1GlasGrada - 659 - petak 3. 11. 2017.

2 GlasGrada - 659 - petak 3.11. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

RAZMIŠLJANJA

Hrvatski sabor bi zakone koje donosi morao imenovati hrvatskim jezikomHrvatski sabor bi zakone koje donosi morao imenovati hrvatskim jezikomHrvatski sabor bi zakone koje donosi morao imenovati hrvatskim jezikomHrvatski sabor bi zakone koje donosi morao imenovati hrvatskim jezikomHrvatski sabor bi zakone koje donosi morao imenovati hrvatskim jezikomHrvatska nema samo dva zakona: o nogostupu i hrvatskom jez-iku. Kako je krenulo, uskoro će nam trebati rječnik stranih riječi daprevodimo jezične umotvorine koje nameću, nažalost, političari.Tako imamo Zakon o restituciji (lat. restitutio=povrat) a ne Zakono povratu, Curicularnu reformu (lat. curiculum=tijek, slijed), a neUporišta preobrazbe sustava obrazovanja itd. A evo umotvorinanaših političara; jednako tako, što bi trebala biti inačica za isto, alito nije, jer su 1+4 jednako pet, a to su i 2+3, ali nije isto; zbogsiromaštva rječnika, koriste se poštapalicom ovoga, ali ne kažekoga ili čega; pojam u kontekstu, pa tako kažu u kontekstu mi-grantske krize, a kontekst se može koristiti samo ako je u svezi s

nečim što je napisano (izvlačio je riječi iz konteksta); kod velikogbroja govornika upotrebljavaju se poštapalice ono, a ne zna sešto, hajde da kažemo, a ne kaže tko nešto treba kazati: kak bireko, pa onda nešto rekne i u beskonačnost.A da ne govorimo o spikerima i voditeljima emisija na TV-u. Takolijepi hrvatski jezik siromaši, umjesto da se obogaćuje. Zaključitću: Hrvatska može bez Zakona o nogostupu, ali bez Zakona ojeziku ne može i kojega bi se svi morali pridržavati. Oni koji neznaju hrvatski govoriti, ne bi smjeli obnašati javne dužnosti, a Hr-vatski sabor bi zakone koje donosi morao imenovati hrvatskimjezikom. J.M.

NAŠE IGRE S PREDVIDLJIVIM REZULTATOM

Blagoglagoljenje bez upozorenjaBlagoglagoljenje bez upozorenjaBlagoglagoljenje bez upozorenjaBlagoglagoljenje bez upozorenjaBlagoglagoljenje bez upozorenjaNa koncu je, dakako, i Predsjednica morala neštoodcvrkutati. Ovaj put odlučila se za jedinstvo(dakako, bez bratstva!) Hrvatske trasiranopobjedom na Južnom vojištu, a koje je nagovijestilosve buduće pobjede u Domovini. Poput oneBaračeve u Dubrovačkoj banci, Kutline u pretvorbi,Kerumove u Splitu, Vidoševićeve u Komori,Sanaderove u Vladi, Todorićeve u Agrokoru...Civilizacijski je doseg u suvremenom (sportskom) novinarstvukad nadobudnik iz publike utrči u teren usred utakmice da sereflektori okreću na dijametralno suprotnu stranu od izgredni-ka koji tim činom bezočno omalovažava igru, igrače, tisućegledalaca na stadionu i milijune pred tv-ekranima.Isto tako kad iznenadni zapuh bočnog vjetra prouzroči težakpad skijaša skakača, čim postane jasno da je nesretnik teškostradao, kamere se obrću uvis put snijegom prekrivenih alpskihvrhova oko skakaonice. Ako film ili serija obiluju nasiljem ilipreeksplicitnim seksom obvezatno se upozorava da se ne pre-poručuju djeci mlađoj od 12, 15 odnosno 18 godina...A totalno idiotizirani hrvatski mediji, svi ama baš svi, od pisanihdo elektronskih, jasno uz časnu iznimku Glasa Grada, ne dase zabavljaju, nego smatraju svojom svetom novinarskomdužnošću takmičiti se tko će prije i tko će detaljnije prenijetiidiotarije koje veleizgrednik odnosno veleizdajnik Ivica Todorićtrpa na svoj blog iz sigurnosti svoga londonskog, kolumbijskogili gdje se već skrasio brloga. A onda - u toj po svoj prilici dogo-vorenoj igri za obmanjivanje hrvatskog poreznog podaništva,koje će predvidljivo na kraju izgutati i ovih 40-tak Agrokorovihmilijardi, baš kao što je pred dvadesetak godina eksalo Barače-vu milijardu, kao što će, ako nijesu već, popiti i Kerumovih 5-6milijardi - vladajući nam političari na čelu s blagoglagoljivimpremijerom Andrejem i njegovom zamjenicom za blagoglagol-jenje Martinom, a dakako bez ministra financija Zdravkića, jerĆaća brižno pazi da ga ni na koji način ne okrzne, blagoglagoljeo tome kako Todorić prdoklači, a kako oni s Lex Agrokorom isličnim protuustavnim odnosno anticivilizacijskim mjerama čineoptimalno što se za hrvatske nacionalne interese učiniti možeu danom trenutku. Za koji trenutak oni i njihov HDZ i njihova

Crkva u Hrvata i njihov neokler-oustaški svjetonazor dakako nem-aju nikakve (su)odgovornosti.Povodom 25.godišnjice oslo-bođenja, nama Dubrovčanima sukao specijalni dodatak upriličili pro-cesiju po uzoru na onu za sv.Vlahaodnosno one koje je svojedobnoupriličavao drug Josip Broz Tito ielitne jedinice njegove JNA evocir-ajući epske bitke iz NOB-e.Svečanost na Kantafigu uveličalisu: Predsjednica Republikedrugarica KGK, potpredsjednikSIV-a i sekretar za narodnuodbranu drug Krsto Damirčević,sekretar za unutrašnje poslovedrug Božo Davorinović, saveznisekretar za SUBNOR drug Tomis-lav Međed, te narodni poslanikdrug Marin Cet…, pardon, Bran-ko Bačić.Prvi se nazočnima obratio pred-sjednik Skupštine općine Du-brovnik drug Franko Matović kojije neoprezno istaknuo da se našGrad ponosi slavnom prošlošću,iz čega se može zaključiti da čak ion sluti da nam sadašnjost nepruža puno uporišta za ponos.Suvišni župan suvišne županijedrug Dobroslav Nikolić spomenuose 465 branitelja poginulih u oslo-bođenju dubrovačkog kraja, pa jepodupro kupnju novog oružja ivojne opreme. Kako budući bran-itelji ne bi ginuli goloruki. Pase,težeći samo sebi svojstvenojoriginalnosti, sjetio one da se „slo-boda ne prodaje ni za svo blagosvijeta“. I dakako, barem u mom

slučaju, polučio kontraefekat: p (r)obudio sumnju da je Dubrovnik uovakvoj Hrvatskoj prodao očekivanistupanj odnosno kvalitetu slobodeimanentnu Evropi 21.stoljeća.Karizmatični ratni zapovjednikobrane Dubrovnika general NojkoMarinović završio je svoj govorporukom: „Država koja je stvorenasrcem i vođena razboritošću moraimati svijetlu budućnost“. Nikada,časni generale, ova država nijevođena razboritošću, pa su se ivruća srca koja su je stvorila krozovih 25 godina mahom ohladila, amnoga i to baš ona najmlađa i po-tencijalno najvrućija i emigrirala.Meni su tu hrvatsku budućnost(pr)osvijetlili i 25.godišnjicu oslo-bođenja Grada već čestitali IvicaTodorić i Lex Agrokor.Na koncu je, dakako, i Predsjedni-ca morala nešto odcvrkutati. Ovajput odlučila se za jedinstvo (daka-ko, bez bratstva!) Hrvatske trasira-no pobjedom na Južnom vojištu, akoje je nagovijestilo sve budućepobjede u Domovini. Poput oneBaračeve u Dubrovačkoj banci,Kutline u pretvorbi, Kerumove uSplitu, Vidoševićeve u Komori, Sa-naderove u Vladi, Todorićeve uAgrokoru…

Darko Kaciga DubrovčaninP.S. Ceterum censeo…uostalommislim da treba ukinuti: 1) hrvatskodržavljanstvo svima koji ne prebiva-ju u Hrvatskoj; 2) Ministarstvo turiz-ma; 3), a mostu preko Rijeke du-brovačke vratiti njegovo časno, iz-vorno ime – Most Dubrovnik.

ZELENI FORUM, EKO FON

Apel za spas čempresa oko crkve Male Gospe u selu MravincaApel za spas čempresa oko crkve Male Gospe u selu MravincaApel za spas čempresa oko crkve Male Gospe u selu MravincaApel za spas čempresa oko crkve Male Gospe u selu MravincaApel za spas čempresa oko crkve Male Gospe u selu MravincaTko to buši čemprese oko crkve Male Gospe u selu Mravinca iulijeva u njih motorno ulje - pitaju nas zabrinuti mještani Dubrovačkogprimorja. Putem našeg Zelenog Eko Fona 020 453 850, te dodaju:-evo već su se tri stoljetna čempresa oko crkve i čimitorija osušilaprije godinu dana, a i ovi će što su ih izbušili, na žalost, uskoro će!Dijelimo zabrinutost i ogorčenost mještana sela Mravinca i pitamose kome je to palo napamet i zašto to rade,te pozivamo odgovorneda ovome stanu na kraj?- Do kada će odgovorni tolerirati zapušteni okoliš oko nekadašnje

škole u Prijevoru na moru u Rijeci dubrovačkoj - pitaju nas ljutito naši“Riječani” putem Eko Fona. Ovo je nekad bila osnovna škola za cije-lu Rijeku dubrovačku, a pogledajte je sada kako izgleda - zarasla ukorov. Dijelimo ljutnju naših “Riječana” s obzirom da je to naša vrijed-na baština, naša povijest, koju treba poštovati a ne ovako zapustiti.Umjesto da se taj prostor nekadašnje osnovne škole na obali Ombleočisti, uredi, zgrada obnovi (sredstvima iz EU fondova) i pretvori uškolu-muzej, ona ovako propada, skrivena u korovu i kupini.

Voditeljica Zelenog telefona Eko Fona: Jadranka Šimunović

3GlasGrada - 659 - petak 3. 11. 2017.

UZ TEKST DAMIRA RAČIĆA „TKO JE PLESAČICA‘LINĐA’ U FILMU IZ 1930. GODINE?“Piše: Vedran Benić

Tako je (ako ti se čini!)Tako je (ako ti se čini!)Tako je (ako ti se čini!)Tako je (ako ti se čini!)Tako je (ako ti se čini!)Pohvalno je što je Račić listaoarhivske zapise ustanove „DomusChristi“ i pogrebnog poduzeća„Boninovo“. Ali, nije mi jasno, počemu je u tim knjigama očekivaootkriti identitet plesačice iz filma.Očito je upao u zamku onih površnihistraživača, koji najprije u svojoj glaviformuliraju zaključak, pa ondatragaju za izvorima koji bi to potvrdili,zanemarujući podatke koji navodena suprotnoNazvao me prije par dana telefonom NedjeljkoZec iz Majkova. Kaže, u “Glasu Grada” izašao jetekst Damira Račića o identitetu žene snimljeneuz Festu sv.Vlaha 1930. Gospara Nena je zani-malo što mislim o tom napisu, jer sam detaljno obezuspješnoj potrazi za njenim imenom pisao uknjizi “Dubrovački spomenar” (ArsIRIS, 2012.).Tako sam, eto, saznavši za Račićev tekst sa zan-imanjem pročitao ono što je objavio pod naslo-vom „Tko je plesačica ‘Linđa’ u filmu iz 1930. go-dine?“ (Glas Grada, 20.10.2017.). Povod mu jebilo premijerno prikazivanje dva nastavka HTVserija „Storije o neponovljivima“ po mom scenar-iju u kinu „Jadran“ 18.8.2017. Opisao je golemozanimanje za projekciju među Dubrovčanima, alii spočitnuo: „U prvoj epizodi serije ‘Storije o nep-onovljivima’ postavljeno je pitanje, tko je plesači-

ca ‘Linđa’? Malo je čudno da je ovaj podatakostao nepoznat autoru, što bi značilo da nijeuopće ‘zavirio’ odnosno istraživao u Državnomarhivu Dubrovnika, tražeći podatke u lokalnimtiskovinama o dubrovačkim oriđinalima.“ Nakontoga Račić je slavodobitno ustvrdio kako je riječo Kati Marčeli (Marcelli).Moram priznati, ljutnula me ta Damirova olako ibrzopleto izrečena primjedba da nisam „zavirio“u arhive, jer kad se dohvatim neke teme, redovi-to i dugo tragam za vjerodostojnim izvorima.No, krenimo redom. Da postoji mišljenje kako jeplesačica „Linđa“ snimljena na Kandeloru 1930.upravo Kate Marčeli odavno mi je jako dobropoznato. Uostalom, razglabao sam o tome na

desetak stranica knjige „Dubrovački spomenar“(poglavlje „Fakini od dogane i druge priče“). KatuMarčeli spominjao mi je i Hrvoje Ivanković. Tak-ođer i Tonko Jović koji je u dubrovačkomDržavnom arhivu i pronašao 16-milimetarskunetonsku kopiju filma. Tonko mi je ispričao kakosu mu rekli da je riječ o Kati Marčeli, odnosnoKati Gobi, kako su je često zvali. Uz svo mojeuvažavanje prema njima, nisam ta mišljenja pri-hvatio, a evo i razloga:

1. Pišući „Dubrovački spomenar“ prije desetakgodina konzultirao sam one koji su Katu Marče-li osobno poznavali: gospara Kazimira Tomšićai nadasve gospođu Nadu Skatolini, koja je u svo-joj knjizi „Pripovijesti o Gradu“ (Matica HrvatskaDubrovnik, 2006.) prva detaljno opisala Katu.Nakon što su pogledali film iz 1930. rezolutni subili kako to nije Kate Marčeli (vidi „Dubrovačkispomenar“). Štoviše, gospođa Skatolini je napis-ala kako Marčelica nije bila „oriđino od ulice“, usmislu da bi bila predmet ruganja i sprdnje. Uzto, navela je kako je Kate imala fizičku manu(gobu), da se uvijek kretala uz pomoć štapa, teda svakako 1930. godine nikako nije bila u stanjutako živahno plesati kao osoba u filmu.

2. Pohvalno je što je Račić listao arhivske zapiseustanove „Domus Christi“ i pogrebnogpoduzeća „Boninovo“. Ali, nije mi jasno, počemu je u tim knjigama očekivao otkriti identitetplesačice iz filma. Očito je upao u zamku onihpovršnih istraživača, koji najprije u svojoj glaviformuliraju zaključak, pa onda tragaju za izvori-ma koji bi to potvrdili, zanemarujući podatke kojinavode na suprotno. Tako je postupio i s teks-tom Milice Janković, koji je i meni odavno poznat.

Suprotno od Račića, upravo sam u njen-im rečenicama našao dokaze kako ple-sačica nije Kate Marčeli. Usput, Milica Jan-ković nije „novinarka“ kako Račić navodi,pa se ne može pisati da je „intervjuirala“Katu. Milica Janković je spisateljica s cijen-jenim opusom, a „intervju“ objavljen ubeogradskom književnom časopisu „Mis-ao“ zapravo je dio njezine pripovijetkenaslovljene „Kate Marćeli“ (1924.). Čestoje boravila u Dubrovniku, pa je među os-talim objavila i pripovijetku s naslovom „IzDubrovnika (Noć na Stradunu-Dan naJadranu)“ godine 1921. U njoj, na jedn-om mjestu, spominje Vlaha Slijepoga,Katu i Mariju od poste. Ako želi tu pripov-ijest pročitati, Račić ne treba mučiti„gospara s privatnom vezom u Beo-gradu“. Pripovijetke Milice Janković moženaći digitalizirane na internetskoj straniciNarodne biblioteke Srbije! No, vratimo sepovodu ovoga teksta. U želji da „dokaže“kako je plesačica iz filma Kate Marcelli,Račić ciljano iz pripovijesti Milice Jankovićuzima ono što ide u prilog tom mišljenju(„iskićena raznim i mnogobrojnim nakiti-ma“), a previđa i ne spominje (namjerno/

slučajno?!) rečenice s kraja pripovijetke, gdje Mil-ica svoj zadnji susret s Katom ovako opisuje: „Bilaje u sivoj prostoj haljini, povezana nečim gotovocrnim, jako pogrbljena; teško je hramala. U rucije nosila bošćicu, a na licu je imala izraz gnevnestaračke nemoći. Jedva sam je prepoznala.“ Zais-ta, samo iznimno površan autor može povjero-vati da je ova šepava starica iz 1924. godine mog-la biti ona vesela plesačica iz 1930. Takve Kate,„o štapu“, sjećala se i Nada Skatolini. Uostalom,i sam Račić navodi citat iz pripovijetke u kojemKate kaže da ima „više od šeset“ godina. To značida je u vrijeme filma već bila zašla u sedam-desete. Dvije godine poslije filma „sklonula se“ u„Domus Christi“ i umrla 1934., piše Račić citira-

jući „Narodnu svijest“. Sigurno ne kao vesela ul-ična plesačica, nego kao umorna starica. A nanjenom sprovodu je najmanje bilo onih „koji suse o sv.Kati znali u nje najesti i nalokat“. Navodimi ovu konstataciju koju sam našao u arhivskimizvorima, kao dokaz da sam ipak nešto pozo-rnije „zavirio“ u arhivsku građu od Damira Račića.

3. Ako sve do sada navedeno nije dovoljno, uprocjeni može li plesačica biti Kate Marčeli, jed-nostavno se trebalo poslužiti zdravom logikom.Nadimci nadjeveni raznim osobama redovito suvrlo okrutno istiniti. Muto je nijemi čovjek, Cotošepavi, Ćoro slabovidni. Ako je Kati Marčeli nadi-mak bio Kate Gobe, gdje je plesačici iz 1930.godine – goba? Katina je grbavost vidljivonaznačena na karikaturi iz 1921. Ja sam je pro-našao u arhivu, u humorističnom listu „Jež“,mogao je i Račić.I da stvari oko HTV serije do kraja razjasnim. Iakočvrsto vjerujem da sam, u međuvremenu nakonizlaska „Dubrovačkog spomenara“, ipak„dogurao“ do identiteta plesačice, Lukša (Benićjunior) kao redatelj i ja kao scenarist, dogovornosmo u prvom nastavku ostavili to pitanje neodgo-voreno, jer nam je to bilo dramaturški zgodno zakraj epizode i za izvjesnu mitologizaciju teme odubrovačkim „vlastitim unikatima“ koju smo žel-jeli postići („Pa, zašto bismo baš sve otkrivali!“,rekla je naša draga sugovornica u seriji gospođaKatarina Dujaković). Po mom mišljenju, plesači-ca jest Kate, ali prema svemu sudeći jedna drugaKate, ona koju su zvali – Kate Kuce. Prvi me je natakvo mišljenje naveo povjesničar Ivan Viđen natemelju iskaza njegove none Zite, koja mu jepričala da je dotična Kate Kuce veselo plesala ipucketala prstima na svim festama, upravo kaožena na filmu. Zbog poznih godina i problema svidom, nije mogla u crtama lica snimljene ple-sačice to definitivno potvrditi. No, kada mi je kas-nije Davor Mojaš dao foto portret jedne žene,nekad davno signiran kao Kate Kuce, stvari supostale sigurnije. Ako je signatura na Davorovojfotografiji točna, dvojbe ne bi trebalo biti - žena sfilma je Kate Kuce, što jasno pokazuje uspored-ba Mojaševe fotografije i plesačice iz filma.

Kate Marčeli karikatura 1921.

Usporedno Kate Kuce i plesačica

4 GlasGrada - 659 - petak 3.11. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

METKOVIĆ

Održana edukacija za osobe starije životne dobiOdržana edukacija za osobe starije životne dobiOdržana edukacija za osobe starije životne dobiOdržana edukacija za osobe starije životne dobiOdržana edukacija za osobe starije životne dobiU organiziranom bo-ravku za starije osobeUdruga otac AnteGabrić u Metkoviću,26. listopada policijskaslužbenica za preven-ciju u Policijskoj post-aji Metković Ivana Bajoodržala je predavanjenamijenjeno osobamastarije životne dobi natemu “Zlatna pravila uzlatnoj dobi”.Cilj predavanja je bioeducirati nazočne odogađajima kada sustarije osobe žrtve pr-ijevara. Naime, starijeosobe često poklanja-ju vjeru nepoznatimosobama koji se lažnopredstavljaju i lažnonude razne usluge ipomoć. U takvimslučajevima malanepažnja starijih pov-ećava rizik od krađe osoba koje im nude pomoć i usluge. Kroz savjete i razgovor educi-rani su kako postupati u takvim situacijama i kako se zaštiti, ali i o tome što treba poduzetiradi vlastite sigurnosti u domu. Također, tom su prilikom stariji sudionici u prometu upo-zoreni na poštivanje prometnih propisa kojih se trebaju pridržavati kako bi povećali svoju,ali i sigurnost ostalih sudionika u prometu.Uz savjete za pozivanje žurnih službi , korisnicima dnevnog boravka u Udruzi podijeljenisu i edukativni letci za osobe treće životne dobi, gdje se nalaze savjeti na navedenu temu,ali i brojevi telefona žurnih službi.

PS za odnose s javnošću PU dubrovačko-neretvanske Andrijana Biskup

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

Stabla naša svagdašnjaStabla naša svagdašnjaStabla naša svagdašnjaStabla naša svagdašnjaStabla naša svagdašnja

Mlada stabla koja su bila posađena izmeđunove zgrade Atlantske i bazena trebalo jezaštititi od prolaznika, ali i tako da ne rastuukrivo. Isto tako kako su stabla već velikatrebalo bi uklonit ograde.

Veliki bor koji raste na Lapadskoj obali, izvrta Sorkočevića, uzrok je da kamenje padana cestu. Trebalo bi zid obnovit ili bor uk-lonit. Zdravko Trojanović Trojo

PU DUBROVAČKO NERETVANSKA

Nesreća na PelješcuNesreća na PelješcuNesreća na PelješcuNesreća na PelješcuNesreća na PelješcuDovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je u ponedjeljak, 30. listopada, ujutarnjim satima u mjestu Putniković prilikom izvođenja građevinskih radova na obnovikamenog objekta, zbog postupaka suprotno pravilima struke došlo do pada kamenogzida uslijed čega je na mjestu događaja smrtno stradao 58-godišnjak, dok je 31-godišn-jak zadobio teže tjelesne ozlijede.Na mjestu događaja obavljen je očevid kojim je rukovodio Općinski državni odvjetnik izDubrovnika i protiv odgovorne osobe podnesena je kaznene prijava zbog KD „Teškakaznena djela protiv opće sigurnosti“ i „Opasno izvođenje građevinskih radova“.

Kazneno djelo ubojstvaKazneno djelo ubojstvaKazneno djelo ubojstvaKazneno djelo ubojstvaKazneno djelo ubojstvaDovršenim kriminalističkim istraživanjem Službe kriminalističke policije Policijske upravedubrovačko-neretvanske, zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo ubojstva,koje se dogodilo 21/22. listopada 2017. godine u Dubrovniku, prijavila je 34-godišnjakakoji je priveden pritvorskom nadzorniku i nadležnom državnom odvjetništvu.

PU dubrovačko-neretvanska

UDRUGA HRVATSKIH CIVILNIH STRADALNIKA DOMOVINSKOG RATA DUBROVAČKONERETVANSKE ŽUPANIJE

Hvala gradonačelniku Frankoviću!Hvala gradonačelniku Frankoviću!Hvala gradonačelniku Frankoviću!Hvala gradonačelniku Frankoviću!Hvala gradonačelniku Frankoviću!Po prvi put nakon Domovinskog rata, prigodom svečanosti obilježavanja 25. obljetnicedeblokade Dubrovnika i juga Hrvatske, gradonačelnik Dubrovnika Mato Frankovic proči-tao je imena djece koja su poginula i zahvalio za žrtvu i križ s kojim mi roditelji idemo krozživot. I njihovi su životi njihova imena dio novije povijesti utkana u slobodu grada. DUBO-KO dirnuti i ponosni iskreno zahvaljujemo našem gradonačelniku. Naši anđeli i Vaši su.Veliko hvala u ime Udruge hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata Dubrovačkoneretvanske županije. Marija Lukšić

5GlasGrada - 659 - petak 3. 11. 2017.

PROVEDBENI STOŽER ZA OBILJEŽAVANJE 25.OBLJETNICE VOJNO-REDARSTVENIH OPERACIJA“OSLOBAĐANJE JUGA HRVATSKE”

Pismo zahvalePismo zahvalePismo zahvalePismo zahvalePismo zahvale

jetnice vojno redarstvenih akcija “Oslo-bađanje juga Hrvatske”, a u konačnicihvala vam na odazivu i dostojanstvenojproslavi obljetnice pobjede. Proslava iobilježavanje ove velike obljetnice slo-bode i naša je zahvala vama za žrtvu kojuste podnijeli prije 25 godina. Ovom pri-likom, želim se zahvaliti i Gradu Du-brovniku, Dubrovačko-neretvanskoj žup-aniji te svim gradskim službama i tvrtka-ma na svesrdnoj potpori prigodom or-ganizacije i provedbe svečanosti.Provedbeni stožer zahvaljuje i JavnojVatrogasnoj postrojbi Grada Dubrovni-ka, Dubrovačkim ljetnim igrama, tvrtka-ma Sanitat, Vrtlar i Čistoća, Lučkoj up-ravi Dubrovnik, Lučkoj kapetaniji Du-brovnik, Carinskoj ispostavi Dubrovnik,

Policijskoj upravi Dubrovačko-neretvan-ske županije, Policijskoj postaji Du-brovnik, Općoj bolnici Dubrovnik, Zavoduza hitnu medicinu Dubrovačko - neret-vanske županije, Gradskom društvu Cr-venog križa Dubrovnik, povijesnoj pos-trojbi Dubrovački Trombunjeri, Muzejudomovinskog rata, hotelima Valamar iAdriatic te svim dubrovačkim braniteljimai udrugama proisteklim iz Domovinskograta.Zahvaljujem se i predstavnicima medijakoji su svojim radom i objavama omo-gućili da informacije i obavijesti bududostupne što većem broju građana.

Zapovjednik Provedbenog stožeraOružanih snaga Republike Hrvatske

general - pukovnik Mate Ostović

Provedbeni stožer za obilježavanje 25. obljetnicevojno-redarstvenih operacija “Oslobađanje jugaHrvatske” uputio je pismo zahvale svim građanimaDubrovnika na podršci i razumijevanju te dostojan-stvenoj proslave 25. obljetnice vojno redarstvenihakcija “Oslobađanje juga Hrvatske”. Tekst zahvaleprenosimo u cijelosti i nalazi se u nastavku.Drage Dubrovkinje i Dubrovčani,Koristim ovu priliku da vam se u ime Provedbenogstožera Oružanih snaga Republike Hrvatske zah-valim prije svega na razumijevanju i gostoljubivostitijekom odvijanja priprema za obilježavanje 25. obl-

ŠKOLE I ZANIMANJA

Hoće li Dubrovnik ostati bez turističkih i ugostiteljskih radnika?Hoće li Dubrovnik ostati bez turističkih i ugostiteljskih radnika?Hoće li Dubrovnik ostati bez turističkih i ugostiteljskih radnika?Hoće li Dubrovnik ostati bez turističkih i ugostiteljskih radnika?Hoće li Dubrovnik ostati bez turističkih i ugostiteljskih radnika?Zašto se dubrovački mladi nerado upisuju u Turističku i ugostiteljsku školu za zanimanja: kuhar, konobar islastičar, iako smo isključivo turistički Grad? To zvuči nevjerojatno, ali je – nažalost - istinitoPoštovani Dubrovčani muško/žensko, du-brovačka čeljadi, dubrovački puče, rodjeni(tu)i nerodjeni Dubrovčani, dubrovačkamladeži, ostali Dubrovčani i “Dubrovčani” isve u svemu gradjani Dubrovnika ističemneke nevjerojatne, a istinite činjenice,što jemnogima i poznato. Prije svega je poznatoda je Dubrovnik prestižno hrvatsko, europs-ko, pa - moglo bi se reći i svjetsko turističkoodredište, ali – nažalost - još uvijek se-zonskog karaktera s neskrivenim am-bicijama i željama da postane grad sacjelogodišnjim turističko-ugostiteljskimposlovanjem.Manje-više, jedina i glavna gospodar-ska grana nam je ugostiteljstvo i tur-izam – uglavnom - od toga grad Du-brovnik, bliža pa i dalja okolica, prak-tički i žive. A sada o tome što značinevjerojatno a istinito kada se tiče na-šega grada. To vam je, ustvari, štonam se događa, a već se i dogodiloda nam u turističkoj sezoni nema tkoraditi:kuharske, konobarske ilislastičarske poslove, poslove po-moćnog kuhinjskog osoblja, poslovesobarica, spremačica, kućnih meštara, vrt-lara i još mnoge poslove u ugostiteljstvu.Što se, pak, tiče turističkih djelatnika situ-acija je sasvim drukčija, tj. mnogi pretežitomladi “LETE” za poslovima: recepcionara,šefa recepcije, šefa prodaje, žurnalista, ho-telske domaćice, direktora hotela i koje-kakve menadžere, tajnika, šefa računovod-stva - financija, animatora, blagajnika, glas-nogovornika i još nekih službenika - pisa-ra. Što bi, pak radio jedan hotelski tehničaru jadnome hotelu - ja doista neznam. In-ače na spomenuta i nespomenuta radnamjesta (u hotelima) obično “CILJAJU“uglavnom, fakultetlije. Zadnjih godina seračunalo na sezonsku radnu snagu izSlavonije i još iz nekih krajeva Hrvatske te ina Hrvate iz BiH. Medjutim njih je sve man-je i manje, bilo zbog smještaja - stanovanja

(aktualizirana je i Ivanica) ili zbog nižih plaća,pa mnogi HRLE u inozemstvo. A za rećipravo ti silni Slavonci i ostali sa strane nitisu dovoljno (u većini slučajeva) stručni, nitidovoljno poznaju strane jezike nego susamo ŠLJEGLI, a ni po svom mentalitetunisu baš lako uklopijivi. Ipak, čast isuzeci-ma. I dalje. Još vlada, ali pogrešnouvriježeno mišljenje da listopad mjesec

“miriše“ na svršetak turističke sezone,premda je to velika zabluda. Zato jošnavodim kao nešto nevjerojatno ali istinito,a to je da sam u tom - ovom listopadumjesecu “pronašao”, pa i pročitao udnevnim i tjednim tiskovinama da pojedinedubrovačke ugostiteljske tvrtke (čak i hote-li) kao i manji ugostiteljski objekti TRAŽEdvadesetak konobara (i radnike drugih za-nimanja) za stalne zaposlenike, a neki imnude i smještaj uz druge pogodnosti. To jepoštovani čitatelji Glasa Grada da se čovjekčudi i krsti taman kao da je sadašnji listo-pad mjesec, kao ranijih godina, primjerice,ožujak, travanj i svibanj mjeseci koji su slovilikao predsezonski mjeseci.Svašta. Tako se nešto nikad nije dogadjalou našemu Gradu. Ali se ovome ne trebanimalo čuditi - mnogi strahuju da ne ostanu

bez prijeko potrebnih radnika.Dobro je poznato da stručne radne snageza ugostiteljstvo (i ne samo za ugostiteljst-vo) u Dubrovniku nema pa nema, te zatohoće ugostitelji da se osiguraju i za dogod-ine. Mladost, tj. Generacijski - vršnjaci akose upišu u Turističku i ugostiteljsku školu,smjer konobar, kuhar ili slastičar budupogrdno nazivani TEĆARIMA. Stručnog

ugostiteljskog kadra nema evo i zašto.Razlog tome je što više nema pravihzanatskih i stručnih škola kao što su bile“Titove škole” tzv,ŠUP-ovi - škole učeni-ka u privredi koje su „IZBACIVALE”buduće stručnjake, a takva je bila i dug-ogodišnja Ugostiteljska škola u našemuGradu koja je imala puno razreda i sto-tine učenika i to pretežito kuharske,konobarske i slastičarske struke. A štoimamo danas? U 2017. godini u Turis-tičku i ugostiteljsku kolu upisana su 3razreda tzv. hotelski tehničar, 2 razredakuhara. DVIJE TREĆINE jednog razredakonobara i samo jedna trećina razredaza slastičare ali zato (da se čovjek čudi)upisan je i 1 razred nekakvih hotelskih

gimnazijalaca. Ravnatelj Turističke i Ugos-titeljske škole u Dubrovniku gospar AntunPerušina (vrsni i uvaženi instruktor ronjen-ja) „VADI SE“ na nekakve kvote kod upisau dotičnu školu, inače kako on kaže, bilo biupisano još 9 kuhara, 9 konobara i 5 zaslastičarsku struku. (Sve ovo donio je “Du-brovački vjesnik br. 3467. od 19. srpnja ove2017,godine).Toliko i hvala Uredništvu Gla-sa Grada na možebitnom uvrštenju.Pero Hrdalo, Dalmatinska 21, Dubrovnik

P.S.

Ovo je nevezano uz moju temu. U ne-davnom izvješću Zavoda za zapošljavanjeu Dubrovniku(gospar Dasen Jasprica)rečeno je da na Zavodu (pored ostalih) imai 18 glasnogovornika - mnogi se smiju i pi-taju kakva je to struka glasnogovornik? -MAŠALA!

6 GlasGrada - 659 - petak 3.11. 2017.

SVEČANOST U DUBROVNIKU

Obilježena 25. obljetnica vojno-redarstvenihObilježena 25. obljetnica vojno-redarstvenihObilježena 25. obljetnica vojno-redarstvenihObilježena 25. obljetnica vojno-redarstvenihObilježena 25. obljetnica vojno-redarstvenihoperacija oslobađanja juga Republike Hrvatskeoperacija oslobađanja juga Republike Hrvatskeoperacija oslobađanja juga Republike Hrvatskeoperacija oslobađanja juga Republike Hrvatskeoperacija oslobađanja juga Republike Hrvatske

Govor gradonačelnika GradaGovor gradonačelnika GradaGovor gradonačelnika GradaGovor gradonačelnika GradaGovor gradonačelnika GradaDubrovnika Mata Frankovića:Dubrovnika Mata Frankovića:Dubrovnika Mata Frankovića:Dubrovnika Mata Frankovića:Dubrovnika Mata Frankovića:Gradonačelnik Grada Dubrovnika prigodnim se go-vorom obratio nazočnima na središnjoj svečanostiobilježavanja 25. obljetnice vojno redarstvenih oper-acija „Oslobađanje Juga Republike Hrvatske“ održanoju nedjelju, 29. listopada 2017. godine u luci Gruž. Nje-gov govor prenosimo u cijelosti:Zapamtite, ovaj dan 1. listopada 1991, godine ući ćeu povijest i kroniku našega grada kao dan početkanemilosrdnog napada i s kopna i s mora i iz zraka.“Ovo su riječi kojima se tadašnji biskup mons. ŽelimirPuljić obratio dubrovačkom puku na prvi dan napadana Dubrovnik putem Hrvatskog radija.Od tog dana više ništa nije bilo isto. Dubrovnik, gradkulture i bogate povijesti koji je bilježio rekordne turis-tičke brojke postao je grad stradanja, smrti i nesig-urnosti. Brojni su izgubili svoje živote braneći ovaj slav-ni grad. A put do slobode bio je krvav i težak.I na današnji dan suze u očima majki, očeva, suprugai djece podsjećaju nas na žrtvu koju su podnijeli i pod-

Program obilježavanja 25. obljetnice vojno-redarstvenih operacija oslobađanja juga Re-publike Hrvatske započeo je u prošlu sub-otu tehničko-taktičkim zborom naoružanja iopreme u Luci Gruž, a u nedjelju je nastavl-jen budnicom ulicama Dubrovnika, polagan-jem vijenaca kod Spomen križa na grobljuBoninovo i Svetom misa u dubrovačkoj Kat-edrali. Potom je upriličen i svečani mimohodpostrojbi od Straduna do Luke Gruž, gdje jeodržana središnja svečanost obilježavanjaVRO oslobađanja juga Hrvatske.Svečanosti su nazočili Predsjednica RH ivrhovna zapovjednica OS RH Kolinda Gra-bar-Kitarović, ministar obrane i potpredsjed-nik Vlade RH i izaslanik predsjednika VladeRH Damir Krstičević, saborski zastupnik iizaslanik predsjednika Hrvatskog saboraBranko Bačić, ministar branitelja TomoMedved, župan Nikola Dobroslavić, gra-donačelnik Mato Franković, načelnik GSOSRH gz Mirko Šundov, glavni ravnateljpolicije Nikola Milina, umirovljeni generalNojko Marinović, ministri,saborski zastupnici i brojnidužnosnici i uzvanici.Župan Nikola Dobroslaviću svom govoru je istaknuokako je Hrvatska i Du-brovačko-neretvanskažupanija 1991. godine bilažrtva surove velikosrpskeagresije koju su izvršile JNAi srpski i crnogorski dobro-voljci.”Agresija je započela 1. lis-topada na cijelom širemdubrovačkom području.Slabo organizirani i slabonaoružani branitelji ipak suuspjeli obraniti uže po-dručje Grada i zaustavitineprijatelja na crti Ston-Bis-

trina-Stupa. No nisu sami mogli vratitizaposjednuto područje. Područje na kojemse pljačkalo, rušilo, palilo, ubijalo, silovalo,odvodilo u logore. U proljeće 1992. god.došle su na južno bojište 1. i 4. gardijskabrigada i krenulo je oslobađanje. Te dvijebrigade bile su udarna pesnica operacije podvodstvom generala Janka Bobetka kojom jeneprijatelj protjeran s cijeloga hrvatskog juga.Zasluge dakako imaju i druge gardijske ipričuvne brigade koje su sudjelovale u bor-bama.Ponosni smo na naše lokalne brigade 163.116., policiju, ONB i ostale dragovoljačke ipričuvne postrojbe. Ponosni smo na bran-itelje iz Neretve koji su osvojili golemu količinunaoružanja u akciji Zelena tabla – Mala bara”rekao je Župan te nastavio:”U obrani i oslobađanju hrvatskoga jugapoginulo je 465 branitelja. Klanjamo se nji-hovoj žrtvi. Ta tužna brojka pokazuje kolikoje zahtjevna bila ta operacija. Ovdje želim jav-no i jasno ustvrditi da ta operacija nema mjes-

to koje joj pripada među slavnim osloboditel-jskim operacijama Domovinskom ratu. Tosvakako treba ispraviti. To zaslužuju poginuli,ranjeni i živi branitelji sudionici obrane i oslo-bađanja Dubrovnika. Slava i hvala osloboditel-jima krajnjega hrvatskog juga. Njihovu hrabrosti žrtvu pamtimo i ponavljamo zavjet da nećemodopustiti da ikada više neprijateljska čizmaugazi na bilo koji dio Lijepe naše. Zatopodupiremo kupnju novih borbenih zrakoplo-va, modernog naoružanja i druge vojne tehni-ke te uvođenje skraćene vojne obuke. Slobo-da nema cijenu. Slobodarski Dubrovnik je uodavno kamenu zapisao: Sloboda se neprodaje ni za svo zlato”, rekao je Dobroslavić.Okupljenima se obratila i vrhovna zapovjedni-ca OS RH, Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović.”Hrvatski vojnici nisu iznevjerili povjerenjesvoga predsjednika i vrhovnog zapovjednika.Provedbom niza operacija neprijatelju je Hr-vatska vojska jasno demonstrirala odlučnostu obrani svoje domovine, a te su pobjede poka-zale jedinstvo Hrvatske te navijestile i ostalepobjede”, rekla je Predsjednica dodavši kakonas je zajedništvo i jedinstvo spasilo u Domov-inskom ratu.Pozvala je sve nazočne da velikim pljeskomodaju počast prvom hrvatskom predsjedniku

dr. Franju Tuđmanu, GojkuŠušku i generalu Bobetku, kojisu prije 25 godina upravo uGružu postrojili pobjednički pos-troj hrvatskih branitelja koji su iz-vršili zadatak oslobađanja jugaHrvatske. Također, veliki pljesakzatražila je i za zapovjednikaobrane Dubrovnika NojkaMarinovića i sve znane ineznane junake hrvatskog jugakoji su, bili malobrojniji i slabijeopremljeni od neprijatelja, alihrabriji i motiviraniji.Svečanost obilježavanja 25.obljetnice vojno-redarstvenihoperacija oslobađanja juga Re-publike Hrvatske završena jeProgramom Krila Oluje.

nose da bismo mi danas živjeli u slo-bodnom gradu. Nikad to ne smijemozaboraviti.Više od godinu dana bjesomučno jenapadan naš grad, zaštićenaUNESCO-va spomenička baština, tajbiser Mediterana koji je stoljećimaodolijevao napadima neprijatelja s is-toka nikad nije mogao ni slutiti kojaće mu se strahota dogoditi. Ali podzaštitom našeg svetog Vlaha, bisku-pa i mučenika, Dubrovnik je ostao iopstao kao nepokoreni grad, gradkoji se kao feniks izdigao iz pepela iponovno sjaji svojim najblještavijimsjajem... i koji na svakom kantunupriča svoju bogatu povijest koju suobilježili hrvatski velikani poput Ruđ-era Boškovića, Stjepana Gradića, Iva-na Gundulića, Marina Držića i mnogihdrugih.No, u tišini ovog Grada, u njegovim

mirima, kao naši anđeli spavaju istin-ski velikani, djeca čiji su životizaustavljeni tijekom agresije: Andrea,Nikolina, Marija, Đuro, Hrvoje, Katar-ina, Romano, Luko, Šimo, Dolores,Vlaho, Tonći, Maris, Maro, Miho, Or-sat... njihovo djetinjstvo i njihovi snovisu prekinuti, ali u našim srcima i upovijesti ovog Grada njihova imenazauvijek će vječno živjeti.I na kraju, u ime Grada Dubrovnika injegovih građana posebnu zahvaluupućujem Vama dragi branitelji, pri-padnici gardijskih brigada i svih os-talih postrojbi koji ste spremnoizlažući svoje živote oslobodili našgrad.Dubrovnik Vam nikada neće bitidovoljno zahvalan.Nek’ nam živi slobodarski Dubrovniknek’ nam živi jedina i vječna Domov-ina Hrvatska.

7GlasGrada - 659 - petak 3. 11. 2017.

8 GlasGrada - 659 - petak 3.11. 2017.

OŠ LAPAD I OŠ DRAGUTIN TADIJANOVIĆ IZ VUKOVARA

Izložba ‘Dubrovnik u stripu’Izložba ‘Dubrovnik u stripu’Izložba ‘Dubrovnik u stripu’Izložba ‘Dubrovnik u stripu’Izložba ‘Dubrovnik u stripu’GRADONAČELNIK PRIMIO VELEPOSLANICUKRALJEVINE NIZOZEMSKE

O upravljanju turizmomO upravljanju turizmomO upravljanju turizmomO upravljanju turizmomO upravljanju turizmomTijekom razgovora otvorene su i temesigurnosti turističkih destinacija uglobalnim uvjetima te gospodarenjaotpadomVeleposlanicu Kraljevine Nizozemske u Re-publici Hrvatskoj Ellen Berends primio je učetvrtak, 26.listopada, u nastupni posjet gra-donačelnik Grada Dubrovnika Mato Frank-ović. Veleposlanicu Berends posebno su za-nimala iskustva Dubrovnika u upravljanju tur-izmom u destinaciji i u zaštiti povijesne cje-line od velikog broja turista. Istaknula je da seAmsterdam također, poput Dubrovnika, Bar-celone i Venecije, nosi sa sličnim izazovima.Naime, zbog velikog rasta broja dolazaka inegodovanja lokalnog stanovništva tamošn-je vlasti donijele su moratorij na gradnju novihsmještajnih kapaciteta u određenim dijelovi-ma grada.Govoreći o upravljanju turizmom, gra-donačelnik je veleposlanicu upoznao s na-dogradnjom i punom implementacijom SmartCity projekta u cilju pravovremenog i cjelovi-tog informiranja turista i građana te smanjen-ja prometnih gužvi. Osvrnuo se i na postig-nute pomake u upravljanju dolascima brodo-va na kružnim putovanjima ostvarene u uskojkoordinaciji s vodećim svjetskim brodarskimdruštvima i čelnim udruženjem cruise indus-trije CLIA.

Kao najveće probleme s kojima se Dubrovniktrenutno nosi gradonačelnik je istaknuo ne-dostatak radne snage u turizmu, ali i problemnjihovog smještaja te stambenog zbrinjavan-ja mladih obitelji. Veleposlanici Berends gra-donačelnik je pobliže predstavio izvorni modelizgradnje stanova za mlade na temelju deset-godišnjeg najma te stjecanja vlasništva na-kon proteka tog roka.Tijekom razgovora otvorene su i teme sig-urnosti turističkih destinacija u globalnim uv-jetima te gospodarenja otpadom. Nizozemcisu po pitanju recikliranja otpada među eu-ropskim vrhom s čak 77 posto, kazala je vele-poslanica, dok Dubrovnik u bližoj budućnos-ti želi značajno povećati odvajanje i recikliranjeotpada pri čemu su dobrodošla iskustva idobre prakse Nizozemske.Sastanku priređenom u sklopu njenogslužbenog posjeta Dubrovniku nazočio jepočasni konzul Kraljevine Nizozemske u Re-publici Hrvatskoj Pero Kulaš te Andreja Koci-jan, viša stručna savjetnica za gospodarskapitanja pri nizozemskom veleposlanstvu.

Izložbu ‘Dubrovnik u stripu’, koja obuh-vaća radove učenika OŠ Lapad i OŠ Dra-gutin Tadijanović iz Vukovara, otvorio je usubotu, 28.listopada, u Umjetničkoj galerijiDubrovnik gradonačelnik Grada Dubrovni-ka Mato Franković te tom prigodom uručiozahvalnice sudionicima radionice, devet-ero dubrovačkih učenika i osmero učeni-ka iz Vukovara.Uz gradonačelnika, pozdravne riječi upu-tila je ravnateljica OŠ Lapad Mirjana Ka-značić, ravnateljica OŠ Dragutin Tadijan-ović Lidija Miletić te predsjednica udruge“Hrvatska pomaže” Đurđa Adlešić.Naime, ova izložba učenika osnovnihškola gradova prijatelja Vukovara i Du-

brovnika projekt je Udruge za podršku ipoticanje zajedništva “Hrvatska pomaže”.Naime, od 24. do 28. listopada u Osnovnojškoli Lapad održavala se radionica “Du-brovnik u stripu”, a rezultati su javnostipredstavljeni na izložbi postavljenoj uUmjetničkoj galeriji Dubrovnik.Voditelji radionice su Nenad Barinić i Tat-jana Ivegeš Wilhelm, a autori radova učeni-ci šestih, sedmih i osmih razreda iz obješkole uz dvoje učenica četvrtih razreda OŠLapad. U realizaciji projekta sudjelovale suučiteljice likovne kulture Drenka Mayer(Vukovar) i Miranda Rako Kuzmanić (Du-brovnik) te učiteljica razredne nastave OŠLapad Viktorija Konjevod.

ZA PROVEDBU PROGRAMAUREĐENJA PARKA GRADAC

Javni poziv naJavni poziv naJavni poziv naJavni poziv naJavni poziv nazbor građanazbor građanazbor građanazbor građanazbor građanaGradski kotar Pile-Kono provodećiZaključak Gradskog vijeća Grada

Dubrovnika povodom provedbe Programa uređenjaParka Gradac upućuje Javni poziv stanovnicima Grad-skog kotar Pile-Kono na ZBOR GRAĐANA koji će sodržati u Gradskoj vijećnici, Pred Dvorom 1, dana 7.studenog 2017., utorak, s početkom u 17:30 sati.Dnevni red:1. Predstavljanje Programa za provedbu državnog, jav-nog, otvorenog za realizaciju u jednom stupnju i anon-imnog natječaja krajobrazne arhitekture za park Gra-dac2. Pitanja3. Izbor predstavnika građana u Povjerenstvo

9GlasGrada - 659 - petak 3. 11. 2017.

10 GlasGrada - 659 - petak 3.11. 2017.

U PONEDJELJAK, 6. STUDENOGA 2017.

Šesta sjednica GradskogŠesta sjednica GradskogŠesta sjednica GradskogŠesta sjednica GradskogŠesta sjednica Gradskogvijeća Grada Dubrovnikavijeća Grada Dubrovnikavijeća Grada Dubrovnikavijeća Grada Dubrovnikavijeća Grada DubrovnikaPredsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnikamr.sc.Marko Potrebica sazvao je 6. sjednicu Grad-skog vijeća Grada Dubrovnika za ponedjeljak, 6.studenoga 2017., s početkom u 16 sati u Velikojvijećnici Grada Dubrovnika, Pred Dvorom 1.Dnevni red1. Vijećnička pitanja.2. Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna GradaDubrovnika za 2017. godinu.3. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunamaOdluke o izvršavanju Proračuna Grada Dubrovni-ka za 2017. godinu.4. Prijedloga odluke o izmjenama Odluke o grad-skim porezima Grada Dubrovnika.5. Prijedlog odluke o dodijeli potpora za zapošl-javanje pripravnika.6. Prijedlog Odluke o obavljanju autotaksi prijevo-za na području grada Dubrovnika autotaksi pr-ijevoznika sa sjedištem/prebivalištem na područ-ju općine Dubrovačko primorje i Župa dubrovač-ka.7. Prijedlog odluke o osnivanju i imenovanjuStručnog povjerenstva za provođenje postupkaza davanje koncesije za posebnu upotrebu po-morskog dobra Grada Dubrovnika.8. Prijedlog odluke o imenovanju Stručnog pov-jerenstva za javnu nabavu u postupku javne na-bave usluge obavljanja javnog prijevoza u lokal-nom linijskom obalnom pomorskom prometu narelaciji Grad Dubrovnik (Luka Gruž) – otokKoločep (Gornje Čelo).9. Prijedlog izmjena i dopuna Programa gradnje

objekata i uređaja komunalne infrastruktureza 2017. godinu.10. Prijedlog zaključka o davanju suglas-nosti na Pravilnik o korištenju uslugapoduzetničkog inkubatora „Tvornica ide-ja”.11. Prijedlog zaključka o sklapanju Ugo-vora o najmu stana sa slobodno ugovoren-om najamninom sa Domom zdravlja Du-brovnik.12. Prijedlog zaključka o sklapanju Ugo-vora o najmu stana sa slobodno ugovoren-om najamninom sa Općom bolnicom Du-brovnik.13. Prijedlog zaključka o davanjuposlovnog prostora u zakup Domu zdrav-lja Dubrovnik za potrebe pedijatrijske am-bulante u Mokošici.14. Revizorsko izvješće o poslovanja ko-munalnog društva Sanitat d.o.o.15. Prijedlog zaključka o imenovanju Pov-jerenstva za provjeru ispunjavanja prop-isanih uvjeta javnog poziva u području ur-banizma i prostornog planiranja za 2018.godinu.16. Prijedlog zaključka o imenovanju Pov-jerenstva za provjeru ispunjavanja prop-isanih uvjeta javnog poziva u području zaš-tite okoliša i prirode za 2018. godinu.17. Prijedlog zaključka o imenovanju Pov-jerenstva za ocjenjivanje programa, pro-jekata ili manifestacija u sklopu Javnogpoziva za predlaganje projekata/programaorganizacija civilnog društva iz područjaurbanizma i prostornog planiranja na pros-toru Grada Dubrovnika za 2018. godinu.

18. Prijedlog zaključka o imenovanju Pov-jerenstva za ocjenjivanje programa, projeka-ta ili manifestacija u sklopu Javnog pozivaza predlaganje projekata/programa orga-nizacija civilnog društva iz područja zaštiteokoliša i prirode na prostoru Grada Du-brovnika za 2018. godinu.19. Prijedlog zaključka o davanju suglas-nosti na prijedlog verifikacije Programa zaprovedbu arhitektonsko-urbanističkognatječaja „Mali Stradun“.20. Prijedlog zaključka o sklapanju dodat-ka ugovora o prijevozu učenika osnovnihškola na području Grada Dubrovnika sa Lib-ertas d.o.o.21. Prijedlog zaključka o pokretanju postup-ka za raspisivanje javnog poziva za izborčlanova Savjeta mladih Grada Dubrovnika.22. Prijedlog rješenja o izmjeni Rješenja oimenovanju članova Vijeća za davanje kon-cesijskih odobrenja.23. Prijedlog rješenja o imenovanju člano-va natječajnog povjerenstva za provedbunatječaja za izbor ravnatelja/ice javneustanove Muzej Domovinskog rata Du-brovnik.24. Prijedlog rješenja o poništenju Rješenjao imenovanju vršitelja dužnosti upraviteljaZaklade Blaga djela.25. Prijedlog rješenja o imenovanju uprav-itelja Zaklade Blaga djela.26. Prijedlog rješenja o izmjeni Rješenja oimenovanju predsjednika i članovaSlužbeničkog suda Grada Dubrovnika.27. Prijedlog pravilnika o poticanju pluraliz-ma i raznovrsnosti medija.

TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADADUBROVNIKA NASTAVLJA SBESPLATNIM ZIMSKIM PROGRAMIMA

Subotnje zimsko jutroSubotnje zimsko jutroSubotnje zimsko jutroSubotnje zimsko jutroSubotnje zimsko jutrou graduu graduu graduu graduu graduTuristička zajednica grada Dubrovnika sciljem poticanja turističkih posjeta tijekomzimskih mjeseci, već četvrtu godinu zare-dom, za posjetitelje koji borave u Du-brovniku organizira „Subotnje zimsko jutrou gradu“. Tako će se svake subote, počev-ši od 4. studenog 2017. pa sve do 31.ožujka 2018. organizirati besplatni razgledstare gradske jezgre s vodičem na en-gleskom jeziku, s početkom u 10 satiispred TIC-a Pile, Brsalje 5.Za ovaj besplatni obilazak potrebno seprijaviti dan ranije (petak) do 18 sati u TICPile (tel: +38520312011; E-mail: ured.pile@tzdubrovnik.hr ). Ponuda je namijenje-na individualnim posjetiteljima te se neodnosi na grupne aranžmane.Nakon razgleda grada sa stručnimvodičem, u 11.30 sati ispred crkve sv. Vla-ha, Turistička zajednica grada Dubrovni-ka poklanja svim posjetiteljima također inastup Folklornog ansambla Linđo, kojise u slučaju lošeg vremena neće održati.Ovaj besplatni program obogatit će idoprinijeti raznovrsnoj ponudi zabavnihprograma tijekom zimskih mjeseci.

Sandra Milovčević

DOBROVOLJNI DARIVATELJI KRVI NA PRIJEMU KOD GRADONAČELNIKA

Daju sebe kako bi pomogli drugimaDaju sebe kako bi pomogli drugimaDaju sebe kako bi pomogli drugimaDaju sebe kako bi pomogli drugimaDaju sebe kako bi pomogli drugimaVišestrukedobrovoljnedarivateljekrvi i dobit-nike priz-nanja, kojeim je povo-dom Danadobrovol-jnih darivatelja krvi dodijelilo Gradsko društ-vo Crvenog križa Dubrovnik, primio je 31.lis-topada gradonačelnik Grada DubrovnikaMato Franković. Gradonačelnik Franković jošjednom je uputio čestitke, ali i zahvalu svimdobrovoljnim darivateljima krvi ističući kakooni svojim plemenitim i nesebičnim činomdaju sebe kako bi pomogli drugima. Osimprojekta dobrovoljnog darivanja krvi, gra-donačelnik se osvrnuo i na druge projektekoje provodi Gradsko društvo Crvenog križaDubrovnika ističući kako su ti projektineizmjerno važni za Grad, a posebno pro-jekti u kojima sudjeluju mladi. Gradonačelnikje istaknuo kako GDCK smatra važnim part-nerom Grada Dubrovnika, posebno u seg-mentu pomoći i sigurnosti stanovnika i pos-jetitelja te kako će Grad nastaviti financijskipomagati rad i djelovanje GDCK-a. Predsjed-nik Gradskog društva Crvenog križa dr. Vic-ko Mihaljević zahvalio se gradonačelnikuFrankoviću na prijemu kao i na dosadašnjoj

pomoći ističući kako mu je drago da je GradDubrovnik prepoznao rad svih članovaGDCK-a, ali i veliko srce dobrovoljnih dari-vatelja krvi. Prijemu dobrovoljnih darivateljakrvi nazočila je i doktorica Vesna PolandaLasica, specijalist transfuziolog, voditeljicaodjela Transfuzijska medicina Opće bolniceDubrovnik koja se osvrnula na važnost i ul-ogu dobrovoljnih darivatelja krvi za cjelokup-no društvo.“Dobrovoljni darivatelji krvi jako puno značeza bolnicu, grad i za državu. U darivateljimakrvi uvijek prepoznajem čovjeka velike duše,velikog srca jer ta crvena tekućina uistinupredstavlja život”, kazala je doktorica Polan-da Lasica prisjetivši se uvjeta rada bolnicetijekom Domovinskog rata kao i važnosti iuloge tadašnjih dobrovoljnih darivatelja krvi.Dobrovoljni darivatelji krvi koji su nazočili pr-ijemu su: Slaven Kapetanović, Franko Bačić,Damir Dabelić, Silvio Bulić, Dasen Jasprica,Krešimir Marković i Marija Pavlović.

11GlasGrada - 659 - petak 3. 11. 2017.

12 GlasGrada - 659 - petak 3.11. 2017.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

U DJEČJEM VRTIĆU KONAVLE

Završio prvi ciklus radionica za očeve „Klub očeva“Završio prvi ciklus radionica za očeve „Klub očeva“Završio prvi ciklus radionica za očeve „Klub očeva“Završio prvi ciklus radionica za očeve „Klub očeva“Završio prvi ciklus radionica za očeve „Klub očeva“Prvi ciklus programa ra-dionica za očeve najm-lađe djece „Klub očeva“u Dječjem vrtiću Konav-le, završio je u srijedu,25.listopada. Važnostistih ogleda se u činjeni-ci da su ove radioniceprve takve vrste koje seprovode na širem du-brovačkom području tese njima naglašava,često zanemarena, ul-oga oca u najranijim go-dinama djetetova života.Konavoski očevi, njih12, osnaženi u svojoj

POSJET

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u KonavlimaPredsjednica Kolinda Grabar Kitarović u KonavlimaPredsjednica Kolinda Grabar Kitarović u KonavlimaPredsjednica Kolinda Grabar Kitarović u KonavlimaPredsjednica Kolinda Grabar Kitarović u KonavlimaPredsjednica Kolinda Grabar-Kitarović položila je vijenac na spomenik”Konavoska mati” i obišla tvrđavu na PrevlaciNakon podizanja pred-sjedničke zastave i ot-varanja privremenog Ure-da predsjednice Repub-like u zgradi Dubrovačko-neretvanske županije,predsjednica Kolinda Gra-bar-Kitarović održala jeradne sastanke s gra-donačelnicima, načelnici-ma i predstavnicima Žup-anije, a u poslijepod-nevnim satima srijede, 25.listopada, položila je vijen-ac na spomenik palimbraniteljima ”Konavoskamati” u Čilipima, a potomje obišla i tvrđavu na Pre-vlaci. Načelnik OpćineKonavle Božo Lasić istaknuo je kako je počašćen njezinom posjetom.”Počašćeni smo što nas je Predsjednica danas posjetila i ovime dodatno osnaženi u svezinamjere obnove tvrđave na Prevlaci koju nam je ustupio ministar državne imovine GoranMarić. Predsjednica je dala punu potporu tom projektu”, rekao je načelnik Općine KonavleBožo Lasić.

Također, načelnik Lasić je Predsjed-nicu upoznao s tekućima problemimau Konavlima kao što je izgradnja školei vrtića u Cavtatu, ali je upoznao sopćenito povoljnom gospodarskomsituacijom u Općini.Predsjednica je u Čilipima imala pril-ike vidjeti i tradicionalni folklor Konav-ala, a osim crkve sv. Nikole u Čilipimaje obišla i Zavičajni muzej Konavala.

Foto: Ured Predsjednice RH,Filip Glas

roditeljskoj ulozi uspješno su završiliciklus od 4 radionice kroz koje su se,međuostalim, bavili temama odnosas djetetom, odnosa s partnericom iodnosa s vlastitim ocem.Završetkom prvoga ciklusa „Klubaočeva“,a najavljujemo i početaktrećeg ciklusa radionica za roditeljedjece do 5 godina (i mame i tate) “Ras-timo zajedno“ sredinom siječnja 2018.godine. Kao i do sada, glavni je ciljradionica stvaranje poticajnoga iosnažujućega okru-ženja u kojemuroditelji s voditeljicama i s drugimroditeljima razmjenjuju iskustva otome kako žive svoje roditeljstvo, up-oznaju bolje sebe kao roditelja, načinena koje se odnose prema svojem dje-tetu te doznaju i za druge mogućenačine odnošenja prema djetetu.

13GlasGrada - 659 - petak 3. 11. 2017.

ŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKA

NA PRIPREMAMA

Judo reprezentacija Hrvatske u Župi dubrovačkojJudo reprezentacija Hrvatske u Župi dubrovačkojJudo reprezentacija Hrvatske u Župi dubrovačkojJudo reprezentacija Hrvatske u Župi dubrovačkojJudo reprezentacija Hrvatske u Župi dubrovačkojJudo reprezentacija Hr-vatske održala je pripremeza nadolazeće prvenstvo zaseniore u Župi dubrovačkoju vremenu od 26. do 29. lis-topada u maloj školskojsportskoj dvorani za bo-rilačke sportove. Tim povo-dom načelnik Nardelli ugos-tio je 27.listopada zbornikadržavne reprezentacijeVladimira Preradovića i teh-ničkog organizatora, pred-sjednika judo kluba Župadubrovačka Ivana Obarana. Izbornik Preradović se zahvalio na domaćinstvu uŽupi dubrovačkoj te rekao kako su članovi reprezentacije iznimno zadovoljnismještajem, hranom ali i uvjetima treniranja u novoj sportskoj dvorani, te kakorezultati, upravo zahvaljujući pripremama u Župi, zasigurno neće izostati. „Hvalavam što ste izabrali Župu dubrovačku za održavanje priprema reprezentacije,drago nam je da se ugodno osjećate, te sam siguran kako ćemo imati prilikuugostiti vas opet. Želim vam sreću i dobre rezultate na nadolazećem natjecanju“,rekao je načelnik Nardelli. Predsjednik Judo kluba Župa dubrovačka Ivan Obe-ran posebno je naglasio kako bez pomoći Općine domaćinstvo i organizacijaovakvog događanja ne bi bila moguća, te se na tome iskreno zahvalio. OpćinaŽupa dubrovačka u skladu sa svojim mogućnostima podržat će organizacijuovog sportskog događaja koji će uz sport promovirati i Župu dubrovačku.

MJESEC HRVATSKE KNJIGE 2017.

Knjiga Baština - TBF i scena 90-ih u SplituKnjiga Baština - TBF i scena 90-ih u SplituKnjiga Baština - TBF i scena 90-ih u SplituKnjiga Baština - TBF i scena 90-ih u SplituKnjiga Baština - TBF i scena 90-ih u SplituProgram Mjeseca hrvatske knjige uDubrovačkim knjižnicama nastavljenje predstavljanjem knjige Nikole Čela-na „Baština - kako sam preživiosplitske devedesete i prvih 10 godi-na TBF-a“ u četvrtak, 26. listopada,u Čitaonici Narodne knjižnice Grad.Uz autora o knjizi je govorio i urednikDalmatinskog portala, Mate Prlić.Knjiga donosi presjek posljednjegdesetljeća 20. stoljeća u Splitu, u go-dinama u kojima su mladi bili prepuš-teni sami sebi te organizirali zabavuna ulicama punim droge i nerijetkonasilja. Čelanova ekipa na takvo stan-je odgovorila je zajedništvom ikreativnim stvaralačkim zanosom. „Izsvega toga iz tog perioda jedna jedi-na stvar u Splitu je isplivala, a zovese TBF – The Beat Fleet“ istaknuo jeautor te naglasio kako to vidi kaopočetan urbane scene u Splitu. Čelannapominje kako bi Split kao najvažnijiizvozni proizvod i najvažniji svoj PRtrebao imati urbanu, popularnu kul-turu jer razvijeni svijet već odavno znada je kultura preduvjet za bilo kakavekonomski, gospodarski i poduzet-nički razvitak.Knjiga „Baština“ stilski i sadržajnopodijeljena je u tri cjeline. Prvi dio jeTBF, drugi je posvećen splitskoj sce-ni, te na kraju slijedi svojevrsni zakl-jučak. Ova knjiga mlađima će omo-gućiti da TBF-ove stihove stave u

kontekst, a suvremenike tog vremenavratiti u doba kada su se dobre stvaridijelile na kazetama.Prisjetio se Čelan početaka TBF-a tekako ih sam naziva za njih „Biblijskihdogađaja“ upoznavanje AleksandraSaše Antića i susreta s Dinom Dvorni-kom koji je TBF izveo s ulice na scenu.Prvi nastup TBF-a bio je 19. 12. 1992.na promociji albuma Dina Dvornika„Priroda i društvo“.Prlić napominje kako je ideja za kn-jigu bila da se zabilježe lijepi momentii uspomene iz 90-ih. Na kraju predstav-ljanja autor je dubrovačkoj publicipročitao poglavlje „Saša s Blatina“ oupoznavanju s Aleksandrom SašomAntićem.Nikola Čelan – diplomirani novinar siskustvom rada u dnevnicima (Slobod-na Dalmacija, Večernji list, Vjesnik,Glas Slavonije), tjednicima i časopisi-ma (Heroina Nova, Nedjeljna Dalmaci-ja, Livingstone, Rolling Stone) te radiopostajama (Radio Split, Hit-radio, Ra-dio 24, Radio Dalmacija). Jedan je odosnivača TBF-a i klape Iskon, člannekoliko bendova i začetnik grupe Li-bar. Najvažnija djela su mu kazališnapredstava „Baš Beton i stupovi društ-va“ u produkciji HNK Split i kazališneskupine ODRON, zbirka pjesama „Si-lazak nad grad“, drama „Heroji ili dru-gi libar o Herkulu“ i ovaj memoar „Baš-tina“.

Frano Supilo - politički čudotvorac kojidaleko vidi i razumijePredavanjem prof. dr. sc. Stjepana Ćosića „Sto godi-na od smrti Frana Supila“ zaključen je drugi tjedan pro-grama obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige u Du-brovačkim knjižnicama. Supilo je umro u Londonu, 25.rujna 1917., a urna s njegovim pepelom prevezena jeu Dubrovnik tek 1928. Kao kuriozitet Ćosić je naveo islabo poznatu činjenicu kako je Supilova urna danasizložena u Gradskoj vijećnici. „Prošlo je stoljeće od smrti Frana Supila, Konavljani-na, hrvatskog političara, publicista, novinara i rekao bihpolitičkog čudotvorca“ istaknuo je predavač te se na-dovezao na knjigu Josipa Horvata „Supilo – život jed-nog hrvatskog političara“ u kojoj je istaknuta sintagmaza Supila kao nekoga tko daleko vidi i razumije. „Htio bih sve, a osobito mlađe, potaknuti na razmišl-janje o tom neobičnom čovjeku i istinskom velikanu,jer zaista nije fraza ako kažemo da je njegov život biodrama s tragičnim elementima koju ipak ne bih naz-vao tragedijom. On je bio čovjek s kojim se tragedijanikako ne može povezati“ naglasio je Ćosić te potsje-tio kako u 47 godina Supilovog života nije bilo nijednemirne godine i kako je svake godine bio neki ključnidogađaj za hrvatsku povijest.Ćosić naglašava kako je Frano Supilo bio političar beznasljednika, utemeljitelj moderne hrvatske politike tečovjek koji je Hrvatsku državu i narod kao naciju post-avio na karti Europe i to prije velikog rata. Politika ipolitička putovanja bila su mu strast. „Čini se da Supi-lo još uvijek nije postao povijest, neka pitanja kojimase on bavio još su otvorena, osobito ona geopolitičkapa se tek puni uvid o njemu i njegovoj političkoj ulozitreba iskristalizirat“ zaključio je Ćosić u svom izlaganjupred dubrovačok publikom u petak, 27. listopada, uČitaonici Narodne knjižnice Grad. Ana Pendo

HOTEL ASTAREA

Likovna kolonijaLikovna kolonijaLikovna kolonijaLikovna kolonijaLikovna kolonija

Dubrovačka udruga likovnih umjetnika i OpćinaŽupa dubrovačka organizirali su likovnu kolonijukoja se proteklog vikenda održala u hotelu Astar-ea, u Župi dubrovačkoj. Na tradicionalnom osam-naestom druženju likovnjaka na kojem su sudjelov-ali slikari iz Dubrovnika i iz drugih dijelova Hrvatskestvoreno je 50-ak radova inspiriranih motivima Župedubrovačke. Kako se slikarstvo nastoji približiti imlađim uzrastima, koloniju su posjetili slikanju suse pridružili i učenici iz župske osnovne škole.Izložba radova u trajanju od 15 dana s ovogodišn-je kolonije planira se u studenom u zgradi blaga-jne u Mandaljeni.

14 GlasGrada - 659 - petak 3.11. 2017.

DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA

URED PREDSJEDNICE RH

Pelješac, KorčulaPelješac, KorčulaPelješac, KorčulaPelješac, KorčulaPelješac, KorčulaDrugog dana boravka u Dubrovačko-neret-vanskoj županiji predsjednica Republike Hr-vatske Kolinda Grabar-Kitarović uz pratnjužupana Nikole Dobroslavića obišla je Pelje-šac i otok Korčulu.U Stonu je Predsjednica obišla uzgajališteškoljaka i sastala se s predstavnicimadržavnih, županijskih i općinskih tijela testručnih ustanova uključenih u projektizgradnje Pelješkog mosta.Na sastanku je predstavljeno trenutno stanjeprojekta izgradnje Pelješkog mosta, pred-stavljene su tehničke specifikacije i dinami-ka izgradnje mosta, ali riječ je bilo i o zaštitiprirode.“Cilj je da projekt bude gotov između 2021.do najkasnije 2023. godine. Zbog iskorišta-vanja EU sredstava bilo bi dobro da budegotov prije. Zadovoljna sam dinamikomnatječaja, a bez obzira na jednu žalbu, sveće ići kako treba. Usko-ro možemo očekivatipočetak izgradnje mo-sta”, poručila je Pred-sjednica.“Važnost mosta nijesamo u prometnompovezivanju državnogteritorija, već imadruštveni i gospodarskiznačaj, pri širenju poslo-vanja, konkurentnosti,otvaranja novih radnihmjesta na poluotokuPelješcu i okolnim oto-cima. Govorimo o revitalizaciji cijelog prostora spajanjem jugaHrvatske s ostatkom države, ali i spajanjem europskog prosto-ra. Omogućit će se da taj prekid bude premošten, što će olak-šati eventualne probleme kad Hrvatska uđe u schengenskirežim”, istaknula je hrvatska Predsjednica.“Doista vjerujem da će ova Vlada nastaviti taj projekt.Imamo 85 posto sredstava iz EU fon-dova, što je ogroman novac. Ovajrazvojni projekt je od kl jučnogznačaja za Dubrovnik i njegovuokolicu. Nitko ne može očekivati daće se gradnja zaustaviti bilo kakvimpotezima, već možda tek usporitiproceduralno na dan ili tjedan”, ka-zala je Predsjednica Grabar-Ki-tarović.Predsjednica je posjetila i Orebićgdje se susrela s najpoznatijim vi-narima županije, a na otoku Korčulirazgovarala s gradonačelnikom gra-da Korčule i načelnicima otočkihopćina. Nazočila je i programu “Hr-vatska čita” i viteškoj igri Moreška uDomu kulture Korčula. U Vela Luci sopćinskim vlastima razgovarala o ta-mošnjim problemima i načinima nakoji može pomoći u njihovu rješav-anju, a potom je pogledala tradicio-nalnu Kumpaniju. U Blatu je pakrazgledala pogon brodogradilištaRadež d.d..

Lastovo, Mljet i ŠipanLastovo, Mljet i ŠipanLastovo, Mljet i ŠipanLastovo, Mljet i ŠipanLastovo, Mljet i ŠipanPredsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Ki-tarović trećeg dana boravka u Dubrovačko-neretvanskojžupaniji u pratnji župana dubrovačko-neretvanskog Ni-kole Dobroslavića obišla je Lastovo, Mljet i Šipan.Na Lastovu su je predstavnici lokalnih vlasti upoznali sproblemima života na tom udaljenom otoku poput tra-jektnih veza te rješavanjem pitanja bivše vojne imovine.Predsjednica je obišla i OŠ Braća Glumac koju pohađa48 učenika te župnu crkvu Sv. Kuzme i Damjana.Tijekom trećeg dana boravka u našoj županiji Predsjed-nicu su pratili i ministar državne imovine Goran Marićkao i državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvo-

ja i fondova Europske Unije Nikolina Klaić, koja je sve up-oznala s mogućnošću korištenja europskih fondova, pose-bice vezano uz razvojne projekte na otocima.Predsjednica Grabar-Kitarović obišla je i Mljet gdje se susre-la s predstavnicima lokalne vlasti, a glavna tema razgovorabio je problem vezan uz vodoopskrbu otoka Mljeta.

15GlasGrada - 659 - petak 3. 11. 2017.

Uz Predsjednicu Republike na sastanku je bio i generalni direktor Hrvatskih vodaZoran Đuroković koji je pojasnio mogućnosti rješavanja i dinamiku završetka ra-dova kojom će se osigurati dostatnost vode tijekom cijele sezone.Nakon Mljeta Predsjednica je posjetila i Šipan gdje je obišla OŠ Ivan Gundulić idružila se s građanima.Predsjednica je potom u Kneževu dvoru sudjelovala u programu obilježavanja450. obljetnice smrti Marina Držića, 230. Ruđera Boškovića i 500. NikoleBožidarevića te 90 godina Dubrovačke gimnazije. Obišla je izložbu ”NikolaBožidarević – veliki slikar dubrovačke renesanse”, a posjetila je i ljekarnu Malebraće koja slavi 700. obljetnicu osnivanja i neprekinutog djelovanja.

Dubrovačko primorje, Opuzen, Metković i PločeDubrovačko primorje, Opuzen, Metković i PločeDubrovačko primorje, Opuzen, Metković i PločeDubrovačko primorje, Opuzen, Metković i PločeDubrovačko primorje, Opuzen, Metković i PločePredsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u pratnji župana Nikole Dobroslavića četvr-tog dana svog posjeta Dubrovačko-neretvanskoj županiji obišla je općinu Du-brovačko primorje, te gradove Opuzen, Metković i Ploče.U općini Dubrovačko primorje Predsjednica Grabar-Kitarović se u Kneževu dvoruu Slanom susrela s čelnim ljudima općine, a potom se družila s građanima namjesnoj rivi. Pred Kneževim dvorom Predsjednicu je dočekao načelnik općineDubrovačko primorje, Nikola Knežić, a na rivi je upriličen kratak kulturni program

– izvedba foklornog plesa primorski Li-nđo.Posjetila je i Opuzen, gdje se sastala sopćinskim čelnicima i uzgajivačimamandarina, a obišla je i Arheološkimuzej Narona. Proizvođači mandarinapredsjednici su iznijeli probleme s koji-ma se susreću posljednjih godina, oso-bito nakon međusobnih sankcija Europ-ske unije i Rusije. Predsjednica im jeodgovorila kako je o tome razgovarala is predsjednikom Vladimirom Putinom,te kako se nada da će se problem izvo-za mandarina u skorije vrijeme riješiti.U Metkoviću je Predsjednica Republikesa suradnicima posjetila Dom zdravljagdje je s ravnateljem Mihovilom Štim-cem razgovarala o projektu dnevnebolnice te posjetila metkovsko rodilište.Nakon toga se uputila u Ploče.U Lučkoj upravi Ploče Predsjednicu jeprimio Tomislav Baturina, ravnateljLučke uprave i Ivan Pavlović, ravnateljLuke Ploče, gdje ju je g. Baturina zamo-lio da svojim angažmanom pridoneseda se koridor Vc proglasi europskim ko-ridorom, što bi bilo od iznimnog znača-ja za luku.Nakon posjeta Lučkoj upravi, Predsjed-nica je položila cvijeće na spomenikpoginulim djelatnicima luke u Domov-inskog ratu.Na kraju posjeta Pločama, predsjedni-ca se sastala s Pločanskim gra-donačelnikom Mišom Krstičevićem, uzgradi Gradske uprave, a obišla je ilokaciju buduće marine u Pločama.Foto: Ured Predsjednice RH

16 GlasGrada - 659 - petak 3.11. 2017.

DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ ZA ZAHVAT”IZMJENE TERMINALA TEKUĆIH TERETA U LUCIPLOČE”

Održano javno izlaganjeOdržano javno izlaganjeOdržano javno izlaganjeOdržano javno izlaganjeOdržano javno izlaganjeJavno izlaganje Studije o utjecaju na okoliš za zahvat”Izmjene terminala tekućih tereta u Luci Ploče” održanoje u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta u Pločama.Studiju su izložili predstavnici ovlaštene tvrtke Interkonza-lting d.o.o. iz Zagreba, koji su uz predstavnike projek-tanta, odgovarali na pitanja građana.Uvid u Studiju dostupan je u službenim prostorijama Gra-da Ploča, svakog radnog dana od 9 do 14 sati. Studija jeobjavljena i na internetskim stranicama Ministarstva zaš-tite okoliša i energetike, a javna rasprava Studije traje do15. studenog 2017.Do kraja javne rasprave, mišljenja, prijedlozi i primjedbemogu se upisati u knjigu primjedbi koja se nalazi uz Studi-ju ili pisanim putem dostaviti na adresu Dubrovačko-neret-vanske županije, Upravnog odjela za zaštitu okoliša i pr-irode: Vukovarska 16, 20000 Dubrovnik.

ZAMJENIK CEBALO POTPISAO UGOVOR OPOBOLJŠANJU MATERIJALNIH UVJETA UOSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA

500 tisuća kuna školama500 tisuća kuna školama500 tisuća kuna školama500 tisuća kuna školama500 tisuća kuna školamau Korčuli, Vela Luci iu Korčuli, Vela Luci iu Korčuli, Vela Luci iu Korčuli, Vela Luci iu Korčuli, Vela Luci iMetkovićuMetkovićuMetkovićuMetkovićuMetkoviću

Zamjenik župana Joško Cebalo potpisao je u Ministarstvu regionalnoga razvoja ifondova Europske unije Ugovor o sufinanciranju projekata prema Programu podrškepoboljšanja materijalnih uvjeta u osnovnim i srednjim školama. U ovaj program ukl-jučene su tri škole s područja Dubrovačko-neretvanske županije. U OŠ Petra Kana-velića Korčula Ministarstvo će sufinancirati prihvatljive troškove na sanaciji krovišta(180 tisuća kuna), za zamjenu poda i rekonstrukciju grijanja sportske dvorane OŠVela Luka izdvojit će se 200 tisuća kuna, dok će se za zamjenu dotrajalog parketa uučionicama OŠ Stjepana Radića u Metkoviću izdvojiti 120 tisuća kuna.

ZAMJENICA MAREVIĆ PRIMILA VELEPOSLANICU KRALJEVINENIZOZEMSKE

O investicijama na MljetuO investicijama na MljetuO investicijama na MljetuO investicijama na MljetuO investicijama na MljetuZamjenica župana Žaklina Marević primila je na nastupni sastanak velepo-slanicu Kraljevine Nizozemske Nj.E. u Ellen Berends, te počasnog konzulaKraljevine Nizozemske u Dubrovniku kapetana Pera Kulaš.Zamjenica Marević upoznala je veleposlanicu Berends s razvojnim planovi-ma Dubrovačko-neretvanske županije te gospodarskim i prometnim prior-itetima. Razgovaralo se o investicijama u gospodarske djelatnosti na otokuMljetu, odnosno o ribogojilištu koje se bavi uzgojem i prodajom bijele mor-ske ribe te drugih morskih plodova. Zamjenica Marević naglasila je interesDubrovačko-neretvanske županije za ulaganja te ponudila pomoć u komu-niciranju pitanja iz nadležnosti županijske uprave.

17GlasGrada - 659 - petak 3. 11. 2017.

HRVATSKI CRVENI KRIŽ DUBROVNIK

Dodjela priznanja višestrukim darivateljima krviDodjela priznanja višestrukim darivateljima krviDodjela priznanja višestrukim darivateljima krviDodjela priznanja višestrukim darivateljima krviDodjela priznanja višestrukim darivateljima krviPovodom Dana dobrovoljnih davatelja krvi u nedjelju, 29. listopada, je uhotelu „Valamar Dubrovnik President“ održana svečana dodjela priznanjavišestrukim darivateljima krvi. Ovo godine dodijeljeno je 74 priznanja za5, 10, 20, 25, 30, 35, 40, 75 i 100 puta darovanu krv

Zlatni znak priznanja Hrvatskog Crvenogkriža uručen je Slavenu Kapetanoviću, kojije krv darovao čak sto puta, srebreni znakpriznanja Hrvatskog Crvenog križa za 75puta darovanu krv dobio je Franko Bačić,dok je Damir Dabelić dobio posebnopriznanje i brončani znak Hrvatskog Cr-venog križa za 50 puta darovanu krv. Po-hvalnicu za najboljeg provoditelja projek-

ta “Crveni križ u Gradu” dobio je Đivo Tes-ten. Zahvalnice za 40 puta darovanu krvdobili su Josip Antunović, Silvio Bulić, MihoBupić, Dasen Jasprica, Ivica Matana, Mat-ko Perović, Željan Petrić, Miho Soljačić,Niko Šalja, Tonko Ucović, Alen VrbaslijaMarijana Ogresta dobila je zahvalnicu za35 puta darovanu krv, a zahvalnice su za30 puta darovanu krv dobili Pero Brajević,

Vladimir Čuk, Mario Đurić, Marin Mandić, Kre-šimir Marković, Dragutin Petković, Niko Proku-rica, Đivo Radović, Ivo Rilović, Luka Urlović,Petar Vračić.Zahvalnice za 25 puta darovanu krv dobili suIvana Josipović, Nike Lazo, Marija Pavlović,Draga Škoro, a za 20 puta Nikola Biličić, Hr-voje Bupić, Nikša Crnčević, Franica Čerjan,Filip Kljaić, Antun Koncul, Marijo Lučić, DarioLukač, Vlaho Ljubenko, Mario Mikolčević, Di-ana Papac, Mario Radić, Hrvoje Radić, IvicaSoldo, Cvijeto Tolja, Filip Turudić, MarioZvono, Mirjana Žuro.Zahvalnice za 10 puta darovanu krv dobili suJosip Bognar, Ivica Burić, Admir Dilberović,Denis Dilberović, Maro Grbić, KristinaGverović, Toni Ivanković, Vicenco Kraljić, An-

tun Lale, Dario Lubina,Mato Lučić, Antun Mage,Ivica Marić, Maro Ma-tović, Niko Miladin, DarioPavlović, Ilija Petrović,Gordana Rokolj, DarkoSurla, Danijel Šimičević,Janko Tarbuk, AnaŽivkušić. Za pet putadarovanu krv zahvalnicesu dobili Matea Raguž,Ilonka Šimičević, AnaŠurko, Ana Vujić.

KAKO PROVESTI KREATIVAN TJEDAN PUTUJUĆIUZ UČENJE I DRUŽENJE ZNAJU UČENICI OŠ LAPAD

Lapađani u srcu EngleskeLapađani u srcu EngleskeLapađani u srcu EngleskeLapađani u srcu EngleskeLapađani u srcu EngleskeUčenici OŠ Lapad u sklopu projekta Magic Val-ues Erasmus + pod pokroviteljstvom Europskeunije proveli su zabavan i kreativan tjedan mo-bilnosti u Engleskoj. Susret u engleskom graduHastingsu trajao je od 12. listopada do 18. listo-pada 2017.g. Predstavnici OŠ Lapad bili suučenici: David Antonio Bubica, Marcus Nena-dović, Dominik Ćorak, Katarina Mrvalj, Dora Kara-man i Andrea Marković u pratnji profesorica Dar-ije Čanić, Lucije Vujice i Danijele Bubalo. Tijekommobilnosti učenici su sudjelovali u zanimljivimnastavnim aktivnostima koje su organiziralidomaćini u Edukacijskom centru Mallydams iCrowhurts CE Primary School.

Od kulturnih i povijesnih znamenitosti posjetili sudvorac Bodiam iz 14. st. te su sudjelovali u svečanojpovorci kojom su stanovnici Hastingsa obilježiliBonfare Night. Na kraju, svi sudionici su imali jed-instvenu priliku prisustvovati velikoj rekonstrukcijiBitke kod Hastingsa, jednom od najvažnijihdogađaja u povijesti Engleske.Domaćini su uspje-li oživjeti ugođaj iz 11.st. plešući srednjovjekovneplesove, natječući se u gađanju lukom i strijelom iigrajući igre iz tog doba.Vratili smo se bogatiji za još jedno europsko iskust-vo.OŠ Lapad bit će škola domaćin na završnom sus-retu u travnju 2018.g. Veselimo se idućem susretujer ćemo imati priliku pokazati ljepote domovine,grada i škole našim partnerima iz Španjolske, Ital-ije, Engleske i uzvratiti višestruko na njihovomgostoprimstvu.Sve aktivnosti projekta mogu se pratiti putem be-splatne aplikacije Konvoko – Magic Values, you-tube kanala i bloga Magic Values.

18 GlasGrada - 659 - petak 3.11. 2017.

UZ 700. OBLJETNICU LJEKARNE MALE BRAĆE

Predsjednica posjetila staru ljekarnuPredsjednica posjetila staru ljekarnuPredsjednica posjetila staru ljekarnuPredsjednica posjetila staru ljekarnuPredsjednica posjetila staru ljekarnu

Predsjednica Republike Hrvatske gospođa Kolinda Grabar-Kitarović,u sklopu svog boravka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, zajed-no sa suradnicima i prigodnom pratnjom, posjetila je 27. listopadaFranjevački samostan Male braće i muzej stare ljekarne. Iako je većprije bila u tim prostorima, ovaj put učinila je to povodom godineslavlja 700. jubileja neprekidnog djelovanja ove medicinske insti-tucije. U spomen knjigu muzeja Predsjednica je napisala: „Hvalavam što čuvate ovu prekrasnu baštinu. Hvala na gostoprimstvu –uvijek je lijepo vratiti se k vama! Vaša Kolinda Grabar-Kitarović, Pred-sjednica Republike Hrvatske.“ U ime Franjevačkog samostana fraStipe Nosić Predsjednici je darovao svoju knjigu Ljekarna Male braće700 godina zdravlja Dubrovčana napisanu povodom obljetniceljekarne. Fra Stipe Nosić

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA XX.STOLJEĆA

Tko je plesačica „Linđa“ uTko je plesačica „Linđa“ uTko je plesačica „Linđa“ uTko je plesačica „Linđa“ uTko je plesačica „Linđa“ ufilmu iz 1930. godine? (3)filmu iz 1930. godine? (3)filmu iz 1930. godine? (3)filmu iz 1930. godine? (3)filmu iz 1930. godine? (3)Mare rusico od magja, hitali Te još vojada ti se u skutiće zavuče kakaeletričitat? Gusta li Te ili ne gusta…Perfino će voda procurit i na Dančama, i jošprije nego ti se na Polju od Gruža, gje je Tomopaso ovce zgradi bazenijada za plivanje iboće, da će još ovoga godišta ono debele

djece, što se po moru igraju boća, pit vodu ne iz romijenće odkrava u sor Maragarićete, nego s rubineta. I još sam čuo, akomi se nije prisnjelo, da je u Grad arivo gospar Vodić, da „Put-nik“ po cijeli dan telefonava u Splijet i pita za permes, što seima činit s ovijem forestijem, jer je sve nakrcano. Majka Marunema gje ležat ni na Brsaljama, a mister Jorgovan ne arivamobiljat sve hotele s mobiljom od epoke. Lovrijenac se izbečiood straha da arivava Hamlet; Sponza je u dubokom lutuzatvorena, što pucaju podumjenti u Dvoru. Floty – nepuća Pereiz Plata navinula je nogu na sred Pila u onoj rupetini ispridBrsalja; ona komisijon od ornata najedila se strašno na onurestauranu kuću od rinašimenta za Jata, ona je iskala više baro-ka a finulo je, da je isprcao roko-koko na sasvijem drugommjestu na Pilama s bročinama pituranijem u zeleno.Rijet ćeš mi, da param kakva stara sikutjerica, a komu da setužim? Ovijeh dana bila Ti je straordinarija seduta za „nauku ikulturu“ i za „urbanizam“, jer je gospar Đivo Gundula furenat.Najprvo su mu čopori dječurlije uputili gubit na monumentupozlaćene pločice. A sad, u sre bijela dana, tuču kamenjimaone nekakve kvadre od rama i ćeli bi ih dizmontat, nako što supolomili čombe. Imađinaj se, i to se događa u njegovu gradu,đusto isprid nosa Komuni i asesurima. Ne reci drugo, da i tone fine u „Otpadu“. Jadni gosparu Đivo, za koga si kanto olibertati, za koga reci mi? Je li za ovu raspuštenu furdu i gom-nare, što bočama i praćama teroriziraju grad? Je li i s onognusnijeh repa po funjestrama, i smetlištem što ga iskreće naulice? Mare, ne mogu Ti više, puknut ću Ti kako krijes u murvi,što se zaludu izdero. „Savjeti“, moj „Savjeti“, gdje ste, u kamse uprli!Mare rusico od magja, hitali Te još voja da ti se u skutiće za-vuče kaka eletričitat? Gusta li Te ili ne gusta, mogla bi se Ti iraskopečit od kurjozitati da ti se ja ardiškam rijet i ono drugo.Ušla je u žicu, govoru – sad, a kad će... A Ti, za bit sikura,nadoli mrcu murge u lukjernicu, jer sve će se vigjet. Mare mojaVjerena.

Tvoj Antun Lampo

Je li svaka dubrovačka riječ točno otisnuta u navedenom tek-stu ne mogu znati ili tvrditi, ali sam ga prenio prema izvornomnovinskom napisu. – nap. D.R.U raznim lokalnim tiskovinama koje su izlazile tijekom XX. stol-jeća postojale su stalne rubrike („Diskoras na Poljani“, „I takorazgovaraju....“, „Od kantuna do kantuna“) u kojima su objav-ljivani razgovori između izmišljenih likova, koji su komentiralina satirično-humorističan način dubrovačku svakodnevnicu.Tekstove su pisali novinari lokalnih novina ili vanjski suradnici.Tekstovi su objavljivani na „dubrovačkom“, tj. s dosta talijan-skih riječi i izraza. Gore objavljeni prilog izdvaja se od ostalihpo tome što je autor napisa, „kroz usta“ jednog stvarnog du-brovačkog oriđinala opisao manje i veće komunalne problemetadašnjeg Dubrovnika iz 1952. godine. Inače, u ostalim tek-stovima (rubrikama) koriste se uobičajna dubrovačka muškaimena kao što su: Ivo, Vlaho, Dživo, dundo Pero, mali Frano...Na kraju jedna napomena u pogledu sadržaja lokalnih tiskov-ina do početka II. svjetskog rata. Prije je uredništvo donosilovijesti iz svijeta, iz bivše države tj. Kraljevine SHS (Jugoslavije),dubrovačke općine, gradske vijesti i mnoge druge zanimlji-vosti. Koliko su današnje lokalne tiskovine sadržajno zaniml-jive dubrovačkoj javnosti, to je već „drugi par rukava“.

Svršetak

Priredio:Damir Račić

27. MEĐUNARODNI SUSRET VINOGRADARA I VINARA

Sabatina 2017. u PrimoštenuSabatina 2017. u PrimoštenuSabatina 2017. u PrimoštenuSabatina 2017. u PrimoštenuSabatina 2017. u PrimoštenuU sklopu 27. Međunarodnogsusreta vinogradara i vinara Sa-batina 2017. u organizacijiZadružnog saveza Dalmacije, napanelu „Budućnost zajedničkepoljoprivredne politike EU i iza-zovi za Hrvatsku“, u petak 3.studenoga 2017., sudjelovat će ihrvatska zastupnica u Europ-skom parlamentu Marijana PetirPanel će biti održan u 16 sati udvorani Piano Adriatiq HotelaZora u Primoštenu, a jedna odpokroviteljica ovogodišnje Saba-tine koja se održava od 2. do 5.studenoga je i zastupnica Petirkoja će šampiona bijelog i crnogvina Sabatine nagraditi putom uBruxelles i posjetom EU instituci-jama.Zajedničke poljoprivredne poli-tike Europske unije (ZPP) kojimse poljoprivrednicima želi sman-jiti administracija i olakšati finan-ciranje, ali i doprinijeti prilagođa-vanju izazovima s kojima se pol-

joprivreda u EU trenutno suoča-va. Vidimo i na primjeru našezemlje da nas posljednjih godi-na sve češće pogađaju elemen-tarne nepogode koje su izmeđuostalog uzrokovane i klimatskimpromjenama te na to moramopronaći odgovor.Od naših vinara i vinogradara naSabatini očekujem povratne in-formacije kako bismo što boljemogli pristupiti problemima i iza-zovima s kojima se susreću i nji-hove prijedloge ugraditi u budućiZPP”, rekla je Petir u najavi pan-ela. Sabatina će i ove godineokupiti veliki broj vinogradara ivinara, a osim iz Hrvatske,posjećuju je i gospodarstveniciiz ostalih europskih država. Ciljje ovog susreta edukacija i in-formiranje, te povezivanje vino-gradara i vinara međusobno, sastrukom i s ostalim dionicimaizravno vezanim za vinogradarst-vo i vinarstvo. JG

19GlasGrada - 659 - petak 3. 11. 2017.

POVODOM BLAGDANA SVIH SVETIH

Polaganje vijenaca i paljenje svijećaPolaganje vijenaca i paljenje svijećaPolaganje vijenaca i paljenje svijećaPolaganje vijenaca i paljenje svijećaPolaganje vijenaca i paljenje svijećaPovodom blagdana Svih svetih i Dušnog dana, izaslanstvoGrada Dubrovnika polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kodSpomen križa na Boninovu, u utorak, 31.listopada, odalo jepočast svim poginulim i preminulim braniteljima. U ime GradaDubrovnika vijence su položili i svijeće upalili gradonačelnikGrada Dubrovnika Mato Franković, privremena pročelnica Up-ravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okolišaJelena Lončarić i predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovni-ka Marko Potrebica. Vijence su položili i svijeće upalili i pred-stavnici Dubrovačko-neretvanske županije, župan Nikola Do-broslavić sa suradnicima, Policijske uprave Dubrovačko-neret-vanske, predstavnici braniteljskih udruga i udruga proisteklih izDomovinskog rata. Nakon polaganja vijenca i paljenja svijećepored Spomen-križa na Boninovu, položeni su vijenci i zapal-jene svijeće i na Domobranskom groblju u Gospinu polju.

SLANO

Susret dječjih zborovaSusret dječjih zborovaSusret dječjih zborovaSusret dječjih zborovaSusret dječjih zborovaBiskup Mate Uzinić je kazao djecikako su i ona svojim glasovima dioBožje građevine, te da taj njihovglas ima svoju ulogu koja je takođerpovezana s drugim glasovimaU franjevačkom samostanu i crkvi sv.Jeronima u Slanom u organizaciji Vijećaza kulturu i znanost Dubrovačke biskupijeu subotu, 28. listopada, održan je susretdječjih zborova Dubrovačke biskupije nakojem se okupilo deset dječjih zborova svoditeljima. To su: dječji zbor „Lapadskianđeli“, dječji zbor župe sv. Martina iz Žrno-va, dječji zbor župe sv. Vlaha iz Janjine,dječji zbor župe Velike Gospe iz Rožata,vokalno-instrumentalni dječji zbor „Do-minik“ župe sv. Josipa iz Vela Luke, dječjizbor župe sv. Pera Boninovo, „Nikolini“dječji zbor župe sv. Nikole iz Cavtata, dječji

zbor „Lanterna“ župe sv. Marka iz Korčule,dječji zbor župe sv. Križa iz Gruža i dječji zbor„Stope“ župe Svih Svetih iz Blata. Susret jezapočeo misom koju je predvodio dubrovač-ki biskup mons. Mate Uzinić, a koncelebriralisu župnik župe sv. Petra Boninovo don AnteBurić i župnik župe sv. Križa Gruž fr. MihaelMario Tolj, a ispovijedao je župnik župe sv.Nikole Cavtat don Mato Karamatić.U svojoj propovijedi biskup Uzinić uzpozdrave zahvalio je svima što su se okupiliu velikom broju, domaćinu fra Ivanu Borasušto ih je ugostio ali i organizatorima te svimakoji su pomogli u organizaciji kako bi ovajdogađaj prošao u najboljem redu. Na temel-ju Poslanice svetoga Pavla apostolaEfežanima (Ef 2, 19-22) mons. Uzinić je ka-zao djeci kako su i ona svojim glasovima dioBožje građevine, te da taj njihov glas imasvoju ulogu koja je također povezana sdrugim glasovima.Referirajući se na film „Kao na nebu“ u kojem

se dirigent zbog srčanog udara vraća u svojerodno mjesto u kojem preuzima mjestovoditelja župnog zbora, rekao je kako taj filmnosi dvije poruke koju se odnose i na njihkako bi mogli biti pravi i cijenjen zbor. Prvaporuka je da svatko od njih mora otkriti svojglas, onaj koji im je Bog dao, te tako otkritisebe i ono što Bog od njih želi. Druga porukaje da nakon svog glasa trebaju naučiti čutiglasove drugih i uskladiti se s njima, povezati.Objasnio je kako zbor ne funkcionira zato štosvatko ima pojedinačan glas već zato što seti glasovi udružuju i čine prekrasan zbor. „Isvi se na više razina trebamo povezivati, na-dograđivati i nadopunjavati. I trebamo pazitida se sami ostvarimo ali i pomoći da se drugiuspiju ostvariti. To je poruka koju smatramvažnom za vas“, poručio je mons. Uzinić.Za ostvariti sve rečeno dubrovački biskup imje kazao kako trebaju i moliti prije pjevanjakako bi na taj način svoje pjevanje stavili uGospodinove ruke, te kako bi onda pjevan-

jem zaista mogli slaviti Boga.Poručio im je i kako putem svogapjevanja trebaju omogućiti drugi-ma unutar župnih zajednica, unu-tar društva, roditeljima, djedovimai bakama, prijateljima i prijateljica-ma da ih Isus dotakne, da im budeblizu.Na kraju mise okupljene jepozdravio i pročelnik biskupijskogVijeća za kulturu i znanost JosipMikuš. Zatim je uslijedila smotradječjih zborova na početku koje jeo povijesti samostana i franjevacau samostanu rekao više gvardijansamostana Boras. Program je vo-dio framaš Roko Barišić, a svakizbor je otpjevao po dvije pjesme.Biskup Uzinić predstavnicima sva-kog zbora uručio je Uspomene,kao podsjetnik na ovaj lijepidogađaj. Bio je organiziran i ručak u dvor-ištu i vrtu samostana u kojem sudjeca ujedno nastavila druženje uzprigodne igre i skeč koje su im or-ganizirali animatori Vijeća za mladeDubrovačke biskupije.

Nikša Sentić/Marija Đurović,foto: Marija Puhijera/Vijeće zamlade Dubrovačke biskupije

20 GlasGrada - 659 - petak 3.11. 2017.

NA HRVATSKOJ RADIOTELEVIZIJI NOVADOKUMENTARNA SERIJA

Storije o neponovljivimaStorije o neponovljivimaStorije o neponovljivimaStorije o neponovljivimaStorije o neponovljivimaDokumentarna serija Storije oneponovljivima autora VedranaBenića prikazivat će se srijedom naPrvome programu Hrvatsketelevizije (HRT - HTV 1) s početkomu 21.00, a bit će dostupna i putemmobilnih uređaja, tableta i računalas pomoću multimedijske uslugeHRTiU srijedu 8. studenoga Hrvatska radio-televizija (HRT) počinje prikazivati novudokumentarnu seriju Storije o neponovljivi-ma. U sedam polusatnih nastavaka serijase bavi temom dubrovačkih osobenjaka,ekscentrika, čudaka, boema ili vlastitih uni-kata, kako ih je u pjesmi Balada neponovl-jivijeh nazvao Luko Paljetak. HRT-ov doa-jen i autor serije Vedran Benić ističe kakooni nisu dubrovačka posebnost. „Svakomjesto, pogotovo ako ima sreću ili nesrećuda ga oplakuju valovi Mediterana, ima svojeredikule, zevzeke, spadala, arlekine ili kakose sve još ne zovu. U Dubrovniku je za te itakve ljude skovan naziv oriđinali, koji ra-zotkriva posebnost odnosa Dubrovčanaprema njima. Dok je, primjerice, nazivredikul izvedenica iz talijanske riječi za sm-iješnu, pa i ludu osobu, u korijenu je du-brovačke riječi oriđino časna oznaka orig-inalnosti i jedinstvenosti. Ona osiguravaposeban položaj u mikrokozmosu Gra-da jer su oriđinali svojevrsnim protuute-gom onim građanima koji se obično na-zivaju uglednicima“, ističe Vedran Benić.I doista, dubrovački su neponovljivi likovioduvijek imali povlasticu nesmetano jav-no iznositi ono što drugi nisu htjeli ili smjeligovoriti, tako da imaju ulogu svojevrsnihsuvremenih srednjovjekovnih dvorskihluda ili možda bolje svevremenih jer većMarin Držić u svojim komedijamapoimenično spominje neke oriđinale oš-tra jezika, nedvojbeno autentične jer imse imena mogu pronaći i u starim doku-mentima. U eri je tiskovina odlazak svakogaod tih i takvih neponovljivih Dubrovčanaredovito bio popraćen napisima inmemoriam u gradskim listovima, što je in-ače povlastica tzv. zaslužnih građana, a1925. i 1926. godine objavljena je i serijaod pet knjižica pod zajedničkim naslovomGalerija dubrovačkijeh oriđinala.Nostalgična i humorom prožeta priča o

dubrovačkim originalnim likovima u HRT-ovoj dokumentarnoj seriji Storije o neponov-ljivima prerasta u svojevrsnu mikropovijestGrada i života u Gradu. Moglo bi se reći dasu dubrovački oriđinali i drugi neponovljivilikovi zapravo zrcalna slika Dubrovnika,poput natpisa ECNALUBMA na kolima hit-ne pomoći, koji se tek u retrovizoru auto-mobila ispred može iščitati u pravome

značenju. Scenarist je, pripovjedač i ured-nik Vedran Benić, a redatelj Lukša Benić.Dokumentarna serija je ostvarena u surad-nji Odjela za dokumentarnu proizvodnju Hr-vatske radiotelevizije i HRT-ova centra Du-brovnik. Snimatelj je Željko Galov, montažerDominik Miljak, glazbu potpisuje VickoDragojević, izvršna je producentica MarijaKosor, autor špice i kolorist Denis Golenja,a dizajneri zvuka Iva Ivan i Srđan Popović.

„Ideju o seriji nosim već dugo, a intenzivnosa sinom Lukšom, koji je redatelj serije,posljednje godine tri do četiri godine.Naime, znao sam da ljubav, emociju i pos-vetu mogu dati samo oni koji znaju likove imentalitet, pa je najveći dio posla odradilaekipa HRT-ova centra Dubrovnik, a završnepostprodukcijske poslove odradila je Luk-šina ekipa u Zagrebu. Oriđinali i svi drugineponovljivi dubrovački likovi predstavljajuzapravo zrcalnu sliku Grada i tko ih uspijeprepoznati, upoznat će i dubrovačku dušu.U svakome slučaju, serija je posveta jed-nomu u široj javnosti nepoznatom Du-brovniku, daleko od uobičajenih stereotipo-va turističke vreve i statistike dolazaka inoćenja”, ističe scenarist i urednik serije Ve-dran Benić.„Osnovni je problem bio kako pronaći isp-ravan model, ključ preko kojega bi sesjećanja i gradski mitovi uobličili u suvislucjelinu, širu priču o tome što Dubrovnikjest ili je nekoć bio. Nismo htjeli tek nabrojitiosebujne likove koji su svaki na svoj načinobilježili određeno razdoblje, nego složitikomadiće nostalgije i kronologije usvojevrsnu mikropovijest Dubrovnika,odnosno života u Gradu. Pokušali smodoći do odgovora i na fenomenološka pi-tanja poput onoga o važnosti takvih ljudiza opći identitet mediteranskoga mjestaili njegovih stanovnika. Pritom smo snimilisjećanja više od sedamdeset sugovorni-ka, a nadam se da smo uspjeli uhvatitiemociju zbog kojih će se fragmenti nos-

talgije pretvoriti u sentimentalno putovanjezanimljivo i široj publici”, poručuje redateljserije Lukša Benić.Dokumentarna serija Storije o neponovljivi-ma prikazivat će se srijedom na Prvomeprogramu Hrvatske televizije (HRT – HTV1) s početkom u 21.00, a bit će dostupna iputem mobilnih uređaja, tableta i računalas pomoću multimedijske usluge HRTi.

Hrvatska radiotelevizija

Ivo Labaš i Gabi Perce na snimanju filmaOkus nasilja 1961.

Ivo Labaš i Dubrovački trubaduri Bebo na Pilama

Maškarani bordel - vrijeme od poklada

37GlasGrada - 659 - petak 3. 11. 2017.

KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA

Dubrovnik Art ForumDubrovnik Art ForumDubrovnik Art ForumDubrovnik Art ForumDubrovnik Art Forum“Dubrovnik Art Forum” –sedmodnevni festival uprodukciji Kazališta MarinaDržića započeo je u ponedjeljak,30. listopada, i potrajat će do 5.studenog 2017.Svečano otvorenje u foyeru kazalištazapočelo je izložbom“Ne vjerujem”.Izložba polazi od pokušaja odmakaod usvojenih načina razumijevanjanajpoznatijih citata iz povijesti ruskogkazališta. Ime izložbe poznata je izre-ka Konstantina Stanislavskog koju biizgovarao suočen s takozvanom falš-glumom. Glumačka metoda Stanisla-vskog pretpostavlja je nužnost vjero-vanja u egzistenciju glumca na sce-ni. Danas u ruskom kazalištu svje-dočimo svojevrsnom bujanju propiti-

vanja i prevrednovanja kazališnog naslijeđa.S jedne strane nastoji se baštiniti klasika, as druge se, pak, traže nove metode umjet-ničkog izričaja. Pitanje “Kome vjerovati?”ponovno postaje relevantno. Umjetnici Van-ja Bouden i Mihail Zaikanov posegnuli suza 12 poznatih, klasičnih i onih suvremenihcitata, koji svaki na svoj način promišljajukazalište i nastoje razabrati kome vjerovati.Nakon otvorenja izložbe i festivala, prvapredstava na programu je bila “Višnjik” uizvedbi dramskog kazališta Ivana Radoeva(Pleven, Bugarska). “Čehovljevim ‘Višn-jikom’ započinje nova era dramaturgije. Tonije dramaturgija replika ili monologa, većdramaturgija situacije. Izgovoriti riječ, izrazitimišljenje, ispričati priču – sve to možete na-praviti sami, bez drugih. Kako biste se našliu situaciji potrebni su vam drugi ljudi. Če-hov priča priču na tom ne baš jednostavn-om jeziku – kroz situaciju. U samoj ideji ko-mada – što učiniti s višnjikom – mi koji radi-mo ili pišemo o kazalištu prepoznajemo naš

PROGRAMČETVRTAK 2.11.

20:00 Matías del Federico: “Na terapiji”r.: Nenni Delmestre

Kazalište Marina DržićaPETAK 3.11.

20:00 Ferenc Molnár: “Liliom”r.: Attila Vidnyánszky ml.

JuljAnsambl, Moskva, RusijaSUBOTA 4.11.

10:00 i 12:00 Glazbena bajka“Glazba pokreta. Ozvučujem crtiće”

r.: Aleksandra Lovjanikovazajednički projekt Moskovske

filharmonije i BabyLab, Moskva, Rusija20:00 Koncert

“Rusija u glazbi i stihu”Anastazija Belukova (Rusija)

Ansambl društva “Umjetnost bez granica”(Dubrovnik)

NEDJELJA 5.11.20:00 “Suvremeni koncert”

r.: Viktor RižakovJuljAnsambl, Moskva, Rusija.

KRIŽNI PUT NA SRĐ

Sjećanje na sve one koji su daliSjećanje na sve one koji su daliSjećanje na sve one koji su daliSjećanje na sve one koji su daliSjećanje na sve one koji su daliživot u obrani juga Hrvatskeživot u obrani juga Hrvatskeživot u obrani juga Hrvatskeživot u obrani juga Hrvatskeživot u obrani juga HrvatskePovodom proslave 25. obljetnice vojno-redarstvenih op-eracija oslobađanja juga Hrvatske u subotu, 28. listo-pada, Dubrovačka biskupija organizirala je križni put pa-dinama Srđa. Pobožnost križnog puta predvodio je du-brovački biskup mons. Mate Uzinić u pratnji general-nog vikara Dubrovačke biskupije don Hrvoja Katušića.Uz vjernike, redovnike i redovnice koji su naizmjeničnočitali tekstove u križnom putu su sudjelovali branitelji ičlanovi Udruge branitelja Dubrovnika te dubrovačkiskauti. Podno križa na Srđu u prigodnom nagovorumons. Uzinić kazao je kako Srđ predstavlja simbol našeborbe i pobjede, te kako smrt i mržnja nemaju zadnjuriječ već Bog koji će uskrsnuti sve pravednike i sve onekoji su se borili i položili živote za slobodu. Poručioje ikako se kroz molitvu na putu križa moglo naučiti onošto su znala naša pala braće i sestre a to je da se bezmuke i truda, bez ulaganja svoga života iz ljubavi, ne može postići sloboda. Kako se bez toga ne može postati dionik Kristovauskrsnuća. Objasnio je kako to što smo naučili mora postati naša zadaća. „Zadaća da se trudimo živjeti ljubav. Da se trudimo iz danau dan na različite načine umirati i služiti iz ljubavi. Jer bez toga nema slobode. Nema uskrsnuća“, rekao je dubrovački biskup. Prijezavršnog blagoslova izmoljena je molitva za sve one koji su dali živote za slobodu ali i za sve one koji su nevini stradali. Nikša Sentić

životni problem. Čovjek se žaleći sama sebepomalo pretvara u čovjeka kojeg treba žali-ti.” (Vasilj Senjin)“Tri sestre” u izvedbi moskovskog JuljAn-sambla zaigrale su drugog dana festivalaDubrovnik Art Forum. Profesor Škole - studi-ja MHAT, Viktor Rižakov, jedan je od vodećihljudi suvremenog kazališta koji je radio u ra-zličitim eksperimentalnim žanrovima. Riječje o tome da suvremeno, aktualno kazalištetraži oslonac u prošlosti, u klasici. Procvatpostdramskog kazališta na moskovskoj sce-ni posljednjih je godina tekst gurnuo u dru-gi plan. Kazalište Viktora Rižakova kazališteje teksta, a predstava ima zadatak vratiti seprostoru riječi, bez radikalnih interpretacija,bez potrage za originalnim tijekom. Trećegdana, u srijedu, 1.studenoga, bile su kinoprojekcije (izbor ruskih kratkometražnih fil-mova). Foto: dubrovniknet.hr

38 GlasGrada - 659 - petak 3.11. 2017.

SVEUČILIŠTE DUBROVNIK

Stjepanu Srhoju prestižna međunarodna nagrada Olga Radzyner 2017.Stjepanu Srhoju prestižna međunarodna nagrada Olga Radzyner 2017.Stjepanu Srhoju prestižna međunarodna nagrada Olga Radzyner 2017.Stjepanu Srhoju prestižna međunarodna nagrada Olga Radzyner 2017.Stjepanu Srhoju prestižna međunarodna nagrada Olga Radzyner 2017.Dubrovnik, 31. listopada - Stjepan Srhoj(27), asistent na Odjelu za ekonomiju iposlovnu ekonomiju te doktorand na Le-opold-Franzens-Universität Innsbruck (Aus-trija), dobitnik je prestižne nagrade OlgaRadzyner 2017., koju dodjeljuje Austrijskanarodna banka (Oesterreichische Nation-albank). Nagrada se dodjeljuje najboljimmladim ekonomistima (do 35 godina) izzemalja središnje, istočne i jugoistočneEurope za izvrsnost u istraživanju o temiEuropske ekonomske integracije. Naslovnagrađenog članka je „Priprema za jedin-stveno tržište Europske unije – utjecaj poti-caja za razvoj na konkurentnost poduzeća“.Srhoju će povelju i novčani iznos od 3. 000eura uručiti guverner banke Ewald Nowot-ny u Beču, u sklopu Konferencije Austrijskenarodne banke – Conference on EuropeanEconomic Integration (CEEI) – 2017. A mod-ern take on structural reforms – past andfuture challenges for CESEE and Europe atlarge, koja se održava 20. i 21. studenoga2017. Ovo je peti put da je Hrvatu dodijelje-na nagrada Olga Radzyner, a prethodnidobitnici su Iva Tomić, Marina Tkalec (Ekon-omski institut Zagreb), Edvard Orlić(Bournemouth University) i Tomislav Globan(Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu).

Stjepan Srhoj stekao jeakademsku titulu magistraekonomije na Ekonom-skom fakultetu Sveučilištau Zagrebu. Za vrijemestudija dobio je rektorovunagradu Sveučilišta uZagrebu za znanstvenoistraživanje, nagradu zaistraživanje Centra za žen-ske studije Zagreb i na-gradu na studentskomnatjecanju u rješavanjuposlovnih slučajeva CaseStudy Competition. Takođ-er, usavršavao se u VelikojBritaniji na The LondonSchool of Economics andPolitical Science (LSE) i uNjemačkoj na Institutu MaxPlanck, a u okviru Erasmusprograma razmjene proveoje i pet mjeseci uMunchenu. Tijekom studi-ja biva zaposlen u Region-alnom centru za razvojpoduzetničkih kompetencija za zemlje jugo-istočne Europe (SEECEL), gdje provodičetiri godine i šest mjeseci. Srhoj je bio u

VALAMAR RIVIERA

Rast prihoda 17 posto, noćenja 20% i prosječne cijene 6%Rast prihoda 17 posto, noćenja 20% i prosječne cijene 6%Rast prihoda 17 posto, noćenja 20% i prosječne cijene 6%Rast prihoda 17 posto, noćenja 20% i prosječne cijene 6%Rast prihoda 17 posto, noćenja 20% i prosječne cijene 6%

SEECEL-u dio uspješnogtima koji je privukao 40 miliju-na eura iz europskih fondovau Republiku Hrvatsku, gdje jebio zadužen za analizu javnihpolitika osam zemalja jugois-točne Europe i Turske, zajed-no s Organizacijom za gos-podarsku suradnju i razvoj(OECD), Europskom Komisi-jom, Europskom bankom zaobnovu i razvoj (EBRD) i Eu-ropskom zakladom zastručnu izobrazbu (ETF). Uzprethodno, bio je vanjskisuradnik za razvoj poslovnihmodela u poduzetničkomcentru Grada Zagreba (Plaviured).Srhoj je asistent na kolegijimaOsnove ekonomije, Mik-roekonomija, Makroekonom-ija i Povijest ekonomske teor-ije i metode, koje vodi prof. dr.sc. Đuro Benić. Nagrađeni ječlanak jedan iz serije članaka

o analizi utjecaja poticaja na konkurentnostpoduzeća. Sandra Buratović Maštrapa

Ured za odnose s javnostima

Valamar Riviera d.d. iz Poreča, vodeća tur-istička kompanija u Hrvatskoj, u devetmjeseci 2017. godine ostvarila je 1.740 mil-ijuna kuna ukupnih konsolidiranihposlovnih prihoda, što čini porast od 17posto u odnosu na isto razdoblje prošlegodine. U istom razdoblju ostvaren je i rastoperativne dobiti odnosno prilagođeneEBITDA-e od 19% posto.Snažan rast prihoda prvenstveno je rezul-tat rasta noćenja od 20% i povećanjaprosječne cijene za 6%. Realizirana jeznačajna dodana vrijednost za dioničareodnosno rast vrijednosti kompanije za 26%kao rezultat rasta tržišne kapitalizacije, paje trenutna vrijednost poduzeća 7,2 mili-jarde kuna.Valamar Riviera u 2017. godini očekuje os-tvariti između 1.755 i 1.775 milijuna kunaposlovnih prihoda, odnosno rast od 17,9%do 19,2% u odnosu na prošlu godinu. Rastprihoda bit će popraćen i snažnim rastomkonsolidirane operativne dobiti (EBITDA)koja će na godišnjoj razini doseći između600 i 610 milijuna kuna, što je za 87 do 97milijuna kuna više nego što je Valamar Riv-iera ostvarila 2016. godine.U 2017. godini uspješno je završen najav-

ljeni najveći godišnji investicijski ciklus Val-amar Riviere vrijedan više od 900 milijunakuna od čega se najveći dio ulaganjaodnosio na projekte repozicioniranja des-tinacije Rabac, odnosno izgradnju dva lje-tovališta – Family Life Bellevue Resort 4* iValamar Girandella Resort 4*/5* uz nasta-vak ulaganja u podizanje kvalitete kampo-va prema segmentu više dodane vrijed-nosti.„Poslovni rezultati ostvareni u devet mjese-ci ove godine potvrda su uspješnostistrategije rasta i razvoja Valamar Rivierekoja se temelje na kontinuiranim ulaganji-ma u proizvode, djelatnike i destinacije sciljem stvaranja dodane vrijednosti za di-oničare i ostale dionike. Već treću godinuza redom ostvarujemo snažan rastposlovnog rezultata i kvalitete pa suklad-no tome tržišna kapitalizacija Valamararaste prosječnom godišnjom stopomvećom od 30%, uz progresivan rast plaćai zaposlenosti. Samo ove godine investi-rali smo više od 900 milijuna kuna i otvoriliviše od 1.000 novih radnih mjesta te sezahvaljujem svim dioničarima, djelatnici-ma, partnerima i destinacijama koji su sud-jelovali u ovom snažnom iskoraku. “–istaknuo je Željko Kukurin, predsjednik Up-rave Valamar Riviere.Sukladno najavljenom trogodišnjem inves-ticijskom ciklusu ukupne vrijednosti do 2milijarde kuna do 2020. godine ValamarRiviera za 2018. godinu planira nastavak

intenzivnih ulaganja o čemu će se konač-na odluka donijeti početkom prosinca2017. godine.

Sedam prestižnih nagrada naDanima hrvatskog turizmaPoreč, 27. listopada – Valamar Riviera jena Danima hrvatskog turizma osvojila čaksedam prestižnih nagrada za svoje hotelei kampove.Najboljim kampom u Hrvatskoj proglašenje Camping Resort Lanterna 4*. Ovaj kampproglašen je i najboljim velikim kampom.Nagrada za najbolji kongresni hotel pripa-la je hotelu Valamar Lacroma Dubrovnik4*+, dok je u kategoriji hotela s četirizvjezdice najboljim hotelom proglašen Val-amar Diamant iz Poreča. U kategoriji zaobiteljski odmor Valamar je imao dvijenominacije - Valamar Isabella Island Re-sort 4*/5* koji je osvojio prvo mjesto i Val-amar Club Tamaris 4* kojem je pripalotreće mjesto. Kao posebno priznanje Val-amar Girandella Resort 4*/5* u Rapcu pro-glašen je hotelskom investicijom godine.Veliki uspjeh ostvarili su i koncept PerfectExperience Creator koji je ušao u finale ukategoriji Inovacije godine u turizmu, teValamarov projekt Poreč Open Air kao fi-nalist kategorije Turistički događaj godine,a čije je ovogodišnje izdanje oborilo sverekorde i privuklo više od 60 tisuća posje-titelja.Odnosi s javnošću Valamar Riviera d.d.

39GlasGrada - 659 - petak 3. 11. 2017.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

StrvinariNeki mekušci, što pate od prizivasavjesti, baš k’o i oni ginekolozi, štoodbijaju prekide trudnoće, misle, daje privatizacija bila veća katastrofa,od svih prirodnih katastrofa i ratova,zajedno. Uvjereni su, da je vojskanaumila branit’ i mađarsku INU,njemački Hrvatski Telekom, švedskiKončar i Teslu, strvinarski Agrokor,talijanske banke i turske hotele,čileansku žičaru…

Ministarstvo unutarnjih poslova je raspis-alo natječaj za nabavku dvije blindiranelimuzine za važne osobe. Cijena oko trin-aest milijuna kuna. Bome, u svim bogatimzemljama, političari i njihovi važni gosti seblindiraju, a kako onda neće u siromašnim,k’o naša. Nužno je, da se demokratski iz-abrani vođe štite, i od vanjskih, ali i unu-tarnjih neprijatelja. To su najbol-ji hrvatski sinovi. Inače ih ne bis-mo bili birali. Je li tako?Ali neuki i besposleni mrzitelji,svega što je hrvatsko, odma’ suizračunali, koliko je to milijunaštruca kruha i litara mlijeka, zagladnu, nezaposlenu sirotinju ipenzionere, koliko kilogramasvinjskih nogica i pilećih leđaza juhe i penzionerske gulaše,tripice i…Pa u svojim jadikovkama ko-riste i djecu, koja tobože uškolama dobivaju sendviče sdvije transparentne fetesalame. Pa spominju i onuškolu u Vukovaru, koju obnav-ljaju od mirne reintegracije, a još nije nizapočeta obnova. Pa pučke kuhinje i pučkesamoposluge, što su svakim danom svepraznije. Prazne su i kase zdravstva, aumirućoj djeci, za lijekove nema solada.Jer je kriza. A nije ni zdravima lako. Zatomora bit’, dužnosnici traže višu razinu bal-ističke zaštite. Pa, ako to ne bude dosta,dolaze avioni, helikopteri, koji će sigurnoulijevat’ strah u kosti potencijalnim na-

padačima. Sirotinji i penzionerima.Ministarstvo obrane već ima oklopljenavozila, ali nema dovoljno vojnika. Zato sumobilizirali vojne obveznike, kako bi popu-nili šest pričuvnih pješačkih pukovnija. Paće „smotrirat’ obveznike“, rasporedit’ ih iobučit’ za postrojbe Oružanih snaga. Ne dajBože, da jednoga dana ustreba branit’ ter-itorijalnu cjelovitost, suverenitet i neovisnostLijepe Naše. A mogu nas spašavat’ i ukatastrofama; potresima, poplavama ipožarima. A neki mekušci, što pate od priz-iva savjesti, baš k’o i oni ginekolozi, štoodbijaju prekide trudnoće, misle, da je priva-tizacija bila veća katastrofa, od svih prirod-nih katastrofa i ratova, zajedno. Uvjereni su,da je vojska naumila branit’ i mađarsku INU,njemački Hrvatski Telekom, švedskiKončar i Teslu, strvinarski Agrokor, talijan-ske banke i turske hotele, čileansku žiča-ru…Pa predlažu plan B. Neka pozovu onih pets-to pet tisuća branitelja. Odmah bi se odaz-vali, svi do jednoga!Vladin povjerenik za Agrokor je prizn’o,

da je on jedan od autora Lex Agrokora,prema kojem je kasnije imenovan izvanred-nim povjerenikom. Lista koautora istogzakona, i dalje je – tajna. Ono što nije tajnaje, da će ne’ko morat’ platit’ dugove, kojuneće platit’ porezni obveznici, obeć’o jepovjerenik. Osim, ako nas ne’ko ne tuži?!Pošteno! A ako nas počnu nadlijetat’ strvi-nari, trebat’ će osnovat’ neko drugo povje-renstvo. Narodno povjerenstvo,od milijunčlanova, i to na adresi trg Bana Jelačića.A, dok se ne riješi, ‘ko će plaćat’ troškovespašavanja Agrokora, doznali smo i ‘koplaća troškove hrvatske lokalne i područnesamouprave. Ti prevažni državni samou-pravljači, sastoje se od 428 općina,127 gra-dova i 20 županija. Podaci govore, da žup-ani, na primjer, imaju plaće od 18 do 21tisuću kuna, neto. Plus, službeni auto, kar-ticu za gorivo, karticu za reprezentaciju,šofera…sve zajedno, još dva puta toliko.Oni imaju, sve ono što su nama obećali,kažu neki, koji misle, da je to malo - puno.Drugi se ne slažu, jer strahuju od gubitkanajsposobnijih; kad’ im nezbrinutima, po-pusti domoljublje, mogli bi pokupit familijui pravac - Irska.A oni su, HDZ-u jako vrijedni, skoro koliko ioni ratni domoljubi, kojima su podijelili tvor-

nice i velike tvrtke zakunu. Treba shvatitiHDZ; nisu mogli bašsvima dat’ cijele tvrtke.Jer tvrtki, naprosto nijebilo dosta. Zato su pov-ećali broj općina i gra-dova i uveli Županije,kako bi nagradili i posl-jednjeg HDZ-ovca, kojije mah’o voljenomzastavom.Na otvorenom dijelusjednice vlade, premijer je upozorio svojeministre, da paze što pričaju u vezi otkrićaskandaloznog ugovora između onegaStrvinarskoga fonda, i vladina povjereni-ka, zvanog Ramo. Protiv vlade se vodihibridni rat, bezobrazni novinari svašta pi-taju, pa ministri trebaju pazit’, da svi istogovore. A ništa ne kažu. Jer je, navodno, ibez njihove pomoći provaljena vijest, danakon brze zarade od pola milijarde, u up-ravnoj zgradi Strvinarskog fonda u NewYorku, tamošnji oduševljeni djelatnici

slave jack- pot, pjevajući pop-ularnu pjesmu: Ramo, Ramodruže moj……A, nešto manje oduševljeniHrvati, otkrili su, kako sudogađaji oko Agrokora, prom-ijenili premijerov europski stilkomuniciranja. Kažu, svakimdanom je sve sličniji svomeprethodniku. A, kako li je samopametno i europski uglađenoizgled’o, prije samo godinudana.Ova subota je osvanula sunča-na i svečana. Od Brgata pa dogranice i dalje do Trebinja, ki-lometarske kolone, javili namneki ljubitelji domaće janjetine

i jeftinoga shopinga.Dan uoči proslave, nama najvažnije obljet-nice deblokade juga, gradske ulice su bilepod takvom blokadom, da je jedini slo-bodan pravac bio prema Trebinju. Tako suiz Grada izgnani, brojni sugrađani, našimsusjedima preko brda, simbolično dočara-li, kako izgleda – blokada. Pa da vide, kakoje nama bilo!Dan poslije, slično, samo još punosvečanije. S puno važnih gostiju, inspira-tivnih govora, izložbe vojne tehnike, kami-ona, aviona i brodova. Sjajno!A dan uoči Svih Svetih, doš’o nam jedržavni tajnik Svete Stolice. Svi se ponad-ali, da će svim svetima pridružit’ još jed-noga. Medijima je objasnio, kako je ugo-vor Vatikana i Hrvatske super, pa ga senema što mijenjat’. A nije državni tajnikdoš’o u Hrvatsku niti radi kanonizacije Alojz-ija Stepinca, jer za njegovo proglašenjesvetim treba pričekat’ “Božje vrijeme”.Papi Franu je jako stalo, da se braća pra-voslavci s time slože. Međugorje će istopričekat’ Božje vrijeme, isto k’o i posjetPape Hrvatskoj. Sad, eto - nema kad’!A nama su za utjehu, vratili onu jednuoduzetu uru. Kad’ li će nam vratit’ pustegodine?

40 GlasGrada - 659 - petak 3.11. 2017.

mali OGLASINEKRETNINE

(ponuda/potražnja)

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12:00 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA666999 (upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta ujednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen).Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383,www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.

Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište. Prilikompredaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, uprotivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

Za detaljne informacijeoglasa u okviru nazoviteLibertas Inženjering na

091 612 8097, 020 356 020 iliwww. libertasinzenjering.hr

AGENCIJA

ZA PROMET

NEKRETNINAMA

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market ing.comdubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šip-čine, Lapad, Mokošica, Župa, 091 3210244, 091 1170 577 www.dubrovnik-marketing.com

Šipčine, AKCIJA MJESECA uređenidvosobni stan ispod ceste, s parkingmjestom, 163.000 eura

Gruž, SNIŽENA CIJENA dvosobni stan6 kat neboder,pogled na more 112.000eura

Batala, dvoiposobni stan, 3.kat, nasamoj obali u Lapadu, 195.000 eura

Dom zdravlja 4 sobni stan, pogodnoza turizam, 104m2

Rožat luksuzna novogradnja, dvoetažnistan 90m2, vrt 97m2, 2 parkinga ugaraži 265.000 eura

IZUZETNA PRILIKA,Nuncijata zemljište560m2, lokacijska dozvola 260.000eura

Sustjepan, izuzetna prilika kamenakuća sa vrtom za adaptaciju, 159.000eura

PRILIKA POVOLJNO kod Hotele Adrie,kat kuće 90 m2, taraca, vrt, 210.000eura

SAVRŠENA PRILIKA Rožat zemljište saprojektima 900m2 samo 139.000 eura

NOVO ORAŠAC ispod magistrale Kućai omirine sa građevnim zemljištem.

SUPER PONUDA VRBICA poviše mag-istrale 2.300m2 građevno zemljište, lije-pi pogled 135 eura/1m2, ili 310.000eura

NOVO U PONUDI ŽUPA, Čelopeci,građevno zemljište 800m2 uz cestusamo 135.000 eura

POVOLJNO Zaton uz cestu građevnozemljište za turističke namjene 3.300m2po 170 eura/1m2

NOVO BRSEČINE građevno zemljištepoviše magistrale 840m2, voda, struja,

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite se na-jboljima u Gradu

PRILIKA / Moderan i potpuno renoviran3.5 sobni stan s parkingom na Ilijinojglavici (SSG), 85m2, visoko prizemljenovije stambene zgrade / 259.000 eura

STARA KAMENA VILA NA PLOČAMA /210m2 kuće na tri etaže s prostranim vr-tom u blizini Staroga grada s otvorenimpanoramskim pogledom na zidine imore / 999.000 eura

RENOVIRAN I ODMAH USELJIV STANU ZLATNOM POTOKU / 82m2, 4. kat,dvije tarace, uredan i održavan, otvorenpogled na more i Lokrum / 320.000 eura

MALI STAN ZA MALE NOVCE / Proda-jemo potpuno namješteni 1.5 sobni stanna 1.katu novije stambene zgrade uOrašcu, balkon s pogledom na more,parking, sprema / 77.900 eura

PRILIKA / U našoj ekskluzivnoj ponudimala ruševna kuća (79m2) s velikimzemljištem (1000m2), u srcu Kalamote /79.000 eura

NAJBOLJA KUPNJA / 97m2, mala iprekrasna vila s velikom terasom u Du-brovačkom Primorju / 375.000 eura

PRODAJEMO KUĆU NA AUTOBUSN-OM KOLODVORU / U našoj ekskluzivnojponudi kuća nasuprot autobusnogkolodvora idealna zaturističko iznajmljivanje,115m2 stambenogprostora i terasa /330.000 eura

APARTMAN U NOVO-GRADNJI / 112m2, lođas pogledom na more,parking mjesto, ŽupaDubrovačka / 212.800eura (popust na go-tovinu)

RENOVIRAN STAN U HLADNICI / Na-domak Vojnovića, 3 spavaće sobe,dnevni boravak s terasom, dvije etaže,4.kat / 210.000 eura

RENOVIRANA KUĆA S GLORIJETOMNADOMAK STONA / 50m2, mala kućana tri etaže s vrtom u mirom i tihom na-selju / 350.000 eura

PRODAJETE NEKRETNINU / Prepus-tite to profesionalcima da rade za Vas

HITNO TRAŽIMO MANJE STANOVE NAPODRUČJU MOKOŠICE / Velika bazakupaca

POTRAŽUJEMO KUĆE ILI STANOVE USTAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTAT/ poželjan pogled na more, terasa ili vrt

TRAŽIMO GARSONJERE NA PODRUČ-JU GRADA / Zbog povećanog interesakupaca, potražujemo manje stanove do30-40m2 na širem području Grada

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Ure-đene ili za adaptaciju, poželjan vrt ili tera-sa

TRAŽIMO MALI STAN U LAPADU / Zasigurnog kupca tražimo stan od 40-50m2 na prostoru Uvale, Semafora iVojnovića

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVEUNUTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređeneili za adaptaciju

ZA SIGURNOG KUPCA TRAŽIMO VE-LIKI STAN U ZLATNOM POTOKU / Cca120m2, blizina glavne ceste, niži katovi

POTRAŽUJEMO KVALITETNOGRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE / Uz more,za izgradnju stambene zgrade ili ville napodručju grada i bliže okolice, 2000m2

VEĆI STAN U PRIZEMLJU NA PO-DRUČJU LAPADA, PJACE, MON-TOVJERNE / Siguran kupac, poželjnaterasa ili vrt

TRAŽIMO KUĆU U SLA-NOME DO 250.000 EURA/ Za konkretnog kupca,uređena ili za adaptaciju,pogled na more, osiguranparking

POTRAŽUJEMO MANJUGRAĐEVINSKU PARCE-LU U RIJECI DU-BROVAČKOJ / Zakonkretnog kupca, cca.500m2 za gradnju obitel-jske kuće, ispod magis-trale

Prodaje se u stan u stambenoj zgradina Vojnoviću 50m2, dvije sobe, kuhin-ja i dnevni boravak, hodnik, WC,balkon. 130000 eura. 095 399 3059.

Iznajmljuje se jednosoban stan u Čibačina duže vrijeme od 1.11.2017.g., pot-puno opremljen. 40 m2 sa pripada-jućim parkingom x2. Mjesečni najam je2500 kn + režije. 098 680 611

Iznajmljujem četverosoban stan (osamležaja) u Čibači na duže vrijeme od1.11., potpuno opremljen. 120 m2 sapripadajućim parkingom x2. Mjesečninajam po ležaju je 1000 kn + režije. 098680 611

Iznajmljuje se stan za dvije do tri os-obe/studente. 416 593.

Iznajmljujem stan na Vojnoviću. 091538 2229.

Iznajmljujem stan u Župi za 3 radnikado 01.06. 091 538 2229.

Iznajmljujem jednosoban stan u NovojMokošici - Naš dom,za jednu do dvijeosobe/studente, potpuno namješten.098 172 2937.

Iznajmljujem stan u okolici Cavtata,namješten, na duže vrijeme. 098 9513174.

Iznajmljujem uređen jednosobni stan uMokošici s parkingom, urednoj, zapos-lenoj osobi, blizu autobusne stanice, naduže vrijeme. 419 574

Iznajmljuje se opremljena garsonjera.

asfaltni put lijepi pogled 118.000 eura

Trsteno građevno zemljište, ispodceste kod crkve, 1.100m2 samo105.000 eura

JEFTINO, Kupari zemljište za kuću splaćenom dozvolom, 105.000 eura

POVOLJNO Orašac kuća za obnovu sazemljištem,pogled na more ,110.000eura

IZUZETNA PRILIKA Lozica kuća sazemljištem i privatnom plažom ,520.000eura

SNIŽENO,Vrbica lijepa kuća sa vrtomod mora 50m, 270.000 eura

IVANICA HITNO PRODAJEM kuću rohbau, 250m2 s dvorištem, 42.000 eura

Potražujemo građ. zemljišta, omirine,kuće, stanove na Dubrovačkom po-dručju,Agencija DMPDr.A.Stračevića 20, 020550 888,0913210244, 0911170577,

www.dubrovnikrealestate.info

41GlasGrada - 659 - petak 3. 11. 2017.

098 856 142.

Iznajmljuje se kat kuće u Župi Du-brovačkoj, Čibača koji se sastoji oddnevnog boravka, kuhinje, 3 spavaćesobe, 2 kupaonice. Smještaj je za 7 os-oba te je osiguran i parking. Pogodnoza građevinske firme, hotelske djelat-nike i slično. 098 705 649

Iznajmljujem stan i apartman na Grudi.791 204 ili 098 959 5949.

POSAOPopravci na odjeći, sve po 25 kuna! 413795.

Uređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr.098 958 1993

Vršimo tapeciranje unutrašnjosti krovaautomobila. 098 957 6052

KAMENOKLESAR-Izrada grobnica,spomenika, vaze, klupice, skaline,ograde, kolone, pila. 091 728 5208.

Dubinsko-kemijsko čišćenje tapiciran-og namještaja: kutne gar-niture, fotelje, kauči, sto-lice, autosjedala, unutraš-njost plovila itd... Dolazi-mo na Vašu adresu napodručju grada i okolice.095 399 3059.

Izrađujemo i montiramožaluzine, trakastezavjese, rolo i duo rolozavjese, rolo komarnike,panel zavjese. Zatvara-mo balkone roletama.Vršimo ugradnju i servisroleta. 091 147 2794 , 020201 131 ili na mail: gkriz-manic@ gmail.com

Radim bravariju, tende,ograde, kapije, nad-strešnice. Dolazim na ter-en odmah. 092 269 8477.

Vrtlarske i slične radovevršim. 091 937 4727.

RAZNOIzgubljena je daska odgepeka na području odTommya u Lapadu doDoma zdravlja. Pošteninalaznik neka se javi na

ULICAMA MOGA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA:

T:020 358 980, T/F:020 311 992 tele5marketing@gmail.com

broj 098 162 4155

Kupujem dijelove za stare Volkswagenkombije. Ponude na broj: 097 670 7137

Kupujem stare kamene podneploce,stare skaline i sve stare kamenestvari koji bi mogle biti zanimljive. Po-nude na broj: 097 670 7137

Prodaje se peć „Gorenje“ za centralnogrijanje, kuhanje i pečenje, dva sobnaradijatora i jedan za kupaonu, cirkular-nu pumpu ľ cola, ekspanzionu posudu50 l., kompletnu zapornu armaturu zapeă i radijator. 6500 kn. 098 595 051

POMOĆ I NJEGAObiteljska žena srednjih godina radobi čuvala djecu ili stariju pokretnu oso-bu na području Konavala i Župe. 091910 4864

OSOBNI ODNOSI 18+Muškarac 51 god, rado bii upoznaodamu za društvo, prijateljstvo, sex, za-bavu i ostalo. 091 793 8938.

42 GlasGrada - 659 - petak 3.11. 2017.

Piše: Goran Pikunić

TRŽIŠTE NEKRETNINA

Kako će starenje stanovništva promijeniti ulaganja u nekretnine?Kako će starenje stanovništva promijeniti ulaganja u nekretnine?Kako će starenje stanovništva promijeniti ulaganja u nekretnine?Kako će starenje stanovništva promijeniti ulaganja u nekretnine?Kako će starenje stanovništva promijeniti ulaganja u nekretnine?Trendove u nekretninskome poslovanju vezane uz starenje stanovništva potrebno je uzeti uobzir i u hrvatskim prilikama, te je bitno istaknuti kako i prosječan hrvatski građanin, neovisno opromjenama koje se događaju u mirovinskome sustavu, može neposredno utjecati na svojživotni standard kroz proces kupoprodaje nekretninaStarenje globalnogstanovništva utjecatće na promjene inves-ticijske klime na glo-balnom tržištu nekret-nina tijekom narednog

desetljeća jer sve veći broj osiguravajućihi mirovinskih fondova revidira svoje strate-gije skrbi o novim generacijama umirov-ljenika. Do 2050. bit će više ljudi starijihod 55 godina od cjelokupne populacijesvijeta 1950. i trebat će im stalni prihodikako bi imali financijsku sigurnost tijekomgodina umirovljenja.“U tom smislu nekretnine igraju ključnuulogu; jer pružaju upravo vrstu investicijekoju mirovinski sustavi traže: niži rizik, višepredvidljivih tokova prihoda koji im omo-gućuju usklađivanje svojih obveza “, tvr-di David Green-Morgan, voditeljistraživanja Global Capital Marketsa u tvrt-ci za upravljanje investicijama Jones LangLaSalle. Istraživanje JLL-a predviđa da ćekoličina transakcija nekretnina preći mili-jardu dolara do 2020., sa 700 milijardidolara u 2015. godini, uglavnom zboginstitucionalnih ulagača koji će izdvajativeći kapital u ovom sektoru. Oni tre-nutačno čine 20 posto tržišta, ali Green-Morgan ističe kako se očekuje “da će seto značajno povećati u budućnostiobzirom kako oni i posluju sa sve većim ivećim investicijskim ulozima.”

Budući da se sve više investitora skupljau sektor kako bi diversificirali svoje port-felje, zaštitili se od inflacije, smanjili rizik ipronašli sigurne tokove prihoda, morat ćese tražiti nove mogućnosti. Azijski kupci,njihovi mirovinski fondovi i osiguravajućadruštava, već su postali glavna snaga izarasta vrijednosti nekretnina u SAD-u i Eu-ropi. Nekretnine će također postati glo-

balizirane, predviđa se kako će do2020. više od 50 posto svih ula-ganja u nekretnine biti od straneinozemnih kupaca - što bi iznosilo500 milijardi dolara godišnje.Ulagači također šire svoju mrežuzbog nedostatka investicijskihmogućnosti koje se pojavljuju natržištu. “Predviđamo da će se unedostatku značajnog povećanjainvesticijskih mogućnosti kapitalkretati u mnogo različitih smjero-va kako bi se postigla željena per-spektiva investiranja u nekretnine,uključujući zajedničke pothvate, partnerst-va, spajanja i akvizicije, te kretanje u alter-nativnim sektorima kao što su zdravstvo,umirovljenički smještaj i sve više, stambenezgrade”, dodaje Green-Morgan.Kombinacija smanjenja radne snage i pov-ećanja broja ljudi koji žive duže poznata ječinjenica većini vlada. Primjerice, europskimirovinski fondovi imaju veće odljeve od pril-jeva na neto osnovi pa je planiranje unapr-ijed za stariji svijet jedina realna opcija svihvlada. Australija, Kanada, Novi Zeland,Malezija i većina azijskih zemalja priprema-ju vladine programe za investiranje dopri-nosa u ime svoje starije populacije. Vijetnami Indonezija provode promjene u njihovimtrenutačno neadekvatnim mirovinskim sus-tavima, dok su Singapurska banka DBS iManulife nedavno najavili 15-ogodišnji re-

gionalni distribucijski program koji će trgo-vati osiguravajućim paketima skrojenim zapotrebe stanovništva srednje klase, a kojisu srednje životne dobi.Doista, Azija je dom polovici od 10 najbržestarećih zemalja u narednih pet godina, aJužna Koreja, Singapur i Hong Kong poseb-no su pogođeni. “Kako se radna dobstanovništva smanjuje u narednim godina-

ma, globalna ulaganja u štednju će porasti”,kaže Green-Morgan. “To je osobito vidljivou Kini, gdje je pad radne snage zrcalni odrazstanja i u zapadnoj Europi, SjedinjenimDržavama, Kanadi, Japanu i Australiji.”Imajući to u vidu, sustavi osiguranja i mirovin-ski fondovi u toj regiji trebali bi uložiti do 300milijardi dolara u globalna tržišta nekretninado 2020. kako bi pomogli ispuniti svojebuduće obveze. “U većini azijskih zemaljasredstva mirovinskih fondova kao postotakBDP-a ostaju ispod globalnog prosjeka”,kaže Green-Morgan. “Gledajući naprijed, vid-jet ćemo povećanje izdvajanja regionalnihmirovinskih fondova za nekretnine kao rezu-ltat starenja stanovništva, mirovinske reformei razvoja tržišta kapitala.” Iako je to samojedan od procesa koji proizlazi iz neposrednedemografske promjene, kako u razvijenimtako i u zemljama u razvoju, ključno je da senjime ispravno upravlja. “Više će nas poći umirovinu nego u bilo kojem trenutku u pov-ijesti. To ima ogromne implikacije za planiran-je, ulaganje i izvršavanje naših mirovinskihplanova, pa je zbog toga investiranje unekretnine sve važnije za institucionalne ul-agače “, zaključuje Green-Morgan.Spomenute trendove u nekretninskomeposlovanju vezane uz starenje stanovništvapotrebno je uzeti u obzir i u hrvatskim prilika-ma, međutim bitno je istaknuti kako iprosječan hrvatski građanin, neovisno opromjenama koje se događaju u mirovinsko-me sustavu, može neposredno utjecati nasvoj životni standard kroz proces kupoproda-je nekretnina. U životnome ciklusu određeneobitelji ili pojedinca mijenjaju se želje i po-trebe po pitanju stanovanja. Primjeri iz prakseu nekim od najrazvijenijih zemalja pokazujukako se građani starije dobi nerijetko odluču-ju prodati svoje kuće ili stanove kako bi kupilimanje nekretnine budući da su im djecaodrasla te smatraju neisplativim i neprak-tičnim živjeti u nekretninama koje ne odgo-varaju njihovim promijenjenim životnim okol-nostima. Prodajom većega i kupnjom man-jega stana pojedinac može ostvariti prihodte tako povećati kućni budžet, a kvalitetnimupravljanjem novom, manjom nekretninommože smanjiti troškove njezina održavanjau svojim umirovljeničkim danima.

43GlasGrada - 659 - petak 3. 11. 2017.

PRIPOVIJES NA DUBROVAČKU

Piše: MarijaĐanović

Meštar od skuleMeštar od skuleMeštar od skuleMeštar od skuleMeštar od skuleUbrzo njegova žena uzme ususpet njihovo druženje inapravi skando. „Menepjantat ovako, bjestijo jedna,jebeni jarče, ko da nisi svepameti“Bio je on graćckimeštar od pučkeskule. Živio je uGarištu sa ženomotočkom i peterodjece. Zvali su gagospar furestijerjer je došo u Grads Fjume. U kvarture do sedamkrenuo bi svakojutro s librima podrukom u skulu. Svratio u crkvu sv.Spasa, izmolio korunicu, ispokojduši. Kad bi prolazio Placom mla-dice ljepavice bi izašle na funjestrei ljublježivo ga pozdravljale. Nare-pozano bi kimnuo glavom i svratiou oštariju na kavu. Držo je u pametida se ne smije nikome zamjerit paje na prješu pošo u skulu. Brzo jesteko reputacijon dobra meštra. Re-spetali su ga i stari i mladi.Dogodi se jednom da u skulu dođesumeštrica s Lopuda prelijepamladica koja se ufala ođe postatprava meštrinja. Zamađijan njenimuresom i libertom onako uljudanbrzo joj ugodi.. Ubrzo njegova ženauzme u suspet njihovo druženje inapravi skando. „Mene pjantat ova-ko, bjestijo jedna, jebeni jarče, koda nisi sve pameti.“ Ramazinomzatvori vrata i ne primi ga u kuću.Nju nazove razbludnicom i ocrni jepred čeljadi. „Kurbo jedna!“ S prje-šom ljepavica napusti Grad i poso ipođe na imanje svoga parenta. Kadse rekuperala otputuje daleče uPulju na proštenje. Što je bilo smeštrom?Ko ima djecu ne može imat mira.Mati hi išteti, pita hi manomnebeskom i blagosiva vodomkrštenom. Meštar klekne pred ženui djecu da ga prime u kuću. „Akomisliš sa mnom živjet, čini što jahoću, ako ne, sretan ti širok i dugput.“ „Volim s tobom ubog živjetneg bogat s onom mladicom“, kleose meštar. „Jao, meni!“ „Koje slat-ke riječi, koje obećance si joj do,grom te ne ubio.“ „Ulazi ,nevjerniče,u kuću da nam se oni izgospockijeh kuća ne rugaju.“ „Ah,Gospodine Bože, pomozi mi da ovugnusnoću što prije zaboravim“.„Svakome je dano kad zgriješipokajat se, ženo.“ „Muči brižan, na-mučio se zavazda.“ „Svoje grijehepurgat ćeš u purgatoriju.“ Za rijetistinu sve se dobro svrši. U odri suse brzo akordali.

NOVO U DUBROVNIKU

Avanturistička igra inspirirana Dubrovačkom RepublikomAvanturistička igra inspirirana Dubrovačkom RepublikomAvanturistička igra inspirirana Dubrovačkom RepublikomAvanturistička igra inspirirana Dubrovačkom RepublikomAvanturistička igra inspirirana Dubrovačkom RepublikomU godinu i pol dana od otvorenja Dubrovnik escape room je primio više od 3000gostiju iz cijelog svijeta, te dobio preko 400 odličnih recenzija, što ga je dovelo naprvo mjesto zabavnih aktivnosti u Dubrovniku na Tripadvisoru

Prošle godine, Dubrovnik EscapeRoom je doveo novi koncept za-bave u Dubrovnik zvan ‘escaperoom’- avanturističku igru koja jepoharala svijet a polako osvaja iHrvatsku. Escape room je interak-tivna igra koja uključuje raznemozgalice i zagonetke, a za uspjehmisije najbitniji je, timski rad. Igraje uzbudljiva, jer cijelo vrijeme dokste u sobi otkucava 60 minuta, ko-liko imate na raspolaganju za rje-šavanje i bijeg iz sobe.Najnoviji pothvat mladog tima koji se odvažiona smišljanje ovog izazova je zabavno-eduka-tivna soba u potpunosti inspirirana poviješćuDubrovnika.‘Volimo Dubrovnik i fascinirani smo bogatompoviješću ovog kraja, te smo to željeli prenijetii kroz našu igru. U proteklih par mjeseci, jakopuno smo naučili o nevjerojatnoj povijesti male,ali veoma spretne i bogate Dubrovačke Repub-like. Uzeli smo knjige u ruke, odabrali najzan-imljivije dijelove, i od toga napravili zagonetke,stopljene u 60-minutnu avanturu potrage zaTajnim blagom Dubrovnika. Želimo ljude naučitio Dubrovačkoj baštini na jedan zabavan i ino-vativan način - kaže Diana Marlais, mladapoduzetnica koja je odlučila napustiti korpora-tivnu karijeru kako bi se u potpunosti posvetilaovom projektu sa svojim dečkom.Cijelo iskustvo se odvija u sobi uređenoj u stilukneževa dvora, i prati priču blaga koje je zatrpa-no pod ruševinama grada u velikom potresu1667. Iako se mislilo da je blago zauvijek izgubl-jeno, tajno društvo uspjelo ga je spasiti a posje-titelji ove avanturističke igre tragaju za njim. ‘Cijeli proces kreiranja sobe je bio jako zaba-van - od istraživanja, smišljanja koncepta, krei-ranja unikatnih zagonetki pa sve do sameizgradnje sobe. Budući da je ovo nešto novo ineobično na tržištu, imali smo poteškoća upronalaženju majstora koji će nam napravitipojedine predmete. Većinu stvari smo na kra-ju morali napraviti sami. U cijelu priču uključiose i Dianin otac, kojeg je zaintrigirao projekt, tenam je pomogao napraviti zapravo sve elek-trične i mehaničke dijelove sobe. Pristupili smoi lokalnim umjetnicima kako bi kreirali starin-ske predmete u skladu sa temom sobe: zlatne

ruke Miše Milovčevića, jedinog dubrovačkogumjetničkog ljevača željeza, napravile su namdubrovački grb, dukate, maskeron, DubravkoJakovljević je oslikao starinski globus i naprav-io nam stare karte dubrovačke republike, Kristi-jan Grbin sa svojim CNC strojem je napravio3D mapu starog grada’ - kaže Bogdan, koji jenapustio svoj posao u marketingu kako bi sepreselio u Dubrovnik prije 3 godine.U godinu i pol dana od otvorenja Dubrovnikescape room je primio više od 3000 gostiju izcijelog svijeta, te dobio preko 400 odličnih re-cenzija, što ga je dovelo na prvo mjesto za-bavnih aktivnosti u Dubrovniku na Tripadviso-ru. Od poznatih ljudi posjetili su ih Dj R3hab,Soha Ali Khan i njen muž Kunal Kemu (bolly-wodske zvijezde), Ante Tomić (profesionalnikošarkaš za FC Barcelonu), Yu Tsai (slavnimodni fotograf).’Pružamo jedinstven doživljaj za svakoga,lokalce i turiste, budući se naše igre mogu igra-ti i na engleskom i na hrvatskom jeziku. Bilo daputujete sa obitelji ili prijateljima, ili se samo želitezabaviti ili proslaviti nešto na poseban način,ovo iskustvo prikladno je skoro pa za svakupriliku. Čak smo imali jedan par koji se zaručiou našoj sobi, pa smo sakrili prsten u zadnjuškrinju kao dio iznenađenja’ - kaže Diana.’Escape room je usto savršena teambuildingaktivnost, budući se fokusira na komunikaciju,percepciju i ponajviše timski rad’ - dodajeBogdan.Dubrovnik escape room se nalazi u Hladnici,na adresi Josipa Kosora 22, te je otvoren svakidan od 10 ujutro do 10 navečer tokom čitavegodine. Za više informacija i rezervacije posje-tite www.dubrovnikescaperoom.com ili nazovite+385976442145.

IZBORNA SKUPŠTINA HRVATSKOGA KULTURNOG DRUŠTVANAPREDAK - DUBROVNIK

Za predsjednika izabran Marin IvanovićZa predsjednika izabran Marin IvanovićZa predsjednika izabran Marin IvanovićZa predsjednika izabran Marin IvanovićZa predsjednika izabran Marin IvanovićMarin Ivanović, povjesničar umjetnosti, kustos i sveučilišni nastavnik kojiod prosinca 2016. godine obnaša dužnost ravnatelja Umjetničke galerijeDubrovnik, novi je predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva Napredak -Dubrovnik. Ivanović je izabran na Izbornoj skupštini koja se održala 26.listopada. Za dopredsjednika je izabran mr.sc. Ivan Prce, a za tajnicuMarijeta Radić. Za članove Upravnog odbora izabrani su: doc. dr. sc.Katija Bakija, Davor Jančić, dr. sc. don Stanko Lasić, doc. dr. sc. MarinkoMarić, Nikša Matić, Milan Perić, mr. sc. Marko Potrebica i Sanja Putica.Za članove Nadzornog odbora izabrani su: dr. sc. Matko Bupić, KrešimirMarković i Ivan Viđen. Mandat novoizabranima traje od 2017. do 2019.

44 GlasGrada - 659 - petak 3.11. 2017.

FELJTON BROJ 203

Fitness / Bazen / SaunaParna kupelj / Power Plate

Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389

Dubrovačke plaže - nekad (9)Dubrovačke plaže - nekad (9)Dubrovačke plaže - nekad (9)Dubrovačke plaže - nekad (9)Dubrovačke plaže - nekad (9)

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik-turistinfo.com

UvodPlaže su nekad, a i danas, bile jedan od glavnih motivazašto turisti odlaze u neko turističko mjesto. A gdjenajbolje koristiti „sunce i more“ ako ne na plaži.

Dakle, lijepe i dobro uređene plaže jedan su od važnihuvjeta svake turističke ponude i davno prije a i danas, aDubrovnik i Dubrovačka rivijera imaju ih bezbroj. Ra-zlozi zašto su naše plaže poznate po čitavom svijetu sutoplo i kristalno čisto more pa se onda opravdava onaj

često korišteni slogan: „Hrvatska, Mediteran kakav je nekad bio“. Jest dase ponekad dogodi da nam plaže nisu za kupanje iz bilokakvih razloga ipak možemo reći da su čiste.Dubrovčani su se odavno brinuli kako bi im plaže bile ure-dne i ugodne za kupanje pa o tome govore brojni zapisi oaktivnostima raznih udruga (posebno turističkih) oko izgrad-nje novih ili uređenja starih plaža.Mnoge slike u ovom feljtonu upravo govore o tome kakvesu nam plaže nekad izgledale.U slijedećem dijelu ovog feljtona spomenut ću jednu zan-imljivu ideju iz 1908. g. o izgradnji jednog hotela u sv. Jak-ovu. Da je do nje došlo pitanje je da li bi kasnije došlo doizgradnje hotela „Villa Dubrovnik“ i „Belvedere“ a zasig-urno je da bi prostor ispod tog novog hotela od „Vile Du-brovnik“, današnje plaže u sv. Jakovu pa sve do hotela„Belvedere“ bio u službi tog hotela. Sreća da do tog nijedošlo.O mogućnostima izgradnja hotela u Sv. Jakovu 1908. g.Vrlo značajnu ulogu u razvoju dubrovačkog turizma imalisu, bez dvojbe, smještajni kapaciteti. Premda su u Dubrovni-ku i prije „Imperiala“ postojali objekti za smještaj gostiju,„Grand hotel Imperial“ posebno je značajan jer je učinio

Hotel „Villa Dubrovnik“ izgrađena je poslije Drugog svjetskog rata kao vila Izvršnog Vijeća Republike Hr-vatske pa je zbog skupog održavanja prodana krajem šezdesetih godina prošlog st. Hotelskom poduzećuDubrovnik koje je u to vrijeme imala u svom sastavu slijedeće hotele: stari „Belveder“, „Argentinu“, „Excelsi-or“, Imperial“ i Gradsku kafanu.

Predio sv. Jakova u vrijeme kad se razmišljalo o gradnji hotela na tom mjestu 1908.g. (sliku dobio ljubaznošću Vulka Hajdića)

prekretnicu u turističkom i uopće gospodarskom životu Gra-da, pridonijevši svojom veličinom, načinom usluživanja ikomforom. Poslije njega izgrađeno je nekoliko hotela doPrvog svjetskog rata, ali ne tako komfornih kao hotel „Im-perial“.Zanimljiva je bila ponuda Sindikata za gradnju i vođenjehotela i lječilišta u Dalmaciji o izgradnji jednog hotela u sv.Jakovu. Naime, taj se sindikat sredinom 1908. obratio du-brovačkoj općini, moleći je »da mu se prepusti općinskiposjed u Sv. Jakobu« za cijenu od 40000 kruna ili da muse navedeni posjed »dade u zakup za vrijeme od 99 god-ina« s pravom da na njemu može porušiti postojeće »starezgrade« i to za godišnju zakupninu od 1000 kruna.Sindikat se uz to obavezao »da će put od Sv. Jakoba zasvoje troškove proširiti na 4,5 do 5 metara, te da će općin-

sku konduturu do Sv. Jakova produlji-ti«. Raspravljajući o tom podnesku,Općinsko je vijeće na svojoj sjednici 12.VII 1908. zaključilo: da Općina du-brovačka daje tom sindikatu »za 99 go-dina« u najam »manastir i cijeli svojposjed u Sv. Jakobu za gradnju hotela«s tim »da se hotel ima zvati Hotel SvetiJakob, da najamnina iznosi 100 krunagodišnje, da nakon isteka najmovnogroka cijeli unajmljeni posjed u Sv. Jak-ovu, zajedno »sa svim građevnim i os-talim pripadnostima, ništa ne isključeno,ima doći u bezograničeni posjedOpćine«, te da Općina preuzimadužnost »da dovede vodu u Sv. Jakob«.Međutim, između njih nije došlo dokonačnog utanačenja ugovora, jersindikat nije uspio prikupiti potrebna fi-nancijska sredstva za naumljeni poth-vat. (Ivo Perić)Još jedanput da spomenem: da je doš-lo do izgradnje ovog hotela u sv. Jako-vu sigurno se onda ne bi gradili hoteli„Villa Dubrovnik“ i „Belveder“ a plažuispod hotela bi koristio taj hotel.

45GlasGrada - 659 - petak 3. 11. 2017.

LIBERTAS SVEUČILIŠTE

Studenti treće godine Hotelskog turističkog menadžmenta na terenskoj nastaviStudenti treće godine Hotelskog turističkog menadžmenta na terenskoj nastaviStudenti treće godine Hotelskog turističkog menadžmenta na terenskoj nastaviStudenti treće godine Hotelskog turističkog menadžmenta na terenskoj nastaviStudenti treće godine Hotelskog turističkog menadžmenta na terenskoj nastaviNajveća snaga Libertasa jesu vrhunski profesori koji posjeduju izvanredno akademsko i profesionalno iskustvo

DURA

Radionica “Digitalni marketing”Radionica “Digitalni marketing”Radionica “Digitalni marketing”Radionica “Digitalni marketing”Radionica “Digitalni marketing”Razvojna agencija Grada Dubrovnika DURA u okviru Startup akademije organiziraradionicu “Digitalni marketing” koja će polaznicima približiti najnovija saznanja u po-dručju internet marketinga na razumljiv, upotrebljiv i zabavan način. Radionica će seodržati u subotu, 4. studenog u prostorijama DURA-e (Branitelja Dubrovnika 15), spočetkom u 10 sati. Trajanje radionice je osam sati. Program radionice je koncipirantako da se radi na upoznavanju načina rada digitalnog marketing uz teoretske zadat-ke i praktične primjere, s tim da bi naglasak bio na praktičnim primjerima.

Studenti treće godine, u pratnji MilanaPerića u sklopu predmeta, Menadžmentturističke destinacije proveli su dan na ter-enskoj nastavi. Ovoga puta profesor Perićstudente je proveo kroz kulturne i gospo-darske objekte i uz pomoć službenih vodičaupoznao ih sa materijalnom i nematerijaln-om baštinom Hercegovine. Studenti suimali prigodu upoznati kako funkcioniraposlovanje Grand Hotela u Neumu. Zatimsu posjetili drevni grad Počitelj i upoznalise sa njegovim znamenitostima.Potom, su se zaputili u Mostar gdje su uzpratnju stručnog vodiča imali priliku čuti sveo povijesti Mostara ali čuti ponešto i o aktu-alnim atraktivnim događanjima i pon-udama. Svoje putovanje su završili u Međugorju,kušavši međunarodno nagrađena vina Vi-narije Andrija.Inače, Libertas je međunarodno sveučilištenajstarije privatno sveučilište u Hrvatskoj.Sveučilište se razvilo iz Visoke poslovneškole Libertas u Zagrebu i DIU Libertasmeđunarodnog sveučilišta u Zagrebu iDubrovniku kao dvaju visokih učilišta kojasu tijekom 2016. godine prerasla u sadaš-nju sveučilišnu instituciju. Libertas međun-arodno sveučilište danas se sastoji od četi-ri fakulteta i Poslovne škole.Nastava na Libertas međunarodnomsveučilištu izvodi se u Zagrebu, Dubrovni-ku i Kutini, s tim da se nastava u Dubrovni-ku izvodi na engleskom, a na ostalim lokaci-jama na hrvatskom jeziku.Redovnim i izvanrednim studentima pružase mogućnost izbora između 7 preddiplom-skih , 4 diplomska, 1 poslijediplomskogspecijalističkog i 2 doktorska studija. Na Lib-ertasu dakle, postoji mogućnost studiranja

od preddiplomske do doktorske razineobrazovanja što ne nudi niti jedna drugaprivatna visokoškolska institucija u Hr-vatskoj. Tu su mogućnost do sada iskoris-tile tisuće studenata iz Hrvatske i 30 državasa svih kontinenata.Na Libertasu se nastava provodi u malimgrupama i znanje se usvaja kroz aktivni pris-tup aktualnim relevantnim temama. Studen-ti su ravnopravni sudionici u procesu obra-zovanja, a ne pasivni promatrači koji repro-duciraju tuđa znanja i spoznaje. Naglasakje na timskom radu, ali u isto vrijeme poseb-

na pažnja posvećuje se individualnom pris-tupu svakom studentu, njegovim intelektu-alnim potrebama i afinitetima.Najveća snaga Libertasa jesu vrhunski pro-fesori koji posjeduju izvanredno akadems-ko i profesionalno iskustvo.Mnogi od bivših Libertasovih studenata većse nalaze na značajnim mjestima u biznisu,diplomaciji, bankarstvu, politici, sportskommenadžmentu, turizmu i drugdje u Hr-vatskoj i inozemstvu. Od više tisuća do sadadiplomiranih studenata, njih 94% zaposlilose i grade uspješne poslovne karijere.

GLASOVANJE UŠLO U ZAVRŠNICU

Nagrade AmbasadorNagrade AmbasadorNagrade AmbasadorNagrade AmbasadorNagrade AmbasadorGlasovanje za ovogodišnje dobitnike nagradeAmbasador ušlo je u završnicu. Nagrada se dod-jeljuje za radove i projekte nastale u proteklih 12mjeseci, a ove godine prijavljeno je više od 180aktera i projekata. Od 17. listopada do 8. stude-noga publika će online glasanjem odabrati pob-jednika u 29 kategorija, a za njih devet će od-lučivati stručni žiri, ove godine u sastavu: PetarDundov, Damir Ludvig, Ivan Mastermix, HarisČustović i Seraphim Codex. Sama dodjelaodržat će se u Zagrebu 21. studenog nakon čegaće se 25. studenog proslaviti velikim Ambasa-dor Winners partijem u klubu Boogaloo. Ove go-dine u Dubrovačko neretvanskoj županiji nomin-irani su sljedeći akteri:Revelin, Dubrovnik - NAJBOLJI VELIKI KLUBAdriatic Perception Fest, ušće Neretve - NA-JBOLJI FESTIVAL DOMAĆEG PROMOTORAWTF Dubrovnik - NAJBOLJI KLUPSKI FESTI-VALDANCElectric Residency - NAJBOLJA KLUPS-KA VEČERTorres - NAJBOLJI TECH-HOUSE DJ.

Gloria Mage

MJESEC ČITANJA NA BATALI

Pet četvrtaka u studenom uz europske bajke,Pet četvrtaka u studenom uz europske bajke,Pet četvrtaka u studenom uz europske bajke,Pet četvrtaka u studenom uz europske bajke,Pet četvrtaka u studenom uz europske bajke,basne i pričebasne i pričebasne i pričebasne i pričebasne i pričeU okviru aktivnosti svoga informacijskog centra Europe Direct Dubrovnik, Europski domDubrovnik tijekom studenoga organizira čitanje bajki, basni i priča iz više europskih država.U četvrtak 2. studenog započinje „Mjesec čitanja“ u prostoru Europskog doma Dubrovnik(Nikole Tesle 9 / Batala). Čitat će se pet četvrtaka: 2.11., 9.11., 16.11., 23.11. i 30.11., i toizmeđu 17:30 i 19 sati. Svoje sudjelovanje u čitanju potvrdile su dubrovačke novinarke iurednice Silva Capurso, Nila Miličić Vukosavić, Lorita Vierda i Ines Vlašić, a pridružiti imse mogu svi koji žele promicati čitanje kao preduvjet za obrazovanje i bolje životne prilike.Uz djecu predškolske dobi i učenike prvih i drugih razreda osnovne škole, ciljna skupinaove aktivnosti su i roditelji. Nakon čitanja svake bajke, basne ili priče održat će se kratkadiskusija o pročitanom, a djeca će svoje dojmove moći izraziti i kroz crteže. Prijave naedic@edd.hr ili putem inboxa FB stranice Europe Direct Dubrovnik.

46 GlasGrada - 659 - petak 3.11. 2017.

PLESNI STUDIO 3V

Tri zlata i srebroTri zlata i srebroTri zlata i srebroTri zlata i srebroTri zlata i srebro12 juniorki plesnog studija 3viz Dubrovnika, ovog vikenda,19.10 - 23.10. natjecalo se naplesnom natjecanju „WORLDDANCE CHAMPIONSHIP“ uRimu. Kao i prošle godine, 3vplesači postigli su vrhunske re-zultate. Juniorke su se natje-cale u 3 različite kategorije teosvojili 3 prva mjesta u streetdanceu, modernu i contempo-raryu, te drugo mjesto uOpenu. Svojim nastupom izbo-rili su sudjelovanje na Galavečeri gdje su zaplesali najbol-ji plesni klubovi bez obzira naplesni stil. Ovim natjecanjem Plesni studio 3v još je jednom potvrdio svoj talent na hrvatskoj kao i na svjetskoj plesnoj sceni. Zahval-jujemo Turističkoj zajednici, Mirikom d.o.o., Empora d.o.o., Esculap-Teo d.o.o., Pemo, Stolarija Samardžija, Mama mia,Lučka upravaDubrovnik, Pizza shop, Adriatic explore d.o.o, Odvjetnica Marina Maslek, Krešić Properties, Entasis d.o.o., Vina Miličić, Gradskakavana d.o.o., Mlaco d.o.o, Irish pub Gaffe,. Na svim donacijama, koje su nam omogučile sudjelovanje i predstavljanje Dubrovnika unajboljem svjetlu Rimu i ostatku svijeta na World dance championshipu. Viktorija Miletić

PLESNO REKREATIVNA UDRUGAFORTUNA DUBROVNIK

Zumbajte sZumbajte sZumbajte sZumbajte sZumbajte snajboljimanajboljimanajboljimanajboljimanajboljimaInternacionalna Zumba fitnesstrenerica Miss Lorett Batesstiže u DubrovnikPrvi vikend mjeseca studenog rezervi-rajte za ples jer plesno rekreativnaudruga „Fortuna“ organizira velikimeđunarodni event - ZUMBA® fit-ness Master Class Dubrovnik - nakojemu će ugostiti, po prvi put u Hr-vatskoj, veliku internacionalnuzvijezdu iz SAD-a, Miss Lorettu Bates,jednu od najvećih i najpoznatijihZUMBA® fitness prezenterica u svi-jetu.ZUMBA® fitness Master Class održatće se 4. listopada u Hotelu Libertas-Rixos Dubrovnik, u velikoj dvoraniMistral, od 17:00 do 20:00 sati.Prije glavnog događaja, s Miss Lor-ettom Bates i ostalim zaljubljenicimau ZUMBA® fitness, zaplesat će i na-jmlađi (ZUMBA® Kids iz Osnovneškole I.Gundulića, Gruž ) starija imlađa grupa, ali i korisnici domovaza starije i nemoćne s područja Du-brovnika koji treću godinu za redomvježbaju ZUMBA® Gold program.Tijekom trajanja ZUMBA® fitnessMaster Class Dubrovnik očekuje seoko 500 sudionika od kojih je oko 100licenciranih ZUMBA® fitness instruk-tora. Dio sredstava prikupljenih odprodaje karata donirat će se UdruziDva skalina Dubrovnik .Ističemo kako je broj sudionika og-raničen, a karte će se moći kupiti naulazu. ZUMBA® fitness namijenjen jesvima bez obzira na starosnudob,spol i znanje plesa,stoga nam sepridružite i zumbajte s najboljima uhumanitarne svrhe.

DEŠA

Pod budnim okom volonteraPod budnim okom volonteraPod budnim okom volonteraPod budnim okom volonteraPod budnim okom volonteraDEŠA – Dubrovnik provodi projekt „Pod budnimokom volontera“ u okviru EU poziva Podrška orga-nizatorima volontiranja za unaprjeđenjemenadžmenta volontera i provedbu volonterskihprograma, financiranog od strane Ureda za udrugeRH i Nacionalne zaklada za razvoj civilnog društva.Partneri u provedbi su udruga Bonsai, Udruga CR-OGIS, Udruga Lovci na oluje, OŠ Antuna MasleOrašac i OŠ Župa Dubrovačka.„Mislim da sam vidio volontera“, „Mislim, dakle re-cikliram“, „Volonterstvom do izgradnje društvenogkapitala“, „Klima, ti i ja“ samo su neke od radionicai interaktivnih predavanja koje smo proveli od počet-ka školske godine sa djecom u Župi i Orašcu. Uznašu pomoć stariji osnovnoškolci su izradilirazredne panoe „Kako pomoći Zemlji da se sku-lira“ , društvenu igru „Klima, ti i ja“ te su izradom

panoa pokazali stečeno znanje, dok smoza mlađe osnovnoškolce organiziralikreativne radionice „Upcikliranje plastike“na kojima su od plastičnih boca izrađivalirakete, kasice prasice, nakit i kućice zaptice.Radionice će se provoditi kontinuirano satemama vezanim za očuvanje okoliša,odgovorno gospodarenje otpadom,ublažavanje i prilagodba klimatskimpromjenama, zaštita baštine te radionicekroz koje se djeca upoznaju sa primjeri-ma volonterskih akcija koje su provelimladi ljudi njihove dobne skupine čimeih potičemo na osmišljavanje vlastitih vo-lonterskih akcija. U projektu sudjeluje pre-ko 400 djece u obje škole, očekuje nasjoš mnoštvo zanimljivih kreativnih radion-ica kako za djecu tako i za roditelje. Pro-jekt traje do 31.svibnja 2018.

INFORMATIČKI KLUB FUTURA

Besplatne radioniceBesplatne radioniceBesplatne radioniceBesplatne radioniceBesplatne radioniceInformatički klub Futura ubrzo krećes dva nova ciklusa besplatnih radion-ica programiranja: Liga programiran-ja u Pythonu i Uvod u web pro-gramiranje. Četvrta Liga programiran-ja u Pythonu za osnovne škole će seodržavati svaku drugu subotu počevšiod 4.11. u vremenu od 9 do 12 sati uKampusu Sveučilišta u Dubrovniku,Branitelja Dubrovnika 41, učionica164. Za Ligu programiranja trebate seprijaviti kod svog nastavnika / nas-tavnice Informatike u školi ili na našue-mail adresu: futura.dubrovnik@

U CAVTATU

Dokumentarni film „Fenomen Bruno Groening“Dokumentarni film „Fenomen Bruno Groening“Dokumentarni film „Fenomen Bruno Groening“Dokumentarni film „Fenomen Bruno Groening“Dokumentarni film „Fenomen Bruno Groening“Dokumentarno igrani film „Fenomen Bruno Groening“ prikazat će se u Cavtatu 11.studenoga(subota) u 12 sati. Adresa: Mjesni odbor, Trumbićev put 23. Informativno predavanje na temu:Pomoć i iscjeljenje duhovnim putem po učenju Bruna Groeninga održat će se 12.studenoga(nedjelja) u 17 sati na istoj adresi. Ulazak na oba događanja je besplatan a pozvani su svizainteresirani.

gmail.com. Radionice Uvod u web programiranje ćese održavati svaki drugi četvrtak počevši od 2.11. uvremenu od 17 do 19:30 u dvorani B01 na Sveučilištuu Dubrovniku (Ćira Carića 4). Radionice su namijen-jene srednjoškolcima, studentima i građanima. Na ra-dionice Uvod u web programiranje se možete prijavitiispunjavanjem sljedećeg obrasca: www.futura.com.hr/prijava-web. Broj mjesta na radionicama je ograničen,pa će prednost za sudjelovanje na radionicama imationi koji se pravovremeno prijave. Uvjet za pohađanjeradionica je da polaznici imaju predznanje iz osnovaprogramiranja (u bilo kojem programskom jeziku).Informatički klub Futura oba ciklusa radionica organiz-ira u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku, a uz pot-poru Grada Dubrovnika i Zajednice tehničke kultureDubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovni-ka.

47GlasGrada - 659 - petak 3. 11. 2017.

Priredio: Nikša Violić

BAŠTINA OREBIĆA

Ladanjski objektiLadanjski objektiLadanjski objektiLadanjski objektiLadanjski objektiU starom dijelu Orebića u bliziniobale, nalazi se ladanjski kompleksobitelji Fisković sa ladanjskomkućom - jednokatnicom, prostranimi lijepo njegovanim vrtom koji obiluješetnicama, mnoštvom drveća ibujnog zelenila. U sklopu ovog ljet-nikovca nalazila se i mlinica od kojesu još sačuvani neki kameni dijelovi i danas služe kaoukras vrta.U samom naselju i njegovoj bližoj okolici svoje posjedei ladanjsko - gospodarske kuće posjedovale su obitel-ji: Bunić, Palmotić, Pucić, Bobaljević, Gradić, Resti,Sorkočević, Bučić. U zaseoku Podvlaštica, poviše Ore-bića, nalazi se Gučetićev ladanjsko-gospodarskozdanje iz 16. st. kuća je jednokatnica manjih dimenzi-ja i o njoj se brine današnji vlasnik. Fasada je ožbukanai obojena. Iznad ulaznih vrata je kameni grb obiteljiGučetića. Najvjerojatnije su Gučetići na ovom predje-lu Pelješca imali veći zemljišni posjed s vinogradima imaslinicima.Svi ostali ljetnikovci i ladanjska zdanja koji se navodeu arhivskim dokumentima u Orebiću, tijekom vreme-na izgubio im se trag. U Staroj Trstenici, ( dosta kas-nije dolazi naziv Orebić), na ulazu u današnji Orebić,zida se 1554. god. ljetnikovac Toma Stjepovića, a1452.god. ladanjska kuća Antuna Pucića., no ni onidanas više nisu sačuvani. Pokro Beneša posjedo-vao je u 15.st. ladanjske kuće i zemljišne posjede uVignju i u Trstenici.U Kućištu se nalazi ladanjsko zdanje Lazarevića,građeno u baroknom stilu. U Stankovićima, nedalekoOrebića nalazio se gotički ljetnikovac obitelji Bizzara.Zemljišni posjed u Stankovićima 1843.g. posjedovalaje Magdalena Sorkočević i 1819.g. Maro Kabužić. Uunutrašnjosti je bio gotički zidni ormar. U Podobućuna kraju puta koji povezuje ovo mjesto preko Borja sOrebićem, nalaze se ostaci ruševina Gučetićeva ljet-nikovca. U ovom naselju ljetnikovac je posjedovalaobitelj Mažibradić, a u blizini seoske crkve na vrhunaselja, je stara ladanjska kuća u zapuštenom stanju.

DRUŠTVO ARHITEKATA DUBROVNIK

Predavanje „Dubrovnik pacemaker“Predavanje „Dubrovnik pacemaker“Predavanje „Dubrovnik pacemaker“Predavanje „Dubrovnik pacemaker“Predavanje „Dubrovnik pacemaker“Dubrovnik sutrašnjice više nije percipiran toliko jednoznačno, onsada prelazi granice Zidina i postaje suvremeni grad oplemenjenvelikim muzejom

Društvo arhitekata Dubrovnik nastavi-lo je s programom predavanja uGaleriji Dulčić Masle Pulitika u četvr-tak, 26. listopada, predavanjem LukeVlahovića i Ivana Viđena, koji su pred-stavili “Dubrovnik pacemaker”, pro-jekt urbane transformacije kontaktnezone povijesne jezgre.Grupa hrvatskih arhitekata na međun-arodnom natječaju Europan 2011 os-vojila je posebno priznanje – honor-able mention. Europan je europskafederacija nacionalnih organizacijakoja se bavi internacionalnim arhitek-tonskim natječajima, koji se svakedvije godine odvijaju na nekolikoodabranih europskih lokacija sazajedničkim ciljevima te zadanom te-mom. Na natječaju mogu sudjelovatimladi europski arhitekti, bez obzira nalokaciju gdje djeluju, a dobna grani-ca je 40 godina. Mladi arhitektipriznanje su osvojili za lokaciju Du-brovnik, nudeći rješenje za probleme

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA - ŽUPANIJSKA KOMORADUBROVNIK I SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU

Izrada web stranica za maleIzrada web stranica za maleIzrada web stranica za maleIzrada web stranica za maleIzrada web stranica za malepoduzetnike bez naknadepoduzetnike bez naknadepoduzetnike bez naknadepoduzetnike bez naknadepoduzetnike bez naknadeHrvatska gospodarska komora – Županijska komora Dubrovnik iSveučilište u Dubrovniku objavljuju javni poziv poduzetnicima za prija-vu sudjelovanja u projektu WebPoSt, kroz koji će im studenti izraditiweb stranice. U projektu sudjeluju studenti Odjela za elektrotehniku iračunarstvo, koji će dobiti priliku praktičnog rada s poduzetnicima iizrađivati web stranice za ocjenu, dok će s druge strane poduzetnici iudruge dobiti web stranicu bez naknade za dizajn, čime će im na lakšinačin biti omogućen pristup web prostoru. Za izradu web stranice moguse prijaviti svi poslovni subjekti, tvrtke i obrti (s minimalno jednim domaksimalno tri zaposlena) i udruge. Prijave se zaprimaju do 17. stude-nog 2017. U slučaju većeg broja prijavljenih od broja studenata, pred-nost imaju članice Hrvatske gospodarske komore (trgovačka društ-va).Projekt WebPoSt je nastao kao rezultat suradnje između Sveučilišta uDubrovniku i Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Du-brovnik kako bi se pomoglo malim poduzetnicima u poboljšanjukvalitete poslovanja. Ovo je šesta akademska godina provođenja pro-jekta i do sad je izrađeno 68 web stranica.Na kraju akademske godine ocjenjivat će se web stranice. Najboljiradovi bit će nagrađeni od strane Sveučilišta i HGK. Svi zainteresiranimogu se prijaviti na email: tbozinovic@hgk.hr te na telefon: 312 099.

suvremenog Dubrovnika. Autorski timnagrađenog projekta čine Miro Romani Luka Vlahović iz studija Roman Vla-hović i Josip Mičetić, te suradnici IvaBaljkas, Luka Franješević, NikšaLaušin, Sanja Horvatinčić, Ivan Viđeni Petra Tomljanović.Projekt “Dubrovnik pacemaker” jeproces putem kojeg Dubrovnik trebastvarati svoj identitet izvan Zidina,istodobno stvarajući javne gradskeprostore u vidu pristupnih trgova iprstenova zelenila. Projekt izuzetnovodi računa o mjerilu i važnosti grada,kojeg više ne promatra kao zatvorenui arhiviranu cjelinu grada-muzeja, većpromišlja koncept muzeja u gradu teafirmira “grad izvan grada”. To je ujed-no i nužna strategija razvoja koja ukl-jučuje nekoliko razina: implementaci-ju elementa infrastrukture, naglašavan-je aspekta prirode i poticanjeraznovrsnih sadržaja u njoj, te afirmaci-ju gradskih zidina.

U MUZEJU LOUVRE U PARIZU

Izlagao i Željo PerkovićIzlagao i Željo PerkovićIzlagao i Željo PerkovićIzlagao i Željo PerkovićIzlagao i Željo PerkovićAkademski slikarŽeljo Perković je od20. do 22.10. po trećiput imao zadovoljst-vo i čast izlagati umuzeju Louvre nadesetoj obljetnici oveprestižne izložbe ARTSHOPING, koja seodržava dva puta go-dišnje, a ovo je bila ju-bilarna dvadesetaizložba. Premaneslužbenim podaci-ma u tri dana jeizložbu posjetilo višeod 10000 ljubiteljaumjetnosti koji suimali priliku vidjeti dje-la iz cijelog svijeta, odviše od 500 galerija iumjetnika. Perkovićse predstavio s tri velike slike koje su zapažene od straneposjetilaca i kolega umjetnika te su dobile dobre kritike.

48 GlasGrada - 659 - petak 3.11. 2017.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT AUTOMOBILIZAMMarijo Barović prvak Hrvatske ukronometar vožnjamaNakon ranije osvojenog naslovaprvaka Hrvatske na kružnimstazama, što to mu je treći naslovu nizu, čime je zaslužio zlatnuKacigu, automobilist Župe du-brovačke Marijo Barović je proš-le nedjelje, 29.listopada, postaoprvak Hrvatske u kronometarvožnjama. Bilo je to u Banićima,na posljednjoj utrci sezone. Uekipnoj konkurenciji u utrci zanaslov bila je i Župa dubrovačka,no na kraju je slavila Opatija. U pojedinačnojkonkurenciji Edi Kuharić (Opatija Motosport) je biodrugi u Banićima, a na kraju i drugi u ukupnom poret-ku. Nenad Damarija (Pula Demarija) je treći.

VATERPOLO -TRIGLAV REGIONALNA LIGAPrimorac - Jug CO 9:16U 3.kolu Jug CO je u Budvi pobijedio Primorca izKotora (bazen u Kotoru se renovira) 16:9 (4:1, 4:3,3:2, 5:3), te je i dalje na vrhu sa 9 bodova, koliko imai drugoplasirana Mladost.Jug CO: Bijač (8 obrana), Macan, Fatović (3), Lončar(1), Joković (2), Garcia, Ivanković (1), Rašović (3),Renzuto (1), Pavličević, Benić (3), Lozina (2), Jarak,Žuvela. Trener: Vjekoslav Kobešćak. Ostali rezultati3. kola, petak, 27. listopada: Primorje EB - Partizan4:10, subota, 28. listopada: Mladost - Mornar BS 14:7OVK POŠK - Budva 11:7, Jadran Split - Jadran Car-ine (HN) 8:10. Poredak: 1. Jug CO 9 bodova, 2. Mla-dost 9, 3. Jadran Carine HN 6, 4. Partizan 6, 5 OVKPOŠK 6, 6. Jadran Split 3, 7. Primorje EB 3, 8. Mor-nar BS 3, 9. Budva bez bodova, 10. Primorac Kotorbez bodova. U 4. kolu Jug CO dočekuje Mladost.

ODBOJKA - PRVA ‘B’ HRVATSKA LIGADubrovnik - Donat 3:0U 4.kolu još jedna uvjerljiva pobjeda odbojkašicaDubrovnika u Gospinom polju Dubrovnik - Donat 3:0(25:8, 25:5, 25:11) te su izabranice Mirjane Vreće iMarine Radić i dalje u vrhu prvenstvene ljestvice.Dubrovnik: Sanja Curić, Ora Ivanišević, Anđela Ka-lauz, Ana Matušić, Ivana Marinović, Katija Vuličević,Orsula Štaka, Petra Putica, Hana Dilberović, Gabrie-la Stipanović, Ana Matuško, Lea Burić, Azra Mehić iMartina Vreća Split je prvi s 12, a Dubrovkinje drugesa 10. Dubrovnik je u 5.kolu slobodan, a u 6. koludočekuje Brda II.

ODBOJKA - II. HRVATSKA LIGA - JUGNovoj Mokošici 6 bodova iz ZadraOdbojkašice Nove Mokošice prošlog su vikenda uZadru odigrale dvije utakmice u okviru natjecanja ujužnoj skupini Druge hrvatske lige, te ostvarili dvijepobjede. U subotu su dobile Zadar III s 3:1, a u ned-jelju Bibinje s 3:0 Nova Mokošica: Rebeka Lilić, An-drea Radić, Lara Lučić Raguž, Rebecca Popović,Vedrana Bender, Petra Balija, Nikoleta Karlić, AnaDelevski, Paula Gvozdenica, Antonija Bender, Antoni-ja Makljenović, Marina Kovačić, Luciana Milojević iNika Matušić. Trener: Tonći Carević. Nova Mokošicasa tri pobjede i uz jedan poraz ima devet bodova tedijeli prvo mjesto sa Splitom, koji je odigrao utakmicumanje i koji je jedini ove sezone pobijedio Novu Mo-košicu. Mokošica je u ovoj sezoni u svojoj dvoranibila bolja i od Šibenika ‘91. Župa dubrovačka je i daljebez pobjede. U Zadru je izgubila od Zadra III s 3:0.Župa dubrovačka: Luciana Lonac, Ana Kuraja, NinaPiplica, Karla Burđelez, Josipa Jukić, Paula Jakobo-vić, Josipa Čorak, Josipa Franić, Andrea Ivanović, MiaRaguž, Maja Makivić, Petra Pleština, Mihaela Antolov-ić, Ivana Maslač i Iva Kojaković. Trener: NikolaMakivić. Dubrovnik II, koji je prošli vikend bio slo-bodan ima jednu pobjedu i jedan poraz.

KOŠARKA - A-1 HRVATSKA LIGAPoraz Raguse nakon produžetkaRagusa je u 5. kolu izgubila u Virju od Podravca s80:74 nakon produžetka. U regularnom dijelu zavr-šilo je 67:67. Ina Marin je bila prvi strijelac Raguse s28 koševa, Karla Kalajžić je postigla 13, Josipa Zov-ko 12, Ana Haklička 8, Katarina Matijević 7, RomanaStojanović i Katarina Zarač po 3. Još su igrale MartaErslan, Ana Tomičić i Sara Žanetić. Ragusa je deve-ta s jednom pobjedom i tri poraza. Izabranice Zdrav-ka Kitina u 6. kolu dočekuje Pulu Černja Tours.

I. HRVATSKA RUKOMETNA LIGA - JUGRibola Kaštela - Dubrovnik 25:16Rukometaši Dubrovnika izgubili su u 5.kolu na gos-tovanju kod Ribole Kaštela 25:16. Pogotke za Du-brovnik postigli su Putica 4, Brnin, Srna i Cikatić po3, a Radić, Lončarica i Bevanda po 1. Janđel je imao6 obrana. Metković 1963 je u 5.kolu u gostima biobolji od Solina 22:13. Ostali rezultati: Hrvatski drago-voljac - Vodice 34:27, Pećine - Kozala 24:31, Mladirudar - Buzet 33:21, Split - Biograd 33:29, Vode Mla-di rudar i Hrvatski dragovoljac sa po 10 bodova, trećiSplit ima 8, četvrti i peti su Ribola Kaštela i Kozala po7, šesti i sedmi Metković 1963 i Dubrovnik sa po 4itd. Dubrovnik je u 6. kolu gost Buzeta, a Metković1963 dočekuje Ribolu Kaštela.

I. HRVATSKA MALONOGOMETNA LIGAMakarani slavili u Gospinom poljuSquare je u 3.kolu u Gospinom polju izgubio od ekipeNovo Vrijeme 2:0, a junak Makarana bio je vratar Fil-ip Bašković koji je branio za najveću oocjenu. Square:Turuk, Darrer, Cvjetković, Konsuo, Leovski - Primić,Tikvica, Džanković, Kuraja, Zarač, Micevski, Perić,Nebergoj, Daničić. Trener: Antun Bačić. Square jedeveti sa tri boda. U 4. kolu Dubrovčani su gosti SplitTommyja, a potom u Gospino polje stiže NacionalZagreb, aktualni prvak Hrvatske.

III. HRVATSKA NOGOMETNA LIGAGOŠK-ova prva pobjedaNapokon su nogometaši GOŠK Dubrovnika 1919stigli do prve prvenstvene pobjede! U 10.kolu su nasvom terenu bili bolji od Junaka 1:0, a pogodak vr-ijedan tri boda postigao je Toni Žile. Jadran LP i Im-otski su u Pločama odigrali 0:0, dok su Blaćani izgu-bili u gostima od Hrvaca 2:1, a jedini pogodak zaBlaćane je postigao Marko Vrkić. Neretvanac je po-bijedio Uraniju 2:1. Pogotke za Opuzence postigli suDomagoj Zovko i Ante Mihaljević. Ostali rezultati10.kola: Zagora - Zadar 1:1, Kamen - Primorac B 0:0,Val - Croatia 0:5, Primorac 1929. S - RNK Split 0:0.Poredak: 1. Primorac Biograd 22 boda, 2.-3. CroatiaZmijavci i Primorac 1929. po 21, 4. RNK Split 19, 5.-6. Jadran Luka Ploče i Hrvace po 17, 7. Urania 15,8.-10. Zadar, Imotski i Kamen po 14, 11. Neretvanac10, 12.-13. Junak i Zagora po 8, 14.-15.BŠK Zmaj iGOŠK Dubrovnik 1919. po 7, 16. Val 6 bodova. U11.kolu, u subotu, 4. studenog, igraju: BŠK Zmaj -GOŠK Dubrovnik 1919., Zadar - Jadran LP, RNK Split- Neretvanac, Primorac (B) - Val, Junak - Kamen,Imotski - Hrvace. Nedjelja, 5. studenoga: Croatia -Primorac 1929. Stobreč, Urania - Zagora.

STOLNI TENIS - ETTU KUP U DUBROVNIKUČeški SSK El Nino iz Praga pobjednikPobjednik turnira skupine ‘D’, drugog kruga ETTU Cupa,kojemu je u Dubrovniku prošle subote i nedjelje domaćinbio Libertas Marinkolor, je SSK El Nino iz Praga, koji jetako prošao u daljnje natjecanje. Već prvog dana pob-jedama protiv belgijskog CTT Royal Alpa SchaerbeekWoluwe i španjolskog DKV Borges Valla Česi su osigur-ali prvo mjesto, a u posljednjem, 3. kolu, su bili bolji i odLibertas Marinkolora. Drugo mjesto zauzeo je španjols-ki DKV Borges Vall, koji sada čekaju rezultate preostaletri skupine drugog kruga te ukoliko budu najbolji drugi ioni će zaigrati u trećem krugu. Rezultati skupine ‘D’drugog kruga ETTU Cupa: Subota, 28. listopada, 1. kolo:Libertas Marinkolor - DKV Borges Vall 1:3 (jedinu pob-jedu za LM ostvario je Tomislav Japec), SKK El NinoPrag - CTT ROYAL ALPA Schaerbee Woluwe3:0, 2. kolo:CTT ROYAL ALPA Schaerbee Woluwe - LibertasMarinkolor 3:2 (dvije pobjede za LM ostvarili su Tomis-lav Japec i Neven Juzbašić), DKV Borges Vall - SKK ElNino Prag 2:3; nedjelja, 29. listopada, 3. kolo: DKV Borg-es Vall-CTT ROYAL ALPA Schaerbee Woluwe 3:2, SKKEl Nino Praha - STK Libertas Marinkolor 3:1. Poredak: 1.SKK El Nino Prag (Češka) 3/0, 2. DKV Borges Vall (Špan-jolska) 2/1, 3. CTT ROYAL ALPA SchaerbeeWoluwe(Belgija) 1/2, 4. Libertas Marinkolor Dubrovnik(Hrvatska) 0/3.

JUDO - EUROPSKI KUP U SLOVENIJIAnđela Violić prva

Judašica Dubrovnika 1966 i reprezentativka HrvatskeAnđela Violić osvojila je prvo mjesto u kategoriji do70 kg na Europskom kadetskom kupu u Koperu. Bilaje slobodna u kvalifikacijama, zatim je pobijedila Es-ter Svobodovu iz Češke, a u finalu je bila bolja od MieMihovilović, također reprezentativke Hrvatske.

II. ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGASokol „preletio“ PopovićeRezultati 3.kola: Enkel - Sokol 1:2 (Tomislav Miličević;Nino Dubretić, Ivo Kovačević), Rat - SOŠK 0:2 (DarioMatić 2), Faraon - Putniković 3:0 (b.b.). Poredak: SOŠKi Sokol po 7, Enkel i Faraon po 6, Putniković i Rat bezbodova. U 4.kolu, u nedjelju, 5.studenoga, igraju: Sokol- Rat, Putniković - SOŠK1919, Enkel - Faraon.

II. ODBOJKAŠKA LIGA - JUG (M)Dubrovnik 2001 - Zadar II. 3:0Odbojkaši Dubrovnika 2001. Su nakon prva dva kolavodeći sastav Druge odbojkaške lige - jug. Nakonšto su u 1.kolu pobijedili drug ekipu Splita 3:0, udrugom su bili bolji i protiv druge ekipe Zadra (u OŠŽupa dubrovačka) sa 3:0 (25:15, 25:23, 25:17). Du-brovnik 2001.: Željko Zekić, Maro Budrović, BrunoKnego, Luka Žutić, Aleks Gnjato, Antonio Raguž, Mi-hovil Šoštarić, Marin Pranjić, Vlaho Lučić i AntunTepšić.

49GlasGrada - 659 - petak 3. 11. 2017.

DRŽAVNE NAGRADE ZA ŠPORT FRANJO BUĆARNagrada za životno djelo Zini UrlićOvogodišnja dobitnica državne nagrade zasport Franjo Bučar za životno djelo u 2017. jeDubrovkinja, 63-godišnja Zina Urlić. Istaknutaodbojkaška djelatnica koja je u vrijeme kadaje Dubrovačka banka bila prvak Europe bilasportska direktorica tog kluba, a godinama jei izbornica Hrvatske u mlađim uzrasnim kate-gorijama. Osim Zine Urlić dobitnici nagradasu rukometni djelatnik Zdenko Zorko, koji jekao igrač, a i kao trener bio olimpijski pobjed-nik, osvajač medalja na svjetskim i europskim prvenstvima te Med-iteranskim igrama, te posmrtno vaterpolist Zdravko Hebel, olimpijskipobjednik iz 1968., četverostruki klupski prvak Europe sa zagre-bačkom Mladosti, predsjednik HVS-a u dva navrata te čelnik HOO-a od 2000. do 2002. godine. Među dobitnicima godišnje nagradeje i vaterpolist Juga CO i hrvatski reprezentativac Luka Lončar. Uznjega tu su još: Deni Lušić, Dina Levačić, Edi Stipić, Edo Pezzi, IgorBoraska, Ivica Tucak, Jozo Jakelić, Ratko Kovačić, Tihomir Frank-ović, Valentina Pereglin i Vlado Lisjak. Odluka o dobitnicima nagra-da donijeta je temeljem prispjelih prijedloga na ovogodišnji Natječaj,a donio ju je Odbor Državne nagrade za sport Franjo Bučar kojičine prof. dr. sc. Damir Knjaz, prof. dr. sc. Đurđica Miletić, VenioLosert, Dino Rađa, Zdeslav Vrdoljak, Barbara Jelić Ružić, MarioStanić, Darko Kralj i Mila Horvat. Svečanost dodjele Državnih nagra-da za sport Franjo Bučar u 2017. godini održat će se 25. stude-noga u Hrvatskom Saboru. Svakom dobitniku nagrade za životnodjelo dodijelit će se povelja i zlatna medalja s likom Franje Bučarate novčani iznos od 50.000 kuna, dok će dobitnici godišnje na-grade dobiti povelju i medalju s likom Franje Bučara te novčaniiznos od 20.000 kuna - objavio je Odbor Državne nagrade za sportFranjo Bučar.

I. ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGANeretva, Gusar i Hajduk na vrhuVodeći sastavi nastavili su s pobjedama i u 8.kolu. Utakmica zapamćenje je odigrana u Čilipima gdje su od pet pogodaka čak tripostignuta u tri minute sudačke nadoknade! Nakon što je u prvojminuti Grk poveo 2:1 (Mario Ivanković), u drugoj je izjednačioKonavljanin pogotkom Pera Opušića, a pobjedonosni za Čilipl-jane je postigao Goran Šorgić u trećoj minuti, nakon što su Poto-mjani krenuli s centra! Neretva je na svom terenu bila bolja odCroatije iz Gabrila 4:1 (Ante Batinović 3, Tomislav Dodig; JosipZadro), Slaven - Župa dubrovačka 1:2 (Dario Penić, Velimir Kaj-ba, Viktor Lekaj), Žrnovo - Gusar 0:6 (Tomislav Blažević 2, DarkoDodig, Stanko Vlahović, Alen Oršulić i Eduard Raguž), Konavlja-nin - Grk 3:2 (Goran Šorgić 2, Pero Opušić; Hrvoje Bogdanović,Mario Ivanković),Maestral - Hajduk 1932 1:3 (Teo Čelić; BorisTulić 2, Tomislav Andreis), Metković - Omladinac Lastovo 2:1(Stipan Marević, Josip Mioč; Josip Boras - autogol), Orebić -Jadran 1929 Smokvica 4:1 (Ivano Čepo 2, Alen Stanišić, NedoMusić; Domagoj Šain). Poredak:1. Neretva 19 bodova (32:8), 2.Gusar 19 (19:7), 3. Hajduk 1932. 19 (18:8), 4. Orebić 17 (20:6), 5.Župa dubrovačka 17 (14:9), 6. Konavljanin 15 (17:21), 7. ONKMetković 13 (14:15), 8. Slaven 12 (16:13), 9. Croatia 9 (10:11), 10.Maestral (utakmica manje) 6 (10:14), 11. Grk 6 (11:20), 12. Jadran1929. Smokvica 5 (11:20), 13. Žrnovo 3 (4:20), 14. Omladinac(utakmica manje) bez bodova (4:27). U 9.kolu, u nedjelju, 5. stude-noga, igraju: Hajduk 1932. - Neretva, Jadran 1929. - Slaven, Župadubrovačka - Žrnovo, Gusar - Konavljanin, ONK Metković - Mae-stral, Grk - Omladinac, Croatia - Orebić.

BADMINTON - HRVATSKI KUP IV.KOLO ZA POLETARCE I JUNIOREAediumu šest medaljaU subotu 28. listopada u Zagrebu je održano IV.kolo Hrvatskog kupa za poletarce (do 11 g.) i zajuniore (do 19 g.). Na natjecanju je sudjelovalo40 natjecatelja iz 9 klubova iz Zagreba, VelikeGorice, Čakovca, Dubrovnika, Koprivnice, Kučei Novske. Badmintonski klub Aedium je nastu-pio sa 8 natjecatelja pod vodstvom trenera Vla-ha Čerjana, a ukupno su osvojili 6 medalja (3 upojedinačnim i 3 u parskim konkurencijama). Kodpoletarki u pojedinačnoj konkurenciji Lana Ko-rać je osvojila srebrnu medalju. Do finala je ost-varila dvije pobjede, a onda je bolja od nje bilaAna Pranić iz Zagreba.Lučia Galjer je opet bila nadomak medalje, umeču za broncu izgubila je od Kore Špehar izZagreba i na kraju zauzela četvrto mjesto. Ukup-no je nastupilo 10 natjecateljica.U ženskim parovima Lana i Lučia su osvojile jošjednu medalju, i to srebrnu. U sustavu svatko sasvakim, ostvarile su omjer pobjeda i poraza 3:1 ina kraju zauzele drugo mjesto.Prvi je par Pranić/Špehar iz Zagreba.Kod poletaraca Patrik Karamatić je ponovo os-vojio brončanu medalju u pojedinačnojkonkurenciji. U polufinalu je bolji od njega bioFilip Martinović iz Novske, a onda je u meču zatreće mjesto Patrik pobijedio Vita Blažića iz Čak-ovca. Ukupno je nastupilo 10 natjecatelja, a jošsu nastupili Davor Makivić koji je zauzeo šestomjesto, Patrik Konjuh koji je sedmi, te Niko Šumićkoji je deseti. U muškim parovima Karamatić iMakivić su osvojili srebrnu medalju. U sustavusvatko sa svakim, ostvarili su omjer pobjeda iporaza 2:1 i na kraju zauzeli drugo mjesto.

JEDRENJEAlec Cvinar juniorski prvak Hrvatske, a seniorskiviceprvakNa Otvorenom prvenstvu Hrvatske u jedrenju, koje je održano proteklog viken-da u Makarskoj, član JK Orsan Alec Cvinar je ponovno osvojio titulu juniorskogprvaka Hrvatske u klasi Laser standard, a uz to je i drugi u seniorskoj konkuren-ciji, odmah iza najboljeg u seniorskoj konkurenciji, Tonćija Stipanovića,olimpijskog viceprvaka i člana splitskog Mornara. Drugi član JK Orsan DamirBulić je drugi junior Hrvatske u istoj klasi, Laser standard. Tako se JK Orsan izMakarske vratio s tri medalje! Trener i Cvinara i Bulića je Marijan Pamuklić.

Par Konjuh/Šumić je bio blizu medalje osvojivšičetvrto mjesto, a prvi je par Martinović/Matovinaiz Novske/Koprivnice.Kod juniorki najuspješnija je bila Mia Čerjan kojaje u osvojila dvije medalje, brončanu u pojedi-načnoj i srebrnu u konkurenciji mješovitih paro-va.Pojedinačno, u meču za treće mjesto, Mia je bilabolja od Lucije Buchbergere iz Velike Gorice itako osvojila brončanu medalju.Prethodno je u polufinalu Mia izgubila od IreMartinuš iz Zagreba, a pobjednica je Lucija Tr-govac isto iz Zagreba.U konkurenciji mješovitih parova, Mia je zajednosa suigračem Lukom Grubićem iz Čakovca zau-zela drugo mjesto i srebrnu medalju. Do finalasu ostvarili dvije pobjede, a u finalu su bolji odnjih bili par Ban/Trgovac iz Zagreba. Vrijedi istak-nuti i povratak Lukše Zlošila koji je nakon polugo-dišnje stanke nastupio u konkurenciji juniora.

Mirko Janičić

BADMINTON - MEDITERANSKI KUP 2017.Par Barbara Janičić-Ira Misir treći u AnkariMeđunarodni badmintonski turnir za mlađe juniore (do 17.g), pod nazivom Mediteranski kup 2017.,održan je u petak i subotu, 27. i 28. listopada 2017., u Ankari (Turska). Turnir je organiziran u okviruCOMEBA-e (Confederation of Mediterranean Badminton), a prije samog turnira je organizirančetverodnevni badmintonski kamp. U ekipnom dijelu natjecanja je sudjelovalo 6 reprezentacijamediteranskih zemalja i to Grčke, Albanije, Hrvatske, Alžira, Libanona i Turske. Format natjecanja jetakav da su reprezentacije podijeljene u dvije grupe sa po 3 reprezentacije, gdje igraju svatko sasvakim, a zatim slijedi polufinalni dio (prvi u grupi protiv drugoga iz druge grupe) i na kraju finale. Usvakom susretu se igraju po jedan muški i ženski pojedinačni meč, zatim po jedan muški i ženskipar, te jedan mješoviti par, to je ukupno 5 mečeva. Za reprezentaciju Hrvatske koja je u konačnomporetku zauzela 2. mjesto, nastupila je i Barbara Janičić, članica BK Aedium. Hrvatska je prvo ugrupi ostvarila dvije pobjede, protiv Albanije (5:0) i Grčke (3:2), zatim je u polufinalu bila bolja odAlžira (3:0), da bi na kraju u finalu izgubila od domaćina Turske (3:0).Barbara, koja je nominalno postavljena za treću igračicu u reprezentaciji, na turniru je odigrala dvameča, jedan u pojedinačnoj konkurenciji (poraz u susretu s Grčkom) i jedan u ženskim parovima(pobjeda u susretu s Albanijom).U individualnom dijelu natjecanja, Barbara je u pojedinačnoj konkurenciji ispala u četvrtfinalu odkasnije pobjednice Zehre Erdem iz Turske, dok je u ženskim parovima zajedno sa suigračicom IromMisir osvojila treće mjesto i brončanu medalju.Inače su pobjede u svim konkurencijama odnijeli igračice i igrači iz Turske. Pod vodstvom direktorareprezentacije Ratka Galjera (Dubrovnik) i trenera Igora Čimbura (Zagreb) za mlađejuniorsku reprezen-taciju Hrvatske su nastupili: Inga Sadaić (Zagreb), Ira Misir (Velika Gorica), Barbara Janičić (Du-brovnik), Luka Ban (Zagreb) i Josip Meglić (Zagreb). M.J.

KOŠARKA - REGIONALNA LIGARagusa - Montana 2003 60:84U 5.kolu, posljednjem u prvom dijelu, skupine ‘B’ B-TravelWABA lige košarkašice Raguse su u utorak, 31.listopada, uGospinom polju, izgubile od Montane 2003 iz Bugarske 84:60(48:25), što im je peti poraz u regionalnoj ligi. Najefikasnija uredovima Raguse bila je Katarina Zarač koja je postigla 18koševa, Ana Tomičić 11, Ana Haklička 8, Josipa Zovko 7, Pe-tra Stanković 6 te Romana Stojanović i Karla Kalajžić po 5.Dodajmo i to da je održan ždrijeb završnice Kupa Hrvatske‘Ružica Meglaj Rimac’. Ragusa u 1. krugu gostuje kod Brodana Savi,11. Studenog, te ukoliko pobijedi, igrat će u gostimaprotiv Dubrave BLC za plasman na završni turnir, Final foura.

50 GlasGrada - 659 - petak 3.11. 2017.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT

JK KONAVLE - JK PREVLAKA GRUDA11 medalja iz MakarskeJK Konavle Cavtat - JK Prevlaka Gruda vrlo uspješno su nastupili povodomdana juda na velikom međunarodnom turniru u Makarskoj. Na turniru je nas-tupilo oko 450 natjecatelja iz 30-tak klubova iz Hrvatske, Slovenije, BiH, CrneGore, Kosova, Albanije i Makedonije. Na turniru su nastupili s 19 natjecateljaa osvojili su 11 medalja. Zlato su osvojili: Dalija Schmuch, Petra Đurković,Stijepo Drobac i Antonija Đurković. Srebro je osvojila Jelena Schmuch a broncuNika Katušić, Mihaela Drobac, Ana Schmuch, Dorotea Drobac, Mauro Buti-gan, Jelena Schmuch. Borbe za medalju su izgubili: Alessandro Bratoš, LukaUhodić, Antoan Šačić, Ivan Pavlin i Antonija Musladin a još su nastupili PetraMusladin, Karlo Simović, Dino Degeremenđić i Antonio Butigan. NĐ

NOGOMET - MLADI ŽNS DNRezultati utakmicaodigranih 26., 28. i 29.listopadaJUNIORI U-18 5.koloZaostale utakmice 4.kola: Neretva –Zmaj 3:1, Gusar – Župa dubrovačka3:6.Rezultati 5.kola Gusar – Orebić 4:2,Gusar – Orebić 4:2, Zmaj – Libertas1:3 (Jakov Marinović; Nikša Vranješ2, Mateo Miladin).Poredak: Župa dubrovačka 12, Neret-va, Orebić, Libertas i Gusar po 6,Zmaj3.Lista strijelaca6-Domink Krmek (Župa)5-Bruno Lonza(Župa), Ivan Ždereić(Gusar)4-Marin Čotić i Duje Marušić(Neretva),Josip Markić(Libertas)3-Ivano Čepo i Blago Roso(Orebić),Matej Perović (Župa), NedoMušić(Orebić)2-Mate Glamuzina i AlenOršulić(Gusar),Jerko Pecotić i JakovMarinović (Zmaj), Filip Tolj (Orebić),Christian Čukteraš, Mateo Miladin iNikša Vranješ (Libertas), Toni Soldići Matej Radić (Župa,) Branimir Milan(Neretva) itd.KADETI U-15 7.koloGrk – Konavle 1:3 (Marin Market; LukaRaguž, Marijan Mileta i Marko Grbić),Zmaj – Libertas 4:1 (Hrvoje Terzić,Jerko Pecotić 2, Vid Vojvodić; Kristi-jan Lazari).Poredak: Konavle i Libertas po 15,Župa dbk 12, Zmaj 10, Metković 9,GOŠK Dubrovnik 1919, Hajduk i Met-ković po 6, Žrnovo 3, Grk 1.Lista strijelaca6 – Jakov Protić (Zmaj)5-Nikola Bošnjak (Metković), AdnanMorina(Libertas), IvoJovanović(Župa)3-Hrvoje Terzić (Zmaj),Vlaho Brailo iAnte Franković (GOŠK Dbk), BrunoŽupanović i Pero Bjeloš (Konavle),Božo Gustin (Župa), Željko Kuraica(Grk), Frano Berk i Miho Bupić (Lib-ertas)2-Mihael Vidoš (GOŠK Dbk), LukaRaguž, Antonio Bratičević i IvoVukić(Konavle), Matija Šeparovič i VidVojvodić (Zmaj), Josip Dragojević iTino Šeparović (Hajduk), Mirko

Dominković i Marko Kuran (Metković)itd.MLAĐI PIONIRI U-12 7. koloŽupa dubrovačka – Božo Broketa 6:1(Božo Gustin 4, Lovre Bagur, IvanoVukas; Ivan Nović, Konavcle I. –Konavle II. 11:0 (Marin Kostopeč 5,Domink Desin 2, Josip Fragić 2, An-ton Šuljak i Dominik Zglav).Poredak: Libertas 15, Konavle I. 13,Župa dubrovačka 10, Božo Broketa3, Konavle II. 0.Lista strijelaca10-Božo Gustin (Župa)6-Marin Kostopeč (Konavle)5-Domink Zglav (Konavle)4-Antoan Kušar (B.Broketa), DominkDesin (Konavle)3-Borna Lakić (Libertas)2-Josip Fragić, Teo Skurić, MarojeMedo (Konavle), Ivano Vukas i Val-entin Brajko (Župa), Lovro Duždević,Frano Vlašić (Libertas) itd.POČETNICI U-10 7.koloŽupa dubrovačka I. – GOŠK Du-brovnik I. 2:2 (Đivo Pregelj i RokoKojaković; Luka Njavro i Arijan Đud-erija), Božo Broketa – Libertas II. 1:1(Kenan Podojak;Vlaho Šimičević).Konavle II. – Župa dubrovačka II. 0:2(Ivan Matić i Christian Varela), Liber-tas I. – Konavle I. 1:0 (Ante Miletić)Poredak: Župa dubrovačka I. 16,Župa dubrovačka II. 14, GOŠK Du-brovnik I. 13, Konavle I. i Libertas I.po 12, Božo Broketa 5, Konavle III. 4,GOŠK Dubrovnik II. 3, Libertas II. 2,Konavle II. 1.Lista strijelaca13-Juraj Radoonić (Konavle)10-Đivo Pregelj (Župa)5-Vlaho Novak (Konavle)4-Ivano Magud (Konavle), Toni Doko(B.Broketa), Leon Papac (Libertas),Luka Njavro (GOŠK Dbk)3-Josip Krkić, Mihael Miloslavić, IvanMatić i Christian Varela (Župa)2-Ivano Kutlić, Grgur Vujica, Marin Mil-ičić, Toni Novak (Konavle), MatejSvilokos, Robert Kevo, Petar Čović(Župa), Jakov Rešetina, Dino Kašić(Libertas), Pjerino Repović i ArijanĐuderija (GOŠK Dbk), KenanPodojak (B. Broketa).PREDNATJECATELJI U-8 7.koloNije odigrano zbog zauzetosti tere-na u Gosipnom polju , zbog proslave25. godišnjice oslobađanja juga Hr-vatske. Miho Arbulić

DU MOTION NAJAVLJUJE10K utrka - finale Dubrovnik RUN lige

RAGBI TURNIR U METKOVIĆU - NATJECANJE ADRIA 7’S (RAGBI 7)Invictus trećiNova sezona ragbi natjecanja Adria 7’s (ragbi 7) započela je turnirom u Metkoviću, uorganizaciji Neretve, koju ove godine čine igrači dva ragbi kluba, Metkovića i Ploča.U natjecanju ove sezone uz Neretve nastupaju Invictus iz Dubrovnika, Herceg izMostara, Arsenal iz Tivta, Makarska rivijera i Cetinje. Na ovom su turniru momčadibile podijeljene u dvije skupine. U prvoj su bili Invictus, Neretva i Cetinje. Invictus jebio najbolji. Ostvario dvije pobjede, nad Neretvom 12:5 te Cetinjem 24:7 te se plasir-ao u polufinale u kojemu je izgubio od Makarske rivijere 33:7. U utakmici za trećemjesto Dubrovčani su pobijedili Cetinje sa 26:15. Herceg iz Mostara je u drugompolufinalu bio bolji od Cetinja 12:10, a u finalu je Makarska rivijera pobijedila Mo-starce 19:10. Neretva je bila posljednja. Drugi turnir se igra u Makarskoj 25. stude-nog. Invictus je u Metkoviću nastupio u sastavu: Vjekoslav Šoša, Roberto Ugrina,Ivan Cvetković, Ante Stojan, Patrick Rowentree, Josip Tufekčić, David Casey, NikšaTomić i Mario Šimunović. Prije toga Invictus igra utakmicu Kupa Hrvatske sa Sinjemu Sinju 11. studenog te 2. kolo Druge hrvatske lige Ragbija 15 u Zagrebu sa ZagrebBluesom 18. studenoga.

ŽUPANIJSKA MALONOGOMETNA LIGAPetorka na vrhuOdigrano je 2.kolo Županijske malonogometne lige. Rezultati: Gladius - Mećajac3:4/ strijelci: 1:0 Rade Ljubišić (5), 1:1 Mateo Kljunak (12), 1:2 Mateo Kljunak (14), 2:2Mateo Vodopić (22-10m), 2:3 Dominik Glavinić (23), 3:3 Mateo Vodopić (24), 3:4Tomislav Storeli (24); UNIDU - Jadran 3:1 / 1:0 Josip Marušić (11), 2:0 Matej Perović(11), 3:0 Ivan Vuknić (12), 3:1 Marko Bratoš (17), Ombla - Plat 0:1 / 0:1 Leo Pušić(23), Čilipi - Pridvorje 3:0 / 1:0 Tomislav Marinović (9), 2:0 Tomislav Marinović (22),3:0 Tomislav Marinović (24); Zmaj - Ponta 6:1 / 1:0 Đuro Trković (4) 2:0 Marko Đurk-ović (6), 3:0 Pero Macan (15), 4:0 Ivo Mostahinić (16), 5:0 Pero Macan (22), 5:1 DenisBraičević (24), 6:1 Marino Zalokar (24); Sokol - Cavtat 1:3 / 0:1 Ivan Aerlić (4), 0:2Davorin Krešić (19), 0:3 Mario Benić (22), 1:3 Ivo Đović (24), Dunave - Duba Konavos-ka 0:4/ 0:1 Hrvoje Bogdanović (2), 0:2 Marko Dadić (17), 0:3 Hrvoje Bogdanović(21), 0:4 Matej Nađ (24), slobodan je bio Enkel.Poredak: 1.-5. Cavtat, Duba Konavoska, Čilipi, UNIDU i Mećajac po 6 bodova, 6.-8.Gladius, Zmaj i Plat po 3, 9.-10. Ombla i Pridvorje po 1, 11.-15. Enkel (utakmicamanje), Dunave (utakmica manje), Sokol, Jadran i Ponta bez bodova.Lista strijelaca:6 - Tomislav Marinović (Čilipi)4 - Ivan Aerlić (Cavtat)3 - Ivo Mostahinić (Zmaj), Mateo Kljunak (Mećajac), Vlaho Grbešić (Cavtat)2 - Mateo Vodopić i Rade Ljubišić (Gladius), Tomislav Storeli (Mećajac), Matej Per-ović (UNIDU), Leo Pušić (Plat), Pero Ševo (Ombla), Hrvoje Bogdanović (Duba Kona-voska), Pero Macan (Zmaj).U 3.kolu, u subotu, 4. studenog, u dvorani OŠ Gruda, u 16 sati, igraju: Cavtat -Dunave, 16.50 sati: Ponta - Sokol, 17.40 sati: Pridvorje - Zmaj, 18.30 sati: Plat - Čilipi,19.20 sati: Jadran - Ombla, 20.10 sati: Mećajac - UNIDU, 21 sat: Enkel - Gladius,slobodna je Duba Konavoska.

Nakon Dubrovačkog akvatlona, Du Mo-tion je najavio još jednu utrku u jesen-skom terminu, koju organizira s D3 Tri-atlon klubom Dubrovnik.Riječ je o deset kilometarskoj utrci - 10Kkoja će se trčati u nedjelju, 19. studenogna poluotoku Babin Kuk, sa startom i cil-jem u prekrasnoj uvali Lapad. 10K utrkaujedno je i finale popularne DubrovnikRUN lige, koje garantira nastup velikogbroja ljubitelja trčanja iz dubrovačkogkraja, ali i regije.Mogućnost je to i početnicima i iskus-nim trkačima da testiraju svoju formu ibrzinu na jednoj od najatraktivnijih du-brovačkih šetačko - trkačkih staza uzmore.Svi zainteresirani za 10K utrku mogu seprijaviti putem stranice RaceCollector.com zaključno sa 16. studenim. Startni-na iznosi 100 kuna, a startni paketi kojisadrže startni broj, majicu i Pasta kupon,moći će se podići u ugostiteljskom ob-jektu Sunset Beach u subotu, 18. stude-

nog od 10 do 19h te na sam dan utrkeod 07:30 do 08:30h. “Du Motion s do-datnim jesenskim utrkama pod svojimbrendom pomaže pozicioniranje Du-brovnika kao atraktivne destinacije zaaktivan odmor, ali i pruža priliku trkači-ma da se pripreme za nadolazeće trkačkemanifestacije.” - izjavio je ovom prigo-dom direktor Du Motiona, Alen Bošković.U to se svakako ubraja i glavni dubrovač-ki trkački događaj, Du Motion - Runners’Days Dubrovnik koji će 28. i 29. travnja2018. u Dubrovnik ponovo privući trkačesa svih strana svijeta.Dodajmo na kraju kako su službeni ho-teli Du Motiona - Valamar hoteli i ljetov-ališta za sve trkače pripremili posebnuponudu smještaja u Valamar LacromaDubrovnik hotelu (4 zvjezdice) po cijeniod 60 eura za jednokrevetnu i 70 eura zadvokrevetnu sobu s uključenimdoručkom. Informacije i rezervacije na:tel. +385 20 448 638, e-mail milivoj.tomic@valamar.com

51GlasGrada - 659 - petak 3. 11. 2017.

PRAVOSLAVNA DUHOVNOSTPiše: Slavko Zorica, protojerej-stavrofor, umirovljeni paroh dubrovački

Žene u CrkviŽene u CrkviŽene u CrkviŽene u CrkviŽene u CrkviPo učenju svetih apostola muž jeglava porodice, a ne žena.Međutim, vodeća uloga muža neznači i nejednakostKroz cijelu istoriju Crkve samo je ljudima bilodozvoljeno da služe kao sveštenici i episko-pi. Ovo nije samo tradicija u kojoj se ogledanekakva nejednakost između ljudi i žena ustarom svijetu. Od samog početka svešten-stvo je bilo služba duhovnog očinstva. Ženamože da bude majka, supruga ili kći, ali nemože da bude otac. Iako materinstvo nijemanje važno od očinstva, njegova misija, služba i poziv su različiti.Samo dijete zna kakva je razlika između očinstva i materinstva, madato ne može da izrazi riječima. Razlika između duhovnog očinstva isvakog drugog oblika služenja poznato je svakom hrišćaninu koji imaduhovnog oca. Pravoslavna crkva ima negativan stav prema nedavn-om uvođenju ženskog sveštenstva u nekim protestantskim zajednica-ma. Ovo nije zbog toga što je pravoslavlje tradicionalističko i konzer-vativno, niti pravoslavlje želi da negira ili da ih smatra nižim od ljudi. Toje zbog toga što pravoslavlje, uzimajući očinstvo u crkvi veoma ozbil-jno, ne želi da ono iščezne povjeravajući ženama službu koja im jestrana. Unutar crkvenog organizma svaki član vrši svoju dužnost kojaje nezamjenljiva. Nema zamjene za očinstvo. Ako bi pak crkva to izgu-bila, lišila bi se svoje nepovredivosti i punoće, tako što bi postala po-rodica bez oca ili organizam bez svih neophodnih dijelova.Samo u ovom smislu mi možemo da razumijemo hrišćanski stav pre-ma braku i ulozi žene u porodici. Hrišćanska porodica je «mala crkva»stvorena po slici Hristove crkve. Po učenju svetih apostola muž je gla-va porodice, a ne žena. Međutim, vodeća uloga muža ne znači i ne-jednakost. Snaga muža može se uporediti sa snagom Hristove ljubaviu crkvi: Kao što se crkva pokorava Hristu, tako i žene u svemu svojimmuževima. Muževi, volite svoje žene kao što i Hristos zavole crkvu isebe predade za nju... Tako i vi, svaki da voli svoju ženu kao sebesamoga, a žena da se boji svojega muža (Ef 5, 24.25 i 33). Vodećauloga muža jeste da se žrtvuje na isti način kao što i Hristos voli svojucrkvu. Kao glava porodice mora da voli i poštuje svoju ženu: Tako i vimuževi, živite sa svojim ženama po razumu, ukazujući im čast kaoslabijem polu, kao i sunasljednicima blagodati života ( (1.Pet 3,7). Tonije nejednakost već skladno jedinstvo koje zadržava različite dužnostikoje postoje i u porodici i u crkvi. Jer porodica je domaća crkva, dok jecrkva jedna velika porodica.Očinstvo sveštenika nije ograničeno njegovom funkciom kao glave ivođe zajednice. U stvari, vođstvo zajednice je ponekad povjereno ženi.Na primjer, pravoslavni ženski manastiri uvijek su pod upravom igu-manije, koja zapovijeda ne smo monahinjama već i sveštenicima kojisluže u manastiu. U ženskim manastirima u vrijeme Vizantije postojalesu starice koje su imale pravo i da slušaju ispovijed monahinja. Čak isvetu tajnu Krštenja u specijalnim okolnostima može da izvrši valjanoi legalno žena. Na primjer, ako je dijete u smrtnoj opasnosti, a nemasveštenika pri ruci.Međutim, nema pomena u crkvenoj istoriji kad su žene služile liturgijui rukopolagale sveštenike, kao što je to sada slučaj u nekim protes-tantskim zajednicama. Sveštenik kada služi liturfiju simvolizuje Hrista,Boga koji je postao čovjek-muškarac. Crkva polaže veliku važnostliturgijskim simvolima. U pravoslavnom shvatanju simvolizma, izmeđusimvola i realnosti postoji direktna međuzavisnost, takao da, kada bise simvol promijenio, promijenilo bi se i shvatanje stvarnosti koja stojiiza njega.U ranoj crkvi postojale su đakonise sa nizom dužnosti. Na primjer, poma-gale su episkopima u pripremi za sveto Krštenje i učestvovali su u evharis-tijskom služenju. Pitanje da li treba obnoviti instituciju đakonisa sad jeotvoreno za diskusiju u cijeloj crkvi. To bi se moglo pozitivno riješiti nasvepravoslavnom saboru, ako ikada bude sazvan. Danas mnoge važnei nezamjenjive dužnosti u crkvi, koje su srodne sa onim koje su vršileđakonise u ranoj crkvi, i danas su povjerene ženama. One pripremajuhljeb za evharistiju, čitaju i pjevaju i često diriguju horovima.

BOĆANJE - HRVATSKA JUNIORSKA LIGANaši najmlađi boćari zabilježili povijesnu visoku pobjedu

BOĆANJE / II. HBL - JUG - METKOVIĆ SAM NA VRHUHvarani nisu stigli, porazi Komolca i Župe

Krenula je junior-ska boćarska ligana prostoru cijeleHrvatske. Ostatiće zabilježeno dase to dogodiloove boćarske se-zone 2017./2018.Juniorska liga jepodjeljena u dvijei to juniorskaboćarska liga -sjever i juniorskaboćarska liga -jug. Juniorskuboćarsku ligu -jug sačinjava 6 ekipa sa područja Dal-macije i to: BK Komiža, BS Sinj, BS Za-darske županije, BS Šibensko-kninskožupanije, BS Splitsko-dalmatinske žup-anije i BS Dubrovačko-neretvanske žup-anija.U ekipama mogu nastupati boćari rođe-ni 01.01.1999. godine i mlađi. Ekipa BSDubrovačko-neretvanske županije ost-varila je visoku pobjedu u 1. kolu na gos-tovanju kod BS Sinj s rezultatom 20:2.Najmlađi boćari koji dolaze iz raznihklubova sa područja naše Županije odi-grali su izvanrednu utakmicu, zasluženouvjerljivo pobijedili i tako poslali porukusvima kakvu kvalitetu posjeduju. Nakonzavršetka regularnog djela prvenstva po4 najbolje juniorske ekipe sjevera i jugaodigrai će doigravanje za prvaka Hr-vatske na način da će se križati 1-4, 2-3,3-2 i 4-1 sjevera i juga u eliminacijskimutakmicama do samog finala. Prvu utak-micu juniorske ekipe naše županije uSinju odigrali su slijedeći igrači: LukaGašpar (Ploče), Matko Pendo (KomolacOmbla), Marko Batinić (Hvidra Gro-mača), Stijepo Batinić (Hvidra Gromača),Dario Dujmović (Gornja Vrućica), Mato

Šundrica (Faraon) i Vjeko Haićman (ŽupaDubrovačka), dok su voditelji bili Marki-ca Dodig i Luko Hendić. U 2. kolu našimladi boćari su domaćini BS Zadarskežupanije, ali tu utakmicu će igrati tek usiječnju 2018., jer je boćarska dvoranazauzeta odigravanjem utakmica drugoli-gaša Hidroelektrane, Komolca i Župe Du-brovačke. Rezultati 1. kola:BS Splitsko-dalmatinske županije - BSŠibensko-kninske županije 14:8BS Sinj - BS Dubrovačko-neretvanskežupanije 2:20BS Zadarske županije - BK Komiža igrase 04.11.2017.Poredak: 1. BS Dubrovačko-neretvanskežupanije 3 boda, 2. BS Splitsko-dalmat-inske županije 3, 3. BS Šibensko-kninskežupanije 0, 4. BS Sinj 0, 5. BK Komiža(-1)0, 6. BS Zadarske županije(-1) 0 bodova.Raspored 2. kola igra se 05.11.2017.:BS Šibensko-kninske županije - BKKomiža (13,00)BS Splitsko-dalmatinske županije - BSSinj (13,00)BS Dubrovačko-neretvanske županije -BS Zadarske županije (10.01.2018.)

Luko Hendić

Zbog jake bure boćari Zlatan Otoka nisumogli isploviti iz Jelse, pa je njihova utak-mica sa Hidroelektranom odgođena za2.12. Komolac je poražen u Sinju odOtoka, dok su boćari Župe Dubrovačkevisoko poraženi u Šibeniku od Primoš-tena. Boćari Metkovića pobijedili suUmčane i tako ostali jedini klub sa mak-simalnim brojem bodova u prva 4 kolaprvenstva. Rezultati 4. kola:Hidroelektrana - Zlatan Otok odgođenoMetković - Umčani 18:4Otok - Komolac 14:8Naklice - Povljana 8:14

Primošten - Župa Dubrovačka 20:2.Poredak: 1. Metković 12 bodova, 2. Pri-mošten 9, 3. Povljana , 4. Hidroelektra-na(-1) 6, 5. Otok 6, 6. Zlatan Otok(-1) 3,7. Komolac 3, 8. Župa Dubrovačka 3, 9.Naklice 3, 10. Umčani 3 boda.Raspored 5. kola igra se 4.11.2017. u15,00 sati:Župa Dubrovačka - Hidroelektrana (5.11.)Povljana - PrimoštenKomolac - NakliceUmčani - OtokZlatan Otok - Metković.

Luko Hendić

BRIDŽ KLUB DUBROVNIKTjedan pripao paru Zvrko-MajstorovićU ponedjeljak 30.10. u hotelu Royal Princess odigran je redoviti tjedni parski turnirBridž kluba Dubrovnik. Nastupilo je sedam parova uz Matchpoints obračun. Najus-pješniji par bio je: Dubravka Zvrko i Mario Majstorović. Rezultati turnira: 1. MarioMajstorović & Dubravka Zvrko 57,29 %, 2. Boško Mišić & Ivo Matijević 55,21 %, 2.Zdenko Stanković & Maja Mrša 55,21 %, 4. Nikola Cvjetović & Rade Garić 45,83 %,4. Niko Dubčić & Pero Jemo 45,83 %, 4. Andrija Martić & Frano Jančić 45,83 %, 7.Iva Strnad & Frano Mozara 44,79 %.

52 GlasGrada - 659 - petak 3.11. 2017.

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

Uzalud vam trud bukačiUzalud vam trud bukačiUzalud vam trud bukačiUzalud vam trud bukačiUzalud vam trud bukačiDok u provođenju u život Deklaracije o antifa-šizmu Sabora Republike Hrvatske od prije dva-naest godina nije ostvareno ništa, na tapetubukača svake vrste: desničara, neofašista, sl-jedbenika ustaštva i drugih protivnika antifa-šizma, uz neizostavnu potporu i logistikucrkvenih službenika, ne svih, ali mnogih, stal-no se „pronalaze“ nove – stare jame kojima seveć dvadeset sedam godina pumpaju grozo-morne priče o “komunističkim zločinima uDrugom svjetskom ratu i poraću“. Usporedo stim idu već otrcani i uglavnom neutemeljeninapadi na antifašističku NOB-u, njene borce ina najgrublje načine diskvalificiranje ličnosti idjela Josipa Broza – maršala Tita. Sve to bezriječi o zločinima okupatora i njihovih kvislin-ških slugu ustaša i četnika, koji su u četiri teškeratne godine zajedno pobili nepregledne kolo-ne ljudi, ali i dalje uporno dokazuju da se od1941. do 1945. dogodilo nešto drugo, više-manje „komunistički zločini“. Usput s pomrači-vanjem antifašističke pobjede i blaćenjem an-tifašizma, kroz progon nikada postojećeg ko-munizma i non stop prežvakavanje “komunis-tičkih zločina“, u aktualnom hrvatskom sluča-ju, idu otvoreni pokušaji rehabilitacije ustaštva.Olovna su vremena za antifašizam, ali svemutome unatoč, u narodu traje i trajat će sjećanjena NOB-u i antifašizam kao civilizacijsku tek-ovinu i na hrvatskim prostorima i šire. Traje itrajat će sjećanje i poštovanje Titova lika i dje-la. Kao u poznatoj pjesmi: Uzalud vam trudbukači!Zato vrijedi pročitati tekst Vedrana Sršena ob-javljen prije nekoliko dana na Portaluwww.tacno.net.TITO SE VRAĆA SVE VEĆI I VEĆINeobično je da hrvatska sela i gradove „osva-jaju“ različiti sveci, dok se onog koji je za gra-dova protjeruje. Protjeruje se onoga koji je Hr-vatima donio Republiku, onoga koji im je ucr-tao državne granice, učinio ih političkim sub-jektom, onoga koji im je dao Ustav 1974. god-ine na temelju kojeg su steklipotpunu samostalnost. Što bi sve danas dalaCatalunya da je imala nekog poput Josipa Bro-za u svojoj povijesti? Dok sv. Jeronim dolazi, izSplita i Dalmacije se protjeruje onoga koji je iSplit i Dalmaciju vratio u krilo domovine Hr-vatske. Hrvati kao da sami rade protiv sebe,uzdajući se u religiozne mitove iz dalekeprošlosti, a odriču se velikana iz svoje najnovijepovijesti.Krajem ožujka 1971. godine Josip Broz na pozivhrvatskih svećenika iz Papinskog zavoda sv.Jeronima u Rimu, posjećuje Zavod i svećenikekoji u njemu borave tijekom školovanja u Vati-kanu. Svećenici koji su pozvali Broza, to suučinili svojom voljom, poštujući, cijeneći iuvažavajući njegov rad u korist naroda, a i sa-mog Zavoda, želeći mu se također i osobnozahvaliti na tome što je mnoge naše svećenike„uzdigao“ tajnim diplomatskim aktivnostima navisoke položaje u Vatikanu. Tako se Josip Broznašao, skupa sa hrvatskim svećenicima u Rimu,na Zavodu sv. Jeronima.Sveti Jeronim je rođen u mjestu Stridonu 347.godine, mjestu koje se nalazilo na granici rim-skih provincija Dalmacije i Panonije, odnosno

U utorak druženje u 17U utorak druženje u 17U utorak druženje u 17U utorak druženje u 17U utorak druženje u 17Idući utorak, 7. je prvi utorak u studenom, ato znači da se bliži dan druženja u dvoraniUdruge antifašista Dubrovnik. Nedavno smoprešli na zimsko računanje vremena pa ćedruženje početi u 17 i potrajati do 19 sati ustandardnom zabavnom programu kojegpriprema i vodi prvi dubrovački DJ GordanPrišlić - Vjeverica: kratki dokumentarni filmovi,šaljivi video, društvena igra pa još jedan kraćidokumentarac. Pridružite nam se!

Jovanka i Josip Broz Tito s papom Pavlom VI.u Vatikanu 1971. godine

u današnjoj Bosni na granici prema Slavoniji,odnosno Hrvatskoj. Umro je u Betlehemu 30.rujna 420. godine. Poznati je teolog, filozof ijezikoslovac, a Crkvu je zadužio prijevodomBiblije na latinski jezik. Smatra se zaštitnikomstudenata, učitelja i prevoditelja, te i zaštitni-kom Dalmacije. Dan njegove smrti 30. rujnaslavi se kao Dan svetog Jeronima.Kao zasebna crkvena ustanova u Rimu dje-luje Papinski hrvatski zavod svetog Jeronimagdje obitavaju svećenici iz hrvatskih krajevakoji se školuju u Rimu. Dugi niz godina, desetl-jećima, a i cijelo stoljeće taj se Zavod nazivaoIlirskim, a u vrijeme Kraljevine SHS i jugo-slavenskim. Htijenje da se Zavod nazove hr-vatskim imenom oduvijek je postojalo. Takoga je papa Leon XIII. 1901. godine ukinuvšiilirski naziv i nazvao Zavod sv. Jeronima zahrvatski narod, a što je izazvalo prosvjedemnogih europskih država – Italije, Austrou-garske Monarhije, te Srbije i Crne Gore, kojesu u tome vidjeli opasnost, odnosnougrožavanje njihovih interesa. Hrvate,naravno, nije nitko nizašto ni pitao jer oni subili samo objekt a ne, kao Srbi i Crnogorcikoji su tada već imali oformljene svoje državei tako bili i subjekt političkog života. Hrvati ćesubjekt politike postati tek kada Josip Brozsa svojim partizanskim pokretom na zasjedan-ju ZAVNOH-a u Topuskom 9. svibnja 1944.

godine proglasi Federalnu DržavuHrvatsku. Zbog velikih otpora hrvatskom im-enu Zavoda, već slijedeće 1902. godine vraćase staro ilirsko ime Zavoda sv. Jeronima. Hr-vatsko ime će se ponovno vratiti tek nakonposjete Josipa Broza Vatikanu, kada će gapapa Pavle VI. 22.7.1971. godine proglasitiatributom „hrvatski“. Za to su zaslužni mnogiljudi, kako oni iz crkvenih krugova, tako i oniiz svjetovnih, jer Vatikan nije samo KatoličkaCrkva, već i Država u okvirima međunarod-nog svjetskog poretka. Sa strane Crkve, bezsumnje, je najzaslužniji tadašnji rektor Zavo-da mons. Đuro Kokša, na čiji poticaj su hr-vatski biskupi predložili, a papa Pavle VI. pro-glasio da se Zavod nazove „Pontificium ol-legium Chroaticum“ – odnosno „Papinskihrvatski zavod“. Budući je Vatikan i subjektmeđunarodnog prava željeli su se izbjeći bilokakvi prijepori u svezi s imenom, kao što je tobilo na početku 20. stoljeća. O tome nam jevrijedno svjedočanstvo ostavio dugogodišn-ji veleposlanik Jugoslavije u Vatikanu, od1966. godine do 1971. godine, dr. VjekoslavCvrlje, a u razgovoru s njim u Slobodnoj Dal-maciji od 12. 4. 2005. godine se kaže: „Dr.Cvrlje je sa svjetovne strane zaslužan što jePapinski ilirski zavod u svom nazivu dobioatribut hrvatski, jer se osobno založio kod Tita,te uspio dobiti njegov pristanak za preimen-ovanje te važne institucije“. I ovdje je vidljiva

neprocjenjiva kapitalna uloga Josipa Brozau stoljetnom nastojanju da ovaj Zavod u Rimudobije konačno atribut hrvatskog imena.Nema tome dugo, svega nekoliko dana, daje župan Splitsko-dalmatinske županije najav-io da će vjerojatno već na slijedećoj sjedniciSkupštini te županije biti predloženo da Danžupanije ubuduće bude dan kada se slavisv. Jeronima, dakle 30.9. Mnoge općine, gra-dovi, a sada i županije u Republici Hrvatskojimaju za svoj Dan ime nekog od svetaca Ka-toličke Crkve, čime se „osigurava“ trajan utje-caj Crkve na javni život, a Republika Hrvats-ka, suprotno Ustavu pretvara u katoličkudržavu. Naravno da nitko nije niti ima išta pro-tiv svetog Jeronima, ali se može reći da je sv.Jeronim umro punih 200 pa i više godina pr-ije nego li su Slaveni, Hrvati došli na područjegdje danas žive. Neobično je da hrvatska selai gradove „osvajaju“ različiti sveci, dok seonog koji je za položaj Hrvata učinio najvišeu cjelokupnoj našoj povijesti, Josipa Broza,iz tih istih sela i gradova protjeruje. Protjerujese onoga koji je Hrvatima donio Republiku,onoga koji im je ucrtao državne granice, učin-io ih političkim subjektom, onoga koji im jedao Ustav 1974. godine na temelju kojeg sustekli potpunu samostalnost. Što bi sve dan-as dala Catalunya da je imala nekog poputJosipa Broza u svojoj povijesti? Dok sv.Jeronim dolazi, iz Splita i Dalmacije se pro-tjeruje onoga koji je i Split i Dalmaciju vratio ukrilo domovine Hrvatske. Hrvati kao da samirade protiv sebe, uzdajući se u religioznemitove iz daleke prošlosti, a odriču se velika-na iz svoje najnovije povijesti. U posljednjihgotovo 30 godina Republika Hrvatska je gos-podarski devastirana i opljačkana, njena pros-vjeta i znanost unazađeni, poljoprivreda opus-tošena a industrija uništena; Republika jepolitički prostituirana a moralni sustav vrijed-nosti je urušen, te je logična posljedica sve-ga demografsko propadanje hrvatskog nar-oda. Od svih segmenata naše zajednice prof-itirala je posljednjih desetljeća jedino Crkva,koja se izdvojila od sudbine naroda kojempripada sa preko jednom milijardom kuna pri-hoda iz proračuna, bilo državnog ili lokalnih,a politički uvijek angažiranom na strani ek-stremnih desničarskih pokreta istranaka. Zajednički im je cilj sotonizacijomJosipa Broza, simbola antifašizma u cijelomsvijetu, promijeniti našu povijest i naše pos-tojanje, zlo proglasiti dobrim, a laž istinom.No što vrijeme više teče narod, a krenulo jesa prvim zvižducima u Istri, pokazuje znak-ove otriježnjenja, te da je akademik DušanBilandžić bio u pravu kada je rekao: „Vrijemeprolazi, a Tito se vraća sve veći i veći!„

53GlasGrada - 659 - petak 3. 11. 2017.

- dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije- ambulanta u četvrtak, 9. studenoga.- dr. Yair Galili, vaskularni kirurg i prof. dr. Dalibor Krpan, inter-nist, endokrinolog i nefrolog - ambulanta u petak, 10. studenoga.- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalisthematolog, ambulanta u subotu, 11. studenoga.

Primaju se narudžbe za ambulante:- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- dr. Žarko Vrbica, spec. interne medicine, subspecijalist pulmolog- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- dr. Darko Perović, specijalist kirurgije, subspecijalist za kralježnicu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram straniciPOLIKLINIKA MARIN MED

Napravite u Poliklinici Marin Med neke od najnapredniji tretmana za rješavanje svojih problema

BEZBOLNI TRETMANI ZA USPJEŠNO LIJEČENJE VENA I HEMOROIDABEZBOLNI TRETMANI ZA USPJEŠNO LIJEČENJE VENA I HEMOROIDABEZBOLNI TRETMANI ZA USPJEŠNO LIJEČENJE VENA I HEMOROIDABEZBOLNI TRETMANI ZA USPJEŠNO LIJEČENJE VENA I HEMOROIDABEZBOLNI TRETMANI ZA USPJEŠNO LIJEČENJE VENA I HEMOROIDA- prepustite se sigurnim rukama dr. Yaira Galilija kojiosim metode liječenja vena tzv. UGS metodom izvoditakođer i metodu THD kojom se vrlo uspješno liječe ihemoroidi- UGS metoda jedina je metoda kojom se može trajnoriješiti problem proširenih vena. Glavna prednost ovemetode je da se njome trajno može riješiti gotovo svakislučaj proširenih vena. Riječ je o neinvazivnoj metodi

kojom se injekcijama u venu ubrizgava posebnatekućina koja blokira bolesne vene. Cijeli tretman trajepet minuta - bez lokalne anestezije - koja jenepotrebna!!- Svjetska udruga za vene preporučuje upravo UGSmetodu!

Ambulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni termini

54 GlasGrada - 659 - petak 3.11. 2017.

Piše:Antun Švago

MATO MALI I PERO NJIOV

KrokodioGovori Jane: „Čejade koje dobrozna svoje mane, ne će im širomotvara vrata. A ono drugo misli dai nema, pa je propuh na svebande“-To što se u naske danaske boje živi odnerada vengo su naši stari živjeli od svogarada, to je zato što je Amerika digla guzicu– kaže Mato.-Sve je to moj Mato tako, ali nemoj mislida je to ona učinila radi nas i radi vakijeko što smo mi, učinila je to ona prvo sve-ga radi svoje guzice – Pero će mu.-E moji judi – Jane će – dolori su, ko i svisoldi, jama brez dna, ko se samo o njioslanja, neće nigda iz te jama brez dnaizaj.Dodijalo im je, kažu i Jane i Sele, i Mato iPero, ovo što se u naske dava u novi-nam, na televiziji, na radiju, na svijemovijem škatulama i škatulicama. Ako prvavijes nije Agrokor i Todorić ondarke je pro-slava ovega ili onega. Novinari nijesu,kako je lijepo primijetio jedan naš vrli nov-inar, „oči i uši javnosti vengo isukana sab-ja vlasti“. Podguzjeji, reko bi naš Vuko.Što je vele – vele je! Prećeralo se!Negda je čejade pazilo što i kako čini,misli Sele, jerbo se bojalo one „što će korije“, dok je danaske druga pjesma.Razborito čejade, na nevajalo koje dola-zi od njegovije, more samo koluta očima.Ako išta reče neće ga opra ni Juta niJadransko more zajedno.A jope… proj će i ovo neprolazno!Ono što našoj Vali i našemu Poju nije daloda bude gora bile su radne i sve drugenavike našije starije. Više su one negdamijenjale budućnos vengo što naša dan-ašnja pamet mijenja prošlos.Naša je današnja pamet – kaže Sele –proćerala te stare navike. Svak bi cijo prvomijenja druge, pa tek ondarke – ako uz-mogne – radi na sebi. Govorijo je pokonjiJozo:- Ma koliko ko mislijo da mislijo, niko neradi ništa radi drugoga vengo sve što radi,ili ne radi – radi radi sebe!

Negda je čejadetu telefon bijo da se čuje snekijem što je daleko, dok danaske mod-erni telefon, oću rije mobitel, čejadetu služida bude što daje od svojije najbližije. A štoje najgore – čejade to i ne vidi.Ko je mijenjo sebe zna kako je to teško,zato i bježi o tega da mijenja druge. Sve jestvar navike. A i navika more bi ko i vatra.Dobar sluga, ali loš gospodar.Govorila je pokonja Januka kako dobro leti,a zlo gmiže, dok je danaske, žali Bože, obr-nuto. Zlo leti, dobro gmiže.Pokonji je Jozo užo rije da je, ma s kojegod bande gledali, povijes puna jada i nes-reća, pa ju je zaludu stalno kiša u čistoj vodiili svako malo proprat.Nije judska povijest natučene masline pada jom stalno treba mijenja vodu. Maslineu mijenjanju čiste vode postaju ukusne, apovijes neukusna.U ovijem bremenima brez judi ili judima brezbremena, kaže Mato, čejade more uči i odonije što idu ispred njega, ali i od onije kojiidu iza njega. Bogu treba bi zafalan što odjednije more viđe śutra, a od drugijeprośutra.Neko će rizika i prospera, a neko će igra nasigurno i propanu. Sve je do čejadeta, kažeJane. Dobro čejade zna svoje mane, maim neće širom otvara vrata. A ono drugomisli da i nema, pa je propuh na svebande…Malo ko od nas i u ona teška bremena, dokAmerika nije digla guzicu, nije snijevo neš-to lijepo, kaže Mato, ali se o tega lijepa snanije moglo dugo živje. Trebalo je dobrodrinčit. U Americi se, kaže Jane, crnčilo, au naske drinčilo.U svemu, od svega do svega, moreš postane znam ko, ali ako nijesi svoj, zaludu ti jebi ne znam ko. Neko je svoj što je o sebesvoj, a neko što je dio svoga zavičaja iliporijekla.U onijem kućama, govorijo je pokonji Jozo,đe su se uza sve drugo alevavale i navike,zbog bremena i pulitika i judi, nije trebalocijeli život glumi ili se maškarava. Đe je bilanavika ne skrenu s puta kojijem ide Dobro;đe se pazilo ne samo na to „što će ko rije“vengo i „što će ko promisli“; đe je bilo sra-ma – nije se trebalo ničega boja.Govorijo je, kaže Mato, pokonji Čkaja da

što manje judizna da si sret-an, više ćešbremena bisretan.Nema konema svojije,ali im razbori-to čejade neotpatava vra-ta kadarkenavale da izađu…Jane misli kako se u ovijem bremenima unaske nije lako držat onega što je i kako jejuče bilo, jerbo s nama vakijem brijeme nijenajboji učitej kadarke je u pitanju razbori-tos. Više tu vaja alevanos i nos vengo svedrugo.Danaske se, vazdarke tu Mato ponavja,mladi pametniji rađaju vengo stariji pušta-ju dušu.Još se đe i đe i đeđe more ču ona: ka-darke sam imo su što, nijesam imo u što,a sadarke kadarke imam u što, nemam sušto.Neki će i tu, ko i svaku drugu, što je nikla unašoj Vali, drža vako ili nako, za ovo ili ono.Negda se – kaže Sele - na đecu trošilobrijeme, dok se danaske trošu soldi. I mislise, ko što se vazda i mislilo, da je, a nije, usoldima sve. Neka se pjevalo i pjeva drugo.Ko što čejade, kaže Pero, ne smije dozvo-li sebi da mu mjerilo bude oni koji ga nešnjufa, tako mu je zdravije više s judimapriča vengo o njima roji.Pokonji Jozo nije, kaže Jane, mučo ka-darke je trebalo govori, a lajo kadarke jetrebalo muča, vengo se držo one da če-jade treba opra ruke i poslije velike i malenužde.Nijesu se naši stari ponosili poluistinama,niti su misli da se u sve osve na bijelomusvijetu razumiju, ali su mislili o temu što ikako i za koga radu, to što radu. I što ćenam i kako dorani.U naske se na sve osve gleda ko na sa-moposlugu. Uzmeš samo ono što ti sesviđa. I misliš da je to ono pravo. Ima, kažeMato, ona lijepa etiopska poslovica kojasve otkriva:- Što je gušter manji, to je njegova žeja dabude krokodio veća!

DUBROVAČKI KOMORNI ZBOR

AudicijaAudicijaAudicijaAudicijaAudicijaDubrovački komorni zbor primanove članove. Audicija za ovaj dale-ko poznati amaterski zbor će seodržati u petak, 3. studenog 2017.,u 19.30 h u prostorijama umjetničkeškole Luke Sorkočevića. Za članst-vo nisu potrebni niti glazbena nao-brazba niti glazbeno iskustvo jer DKZje mjesto gdje se potpuni amaterimogu baviti vrhunskom umjetnošću.Ako voliš pjesmu, druženje i puto-vanja nemoj propustiti ovu prilikunego dođi na audiciju!“

Antun Končić, predsjednikDubrovačkog komornog zbora

SVI SVETI I DUŠNI DAN

Groblja u cvijećuGroblja u cvijećuGroblja u cvijećuGroblja u cvijećuGroblja u cvijećui sjaju luminai sjaju luminai sjaju luminai sjaju luminai sjaju luminaBrojni su Dubrovčani uočiblagdana Svih svetih i Duš-nog dana obišli grobovesvojih najmilijih, te na nji-hovim posljednjim počivališ-tima položili cvijeće i zapalilisvijeće. Grobovi na na-jvećem gradskom grobljuna Boninovu, te na Danča-ma okićeni su cvijećem i sja-je u svjetlosti mnogobrojnihlumina. dubrovniknet team/ Foto: Vedran Jerinić

55GlasGrada - 659 - petak 3. 11. 2017.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Grafička i tehnička priprema:Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992,tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.

Tekstov i za objavu pr imaju se do sr i jede, najkasni je do 10 sat i .

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

UČIMO HRVATSKI

Pekara i pekarnicaPekara i pekarnicaPekara i pekarnicaPekara i pekarnicaPekara i pekarnicaInstitut za hrvatski jezik i jezikoslovlje je u suradnji s Jutarnjimlistom objavio tri puta po 111 jezičnih savjeta od kojih ćemo i mineke preuzeti i objaviti u ovoj našoj kolumni.Takav je i ovaj današnji, a koji glasi: “Imenice pekara i pekarnicau hrvatskome se standardnom jeziku značenjski razlikuju. Imen-ica pekara tvorena je sufiksom -ara, koji označuje zatvoreni pros-tor, zgradu, pogon ili tvornicu u kojoj se što proizvodi (tako sutvorene i imenice betonara, koksara, uljara). Dakle pekara je ‘pros-torija ili tvornica u kojoj se proizvode proizvodi od brašna, tj. ukojoj se mijese i peku kruh i krušni proizvodi’. Imenica pekarni-ca tvorena je sufiksom -arnica, koji označuje prodavaonicu(cvjećarnica, slastičarnica, suvenirnica). Te dvije imenice peka-ra i pekarnica nisu u konkurentskome odnosu jer se značenjskijasno razgraničuju. Kruh se mijesi i peče u pekari, a prodaje upekarnici. Naziv pekarna pripada razgovornomu funkcionaln-om stilu i u strožim stilovima standardnoga jezika trebao bi sezamijeniti nazivom pekarnica”. K.T.

GEO FONT d.o.o.Od Svetog Mihajla 1, 020 455 013

Na zahtjev Đura Radulovića iz Dubrovnika izrađen je geodetski elaboratza evidentiranje podataka o zgradama izgrađenim na k.č. 637/2 k.o.Dubrovnik. Elaborat je izrađen temeljem Rješenja o izvedenom stanjuKlasa: UP/I-361-03/13-08/4321, Ur.broj: 2117/01-15-15-12 od 16.veljače 2014. godine i Rješenja o izvedenom stanju Klasa: UP/I-361-03/13-08/3836, Ur.broj: 2117/01-15-14-13 od 01. listopada 2014.godine. Granice predmetnih čestica prema susjednim katastarskimčesticama ostaju nepromijenjene prema dosadašnjem stanju ukatastarskom operatu. Pozivaju se vlasnici i nositelji drugih stvarnih pravana predmetnim i susjednim katastarskim česticama prema članku 48.,64. i 79. Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima(NN 86/2007) na predočenje stanja koje proizlazi iz geodetskog elaboratakoje će se obaviti dana 13. studenoga 2017. u 9 sati na licu mjesta.

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJESTJEPAN GRMOLJEZ, DR. A. STARČEVIĆA 27

U SKLOPU IZRADE PARCELACIJSKOG ELABORATA ZAK.Č. 848/2, 848/3 K.O. PRIDVORJE U SKLADU SAODREDBAMA ZUP-A POZIVA NOSITELJE PRAVA NASUSJEDNIM K.Č. NA UTVRĐIVANJE GRANICA 13STUDENOG 2017 U 10:00 SATI NA PREDMETNIMPARCELAMA TE SE MOLE STRANKE DA ISPUNESVOJU OBAVEZU PO ČL. 58 ZAKONA O DRŽAVNOJIZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, A PREDOČENJEELABORATA BIT ĆE OBAVLJENO U PROSTORIJAMAUREDA 21 STUDENOG 2017 OD 8:00 DO 8:30 SATI.

UDRUZI ZA DOWN SINDROM DNŽ darovali su: U spomen nagospođu Jelku Tomaš - Mare Čampara sa obitelji prilaže 200kuna. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-računUdruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banked.d. da dostave tekst uplate na mob: 091 4753 581 ili 091 4753582. Roditelji i djeca Udruge iskreno zahvaljuju svim darovatelji-ma.

UDRUGA RINA MAŠERA - U spomen na dragog prijatelja Pros-pera Gamulina umjesto vijenca obitelj Vinka Kosmaia prilaže 500kuna.

UDRUGA POSEBAN PRIJATELJ - U spomen našemu drago-mu Matu mama Nike Grljević i sestra Mirjana s obitelji prilažu300 kuna. Zahvaljujemo se dragom Matku Saltariću, novinaruRTL televizije na donaciji od 3012 kuna. Posebna zahvala našimdonatorima Atlanskoj plovidbi i Zračnoj luci Dubrovnik na dodjelisredstava. Udruga za savjetovanje, edukaciju i pomoć roditelji-ma djece s posebnim potrebama “Poseban prijatelj” 098 608742.

SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE - PODRUŽNICA DUBROVNIK

Izlet u MeđugorjeIzlet u MeđugorjeIzlet u MeđugorjeIzlet u MeđugorjeIzlet u MeđugorjeSindikat umirovljenika Hrvatske - podružnica Dubrovnik organiz-ira 18. studenog (subota) jednodnevni izlet u Međugorje. Polazaks Pila u 7 sati. Informacije na brojeve telefona 332 857 i 356 615.Prijave i uplate u Podružnici na adresi Josipa Kosora 30 ponedjel-jkom, srijedom i petkom u vremenu od 9- 11 sati.

JELE BOJANOVIĆ, 1922.IVANKA KRMEK, 1923.MARIJA VUKAŠIN, 1926.MARIJA VEJNOVIĆ, 1927.DARIJA SAFRET, 1931.KATE DEDIĆ, 1932.MARKO TEVŠIĆ, 1933.MARIJA MILOJEVIĆ, 1937.

NIKO LOBROVIĆ, 1947.IGOR ĆOROVIĆ, 1948.IVAN MUNITIĆ, 1953.MATO KLARIĆ, 1954.MARIJAN MARINOVIĆ, 1959.STJEPAN KOBILIĆ, 1964.PERO KUŠELJ, 1964.

56 GlasGrada - 659 - petak 3.11. 2017.

misao

tjedna

PhilipGibbs

Bolje je poklanjati nego posuđivati,a košta približno isto

TURISTIČKA AGENCIJA KATARINA LINE IZ OPATIJE

225 tisuća kuna zariječku i dubrovačkuudrugu koje okupljaju

djecu s down sindromomPovodom svoje 25 obljetnice, Turistička agencija Katarina lineiz Opatije pokrenula je humanitarnu akciju u kojoj je sakupila225 tisuća kuna. Za svakog putnika na svojim brodovima uovoj godini Agencija je odvojila po jedan euro za donaciju, asva prikupljena sredstva namijenila dvjema udrugama kojeokupljaju djecu s down sindromom, riječkoj i dubrovačkoj.Kako dvoje zaposlenika imaju djecu s down sindromom, Agen-cija je upoznata s funkcioniranjem udruga i njihovim potre-bama.Udruga Rijeka - Down 21 ugostila je djelatnike Agencije načelu s Anamariom Hautpfeld Schweitzer i Danielom Hauptfel-dom koji su simbolično uručili ček s iznosom 112.500,21 tisućukuna. Druga polovica iznosa namijenjena je dubrovačkojudruzi koja se ovom prigodom zahvalila posebnim videomprikazanim na primopredaji donacije u Rijeci.Agencija Katarina line među vodećim je turističkim agencija-ma u Hrvatskoj. 25. studenog priprema svečanostobilježavanja svojih prvih 25 godina u Kristalnoj dvoraniopatijskog hotela Kvarner. No, ta je svečanost uz humanitar-nu akciju samo jedan u nizu iznenađenja za partnere i klijenteAgencije koji dolaze u Opatiju iz cijeloga svijeta.Prilika je to za promociju ove turističke destinacije, Kvarnera inajstarijeg hrvatskog turističkog grada, zbog čega nije izosta-la podrška TZ Primorsko-goranske županije i TZ Grada Opatije.

UDRUGA ZA DOWN SINDROM DNŽ

Hvala agenciji Katarina line!Turistička agencija Katarina line u sklopu velike akcije, a povodom 25.godišnjice svog rada i djelovanja, donirala je Udruzi za Down sindromDubrovačko-neretvanske županije iznos od 112.500, 21 Kn. Roditeljidjece okupljenih u Udrugu za Down sindrom DNŽ koja djeluje na po-dručju Grada, a okuplja članove s područja županije s trenutno 71članom, od srca se zahvaljuju Katarini line na samoj inicijativi, naangažmanu i na ostvarenoj donaciji. Udruga će donirana sredstvautrošiti na provođenje programa i aktivnosti udruge s ciljem pobol-jšanja kvalitete života djece i mladih s DS-om. Veliko, veliko hvala odsrca cijeloj turističkoj agenciji Katarina line i čestitamo im 25 godinarada i djelovanja!

KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO SVETI JURAJ OSOJNIK

Priče iz salačkih kominaKUD “Sv. Juraj Osojnik” poziva sugrađane na dramsku izvedbu“Priče iz salačkih komina”, koja će se održati u nedjelju 5. stude-noga, s početkom u 14 sati na Osojniku. Ovogodišnja tema biti ćetrganje, s dozom Držića. Vozit će i posebna linija Libertasova auto-busa, koji kreće u 13 sati s Pila, staje na stanicama Tommy, Robnakuća Srđ, Nova Mokošica i Stara Mokošica. Povratak je u 17 sati sOsojnika.

U KATEDRALI I NA STRADUNU

“Holy win - Noć svetaca”Uoči svetkovine Svih svetih u dubrovačkoj katedrali u utorak,31. listopada održan je „Holy win – Noć svetaca“. Susret jezapočeo molitvom krunice, a nastavljen je slavljenjem i preda-vanjem „Svetost pobjeđuje“ koje je održao don Marin Lučić,duhovnik Katoličke molitvene zajednice „Effatha“, koja je orga-nizirala ovo događanje. Slijedilo je euharistijsko slavlje koje jepredvodio generalni vikar Dubrovačke biskupije don HrvojeKatušić i klanjanje pred Presvetim. Kako se te večeri slavi životi svjetlost a ne tama i smrt, mladi iz molitvene zajednice „utjelov-ili“ su i fizički predstavili neke svece i njihove živote. Prolazili suStradunom i dijelili slatkiše i citate svetaca mlađoj populacijiposvješćujući im tako što se zapravo te večeri uoči Svih svetihslavi. Sami događaj Holy wina nastavljen je cijelonoćnim eu-haristijskim klanjanjem u crkvi sv. Josipa koje su animirali br.Dražen Marija Vargašević i s. Maja Pavla Bašić iz Karmela BožjegMilosrđa s Kalamote.

Katolička molitvena zajednica Effatha