18
Lezione 1 – Un furto Pronomi accoppiati – združeni oblici nenaglašenih zamenica Nenaglašene dativne zamenice MI (meni), TI (tebi), GLI (njemu), LE (njoj), CI (nama), VI (vama), GLI (njima) i nenaglašene akuzativne zamenice LO (njega), LA (nju), LI (njih), LE (njih ž.r.) kao i partitivna rečca NE mogu da stoje jedne pored drugih, zajedno. Takvi oblici postoje i u srpskom jeziku. LO LA LI LE NE MI ME LO ME LA ME LI ME LE ME NE TI TE LO TE LA TE LI TE LE TE NE GLI GLIELO GLIELA GLIELI GLIELE GLIENE LE GLIELO GLIELA GLIELI GLIELE GLIENE CI CE LO CE LA CE LI CE LE CE NE VI VE LO VE LA VE LI VE LE VE NE GLI GLIELO GLIELA GLIELI GLIELE GLIENE Kao što može da se vidi u tabeli, pri spajanju ovih zamenica, u 1. i 2. licu jednine i množine vokal I dativnih zamenica prelazi u E. Kod trećeg lica jednine i množine treba obratiti pažnju jer se kombinovane zamenice pišu zajedno i imaju samo jedan oblik i za jedninu i za množinu, za oba roda (glielo, gliela, glieli....) Upotreba združenih zamenica Marco da un libro a me. – Marco MI da un libro. – Marco ME LO da. Marko daje knjigu meni. – Marko MI daje knjigu. – Marko MI JE daje. Anna regala una macchina a te. – Anna TI regala una macchina. – Anna TE LA regala. Ana poklanja kola tebi. – Ana TI poklanja kola. – Ana TI IH poklanja. Io do un consiglio a lui. – Io GLI do un consiglio. – Io GLIELO do. Ja dajem savet njemu. – Ja MU dajem savet. – Ja MU GA dajem. Tu regali un libro a lei. – Tu LE regali un libro. – Tu GLIELA regali. Ti poklanjaš knjigu njoj. – Ti JOJ poklanjaš knjigu. – Ti JOJ JE poklanjaš.

Gramatika Italijanski Jezik III

Embed Size (px)

DESCRIPTION

ita 3

Citation preview

Page 1: Gramatika Italijanski Jezik III

Lezione 1 – Un furto

Pronomi accoppiati – združeni oblici nenaglašenih zamenica Nenaglašene dativne zamenice MI (meni), TI (tebi), GLI (njemu), LE (njoj), CI (nama), VI (vama), GLI (njima) i nenaglašene akuzativne zamenice LO (njega), LA (nju), LI (njih), LE (njih ž.r.) kao i partitivna rečca NE mogu da stoje jedne pored drugih, zajedno. Takvi oblici postoje i u srpskom jeziku. LO LA LI LE NE MI ME LO ME LA ME LI ME LE ME NE

TI TE LO TE LA TE LI TE LE TE NE

GLI GLIELO GLIELA GLIELI GLIELE GLIENE

LE GLIELO GLIELA GLIELI GLIELE GLIENE

CI CE LO CE LA CE LI CE LE CE NE

VI VE LO VE LA VE LI VE LE VE NE

GLI GLIELO GLIELA GLIELI GLIELE GLIENE

Kao što može da se vidi u tabeli, pri spajanju ovih zamenica, u 1. i 2. licu jednine i množine vokal I dativnih zamenica prelazi u E. Kod trećeg lica jednine i množine treba obratiti pažnju jer se kombinovane zamenice pišu zajedno i imaju samo jedan oblik i za jedninu i za množinu, za oba roda (glielo, gliela, glieli....)

• Upotreba združenih zamenica Marco da un libro a me. – Marco MI da un libro. – Marco ME LO da. Marko daje knjigu meni. – Marko MI daje knjigu. – Marko MI JE daje. Anna regala una macchina a te. – Anna TI regala una macchina. – Anna TE LA regala. Ana poklanja kola tebi. – Ana TI poklanja kola. – Ana TI IH poklanja. Io do un consiglio a lui. – Io GLI do un consiglio. – Io GLIELO do. Ja dajem savet njemu. – Ja MU dajem savet. – Ja MU GA dajem. Tu regali un libro a lei. – Tu LE regali un libro. – Tu GLIELA regali. Ti poklanjaš knjigu njoj. – Ti JOJ poklanjaš knjigu. – Ti JOJ JE poklanjaš.

Page 2: Gramatika Italijanski Jezik III

Portano un regalo a noi. – Ci portano un regalo. – CE LO portano. Donose poklon nama. – Donose NAM poklon. – Donose NAM GA. Luca da le chiavi a voi. – Luca VI da le chiavi. – Luca VE LE da. Luka daje ključeve vama. – Luka VAM daje ključeve. – Luka VAM IH daje. Portano la torta a loro. – GLI portano la torta. – GLIELA portano. Donose njima tortu. – Donose IM tortu. – Donose IM JE. Chiara porta un po’ di torta a me. – Chiara MI porta un po’ di torta. – Chiara ME NE porta un po’. Kjara donosi malo torte meni. – Kjara MI donosi malo torte. – Kjara MI JE donosi malo. (U smislu malo od nje – torte) Posebnu pažnju treba obratiti na treće lice jednine i množine, oba roda, jer može imati višestruko značenje. Npr. GLIELA danno može značiti daju mu je, daju joj je i daju im je, najčešće će kontekst ostatka teksta razrešiti nedoumicu pa treba biti pažljiv.

• Mesto združenih oblika zamenica u rečenici Združeni oblici zamenica u rečenici stoje ispred glagola u indikativu, konjunktivu i kondicionalu. Anna me la porta domani. – Ana mi je donosi sutra. Credo che io ve lo abbia già detto. – Verujem da sam vam to već rekao. Glielo direi. – Rekao bih mu to. Uz neke oblike imperativa, gerund, infinitiv i particip prošli združeni oblici ličnih zamenica se pišu zajedno sa glagolom, i stoje iza njega (i same zamenice se tada pišu sastavljeno). Puoi prestarmi la tua macchina? – Možeš li mi pozajmiti tvoja kola? Puoi prestarmela? – Možeš li mi je pozajmiti? Parlami di lei! – Pričaj mi o njoj!

Page 3: Gramatika Italijanski Jezik III

Lezione 2 – Dal dentista

Imperativo (forma di cortesia) – Imperativ – (imperativ za formalno

obraćanje) Imperativ (zapovedni način) za formalno obraćanje (3. lice jednine i množine jer se na italijanskom 3.-im licem persira) se gradi od osnove koja se dobija odbacivanjem zavreštka –are, –ere i –ire i dodavanjem sledećih nastavaka: Parl-are 3. lice jednine Parl-I! – Govorite! (upućeno jednoj osobi) 3. lice množine Parl-INO! – Govorite! (upućeno grupi ljudi) Vend-ere 3. lice jednine Vend-A! – Prodajte! (upućeno jednoj osobi) 3. lice množine Vend-ANO! – Prodajte! (upućeno grupi ljudi) Dorm-ire 3. lice jednine Dorm-A! – Spavajte! (upućeno jednoj osobi) 3. lice množine Dorm-ANO! – Spavajte! (upućeno grupi ljudi) Primeri: Stia calma signora! – Budite mirni gospođo! Si accomodi, dottor Rossi! – Izvolite, dr Rosi! Si sieda! – Sedite! Kao što se može primetiti, imperativ za formalno obraćanje zapravo pozajmljuje oblike od konjunktiva prezenta. Nepravilnosti u promeni koje su se javljale kod nekih glagola u 1. licu jednine prezenta ukazuju nam na nepravilnosti koje možemo očekivati i ovde. Npr. Dire – prezent DICO – imperativ 3.l.j. DICA, 3.l.m. DICANO Andare – prezent VADO – imperativ 3.l.j. VADA, 3.l.m. VADANO Venire – prezent VENGO – imperativ 3.l.j. VENGA, 3.l.m. VENGANO Salire – prezent SALGO – imperativ 3.l.j. SALGA, 3.l.m. SALGANO

Page 4: Gramatika Italijanski Jezik III

Fare – prezent FACCIO – imperativ 3.l.j. FACCIA, 3.l.m. FACCIANO Finire – prezent FINISCO – imperativ 3.l.j. FINISCA, 3.l.m. FINISCANO (svi inhoativni glagoli, tj. glagoli 3. konjugacije koji imaju -isc- u promeni a ne u infinitivu imaju taj infiks i u formalnom imperativu) Potpuno nepravilan imperativ imaju: Avere – 3.l.j. ABBIA, 3.l.m. ABBIANO Essere – 3.l.j. SIA, 3.l.m. SIANO Stare – 3.l.j. STIA, 3.l.m. STIANO Dare – 3.l.j. DIA, 3.l.m. DIANO Kod imperativa za formalno obraćanje, združeni oblici nenaglašenih zamenica stoje ispred glagola: Signora, mi dia il libro. – Signora, me lo dia subito! Gospođo, dajte mi knjigu. – Gospođo, dajte mi je odmah! Negacija se dobija dodavanjem NON ispred oblika imperativa: Signor Rossi, non lo dica a sua moglie! – Signor Rossi, non glielo dica! Gospodine Rosi, nemojte to reći Vašoj supruzi! – Gospodine Rosi, nemojte joj to reći!

Page 5: Gramatika Italijanski Jezik III

Lezione 3 - Ferragosto

Imperativo (tu-noi-voi) – Imerativ (direktni, ti-mi-vi) Imperativ, zapovedni način, služi za izricanje naredbi, i ima samo jedno vreme, sadašnje. Imperativ za 2. lice jednine i 1. i 2. lice množine ima potpuno drugačije oblike od imperativa za formalno obraćanje, dobija se odbacivanjem infinitivnih nastavaka –are, –ere i –ire i dodavanjem sledećih nastavaka: Parl-are 2. lice jednine Parl-A! – Pričaj! 1. lice množine Parl-IAMO! – Pričajmo! 2. lice množine Parl-ATE! – Pričajte! Vend-ere 2. lice jednine Vend-I! – Prodaj! 1. lice množine Vend-IAMO! – Prodajmo! 2. lice množine Vend-ETE! – Prodajte! Dorm-ire 2. lice jednine Dorm-I! – Spavaj! 1. lice množine Dorm-IAMO! – Spavajmo! 2. lice množine Dorm-ITE! – Spavajte!

• Glagoli sa nepravilnom promenom: Avere 2. lice jednine ABBI! 1. lice množine ABBIAMO! 2. lice množine ABBIATE!

Page 6: Gramatika Italijanski Jezik III

Essere 2. lice jednine SII! 1. lice množine SIAMO! 2. lice množine SIATE! Sapere 2. lice jednine SAPPI! 1. lice množine SAPPIAMO! 2. ice množine SAPPIATE! Glagoli dire, dare, fare, stare i andare imaju poseban oblik imperativa za 2. lice jednine dok u množini imaju pravilne oblike (podudaraju se sa prezentom): Dire – DI' reci, Dare – DA' daj, Fare – FA' uradi, Stare – STA' budi, Andare – VA' idi Ovi oblici imperativa ako se nađu ispred dativnih, akuzativnih ili združenih oblika zamenica (sa kojima se pišu sastavljeno) udvajaju prvo slovo zamenice: Dammi un libro, dammelo subito! – Daj mi jednu knjigu, daj mi je odmah! Dacci un consiglio, ti preghiamo! – Daj nam savet, molimo te! Se vedi Anna, dalle questa borsa! – Ako vidiš Anu, daj joj ovu tašnu! Dimmi la verità, dimmela subito! – Reci mi istinu, reci mi je odmah! Fammi un favore! – Učini mi uslugu. Fa' i compiti, ma falli dopo cena! – Uradi zadatke, ali uradi ih posle večere! Negacija se dobija dodavanjem NON ispred oblika imperativa za 1. i 2.

lice množine, dok se za 2. lice jednine negacija dobija dodavanjem NON

ispred INFINITIVA glagola koji izražava naredbu! Non parlare! – Ne pričaj! Non andare via! – Nemoj da ideš! Non stare in fila! – Nemoj da stojiš u redu! Non siate li' prima delle 7! – Nemojte biti tamo pre 7! Non scrivete adesso! – Nemojte sada da pišete!

Page 7: Gramatika Italijanski Jezik III

Lezione 4 – Un acquisto

Pronomi relativi – Relativne zamenice

Relativne zamenice mogu biti promenljive i nepromenljive. Nepromenljive relativne zamenice su CHE i CUI, a promenljive Il QUALE (koji), LA QUALE (koja), I QUALI (koji), LE QUALI (koje). Nepromenljive relativne zamenice Zamenica CHE se koristi i kao subjekat i kao objekat, a zamenica CUI, sa predlozima, za sve ostale funkcije u rečenici.

• che u funkciji objekta Il ragazzo CHE conosco è simpatico. – Momak kojeg poznajem je simpatičan. Il libro CHE mi hai regalato è interessante. – Knjiga koju si mi poklonio je interesantna. Ti dirò una cosa CHE non sai. – Reći ću ti jednu stvar koju ne znaš. Puoi restituirmi i soldi CHE ti ho prestato? – Možeš li mi vratiti pare koje sam ti pozajmio? Avete ricevuto le lettere CHE vi abbiamo mandato? – Jeste li dobili pisma koja smo vam poslali?

• che u funkciji subjekta Conosco un ragazzo CHE è simpatico.– Poznajem jednog momka koji je simpatičan. Ho conosciuto un avvocato CHE è molto bravo. – Upoznao sam advokata koji je veoma dobar. La matematica è una materia CHE è molto difficile. – Matematika je predmet koji je veoma težak. Gli studenti CHE hanno superato l’esame andranno a Roma. – Studenti koji su položili ispit ići će u Rim. Ako relativnoj zamenici CHE prethodi određeni član za muški rod IL onda se ona ne odnosi na reč koja joj neposredno prethodi već se odnosi na čitav iskaz izrečen nezavisnom rečenicom i prevodi se sa ŠTO. Abito proprio al centro, IL CHE per me è molto conveniente. – Stanujem baš u centru, što meni veoma odgovara.

Page 8: Gramatika Italijanski Jezik III

L’italiano usa il congiuntivo, IL CHE per noi è molto difficile. – Italijanski koristi konjunktiv, što je za nas veoma teško. C’è stato l’aumento del prezzo della benzina, IL CHE singifica che tutti i prezzi veranno alzati. – Bilo je poskupljenje benzina, što znači da će sve cene biti podignute.

• Cui sa predlozima Il film di cui (del quale) ti ho parlato è molto triste. – Film o kojem sam ti pričao je mnogo tužan. La città in cui (nella quale) vivo mi è cara. – .Grad u kojem živim mi je veoma drag. I fogli su cui (sui quali) scrivo sono di buona qualità. – Papiri na kojima pišem su odličnog kvaliteta. La ditta per cui (per la quale) lavoro produce i cellulari. – Firma za koju radim proizvodi mobilne telefone. Le ragazze con cui (con le quali) studio sono simpatiche. – Devojke sa kojima studiram su simpatične. Il signore a cui (al quale) parlo non sente bene. – Gospodin kojem govorim ne čuje dobro. Gli amici da cui (dai quali) ho ricevuto la lettera vivono a Bergamo. – Prijatelji od kojih sam dobio pismo žive u Bergamu. Ako relativnoj zamenici CUI prethodi član onda ona dobija relativno-posesivno značenje i prevodi se sa čiji, čija, čije. Član koji prethodi zamenici se slaže u rodu i broju sa reči koja stoji iza imenice. Treba odbratiti pažnju na činjenicu da taj član može da se spaja sa predlogom koji prethodi zamenici. La signora IL CUI figlio studia con me è un’amica di mia madre. – Gospođa čiji sin studira sa mnom je prijateljica moje majke. Lo studente SUL CUI libro scrivo non è venuto a lezione. – Student po čijoj knjizi pišem nije došao na predavanje. Il ragazzo LA CUI sorella mi piace è nostro compagno di classe. – Dečko čija sestra mi se sviđa je naš drug iz razreda. La signora NELLA CUI valigia hanno trovato le cose illegali è una persona vip. – Gospođa u čijem prtljagu su našli ilegalnu robu je veoma važna osoba.

Page 9: Gramatika Italijanski Jezik III

• Promenljiva relativna zamenica QUALE sa članom Ova, promenljiva relativna zamenica, koristi se ređe nego nepromenljiva relativna zamenica. Obavezno se slaže u rodu i broju sa reči na koju se odnosi i koja joj prethodi. Accanto a me era seduto un signore il quale (che) parlava da solo. – Pored mene je sedeo gospodin koji je pričao sam sa sobom. Al concerto ho conosciuto la figlia del professore la quale (che) partirà presto per gli Stati Uniti. – Na koncertu sam upoznao ćerku profesora koja će uskoro otputovati u Ameriku. Portami i documenti i quali (che) sono sul tavolo dell’ufficio. – Donesi mi dokumenta koja su na stolu u kancelariji. Mi piacciono le commedie di Eduardo le quali (che) sono note in tutto il mondo. – Sviđaju mi se Eduardove komedije koje su poznate u čitavom svetu. Non conosco il signore al quale (a cui) hai prestato la bici. – Ne poznajem gospodina kojem si pozajmio bicikl. Non conosco la signora con la quale (con cui) stavi parlando ieri al bar. – Ne poznajem gospođu sa kojom si pričao juče u baru. La cosa della quale (di cui) stai parlando, non m’interessa. – Stvar o kojoj govoriš, me ne interesuje. La città nella quale (in cui) mi trovo attualmente, è piccola. – Grad u kojem se trenutno nalazim, je mali. Il prezzo di questo articolo è un elemento sul quale (su qui) non si può discutere. – Cena ovog artikla je nešto o čemu se ne može pregovarati. Ti dirò subito i motivi per i quali (per cui) sono venuto a trovarti. – Odmah ću ti reći motive zbog kojih sam došao kod tebe. Le persone fra le quali (tra cui) vivo non sanno una parlora d’italiano. – Osobe među kojima živim ne znaju ni jednu reč italijanskog. Ecco gli amici dai quali (da cui) sono andata ieri a cena. – Evo prijatelja kod kojih sam otišla juče na večeru. Pošto relativna zamenica quale sa članom zahteva slaganje u rodu i broju i ne sme da se koristi u funkciji pravog objekta, kad god je to moguće bolje je koristiti nepromenljivve relativne zamenice che i cui!

Page 10: Gramatika Italijanski Jezik III

• Relativno pokazne zamenice

CHI =

COLUI (onaj) COLEI (ona) COLORO (oni) QUELLO (onaj) QUELLA (ona) QUELLI (oni) QUELLE (one)

CHE (koji, koja, koje)

Uz relativnu zamenicu chi uvek ide glagol u jednini. Chi (colui che, colei che, quello che, quella che),dice questo, sbaglia. – Ko to kaže, greši. Coloro che (quelli che, quelle che) dicono questo, sbagliano. – Oni koji to kažu, greše. Chi (colui che, colei che, quello che, quella che) tace, acconsente. – Ko ćuti, slaže se. Chi (colui che, colei che, quello che, quella che) cerca, trova. – Ko traži, nađe. Chi(colui che, colei che, quello che, quella che) trova un amico, trova tesoro. – Ko nađe prijatelja, našao je blago. Non devi regalare niente a chi non lo merita. – Ne treba da poklanjaš ništa onome ko ne zaslužuje. Non puoi fidarti di chi (colui che, colei che, coloro che, quello che, quella che, quelli che, quelle che) non conosci bene. – Ne možeš da se pouzdaš u onoga koga ne poznaješ dobro. Per quel problema, vai da chi ti ho detto. – Za taj problem, idi kod onoga koga sam ti rekao.

• CIO' CHE, QUELLO CHE – to što, ono što (odnosi se na stvari, pojmove)

Dovrà raccontare tutto ciò che/quello che ha visto. – Moraće da ispriča sve ono što je video. Non capisco ciò che/quello che racconti. – Ne razumem to što govoriš. E’ bello ciò che/quello che hai fatto. – Lepo je to što si uradio. Ti ringrazio di ciò che/quello che farai per me. – Zahvaljujem ti za ono što ćeš uraditi za mene.

Page 11: Gramatika Italijanski Jezik III

Non fare caso a ciò che/quello che ha detto. – Ne obraćaj pažnju na ono što je rekao. Faccio ciò che/quello che mi piace. – Radim ono što mi se sviđa. E’ tutto ciò che/quello che sa fare. – To je sve što zna da radi. E’ difficile vivere con ciò che/quello che guadagno. – Teško je živeti sa onim što zaradim. Devi riflettere su ciò che/quello che stai per fare. – Treba da razmisliš o onome što ćeš uraditi.

Page 12: Gramatika Italijanski Jezik III

Lezione 5 – Il cucciolo

Congiuntivo presente e passato – Konjunktiv prezenta i prošlog

vremena (perfekta) Konjunktiv je gagolski način mogućnosti, sumnje i nesigurnosti. Za razliku od indikativa koji je način objektivnosti i realnosti, konjunktiv je subjektivan i govori da događaj izražen glagolom nije siguran i realan već moguć, nesiguran, hipotetički, poželjan, onaj kojem se neko nada ili ga se plaši. Konjunktiv ima četiri vremena: prezent, prošlo vreme (perfekat), imperfekat i pluskvamperfekat.

• Congiuntivo presente Konjunktiv prezenta gradi se odbijanjem infinitivnih nastavaka za sve tri konjugacije i dodavanjem ličnih nastavaka na osnovu: cant-are prend-ere dorm-ire 1. lice jednine cant-i prend-a dorm-a 2. lice jednine cant-i prend-a dorm-a 3. lice jednine cant-i prend-a dorm-a 1. lice množine cant-iamo prend-iamo dorm-iamo 2. lice množine cant-iate prend-iate dorm-iate 3. lice množine cant-ino prend-ano dorm-ano Mario pensa che io non parli questa lingua. – Mario misli da ja ne govorim ovaj jezik. Anna vuole che noi scriviamo una lettera. – Ana želi da mi napišemo jedno pismo. Lucia teme che Piero parta oggi. – Lucija se plaši da Pjero kreće danas. I genitori sperano che voi finiate l'Università in tempo. – Roditelji se nadaju da ćete završiti Univerzitet na vreme. Glagoli 3. konjugacije koji imaju infiks –isc- u prezentu indikativa imaju isti infiks i u prezentu konjunktiva: Finire – finisca, finisca, finisca, finiamo, finiate, finiscano

Page 13: Gramatika Italijanski Jezik III

Glagoli koji imaju neku nepravilnost u promeni u 1. licu jednine indikativa prezenta imaće je i u promeni u konjunktivu prezenta: dire – dica, dica, dica, diciamo, diciate, dicano fare – faccia, faccia, faccia, facciamo, facciate, facciano stare – stia, stia, stia, stiamo, stiate, stiano sapere – sappia, sappia, sappia, sappiamo, sappiate, sappiano potere – possa, possa, possa, possiamo, possiate, possano volere – voglia, voglia, voglia, vogliamo, vogliate, vogliano dare – dia, dia, dia, diamo, diate, diano sciegliere – scelga, scelga, scelga, scegliamo, scegliate, scelgano andare – vada, vada, vada, andiamo, andiate, vadano venire – venga, venga, venga, veniamo, veniate, vengano dovere – debba, debba, debba, dobbiamo, dobbiate, debbano uscire – esca, esca, esca, usciamo, usciate, escano

• Congiuntivo passato Prošlo vreme, perfekat konjunktiva je složeno vreme i gradi se od prezenta konjunktiva pomoćnog glagola i participa prošlog glavnog glagola, posebnu pažnju treba obratiti na izbor pomoćnog glagola i na eventualne nepravilnosti participa prošlog. Parlare Che io abbia parlato Che tu abbia parlato Che lui/lei abbia parlato Che noi abbiamo parlato

Che voi abbiate parlato

Che loro abbiano parlato Uscire Che io sia uscito/a Che tu sia uscito/a Che lui/lei sia uscito/a

Che noi siamo usciti/e

Che voi siate usciti/e Che loro siano usciti/e

Page 14: Gramatika Italijanski Jezik III

Antonio crede che lei sia partita. – Antonio veruje da je ona krenula. Marco teme che i suoi amici abbiano perso il treno. – Marko se plaši da je njegovim prijateljima otišao voz. Andrea spera che Chiara abbia scritto. – Andrea se nada da je Kjara pisala. Glagoli ili izrazi koji uvode konjunktiv

• Pensare, credere, suppore, ritenere, parere, sembrare Penso che lui sia a casa e abbia molte cose da fare. – Mislim da je on kod kuće i ima mnogo stvari da radi. Credo che lei abiti a Perugia, ma frequenti l’Univeristà a Roma. – Verujem da ona živi u Peruđi ali pohađa univerzitet u Rimu. Suppongo che tutti i presenti abbiano capito la lezione. – Pretpostavljam da su svi prisutni razumeli lekciju. Ritengo che voi abbiate fatto del vostro meglio. – Držim da ste učinili najbolje što ste mogli. Mi pare che domani ci sia (sarà) un bello spettacolo in piazza. – Čini mi se da će sutra na trgu biti lepa predstava. Mi sembra che loro siano già ritornate a casa. – Čini mi se da su se one već vratile kući.

• Temere, avere paura, sperare Temo che lei parta domani per il suo paese. – Plašim se da ona sutra kreće u svoju zemlju. Ho paura che loro siano già partiti per le vacanze estive. – Bojim se da su oni već krenuli na letnji odmor. Spero che Lei abbia passato una bella vacanza in Grecia. – Nadam se da ste Vi proveli lep odmor u Grčkoj.

• Volere, desiderare, preferire Voglio che loro non guardino la TV molto. – Hoću da oni ne gledaju mnogo TV. Desidero che voi leggiate molto in italiano. – Želim da vi čitate mnogo na italijanskom. Preferisco che lei resti ancora un mese in Italia. – Više volim da ona ostane još mesec dana u Italiji.

• Si dice, dicono, si racconta, raccontano, sembra Si dice che quel signore sia molto ricco. – Priča se da je onaj gospodin veoma bogat.

Page 15: Gramatika Italijanski Jezik III

Sembra che lui abbia perso molti soldi al gioco. – Izgleda da je on izgubio mnogo para na kocki.

• Può darsi, può essere (ali forse + indikativ) Può darsi che domani piova. – Moguće je da će sutra padati kiša. Può essere che ora dorma. – Može biti da sada spava. Forse domani pioverà. – Možda će sutra padati kiša. Forse ora dorme. – Možda sada spava.

• Bisogna, occore, è necessario Bisogna che io vada alla posta a ritirare un pacco. – Potrebno je da odem do pošte da podignem paket. Occore che lui spedisca immediatamente i documenti. – Potrebno je da on odmah pošalje dokumenta. E' necessario che voi veniate a lezione in orario. – Neophodno je da dolazite na čas na vreme.

• Fraze koje izražavaju mišljenje ili sud – è facile, è difficile, è possibile, è impossibile, è probabile, è improbabile, è bello, è brutto, è bene, è male, è giusto, è ingiusto, è meglio, è peggio, è ora, è tempo, è un peccato, è una vergogna;

È possibile che lei abbia già risolto il suo problema. – Moguće je da je ona već rešila svoj problem. È improbabile che le cose siano andate come dici tu. – Nije moguće da su se stvari desile tako kako kažeš ti. È bello che voi vi siate comportati in quel modo. – Lepo je što ste se tako poneli. È giusto che tu dica queste cose. – Fer je da ti kažeš te stvari. È meglio che Lei dica la verità. – Bolje je da govorite istinu. È ora che tu metta la testa a posto. – Vreme je da se središ. È un peccato che tu non abbia visto quel film. – Šteta je što nisi pogledao taj film. È una vergogna che loro si siano ubriacati. – Sramota je što su se napili. U mnogim gore navedenim slučajevima ako je subjekat isti u glavnoj i zavisnoj rečenici onda umesto che + konjunktiv stoji di + infinitiv ili samo infinitiv: Io credo che tu abbia ragione. – Ja verujem da si ti u pravu. Tu credi di avere ragione. – Ti veruješ da si ti u pravu.

Page 16: Gramatika Italijanski Jezik III

Penso di non avere domande da fare. – Mislim da nemam pitanja da postavim. Mi sembra di essere arrivata nel momento sbagliato. – Čini mi se da sam stigla u pogrešnom trenutku. Ho paura di avere sbagliato la strada. – Bojim se da sam pogrešio put. Spero di superare l’esame di economia. – Nadam se da ću položiti ispit iz ekonomije. Voglio andare al cinema stasera. – Hoću da idem u bioskop večeras. Bisogna saper perdere. – Treba znati gubiti. È una vergogna comportarsi così. – Sramota je ponašati se tako.

• Veznici i izrazi koji uvode konjunktiv Stasera andrò al cinema benché sia stanco morto. – Večeras ću ići u bioskop, mada sam umoran kao pas. Ha una casa modesta sebbene guadagni molto. – Ima skromnu kuću iako mnogo zarađuje. Devo fare gli esercizi malgrado stamattina sia stato assente. – Moram da uradim vežbe iako sam jutros bio otsutan. Conosce già molte persone nonostante sia arrivata solo ieri. – Već poznaje mnogo ljudi uprkos tome što je stigla tek juče. Comincierò la lezione purché tutti ascoltino in silenzio. – Počeću predavanje ako svi budu slušali u tišini. Ci fermeremo a cena a patto che tu abbia preparato qualcosa di buono. – Ostaćemo na večeri pod uslovom da si spremio nešto dobro. Ti racconterò tutto a condizione che tu non lo dica a nessuno. – Ispričaću ti sve pod uslovom da nikome ne kažeš. Devi andare dal dottore nel caso che domani non ti senta meglio. – Moraš da odeš kod doktora u slučaju da ti sutra ne bude bolje. Desidero il Suo indirizzo prima che Lei parta. – Želim Vašu adresu pre nego što krenete. (ali – prendo sempre un aperitivo prima di pranzare. – pijem uvek aperitiv pre ručka) Posso andare da solo senza che Lei si disturbi ad accompagnarmi. – Mogu da idem sam da se ne deranžirate da me pratite. (ali – ha fatto di testa sua senza ascoltare nessuno – uradio je po svome a da nije poslušao nikoga) Andrò dai miei amici affinché mi aiutino. – Otićiću kod mojih prijatelja da bi mi pomogli.

Page 17: Gramatika Italijanski Jezik III

Lezione 6 – L’ artista

Congiuntivo imperfetto e trapassato – konjunktiv imperfekta i

pluskvamperfekta

• Congiuntivo imperfetto Konjunktiv imperfekta se gradi od osnove koja se dobija odbijanjem nastavaka –are, -ere i –ire u infinitivu glagola i dodavanjem ličnih nastavaka: Parl-are Scriv-ere Dorm-ire 1. lice jednine Parl-assi Scriv-essi Dorm-issi

2. lice jednine Parl-assi Scriv-essi Dorm-issi

3. lice jednine Parl-asse Scriv-esse Dorm-isse

1. lice množine Parl-assimo Scriv-essimo Dorm-issimo

2. lice množine Parl-aste Scriv-este Dorm-iste

3. lice množine Parl-assero Scriv-essero Dorm-issero

Bere – bevessi, bevessi, bevesse, bevessimo, beveste, bevessero Dire – dicessi, dicessi, dicesse, dicessimo, diceste, dicessero Avere – avessi, avessi, avesse, avessimo, aveste, avessero Essere – fossi, fossi, fosse, fossimo, foste, fossero Stare – stessi, stessi, stesse, stessimo, steste, stessero Dare – dessi, dessi, desse, dessimo, deste, dessero Volevo che tu non lavorassi più. – Hteo sam da ti više ne radiš. Era strano che il film finisse così presto. – Bilo je čudno što se film završava tako rano. Konjunktiv imperfekta se koristi da izrazi istovremenost radnje zavisne rečenice sa radnjom glavne rečenice kada se u glavnoj rečenici nalazi glagol ili veznik koji zahteva konjunktiv (u prethodnoj lekciji su navedeni ti glagoli i veznici).

• Congiuntivo trapassato Konjunktiv puskvamperfekta je složeno vreme i gradi se od imperfekta konjunktiva pomoćnog glagola i participa prošlog glavnog glagola. I ovde

Page 18: Gramatika Italijanski Jezik III

treba obratiti pažnju na izbor pravilnog pomoćnog glagola i moguće nepravilnosti participa prošlog. Andare Che io fossi andato/a Che tu fossi andato/a Che lui/lei fosse andato/a Che noi fossimo andati/e

Che voi foste andati/e

Che loro fossero andati/e

Leggere Che io avessi letto Che tu avessi letto Che lui/lei avesse letto

Che noi avessimo letto Che voi aveste letto

Che loro avessero letto Speravo che tu non avessi lavorato troppo. – Nadao sam se da nisi mnogo radio. Era strano che il film fosse finito così presto. – Bilo je čudno što se film završio tako rano.