa stajališ-ta regija i gradova, a među temama su bili i izazovi s kojima će seu predstojećim godinama suočavati lokalne i regionalne vlasti upodručjima kao što su migracije, zapošljavanje i rast, klimatskepromjene, socijalna i teritorijalna kohezija i pokretanje Europskeplatforme za širokopojasnu mrežu.Inače, na 15. Europskom tjednu regija i gradova okupilo se višeod pet tisuća predstavnika lokalnih vlasti, stručnjaka i aktera upodručju regionalne politike Europske unije.

U DUBROVNIKU

Međunarodni kongres AquacultureMeđunarodni kongres AquacultureMeđunarodni kongres AquacultureMeđunarodni kongres AquacultureMeđunarodni kongres AquacultureEurope 2017.Europe 2017.Europe 2017.Europe 2017.Europe 2017.Na otvorenju međunarodnog kongresa Aquaculture Europe (AE),u utorak, 17.listopada, a koji se sastoji od znanstvene konferen-cije, izlaganja proizvoda i opreme za akvakulturu te radionica, aokupio je oko 1600 sudionika, nazočio je i župan dubrovačko-neret-vanski Nikola Dobroslavić zajedno s ministrom poljoprivrede Tomis-lavom Tolušićem. Župan Dobroslavić je u pozdravnom govoruistaknuo kako je Dubrovnik pravo mjesto za ovaj kongres iz višerazloga. ”To nije samo zbog dobre hrane i vina i naše kulture negozato što imamo dugu tradiciju u školjkarstvu i uzgoju ribe. NaSveučilištu u Dubrovniku imamo Odjel za akvakulturu, a ona jevažan segment stupa ”Plavi rast” u Strategiji EU za jadransku ijonsku regiju. Ona je esencijalni dio brojnih prekograničnih pro-grama i često tema u Odboru regija, ali i drugim tijelima EU”, rekaoje župan Dobroslavić. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić re-kao je kako prekomjerni izlov ugrožava morske vrste te kako ak-vakultura nudi dugoročna rješenja za stabilnu budućnost tog sek-tora.”Hrvatska Vlada vidi akvakulturu kao stratešku granu kojommožemo razvijati ribarsku industriju i sve ostale industrije koje senaslanjaju na tu industriju. Prošle godine smo imali proizvodnju od17 tisuća tona vrijednosti 110 milijuna eura. U EU više od 65 postopotrebe za ribom se uveze. Kroz uzgoj u akvakulturi možemo na-doknaditi te brojke”, rekao je ministar Tolušić.Europsko udruženje za akvakulturu (European Aquaculture Soci-ety – EAS) svake godine organizira ovaj najvažniji događaj za ak-vakulturnu industriju u Europi, a AE svake godine privuče više odtisuću sudionika iz oko 70 zemalja. Ove se godine AquacultureEurope 2017 pod nazivom “Cooperation for Growth” održava uDubrovniku od 17. do 20. listopada.

iznose koji se odobravaju za nadoknadu dijela štete. No, oninažalost neće biti toliki da mogu pokriti cijelu štetu. Složilismo se da je nužno osiguranje poljoprivrednih usjeva i tra-jnih nasada – elementarne se nepogode događaju i to se nemože izbjeći. EU i država odobrava 65 posto troškova osig-uranja, tako da poljoprivrednici trebaju osigurati svoje usjeve”,rekao je župan Dobroslavić te nabrojao neke od projekata uplanu ili realizaciji na jugu Hrvatske.”Već provodimo projekt navodnjavanja Donje Neretve, jedanprojekt je već odobren od EU fondova (Opuzen), sad idemoKoševo-Vrbovci, radit će se jedan sveobuhvatni projekt kojiće osigurati zadržavanje slatke vode u dolini Neretve i borbuprotiv zaslanjenja. Također smo prijavili projekt centra ko-mpetencije za agrume u dolini Neretve. Vjerujem da ćemoproći na tom natječaju za EU sredstva i to su dva najvažnijaprojekta koja imamo u vidu, kao i ribarske luke u Vela Luci iSustjepanu”, rekao je Dobroslavić.

15GlasGrada - 657 - petak 20. 10. 2017.

Župan čestitao akademikuŽupan čestitao akademikuŽupan čestitao akademikuŽupan čestitao akademikuŽupan čestitao akademikuLuku PaljetkuLuku PaljetkuLuku PaljetkuLuku PaljetkuLuku PaljetkuŽupan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobro-slavić uputio je čestitku akademiku Luku Paljet-ku povodom primanja povelje o redovitom član-stvu u Europskoj akademiji znanosti, umjetnosti iknjiževnosti (AESAL) ‘Leonardo da Vinci’.“Poštovani gospodine Paljetak,S radošću sam primio vijest kako ste postali re-doviti član Europske akademije znanosti, umjet-nosti i književnosti (AESAL) ‘Leonardo da Vinci’.Ovo međunarodno priznanje još je jedna potvrdaVašeg dugogodišnjeg uspješnog stvaralaštva,kojim ste zadužili naš grad, našu županiju i cijeluLijepu našu. Vaš doprinos našoj umjetnosti jeneprocjenjiv, a uvjeren sam kako će Vam članst-vo u ovoj prestižnoj organizaciji biti dodatni poti-caj te kako ćete nastaviti raditi s istom predanošćukao i dosada.U ime Dubrovačko-neretvanske županije i svojeosobno upućujem Vam najiskrenije čestitke.Župan Nikola Dobroslavić”

IZRADA NACIONALNE RAZVOJNE STRATEGIJEREPUBLIKE HRVATSKE

Budućnost sadašnjih iBudućnost sadašnjih iBudućnost sadašnjih iBudućnost sadašnjih iBudućnost sadašnjih isvih budućih generacijasvih budućih generacijasvih budućih generacijasvih budućih generacijasvih budućih generacijaMinistarstvo regionalnog razvoja i fondova EU sre-dinom mjeseca listopada započelo je aktivnostivezane za izradu Nacionalne razvojne strategijeRepublike Hrvatske do 2030. godine, kao prvogcjelovitog i sveobuhvatnog akta strateškogplaniranja od osnutka RH.Tako je 16. listopada u Zagrebu, u prostorijamaMRRFEU, održan prvi sastanak predstavnika Min-istarstva i svih regionalnih koordinatora, koji pred-stavljaju značajne dionike u upravljanju razvojem,ali i važnu poveznicu Ministarstva s dionicima naregionalnim i lokalnim razinama. Na sastanku jesudjelovala i predstavnica DUNEA-e. Strategijaće odrediti budućnost sadašnjih i svih budućihgeneracija te je stoga već na samom početkuprocesa potrebno kod građana stvoriti visokurazinu svijesti o tome da uspješna provedba cil-jeva Strategije ovisi o aktivnom, odgovornom iusmjerenom djelovanju svih društvenih skupina ipojedinaca.Prva faza izrade strategije obuhvaća oblikovanjevizije Republike Hrvatske u kakvoj bi hrvatskigrađani željeli živjeti 2030. godine. Za oblikovan-je vizije pod sloganom „HRVATSKA KAKVU ŽELI-MO“, do kraja listopada i studenog 2017. provestće se osam participativnih događanja koja bi tre-bali okupiti oko 800 građana iz svih dijelova Hr-vatske, vodeći računa o geografskoj pokrivenos-ti te sudjelovanju svih relevantnih društvenih sk-upina (javni, privatni, civilni sektor, akademskazajednica i šira javnost).Ovaj događaj, odnosno radionica u Dubrovačkoneretvanskoj županiji planira se održati početkommjeseca studenog. Točno mjesto i vrijeme radi-onice, kao i pozivi dionicima, uskoro će biti ob-javljeni od strane organizatora - Ministarstva re-gionalnog razvoja i fondova EU i RRA DUNEA-e,regionalnog koordinatora.

ŽUPAN DOBROSLAVIĆ I IRSKA VELEPOSLANICA

O Pelješkom mostu i turizmuO Pelješkom mostu i turizmuO Pelješkom mostu i turizmuO Pelješkom mostu i turizmuO Pelješkom mostu i turizmuŽupan dubrovačko-neret-vanski Nikola Dobroslavićprimio je u ponedjeljak,16.listopada, veleposlan-icu Irske u Republici Hr-vatskoj Nj.E. Olive Hemp-enstall, a na sastanku semeđu ostalim razgovara-lo o pozitivnom utjecajuizgradnje Pelješkog mos-ta na jug Hrvatske, ali idrugim aspektima razvo-ja županije.Župan Dobroslavić vele-poslanicu je upoznao sgospodarskim značajka-ma Dubrovačko-neretvanske županijes naglaskom na potrebi prometne pov-ezanosti kao pretpostavke budućegrazvoja, a kao najvažniju gospodarskugranu istaknuo je turizam, ali i poljo-privredu posebice u dolini Neretve.Naglasio je i kako bi Pelješki most, zakoji je veleposlanica bila posebno zain-teresirana, trebao biti izgrađen u sl-jedećih nekoliko godina.”Pokušavamo prošiti turističku sezonuizvan ljetnih mjeseci s naglaskom nakongresni turizam. U Dubrovniku je po-trebno regulirati prekomjerni brojdnevnih posjetitelja s brodova nakružnim putovanjima jer zbog velikihgužvi nitko ne može u potpunostidoživjeti našu kulturu i tradiciju”, rekao

je Župan te istaknuo kakosu osim Dubrovnika pop-ularna turističko-kulturnaodredišta primjerice i Stonte Korčula.Veleposlanica je istaknulakako je svake godine sveviše turista iz Irske u Du-brovniku te kako su joj pri-likom imenovanja skrenulipozornost na ljepote jugaHrvatske. Napomenula jekako se irska ekonomijadobro oporavlja nakon sv-jetske krize, a zanimalo jekakva je situacija u našoj

županiji vezano za demografiju. ŽupanDobroslavić joj je odgovorio kako smou boljem položaju po tom pitanju od os-tatka Hrvatske, ali naglasio kako je toosjetljiva problematika kojoj treba prom-išljeno pristupati.Veleposlanica je ustvrdila kako je trendpada nataliteta prisutan u cijeloj Europipa tako i Irskoj, a dodala je kako i Irska,poput Hrvatske bilježi porast broja tur-ista zbog snimanja popularnih filmova iTV serija.”Nekad se to čini površno sagledava-jući povijest i kulturu, no svi oni koji dođuovdje zbog takvih razloga ponesu i bar-em malo kulture i povijesti natrag sasvog odmora”, zaključila je Olive Hemp-enstall.

U UREDU DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE U BRUXELLESU

Nastavlja se program prakse za mladeNastavlja se program prakse za mladeNastavlja se program prakse za mladeNastavlja se program prakse za mladeNastavlja se program prakse za mlade

Dubrovačko-neretvanska županija i Regionalna razvojna agencija DUNEA već šestgodina provode program prakse za mlade iz županije te je kroz Predstavnički uredDNŽ u Bruxellesu do sada prošlo ukupno 60 mladih. Upravo je završen i posljednjiovogodišnji krug prakse, koju je posljednja dva tjedna pohađalo četvero dubrovačkihstudenta. Naime, sve tri visokoobrazovne institucije koje djeluju u Dubrovniku –Sveučilište u Dubrovniku (UNIDU), Rochester Institute of Technology Croatia (RITCroatia) te Međunarodno Sveučilište LIBERTAS, na temelju potpisanog Spora-zuma o suradnji s DUNEA-om, svoje studente šalju na praksu u ured DNŽ u Brux-elles. Praksa u Bruxellesu je vrlo korisno iskustvo i izvanredna mogućnost učenja onačinu rada i funkcioniranja same EU kao i njezinih institucija te daje bolji uvid umogućnosti koje se Hrvatskoj, njezinim županijama, gradovima, ali i građanimanude kao članici EU-a. U 2017. godini ukupno je odrađeno 11 praksi, a novi pozivza praksu u Bruxellesu se očekuje početkom 2018. godine.

16 GlasGrada - 657 - petak 20.10. 2017.

U POVODU 25. OBLJETNICE OSLOBAĐANJAJUŽNE HRVATSKE

Na HRT-u dokumentarniNa HRT-u dokumentarniNa HRT-u dokumentarniNa HRT-u dokumentarniNa HRT-u dokumentarnifilm film film film film Deblokada DubrovnikaDeblokada DubrovnikaDeblokada DubrovnikaDeblokada DubrovnikaDeblokada DubrovnikaU povodu 25. obljetnice deblokade Dubrovnika ioslobađanja najjužnijih dijelova Republike Hr-vatske Odjel za dokumentarnu proizvodnju Hr-vatske radiotelevizije (HRT) pripremio je dvodijelnidokumentarni film Deblokada Dubrovnika koji ćebiti prikazan na Prvome programu Hrvatske televiz-ije (HRT – HTV 1) u subotu 28. listopada s počet-kom u 21.55 i nedjelju 29. listopada s početkom u21.00.Još u rujnu 1991. godine Dubrovnik i njegova okol-ica napadnuti su iz smjera Crne Gore i Hercego-

vine. U brzome je naletu nadmoćnijaJugoslavenska narodna armija (JNA)zaposjela prostor od Prevlake do Sto-na, a blokirani se Dubrovnik našao poddivljačkim topovskim udarima. Sarajevs-ko primirje početkom 1992. godinedonijelo je zatišje, ali se rat prenio u sus-jednu Bosnu i Hercegovinu. Ondje sujugovojska i srpski teroristi željeli izbitina Neretvu te je hrvatski jug trebao os-tati potpuno odsječen od ostatka države.U tim je okolnostima u travnju 1992.godine ustrojeno zapovjedništvojužnoga bojišta s generalom JankomBobetkom na čelu, koji je odmahučvrstio obranu i prešao u napad. Op-

eracijom Čagalj usmjerenomprema Mostaru neprijatelj jezaustavljen i odbačen od do-line rijeke Neretve, a operaci-jom Tigar deblokiran je Du-brovnik.Ipak, nevolje stanovnika du-brovačkoga područja prestalesu tek u listopadu 1992. god-ine nakon oslobađanja Konav-ala. Naime, pobjede Hrvatskevojske dovele su do spora-zuma na britanskoj fregatiAvenger, prema kojemu je ok-upatorska jugoslavenska vojs-

DUBROVAČKE LJETNE IGRE

Imenovani pomoćnici intendantice Dubrovačkih ljetnih igaraImenovani pomoćnici intendantice Dubrovačkih ljetnih igaraImenovani pomoćnici intendantice Dubrovačkih ljetnih igaraImenovani pomoćnici intendantice Dubrovačkih ljetnih igaraImenovani pomoćnici intendantice Dubrovačkih ljetnih igaraNa prijedlog Dore Ruždjak Podolski, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek imenovala je pomoćnike intendanticeDubrovačkih ljetnih igara. Pomoćnikom za dramski program imenovan je kazališni redatelj Saša Božić, zaglazbeni program dirigent Tomislav Fačini dok je pomoćnicom za inovativne kulturne prakse imenovanamuzikologinja Karolina Rugle

- Odabrala sam tri pomoćnika jervjerujem u timski rad i smatram dasu Dubrovačke ljetne igre poligon zadijeljenje i multipliciranje kreativnos-ti. Uvođenjem dodatnog člana tima,pomoćnice za inovativne kulturneprakse, najavljujem promjene u pro-gramskim smjernicama nadovezu-jući se na tendencije koje su Igre raz-vijale i u prošlosti, a danas ukazujuna mobilnost i komunikativnost ide-ja, privlačenje novih publika, umrežavanjehrvatskih i europskih umjetnika, propitivan-je nove ambijentalnosti s naglaskom na afir-maciji interdisciplinarnih i edukacijskih pro-grama. S punim povjerenjem i uz istovjet-nost vizije i misije festivala krećemo zajed-nički prema cilju ostvarivanja što boljih rezu-ltata na planu promicanja hrvatskih pona-jboljih umjetničkih vrijednosti kao i međun-arodne prepoznatljivosti – kazala je tim pov-odom intendantica Dora Ruždjak Podolski.Saša Božić ostvario je niz samostalnih ka-zališnih projekata i režija iz čega se izdva-jaju skup: igre na Dubrovačkim ljetnim ig-rama u koprodukciji s Art radionicom Laza-reti, Glorija Ranka Marinkovića u Teatru ITD,Nora Henrika Ibsena u HNK u Zagrebu,Gospođa Bovary u GDK Gavella te(Pret)posljednja panda ili statika u ZKM-u.Osnivač je i umjetnički voditelj kazališnegrupe de facto čiji se projekti bave

istraživanjem granica između kazališta, ple-sa i performansa. Svoje kolaboracijske pro-jekte uspješno i redovito predstavlja ubrojnim europskim kazališnim institucijamate na domaćim i inozemnim festivalima.Njegovo polje djelovanja je raznorodno iobuhvaća kazališnu režiju, dramaturgiju,koreografiju i kreiranje dramskih tekstovate organizaciju promotorskih kulturnih akcijai strateško planiranje kulturnih projekata.Docent je na Katedri scenskog pokreta priOdsjeku glume Akademije dramske umjet-nosti u Zagrebu. Tomislav Fačini nastupaoje s gotovo svim hrvatskim ansamblima, asa simfonijskim orkestrima HRT-a i RTV-aSlovenije je, osim koncerata, ostvario brojnesnimke za nosače zvuka, film i fonoarhive.Od 2014. glavni je dirigent Dubrovačkogsimfonijskog orkestra, dok je ove godinepreuzeo umjetničko vodstvo Zbora HRT-a.Ujedno je i umjetnički voditelj uglednog

ansambla Antiphonus s kojim je nastu-pao na Dubrovačkim ljetnim igrama.Ostvario je više prvih suvremenih izved-bi hrvatskih starih majstora i praizveobrojna nova djela, promovirajući u sva-koj prigodi hrvatsku glazbu. Redovni jeprofesor na Odsjeku za dirigiranje, har-fu i udaraljke Muzičke akademije uZagrebu. Diplomirana muzikologinjaKarolina Rugle autorica je kritika, člana-ka i prijevoda tekstova s područjaglazbe i muzikologije te programskih

publikacija i festivalskih kataloga. Radila jeu produkciji i organizaciji hrvatskih ansam-bala i orkestara te nekoliko međunarodnihfestivala, uključujući Muzički biennaleZagreb posljednjih deset godina. Radila jeu Hrvatskom društvu skladatelja te je pro-teklih nekoliko godina bila producenticaCantus Ansambla, sudjelujući u program-skom oblikovanju koncertnih sezona,glazbenih i glazbeno-scenskih projekata,međunarodnih suradnji Društva i gostovan-ja ansambla, uključujući i europske pro-jekte. Autorica je televizijskih priloga i emisi-ja, intervjua te brojnih tematskih tribina iokruglih stolova. Vanjska je suradnica Hr-vatske radiotelevizije kao autorica i voditel-jica na 3. programu Hrvatskog radija.Pomoćnici su imenovani 10. listopada 2017.na mandat koji je vezan uz trajanje manda-ta intendantice, odnosno do 30. kolovoza2019. godine.

ka morala napustiti Konavle, no kako bise spriječilo da srpske parapostrojbe izzaposjednutoga dijela Hercegovinepreuzmu položaje jugovojske, u listo-padu je, lošemu vremenu unatoč, u noćiizveden uspješni pomorski desant naCavtat. Zatim je, za samo nekoliko dana,Hrvatska vojska izbila na granicu s Crn-om Gorom te Bosnom i Hercegovinomi tako oslobodila najjužniji dio Hrvatske.U luci Gruž 29. listopada 1992. godinesvečanim je postrojavanjem i prijavkomgenerala Janka Bobetka predsjednikuRepublike Hrvatske dr. Franji Tuđmanuoznačen završetak vojnih operacija zadeblokadu i oslobađanje Dubrovnika inajjužnijih dijelova Republike Hrvatske.Redatelj je dokumentarnoga filma De-blokada Dubrovnika Danko Volarić, sce-narist Jakša Raguž, producent MarkoKaić, pomoćnica redatelja Renata Tijan-ić, snimatelj slike Tomislav Trumbetaš,snimatelj tona Željko Dudić, rasvjetljivačDomagoj Vranar, a urednica LjiljanaBunjevac Filipović.Osim na Prvome programu Hrvatsketelevizije (HRT – HTV 1) dokumentarnifilm Deblokada Dubrovnika bit će dos-tupan i putem mobilnih uređaja, tabletai računala s pomoću multimedijskeusluge HRTi. Hrvatska radiotelevizija

17GlasGrada - 657 - petak 20. 10. 2017.

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA

Hrvatski u srcu i Dani blatske lumblijeHrvatski u srcu i Dani blatske lumblijeHrvatski u srcu i Dani blatske lumblijeHrvatski u srcu i Dani blatske lumblijeHrvatski u srcu i Dani blatske lumblijeU Hrvatskoj maticiiseljenika podružnicaDubrovnik, u utorak17. listopada je upril-ičeno predstavljanjeudžbenika i radnebilježnice “Hrvatski usrcu - udžbenik za hr-vatsku nastavu u in-ozemstvu od 1.- 4.razreda osnovneškole” autorice DijaneAnčić u izdanju Škol-ske knjige i najava 6. Danablatske lumblije, manifestacijekoja se već treću godinu najavl-juje i prezentira u Dubrovniku.Kao domaćin svima prisutnima seobratila Maja Mozara, voditeljicaHMI podružnica Dubrovnik kojaje izrazila zadovoljstvo nastavkomdosadašnje dobre suradnje saustanovom u kulturi Blatski fižuli iTurističkom zajednicom općineBlato. Samu autoricu DijanuAnčić, učiteljicu u OŠ Blato pred-stavio je ravnatelj Osnovne školeBlato i predsjednik Odbora općin-skog vijeća općine Blato zameđuopćinsku, međudržavnu isuradnju sa iseljenicima Tonći Pa-dovan nakon čega je sama au-torica predstavila udžbenik i rad-nu bilježnicu za koje je naglasila

da obiluju sadržajima iz hrvatskekulturne baštine pa se primjericeuz abecedu učenici upoznaju sprirodnom i kulturnom baštinomRepublike Hrvatske. Uz sadržajeza učenje hrvatskog jezika uudžbenik su integrirane i glazbe-na i likovna kultura te priroda idruštvo. Udžbenik u potpunostiprati Kurikulum hrvatske nastaveu inozemstvu. Nakon predstavl-janja udžbenika prisutnima su seobratile Maja Šeparović i IvanaSardelić kao predstavnice orga-nizatora same manifestacije, sveprisutne pobliže upoznale sablatskom lumblijom, njenimznačenjem i posebnostima, na-javile nastavak programa 6. danablatske lumblije i pozvale sveprisutne da im se pridruže u Blatu

28. listopada na izložbi, degustaciji i proglašenju najboljeblatske lumblije u 2017. godini. A za sve one koji neće biti umogućnosti im se pridružiiti donosimo recept preuzet iz knjigeBlatska trpeza autora Rade Kaštropila Culića, Blato 1995. god-ina.Recept za blatsku lumbliju:TUKA PARIĆAT / TREBA PRIPREMITI3 kilograma muke (brašna)80 dag cukara (šećera)20 dkg kvasa2 roze mušćade (muškatni oraščić)2 kesice kanele (cimet)10 kartela vanilin cukara (vrećice vanilin-šećera)2 dag aniža (anis)20 dkg poprženih mindela i oraha / 20 dkg poprženih bademai oraha1 bočica ekstrakta / 21-24 zrnca anisa rastopljenih u toploj vodi1 ćikara ulja (šalica)1 ćikara varenika (šalica soka od grožđa koji se dobije tijekomvrenja mošta)5 dl ruma2 zlice rakije travarice (žlica)prst soli razmućene u mlakoj vodi / prstohvat solikoricu od lemuna i naranče / naribana korica limuna i narančesuhice od grozja po želji / grožđice po željiParićavanje ide ovako / priprema ide ovakoPosebno se podmisi kvas s malo cukara, muke, mlika i pustida se digne. Zatim se u muku stave svi ostali sastojci, polakose misi uz dodavanje uzdignutog kvasa. Kad se dobro izmisi,onda se palako dodaje varenik u kojemi se prin rastopi cukar.Potrebno je zamijesiti kvas sa šećerom, brašnom, mlijekom itijesto ostaviti da se udvostruči. Nakon toga se u brašno um-ijese svi ostali sastojci, polako se miješa uz dodavanje kvasa.Kad se dobro promiješa, dodaje se varenik u kojem se pre-thodno rastopio šećer.Treba dobro misit, i to najmanje po ure. / Tijesto treba dobromijesiti i to najmanje pola sata. Tijesto se ostavi u toplom dok

se ne udvostruči. Potom se ob-likuju u lumbliju (male kruščićekao što su sirnice). Odlože sena dasku ili stol koju smo prekrilitkaninom Između svakog ko-mada lumblije treba biti komadtkanine da se ne zalijepe jednauz drugu. Ostavu se da seponovno udvostruče. Kad seudvostruče, peču se u toplojpećnici na umjerenoj tempera-turi (160-180 stupnjeva).Nakon što se ispeču, namažuse varenikom. Kad lumblija up-ije varenik, posipa se šečeromu kojeg je nadodan vanilinšećer.

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA DUBROVNIK

Skulpture iz Zbirke umjetnina fra Rafaela RomićaSkulpture iz Zbirke umjetnina fra Rafaela RomićaSkulpture iz Zbirke umjetnina fra Rafaela RomićaSkulpture iz Zbirke umjetnina fra Rafaela RomićaSkulpture iz Zbirke umjetnina fra Rafaela Romićapoložaju, također s oznakama kraljevskevlasti u rukama, zatim medalja bana Josi-pa Jelačića i portretna bista AnteStarčevića. Religijsku grupu motiva čineprizori Navještenja i Kristove muke i smrtiu formi pune skulpture ili reljefa, a znako-vito je spomenuti i nekoliko figura žene sdjetetom koje odražavaju materinstvo, tak-ođer u punoj formi i reljefu. Majčina ljubavjedna je od najsnažnijih apstraktnih slikaili podteksta Svetog pisma, odražena uMarijinoj ljubavi za Isusa i njenoj boli zboggubitka sina pa možemo smatrati kako iove skulpture, primarno sekularne pod-loge, na suptilan način sadržavaju vjerskupripadnost i zanos.“Izložba ostaje otvorena do 20. studenoga.

U Hrvatskoj matici iseljenika u Dubrovniku,otvorena je izložba skulptura iz Zbirke fraRafaela Romića na kojoj je predstavljenodvadeset skulptura i reljefa u bronci nekihod najvažnijih hrvatskih umjetnika 20. stol-jeća, poput Ivana Meštrovića, Iva Rendića,Roberta Frangeša Mihanovića, kipara AnteStarčevića i drugih.U govoru na otvorenju, fra Rafael Romićistaknuo je kako je „ovaj prostor Matice isel-jenika najprikladnije mjesto za ovakvuizložbu jer ova ustanova već godinamastvara i čuva poveznice hrvatskog narodas domovinom. Kultura je ta koja povezuje

domovinsku i iseljenu Hrvatsku. Više je Hr-vata izvan domovine, a mi zapravo niti neznamo koliko nas ima. Duhovnici su ti kojimoraju čuvati identitet nas Hrvata u iseljeništ-vu.“Povjesničar umjetnosti Marin Ivanović u kat-alogu izložbe zapisao je: „Skulpturalna dje-la iz ove zbirke, pohranjena u franjevačkomsamostanu u Dubrovniku, odražavaju vjers-ki i nacionalni naboj u kojemu su podjedna-ko prisutni ponos i nostalgija zbog slavnehrvatske prošlosti, o čemu svjedoči prikazkralja Tomislava na konju s regalijama urukama, reljef kralja Tomislava u sjedećem

18 GlasGrada - 657 - petak 20.10. 2017.

OD 15. LISTOPADA DO 15. STUDENOGA

Mjesec knjige u Dubrovačkim knjižnicamaMjesec knjige u Dubrovačkim knjižnicamaMjesec knjige u Dubrovačkim knjižnicamaMjesec knjige u Dubrovačkim knjižnicamaMjesec knjige u Dubrovačkim knjižnicamaMjesec hrvatske knjigeodržava se od 15. listopa-da do 15. studenoga, aovogodišnja centralnatema je enciklopedistika.Pokrovitelj manifestacije jeMinistarstvo kulture Re-publike Hrvatske, a orga-nizator su Knjižnice gradaZagreba. Riječ je o nacio-nalnoj manifestaciji kojaveć više od dva desetljećauspješno promiče knjigu ičitanje, ali i knjižnice iknjižnične usluge kaodruštvenu vrijednost. Tijekom mjese-ca knjige knjižnice, uz one redovne,organiziraju i brojne dodatne aktivnostii programe pa će tako i Dubrovačkeknjižnice u idućih mjesec dana bitipozornica za mnogobrojna događan-ja. Program je već tradicionalnopodijeljen na onaj namijenjen djeci, teprogram za odrasle.U nedjelju, 15. listopada, lutkarskadružina Ogranka Mokošica gostova-la je s predstavom „Vilenjak tvrdogla-vac“ na dječjem odjelu Opće bolniceDubrovnik. Aktivnosti Ogranka Moko-šica nastavljene su u utorak progra-mom „Čitaj mi“, a riječ je o čitaonica-ma koje se u 8:30 održavaju u Domuza starije osobe u Dubrovniku.Za najmlađe sugrađane, u srijedu, 18.listopada, održala se kreativna radion-ica za djecu „Likovnica“ u Odjelu zadjecu i mlade Narodne knjižnice Grad.Program za odrasle započeo je uponedjeljak, 17. listopada, predstavl-janjem novog broja godišnjaka “Liter-at” u izdanju Društva dubrovačkihpisaca u Čitaonici Narodne knjižniceGrad.Utorak je rezerviran za Putositnice

utorkom. Goran Blažević (foto iznad)pješačio je od Jordana do Hrvatske,a namjera mu je bila pratiti putove pokojima su se kretale izbjeglice iz Sirijei Iraka. Iskustva sa svog pe-tomjesečnog hodanja pretočio je uknjigu pod nazivom „Svilim“, koju jeovom prigodom predstavio du-brovačkoj publici. Putopisno preda-vanje je popraćeno fotografijama i vid-eo zapisima s Blaževićevog putovan-ja.Motivirajuće predavanje i promocijaknjige Ivane Plechinger “Ono što os-taje, uvijek ljubav je” bilo je narasporedu u srijedu. Vikend programzapočinje u petak predstavljanjem kn-jige Iva Oreškovića „Dankad je umro prijatelj. Knjigaje u izdanju Društva du-brovačkih pisaca.Prvi tjedan Mjeseca hr-vatske knjige Dubrovačkeknjižnice zaključit će autor-skom večeri Duške Mušićkoja će u društvu s NataliŠarić Trkuljom i ĐurđicomMarinić te gostimaiznenađenja predstaviti

svoje knjige „Valunzi“ i „Mamac za lignju“.Sve dodatne informacije o događanjima u Mjesecuknjige u organizaciji Dubrovačkih knjižnica dostupnesu na internetskoj i Facebook stranici Dubrovačkihknjižnica. Ana Pendo

Program za odrasle donio je predstavljanje novog broja godišnjaka „Literat“u ponedjeljak, 16. listopada, u Čitaonici Narodne knjižnice Grad. Zbornik supredstavili Boris Njavro i tajnik Društva Vinko Rožić. Članovi Kazališne družine„Kolarin“ Tajana Martić i Ante Tonći Đurković su prisutnim čitali odabranedijelove tekstova, dok je za glazbeni ugođaj bio zadužen jedan od članovaDruštva koji objavljuje pod pseudonimom Galaktički Vapaj.

19GlasGrada - 657 - petak 20. 10. 2017.

POVIJESNA GODINA U SEKTORU TRGOVINE

Mnogi se rekordni uspjesi u poslovanju dubrovačkezračne luke ispisuju ove godine. Tako je i u sektoru trgo-vine koja do kraja 2017. očekuje oko 12,5 milijuna euraprometa, uz naglasak kako već niz godina porast prome-ta u shopu nije pratio porast broja putnika na aerodro-mu, a kamoli ga i premašio, a što se u ovoj sezoni do-godilo. Promet u shopu je porastao za fantastičnih 18%,dok je za očekivati kako će putnički promet do kraja go-dine biti između 12 i 14%.

- Zasluge za prihod iovakav uspjeh u poslo-vanju trgovine koji se nebilježi od ulaska u Eu-ropsku uniju 2013., val-ja svakako pripisatiopćem trendu porastaturista kako kod nastako i u cijeloj regiji, pa išire, mada nikako nesmijemo izostaviti ni re-konstrukciju prostora tr-govine sa novim dizajn-om namještaja zadomaću robu na sa-mom ulasku u shopkojeg potpisuje mlada

U aerodromskom shopu se očekuje12,5 milijuna eura prometa

arhitektica Lea Đurović Ruso. Osmislivši degustacijski bar na samom ul-asku gdje se mogu probati sve hrvatske delicije, uspjeli smo zaustaviti iprivući putnike da se dulje zadrže u prostoru trgovine, što je za nas najbit-

nije - ističe voditeljica Ivana PaliMatić, naglašavajući:- Budući je sezona bila jako dugai još uvijek traje, s moje strane na-jveće zahvale i pohvale idunaravno mojem cijelom timu bezkojega se, na koncu, ne bi postigliovakvi rezultati.Trgovine na ovakvim prometnimčvorištima preko kojih se krećubrojni turisti i strani posjetitelji, ide-alno su mjesto na kojima semogu i moraju promovirati, teprodavati domaći proizvodi. Ushopu u dubrovačkoj zračnoj luciudio domaće robe u sveukupnojprodaji popeo se na 26,5%, anajtraženija slastica je Bajaderaod 200 gr od Kraša, ilustrirana sfotografijom Dubrovnika.Promet u shopu bolji je za 18%sveukupno, no najveći porast upojedinačnim kategorijama robe,ostvarila je prodaja suvenira koja

20 GlasGrada - 657 - petak 20.10. 2017.

www.avioradar.hr DONOSI

Volotea uvodi još jednu novu liniju, Dubrovnik - Bari

Nove linije Volotee izDubrovnika i Splita za BergamoIz Volotee su najavljene još dvije nove linije, koje će povezati Hrvatsku saItalijom. Nove linije će povezati Dubrovnik i Split sa Milanom (zračnom lukomu Bergamu).Nova linija Dubrovnik - Milano / Bergamo će početi sa operacijama od 28.svibnja 2018. godine sa dva leta tjedno, u početku ponedjeljkom i srijedom,kasnije ponedjeljkom i četvrtkom. Druga nova linija Split - Milano / Bergamopočinje s prometom 3 dana ranije od 25. svibnja 2018. godine takodjer sa dvaleta tjedno svakog utorka i petka. Na obje linije su najavljeni zrakoplovi tipaBoeing 717-200 (na slici i videu) iz Voloteine baze u Veneciji.Ovo su povijesno prve redovne linije za Hrvatsku iz Zračne luke Orio al Serio uBergamu (BGY/LIME). Do sada su u Hrvatsku iz Bergama dolazili samo pov-remeni neredovni charteri. Zahvaljujući bilizini ove zračne luke od samo 45 kmod centra Milana, ova zračna luka u redovima letenja se navodi kao zajednič-ka zračna luka gradova Milana i Bergama. Prošle godine kroz ovu zračnu lukuprošlo je preko 11 milijuna putnika. Volotea s ovim linijama za Hrvatsku zapra-vo otvara prve operacije sa ove zračne luke.

Španjolski niskotarifni zrakoplovni prijevoznik Volotea (V7/VOE) u svom ljetn-om redu letenja za 2018. godinu uvodi još jednu novu liniju iz Hrvatske. Ovajput se radi o liniji Dubrovnik - Bari. Ovo je već treći val najavljenih novih linijaVolotee za Hrvatsku. Nova linija Dubrovnik - Bari će biti u prometu jednomtjedno svake srijede a počinje s operacijama od 27. lipnja 2018. godine. Naovoj liniji će letjeti zrakoplovi tipa Airbus A319 (na slici) iz baze u francuskomNantesu. Ovo je povijesno prva redovna linija koja povezuje ovom kratkomlinijom preko Jadrankog mora ova dva grada.

je za 142,55% bolja od lanjske. Značajan porast je zabilježen i uprodaji igračaka (49,54%), hrane (32,96%), slatkiša (31,14%), du-han (31,78%), ulja (24,56%), parfemi i kozmetika (12,48%), alkohol(12,45%), accesspries (14,09%), te cigarete čija je prodaja poraslaza svega 5,94%.Što se, pak, većeg broja putnika po nacionalnosti tiče, u porastu jebroj Britanaca za 32%, Francuza za 9%, te Nijemaca za 6%.Novi prihod u poslovanju sektora trgovine stvorila je i novootvorenatrgovina u domaćim odlascima koja je putnicima omogućila kupn-ju tekućina i ostalih potrepština koje dotada nisu mogli unijeti uzrakoplov zbog sigurnosne provjere. U novootvorenoj trgovini uprostoru domaćih odlazaka se ti proizvodi, naime, pakiraju isto kaoi oni na međunarodnim letovima nakon sigurnosnih prijelaza.Potrošnja po putniku je narasla na 13 eura, a prema podacima izshopa razvidno je kako naš kraj u pred i pod sezoni najviše posjećujumlade obitelji s djecom, a do kraja godine sveukupni porast put-ničkog prometa kretat će se između 12 i 14%.

37GlasGrada - 657 - petak 20. 10. 2017.Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: glasgrada@gmail.com, s naznakom ’za dbv info’.

PETAK

5:50-6.45

14:45-15.40

14:55-15:50

22:05-23:00

SUBOTA

14:15-15:20

14:20-15:15

14:55-15:50

21:10-22:05

NEDJELJA

14:55-15:50

22:05-23:00

PONEDJELJAK

11:40-12:45

14:45-15:40

21:10-22:05

UTORAK

10:35-11:40

14:45-15:40

22:05-23:00

SRIJEDA

14:00-14:55

21:10-22:05

ČETVRTAK

12:10-13:05

14:45-15:40

14:55-15:50

22:05-23:00

PETAK

6:15-7:10

16:20-17:15

13:00-13:55

SUBOTA

6:15-7:10

20:00-21:05

21:05-22:00

NEDJELJA

6:15-7:10

21:05-22:00

PONEDJELJAK

6:15-7:10

13:20-14:25

16:20-17:15

UTORAK

6:15-7:10

12:15-13:20

16:20-17:15

SRIJEDA

6:15-7:10

15:40-16:35

ČETVRTAK

6:15-7:10

16:20-17:15

21:05-22:00

Informacije o ostalim polascimai odlascima možete dobiti na

telefon 773 377, 773 100ili na: www.airport-dubrovnik.hr

ZAGREB

DUBROVNIK

DUBROVNIK

ZAGREB

RED LETENJA CROATIA AIRLINESSTATISTIČKI PODACI

Prema neslužbenim statističkim podacimaHrvatske agencije za civilno zrakoplovstvoo prometu na aerodromima u RepubliciHrvatskoj za rujan 2017.godine, ukupno jeprevezeno 19,8 % više putnika u odnosuna isti mjesec prošle godine, odnosno216.423 putnika. Ukupan broj operacija zra-koplova je veći za 6 %. Prevezeno je 152 %više robe i 2 % više pošte u odnosu na istorazdoblje prošle godine. Ukoliko izdvojimopromet za dubrovačku zračnu luku, ondasu brojke više nego zadovoljavajuće. Urujnu je u Čilipima zabilježeno 14,15% put-nika više nego lanjskog rujna, što je 346.299putnika. U prvih devet mjeseci Zračna luka

"Ludo" dobar rujan

Dubrovnik je premašila brojku od 2 miliju-na putnika. Točnije, prema podacima Hr-vatske agencije za civilno zrakoplovstvoZračna luka Dubrovnik je zabilježila2.031.870 putnika, što je porast od 17,45%u odnosu na isto razdoblje lani.Rujan je u sve hrvatske zračne luke doveo1.307.865 putnika što je porast od 19,83%,dok je u prvih devet mjeseci preko zračnihluka u Hrvatskoj ukupno prošlo 8.157.251putnik što je za 18,57% više nego 2016.Prema dosadašnjim najavama, iako du-brovačka zračna luka ovu godinu već usvojoj povijesti vodi kao rekordnu, sezona2018. također će biti izvan svih očekivanja.

38 GlasGrada - 657 - petak 20.10. 2017.

39GlasGrada - 657 - petak 20. 10. 2017.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Sudit svima, aosudit - nikogaA svi zajedno, mrze njihove skupe, ušminkaneadvokate, kad’ ovi tvrde, da je predstava za javnostpočela. I da su karte besplatne. Plaćat će sedonacijama (porezima) građana, po svršetkusuđenjaPetak, trinaesti, bio je sretan dan za slavnoga zagrebačkogpoduzetnika, koji je oslobođen svake krivnje za smrt talijan-skih turista dvije i jedanaeste. Čovjek potpuno nevin. Sutkin-ja u Šibeniku je odlučila, da mu je nova obrana o sinkopi, ilikratkotrajnoj nesvijesti, bolja nego ona, kako se prije branio,da mu se ‘’ručica’’ od nečega pokvarila, pa je nesretnim Tali-janima mah’o rukama, da se miču. A oni ne mogu o temusvjedočit’, jer su… Bog im d’o pokoj, eto -nedostupni. Bilo jei zlonamjernih sumnji, kako je kriva, njegova mlada naviga-torica, što je neiskusna, umjesto te ručice, uhvatila njega, zaručicu - od stomka.A u stvari, ništa od tega nijebilo istina. Čovjek ima tu nes-retnu sinkopu. Zamantra muse, baš u momentu, kad’ nebi trebalo. I onda mu ne’ko na-leti pod auto, ili pod brod. Peg-ula, eto ti!Tvrdnje nekih, koji su ovegaprometnoga inženjera, mali-ciozno nazvali hrvatskimJames Bondom, vlasnikomdozvole za ubijanje, njegovibranitelji su nazvali budalašti-nom. On je zapravo heroj, ane zločinac, kažu oni; iako unesvijesti tri sekunde, bran-jenik je junačkim manevrom,skoro uspio izbjeć’ jedrilicu.Za dlaku! Na nesreću, pogo-dio je samu krmu. A onipokojnici su…eto… baš tamosjedali.Ako ovi argumenti ne budu dovoljni, nego dođe do novogsuđenja, vjeruje se, njegovi sposobni advokati će dokazat’,da on uopće nije bio na brodu. Tako će prestat’ čuđenje,zgražanje i uznemiravanje, ovega primjernog i moralnog čla-na našega društva.Cijela Hrvatska s nestrpljenjem očekuje suđenje stoljeća. Hr-vati, po cijele Božje dane, na TV-u prate uspjehe vlade, policijei pravosuđa. Zato jedu samo jedanput dnevno! Prate pre-

trese kuća glavnihstručnjaka izAgrokora, šestmjeseci nakon štosu im to najavili. Sve-jedno Hrvati volesvoj DORH i nadajuse, da će vrijednipolicajci iskopat’brdo dokaza protivosumnjičenih. Ima iskeptika s ljevice,koji spominju, kakosu osumnjičeni krozovo poklonjeno imvrijeme, mogli izkuća iskopat’ i par-ket i pločice, a ka-

moli ne dokazne materijale. A svi zajedno, mrze nji-hove skupe, ušminkane advokate, kad’ ovi tvrde,da je predstava za javnost počela. I da su kartebesplatne. Plaćat će se donacijama (porezima)građana, po svršetku suđenja.Neovisno sudstvo će još jedanput, sudit‘ svima, aosudit‘ - nikoga.Ministrici znanosti i obrazovanja pozlilo na konfer-enciji pod nazivom ‘bolje obrazovanje’, pa je otiš-la prije svršetka. Neki prisutni su posumnjali, da jojje pozlilo od obrazovanja, pa su se zapitali, kakoje tek đacima i studentima? Na koncu je sve bilo uredu. Ministrica se vratila u ministarstvo, da se maloodmori. Očito je ministarstvo pravo mjesto za odmor, jer su od tamojavili, da je gospođi dobro, i da nema razloga za brigu.A, o obrazovanju je govorio i Đakovačko-osječki nadbiskup. Izvijestioje javnost, kako su hrvatski biskupi na zasjedanju HBK raspravljali okurikularnoj reformi, vjeronauku u školama, ali i o kvalitetu odgoja iobrazovanja, uopće. Nadbiskup se požalio, kako biskupi nisu zadovoljnistanjem vjerskog odgoja u javnim vrtićima, gdje bi tzv. odgoj u vjeri,trebale provoditi tete odgojiteljice, koje bi za to trebale biti posebnoeducirane.Neki su prosvjetitelji predložili, da vrtičke tete, preko ljeta odu na došk-

olovanje, u neki samostansa časnim sestrama. Takobi djeca, u toj ranoj dobi,lakše popamtili priče o trimudraca, gorućim grmovi-ma koji govore, ili o razd-vajanju Crvenoga mora,kako bi Izraelci pobjegliEgipćanima. Jedino u tojdobi, kažu oni, dijete bezrazmišljanja vjeruje, da kadkršiš Božje zapovijedi i činišsmrtne grijehe, pa onda iz-moliš Očenaš i Zdravo Mar-iju, Bog ti sve oprosti!A dok su biskupi i nadbisk-upi predano raspravljali oobrazovanju, iza zatvorenihvrata, vanka, u srednjovjek-ovnom Zagrebu, pravisrednjovjekovni štih, dalisu crkveni ulični operativci,

koji su skupljali na tisuće potpisa za smanjivanje prava ženama, kojemisle drugačije. Predvodio ih je propovjednik, koji je, u svojoj “svetoj”misiji borbe protiv abortusa, odlučio kako su i silovane žene dužnerodit’. Pa makar i žensko, drugotno dijete.Nekim medijima smeta, što je naša predsjednica republike odlučila,u isti avion za Rusiju, ukrcat’ glavnog državnog odvjetnika, koji vodikazneni postupak i optuženoga zagrebačkog gradonačelnika. Pa tako,kažu oni, sabotira kazneni postupak protiv njega. Pa kakve to vezeima? Predsjednica tako doživljava zajedništvo; zašto bi sakrivala ko-aliciju, za koju svi pametni znaju? Uz to, gradonačelnik govori - ruski.A Požeško-slavonski župan, koji je nedavno izbubo vlastitu ženu, negovori ni ruski ni Poljski, a izabran je da predstavlja Hrvatsku u Pol-jskoj, na kongresu europskih župana.I tako, dok naši najbolji stranački sinovi i kćeri putuju po svijetu, nije ninama dosadno. I naša mladost svakodnevno putuju u svijet. Najčešćese i ne vraćaju. Kažu, glad bi još i otrpjeli, ali ne žele svakodnevnoslušat’, kako Ministarstvo branitelja, zapošljava pedeset novih stručn-jaka, jer postojeći ne stignu prebrojat sva njihova prava i privilegije.Ili, kako je u Splitu, policajac bubnuo novinara šakom u glavu i baciomu mobitel u more.Ne žele slušat’, kako je, roditelje pokojne Nore, sud je oglobio s dvjes-to tisuća, jer su tužili humanitarnu udrugu, što soldima za bolesnu djecu,isplaćuju sebi plaće i Božićnice, a djeci ne daju ništa.Ne žele ni čut’ ni vidjet’, bivšega doktora - premijera, na ponovljenomsuđenju za Fini Mediju. Neće ni da hoće! Nije se pojavio, k’o ni lani uovo doba. Jer mu se zdravlje vazda kvari - na kraju ljeta. Istina, sudoviljeti ne rade, pa on mora ubijat’ dosadu, krstareći Jadranom na jahti.

40 GlasGrada - 657 - petak 20.10. 2017.

mali OGLASINEKRETNINE

(ponuda/potražnja)

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12:00 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA666999 (upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta ujednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen).Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383,www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.

Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište. Prilikompredaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, uprotivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

Za detaljne informacijeoglasa u okviru nazoviteLibertas Inženjering na

091 612 8097, 020 356 020 iliwww. libertasinzenjering.hr

AGENCIJA

ZA PROMET

NEKRETNINAMA

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market ing.comdubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šip-čine, Lapad, Mokošica, Župa, 091 3210244, 091 1170 577 www.dubrovnik-marketing.com

Šipčine, AKCIJA MJESECA uređenidvosobni stan ispod ceste, s parkingmjestom, 163.000 eura

Gruž, SNIŽENA CIJENA dvosobni stan6 kat neboder,pogled na more 112.000eura

Batala, dvoiposobni stan, 3.kat, nasamoj obali u Lapadu, 195.000 eura

Dom zdravlja 4 sobni stan, pogodnoza turizam, 104m2

Rožat luksuzna novogradnja, dvoetažnistan 90m2, vrt 97m2, 2 parkinga ugaraži 265.000 eura

IZUZETNA PRILIKA,Nuncijata zemljište560m2, lokacijska dozvola 260.000eura

Sustjepan, izuzetna prilika kamenakuća sa vrtom za adaptaciju, 159.000eura

PRILIKA POVOLJNO kod Hotele Adrie,kat kuće 90 m2, taraca, vrt, 210.000eura

SAVRŠENA PRILIKA Rožat zemljište saprojektima 900m2 samo 139.000 eura

NOVO ORAŠAC ispod magistrale Kućai omirine sa građevnim zemljištem.

SUPER PONUDA VRBICA poviše mag-istrale 2.300m2 građevno zemljište, lije-pi pogled 135 eura/1m2, ili 310.000eura

NOVO U PONUDI ŽUPA, Čelopeci,građevno zemljište 800m2 uz cestusamo 135.000 eura

POVOLJNO Zaton uz cestu građevnozemljište za turističke namjene 3.300m2po 170 eura/1m2

NOVO BRSEČINE građevno zemljištepoviše magistrale 840m2, voda, struja,

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite senajboljima u Gradu

STARA KAMENA VILA NA PLOČAMA /210m2 kuće na tri etaže s prostranimvrtom u blizini Staroga grada s otvoren-im panoramskim pogledom na zidine imore / 999.000 eura

APARTMAN U NOVOGRADNJI /112m2, lođa s pogledom na more,parking mjesto, Župa Dubrovačka /212.800 eura (popust na gotovinu)

MALI STAN ZA MALE NOVCE / Proda-jemo potpuno namješteni 1.5 sobnistan na 1.katu novije stambene zgradeu Orašcu, balkon s pogledom na more,parking, sprema / 77.900 eura

UREĐENI STAN U MOKOŠICI / 57m2,nedavno adaptirani moderni dvosobnistan / 119.000 eura

RENOVIRAN STAN U HLADNICI / Na-domak Vojnovića, 3 spavaće sobe,dnevni boravak s terasom, dvije etaže,4.kat / 210.000 eura

RENOVIRANA KUĆA S GLORIJETOMNADOMAK STONA / 50m2, mala kućana tri etaže s vrtom u mirom i tihomnaselju / 350.000 eura

POVOLJAN STAN U MOKOŠICI /64m2, visoko prizemlje s terasom, ure-dan i održavan, otvoren pogled /109.000 eura

NAJBOLJA KUPNJA /97m2, mala i prekrasnavila s velikom terasom uDubrovačkom Primorju /375.000 eura

PRODAJEMO KUĆU NAA U T O B U S N O MKOLODVORU / U našojekskluzivnoj ponudikuća nasuprot autobus-nog kolodvora idealnaza turističko iznajmljivan-

je, 115m2 stambenog prostora i terasa/ 330.000 eura

PRILIKA / U našoj ekskluzivnoj ponudimala ruševna kuća (79m2) s velikimzemljištem (1000m2), u srcu Kalamote/ 79.000 eura

PRODAJETE NEKRETNINU / Dopus-tite profesionalcima da rade za Vas

POTRAŽUJEMO KUĆE ILI STANOVEU STAROJ GRADSKOJ JEZGRICAVTAT / poželjan pogled na more,terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVEUNUTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređeneili za adaptaciju

ZA SIGURNOG KUPCA TRAŽIMO VE-LIKI STAN U ZLATNOM POTOKU / Cca120m2, blizina glavne ceste, niži katovi

TRAŽIMO GARSONJERE NA PO-DRUČJU GRADA / Zbog povećanoginteresa kupaca, potražujemo manjestanove do 30-40m2 na širem područ-ju Grada

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Ure-đene ili za adaptaciju, poželjan vrt iliterasa

TRAŽIMO MALI STAN U LAPADU / Zasigurnog kupca tražimo stan od 40-50m2 na prostoru Uvale, Semafora iVojnovića

HITNO TRAŽIMO MANJE STANOVENA PODRUČJU MOKOŠICE / Velikabaza kupaca

POTRAŽUJEMO KVALITETNOGRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE / Uz more,za izgradnju stambene zgrade ili villena području grada i bliže okolice,2000m2

VEĆI STAN U PRIZEMLJU NA PO-DRUČJU LAPADA, PJACE, MON-TOVJERNE / Siguran kupac, poželjnaterasa ili vrt

POTRAŽUJEMO MANJUGRAĐEVINSKU PARCELUU RIJECI DUBROVAČKOJ/ Za konkretnog kupca,cca. 500m2 za gradnjuobiteljske kuće, ispodmagistrale

TRAŽIMO KUĆU U SLA-NOME DO 250.000 EURA/ Za konkretnog kupca,uređena ili za adaptaciju,pogled na more, osiguranparking

Iznajmljujem jednosoban stan na duževrijeme od 1.11., potpuno opremljen -Čibača 40 m2 sa pripadajućim parkin-gom x2. Mjesečni najam je 2500 kn +režije. 098 680 611

Iznajmljujem četverosoban stan (osamležaja) U Čibači na duže vrijeme od1.11. , potpuno opremljen, 120 m2 sapripadajućim parkingom x2. Mjesečninajam po ležaju je 1000 kn + režije. 098680 611

Iznajmljuje se stan za dvije do tri os-obe/studente. 416 593.

Iznajmjujem stan i sobe. Cijena povol-jna. 020 432 415, 092 318 7223

Iznajmljujem jednosoban stan na duževrijeme-odmah-potpuno opremljen, 30m2, u Donjoj Čibači, Župa Dubrovač-ka, 1800 kn plus režije.099 846 7446.

Iznajmljuje se opremljena garsonjera.098 856 142.

Dajem sobu u najam bez naknade, zamalu ispomoć u kućanstvu. 427 723.

Iznajmljujem stan i apartman na Grudi.791 204 ili 098 959 5949.

VOZILAProdajem Peugeot 301,motor 1600ccm, 120 KS, benzin, 2/2013, 31000km, garažiran, 1. vlasnik, cijena:55000kn. 091 252 3261.

POSAOPopravci na odjeći, sve po 25 kuna! 413795.

asfaltni put lijepi pogled 118.000 eura

Trsteno građevno zemljište, ispodceste kod crkve, 1.100m2 samo105.000 eura

JEFTINO, Kupari zemljište za kuću splaćenom dozvolom, 105.000 eura

POVOLJNO Orašac kuća za obnovu sazemljištem,pogled na more ,110.000eura

IZUZETNA PRILIKA Lozica kuća sazemljištem i privatnom plažom ,520.000eura

SNIŽENO,Vrbica lijepa kuća sa vrtomod mora 50m, 270.000 eura

IVANICA HITNO PRODAJEM kuću rohbau, 250m2 s dvorištem, 42.000 eura

Potražujemo građ. zemljišta, omirine,kuće, stanove na Dubrovačkom po-dručju,Agencija DMPDr.A.Stračevića 20, 020550 888,0913210244, 0911170577,

www.dubrovnikrealestate.info

41GlasGrada - 657 - petak 20. 10. 2017.

Uređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr.098 958 1993

Vršimo tapeciranje unutrašnjosti krovaautomobila. 098 957 6052

KAMENOKLESAR-Izrada grobnica,spomenika, vaze, klupice, skaline,ograde, kolone, pila. 091 728 5208.

Dubinsko-kemijsko čišćenje tapiciran-og namještaja: kutne garniture, fotelje,kauči, stolice, autosjedala, unutrašnjostplovila itd...Dolazimo na Vašu adresuna području grada i okolice. 095 3993059.

Izrađujemo i montiramo žaluzine,trakaste zavjese, rolo i duo rolo zavjese,rolo komarnike, panel zavjese. Zatvar-amo balkone roletama.Vršimo ugrad-nju i servis roleta. 091 147 2794 , 020201 131 ili na mail: gkrizmanic@gmail.com

Instrukcije iz Tehničke mehanike, mo-gućnost putem skypa. 098 980 5611.

Čišćenje đardina, pituravanje persija-na i ograda, prozračivanje i nadzor ob-jekata, povoljno. 098 931 2558.

Radim bravariju, tende, ograde, kapije,nadstrešnice, dolazim na teren odmah.092 269 8477.

Za samo 200 kn izrađujem portret uolovci i ugljenu, a za 300 kn u paru tjdva portreta zajedno. Idealan poklonza svaku prigodu. Svakako dostaviti fo-tografiju. 091 894 1866.

Čistim i uređujem sobe, apartmane istanove. 095 358 6335.

RAZNOKupujem dijelove za stare Volkswagenkombije. 097 670 7137.

Pnvjesničar kupuje stare razgledniceDubrovnika i Mljeta. 091 731 6034.

Prodajem povoljno dvokrilni ormar kre-vet drveni s madracem 90/190, vunenikrpatur tepih stazu novu vuna. 091 8945528.

IZGUBLJENA JE DASKA OD GEPE-KA NA PODRUČJU OD TOMMYA ULAPADU DO DOMA ZDRAVLJA.POŠTENI NALAZNIK NEKA SE JAVINA BROJ 098 162 4155

Kupujem stare kamene podne ploče,stare skaline i sve stare kamene stvarikoji bi mogle biti zanimljive. 097 6707137.

Prodaje se peć „Gorenje“ za centralnogrijanje, kuhanje i pečenje, dva sobnaradijatora i jedan za kupaonu, cirkular-nu pumpu ľ cola, ekspanzionu posudu50 l., kompletnu zapornu armaturu zapeć i radijator. 6500 kn. 098 595 051

POMOĆ I NJEGAČuvanje starijih osoba i djece s poseb-nim potrebama. 091 534 6549.

OSOBNI ODNOSI 18+UDANA BISERKA 44 Ja sam u braku,napaljena sam za sve poze i brz sex kodmene, želim se upoznati sa nekim sakojim ću imati ugodnu avanturu! Za kon-takt nazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

UČITELJICA ZORKA 50 Prava sam isku-sna teta, imam 50 godina, napaljenauvijek, sama živim, što kažeš da dođešdo mene? Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072/700-700, 18+)

DOKTORICA ENA 36 Usamljena dama,želim upoznati muškarca za vezu i brzsusret, može kod mene. Za kontakt na-zovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

STUDENTICA RENATA 22 zgodna pla-vuša, želim upoznati dečka koji je zaseks i susret kod mene, ako si za, javise da se upoznamo! Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41

TRAŽIMO DJELATNIKE (Ž)za čišćenje prodajnih i uredskih prostora.Prijave djelatnika na pola radnog vremena,

20 sati rada tjedno.Radno vrijeme 06,30 - 10,00 h.

Lokacija rada:trgovacki centar SubCity Mlini, Dubrovnik.

Prijave telefonom između 10 i 17 sati:mobitel: 091 562 7912

mail: posao@bpcleaning.eu

kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

BAKA LILI 66 Moje ime je Ljiljana, imam66 godine, napaljena sam jako i tražimmlađeg muškarca za seksi druženja!!Za kontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Frišj.d.o.o., OIB: 36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

KARLA 20 Ako si usamljen, želiš ugod-no društvo poput mene, želiš upoznatinormalnu curu, koja je za seks i uživanje,javi se odmah! Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

SUZI 25 Želim vezu, ozbiljnog dečka kojije iskren, normalan i dobar. Pusa. Zakontakt nazovi: 064 601 064 (tel: 6.99kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB: 36595644796, Info: 072/700-700,18+)

USAMLJENA SANDRA 36 Napaljena iuvijek spremna za brzu akciju kodmene. Javi se da se upozanmo čim pr-ije! Za kontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Frišj.d.o.o., OIB: 36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

NAPALJENA ADELA 54 Imam 54 god-ine, jače guze, velike sise i spremna samupoznati se brzo kod mene. Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min,mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

USAMLJENA ŠTEFICA 30 Bez dečkasam dvije godine, i jako sam se napali-la. Trebam nekoga za sex na ex! Za kon-takt nazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

UDANA BEATA 40 U braku sam i jed-nostavno nemam seksa koliko bih htje-la, a ovim putem želim upoznati muškar-ca za avanturu kod mene. Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min,mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

SNJEŽANA 40 Usamljena i nježna crn-ka, želim upoznavanje sa muškarcemradi veze i braka. Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

NIKOLINA 21 Slobodna sam cura, vitka,guze malo jače i cice broj 5. Obožavamseks u svim pozama i zadovoljiti ću tejako! Za kontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Frišj.d.o.o., OIB: 36595644796, Info: 072/700-700, 18+)VATRENA LIDIJA 45 Napaljena samjako, u seksu sve volim i isprobavati čaki nove stvari ako želiš me upoznati, javise odmah! Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

VRUĆA JOSIPA 50 Imam 50 godina,spremna sam na brzi spoj i uživanje kodmene jer se nisam seksala već više oddva mjeseca, a trebam svaki dan! Zakontakt nazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

NJEŽNA ANA 23 Ja sam Ana, imam 23godine, slobodna sam i sama živim.Čekam tebe da se upoznamo i imamoavanturu kod mene! Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

ISKUSNA ZORICA 66 Ako si mlađi, volišstarije gospođe, javi se odmah da senađemo i upoznamo. Spremna sam zabrz spoj kod mene. Za kontakt nazovi:064 601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

UDANA DRAGANA 44 Jako mi je loše ubraku i ovim putem trebam muškarca dabude moj seksi ljubavnik! Javi se slobod-no! Za kontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Frišj.d.o.o., OIB: 36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

ZGODNA EVA 30 Ja sam Eva imam 30godina, svi kažu zgodna, a ja sama inapaljena. Tražim muškarca samo zauživanje kod mene i ništa više! Za kon-takt nazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

BUCKA HELENA 29 jako sam masna islasna, volim seks u svim pozama i uvijekkažem; bolje da ljulja nego da žulja! Zakontakt nazovi: 064 601 064 (tel: 6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

42 GlasGrada - 657 - petak 20.10. 2017.

UDRUGA SLIJEPIH - DUBROVAČKO NERETVANSKE ŽUPANIJE

Obilježavanje Međunarodnog dana bijelog štapaObilježavanje Međunarodnog dana bijelog štapaObilježavanje Međunarodnog dana bijelog štapaObilježavanje Međunarodnog dana bijelog štapaObilježavanje Međunarodnog dana bijelog štapaUdruge slijepih Dubrovačko neretvanskežupanije organizirala je prijem u svojim pros-torijama povodom Međunarodnog danabijelog štapa 13. listopada. Prigodnojsvečanosti nazočila je zamjenica gra-donačelnika Jelka Tepšić i privremenipročelnik Upravnog odjela za obrazovanje,sport, socijalnu skrb i civilno društvo MihoKatičić, predstavnici Dubrovačko neretvan-

ske županije,Centra za socijalnu skrb Du-brovnik, Lions cluba Libertas koji nam jedonirao 2.000,00 kuna povodomobilježavanja Dana bijelog štapa, Lions clubSv. Vlaho,ostali donatori članovi udruge inovinari. Predsjednica udruge Rosa Matićzahvalila se prisutnima na odazivu, zahvali-la se na pomoći koju dobivamo, posebnose osvrnula na projekt Grada Dubrovnika-

specijaliziranog vozila za prijevoz osobas invaliditetom koji uvelike pomaže kakonašim članovima tako i ostalim invalidimakoji ga koriste. Predsjednica se osvrnula ina probleme s kojima se susreću slijepe islabovidne osobe u našem Gradu, ali inajavila buduće projekte i planove koji bitrebali poboljšati i olakšati svakodnevniživot slijepih i slabovidnih osoba. Najvećiproblemi su prepreke, parkirna mjesta zainvalide, zvučni semafori, zvučne najavestanica u autobusima. Slijepe osobe u Hr-

vatskoj imaju najmanji inkluzivni do-platak koji iznosi 350,00 do 500,00kuna i najmanji je u Evropi , a manjije i od zemalja iz okruženja iz exJugoslavije. Ove godine udruga slavi65.obljetnicu postojanja što je činijednom od najstarijih udruga u žup-aniji. Svečanu proslavu održati ćemou prosincu u Hotelu Lero. Zamjeni-ca Tepšić ovom je prigodom istaknu-la kako je Grad Dubrovnik spremanna daljnju suradnju te kako će sepoduzeti koraci kako bi se iznašla rje-šenja za probleme s kojima se sus-reću svi članovi udruge.

NA POZIV DUBRAVKE ŠUICE

Dubrovčani u BruxellesuDubrovčani u BruxellesuDubrovčani u BruxellesuDubrovčani u BruxellesuDubrovčani u BruxellesuNa poziv voditeljice hrvatske EPP/HDZ dele-gacije u Europskom parlamentu DubravkeŠuice ovog tjedna u Bruxellesu su boravili gra-donačelnik Dubrovnika Mato Franković,zamjenici župana Dubrovačko-neretvanskežupanije Joško Cebalo i Žaklina Marević, gra-donačelnik Korčule Andrija Fabris, dužnosnicii načelnici iz Dubrovačko-neretvanske žup-anije, predstavnici „Lions kluba Sveti Vlaho“te jedriličarskog kluba „Orsan“ iz Dubrovni-ka.

U dvodnevnom boravku u Bruxellesu pos-jetitelji su imali priliku upoznati se s radomEuropskog parlamenta te razgledatinajvažnije povijesne i turističke atrakcije.Za posjetitelje je u Europskom parlamen-tu organizirano predavanje o Europskojuniji i njenim institucijama nakon čega sunazočili sjednici Kluba zastupnika Europ-ske pučke stranke (EPP) kojom prigodomje predsjednik Kluba EPP-a Manfred We-ber pozdravio goste predvođene gra-donačelnikom Dubrovnika Matom Frank-ovićem te gradonačelnikom Korčule An-drijom Fabrisom. Imali su priliku i za krat-

ki susret s predsjednikomOdbora za vanjske poslove Eu-ropskog parlamenta DavidomMcAllisterom i predsjednikomEuropskog parlamenta An-tonijem Tajanijem. Nakon Eu-ropskog parlamenta gosti suposjetili Predstavnički ured Du-brovačko-neretvanske regije uBruxellesu gdje su se informiralina koji se način, uz rad zastup-nika u Europskom parlamentu,promovira Dubrovačko-neret-vanska županija u centru Eu-

ropske unije.Uvijek me iznova usrećuje činjenica da mizastupnici imamo priliku organizirati ovakveposjete i na taj način posjetiteljima približitirad Europskog parlamenta ali i ostalih in-stitucija. Drago mi je da različite organiza-cije i društvene skupine mogu obogatitisvoja saznanja i iskustva dolaskom u Brux-elles. Posebno me veseli da su gosti iz Du-brovačko-neretvanske županije imali prilikuuvidjeti na koji način se i u Europskom par-lamentu ostvaruje dobrobit našeg Grada iŽupanije, – izjavila je tom prilikom Dubrav-ka Šuica.A gradonačelnik grada Dubrovnika MatoFranković izrazio je zadovoljstvo posjetom:Prije svega, želio bih se zahvaliti zastupniciDubravki Šuici na pozivu i činjenici da smopo prvi put mogli biti prisutni ovdje u Brux-ellesu koji je za nas kao grad iznimno važnomjesto obzirom da grad Dubrovnik nije dosada koristio u značajnim iznosima sredst-va Europske unije tako da vjerujem da ćese i taj dio u budućnosti poboljšati ali svaka-ko ovo je početak jače i aktivnije suradnjegrada Dubrovnika i naše zastupnice Du-bravke Šuice.

Alen Legović

SAVJET ZA STRATEŠKI RAZVOJ VINARSTVA I VINOGRADARSTVA

Županija vinarima i vinogradarima osigurala 300 tisuća kunaŽupanija vinarima i vinogradarima osigurala 300 tisuća kunaŽupanija vinarima i vinogradarima osigurala 300 tisuća kunaŽupanija vinarima i vinogradarima osigurala 300 tisuća kunaŽupanija vinarima i vinogradarima osigurala 300 tisuća kunaU Palači Ranjina održan je sastanak Savjeta za strateški razvojvinarstva i vinogradarstva Dubrovačko-neretvanske županije, akako je istaknuto ovom prilikom Županija će za pomoć vinogra-darima i vinarima koji su pretrpjeli štete na lozi od mraza utravnju,osigurati 300 tisuća kuna. U skladu sa smjernica Strate-gije vinarstva i vinogradarstva Dubrovačko-neretvanske županije,a u svrhu promocije županijskih sorti grožđa i vina i ove godineodržan je Festival ”Dubrovnik FestiWine”, a župan Nikola Do-broslavić ujedno i predsjednik Savjeta istaknuo je kako suspomenuta sredstva osigurana kao ušteda na troškovima u or-ganizaciji ovog vinskog festivala, s obzirom na njegov ovogodiš-nji međunarodni karakter. Na sastanku je zaključeno kako će

isplata tih sredstava ići u suradnji s općinskim i gradskim povje-renstvima kojima su prijavljene štete od tada proglašene ele-mentarne nepogode kada je 87 vinara diljem županije prijavilooko 30 milijuna kuna štete na lozama. Na sastanku je iznesenapotreba veće zastupljenosti domaćih proizvoda i vina u hotelimai restoranima uz prijedlog poticaja u vidu smanjenja najma zakorištenje javnih površina. Župan Dobroslavić pozdravio je tak-vu inicijativu i naglasio kako ju treba dodatno razraditi u konkret-an prijedlog od strane vinara. Na sastanku je također naglašenapotreba bolje kontrole isplate poticaja od strane države na proiz-vodnju grožđa, kao i problem prodaje grožđa na crno uslijedčega su na gubitku svi, od legalnih proizvođača, vinara do države.

43GlasGrada - 657 - petak 20. 10. 2017.

PRIPOVIJES NA DUBROVAČKU

Sinjora LukreSinjora LukreSinjora LukreSinjora LukreSinjora LukreJednom se dogodi teškaadversitat, mirakul. Unjenom naručju ublijedi,srdašce mu utrne, nogese odrvene od velicijehslastiOd svijeh kortidžana ona bi-jaše najljevša i delikana,profilana, živahna, gizdava,glave anđeoske, pogleda ljuvenog i mlađah-nih prsa što sunačcem sjaše.Ljubili je i stari i mladi. Tobolce odrješivali, nanju spendžali vele solada, mahniti za njombili. Stari spovijedali da je iz Džembe, iakodobro naški govori te da je mladu obečastiosin iz vlastelinske famelje iz Lukanije.Imala je puno veselijeh amanata s Pelina,bogatih vlasteličića od velicijeh posala uGradu. Zvali je sinjora Lukre. Kupovali joj sk-upe kostume raznih kolura s foldrom od na-jskuplje svile, korete od dzibilina, armilina, klo-buke sa zlatastim kurdeljama, manilje, kola-jne i prstenje sa safirima i od stara zlata. Mladiamanti bili dobri bonkulovići. Na bokale vinai bićerine rozolina ispijali. Godišnice joj sprav-ljale najbolje delicije i oblahne jarebice, pretil-jahne kosoviće, djevenice, salčice začinjenegarofalićima, sapuriće incukarade, kruškemednice. Živjela je u miru i goju. Godulje hra-nila žilavim mesom, pojila octom i blutomvina.U noćne ure, u gluho doba, k njoj svraćaostarij i sjedinjavi vlastelin u grimiznomdzubunu, nagalantan, pravo gospocko čel-jade. Dočekivala ga volontijero u svom bu-doaru, karecala, nije joj smetala diferenca ugodištima. Uživo je š njom raj zemaljski. Međupolače imo prekrasne dvore i ženu njekevražije naravi, dušila ga bez milosti prigovara-jući:- Mogla sam robovat za platu, imala bih većebogactvo i čtovanje. Pokoj moj s tobom uteče,kurvin tradituru.- Vlastelin u veras Lukri po-juć govorahu:- Violice moja, golubičice, život mi osvježi,mlada me učini, srce mi u prsima uzavri kadoćutim tvoje nago tijelo.- Ljuveni starče, riječi medenih, nasiti se mogabluda,- uzvraćala mu.Jednom se dogodi teška adversitat, mirakul.U njenom naručju ublijedi, srdašce mu utrne,noge se odrvene od velicijeh slasti. Lukreodma naredi slugama da ga odnesu ženi uvlastelinske dvore. Kad dođoše prid nju, ženaiz pameti izašla, vikala je u vas glas:- Htio si pasat brijeme u amorižanju s onomizmrčenom kurbom. Nek je proklet svaki čas,naudilo ti intertenjanje. Svom svojti ću uka-zat na tvoje galantarije, i neću da se ovo pokr-ije, nek se tvoja sramota uzazna.Vlastelinova sestra molila Klaru da se smiri.-Ti si svetica, uljezi u dvore, da ti je osto živpito bi ti proštenje.Svasma tužna, s plačem uljeze u koridur itresne vratima portuna.- U paklu, gdi nema milosti nek duša tvojaognjem izgori. Feličitat i gnusna rabota maloduraju. Svrh ove govnarije nemam što rijet,mir Božiji s Vama i Gospa Vas pomogla!

Piše: MarijaĐanović

U GALERIJI SEBASTIAN I GALERIJI HRVATSKE NAIVE (12. - 26. LISTOPADA)

Međunarodna izložba Međunarodna izložba Međunarodna izložba Međunarodna izložba Međunarodna izložba InfinityInfinityInfinityInfinityInfinityUmjetnost, filozofija i religija tri su aspekta pojavljivanja onog duhovnogu vremenu i usko su uzajamno povezane upravo kroz umjetnost, kojadaje oblik onoga beskonačnog u konačnome

Izložba slika i skulptura skupine talijan-skih umjetnika i umjetnica medijski jeprezentirana kao „veliki kulturni događaj“,što za našu sredinu i naš Grad ona zapra-vo i jest. Sam naziv izložbe Infinity ili Be-skonačnost zvuči grandiozno, usudila bihse reći pomalo i pretenciozno, ali uz priz-vuk pozitivnih konotacija. Naime, čitavaizložba podastire se njenim promatrači-ma poput vizualne gozbe koja pokrećesve mehanizme misli, osjećaja i osjetilakoji se stapaju u jedinstvenu unutarnjusliku svijeta i života, baš poput JoyceovaUliksa stvarajući vječnu sponu izmeđumisli i osjećaja koji počinju ondje gdjezavršavaju, a tamo gdje završavajuponovno počinju. I to je beskonačnost.Čisti zen. Duh. Kozmički beskraj.Infinity – najinteligentniji simbol ikadaizmišljen već je stoljećima toliko sveprisu-tan da ga se može zateći u pojedinim ko-rporativnim logoima, tipografiji, grafičkomdizajnu pa i u samoj umjetnosti. Umjet-nost je dakle, prikaz beskonačnog ukonačnom, općeg u posebnom, raciona-lnog u emocionalnom i naposljetku, stvar-nog u beskrajnom. S filozofskog aspektamisli, umjetnost je predmet intelektualnogzrenja umjetnika – svako njegovo djeloima svoje načelo i svoju svrhu u apsolu-tu, indiferenciji subjektivnoga i objektiv-noga, realnoga i idealnoga. I upravo natom tragu egzistiraju djela talijanskih um-jetnika koja su kroz svoju estetsku i etičkuprizmu oplemenila prostor dviju galerijauzdižući ga na jedan viši umjetnički nivo.I što je vrlo važno, prostor i djela naprostobez prisile uliježu jedno u drugo; stapajuse u flori oslućenoga i nikad do krajakonkretno definiranoga te se pronalaze unanosima jednog nadasve modernog,gotovo nadrealističkog likovnog senzibi-liteta koji pripada generaciji modernih eu-ropskih slikara.U obilju „umjetničke trpeze“ svakako tre-ba izdvojiti Andreu Prandia koji je pred-stavljen s odličnom, velikom slikom nakojoj komponira s „kozmičkim bilješka-ma“ slikajući globuse i planete uz prisut-nost psihički oboljelog ljudskog lika sim-boličkog značenja. Kroz svoju sliku progo-vara o pitanjima društvenog zla proizašlogiz težnje za političkom moći, sukobu re-ligije i znanosti te ljudskim patnjama uzrok-ovanim ratom i bijedom. S druge strane,Laura Mazzuoli na svojim ekspresivnimali čvrsto zauzdanim platnima donosierupciju snažnih boja u sudaranju, poet-iku realnog i irealnog te tihe i nijeme, aliveoma sugestivne ozvučenosti prostorarazlomljenih pejzaža koji u očima pro-matrača izazivaju stanje harmonije. Up-ravo taj umirujući, kontemplativni iskazuočava se na brojnim slikama koje svojimpsihofizičkim, osjetilnim učinkom gledatel-

je uvode na put spoznaje o čovjeku kaoindividuumu u beskrajnom kozmosu kojipolako pronalazi svoju postojanost, svojduševni mir.Klasičnu figuraciju i renesansnu perfekci-ju naslikanog lika pronalazimo u djelimaEmanuele De Franceschi koja emotivnosnažnim i koloristički raskošnim potezimakista vješto kombinira tradicionalnu tem-atiku s modernim vizijama ljudskog pos-tojanja i njegovog unutrašnjeg „ja“. Evoka-cije starinskog svijeta i scenografijemetafizičkog predznaka pronalazimo upojedinim skulpturama postavljenimispred dvodimenzionalnih rješenja u koji-ma se autor poigrao s iluzijom prostoraprodirući u ine planove i pozadine, pogo-tovo s fikcijom vremenskog protoka uneku drukčiju zbilju. Tu su i monumental-ne, staklene skulpture u središnjem pros-toru galerije unutar same niše, remek-djelatalijanskog umjetnika Elvina Mottia. Nje-gove goleme forme s maštovitim obličji-ma i perforacijama nezaobilazan su dopri-nos postmodernističkom shvaćanju skulp-ture.Na izložbi jako dobro djeluju veliki formatiFranca Girondia čija kozmička apstrakci-ja ima ugodnu psihičku ambijentalnost.Libuse Babakova, kao i Alessandro Grazipredstavljaju se svojim standardnim re-mek-djelima u domeni njihovog djelovanja– apstraktnog ekspresionizma. Široke plo-he ispunjene čistim bojama čine ih nepri-kosnovenim tvorcima monumentalnih,golemih geometrijskih apstraktnih slika.Gotovo najefektivniji je sam Giovanni Ma-suno sa veličanstvenom slikom NikoleTesle. Autentična slika velikog slikara go-tovo „jede sve oko sebe“. Masuno je čistigenij baš poput Tesle. Koloristički vividnai bogata kompozicija od bezbroj točaka,krivulja i apcisa, tehnički bliska action –paintingu pri samom dnu platna, ali nepolokovski, već na svoj jedinstven i nep-onovljiv način plijeni pozornost gledalacapozivajući ih na uranjanje u dubinu slike –sublimaciju toploga i hladnoga, plusa iminusa, vatre i vode te neba i zemlje. Jed-nom riječju – stvarnoga i nestvarnoga.Sve u svemu, umjetnost, filozofija i religijatri su aspekta pojavljivanja onog du-hovnog u vremenu i usko su uzajamnopovezane upravo kroz umjetnost, kojadaje oblik onoga beskonačnog u konač-nome. I tu je ključan onaj estetski momentkoji povezuje i čini srodnim sve tri duhovnepotencije. A, upravo je Infinity opravdaosve tri navedene potencije insinuirajućiumjetnost kao „instrument“ koji nam omo-gućava da pronađemo i izgubimo samisebe u isto vrijeme – u vječnoj potrazi potajnim bespućima beskonačnosti.

Andrea Batinić Ivanković,povjesničarka umjetnosti

44 GlasGrada - 657 - petak 20.10. 2017.

FELJTON BROJ 201

Fitness / Bazen / SaunaParna kupelj / Power Plate

Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389

Dubrovačke plaže - nekad (7)Dubrovačke plaže - nekad (7)Dubrovačke plaže - nekad (7)Dubrovačke plaže - nekad (7)Dubrovačke plaže - nekad (7)

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik-turistinfo.com

UvodPlaže su nekad, ai danas, bilejedan od glavnihmotiva zašto tur-isti odlaze u nekoturističko mjesto.A gdje najboljekoristiti „sunce imore“ ako ne na

plaži.Dakle, lijepe i dobro uređene plažejedan su od važnih uvjeta svaketurističke ponude i davno prije a idanas, a Dubrovnik i Dubrovačkarivijera imaju ih bezbroj. Razlozi zaš-to su naše plaže poznate po či-tavom svijetu su toplo i kristalno čis-to more pa se onda opravdava onajčesto korišteni slogan: „Hrvatska,

More more more more, svud oko nas.A na moru mala barka, Ane i ja.

Dok ja veslam ona šuti, šutim i ja.Ljubavi su takvi puti, svako to zna.

Slika je stara, i pjesma je znana.A mladi smo mi.

Na novi način ću pjevati pjesmu.Koju znaju svi.

Plovi, plovi, plovi mala barka,A u barci čiribiri bela Anka.

Plovi, plovi, plovi mala barka,A u barci čiribiri bela Anka.

Mediteran kakav je nekad bio“. Jestda se ponekad dogodi da namplaže nisu za kupanje iz bilo kakvihrazloga ipak možemo reći da sučiste.Dubrovčani su se odavno brinulikako bi im plaže bile uredne iugodne za kupanje pa o tome go-vore brojni zapisi o aktivnostimaraznih udruga (posebno turističkih)oko izgradnje novih ili uređenjastarih plaža.

Plaže, kupališta ili banjeKad sam počeo pisati o du-brovačkim plažama mnogi su mepitali koja je razlika između plaža,kupališta ili recimo banja. Otvoriosam wikipediju na internetu i pro-našao slijedeće:

Plaža može biti potpunoprirodna, ali i umjetnoizgrađena površina obale,prilagođena što lakšempristupu vodenim površi-nama u svrhu kupanja iosvježenja ljudi tijekomljetnih mjeseci.Prema sastavu tla, plažemogu biti pješčane,šljunčane ili betonske.Pješčana plaža je plažačije su površine obale imorsko dno od pijeska.Takve plaže obično imajudugačke plićine i najpo-godnije su za obitelji samalom djecom.Plaža čije je tlo sastavljenood sitnog kamenja, izlo-kanog stoljetnimabrazivnim djelovanjimavode, naziva se šljunča-na plaža. U Dalmaciji je zatakvu vrstu plaže uvriježennaziv žal ili žalo.Plaža čije su površine

izgrađene od betona naziva se be-tonska plaža. Betonske plažeobično se grade na onom dijelu nakojem je pristup vodenim površina-ma otežan zbog stjenovite obale.Osim navedenih, postoje i nudis-tičke (FKK) plaže na kojima je uo-bičajeno kupanje bez kupaćih kos-tima. Takve plaže su obično smješ-tene na diskretnim lokacijama te suna taj način manje izloženeznatiželjnim pogledima. I nudističke

plaže mogu imati potpune sadržaje ali mogu biti i bezsadržaja.

KupalištaŠto se tiče ovog naziva u wikipediji ništa ne piše a uslužbenoj enciklopediji uopće se i ne spominje. Spominjuse kupališta u smislu „rimska kupališta“ i sl.Inače (prema wikipediji) „kupanje“ predstavlja umakanjenečijeg tijela u tekućinu, najčešće voda, a koje se prak-ticira u higijenske, religijske ili terapeutske svrhe. Takođerse može prakticirati radi razonode, odnosno u rekreacijskesvrhe.Kupanje se može provoditi u prirodi, odnosno u moru,rijekama ili jezerima, odnosno u tekućinom ispunjenimpredmetima kao što su burad ili kade ili za kupanje naprav-ljenim građevinama kao što su bazeni ili kupaonice.Područja odnosno posebne građevine namijenjene kupan-ju velikog broja osoba se nazivaju kupališta. Možda zatoneki upotrebljavaju riječ „kupalište“ kao mjesto na obaligdje ima puno kupača.

Dubrovačke „Banje“Zanimljivo je kad kliknete na internetu „Banje“. Pojavi senekoliko naslova a svi se odnose na mjesto za kupanje naPločama pa imamo: „Plaža Banje“ „Banje beach“, „BanjeBeach restaurant lounge & club. Iz ovog bi se dalo naslutida se nigdje na Jadranskoj obali ne koristi riječ „banje“kao naziv za neku plažu nego samo u Dubrovniku.

45GlasGrada - 657 - petak 20. 10. 2017.

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJESTJEPAN GRMOLJEZ, DR. A. STARČEVIĆA 27

U SKLOPU IZRADE PARCELACIJSKOG ELABORATAZA K.Č. 1011, 1012, 1971 K.O. ORAŠAC U SKLADUSA ODREDBAMA ZUP-A POZIVA NOSITELJE PRAVANA SUSJEDNIM K.Č. NA UTVRĐIVANJE GRANICA3 STUDENOG 2017 U 9:00 SATI NA PREDMETNIMPARCELAMA TE SE MOLE STRANKE DA ISPUNESVOJU OBAVEZU PO ČL. 58 ZAKONA O DRŽAVNOJIZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, A PREDOČENJEELABORATA BIT ĆE OBAVLJENO U PROSTORIJAMAUREDA 10 STUDENOG 2017 OD 8:00 DO 8:30 SATI

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJESTJEPAN GRMOLJEZ, DR. A. STARČEVIĆA 27

U SKLOPU IZRADE ELABORATA UCRTAVANJAZGRADA ZA K.Č. 2302/1 K.O. DUBROVNK U SKLADUSA ODREDBAMA ZUP-A POZIVA NOSITELJE PRAVANA SUSJEDNIM K.Č. NA UTVRĐIVANJE GRANICA 2STUDENOG 2017 U 9:00 SATI NA PREDMETNIMPARCELAMA TE SE MOLE STRANKE DA ISPUNESVOJU OBAVEZU PO ČL. 58 ZAKONA O DRŽAVNOJIZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, A PREDOČENJEELABORATA BIT ĆE OBAVLJENO U PROSTORIJAMAUREDA 10 STUDENOG 2017 OD 8:00 DO 8:30 SATI

HABITAT GEO d.o.o.Dr. A. Starčevića 15, Dubrovnik, 098 765 401

Na zahtjev stranke Rade Makivića iz Dubrovnika u tijeku jeizrada geodetskog elaborata za evidentiranje stambene zgradena katastarskoj čestici 518 ( čest. zem. 116/1) k.o. Plat igeodetskog elaborata za provedbu u zemljišnoj knjizi kojimse čest. zem. 116/1 dijeli na čest. zem. 116/1 i 116/3 k.o.Plat. Pozivaju se vlasnici i posjednici susjednih katastarskihčestica na utvrđivanje granica koje će se održati 23. listopada2017. u 9:00 na predmetnoj katastarskoj čestici. Uvid udijelove elaborata (skicu izmjere, kopije katastarskog plana,prijavne listove i izvješća koja su sastavni dio elaborata) održatiće se u prostorijama našeg ureda 24. listopada 2017. u 09:00.Kontakt broj: 095 1403 979 ili 095 1991 326.

Piše: Vesna Mijović

KUTAK ZA UMIROVLJENIKE

Uz 25. godišnjicuUz 25. godišnjicuUz 25. godišnjicuUz 25. godišnjicuUz 25. godišnjicuSindikata umirovljenikaSindikata umirovljenikaSindikata umirovljenikaSindikata umirovljenikaSindikata umirovljenikaHrvatskeHrvatskeHrvatskeHrvatskeHrvatskeSindikat umirovljenika Hrvatske obilježava 25godina svog postojanja. Početak rada SUH –aveže se uz datum 18. kolovoza 1992. godine.Osnovala ga je grupa entuzijasta “zbog neza-dovoljstva položaja umirovljenika, apatije koja jetada vladala“, kaže, jedan od osnivača Juraj Ivanković, prvi a dan-as počasni predsjednik SUH-a.Budući da Hrvatska u vrijeme bivše države nije imala organiziransindikat umirovljenika trebalo je početi od nule. U to vrijeme imalismo veliku pomoć od Sindikata umirovljenika Italije.Naime, u bivšoj državi smatralo se da umirovljenicima nisu jošpotrebni sindikati i da je država riješila sve njihove probleme priodlasku u mirovinu. Međutim, dolaskom nove države to se prom-ijenilo. Umirovljenici su svoju sudbinu uzeli u svoje ruke. I u onoj jepostojala udruga umirovljenika pod nazivom Društvo umirovljeni-ka, danas Matica umirovljenika, čiji je zadatak bio organiziranjedruženja uz državne praznike, posjete bolesnim članovima, slan-je vijenaca umrlima, nabavka zimnice.Koji je zadatak SUH-a?Sindikat umirovljenika je kao i radnički sindikat, organizacija kojapromiče prava radnika i predstavlja nastavak organiziranja umirov-ljenih radnika koji su svojim radom zaradili mirovine. SUH pred-stavlja kontinuitet borbe za dostojan život umirovljenika. Sindikatumirovljenika bori se za veće mirovine organiziranjem prosvjeda izahtjevima za poboljšanje položaja svojih članova. Danas jeSindikat umirovljenika Hrvatske ravnopravan član FERPA Europ-skog saveza sindikata umirovljenika, a FERPA je članica ETUC-aeuropske konferencije sindikata.Na kraju čestitka i želja da djelovanje Sindikata umirovljenika Hr-vatske bude još uspješnije u borbi i brizi za umirovljenike.

NAKON IZRAZITO USPJEŠNE LJETNE SEZONE - KONGRESNAJESEN NA BABINOM KUKU

Valamar domaćin brojnihValamar domaćin brojnihValamar domaćin brojnihValamar domaćin brojnihValamar domaćin brojnihmeđunarodnih kongresameđunarodnih kongresameđunarodnih kongresameđunarodnih kongresameđunarodnih kongresaZavršetak iznimno uspješnog ljetnog perioda u hotelima ValamarRivijere u Dubrovniku niti ove godine neće označiti kraj sezone jerće se vreva nastaviti nizom kongresa domaćeg i međunarodnogkaraktera. Podsjetimo, hoteli Valamar Rivijere i ove su se godine„okitili“ najprestižnijom turističkom nagradom World Travel Awardste potvrdili poslovanje s najvišim standardima u turizmu, dok jehotel Valamar Lacroma Dubrovnik proglašen najboljim u čak dvijekategorije: onom za vodeći poslovni hotel već četvrtu godinu za-redom, kao i onom za vodeći hotel u Hrvatskoj (također četvrtiput, nakon 2013., 2015. i 2016. godine).Tako su početak jesenske kongresne sezone u hotelu ValamarLacroma Dubrovnik obilježili razni domaći i međunarodni skupovite poslovni sastanci od kojih se posebno ističe nedavno završena12. Međunarodna konferencija o održivom razvoju energetike,voda i okoliša SDEWES na kojoj je sudjelovalo četiri stotine sudi-onika. Stručnjaci iz područja akvakulture sljedeći će tjedan na is-tom mjestu, od 17. do 20. listopada, raspravljati, osmišljavati,razmjenjivati i širiti nove ideje u sklopu konferencije AquacultureEurope u organizaciji Europskog udruženja Akvakulture gdje seočekuje visokih tisuću sudionika.Kraj listopada u hotelu Valamar Lacroma Dubrovnik bit će rezervi-ran za XIX. godišnji kongres Hrvatskog reumatološkog društvaHrvatskoga liječničkog zbora na kojem će zadaća tristotinjak su-dionika okupljenih od 26. do 29.10. biti znanstveno, edukacijsko,stručno i organizacijsko unaprjeđenje reumatologije. Ove jeseniće se u hotelima Valamar Lacroma Dubrovnik i Valamar DubrovnikPresident održati više korporativnih događanja od kojih posebnupozornost zaslužuje 19. CARNetova korisnička konferencija – CUC2017. na kojoj se očekuje oko tisuću sudionika.

U OKVIRU ERASMUS + PROJEKTA SILVIA

Razmjena znanja i iskustavaRazmjena znanja i iskustavaRazmjena znanja i iskustavaRazmjena znanja i iskustavaRazmjena znanja i iskustavaTreći međunarodni sastanak u okviru Erasmus + projekta SILVIAodržao se u Dubrovniku od 10-13.10.2017. na kojem su sudjelov-ali partneri iz Švedske, Francuske, Italije, Portugala, Turske i Hr-vatske. Sastanak je bio prilika za razmjenu znanja i iskustava kojeove različite udruge primjenjuju u radu sa korisnicima. Posebannaglasak ovog sastanka bila su ljudska prava te aktivnosti orga-nizacija u ovom području. Svaka zemlja sudionica projekta pred-stavila je vremenski slijed značajnijih datuma o ljudskim pravima sposebnim osvrtom na ženska prava, na svojim prostorima od na-jranije povijesti do danas. DEŠA je predstavila vremenski slijednajvažnijih datuma iz hrvatske povijesti ali i projekt „Psihosocijal-na podrška žrtvama i svjedocima na području DNŽ“ kao važanpomak u prevenciji i zaštiti ljudskih prava na području DNŽ. Takoje DEŠA postala važan akter naše zajednice u promicanju pravažrtava i svjedoka. Ovaj projekt je primjer dobre prakse kojeg smopodijelili s našim partnerima na projektu SILVIA.

46 GlasGrada - 657 - petak 20.10. 2017.

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA XX.STOLJEĆA

Tko je plesačica „Linđa“ u filmu iz 1930. godine? (1)Tko je plesačica „Linđa“ u filmu iz 1930. godine? (1)Tko je plesačica „Linđa“ u filmu iz 1930. godine? (1)Tko je plesačica „Linđa“ u filmu iz 1930. godine? (1)Tko je plesačica „Linđa“ u filmu iz 1930. godine? (1)Prema odjeći i nakitu koju plesačica (njenu starost u filmu teško je odrediti) imala na sebi, prikazanau filmu iz 1930. godine povodom Feste sv. Vlaha i uspoređujući s novinskim napisom kojeg citiram,odnosno opisom njene odjeće, „iskićena raznim i mnogobrojnim nakitima“ i navođenjem da jesudjelovala na mnogim lokalnim svečanostima, može se sa sigurnošću utvrditi podrijetlo plesačice„Linđa“

Priredio:Damir Račić

Najprije kraći komentar usvezi interesa du-brovačke javnosti kad se

radi o nekim lokalnim temama iz du-brovačke bliže povijesti bilo da su oneopisane u knjizi (što je češći slučaj) ilipredstavljene posredstvom sačuvanihfilmskih zapisa (što je rjeđi slučaj), tadanema dvojbe da će privući mnoštvo pub-like. To se je i obistinilo u petak (18.8.) uljetnom kinu „Jadran“ prilikom predstavl-janja dviju epizoda iz dokumentarnog fil-ma „Storije o neponovljivima“ autora Ve-drana Benića i ostalih suradnika koji sumu pomogli izravno ili neizravno. Organi-zator je morao održati reprizu filma (dvijuepizoda) u 23 sata zbog ogromnog inter-esa publike. Pretpostavljam da je ukup-no te večeri prisustvovalo više stotina gle-datelja. Svi oni koji nisu mogli doći naprojekcije u 21,30 ili 23,00 sata u ljetnokino „Jadran“, HTV od 26. listopadazapočinje emitiranje na I. programusedam polusatnih epizoda.U prvoj epizodi serije „Storije o neponov-ljivima“ postavljeno je pitanje, tko je ple-sačica „Linđa“? Malo je čudno da je ovajpodatak ostao nepoznat autoru, što biznačilo da nije uopće „zavirio“ odnosnoistraživao u Državnom arhivu Dubrovni-ka, tražeći podatke u lokalnim tiskovina-ma o dubrovačkim oriđinalima. Uvjerensam da imam odgovor na to pitanje i daje „tajna“ barem djelomično riješena. Pre-ma odjeći i nakitu koju plesačica (njenustarost u filmu teško je odrediti) imala nasebi, prikazana u filmu iz 1930. godinepovodom Feste sv. Vlaha i uspoređujućis novinskim napisom kojeg citiram,odnosno opisom njene odjeće, „iskićenaraznim i mnogobrojnim nakitima“ inavođenjem da je sudjelovala na mnogimlokalnim svečanostima, može se sa sig-urnošću utvrditi podrijetlo plesačice „Li-nđa“. Mnogo više zanimljivih detalja iznjenog životopisa našao sam u intervjuuobjavljen u beogradskoj reviji „Misao“ iz1924. godine. Osobno sam uvjeren da seradi o osobi koja je svojim plesom i po-javom uveseljavala dubrovačku javnost.Tko je gledao film o proslavi sv. Vlaha,kojeg nam je još ranije predstavio TonkoJović, autor mnogih filmova o nekadašn-jem Dubrovniku, neka se prisjeti ženskoglika, odjeće i nakita plesačice sa novin-skim izvješćem.„Narodna Svijest“ od 24.1.1934. god-ine, broj 4. UMRLA KATE MARCELLIProšle sedmice bila je sprovogjena iz „Do-mus Christi“ kamo se je bila sklonula odnazad dvije godine. Mnogo znanaca i pr-ijatelja otpratili je do groba (može se pret-postaviti da je pokopana na najvjerojat-

nije na Dančama. Naknadno ću objasnitisvoje mišljenje. – kom. D.R.) ovu poznatuDubrovkinju, koja je, dok je god moglaučestvovala u svim javnim svečanostimanapadno obučena u šarena župska odije-la, iskićena raznim i mnogobrojnim nakit-ima. O pokojnici je Milica Janković iznije-la u beogradskoj reviji „Misao“ (juli 1924)zanim(lj)ivi i detaljan životopis u formiživog razgovora izmegju spisateljke ipokojne Kate. Pokojnica je bila premasvakomu, pa i prema djeci, koja bi jepozdravljala (a, ne zadirkivala kao nekeoriđinale – nap. D.R.), uvijek ljupka i do-bro raspoložena. Svakomu bi odgovara-la: „Adio, dušo“. Pokoj joj vječni.Nakon prikazanog filma i navođenja u nje-mu da je nepoznat pravi identitet KateMarcelli krenuo sam u dodatnoistraživanje.1. U arhivskim knjigama Domus Christinije navedeno ime K. Marcelli, tj. baremdatum i godinu kad je umrla.2. U kom. pod. „Boninovo“ imaju popisumrlih osoba od 1908. godine, ali koje suisključivo pokopane na starom (užem dije-lu) katoličkog groblja. Pošto su građaniispratili K. Marcelli do groblja, onda semože se pretpostaviti da je možda poko-pana na groblju između Tri crkve ili even-tualno na Dančama. Možda i u zajedničkugrobnicu.3. U Državnom arhivu Dubrovnika prona-šao sam karticu po kojoj bi oni trebali imatičasopis „Misao“ iz srpnja 1924. godine,u kome je objavljen intervju sa K, Marcel-li. Nažalost, časopisa nema na mjestu.Vjerojatno ga je netko davno „posudio“ inije vratio ili je greškom odložen na nekonepoznato mjesto.Obišao sam tri ustanove ali nisam uspiopronaći nikakve dodatne podatke o K.Marcelli. Jedan dubrovački gospar ponu-dio mi je pomoć da svojom privatnomvezom u Beogradu, dođem do preslikaintervjua iz časopisa. Naposljetku samdošao do intervjua kojeg je Kate Marcellidala beogradskoj novinarki Milici Jank-ović u hotelu Odak 1924. godine. Kate (?)(izvorno prezime je nepoznato – nap.D.R.) rođena je otprilike 60-ih godina XIX.stoljeća u Dubrovniku. Bila je izvanbračnodijete. Majka ju je ostavila te je data naskrb nekoj župskoj obitelji (ne navodi sekonkretno naselje) i od pomajke preuzi-ma prezime Marcelli. U daljnjem napisunavodim najinteresantnije izvatke iz inter-vjua Kate Marcelli uz neznatne korekcije.(...) „Jao moja gospođice, romani bi semogli (na)pisati od mojega života. Štasam preživjela, šta sam preplatila... No,hvala gopodinu Bogu i Svetomu Vlahu,sve je dobro prošlo. Dugačka je moja

(h)istorija, ma ja ću vam je ispripovjedatikad želite.“A vi ste Dubrovčanka?„Ja sam Dubrovkinja i ponosim se timsvojim imenom (mjestom rođenja)“.A zašto onda nosite župsko odijelo?„Ja sam Dubrovkinja, ma, moja gospođo,nijesam dugo to znala. Moja je mama odvisokoga roda, od vlastele, od gosparadubrovačkijeh. Moja mama bila je udov-ica, lijepa, znatna. Stao ti oko nje oblijetatijedan pomorski kapetan. Bio lijep i ele-gantan, a ona mlada, luda, udovica. Takoje on (njoj) udvarao joj se, danas, sutra, -tarace, mjesečine, đardini, hladovine, pol-jupci – došla na svijet Kate. A kad se Katerodila, kapetan je bio na oceanu, lijepaudovica u sramoti, a njezina mame u oča-janju. Da sakriju sramotu, ajme meni,nona i jedna kuma skloniše Katu u Župuu jedne seljanke. Moja sinjorina, i tamosam vam živjela do moje sedamnaestegodine i nijesam znala da sam Dubrovkin-ja, ni da mi nije majka ona seljanka kojusam majkom zvala.“A šta je bilo s vašom pravom majkom?„Udala se i živjela u Triješću (u Trstu)“.Zar se nije za toga kapetana udala?„Ne, on je umro, nego kašnje za drugogačovjeka, opet od pomorskijeh (zvanja)“.Ali zar nije nikada došla da vas vidi?„Nije. None je umrla, mama se preudala,taj čovjek nije znao, niti je smio znati daja postojim“ - reče Kate i prvi put joj seizraz tuge pojavi na licu.Rodila, pa odbacila - rekoh ja.Kate to primi hladno.Pa kako vam je bilo kod te druge majkeseljanke? Je li ona bila bolja?„Ona je bila dobra i voljela me je. Ja sammislila da mi je ona majka i slušala samje. Ma je mučno bilo živjeti. Radila samteške poslove, kopala zemlju, kosila, žnje-la, čuvala stoku, sve što rade siromašneseljačke djevojke. A kad je ona umrla,onda su mi kazali da mi ona nije mama ida sam ja Dubrovkinja. Ja sam osjetilada nijesam više u pravu živjeti u tuđoj kućii odmah sam došla u Dubrovnik. Ajme,moj lijepi Dubrovnik, zašto to ranije nijes-am znala?“Pa kako je bilo u Dubrovniku? Od čegaste živjeli? – pitam zainteresirana.„Služila sam, moja distinta (cjenjena) sin-jorina, po gospockijem kućama, uruskoga i u turskoga konsula. Ajme, štomi je u ruske konzolese (konzulice) bilolijepo: voljeli su me kao svoje dijete. Jako,jako dobra čeljad su bili konsul i konzole-sa. Hotjeli su me povesti u Malu Aziju, alija se nijesam mogla rastaviti sa svojijemDubrovnikom. Mnogo su me voljeli“.

Nastavlja se

47GlasGrada - 657 - petak 20. 10. 2017.

Priredio: Nikša Violić

LOPUDSKA BAŠTINA

Knežev dvorKnežev dvorKnežev dvorKnežev dvorKnežev dvorLopudski Knežev dvor svojimpoložajem, tlocrtom cjeline,kao i zatvorenošću sklopa, tekvalitetnom dekoracijom jedanje od najljepših primjera ranegotičko–renesansne izgradnjena dubrovačkom području

ni kata. S terase pružao se di-van pogled na lopudski zaljevi luku.Prostrani terasasti vrtni prostorispred zgrade, sadrži dugu iširoku šetnicu koja penetriraduž osam razina kultiviranihvrtnih kaskada. Ističe se mon-umentalno ulazno stubište uvrtni prostor u kojem je dugašetnica. U uglu dvorišta neka-da se nalazila obrambena kula. Dvor je ograđenvisokim ogradnim zidom. Lopudski Knežev dvorsvojim položajem, tlocrtom cjeline, kao izatvorenošću sklopa, te kvalitetnom dekoraci-jom jedan je od najljepših primjera rane gotič-ko-renesansne izgradnje na dubrovačkom po-dručju. Ulaz u ovaj ladanjski sklop je šiljasto zas-vođen, i prvo se ulazi u dvorište u kojem je saču-vana fragmentalna pergola sa kolonadom, nakojoj je nekada bila razgranata odrina.Prema nekim izvorima, prilikom istraživanjastručnjaka u Doru pronađena je sačuvana starakanalizacija, jer dvor je izgrađen dalje od obalena uzvišici, iznad kuća Lopuda. Navodno je uovom dvoru rođen glasoviti pomorac i brodov-lasnik Miho Pracat.Ovaj kompleks koji zaprema 3 742. kvadrata,ograđen je visokim zidom. Zgrada kneževa dvoradanas se nalazi u oronulom i ruševnom stanju.Prizemlje je obraslo u bršljan i visoko raslinje.Sadašnja vlasnica, Marina Angell objavila jeprodaju Dvora na Lopudu po cijeni od 2,5 mili-juna eura. Osobno sumnjam da će se za ovo-liku sumu naći eventualni kupac koji bi kupioovo oronulo i zapušteno ladanjsko zdanje.Iznad Kneževa dvora na vrhu brda, razaznajuse konture tvrđave - španjolke, sagrađene1511.g. koju su sagradili Španjolci na vrhu brdasvetih apostola Šimuna i Jude (po istoimenojkapeli koja se na tom prostoru nalazila).

Knežev dvor na Lopudu, svojimpoložajem, zatvorenošću ladanjskogsklopa i tlocrtom cjeline, jedan je odnajljepših primjera rane gotičko-re-nesansne ladanjske izgradnje na du-brovačkom području. Lopud je1457.g. postao sjedište knežije iKnežev dvor je zajedno s prostranimvrtom sagrađen u drugoj polovini15.st. na padini, iznad naselja.Svojim dimenzijama i monumental-nošću, dominira ovim predjelomLopudskog zaljeva i najreprezenta-tivna je povijesna građevinazatvorenog sklopa na Lopudu. U15.st. vrijeme renesanse, kod poje-dinih ladanjskih sklopova pa tako ikod ovog kneževa dvora značajnoje okupljanje svih građevinskih dijelo-va u jasno izraženu čvrstu jezgru ujednom dijelu prostranog vrta.Knežev dvor na Lopudu karakteriz-ira tlocrtna „L“ šema. Fino je raščlan-jeno kasnogotičko pročelje zgrade,na kojem se ističe vitka gotička trifo-ra. Ulaz i prozori su građeni u kasnogotičkom stilu. Središnju salu Dvorana katu krasi visoki prozor s gotičkomtriforom. Prostrana izbočena terasanalazi se u lijevom krilu zgrade u razi-

RONILAČKI KLUB DUBROVNIK

Čišćenje podmorja otoka LopudaČišćenje podmorja otoka LopudaČišćenje podmorja otoka LopudaČišćenje podmorja otoka LopudaČišćenje podmorja otoka Lopuda

Ronilački klub Dubrovnik organizirao je treće ovogodišnje čišćenje podmorja otokaLopuda u nedjelju, 15. listopada. U akciji su sudjelovali ronioci RK Dubrovnik, djelatniciČistoće d.o.o. te volonteri MO Koločep. Turistička zajednica, zajedno s Gradom Du-brovnikom te Upravnim odjelom za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu, svakegodine u okviru svojih redovnih ekoloških aktivnosti potiče i podržava RK Dubrovnik uodržavanju akcija čišćenja podmorja. Ukoliko vremenske prilike dopuste, održat će sejoš jedna akcija čišćenja do kraja listopada.

ZAMJENICA ŽUPANA U POLJSKOJ

VI. Forum poljskih iVI. Forum poljskih iVI. Forum poljskih iVI. Forum poljskih iVI. Forum poljskih ihrvatskih regijahrvatskih regijahrvatskih regijahrvatskih regijahrvatskih regijaIstaknuto je kako se uz pomoćkapitala poduzetnika može postićigospodarski rast te da u Poljskojopćine i gradovi uspješno rade narazvoju vojvodstava upravozahvaljujući projektima javno-privatnog partnerstvaZamjenica župana Žaklina Marević sudjelov-ala je u poljskom gradu Torunu na VI. Foru-mu poljskih i hrvatskih regija na kojem seraspravljalo o važnosti uključivanja hrvatskihprometnih pravaca u europske, ali i važnostijavno-privatnog partnerstva, poglavito u sv-jetlu sve većeg broja poljskih turista u Re-publici Hrvatskoj.Jedan od inicijatora poljsko-hrvatskog pri-jateljstva Jacek Protas, istaknuo da mu jedrago jer Hrvatska i danas aktualno sudje-luje u raspravi o EU politikama nakon 2020.,a dodao je kako je važno da se zemlje u raz-voju poput Poljske i Hrvatske nastave pov-ezivati i napredovati.Veleposlanica Republike Hrvatske u Repub-lici Poljskoj Andrea Bekić istaknula je kakobi Hrvatska trebala valorizirati jadransku di-menziju te povezati turizam sa svim gospo-darskim granama, a ustvrdila je kako je samotijekom ove godine Hrvatsku posjetilo višeod 800 tisuća poljskih turista.Na Forumu se raspravljalo o uključivanju hr-vatskih prometnih pravaca u europskeprometne pravce, što će doprinijeti povezi-vanju poljsko-hrvatskog gospodarstva i in-frastrukture.U tom kontekstu bilo je govora o prometn-om koridoru Baltik – Jadran koji bi, osim in-tegralne prometne povezanosti, trebao omo-gućiti i najkraći put između luka Szczecin iRijeke. Među ostalim, bilo je riječi i o važnimodrednicama ravnomjernog gospodarskograzvoja jedinica lokalne i regionalne samou-prave, a istaknuto je kako se mora sve višegovoriti o otvaranju javno-privatnog partner-stva, poglavito u svjetlu sve većeg broja pol-jskih turista u Republici Hrvatskoj.Istaknuto je kako se uz pomoć kapitalapoduzetnika može postići gospodarski rastte da u Poljskoj općine i gradovi uspješnorade na razvoju vojvodstava upravo zahval-jujući projektima javno-privatnog partnerst-va.Inače, Forum koji okuplja predstavnike re-gionalne samouprave i gospodarstvenike sciljem razmjene iskustva i uspješne suradn-je u budućnosti, održao se pod svečanimpokroviteljstvom Ministarstva vanjskih i eu-ropskih poslova Republike Hrvatske, Mini-starstva razvoja Republike Poljske, Hr-vatskoga sabora, Ministarstva regionalnogarazvoja i fondova EU Republike Hrvatske,Ministarstva poljoprivrede Republike Hr-vatske i Hrvatske gospodarske komore.Organizatori su bili Savez Vojvodstava Re-publike Poljske, Hrvatska zajednica župani-ja, Ured maršaleka kujawsko-pomorskogvojvodstva i Veleposlanstvo Republike Hr-vatske u Republici Poljskoj.

48 GlasGrada - 657 - petak 20.10. 2017.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT

MLADI ŽNS DNRezultati utakmica od 14. i 15.listopadaJUNIORI U-18 3.kolo:Župa dubrovačka - Orebić 4:2 (Toni Soldić,Dominik Krmek,Matej Perović, Bruno Lonza za Župu te Tonko Kapiteli i IvanoČepo za Orebić). Libertas - Neretva 2:1 (Luka Perak i KristijanČukteraš za Libertas te Ilija Marušić za Neretvu), Zmaj- Gusar4:0 (Jakov Marinović 2, Matija Šeparović i Marin Begić za Zmaj).Poredak: Župa dubrovačka 9, Neretva, Orebić, Zmaj, Libertas iGusar po tri. Lista strijelaca: 4-Marin Čotić (Neretva), DominkKrmek i Bruno Lonza (Župa), 3-Josip Markić (Libertas), 2 MateGlamuzina (Gusar), Duje Marušić (Neretva), Jerko Pecotić, JakovMarinović (Zmaj) i Filip Tolj (Orebić), Christian Ćukteraš(Libertas),Toni Soldić (Župa) itd.KADETI U-15 5.kolo:Župa dubrovačka - Hajduk 4:0 (Ante Azinović, Antun Sebastijan,Nikša Putica i Božo Gustin ), Metković - Konavle 3:5 (NikolaBošnjak, Luka Petkovići Marko Kuran za Metković te Ivo Vukić2, Antonio Bratičević, Pero Bjeloš i Luka Raguž za Konavle), Grk- Libetas 2:6 (Željko Kuraica 2 za Grk te Adnan Morina 3, MihoBupić, Kristijan Šimunović i Frano Berk za Libertas), Zmaj - GOŠK3:0 (Jakov Protić 2, Matija Šeparović), Zmaj - Žrnovo 6:2(zaostala utakmica 1. kolo). Poredak: Konavle i Libertas po 12,Župa dbk 9, Zmaj 7, GOŠK Dubrovnik i Metković po 6, Hajduk3, Grk1, Žrnovo bez bodova. Lista strijelaca: 5-Nikola Bošnjak(Metković), Jakov Protić (Zmaj) Adnan Morina(Libertas), 4-IvoJovanović (Župa), 3-Vlaho Brailo i Ante Franković(GOŠK Dbk),Bruno Županović i Pero Bjeloš(Konavle), Božo Gustin(Župa),Željko Kuraica(Grk), Frano Berk(Libertas), 2-Mihael Vidoš(GOŠK), Antonio Bratičević i Ivo Vukić (Konavle), MatijaŠeparović i Hrvoje Terzić (Zmaj), Miho Bupić(Libertas) itd.MLAĐI PIONIRI U-12 5. kolo:Konavle I. - Libertas 0:1 ( Frano Vlašić za Libertas), Konavle II.-Božo Broketa 2:4 (Ivano Magud i Maroje Medo za Konavle teAntonio Lučić, Antoan Kušar, Antun Šilje i Đivo Stanić zaB.Broketu). Poredak: Libertas 12, Konavle I. i Župa dubrovačkapo 7, Božo Broketa 3, Konavle II. 0. Lista strijelaca: 5-BožoGustin(Župa), 4-Antoan Kušar (B.Broketa), 3- Domink Zglav(Konavle), 2-Dominik Desin, Teo Skurić, Maroje Medo(Konavle), Valentin Brajko (Župa), Lovro Duždević, FranoVlašić(Libertas) itd.POČETNICI U-10 5.kolo:Župa dbk I. - Župa Dbk II. 2:2 (Dorian Jozić i Đivo Pregelj teJosip Krkić i Ivan Matić), Konavle III. - Božo Broketa 2:2 (ToniNovak i Mateo Čupić za Konavle te Toni Doko 2 za Boža Broketu,Konavle II. - Libertas II. 0:0, Konavle I. - GOŠK Dubrovnik II. 3:0(Juraj Radonić i Vlaho Novak 2 za Konavle), Libertas I. - GOŠKDubrovnik I. 0:1 (Arijan Đuderija za GOŠK), GOŠK I. - BožoBroketa 3:1 (zaostala utakmica 2.kolo). Poredak: Konavle I.12,Župa I. 10, Župa II. 10, GOŠK I. 9, Libertas I.6, Konavle III. 4,Božo Broketa 4, Konavle II. 1, Libertas II. 1, GOŠK II. 0 bezbodova. Lista strijelaca: 13-Juraj Radonić (Konavle), 7-ĐivoPregelj (Župa), 5-Vlaho Novak(Konavle), 4-Ivano Magud(Konavle) Toni Doko (B.Broketa), 3-Leon Papac(Libertas), 2-Ivano Kutlić, Grgur Vujica, Marin Miličić (Konavle), Josip Krkić,Matej Svilokos, Mihael Miloslavić, Christian Varela, Robert Kevo,Ivan Matić (Župa), Jakov Rešetina (Libertas), Luka Njavro(GOŠK)PREDNATJECATELJI U-8 5 .kolo:Konavle II. - Božo Broketa 0:9 (Denis Bešović 6, Ivan Doko,TomaKraverević, Matej Hezonja), Konavle I. - GOŠK 2:5 (MarioTrojanović i Marin Miličić za Konavle te Toni Ruso 4 i AmarSarić za GOŠK), Župa I. - Libertas 4:2 (Gabrijel Bender 2, AntonioVučur i Franko Šimunović za Župu te Domink Nadramija i NikoMikulandra za Libertas), Župa II. - DU Talent 1:4 (Luka Butricaza Župu te Maroje Koprivica 3 i Vlaho Matić za DU Talent).Poredak: GOŠK Dubrovnik 12, Božo Broketa 10, Župa I. i Libertaspo 9, Konavle I. 4, DU Talent I Župa II. po 3, Konavle II. bezbodova.

Miho Arbulić

I. HRVATSKA RUKOMETNA LIGA - JUGSplit - Dubrovnik 31:25Rukometaši Dubrovnika su u 3.kolu izgubili u gostima od Splita31:25. U redovima Dubrovčana najefikasniji je bio TomislavRadić s 13 pogodaka, Dmytro Poliak je dao četiri, Kajo Cikatićtri, Hrvoje Lončarica i Luka Bevanda po dva puta te jednogZvonimir Srna. Vratar Barišić je imao 11 obrana. U 4. kolu, unedjelju, 22. listopada, RKHM Dubrovnik dočekuje Solin (18sati)

KOŠARKA - KUP KREŠIMIRA ĆOSIĆASolin - Dubrovnik 53:76Pobjedom nad Solinom u Solinu 76:53 (34:29) košarkašiDubrovnika su izborili finale Regije Jug hrvatskog košarkaškogKupa ‘Krešimir Ćosić’ te će prolaz u 16-inu finala tražiti protivSonik Puntamike u Gospinom polju. Dubrovnik: Husnija Habul(5), Petar Šeparović (4), Antonio Petrović, Božo Katić (8), IvanMarković (8), Stipe Režić (20), Toni Mustapić (3), Ivan Vodopija(12), Niko Stasjuk (2), Lovro Tolj, Stjepan Tešija (13). Trener:Željko Vreća. Dubrovnik se, dodajmo i to, pojačao u prijelaznomroku. Došli su Ivan Vodopija, Stipe Režić i Stjepan Tešija s kojimaće dubrovački sastav nastojati osvojiti prvo mjesto u A-2 ligijug te izboriti veći rang.

II. HRVATSKA RUKOMETNA LIGA (Ž)Dalmatinka - Sinj 23:22Dalmatinka iz Ploča, nakon ispadanja iz najelitnijeg razredaženskog hrvatskog rukometa, startala je s dvije pobjede uII.Hrvatskoj ligi - južna skupina. Nakon što su u 1.kolu u gostimapobijedile Marinu Kaštela 22:20, rukometašice iz Ploča su udrugom kolu u Pločama, pred oko 300 gledatelja, bile bolje odSinja 23:22. Pogotke za Dalmatinku postigle su Ema Barbir 8,Lucija Cvijanović 3, Klara Arar, Magdalena Žderić, Lana Jarak,Matea Krilić i Iva Žderić po 2, a po 1 Antonija Šimić i JosipaOršulić. Petra Marinović je imala 10 obrana U sastavu su jošbile: Petra Sršen, Sara Tomašević, Ana Stanković, GabrijelaČupić, Anamarija Nikolac i Andrijana Vlatka Jelčić. Trener jeprof. Ivan Jerković. U 2.kolu rukometašice Metkovića su u Zadrupobijedile Zadar 1954 sa 28:17. Dalmatinka je prva sa 4 boda.U 3.kolu, 21. listopada, Dalmatinka je gost Orkana, a Metkovićdočekuje Split.

KOŠARKA - PRVENSTVO HRVATSKE IREGIONALNA LIGAMedvešćak bolji od RaguseKošarkašice Raguse i Medvešćaka su u Zagrebu, u dva dana,imali dva ogleda, jedan u prvenstvu Hrvatske a drugi uregionalnoj ligi. U 3.kolu A-1 hrvatske lige Medvešćak, prvakHrvatske, je pobijedio sa 76:59, a u 3. kolu skupine ‘B’ B-TravelWABA Lige 68:47. U 4. kolu regionalne lige, 25. listopada,Ragusa je gost Kraljeva. Poredak regionalne lige: 1. Montana2003. (Bugarska) 2/0, 2. Partizan 1953. Beograd (Srbija) 2/0,3. Cinkarna Celje (Slovenija) 1/1, 4. Medvešćak Zagreb(Hrvatska) 1/2, 5. Kraljevo (Srbija) 1/1, 6. Ragusa Dubrovnik(Hrvatska) 0/3.

PRVE ‘B’ HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGADubrovnik - Makarska 3:0Odbojkašice Dubrovnika su u 2.kolu pobijedile Makarsku uGospinom polju s 3:0 (25:12, 25:10, 25:11), te tako ostvarileprvu prvenstvenu pobjedu. Dubrovnik: Ora Ivanišević, AnđelaKalauz, Nikolina Tomašević, Hana Dilberović, Ana Matušić,Anđela Čuljak, Ivana Marinović, Katija Vuličević, Orsula Štaka,Petra Putica, Azra Mehić, Martina Vreća, Gabriela Stipanović iAna Matuško. Trenerice Mirjana Vreća i Marina Radić. Vodi Splitsa 6 bodova, drugi je Trogir sa pet a Dubrovnik treći sa 4 boda.Tri boda imaju Brda II, Split VT, Donat i Marina Kaštela II. Sinjima 2 boda, Makarska 1, a bez bodova su Solin i Šibenik. U 3.kolu Dubrovnik je gost Trogira.

ZAGREBU JUNIORSKO SVJETSKOPRVENSTVO U JUDUAnđela Violić i Iva Oberan ureprezentaciji HrvatskeU Ledenoj dvorani Doma sportova u Zagrebu do nedjelje, 22.listopada, održava se juniorsko Svjetsko prvenstvo u judu .Sudjeluje 369 judaša i 265 judašica iz 87 zemalja. Za Hrvatskunastupa 17 judoka među kojima su Anđela Violić, članica JKDubrovnik 1966, koja nastupa u kategoriji do 70 kg. i Iva Oberan,članica Judo kluba Župa dubrovačka, u kategoriji do 57 kg.

PLIVANJE - MINI GRAND PRIXSV.MIHOVIL (ŠIBENIK, 7.-8.10.)Otvorena nova sezona - Jugu 10medaljaPlivači Juga otvorili su novu sezonu 2017/18. nastupom na miniGrand prix mitingu „Sv.Mihovil“ koji se održao u subotu i nedjelju07. i 08. 10.2017. u Šibeniku. Nastupilo je ukupno 409natjecatelja iz 21 kluba. Jug je nastupio sa 34 člana, koji suosvojili ukupno 10 medalja od kojih su 4 zlatne, 5 srebrenih i 1brončana.Najuspješniji predstavnik Juga na ovom natjecanju bio je mlađikadet Vlaho Nenadić koji je osvojio čak 3 zlatne i 1 srebrenumedalju. Zlata je osvojio u disciplinama 100 leđno, 200 leđno,400 slobodno i srebro na 800 slobodno.Mlađi kadet Ivan Zeko doplivao je do zlatne medalje u disciplini200 prsno, srebra na 100 prsno te je na 100 slobodno zauzeo7.mjesto.Kadet Marko Baletin osvojio je srebro na 400 slobodno, broncuna 100 leđno,a u disciplinama 200 leđno i 200 mješovito jezauzeo 5. i 6. mjesto te je osvojio prva 3 boda za sezonski MiniGP poredak.Mlađi kadet Roko Zvone bio je srebreni na 100 delfin te je zauzeo4.mjesto na 100 slobodno i 7.mjesto na 100 leđno, Maro Šušićosvojio je srebro na 100 slobodno te je zauzeo 5.mjesta udisciplinama 100 prsno, 100 leptir i 100 leđno. Trebanapomenuti da je Maro ulazno godište mlađih kadeta.Plasmane među prvih osam još su ostvarili: Mara Moretti zauzelaje 4.mjesta na 100 prsno i 100 leptir te 8.mjesto na 100slobodno, Marta Lukšić zauzela je 4.mjesto na 200 leptir i6.mjesto na 100 leptir, Andrija Cetinić zauzeo je 5.mjesto na200 leptir, Juraj Barčot zauzeo je 7.mjesto na 400 slobodno,Antonia Šurković je zauzela 8.mjesto na 100 leđno i Bruno Damićzauzeo je 8.mjesto na 200 prsno.Inače, po HPS-ovom Mini Grand Prix sistemu za kadete i mlađekadete održava se ukupno 8 natjecanja tijekom sezone, od kojihčetiri u 25-metarskom, a četiri u 50-metarskom bazenu.Natjecatelji trebaju nastupiti na barem 6 natjecanja i to uraznolikim disciplinama da bi ušli u konačni poredak. Ideja je tokojom se navedenim mlađim dobnim kategorijama plivača želeomogućiti kvalitetna natjecanja tijekom cijele sezone na kojimabi nastupali u različitim tehnikama i dionicama, te se na taj načinrazvijali.U Šibeniku su nastupili: Marko Baletin, Juraj Barčot, NikolaBenić, Paulo Brač, Lovro Brač, Tonka Bušković, Andrija Cetinić,Luka Curić, Bruno Damić, Paula Damić, Elza Filipović, IvanKristović, Maroje Lukić, Marta Lukšić, Patricija Maleš, MatejMarković, Noa Miletić, Paula Miloslavić, Mara Moretti, VlahoNenadić, Ives Njavro, Maroje Purin, Sandro Radošević, PetraRudinović, Toni Šarić, Antonia Šurković, Maro Šušić, MarkoTevšić, Zoe Tolj, Zita Tolj, Bruno Tošović, Marko Vuletić, IvanZeko, Marin Zeko, Roko Zvone.Jugaši su u Šibeniku nastupili pod vodstvom trenera: MatijaneStaničić, Ivana Bilića i Andreja Drobca.Sljedeći nastup plivači Juga imaju 21.i 22.10. u Splitu gdje seodržava Grand prix Jadran. Nastupaju seniori, juniori i mlađijuniori. PK Jug

JUDO - PRVENSTVO HRVATSKE (MLAĐEKADETSKO)Paula Belemečić prvakinja HrvatskeJudašica Dubrovnika 1966. Paula Belemečić je postala mlađekadetska prvakinja Hrvatske, na prvenstvu Hrvatske održanom uSplitu. Ona je u kategoriji preko 70 kilograma pobijedila u svečetiri borbe te po drugi put u karijeri naslov prvakinje Hrvatske.Prvu titulu je osvojila prije dvije godine na državnom prvenstvuu uzrastu djevojčica. U Dubrovačko neretvansku županiju je stiglojoš šest brončanih medalja sa mlađe kadetskog prvenstvaHrvatske. Tri su osvojili članovi Judo kluba Ura Nage izDubrovnika, dvije Judo klub Dubrovnik 1966., a jednu Judo klubKonavle Cavtat. Brončane medalje za Ura Nage osvojili su FranKužnin u kategoriji do 46 kilograma, Mauricio Bratičević ukategoriji do 50 kilograma i Kristijan Konjevod u kategoriji do55 kilograma, za Dubrovnik 1966. Franko Lončarica u kategorijido 42 kilograma i Marko Vareškić u kategoriji do 73 kilograma,a za Konavle Cavtat Fran Obradović u kategoriji do 38 kilograma.

JUDO - PRVENSTVO HRVATSKE (UZRASTDO 23 GODINE)Anđela Violić prvakinja HrvatskeJudašica Dubrovnika 1966. Anđela Violić je mlađe seniorskaprvakinja Hrvatske u kategoriji do 70 kilograma. Bila je najboljana prvenstvu Hrvatske (uzrast do 23 godina), održanom u Splitu.Brončanu medalju za Dubrovnik 1966. osvojio je i Stjepo Rokou kategoriji do 73 kilograma. Judo klub Dubrovnik i Judo klubŽupa dubrovačka osvojili su po jednu brončanu medalju. ČlanicaDubrovnika Andrea Šuljak u kategoriji do 70 kg, te član Župedubrovačke Adrian Puljić, u kategoriji do 66 kilograma. Blizumedalje bili su u kategoriji do 52 kilograma Bruna Bilić(Dubrovnik 1966.), u kategoriji do 66 kilograma Leon Đapić(Ura Nage) te u kategoriji do 90 kilograma Adrian Sufaj(Dubrovnik 1966.).

ODBOJKA - OSMINA FINALA KUPA HRVATSKEDubrovnik - Kaštela Cemex 2:3Odbojkašice Dubrovnika izgubile su u osmini finala KupaHrvatske, u srijedu u Gospinom polju, od ekipe Kaštela Cemex,koja se natječe u najelitnijem razredu hrvatske odbojke 3:2. ZaKaštelanke je nastupila i Iva Stanović iz Konavala, bivša igračicaDubrovnika, koja je u ovom susretu pokazala kvalitetu i svojuekipu odvela u četvrtfinale. Ne bi bilo nezasluženo da su iDubrovkinje slavile. Dubrovnik - Kaštela Cemex 2:3 (9:25, 26:24,25:23, 18:25, 11:15), Dubrovnik je pod vodstvom Mirjane Vrećei Marine Radić igrao u sastavu: Ora Ivanišević, Anđela Kalauz,Nikolina Tomašević, Ana Matušić, Lea Burić, Anđela Čuljak, IvanaMarinović, Katija Vuličević, Orsula Štaka, Petra Putica, AzraMehić, Hana Dilberović, Gabriela Stipanović i Ana Matuško.

49GlasGrada - 657 - petak 20. 10. 2017.

STOLNOTENISKI KLUB LIBERTASMARINKOLORUpis novih članovaStolnoteniski klub Libertas Marinkolor vrši upise novih članova umlađim kategorijama. Svi budući mladi sportaši koji žele treniratisport koji će ih razvijati ne samo fizički, već i na emocionalnojrazini brzog razmišljanja, a pohađaju od 1. do 3. razreda osnovneškole (2008.-2010.godište) mogu se javiti ponedjeljkom,srijedom i petkom u D dvorani sportske dvorane Gospino polje ilina mobitel treneru Jošku Martinoviću (095 836 4488). Članarinaza sve naše male sportaše je besplatna. Inače, STK LibertasMarinkolor jedan je od najuspješnijih dubrovačkih klubova pobroju osvojenih medalja te je lanjski prvak Hrvatske i osvajač KupaHrvatske. U iščekivanju novih malih prvaka i stolnoteniskih nada!

BOĆANJE / II. HBL - JUGHidroelektrana i Metković na vrhuNakon 2 odigrana kola jedino su Metković i Hidroelektranasa obje pobjede. Metković je uvjerljivo slavio nad Povljanom,a Hidroelektrana je bila bolja od Umčana. Komolac je nakonpobjede u prvom kolu poražen na Hvaru, dok je ŽupaDubrovačka izgubila u Sinju od Otoka, pa je i dalje bez boda.Iznenađenje kola je pobjeda Naklica nad Primoštenom.Odlične rezultate u ovom kolu napravili su Luka Gašpar(Umčani) 30 poena u krugu i Miroslav Petković(Hidroelektrana) 28 poena u preciznom izbijanju. U sljedećemkolu Komolac je domaćin Metkoviću, Župa Dubrovačkadočekuje Naklice, dok će Hidroelektrana put Šibenika nagostovanje kod Primoštena.Rezultati 2. kola:Hidroelektrana - Umčani 16:6Zlatan Otok - Komolac 14:8Metković - Povljana 21:1Otok - Župa Dubrovačka 14:8Naklice - Primošten 12:10.Poredak: 1. Metković 6 bodova, 2. Hidroelektrana 6, 3.Primošten 3, 4. Komolac 3, 5. Zlatan Otok 3, 6. Otok 3, 7.Naklice 3, 8. Povljana 3, 9. Župa Dubrovačka 0, 10. Umčani0 bodova.Raspored 3. kola igra se 21.10.2017. u 15,00 sati:Primošten - HidroelektranaŽupa Dubrovačka - Naklice (22.10.2017.)Povljana - OtokKomolac - MetkovićUmčani - Zlatan Otok.

III. HBL - DUBROVNIK - NERETVAHVIDRA Gromača ne da vrhBoćari HVIDRA-e Gromača i u ovom kolu su bili uspješni,savladali su Ploče i tako i dalje čvrsto drže vrh. Hajduk iPostranje su također bili uspješni pa su ostali u pratnji. Slivnoje za nijansu bilo bolje od Rijeke, baš kao i Komolac Omblaprotiv Omladinca u derbiju začelja.Rezultat zaostale utakmice 5. kola: Omladinac - Rijeka 8:14.Rezultati 6. kola:Slivno - Rijeka 12:10Komolac Ombla - Omladinac 12:10Hajduk - Donji Brgat 16:6Hvidra Gromača - Ploče 13:9Postranje - Torcida Osojnik 13:9.Poredak: 1. Hvidra Gromača 16 bodova, 2. Hajduk 13, 3.Postranje 13, 4. Ploče 9, 5. Slivno 9, 6. Donji Brgat 9, 7.Rijeka 7, 8. Komolac Ombla 6, 9. Torcida Osojnik 6, 10.Omladinac 0 bodova.Raspored 7. kola igra se 22.10.2017.:Torcida Osojnik - Slivno (16,00)Ploče - Postranje (16,00)Donji Brgat - Hvidra Gromača (16,00)Omladinac - Hajduk (10,00)Rijeka - Komolac Ombla (10,00)

ŽUPANIJSKA LIGA - PELJEŠACGornja Vrućica bolja od BistrineBoćari Gornje Vrućice i dalje nastavljaju sa odličnim igrama.Ovaj put su bili bolji od Bistrine i tako nakon 5 utakmica imajusve same pobjede. U ostalim utakmicama domaćini su izboriliuvjerljive pobjede.Rezultati 6. kola:Faraon - Ponikve 12:4Putnikovići - Brijesta 11:5Duba Stonska - Sveta Ana 12:4Gornja Vrućica - Bistrina 9:7.Poredak: 1. Gornja Vrućica(-1) 15 bodova, 2. Duba Stonska15, 3. Faraon(-1) 12, 4. Bistrina(-1) 9, 5. Ponikve 6, 6.Putnikovići(-1) 4, 7. Sveta Ana 4, 8. Brijesta 0 bodova.Raspored 7. kola igra se 22.10.2017. u 15,00 sati:Bistrina - FaraonSveta Ana - Gornja VrućicaBrijesta - Duba StonskaPonikve - Putnikovići

ŽUPANIJSKA LIGA - KONAVLEU Uskoplju neriješenoU derbiju kola boćari Uskoplja i Pridvorja odigrali su bezpobjednika. Ostale dvije utakmice su odgođene i igrat će setijekom tjedna. Nastavak lige je na proljeće.Rezultati 4. kola:Zrinski - Sokol odgođenoLjuta - Slaven odgođenoUskoplje - Pridvorje 8:8.Poredak: 1. Pridvorje 10 bodova, 2. Uskoplje 7, 3. Slaven(-1) 6, 4. Ljuta(-1) 4, 5. Zrinski(-1) 1, 6. Sokol(-1) 0 bodova.Raspored 5. kola igra se 29.04.2018. u 15,00 sati:Pridvorje - ZrinskiSlaven - UskopljeSokol - Ljuta.

Luko Hendić

BRIDŽ KLUB DUBROVNIKZvrko i Majstorović majstorskiU ponedjeljak, 16.10. odigran je redoviti tjedni parski turnir Bridžkluba Dubrovnik. Nastupilo je osam parova uz Matchpointsobračun. Najuspješniji par bio je: Dubravka Zvrko i MarioMajstorović. Rezultati turnira: 1. Dubravka Zvrko & MarioMajstorović 63,49%, 2. Srđan Golubović & Boško Mišić 57,14%,3. Maja Kučić Kržić & Nikola Cvjetović 54,76%, 4. Boris Lovjer &Miro Staničić 53,97%, 5. Rade Garić & Zdenko Stanković 51,59%,6. Iva Strnad & Frano Mozara 46,03%, 7. Niko Dubčić & Pero

Jemo 37,30%, 8. Titomir Zokić & VandaRichters 35,71%.

II. ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGAPobjede Enkela, Sokola i SOŠK-aLopta je krenula s centra i u II. županijskoj nogometnoj ligi, anatječe se šest klubova. Sokol iz Dubravke se nakon devet godinapauze vratio pobjedom na nogometne terene. Rezultati 1.kola:Putniković - Sokol 1:4 (Romano Levanat; Ivo Kovačević 2, AntonioMiljević, Lukša Urlović), Faraon - SOŠK 1919 3:5 (Mate Čutuk,Ivo Fiorenini, Ante Milanović; Hrvoje Franković 4, RobertRedžepaj), Enkel - Rat 7:1 (Pero Saulan 3, Marko Beletić 2, MarojeMilošević, Ivan Perić; Tomislav Žarak). U 2.kolu, u nedjelju, 22.listopada, igraju: Gruda: Sokol - SOŠK 1919., Kuna: Rat - Faraon,Putniković: Putniković - Enkel.

I. ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGAŽupa dubrovačka iznenadila NeretvuDa „Neretva neće nositi sve pred sobom“ potvrdila je to i Župadubrovačka sa svojim vrsnim trenerom Milanom Petrovićem,odigravši 1:1 u Metkoviću. Za Neretvu je strijelac bio Mirko Marića za Župljane Velimir Kajba. Ostali rezultati 6.kola: Slaven - Grk2:1 (Ivo Mostahinić, Pero Macan; Stipe Čirjak), Orebić - Gusar1:1 (Ivan Čepo; Stipe Nikolac), Hajduk VL1932 -. JadranSmokvica1929 1:1 (Hrvoje Gugić; Ino Pecotić), Konavljanin -Omladinac 4:1 (Pero Opušić 2, Goran Šorgić, Mateo Kljunak;Matej Gabrilo), Žrnovo - ONK Metković 0:1 (Josip Plećaš),Maestral - Croatia 0:3 (Mateo Vodopić 2, Josip Zadro). Poredak:1. Orebić 14 bodova (16:3), 2. Neretva 13 (25:5), 3. Hajduk 1932.13 (14:7), 4. Gusar 13 (12:7), 5. Slaven 12 (15:10), 6.Konavljanin 12 (12:14), 7. Župa dubrovačka 11 (10:8), 8. Croatia9 (9:6), 9. Maestral 6 (9:11), 10. Jadran 1929. Smokvica 5 (8:14),11. ONK Metković 7 (7:12), 12. Grk 3 (6:15), 13. Žrnovo 3 (2:11),14. Omladinac bez bodova (3:25). U 7.kolu, u nedjelju, 22.listopada, igraju: Jadran 1929. - Neretva, Gusar - Slaven, Župadubrovačka - Orebić, Croatia - Hajduk 1932, Omladinac -Maestral, ONK Metković - Konavljanin, Grk - Žrnovo.

II. HRVATSKA MALONOGOMETNA LIGA-JUGPorto Tolero - Murter 3:3Porto Tolero je i nakon 2 kola bez pobjede, ali i bez poraza. Nakonšto je u 1.kolu u Splitu odigrao 2:2 sa Split Tommyem II, u 2.kolu, u Pločama, Porto Tolero je odigrao je 3:3 s Murterom. ProtivMurtera Zlatko Kušurin je postigao dva pogotka a jedan MatkoKrilić. Nakon 2.kola Porto Tolero je u konkurenciji 12 klubovaosmi sa dva boda, a na vrhu su Kijevo i omiški Olmissum sa svih6 bodova. U 3. kolu Pločani su gosti splitskog Universitasa.

III. HRVATSKA NOGOMETNA LIGA - JUGPobjede Jadrana LP i NeretvancaPobjede Jadrana LP i Neretvanca, remi GOŠK-a i poraz blatskogZmaja - kratki je rezime učinka trećeligaša iz Dubrovačkoneretvanske županije. Pločani su na svom terenu bili bolji odJunaka (Ivan Raić, Zdenko Jurčević), a Opuzenci od gostiju izZadra 2:0 (Domagoj Zovko, Ante Grbešić). GOŠK Dubrovnik 1919je na Lapadu remizirao s Croatijom iz Zmijavaca 1:1. Pogodak zaDubrovčane postigao je Toni Nikolić. Blatski Zmaj je izgubio ugostima od Zagore 4:0. Ostali rezultati 7.kola: Hrvace - PrimoracBiograd 1:4, Val - Primorac 1929. Stobreč 0:0, Urania - Imotski0:0, Kamen - RNK Split 1:1. Poredak: 1. Primorac Biograd 18bodova, 2.-5. Primorac 1929. Stobreč, Croatija Zmijavci, Uraniai RNK Split po 15, 6.-7. Jadran Luka Ploče i Kamen po 13, 8.Hrvace 11, 9.-10. Zadar i Imotski po 10, 11. Junak 8, 12.-15.BŠK Zmaj, Zagora, Val i Neretvanac po 7, 16. GOŠK Dubrovnik1919. 4. U 8.kolu, u subotu, 21. listopada, igraju: Primorac B -GOŠK Dubrovnik 1919., BŠK Zmaj - Jadran LP, RNK Split - Val,Imotski - Zagora, Junak - Hrvace, Zadar - Urania. Nedjelja, 22.listopada: Primorac 1929. - Neretvanac, Croatia - Kamen.

II. KOLO DALMATINSKE LIGE U BADMINTONUPuna torba medalja - ukupno 21U nedjelju 15. listopada 2017. u Makarskoj održano je III. koloDalmatinske lige 2017. u badmintonu. Sudjelovalo je 37natjecatelja iz Zadra, Makarske i Dubrovnika. Dubrovčani su i ovajput bili najbolji sa osvojenom 21 medaljom (11 u pojedinačnimi 10 u parskim konkurencijama). Igračice i igrači Badmintonskogkluba Aedium pod vodstvom trenera Ratka Galjera i Vlaha Čerjanasu ostvarili sljedeće rezultate:Patrik Karamatić (1.mj.), Patrik Konjuh (2.mj.), Niko Šumić(3.mj.), Davor Makivić (4.mj.) – pojedinačno do 11 g. (poletarci),Lana Korać (1.mj.), Lučia Galjer (2.mj.), Petra Šilje (3.mj.), KarlaVuletić (4.mj.), Karla Guca (6.mj.), Lea Burazor (9.mj.), ErikaKonjuh (10.mj.) – pojedinačno do 11 g. (poletarke),Marko Janičić (1.mj.) – pojedinačno do 13 g. (mlađi kadeti),Nika Masle (1.mj.), Noa Selmani (2.mj.), Petra Bevanda (3.mj.),Vita Car (4.mj.) – pojedinačno do 13 g. (mlađe kadetkinje),Dora Šurković (1.mj.) - pojedinačno do 15 g. (kadetkinje).Niko Šumić i Davor Makivić (1.mj.), Patrik Karamatić i PatrikKonjuh i (2.mj.) – muški parovi do 11 g. (poletarci),Lana Korać i Lučia Galjer (1.mj.), Petra Šilje i Karla Vuletić (2.mj.),Karla Guca i Aurora Andrijašević (Makarska) (4.mj.) - ženski parovido 11 g. (poletarke),Marko Janičić i Andrija Baumgartner (Zadar) (1.mj.) – muški parovido 13 g. (mlađi kadeti),Nika Masle i Noa Selmani (1.mj.), Petra Bevanda i Vita Car (2.mj.)Marko Janičić i Roko Jelaš (Makarska) (1.mj.) – muški parovi do15 g. (mlađi kadeti),Dora Šurković i Duje Peričić (Zadar) (2.mj.) - mješoviti parovi do17 g. (kadetkinje).Sljedeće završno IV. kolo lige održat će se u 17. prosinca u Zadru.

Mirko Janičić

II. HRVATSKA NOGOMETNA LIGA - JUG (Ž)Dugopolje pobijedilo OmbluNakon što su u 1.kolu u Zadru pobijedile Donat 4:0, nogometašiceOmble su u 2.kolu na svom terenu izgubile od novog drugoligaša,Dugopolja, s 5:1. Jedini pogodak u ovom susretu za dubrovačkisastav postigla je Andrea Martić. Ombla je protiv Dugopolja igralau sastavu: Jelena Grbeša, Rea Bilušica, Martina Bošković, NadžaKurjak (Lora Martinović), Josipa Poč, Paula Petrušić, PetrunjelaNjirić, Milena Lopičić, Anita Miri, Tamara Tripković i AndreaMartić. U južnoj skupini Druge hrvatske lige ove se sezone uzOmblu natječu Donat, Dugopolje i Dalmacija. Igra sečetverokružno.

VATERPOLOSandro Sukno pauziraCavtaćanin Sandro Sukno, član talijanskogPRO Recca, po mnogima trenutno najboljiigrač na svijetu, morat će pauzirati nekolikomjeseci zbog problema sa srcem.Kako javljanjegov klub, rezultat je to redovnogliječničkog pregleda, prije početka novesezone. Sukno će obaviti i dodatne liječničkepretrage, te svi vjeruju u Suknov što skorijipovratak vaterpolu.

I. HRVATSKA MALONOGOMETNA LIGAOsijek Kelme - Square 3:2U 2.kolu Square je u Osijeku izgubio od Osijeka Kelme 3:2Pogotke za Square postigli su Adrijan Micevski i Haron Džanković.U 3. kolu Square dočekuje Novo vrijeme, koje je u 2. kolu izgubiokod kuće od Vrgorca.

50 GlasGrada - 657 - petak 20.10. 2017.

EKONOMSKI KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA: IMPERATIV ARHIVSKE SLUŽBE - NA PRIMJERU PLANA IPROGRAMA RADA DRŽAVNOG ARHIVA U DUBROVNIKU (15)

Piše: Dr. sc. Ivo Orešković,arhivist specijalist

ja oli ti balege koja će logički bitiprodukt preživanja pojedenog, teplemenite životinje, nakonmukotrpnog dnevnog oranja.Nakon što se utvrdio cjelogodiš-nji jelovnik Zekonje, Rudonje iliMrkonje, odredila bi semožebitna količina balege u ki-logramima i utvrdila njezina je-dinična cijena po kilogramu.Tako dobiven iznos pripisivao bise glavnici duga ili cijeni jedno-godišnjeg najma vola. Na ukup-nu svotu obračunavala bi se go-dišnja kamata, kako kome, ovis-no o tome je li iz istog sela i sličnihpolitičkih uvjerenja (radićevac,pravaš, radikal) odnosno je ličojek, taj ubogi sugovornik, u oči-ma trgovca! Išlo je to od 6% pana više i do 14%. Sve je bilo do-bro dok se ne bi radili aneksi ugo-vora i počela obračunavati zatez-na kamata – kamata na kamatu!Vrag odnio onda i balegu!No, jednako tako izuzetno vrijed-no arhivsko gradivo su i spisi up-rave toga doba. Navesti ćuprimjer arhivskoga fonda OpćineCavtat, koja je nosila taj naziv, apokrivala je u upravno – poli-tičkom smislu cijelo Konavle. Nažalost taj arhivski fond nije sre-đen nit’ obrađen. On zahtjeva tim-ski rad arhivista, jednih koji ćeizdvojiti iz mase arhivske spisePreture Cavtat, drugi OpćineCavtat od 1868. do 1918., a trećiOpćine Cavtat u vrijeme Kralje-vine SHS tj. Jugoslavije. Da semene pitalo, rekla bi njegova Vi-sost?!Koristeći se tim arhivskim gradi-vom, rekao bih arheološkom ter-minologijom sondažnimistraživanjem istoga, mogu većsada kazati kako se iz tih spisamože iščitati i prikazati cjelokup-na slika funkcioniranja jedneopćinske uprave ne samo sobzirom na politička zbivanja većprije svega u njezinom odnosuprema konavoskom stanovništ-vu.Kako bi se cjelokupna problem-atika funkcioniranja lokalnih i sud-skih vlasti tog doba mogla sagle-dati, osim konzultiranja arhivskihfondova središnje vlastiNamjesništva u Zadru, potrebnoje skoknuti i do Beča! Zašto?!Austrijski Državni Arhiv u Bečujedan je od najvažnijih europskihi svjetskih arhivskih ustanova.Čuvar je bogatog arhivskog bla-ga središnjih tijela vlasti Habsbur-ške Monarhije (1526.- 1918.) i na-jviših ustanova nekadašnjegSvetog Rimskog Carstva (do

Kamate na baleguKamate na baleguKamate na baleguKamate na baleguKamate na baleguKad je davnijeh godišta, uvrijeme austrijske uprave,zastupnik u dalmatinskomsaboru Ante Tresić Pavičićišo u Ameriku nije ocio vizitatmoje Konavljane u

Watsonvillu?! Oni za njega tobože nijesu bilinacionalno svjesni Hrvati jerbo su se prezentavalik’o Austriaki! Znali su oni i tad ko i danas što se izabrda valja. Zar su trebali bit tuknuti pa se odrećdržave koja im je donijela škole, pute, poštu,željeznicu?! Građansko pravo! Prije svega jednakopravo nasljeđivanja imovine! Zato i ja danas kličem:Ja sam Konavljanin Austriak!Ima već dvadeset i tri godišta kako mislim da radim u Sponzi,a deboto sam svaki dan u Austriji! Družeći se s našom čelja-di, ponajviše Konavljanima, otkrivajući istinu o njima u sud-skim i javnobilježničkim spisima tog doba, ja ujedno spoznahkako bi to mogla izgledati uređena država utemeljena nagrađanskom pravu. Shvatih i to da tobožnje vrijednosti kona-voskoga čovjeka nijesu one u koje se klede, odmilja je zovem,beton generacija osamdesetih prošlog stoljeća 6 sretnicipunijeh takulina.Kako bi vam bilo kjaro o čem govorim ispripovijedit ću vamzgodu kad su se dundo Jako i družina vraćali s place s mace-tima freškijeh maraka po špazima. Vozeći tako put doma,netom kupljeni kamionet, on u strahu viknu: Braćo moja,oćemo li ostat živi?! Konavoski čovjek iz vremena Austrijenije taj. Kao prvo nije imao pune špage, ali je imao mir usebi. No, o tome ćete, ko bude ocio, moć čitat u mojoj knjizina dugo i široko o odnosima unutar raseljenih obitelji, isel-jeničkom kapitalu ili dolorima što izmijeniše sudbine mnogijehobitelji.U našem Arhivu čuva se arhivsko gradivo iz vremena austr-ijske uprave. Predmet moga arhivističkoga i znanstvenog in-teresa su prije svega sudski i javnobilježnički spisi. Oni zor-no svjedoče o životu tadašnjih ljudi na ovim prostorima. Sto-ga držim kako se za njih može reći da su ogledalo svakod-nevnice. S obzirom da je iz političke povijesti, moglo bi sereći manje-više sve već otkriveno i napisano, u modernojhistoriografiji sve više počinju dominirati teme iz povijestistanovništva. Tu možemo govoriti o povijesnim, demograf-skim, sociološkim i gospodarskim spoznajama koje nastajuna temelju istraživanja izvornoga arhivskog gradiva i pov-ijesnih činjenica koje iz spisa možemo iščitati. Navesti ćujedan primjer javnobilježničkog ugovaranja posla.I danas se ježimo na spomen riječi ovrha! Ima li netko tko ses njome nije susreo u ovoj gladnoj državi bankarsko 6birokratskih normativa, u rukama stranaca i korumpiranihmoćnika?! Zasebnu seriju arhivskog fonda Kotarskoga sudau Cavtatu čine izvršni spisi od sredine 19. stoljeća do 1933.,a nakon toga do 1947. godine ovršni spisi. U arhivskoj knjizitj. kazalu ovrha ima izuzetno zanimljivih primjera.Tako su, mahom trgovci, odvjetnici, javni bilježnici, sudci,liječnici itd. uredno temeljem odluka suda umjeli itekako ovr-šiti konavoskoga težaka. Jednoga dana, ako Bog da svjetlodana ugledat će edicija knjiga pod nazivom: KONAVLJAN-IN PRED SUDOM. Jedna od njih odnositi će se na ovo tem-atiku. Tako su lećeli iz obora konavoskog kmeta pilići, koko-ši, i prasac iako je bio zadnje čemu su se u kući veselili zaBožić, bačve vina, jedino konjče, magare, ćuša il’ mazga ukući itd. No, danas bih iznio jedan osebujan primjer.Jedan je trgovac, nek’ za sad ostane skriven do objave kn-jige, imao naviku kupovati volove. Zatim ih je iznajmljivaotežacima. Uz detaljan opis fizičkog i zdravstvenog stanja vola,u jednom članku javnobilježničkog ugovora između najmo-davca i najmoprimca, ugovaralo se i pitanje vrijednosti gno-

1806.). Sastavljen je od više us-trojbenih jedinica: Haus-, Hof-und Staatsarchiv (Kućni-, Dvors-ki i Državni arhiv), Kriegsarchiv(Ratni arhiv) i Allgemeine Verwal-tungsarchiv (Opći upravni Arhiv).S obzirom na zajedničku dinas-tičku i državnu povijest od 1527.godine, ovaj je arhiv nezaobilaz-na ustanova za sve koji se želebaviti hrvatskom poviješću u njez-inim rano-novovjekovnim i no-vovjekovnim dimenzijama.To vrijedi za Dubrovnik i naposeza Dalmaciju u razdoblju od1798. pa do 1918. Za razdobljeod 1798. pa sve do 1848. tu suna raspolaganju arhivski fondoviu Haus-, Hof- und Staatsarchivu,poput građe u: Kabinettsarchiv,Vertrauliche Akten, zatim građau Kabinettskanzlei, Kaiser-Franz-Akten, Minister-Kolowrat-Akten,Staatenabteilung, Staatsrat, itd.Od godine 1848./49. te od 1850-ih nadalje, slijedom državnogpreustroja za tzv. neoapsolutizmanašim je istraživačima na raspol-aganju u Allgemeine Verwaltung-sarchiv-u obilje građe pojedinihdržavnih ministarstava poputprimjerice Ministarstva bogoštov-lja i nastave, Ministarstva poljod-jelstva, Ministarstva prometa,Ministarstva unutarnjih poslova teprevažno gradivo u Ratnom ar-hivu.Svako bavljenje hrvatskimtemama nužno upućuje barem unekoj mjeri na arhivske fondovepohranjene u ovom Arhivu. Zanovovjekovnu Dalmaciju to vrije-di na osobit način. Među brojnimhrvatskim istraživačima i pov-jesničarima koji su radili i rade uAustrijskom Državnom Arhivu, usvrhu evidentiranja gradiva zarazmjenu i druge oblike arhivskesuradnje, prije svega bi se mog-lo računati na vanjskoga surad-nika prof. dr. Marka Trogrlića.Znam da je nekoć gotovo naprav-ljen sporazum između Hrvatskogi Austrijskog državnog arhiva. No,kao i većina dobro zamišljenihstvari odlaskom dr. sc. StjepanaĆosića, vrsnoga znanstvenika iarhiviste, s čelnog mjesta teustanove i to se izjalovilo. Imanaše čeljadi, priznate i dobropoznate austrijskim kulturnim iznanstvenim krugovima u Beču,koja bi mogla obavljati taj posaoi svakodnevno biti na usluzi hr-vatskim znanstvenicima. Stogaću opet viknut: Za Cara i Domov-inu! Ja, Konavljanin Austriak, lju-bim Beč!

(nastavlja se)

51GlasGrada - 657 - petak 20. 10. 2017.

PRAVOSLAVNA DUHOVNOSTPiše: Slavko Zorica, protojerej-stavrofor, umirovljeni paroh dubrovački

Svojstva CrkveSvojstva CrkveSvojstva CrkveSvojstva CrkveSvojstva CrkveNisu samo episkopi i sveštenici pozvanina apostolsku misionarsku službu, većsvaki član Crkve, da propovijedaHristovu riječ i istinuRiječi nikeo-carigradskog simvola vjere,«Vjerujem u j e d n u, svetu, sabornu i apostol-sku crkvu», definišu crkvu kao bogočovječan-ski organizam.Crkva je jedna, jer je ustanovljena po slici Sv.Trojice i otkriva tajnu jedinstva u suštini, dok sepo biću razlikuje u ipostasima. Ona sadržimnoštvo odvojenih ličnosti povezane jedin-stvom u vjeri i sv. Tajnama. Kao što sv. Apostol Pavle kaže: «Jednotijelo i jedan Duh... jedan Gospod, jedna vjera, jedno krštenje. JedanBog i Otac svih, koji je nad svima, kroza sve, i u svima nama» (Ef.4,4-6). To je ono isto jedinstvo među hrišćanima za koje se Hristos moliona posljednjoj večeri: «Oče sveti, sačuvaj ih u ime Tvoje, one koje si midao, da budu jedno kao i mi... Ne molim pak samo za njih, nego i zaone koji zbog riječi njihove povjeruju u Mene; da svi jedno budu, kaoTi, Oče, koji si u meni i ja u Tebi, da i oni u nama jedno budu» (Jn!7,11-21).Sv. Apostol Pavle govori o svetosti Crkve, upoređujući Hrista sa ženi-hom a crkvu sa nevjestom: «Hristos zavole svoju Crkvu i sebe pre-dade za nju, da je osveti... da je stavi preda se, slavnu Crkvu, kojanema mrlje ni bore, ili šta tome slično, nego da bude sveta i neporoč-na» (Ef 5, 25 –27). Svetost Crkve nije uslovljena hristovom svetošćukao njene glave već svetošću na koju su pozvani njeni članovi. Apos-toli u svojim poslanicama nazivaju hrišćane «sveti» sugerišući pritomda svetost nije nedostižni ideal već cilj članova Crkve. Svaki hrišćaninje pozvan na svetost i kroz istoriju Crkve postojali su pravi sveci. Me-đutim svetih, koji su uspjeli da nadiđu grijeh i strast, vrlo je malo. Veći-na hrišćana su grešnici koji su članstvo Crkve postigli ne vrlinom sveto-sti, već vrlinom svoga stremljenja ka svetosti i svojim pokajanjem. Crk-va ima zadatak da ih osvećuje i privodi k Bogu. U ovom smislu jekazano za hrišćane da su oni in patria et via - u otadžbini i na putu, tj iu Crkvi i na putu prema njoj.Riječ saborna (grčki katholike) znači univerzalna, vaseljenska; jedinst-vo hrišćana razasutih po svijetu, uključujući svete i preminule. Sv. Kir-ilo Jerusalimski kaže da se «Crkva naziva sabornom, jer svuda neprekid-no poučava sve koji treba da postanu dio čovječanskog znanja - dogmevidljivog i nevidljivog, nebeskog i zemaljskog». U početku Crkva je bilamala zajednica sastavljena od učenika Hristovih u jerusalimu. Ali prikraju prvog vijeka, međutim, zahvaljujući apostolskoj propovijedi, zajed-nice su se formirale u Rimu, Korintu, Efesu i drugim gradovima Evrope,Azije i Afrike. Sve ove zajednice, kojim a je rukovodio episkop, sačin-javale su jednu sabornu Crkvu čija je glava Hristos.Apostolstvo Crkve proizilazi iz činjenice da su je osnovali apostoli, dačuva istinitost njihovog učenja, da dobija od njih nasljedstvo (prejem-stvo) i nastavlja njihovu misiju na zemlji. Da je Crkva «nazidana natemelju apostola i proroka» veli sv, ap. Pavle (Ef.2,20). Pod apostol-skim prejemstvom podrazumijevamo neprekinuti lanac rukopolagan-ja (episkopskog posvećenja), od apostola pa sve do današnjih episko-pa. Apostoli su rukopoložili (posvetili) prvu generaciju episkopa, kojisu posvetili drugu generaciju, i tako sve do našeg vremena. Hrišćan-ske zajednice koje su prekinule to prejemstvo smatraju se otpalim odCrkve, sve dok se njihovo apostolsko prejemstvo ponovo ne usopo-stavi. Episkopi nastavljaju apostolsku misiju na zemlji - misiju služenja,propovijedanja, upravljanja postojećim crkvenim zajednicama i osniv-anju novih.Nisu samo episkopi i sveštenici pozvani na apostolsku misionarskuslužbu, već svaki član Crkve, da propovijeda Hristovu riječ i istinu.«Idite, dakle, i naučite sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i SvetogaDuha» (Mt 28,19). Misija koju je započeo Hristos preko apostola i nji-hovih nasljednika još nije dovršena .Ima mnogo naroda na zemlji kojinisu nikako dotaknuti propovijeđu Hrista. Postoje prostranstva gdje seevanđelska riječ još u potpunosti nije čula. Neke zemlje koje su neka-da bile hrišćanske sada su se povratile u paganstvo i nevjerje, tako dazahtijevaju novu evanđelizaciju i nove apostole.

STJEPKO MAMIĆ IZLAŽE ISTOVREMENO

U Rimu i GivernyuU Rimu i GivernyuU Rimu i GivernyuU Rimu i GivernyuU Rimu i GivernyuIstovremeno su otvorene dvije izložbe na kojima izlaže i du-brovački slikar kapetan Stjepko Mamić. U Rimu u poznatojpovijesnoj Biblioteca Angelica i u francuskom Givernyu, sje-dištu Fondacije Claude Moneta.

U 8. HUMANITARNOJ PRODAJI DUBROVAČKOG KLUBA STRANACA

Prikupljeno 62.800 kunaPrikupljeno 62.800 kunaPrikupljeno 62.800 kunaPrikupljeno 62.800 kunaPrikupljeno 62.800 kunaHumanitarnom akcijom Dubrovačkog kluba stranaca, na počet-ku listopada u Lazaretima, prikupljeno je 62800 kuna. Sva sredst-va će biti donirana u korist tri lokalne udruge: Udruzi slijepih DNŽ,Udruzi Slatki život te Udruzi Zajedno do zdravlja. “Zahvaljujemosvim građanima Dubrovnika kao i gostima koji su sudjelovali u tojakciji, bilo kao donatori, kupci ili volonteri,” kazala je predsjednicakluba Christiane Mandukich.“ U osam humanitarnih akcija od 2010.godine, Klub je prikupio više od 335000 kuna te sve donirao urazne humanitarne svrhe u Dubrovniku i okolini. KCR

PREDSTAVLJENA KNJIGA FRA STIPE NOSIĆA

Ljekarna Male braće - 700Ljekarna Male braće - 700Ljekarna Male braće - 700Ljekarna Male braće - 700Ljekarna Male braće - 700godina zdravlja Dubrovčanagodina zdravlja Dubrovčanagodina zdravlja Dubrovčanagodina zdravlja Dubrovčanagodina zdravlja DubrovčanaKnjiga je izdana povodom sedam stoljeća djelovanja ljekarneMale braće u sklopu franjevačkog samostana. Autor ju je podije-lio u pet poglavlja - u prvom govori o povijesti ljekarne, koja je upočetku bila aromatorij, u drugom o ljekarnicima koji su u njojradili skrbeći za zdravlje građana Dubrovnika i drugih koji su unjoj tražili lijek za ozdravljenje tijela, dok su ostali redovnici brinuliza zdravlje njihovih duša. Treće, četvrto i peto poglavlje bavese samom ljekarnom, njezinim uporabnim predmetima i poje-dinostima vezanim uz apoteku. koja neprekinuto, od dana nas-tanka djeluje sve do danas. “Knjiga je tiskana prije mjesec dana,ali se čekalo da okupi što više subraće jer je ova promocija ifratarska svečanost. O ljekarni ne bi pisao da nije bilo njemačkognovinara Andreasa Zieglera, koji je pisao članak za časopisnjemačkog Društva za povijest ljekarništva. Pomažući njemushvatio sam da malo znam o ljekarni. Zbog toga a i zbog jubile-ja ljekarne, počeo sam istraživati i pisati kratke priče o ekspona-tima u staroj ljekarni te o njezinoj povijesti.”, istaknuo je fra Sti-pe Nosić te zahvalio recenzentima, subraći, Društvu prijateljadubrovačke starine, fotografu Mihu Skvrci te svim okupljeni-ma. dubrovniknet team / foto: Vedran Jerinić

52 GlasGrada - 657 - petak 20.10. 2017.

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

Titova povijesna misija (2)Titova povijesna misija (2)Titova povijesna misija (2)Titova povijesna misija (2)Titova povijesna misija (2)(Prema knjizi: dr Nikole Anića„Dubrovnik, u II. svjetskom ratu 1944. do1945.“ )U povijesti Drugog svjetskog rata na ovim prostori-ma dobro je poznato da sve dok i posljednji nje-mački vojnik, hrvatski legionar, ustaša, Gestapo idrugi kvislinzi... nisu istjerani, oni nisu prestajali sazločinima nigdje pa ni u Dubrovniku. To je, konačno,proizlazio iz zapovijedi njemačke Vrhovne komande,a važilo je za cijeli Wehrmacht u okupiranim zemlja-ma, da prilikom povlačenja ili napuštanja neke teri-torije iza sebe ostave pustoš, “spaljenu zemlju”.Tako nešto je imalo bit i u Dubrovniku. Svi prilazigradu bili su minirani.Najznačajniji objekti u starogradskoj jezgri, okolonje i u Gruškoj luci, Lapadu i Rijeci dubrovačkoj bilisu pripremljeni za rušenje. Zato je postojao vrlo pre-cizan plan kojega je sačinio štab Grupe armija “F” ištab II. oklopne armije generala Lothara Rendulica.Inspekciju učinjenog je u svim dalmatinskim gra-dovima, pa i u Dubrovniku, izvršio njemački gener-al Bancig, zapovjednik inžinjerije Grupa armija “F”,koji je za to bio i odgovoran. On je upravo zbogtoga bio u Dubrovniku, Splitu i drugim gradovima utravnju 1944. godine. Paklena nakana okupatora dauništi sve ono što je vrijedno u drevnom Dubrovni-ku bila je pripremljena do stupnja da rušenje možepočeti kadgod zatreba. Da se, dakle, Dubrovnikpretvori u hrpu ruševina. U tome su njemačkom

okupatoru pomagale i s njim surađivaleustaško-domobranske formacije, to jest, Du-brovnik su zajedno planirali srušiti okupa-torska njemačka vojska te s njom vojska ivlast NDH koja se nikada nije usprotivila timkao ni svim drugim njemačkim zločinačkimnakanama. Ipak, zahvaljujući djelovanju ak-tivista NOP-a i stanovništva u Gradu te par-tizanskih boraca koji su se nezaustavljivopribližavali, konkretno u Dubrovniku, Nijemcii ustaše su bili onemogućeni u rušenjuvažnijih objekata, kao što su luka u Gružu,električna centrala, glavna pošta i drugi. Pre-ma kasnijem kazivanju domobranskog puk-ovnika Stijepa Zuecha, bivšeg zapovjedni-ka IX. posadne brigade NDH, masovnijerušenje objekata u gradu spriječio je u zad-njem trenu njemački časnik Majer, koji jeposlije oslobođenja Dubrovnika ostao živ-jeti u Gradu. Tako su spriječene paklene na-kane neprijatelja da poruši kulturnu baštinui druge značajne objekte Dubrovnika.Njemački okupatori, ustaše, hrvatski legion-ari i Gestapo bili su sve bjesniji i nisu biralisredstva u zločinima, kako se bližio kraj ok-upacije Dubrovnika i šireg područja. Poka-zujući tako svoje pravo lice, zločinci u Ošl-ju, u Dubrovačkom primorju, polijevaju ben-zinom i pale zgradu osnovne škole, u Čajk-ovici topništvom tuku po civilima, u Du-brovniku su zapalili hotel “Viktorija”, na po-dručju Rijeke dubrovačke dinamitom su

SusretGrupa od pedesetak članova danskenevladine udruge DEO – Demokraci-ja u Europi, za vrijeme svog boravkau Dubrovniku, u četvrtak, 12 listopa-da se susrela s predstavnicimaUdruge antifašista Dubrovnik, koje supredvodili predsjednik dr. sci. BoškoSkaramuca i potpredsjednici MatoJerinić i Jadran Barač. U ugodnom iprijateljskom ozračju, domaćini supredstavili svoju Udrugu antifašistanjene programe i ciljeve, među koji-ma je temeljni očuvanje sjećanja nana NOB-u i promicanje civilizacijskihtekovina antifašizma na kojima je ute-meljena i EU. Bilo je riječi i o aktualnimproblemima hrvatskog antifašizma,od revizije povijesti do pokušaja reaf-irmacije zločinačke fašističke NDH isve učestalijih pojavnih oblika fašiz-ma, kojima su sve izloženiji mladi čl-anovi hrvatskog društva. Goste iz Dan-ske su šokirao podatak da gotovo stotisuća umirovljenika mjesečno primamjesečno 500 kuna morovine. Zabrin-javajuće djeluje nizak životni standarduvjetovan potplaćenošću radnika imirovine većine hrvatskih umirovl-jenuika, kojima se iz mjeseca umjesec, često i vrlo teško, krpa životispod ljudskog dostojanstva, kao i go-tovo masovno iseljavanje u drugezemlje, naročito mladih ljudi u potraziza boljim uvjetima rada i života.Domaćini su, i ovaj put, uz pomoć Tur-ističke zajednice Grada Dubrovnika,danskim gostima poklonili prigodnepromotivne materijale te po jednu kn-jigu iz biblioteke Udruge antifašistaDubrovnik „Da se ne zaboravi“.

palili i uništavali brodove, srušili željezničkitunel i dio pruge, “u zrak digli” elektranu ivodovod, u Cavtatu su zapalili ljetnikovac“Račić”… Daleko bi odvelo nabrajanje svihzlodjela i zločina njemačkih nacista i njihovihsramnih domaćih slugu. U svom izvještajustožer VI. oružničke pukovnije NDH u Mo-staru navodi: “da je takav postupak kod du-brovačkog puka izazvao paniku i velikonezadovoljstvo…” Što bi se bilo još dogodilo da su nacistiimali više vremena za rušilačko orgijanje, daTitovi partizani nisu ipak na vrijeme oslobodilidubrovačko okružje i sam Grad i tako gaspasili od paklenih nakana zločinaca. Gdjesu pak stradanja i žrtve nevinih civila, zločiništo su ih počinili vojnici NDH, legionari,Nijemci i zločinački Gestapo. Iz dubrovačkihzatvora izveli su deset Dubrovčana i zvjers-ki ih pobili na Kovačevića brijegu kod Sto-na, u Čajkovici u Rijeci dubrovačkoj top-ništvom su tukli po civilima, u Orašcu su ubiliučiteljicu Mariju Šutić, a istoga dana kadasu ustaše, legionari i Nijemci bježali iz Du-brovnika, kao posljednji gnusni zločin odvelisu sobom poznatog dubrovačkog ugos-titelja Josipa Spitzera te mu, između Komol-ca i Šumeta, odsjekli glavu, bacili ga poredceste i zatrpali ga kamenjem. Zločini govoretko su i kakvi su bili oni koji su Dubrovnikomi okolicom vladali do 18. listopada 1944.godine.

KomemoracijaU predvečerje 73.obljetnice oslo-bođenja Dubrovnikai južne Dalmacije odfašističkih okupatorau Drugom sv-jetskom ratu, na Ko-memorativnom sku-pu na Spomengroblju boracaNOR-a na Boninovu,uz dubrovačke anti-fašiste došle su i del-egacije Dubrovač-ko-neretvanske žup-

Ajde Boško lovi zmijeNije nam bila namjera opet pi-sati o nedavnom i po jedin-stvenoj ocjeni baš sviju sudi-onika predivnom izletu naKozaru – planinu Legendu. Noneko je zločesto pokušao up-rljati predivne utiske s tog izle-ta, pa usput i partizanskeborce, čitavu NOB-u, pa isamu Kozaru – planinu legen-du, Pokušao pa iznova – umr-ljao sam sebe. S takvima seinače ne raspravlja, ali ipak val-ja reći da smo izlet na Kozarupoduzeli i ostvarili povodom75. obljetnice Bitke na Kozaripočetkom ljeta 1942. godineu Narodno oslobodilačkoj bor-bi. Tada su: narod Kozare iPotkozarja i njegova partizan-ska vojska, narodna i oslo-bodilačka, unatoč velikim žrt-vama, pokazali nepobjedivost

TribinaNa Tribini u dvorani Udruge an-tifašista Dubrovnik, u četvrtak,12. listopada, govorio je dr. Zlat-ko Jovanović, povjesničar, pro-fesor Sveučilišta u Kopen-hagenu. Tema je bila “Tu-mačenje povijesti Drugog sv-jetskog rata u Hrvatskoj i Dan-skoj”. Rečeno je da je padomBerlinskog zida došlo dosvojevrsne revizije povijesti pasu se, uz ostalo borci i herojiantifašizma, među kojima i par-tizanski komandant NOV i POJ,počeli predstavljati kao zločin-ci, a stvarni nacifašistički zločin-ci, kao njihove žrtve. U vezi sDrugim svjetskim ratom počet-kom prošlih devedesetih i uDanskoj se sve više postavlja-ju pitanja temeljena na ideo-loškim razlikama i sukobimaonih koji su bili fašisti i antifa-šisti. To je također naročitoprisutno u Hrvatskoj gdje jeznačajan pritisak na predstavl-janju neke druge, najčešćelažne povijesti kojom se u iz-vjesnom smislu reafirmira dobafašističke NDH, dok se u tu-mačenjima takozvanih totali-tarnih režima fašizam izjed-načava s nikad postojećim ko-munizmom, a taj komunizams antifašizmom. Takve tvrdnje,bilo gdje izrečene sasvim suneprihvatljive i nepovijesne.Danci na područja Balkana pai Hrvatske danas gledaju prven-stveno kroz prizmu siromaštva.

anije te Grada Dubrovnika. Poslije državnehimne „Lijepe naše“ pjesnik Mato Jerinić,ujedno i potpredsjednik Udruge antifašistaDubrovnik kazivao je svoju dojmljivu pjesmu„Perla na pjeni mora“. Potom su uz zvuk-ove Chopinovog „Posmrtnog marša“ uSpomen kriptu položeni vijenci Županije Du-brovačko-neretvanske (Nina Skurić i MihoBaće), Grada Dubrovnika (Olga Murratti iMladen Gojun), Gradske organizacije SDPHDubrovnik (Tatjana Šimac Bonačić, SrećkoMusić i Mladen Gojun) i Udruge antifašistaDubrovnik (Andrej Napica, Siba Skaramu-ca i Katica Brunsko) te odana počast pog-inulim borcima NOR-a, braniteljima Du-brovnika i Hrvatske i žrtvama fašizma.

i neuništivost i da su veliki i stamenikao Spomenik na Mrakovici, kaosama Kozara – planina Legenda.Zato smo, uz uživanje u prekrasnojprirodi Kozare, pod velebnimSpomenikom s poštovanjem i pije-tetom odali počast poginulim parti-zanskim borcima i žrtvama fašis-tičkog terora.I još nešto jako važno. Taj naš izletna Kozaru u potpunosti je financir-an osobnim sredstvima samih izlet-nika. Tako se uostalom velikom veći-nom financiraju svi naši izleti. Uslučaju izleta na Kozaru čak smodijelom sredstava pomogli svojojUdruzi da prevlada besparicu urujnu. Zato smo ponosni, adežurnom mrzitelju dubrovačkih an-tifašista koji se s vremena na vrijemeu Glasu Grada oglašava pa lažimapokušava umrljati naše ideje, ide-ale i naše aktivnosti poruka: „AjdeBoško lovi zmije!“ Marinko Vlašić

53GlasGrada - 657 - petak 20. 10. 2017.

- dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine,subspecijalist za štitnjaču - ambulanta petak, 27. listopada.- dr. Darko Perović, specijalist kirurgije, subspecijalist zakralježnicu - ambulanta u subotu, 28. listopada.- dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije -ambulanta u četvrtak, 9. studenog.- dr. Yair Galili, vaskularni kirurg i prof. dr. Dalibor Krpan, inter-nist, endokrinolog i nefrolog - ambulanta u petak, 10. studenog.

Primaju se narudžbe za ambulante:- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije,subspecijalist dječje ortopedije- dr. Žarko Vrbica, spec. interne medicine, subspecijalist pulmolog- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hematolog

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram straniciPOLIKLINIKA MARIN MED

IMAMO NOVI REVOLUCIONARNI UREĐAJ ZA POMLAĐIVANJE KOŽE!!!IMAMO NOVI REVOLUCIONARNI UREĐAJ ZA POMLAĐIVANJE KOŽE!!!IMAMO NOVI REVOLUCIONARNI UREĐAJ ZA POMLAĐIVANJE KOŽE!!!IMAMO NOVI REVOLUCIONARNI UREĐAJ ZA POMLAĐIVANJE KOŽE!!!IMAMO NOVI REVOLUCIONARNI UREĐAJ ZA POMLAĐIVANJE KOŽE!!!DUBINSKI POMLADITE I OBNOVITE KOŽU UZ NADZOR DERMATOLOGADUBINSKI POMLADITE I OBNOVITE KOŽU UZ NADZOR DERMATOLOGADUBINSKI POMLADITE I OBNOVITE KOŽU UZ NADZOR DERMATOLOGADUBINSKI POMLADITE I OBNOVITE KOŽU UZ NADZOR DERMATOLOGADUBINSKI POMLADITE I OBNOVITE KOŽU UZ NADZOR DERMATOLOGAJedan uređaj sa tri najnovije tehnologije: DermaFractretman koji odabrani preparat injektira u kožu,mikrodermoabrazija i LED terapija. Kombinacija kojadaje savršene rezultate. Pod nadzorom naše dermato-loginje dr. Adriane Varela.Tretman se savjetuje osobama između 30 i 60 godinakoje žele ukloniti umoran izgled lica te ublažitipovršinske nepravilnosti poput manjih bora, ožiljaka i

pigmentacija. Potrebno je jedan do tri tretmana urazmaku od dva do četiri tjedna.Šest injektibilnih preparata na izbor: Vitamnin C,Hydrate, Rejuvenate, Grow factor, Clarify, Lighten.Nazovite nas i pitajte! Zakažite svoj termin!

Ambulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni termini

54 GlasGrada - 657 - petak 20.10. 2017.

Piše:Antun Švago

DOBRE ZELENE VIJESTI IZ EKO CENTRA ZELENOSUNCE U MOKOŠICI

Dvije kućice za knjigeDvije kućice za knjigeDvije kućice za knjigeDvije kućice za knjigeDvije kućice za knjigeNa veliku radost djece, mladih i odraslih Mokošiceuskoro će uz Mjesec knjige u Eko parku Ombla i„Chalistenic parku „Libero Mokosi„ biti postavljenedvije drvene kućice za knjige. Kućice za knjige bit ćepostavljene zahvaljujući potpori Turističke zajedniceGrada Dubrovnika i Općine Pitomača. Tako će se inaše ekološke udruge priključiti svjetskom projektu„Little Free Library„ koji je započeo u Americi 2009. a2015. Hrvatska je dobila svoju prvu kućicu za knjigeu Poreču. Inače kućice za knjige su izgledom nalikna kućice za ptice a rade na principu: posudi, proči-taj, podijeli ili pokloni! Zahvaljujemo našim donatori-ma Općini Pitomača i Turističkoj zajednici Grada kojisu prepoznali naš ekološko edukativni rad s djecomi mladima Mokošice i Rijeke dubrovačke.

Voditeljica Eko Omblića Jadranka Šimunović

MATO MALI I PERO NJIOV

Ko opančinaOvo što se danaske u naske događa, kažePero, od nas samije pa do svije drugije,nije ništa drugo vengo „kuća gori, niđeplam’a nema“Nije, kaže Pero, problem što se i u naske primilo pa,žali Bože, stotinu puta izgovorena laž postaje tobožnjaistina, vengo je gore što stotinu puta izgovorena isti-na postaje laž, pa čejade više ne zna ni što je što, niđe je što, ni đe je ko.Đe se god obrneš, kaže Jane, danaske i pametuje iviče i ko nema dvije čiste. A što si više gomlo, Božemi prosti, manje su šanse da će iko na te stanu.Ovo što se danaske u naske događa, ukjučiva sePero, od nas samije pa do svije drugije, nije ništadrugo vengo „kuća gori, niđe plam’a nema“. Svakmisli samo na se i na svoju guzicu. More i selo i Gradnesta, i cijela država se proda, što će ko što učinje.- Daj ti meni, pa radi što te voja - svuđe ta odzvanja.Sve dok ne dođe ona: „Da Bog da se sam sa sobomzabavijo“.Bijo je jedan naš - nastavja priču Pero - u ona breme-na prije ovije, a za kojijem su se ozirali svi oni što suse Onega Gore bojali. Kako je bijo širi vengo duji,plovijo je ko barka. Jedva se i opiro kadarke bi išo. Iznjegovije usta, onako iskečenije, nije nigda izašla lijepariječ, lijep śet... svakomu se zno naruga... koliko godje imo, vazda mu je bilo malo, a na tuđe bi mu vaz-darke zinula guzica. Ni u crkvu nije nigda išo, a bjes-tima i šporke riječi su bile njegov zaštitni znak. Selo biodlijegalo od njegovije rječetina. I kadarke je ono maloradijo, đe je radijo, bježali su od njega. Gledali sunema š njime nikakva posla. A ako je iko bijo špijun,bijo je - kaže Pero - baš on.Jednom je - dodava i Jane - bijo nešto priboko jed-nomu pokonjemu dumu, u vezi crkve i službe, da bimu najpotje podrugjivo reko:- Vjeruješ li ti, pope, u Boga, a?- Nego što nego vjerujem! A vjeruješ li Ti?- Ja ne vjerujem!- Da ti pravo kažem ne bi ni ja vjerovo da me nagrdijoko tebe! - dumo će mu, pa za svojijem poslom.Svašta je, kaže Pero, tadarke tomu dumu izviko. E daje ležo s ovom, da mu nije dala ona, ovo ono... Ra-zlijegalo je cijelo selo.Nakon ovega rata je najpotje počeo it neđejom i ucrkvu. Sadarke su svi oni koji mu nijesu po gustu,kojijem nešto danaske nevaja, komunjare, izrodi,

Došlo je tako doriječi radi jednogapišjivoga metrazemje, a svakomusu dva dosta.I dok su se oni por-ječkali, naišo jejedan čoek izsuśednoga sela,koji je u ona breme-na bijo na glasu, umirovnom vijeću, a bijo je i od onije što su i zvaliJudi, što bi stimavali štetu. Đe je on zalazijo nasud se nije išlo.- E, baš si naišo ko naručen. Ko da te sami Bogposlo! - obojica će.- Što se dogodilo - začuđeno će.- Evo ne moremo se dogovori oko ovega jednogametra zemje, a znaš nas obojicu, pa kako ti rečešbi će tako - obojica se složu.- A u čemu je stvar - pita on.- U septičkoj jami - obojica će u isti glas.- E, ja vam se u te stvari ne bi miješo, jerbo okotega vi u suśedstvu najboje znate!Zno je on đe čejade more i osvanu, a đe ne smijeomrknu.Naposlijetku je ta priča svršila na sudu. Dok nijesvršila, trajala je godinama. Koštala i jednoga idrugoga. Jedan je moro proda i najboju kravu, adrugi najboju mazgu A kako je završila, najboje jereko naš Ivac, miritej:- Ako znam, jadi me znali!Da se judi na ovijem vjetrometinama neće izgubini u dobru ni u ne dobru, ispripovidijo je Matu jedannaš trgovac živorom. To je bilo prije ovega rata.Jedan se stariji čoek, najstariji u selu, odlučijo riješistare krave. Niti ima mjeka, niti više more osta skot-na, niti će više iko od mesara na nju baci oko.Zazvo on tako šefa kužine jednoga hotela dasvrne, ne bi li se dogovorili. Najpotje su se našli iu cijeni. Nakon nekoliko dana starac je pošo dase raskusura sa šefom, pa ne lezi vraže, još ćemu:- Šefe, reci mi pošteno kakvo je bilo ono meso?- Ma što ću ti rije, pravo... ko opančina! Mogo siga kuva cijeli dan, zaludu - jutito će, a onda jeskalo ton pa će, ko da neće - a oćeš li ti meniđede rije nešto pošteno?- Oću sinko, ako znam.- Koliko je, života ti, bila stara ona krava?- E sinko, to ćeš mora pita nekoga starijega u seluod mene.

jugonostalgičari, udbaši, špiju-ni, paščad...Jednom su - priča Jane - u Čil-ipima prigali sarđele, a kako sei on tu našo-niko ne zna. Da biim najpotje reko da bi on rađeijo govana vengo sarđela. Na tomu je pokonji Pićo reko:- Kako je ko naviko, to i jede!Odvazda se u naske - pripov-ijeda Mato - pazilo više na al-evavanje đece vengo na ijednudrugu rabotu.Đe je bila lijepariječ, tu je niklo i čejade. Đe onanije rasla, tu se dobro primilonije.- Neko toboš umije i buvu potk-ova - kaže Jane - a ne zna, ka-darke sretne starije čejade, rijeni dobri dan.U naske, misli Pero, kadarke tedanašnjičari gledaju, prvogledaju jesi li protiv one današ-njice, pa tek onda jesi li za ovudanašnjicu. Ako nijesi protiv oneondarke nijesi ni za ovu.Odvazda je u naske bilopožejno ne pametova vengobaš vika na ono što je pasalo.U naske ništa ne vajaš ako nerečeš da ono prije ništa vajalonije. Nije to u naske od jučer,tako je u naske odvazda.Tako se u naske išlo i ide napr-ijed. Tako će bi kadarke i ovadanašnjica pasa.U naske, žali Bože, malo vajaako neko s nekijem živi ili radi uslozi. Ne vaja ni oni čiji je osm-ijeh vazda veći od problema, košto ne vajadu ni oni koji se nepitaju đe idu ako i krijani i ale-vani vodu.Zato je i danaske u naske sveko u ono brijeme, priča Pero,kadarke su dvojica suśeda svr-šila na sudu jerbo se nijesumogli dogovori oko govnare,oću rije septičke jame.Naime, jedan je počeo kopaseptičku, a drugi je skočijo i rekoda je pola iskopo u njegovom.

UZ 700. OBLJETNICU LJEKARNE MALE BRAĆE

Minijaturni porculanski mužar iz 1688.Minijaturni porculanski mužar iz 1688.Minijaturni porculanski mužar iz 1688.Minijaturni porculanski mužar iz 1688.Minijaturni porculanski mužar iz 1688.Mužar je posuda, bez koje ljekarništvo starogdoba nije bilo zamislivo. U njoj su se pomoćutučka drobile različite krupnije, većinom zrn-aste, tvari. Uz brončane mužare izrađene udubrovačkoj ljevaonici metala oko 1500., uzveliki kameni mužar s drvenim tučkom, ljekar-na Male braće čuva još njih nekoliko manjih.Među njima se posebno ističe minijaturnimužar s tučkom, izrađen od porculana. Malitučak, kao što je to obično slučaj, ima zade-bljanja na krajevima i u sredini. Na mužaru jezlatnom bojom otisnuta slika liječnika Esku-lapa (Asklepija) mitološkog boga medicine,s godinom izrade 1688. Ovaj porculanskimužar, s tučkom od istog materijala, koristiose za sitnjene i miješanje sasvim malih dozalijeka, pri čemu se zbog njihove krhkosti mog-la koristiti vrlo ograničena sila. Fra Stipe Nosić

55GlasGrada - 657 - petak 20. 10. 2017.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Grafička i tehnička priprema:Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992,tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.

Tekstov i za objavu pr imaju se do sr i jede, najkasni je do 10 sat i .

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

UČIMO HRVATSKI

Izuzetak > iznimkaIzuzetak > iznimkaIzuzetak > iznimkaIzuzetak > iznimkaIzuzetak > iznimkaInstitut za hrvatski jezik i jezikoslovlje je u suradnji s Jutarnjimlistom objavio u tri nastavka po 111 korisnih jezičnih savjeta odkojih ćemo i mi neke preuzeti i objaviti u ovoj našoj kolumni.Takav je i ovaj današnji, a koji glasi:“Imenica izuzetak ne pripada hrvatskomu standardnom jezikuUmjesto imenice izuzetak u značenju ‘ono što se izdvaja od pravila,od čega uobičajenoga’ treba upotrebljavati imenicu iznimka , npr.bez iznimke, uz časne iznimke, učiniti iznimku. Ni pridjev izuzetanni prilog izuzetno ne pripadaju hrvatskomu standardnom jeziku.Umjesto pridjeva izuzetan u značenju ‘koji je po nekim obilježjimaposeban’ treba upotrebljavati pridjev izniman npr. iznimna oso-ba, a umjesto priloga izuzetno treba upotrebljavati prilog iznimnonpr. iznimno zanimljiva priča. Pridjev izuzetan u značenju ‘koji sepo nekim obilježjima izdvaja kvalitetom’ može se zamijeniti i prid-jevima sjajan, prvorazredan, izvrstan npr. umjesto izuzetan učenik,izuzetan znanstvenik treba izvrstan učenik, prvorazredan znan-stvenik”. K.T.

UDRUGA DVA SKALINA - U znak sjećanja na našeg dragogdunda Vicu Miletića, 300 kuna prilaže obitelj Pavličević. Posljed-nji pozdrav dragom susjedu Vicku Miletiću, umjesto cvijeća, 250kuna prilaže obitelj Nikše Pulitike. U spomen na dragog prijatel-ja prof. Marinka Juricu, 200 kuna prilažu Olgica i Bogo. ZlatkoKovač Ramiz donacija 50 kuna. Maja Sršen donacija 100 kuna.Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200 kuna. U spomen nagospara Milana Benussia, umjesto cvijeća 200 kuna prilaže Sreć-ko Delalija s obitelji. Umjesto cvijeća u spomen na pok. VinkaMarušića, 200 kuna prilažu Lovorka i Janko. Umjesto cvijeća uspomen na pok. Ćetka Marića, 200 kuna prilaže obitelj Burić. Uspomen na dragog prijatelja Vinka Marušića, umjesto cvijeća500 kuna prilažu Ivana i Laci. U spomen na prijatelja MarinkaJuricu, umjesto cvijeća 350 kuna prilažu Nevenka i Nikola Koić.UDRUZI ZA DOWN SINDROM DNŽ darovali su: U spomen narazrednika, prof. Marinka Juricu, Pedagoška gimnazija generacija1992/93. godina prilaže 2530 kuna. Mole se darovatelji koji svojepriloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBANHR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostavetekst uplate na mob: 091 4753 581 ili 091 4753 582. Roditelji idjeca Udruge iskreno zahvaljuju svim darovateljima.

UMIROVLJENICI PODRUŽNICE ORAŠAC

Posjet Mostaru i MeđugorjuPosjet Mostaru i MeđugorjuPosjet Mostaru i MeđugorjuPosjet Mostaru i MeđugorjuPosjet Mostaru i MeđugorjuU subotu, 14.10., posjetili smoMostar i nazočili svetoj misi uMeđugorju. Nakon objeda pošlismo u Majčino selo – Bijakovići. Utoj ustanovi smještena su djeca bezroditelja ili zbog nekih drugih težihživotnih okolnosti. Tu se školuju iosposobljavaju za samostalni životuz brigu odgajatelja, pedagoga isocijalnih radnika. Ovu ustanovuutemeljio je pok. fra. Slavko Bar-barić, a podigli su je hodočasnici idobročinitelji iz čitavog svijeta. Istotako, vodeći se ljubavlju premabližnjima, a naročito prema djeci,prikupili smo donaciju među namai poklonili za pripomoć Majčinomselu. Profesorica Mirjana Lovrićuručila nam je zahvalnicu ravnatelja fra. Dragana Ružića. Ovo jenaš drugi humanitarni posjet takve vrste, prije dvije godine pos-jetili smo „Cenacolo“ zajednicu za ovisnike. Budimo dobri ljudivelikog srca prema potrebitima! Maja Šačić

SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE - PODRUŽNICA DUBROVNIK

Topusko od 6. do 18. studenogaTopusko od 6. do 18. studenogaTopusko od 6. do 18. studenogaTopusko od 6. do 18. studenogaTopusko od 6. do 18. studenogaSindikat umirovljenika hrvatske - Podružnica Dubrovnik organiz-ira boravak u lječilištu TOP TERME TOPUSKO od 06. - 18. stude-nog. Polazak s Pila u 7 sati ujutro u ponedjeljak 6. studenog, apovratak u subotu 18. studenog. Sve informacije mogu se dobitina 332 857 i 358 615 ponedjeljkom, srijedom i petkom od 9 - 11sati. Pozivaju se zainteresirani umirovljenici da dođu platiti prvurat i prijevoz u ured podružnice u Dubrovniku, ulica Josipa Kosora30 najkasnije do ponedjeljka, 23. listopada.

JELICA TOMAŠ, 1924.NIKO BOKARICA, 1924.ANKA RAJČEVIĆ, 1927.PAVE VUKOVIĆ, 1928.NIKA RADIĆ, 1929.JELENA GUSE, 1936.

KATICA ČEBULC, 1937.MARIJA OGRESTA, 1941.ANTUN LUČIĆ, 1942.ĐURO MIMICA, 1947.VINKO MARUŠIĆ, 1949.NINO OBRADOVIĆ, 1968.

56 GlasGrada - 657 - petak 20.10. 2017.

misao

tjedna

EleanorRoosevelt

U svakom je odnosu najvažnije, ne onošto dobivate, nego ono što dajete

VELIKO PRIZNANJE DUBROVAČKOM UMJETNIKU

Akademik Luko Paljetak postaočlan Europske akademije znanosti

Akademiku Luku Paljetku uZagrebu je u srijedu, 11.lis-topada, svečano uručenapovelja o redovitom članstvuu Europskoj akademijiznanosti, umjetnosti iknjiževnosti (AESAL) ‘Le-onardo da Vinci’. Time sepridružio uglednim članovi-ma te akademije među koji-ma je više od 60 nobelovacai nekoliko stotina najugled-nijih svjetskih znanstvenika,umjetnika i istraživača. Čes-titke uglednom akademiku!

dubrovniknet team

LUKA LJUBAS, APSOLUTNI POBJEDNIK OVOGODIŠNJEG VACLAV HUMLNATJECANJA NASTUPA S DSO-OM I MAESTROM WIDJAJOM

Glazbena poslastica večerasPosljednji koncert Dubrovačkog sim-fonijskog orkestra u Kneževom dvoruza ovu sezonu, bit će prava glazbenaposlastica. U petak, 20. listopada,orkestrom će ravnati karizmatični indon-ezijski dirigent s njemačkom adresom,Noorman Widjaja, dok će kao solist nas-tupiti Luka Ljubas, pobjednik ovogodiš-njeg Međunarodnog violinističkog natje-canja Vaclav Huml, ujedno i prvi Hrvatkoji je u četvrdeset godina ovogprestižnog natjecanja osvojio prvo mjes-to. Početak koncerta je u 20.30. R.R.

TURISTIČKA I UGOSTITELJSKAŠKOLA DUBROVNIK

Proslava 27.obljetnice

matureGeneracija maturanata 1989./90. Je u ponedjeljak, 16.listopa-da, posjetila našu školu. Nakonšto je obavljena prozivka urazredu, sjetili su se svih zgodai nezgoda tijekom svoga školo-vanja. Minutom šutnje odali supočast nedavno preminulomrazredniku Milanu Medvidovićui svim preminulim kolegama iprofesorima. Obišli su školu tepoložili cvijeće na grob a nakontoga su pošli na zajedničkiručak s ravnateljem škole naplažu Banje.

Hilarija Lozančić Benić

NAŠA ČELJAD

Pero iz Donjeg BrgataU prvom redu gradske zelene place, posredini od strane Hotela Pucić Palacea, naćićete najmlađeg prodavača zeleni - mladoggospara Pera Vojvodića iz Donjeg Brgata.Naime, Peru je tek 30 godina a na gradskuzelenu placu dolazi već punih 7 godina. Naplaci je dva puta tjedno: utorkom i petkomSvega ćete sadanaći na njegovombanku: rotkvica,rikule, patata, po-madora, kupusa,blitve, špinata,kaulina, kapule, če-sna, brokule, petru-sina, selena, papri-ka, salate, kukuma-ra...Pitamo Pera gdjemu je baština, tkomu pomaže, kakodolazi na placu iima li kakvihprimjedbi.- Baština mi senalazi oko kuće uDonjem Brgatu.Imam farmu krava.Jedini ja imamkrave u Donjem iGornjem Brgatu. In-ače sam po strucimesar, ali sam os-tavio taj posao ipočeo se bavitisamo poljoprivredom i od toga živimo obitelj i ja.Pored krava imam koze, kokoši svinje. Uzgajam svuzelen, voće ne .U baštini radim gotovo sve sam, jedi-no žena siri sir. - - Čak i muzem krave, u šali će Pero!- Imam dvoje djece. Djeca su mi mala, ne idu još uškolu. Inače sam ovaj banak ovdje na gradskoj zele-noj placi naslijedio od moje babe. Ona je tu prodavalazelen punih 50 godina!Na placu dolazim svojim autom i parkiram ga na Ploča-ma, onda svojim karićem prevozim zelen do gradskezelene place. Imam svoje stalne kupce koji znaju kadadolazim i koji znaju da imam domaću kvalitetnu robu.Na gradsku placu dolazim po svakom vremenu, bilažega, bila kiša, bio jaki vjetar, bio led. Ove godine kadaje bilo jedan dan hladno, gotovo minus 5, došao sami prodavao. Bio sam nekada za onih ledenih dana isam na placi i sve bih brzo prodao.Nemam nikakvih primjedbi, sa svim sam zadovoljan.Sve mi je ovdje dobro od djelatnika Sanitata pa dalje.Dok smo razgovarali s najmlađim prodavačem na pla-ci, prišle su nam dvije starije po stažu prodavačicegovoreći: „Ovo majka više ne rađa. Pero je vrijednimladi čovjek i sve pohvale njemu i njegovoj obitelji.Sretni smo da je s nama“.Čestitamo mladom gosparu Peru Vojvodiću iz DonjegBrgata na svemu. Želimo mu još puno dolazaka nagradsku zelenu placu s njegovim ekološkim proizvodi-ma iz lijepe slikovite Župe dubrovačke.

Jadranka Šimunović