HRVATSKA I NOVI SVJETSKI POREDAK

(Kako obraniti nacionalnu dr�avu)

Knjigu posvećujem članovima udruge i uredni�tvu internet portala Nem@cenzure.com

IMPRESUM

Vlastita naklada

Sva prava pridr�ana, Copyright Domagoj Margetić

Prva hrvatska digitalna knjiga

Domagoj Margetić, Antuna Bauera 19, Zagreb, Hrvatska

e-mail: domagoj_margetic@yahoo.com web portal: www.domagojmargetic.com

Za nakladnika:

Domagoj Margetić

Urednik: UNRH

Recenzent:

Ante Roso, general zbora u miru

Grafička priprema: Jurica Cicvarić

Ilustracija naslovnice:

Stiv Cinik

Elektroničko umno�avanje: UNRH

Zagreb, studeni 2005.

ISBN 953-96966-2-3

------------------------------------------------------- CIP � Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučili�na knji�nica � Zagreb UDK 338.2 (497.5:4-67 EU) (086) 335.02 (497.5) (086) MARGETIĆ, Domagoj Hrvatska i novi svjetski poredak <Elektronička građa> : (kako obraniti Nacionalnu dr�avu) / Domagoj Margetić. � Zagreb : vlast. Nakl., 2005. Zahtjevi sustava: Windows ; Adobe Acrobat Reader 4.0 ili noviji. � Stv. nasl. s nasl. zaslona. ISBN 953 � 96966 � 2 � 3 451125065 --------------------------------------------------------

SADR�AJ

PREDGOVOR Ante Roso, general zbora u miru: Fenomen hrvatske slobode nitko ne smije dovesti u pitanje ................................................................................................... 5 Ante Roso, general zbora u miru: Integralna koncepcija nove Hrvatske vojske (HV kao interaktivni dinamički mre�ni sustav teritorijalne sigurnosti) �����������.....................................................................���. 8 Dr. Branimir Molak: Stručnjaci u MUP-u izlo�eni su pravom teroru i stalnim pritiscima ............................................................................................................. 9 SKROMNO, OSOBNO PROMI�LJANJE NOVOG PUTA GOSPODARSTVA NACIJE (I.) Načelna misao o gospodarstvu .......................................................................... 15 Gospodarstvo nacije .......................................................................................... 15 Gospodarstvo obitelji ......................................................................................... 16 Gospodarstvo preno�enja znanja ....................................................................... 19 Gospodarstvo stjecanja znanja .......................................................................... 20 Gospodarstvo primjene znanja .......................................................................... 23 Gospodarstvo ljudskih ruku ............................................................................... 25 Gospodarstvo misli ............................................................................................ 29 Nacija mora promi�ljati o gospodarskom i dru�tvenom razvoju zemlje ........... 30 Devijantan model anacionalne globalizacije ..................................................... 31 Nacija treba biti dijagonala nove globalizacije ................................................. 31 Globalni elementi dr�ave nacije ........................................................................ 32 Gospodarsko razvojno-ekonomsko-socijalna strategija Hrvatske (GRESS) .... 36 HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA-TKO SE KRIJE IZA DVANAEST ZVJEZDICA EU-a (Projektanti europskog poretka) (II.) ...................... 37 Nadnacionalne institucije euro birokracije ........................................................ 38 Okrugli stol europskih industrijalaca ................................................................. 41 Bilderberg grupa ................................................................................................ 43 Banka za međunarodna poravnanja ................................................................... 45 Odbor za europsku monetarnu uniju ................................................................. 46 Odbor za akciju u Europi ................................................................................... 47 Račanovo preoblikovanje Hrvatske za europski poredak ................................. 49 Sporazum o stabilizaciji i pridru�ivanju odraz je interesa europskih poslovno-financijskih lobija i grupa .................................................................................. 50 Eurokrati nameću Hrvatskoj balkanske integracije ........................................... 51 GLOBALNE STRATEGIJE, OBNOVA I PREOBLIKOVANJE NACIONALNE DR�AVE (III.) ..................................................................... 52 Svjetska vlada nad vladama ............................................................................... 54

Papirnato zlato ................................................................................................... 55 Tajni memorandum Američkih federalnih rezerva ........................................... 56 Agenti krune ...................................................................................................... 57 DSL-globalni �verc oru�jem i tehnologijama za masovno uni�tenje ................ 62 Soro� sudjelovao u izgradnji globalnog financijskog sustava temeljenog na �pekulacijama .................................................................................................... 63 Globalni financijsko-monetarni eksperiment .................................................... 65 Strate�ki ciljevi ekonomske politike MMF-a .................................................... 66 Globalna moć multinacionalnih korporacija ..................................................... 67 Očuvanje globalne korporacijske moći ............................................................. 68 Standardi reforme nacionalnih bankarskih sustava ........................................... 69 Tajni projekt MMF-a za Hrvatsku ..................................................................... 70 Hrvatska bankarska kriza projektirana u MMF-u i Svjetskoj banci .................. 71 MMF pisao novi zakon o Hrvatskoj narodnoj banci ......................................... 74 Prijetnja manipuliranom inflatornom krizom .................................................... 75 Reforme stečajnog zakona po nalogu Svjetske banke ....................................... 75 Promjene Ustava po nalogu MMF-a ................................................................. 77 Hrvatska vlast provodi politiku i zahtjeve međunarodnih centara financijske moći ................................................................................................................... 78 Potpuna predaja monetarnog i ekonomskog suvereniteta dr�ave ...................... 79 MMF stvara nove ekonomske regije ................................................................. 80 Slučaj «Luka Rijeka» ........................................................................................ 82 Slučaj «Hrvatske �eljeznice» ............................................................................. 85 Lovci na glave i sindrom «odljeva mozgova» ................................................... 89 Manipulirani gospodarski slom ......................................................................... 90 Protokol o nacionalnom sustavnom upravljanju ............................................... 94 Nadzor vlasti uvjet razvoja ................................................................................ 96 Mo�e li Hrvatska stati na čelo dr�ava nacija? ................................................... 97 Potrebno je �urno u tajnosti organizirati sustav paralelnog izvr�nog upravljanja dr�avom ........................................................................................................... 100 Izrada konkurentne strategije razvoja .............................................................. 100 Nadzor monetarno-financijskog upravljanja zemljom .................................... 102 Strategija gospodarskog optimizma ................................................................ 103 Trebamo izgraditi sustav hrvatskih strategijskih institucija ............................ 104 Za�to se problemi stvarno ne rije�avaju? ......................................................... 104 CIA: «Globalni trendovi 2015.» ...................................................................... 105 Mesić-instrument stranih interesa i rezultat na�ega neznanja ......................... 107 Posljednja faza izgradnje «Novog svjetskog poretka» .................................... 107 Tri od pet najvećih globalnih centara informacijske tehnologije: London, Munchen, Pariz ................................................................................................ 108 Scenariji budućnosti globalizacije ................................................................... 109 Hrvatska treba vladu nacionalne solidarnosti .................................................. 110 Model promjena ............................................................................................... 111 Globalna dr�ava već postoji ............................................................................ 115 Nova kategorizacija rada ................................................................................. 117

Institucije virtualne globalne www dr�ave ...................................................... 119 Virtualna ekonomija dimenzije misli .............................................................. 120 Čovjek-inteligentna tehnologija virtualnog gospodarstva ............................... 122 Misao-dijagonala suvereniteta osobnosti ........................................................ 123 Kriza financijskog karcinoma .......................................................................... 124 Novi svijet-po čijem modelu? ......................................................................... 126 Projekcija budućnosti međunarodnih odnosa i Novog svjetskog poretka ....... 129 Dr�avu �ele pretvoriti u jedno od poduzeća multinacionalnih korporacija i geoekonomskih sila ......................................................................................... 130 Tranzicija Novog svjetskog poretka iz geopolitičkih u geoekonomske interese.............................................................................................................. 131 Zaključci Američke strategije nacionalne sigurnosti u 21. stoljeću ................ 132 Tko i za�to u Hrvatskoj proizvodi uzaludne zastarjele strategije? .................. 133 Opasne formulacije glavnih ciljeva Američke strategije nacionalne sigurnosti .......................................................................................................................... 136 Projektirane globalne nepogode ...................................................................... 137 Opasnosti za nacionalnu sigurnost Hrvatske ................................................... 138 TREĆI PUT ILI GLOBALNA SORO�IZACIJA (IV.) ............................. 140 Izgradnja globalne politike trećega puta .......................................................... 141 Tony Blair slijedi Soro�eve ideje .................................................................... 142 Manipulacija demokracije ili mo�e li se počiniti zločin slobode .................... 145 Ideologija uni�tenja dr�ave nacije ................................................................... 146 Dokidanje Hrvatske kao nacionalne dr�ave .................................................... 147 Tajni američki plan «Y2» ................................................................................ 150 Najmoćnija svjetska sila .................................................................................. 151 Kissinger i Soro� .............................................................................................. 152 Istočna Europa kao Soro�ev laboratorij ........................................................... 154 Osnovne vrijednosti politike «trećega puta» ................................................... 155 Izgradnja kozmopolitske nacije ....................................................................... 157 Potrebno je promi�ljati o globalnom pokretu nacionalnih dr�ava ................... 158 Američki kongres prozvao Soro�a i Američke federalne rezerve zbog kriminalne �pekulativne sprege ......................................................................................... 159 Soro�a treba zaustaviti u Zagrebu .................................................................... 160 KRATKA KRONOLOGIJA POVIJESTI GLOBALIZACIJE (V.) ........ 160 PRIJEDLOG KLASIFIKACIJE HRVATSKIH NACIONALNIH VRIJEDNOSTI (Dokument donesen na Prvom kongresu o hrvatskim nacionalnim vrijednostima, odr�anom u lipnju 2003. u Zagrebu, na prijedlog prof.dr. Zvonimira Radića) (VI.) ............................................................................... 169 Prva klasifikacijska razina ............................................................................... 170

Druga klasifikacijska razina ............................................................................ 170 Demografske hrvatske nacionalne vrijednosti ................................................. 170 Odgojno-obrazovne hrvatske nacionalne vrijednosti ...................................... 171 Jezične hrvatske nacionalne vrijednosti .......................................................... 171 Vjerske hrvatske nacionalne vrijednosti .......................................................... 171 Umjetničke hrvatske nacionalne vrijednosti ................................................... 172 Znanstvene hrvatske nacionalne vrijednosti .................................................... 172 Ekonomsko-socijalne hrvatske nacionalne vrijednosti ................................... 172 Zdravstveno-�portske hrvatske nacionalne vrijednosti ................................... 173 Predjelno-kopnene hrvatske nacionalne vrijednosti ........................................ 173 Predjelno-morske hrvatske nacionalne vrijednosti .......................................... 173 Ekolo�ke hrvatske nacionalne vrijednosti ....................................................... 174 Bio-tehnolo�ke hrvatske nacionalne vrijednosti .............................................. 174 Tehničko-tehnolo�ke hrvatske nacionalne vrijednosti .................................... 175 Tehnologijske hrvatske nacionalne vrijednosti ............................................... 175 Geopolitičke hrvatske nacionalne vrijednosti ................................................. 176 Obrambene hrvatske nacionalne vrijednosti ................................................... 176 PREDGOVOR FENOMEN HRVATSKE SLOBODE NITKO NE SMIJE DOVESTI U PITANJE Suvremena Europa, u političkom, ekonomsko, dru�tvenom, dr�avnom, vojnom, geopolitičkom i geostrate�kom, te geoekonomskom smislu, nije smogla snage tijekom pro�lih dvadesetak godina pristupiti ozbiljno rje�avanju nacionalnih pitanja na tlu Europe, u �irem smislu. Hrvatski je narod, hrvatska nacija, svi građani Hrvatske, u revolucionarnom, dr�avotvornom procesu, prionuo toj povijesnoj zadaći, svjestan poruke prvog hrvatskog predsjednika kako je «dr�avnost nacija ključ mira u Europi». Tu dalekovidnu poruku Tuđman je uputio jo� osamdesetih godina pro�log stoljeća. U stvaranju preduvjeta za mir Hrvati i Hrvatska na�li su se sami i ostvarili ideju hrvatske slobode. Europa se nije niti usudila pomisliti na rje�avanje problema nacionalnih pitanja u cijeloj Jugoistočnoj Europi. Odlaskom prvog hrvatskog predsjednika u Hrvatskoj je razvidan nedostatak vizije, nerazumijevanje prostora i vremena, te konteksta političkih procesa u kojima se nalazi Hrvatska i koji su joj ponovno nametnuti, hrvatska politička i vladajuća elita jednostavno ne razumije koje su realne projekcije u prostoru. Hrvatski Domovinski rat je zadnja revolucija na tlu Europe u 20. stoljeću. Ona je potaknula na razmi�ljanje veliki broj ljudi, ali i one dobro pozicionirane eurobirokrate, skrivene moćnike u europskim institucijama, ali i institucijama globalnog poretka, te multinacionalnih korporacija, koji su se već početkom

hrvatskog osamostaljivanja počeli boriti za ekonomski i financijski plijen u Hrvatskoj. Nekompetentni ljudi koji u vrijeme stvaranja hrvatske dr�ave nisu bili ni blizu dr�avotvornoga procesa danas tumače procese i vode ih, naravno na krivi način, jer je cjelokupnost tih procesa i fenomena hrvatske pobjede i hrvatske slobode njima potpuno nerazumljiva. Vulgarizacija cijelog procesa u koju se upustila zakonodavna, izvr�na, sudska vlast, na čelu s predsjednikom Republike jednostavno je nedopustiva. Proces je izgubio legitimitet, a zakonitost se temelji na zakonodavstvu usvojenom po diktatu međunarodnih organizacija, nadnacionalnih institucija i organizacija. Potrebno je naći integralnu formu i odgovor na sporna pitanja i iznaći izlaz iz nacionalne krize u koju nas je gurnula nekompetentna politika i izdajnička vlast, te stara politička elita iz vremena komunističkog jednoumlja. Mi smo slobodan i suveren narod. Mi smo cijenu slobode platili. To je cijena slobode: skoro 16 tisuća mrtvih, 2750 sela i gradova razorenih i razru�enih, na stotine tisuća ljudi protjeranih i prognanih iz svojih domova. Agresija koju je Hrvatska pretrpila je ne�to specifično. Kroz cijelu europsku povijest nije se na ovako malom prostoru nigdje do�ivio ovakav intenzitet mr�nje, uni�tavanja, ubijanja, razaranja. Europa je taj proces promatrala sa strane, pre�utnim dopu�tanjem slamanja hrvatske neovisnosti i gu�enja započetog dr�avotvornog procesa. Zato nitko nema pravo suditi hrvatskoj revoluciji! U tom je smislu cjelokupni redoslijed vrijednosti poremećen, a danas u Hrvatskoj procese vode oni koji ih ne razumiju, oni koji ne poznaju fenomen Hrvatske Slobode. Hrvatskoj revoluciji, koja je dovela do Hrvatske Slobode, kao niti jednoj revoluciji na svijetu, ne mo�e se suditi. To je bila revolucija koja je imala jedan ranversirani smjer, ne kao tradicionalne revolucije. Prvo je progla�ena dr�ava, pa je branjena i tako dalje. Znači, bez obzira na formu revolucionarnog procesa, ona je rezultirala hrvatskom dr�avom, hrvatskom narodnom slobodom, znači i primjenom onih prava za koja se narod zalagao i borio. Vulgarizacija tih vrijednosti je jako opasna za nas i u tome je problem načina obna�anja vlasti trenutne političke elite. Ciljano se ide na dekompoziciju tih osnovnih elemenata na�e revolucije. Posljedice mogu biti doista katastrofalne. Europska unija, hrvatska Vlada, Hrvatski sabor, predsjednik Republike Hrvatske nemaju legitimitet niti zakonske ovlasti dovesti u pitanje dr�avotvorni proces osamostaljivanja Hrvatske, kao niti Hrvatsku Slobodu i Hrvatsku Neovisnost. Postoji jedna realnost. 864 ljudi u cijeloj hrvatskoj politici i na pozicijama moći, stalno se izmjenjuje. Bilo tako zvani lijevi ili tako zvani desni. Nema Hrvatska

jo� definiranu ni lijevicu ni desnicu, jer politička kultura političko-financijske elite jo� nije dosegnula tu razinu. Nema niti ekonomske kulture, �to je uzročno posljedično povezano sa ranije rečenim. Ostale su stare navike, stare veze, stare kadrovske instalacije, stari ljudi, stare strukture, stare organizacije i institucije, stara monopartistička kultura. Znači, 864 čovjeka danas vode Hrvatsku na onaj stari način koji je nezamisliv i nedopustiv. Ni�ta se drugo ne mijenja, osim proizvodnje promid�be i propagande. Trebamo ljude koji će razumjeti �to je na� narod. Jo� se nismo rije�ili starih, bolj�evičkih, centralističkih metoda pristupa bilo kojem problemu u dru�tvu i dr�avi. Problem je i u tome �to je danas mandat u rukama ljudi koji se pona�aju na vrlo primitivan način kao da je dr�ava njihov feudalni posjed, a ne vlasni�tvo hrvatskoga naroda. Vlast ni�ta ne smije raditi bez opće konzultacije nacije. U Europsku uniju mo�emo ući tek kada hrvatski narod ka�e «da» i kada ekonomski ojačamo i budemo ravnopravni partneri drugima. Onda se tek mo�e razmi�ljati o ozbiljnom pristupu. Nema bez opće konzultacije hrvatskoga naroda nikakvog političkog pomaka ni promjena u prostoru. U ime naroda ne mo�e govoriti nitko doli njega samoga kada odlučuje o samome sebi. Mi imamo pravo na referendum o va�nim i strate�kim nacionalnim pitanjima. Moramo se prihvatiti posla i sami sebi dokazati da mo�emo unijeti nove promjene u dru�tvo i da mo�emo promijeniti svoj osobni moral. Hrvatska revolucija, hrvatski dr�avotvorni proces jo� nije dovr�en. Nemoguće je taj proces zamisliti samo jednim događajem ili sklopom događaja, mo�emo ga smatrati zavr�enim tek tada kada je osiguran prosperitet Domovini i ljudima. Znači, prostoru i ljudima koji �ive na tom prostoru. Tek tada mo�emo reći kako je jedna integralna faza hrvatske revolucije dovr�ena. Republiku Hrvatsku moramo za�tititi od raznih avantura kojima je izla�e politička i financijska elita. Republika Hrvatska nije ničiji feudalni posjed. Na�a politika snosi cjelovitu odgovornost, i tako zvani lijevi i tako zvani desni. Jedni su izdali dr�avu, drugi naciju. Dok su se hrvatski vojnici bavili obranom i stvaranjem hrvatske dr�ave, oni su se bavili pretvorbom, stjecanjem dobara i izgradnjom političkih karijera. Narod, nacija i dr�ava ne smiju se dirati! Dolazi vrijeme za veliku reviziju u Hrvatskoj. To je spontani proces koji ne ovisi o volji političke elite. To je proces koji će ih zauvijek pomesti sa pozicija moći koje zauzimaju posljednjih dvadeset i pet godina. Sada je vrijeme za polaganje računa. Hrvatska revolucija i dr�avotvorni proces ulaze u svoju zavr�nu fazu: obrane kontinuiteta dr�avnosti i provedbe smjene generacija i odlaska stare političke elite.

Ante Roso, general zbora u miru

INTEGRALNA KONCEPCIJA NOVE HRVATSKE VOJSKE (HV kao interaktivni dinamički mre�ni sustav teritorijalne sigurnosti) Integralno sigurnosno zahvaćanje trodimenzionalnog prostora te od njega nerazdvojne četvrte dimenzije vremena ukratko nazivamo Kulturom mira, Vojskom ili Sustavom teritorijalne sigurnosti - Nova hrvatska vojska morat ce predstavljati upravo takav dinamicki sigurnosni sustav, mre�no ustrojen po principima horizonta/nog procesuiranja informacija u realnom vremenu te zbog toga biti ustrojena prema nacelima organizacijskih ekspertnih sustava. Tehnolo�ki i informacijski radikalno izmijenjeno sigurnosno okru�enje sve vi�e će od hrvatskog sustava obrane zahtjevati primjenu novog, multidisciplinarnog, mjerljivog vojnog znanja. Sustavi kontraobavje�tajne prevencije, te obavjes�ajne analize i planiranja predstavljaju već danas temeljne stupove svakog suvremenog sustava Teritorijalne sigurnosti u globalnom okru�enju pa će tako morati i hrvatskog, dok će civilni sustavi edukacije i javnoga zdravstva u budućnosti sve vi�e dobivati na obrambeno-sigurnosnoj te�ini i dru�tvenoj vrijednosti te se u konačnici pretvoriti u ekspertne integralne stupove svakog sustava Nacionalne sigumosti. Tripartitnost suvremenog dinamičkog vojno-obrambenog sustava sastoji se od optimalno uravnote�enog odnosa administrativno-upravnog dijela, djelatno-aktivne komponente te civilnih struktura Teritorijalne sigumosti. S obzirom na sve veću ulogu �ena i mladih ljudi u suvremenim dinamičkim oblicima svake nacionalne obrane koja se danas sve vi�e odvija u znanstveno-tehnolo�ki proizvedenom multimedijalnom okoli�u te simbolički oblikovanoj stvamosti umjetne inteligencije, nezaobilazna je činjenica da se već danas pomalo bri�u nekada čvrste granice izmedu vojnog i civilnog sektora te se u slučaju odr�ivih naroda, nacija i dr�ava radi o dugorocnoj programskoj izgradnji integralne Kulture mira na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini kao jedinom primjerenom sustavu odr�ivog upravljanja vlastitim teritorijem kako iznutra tako i izvan njega samoga. Iz navedenog slijedi da se suvremena obrambena moć temelji na vojno-sigumosnom sustavu koji se nezaustavljivo pretvara od intenzivnog potro�ača dru�tvenih dobara u dinamički sustav proizvodnje novih vrijednosti temeljem očuvanja (integritet) integralnih vrijednosti vlastitoga prostora (identitet) u �irem smislu. Stoga je danas za Republiku Hrvatsku otvoreno pitanje Hrvatske vojske te sigumosnog sustava općenito, u stvarnosti zaista temeljno pitanje opstanka i odr�ivoga razvoja integralne hrvatske kulture, a nikako tek ljuta rana nacionalnog sustava proizvodnje socijalnih slucajeva te galopirajuće općedru�tvene nebrige za temeljne nacionalne vrijednosti.

U smislu zaključka ponoviti ćemo ono �to je u stvari istinski početak i stvama podloga svakoga sustava teritorijalne sigurnosti te vojno-obrambene moći svake odr�ive dr�ave, pa će tako biti i sa Hrvatskom: permanentno metaratovanje u virtualnom prostoru isključiva je garancija izgradnje Kulture permanentnoga mira u realnom vremenu - onaj tko to na na�im prostorima ne razumije a bavi se ovim stvarima, vrlo brzo iskustveno spozna da je u suvremenim dinamičkim uvjetima permanentno nestabilnog okru�enja sama izgradnja i očuvanje mira integralno velika i vrlo skupa obrambeno-ratna operacija �irih razmjera i gotovo uvijek temeljno vojno pitanje svakog suvremenog naroda, nacije i dr�ave, u interesu odr�ive izgradnje istinskog civilnog dru�tva i modeme građanske nacionalne dr�ave.

Ante Roso, general zbora u miru STRUČNJACI U MUP-u IZLO�ENI SU PRAVOM TERORU I STALNIM PRITISCIMA Uvodna napomena (Domagoj Margetić) Ovaj tekst objavilo je «Novo hrvatsko slovo», kao analizu stručnjaka za sigurnost dr. Branimira Molaka o stanju u hrvatskom Ministarstvu unutarnjih poslova. Nakon objave ovog teksta, iako je za to dao ranije suglasnost putem e-maila dr. Molak prekinuo je suradnju i objavljivanje tekstova u NHS-u. Ovaj tekst uvrstio sam u knjigu kao svjedočenje insajdera koji je izravno u dr�avnom sustavu o tomu na koji način se sustav raspada pod pritiskom globalizacijskih i europskih uvjeta i «strukturalnih reforma», ako nacija nema vlastite vizije o dr�avi i njezinu vođenju. Nakon pisma ministru MUP-a Lučinu 26.2.2000. u kojem sam ga upozorio o potrebi ponovne uspostave sustava za slučaj izvanrednih stanja i najbla�e rečeno neobičnim zbivanjima kojima su u MUP-u izlo�eni najkvalificiranije osobe branitelji nije bilo odgovora. Odgovorom ne mogu smatrati činjenicu �to mi je ubrzo nakon pisma isključen telefon u radnoj sobi (i tako to kroz razdoblje dulje od dvije godine). Stoga je napisan tekst Talibani u MUP-u. Nakon natječaja Račanove Vlade od 17.9.2001. za članove jednog tijela uprave za pitanja energetike od Vlade nisam dobio odgovor, pa i na nekoliko upita i činjenica o tome iznesenih u medijima. Stoga je nastao tekst Kako Vlada vlada. Oba teksta su kao prilozi (uz jo� neke druge upućeni 14.2.2002. predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću, koji je vrlo brzo odgovorio da ih je uputio dalje (Odboru za nacionalnu sigurnost i obranu�.), no od tada niti od Tomčića niti od predsjednice odbora (Đurđa Adle�ić) nisam dobio nikakav odgovor � osim �to mi je telefonom rekla da će to rje�avati neki pododbor, a stanje u MUP-u je ostalo nepromijenjeno.

Spomenutim ne činjenjem i postupcima prekr�eni su članci Ustava RH. Član 44 Ustava RH ka�e da svaki dr�avljanin RH ima pravo, pod jednakim uvjetima sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne slu�be. Član 54 Ustava RH ka�e da svatko ima pravo na rad i slobodu rada. Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakome je pod jednakim uvjetima dostupno radno mjesto i du�nost. Član 68 Ustava RH ka�e da se jamči sloboda znanstvenog, kulturnog i umjetničkog stvarala�tva. Dr�ava potiče i poma�e razvitak znanosti, kulture i umjetnosti. Član 45 Ustava ka�e da svatko ima pravo slati predstavke i pritu�be, davati prijedloge dr�avnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. Teror kojem su izlo�eni stručnjaci, znanstvenici � branitelji u MUP-u prelazi sve razine izdr�ljivosti. Brojnim smo se pismima obraćali čelnicima MUP-a, ali niti na jedno nismo dobili odgovor. Talibani u MUP-u bezgranično se �egače sa ljudima najvi�ih obrazovnih (dr. i mr. znanosti) i znanstvenih stupnjeva u MUP-u � braniteljima prisiljavajući ih protiv svih zakonskih normi (prilog 3 dopis Ministarstva prosvjete i sporta) i na daljnje �kolovanje na tečajevima organiziranim u Učiteljskoj �koli po istom programu za kuhare kao i za doktore znanosti znanosti. Iste osobe koje su sru�ile 1994. godine sustav za�tite i spa�avanja u tajnosti su pripremile smije�an i tragičan zakon o za�titi i spa�avanju koji proguravaju kroz proceduru prihvaćanja da bi u biti onemogućili ponovnu izgradnju sustava. Pripremaju besmislenu masovnu vje�bu (�kroćenje zmaja�) za tisuću turista u Splitu na račun proračuna u vrijeme kada velik broj stanovnika Hrvatske nema niti �to jesti. Molim da Sabor odmah zaustavi teror talibana u MUP-u, a također dok se ne ispita �to se u MUP-u zbiva (u tu svrhu dostavit ćemo vam svu potrebnu dokumentaciju) da se stavi izvan procedure dono�enje tajno pripremanog talibanskog �Zakona o za�titi i spa�avanju�. Ako mi do kraja veljače ne javite imate li volje i jeste li u mogućnosti da ne�to promijenite biti ćemo prisiljeni o svemu obavijestiti javnost i međunarodne organizacije. U ovo gluho, glupo doba puno terorizma svih vrsta, od fizičkih, dr�avnih, antidr�avnih, preko onih kojekakvih malih bogova, pa do onih «informacijskih», borba protiv takvih pojava ne bi imala smisla da se ne zna da je u ljudskoj povijesti bilo i bit će i ubuduće duha i putova izlazaka iz kriza. Vjerojatno će se to dogoditi prije, ili kasnije i u Hrvatskoj.

Početkom prosinca boravio sam na poziv i tro�ak SAD (boravak i put) na najva�nijem znanstvenom skupu o rizicima u svijetu �Risk Analysis in an Interconnected World� na sjeveru pacifičke obale SAD u Seattlu � jedini sa «zapadnog» Balkana (kako ga na�i političari vole nazivati), koji se ponajvi�e bavio pitanjima sigurnosti. No to ne bi bilo ni�ta posebno da na tom skupu nisam morao boraviti tajeći to od onih koji vladaju Hrvatskom («talibani» u MUP-u), kao �to sam to morao i za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku (Washington 1991, San Diego, New York 1992, Baltimore 1994), boreći se za slobodnu Hrvatsku, a od istih tih koji su i tada mislili da je Hrvatska samo njihova. Proganjanje znanstvenika, intelektualaca pogotovo ako su bili branitelji u Hrvatskoj je u punom zamahu. Nisu "problem" samo generali. U Hrvatskoj, očito ni�ta vi�e nije normalno. I ono �to se zbiva u nekim na�im sredinama s punim pravom moglo bi se nazvati fa�izmom, no ni taj nije "normalan" - crn, nego je obojen nekim drugim političkim bojama. Va�ne institucije dr�ave potpuno su izvan kontrole dru�tva. Od privatizacije MUP-a u 1994. godini, kada je sru�en sustav za�tite i spa�avanja stanovnika izgrađivan u Domovinskom ratu intelektualci � znanstvenici sa najvi�im stupnjem obrazovanja i branitelji od početka Domovinskog rata sistematski su �ikanirani. Moje iskustvo očito je: - pet godina kućnog pritvora (za pisanje knjiga o sustavu koje zatim nisu htjeli objaviti � nisu niti odgovorili na tra�enja «�kolske knjige» premda su dogovorili sufinanciranje) na koje su me «osudili» ru�itelji sustava u sprezi s prija�njom vlasti, - pokrenuli su protiv mene i izgubili disciplinski postupak jer nisam «dovoljno brzo preuzeo spomenicu Domovinskog rata» - i učinili mnogo toga drugog (između ostalog, fizički me napali u prostorijama MUP-a, odspojili upravljač na automobilu, odredili neprimjereno malenu plaću � glasnogovornica MUP-a, navodno sa zavr�enom �kolom učenika u privredi ima oko tri puta veću plaću od doktora i magistara znanosti � branitelja od početka rata koji su izgradili sustav, koji se moraju jo� i ��kolovati� � na učiteljskoj akademiji za nastavnike osnovnih i srednjih �kola po istom programu za kuhare i doktore znanosti). To proganjanje intelektualaca sa znanstvenim stupnjem i branitelja iz Domovinskog rata u posljednje vrijeme poprimilo je u MUP-u oblik terora apsurda. Moj primjer: doktor tehničkih znanosti, magistar prirodnih znanosti i dipl. in�., u dobi od 58 god. sa 36 godina sta�a, s brojnim objavljenim znanstvenim i stručnim radovima i knjigama, posljednji ratni zapovjednik sustava za�tite i spa�avanja u Hrvatskoj prije nego su ga ru�itelji sustava usred rata u Hrvatskoj uni�tili, branitelj od 1991.god., raspoređen sam na nepostojeće radno mjesto u nepostojećoj �koli za �kolovanje nepostojećih polaznika i du�an po nalogu «talibana» koji su sru�ili sustav pohađati tečaj Pedago�ko-psiholo�kog obrazovanja.

U tijeku Domovinskog rata izgrađivali smo po metodologiji USA i NATO-a cjelovit sustav za�tite i spa�avanja stanovnika, dobara i okoli�a, ali je taj obiman posao razorila skupina neodgovornih i nepo�tenih osoba jo� početkom 1994. i do danas na njegovoj ponovnoj uspostavi ni�ta nije napravljeno. Dok se ne ustanovi za�to je sru�en sustav, dok se ne prekinu primitivna i�ivljavanja na najstručnijim pojedincima (dr. i mr. znanosti), dok god �sustav� kreiraju osobe koje su za Domovinskog rata sabotirale rad na uspostavi sustava, te najče�će bile pod utjecajem alkohola, bavile se pljačkom humanitarne pomoći, trgovinom opljačkanim umjetničkim djelima i trofejima, poslije rata nenamjenskim tro�enjem kredita Svjetske banke za razminiravanje, trgovinom minskim poljima, i čitavim spektrom drugih nedopu�tenih radnji �., nema nade za uspostavu sustava upravljanja u krizama. Isti su radili �planove obrane� od napada NATO-a (a sada bi trebali raditi valjda ne�to �to NATO tra�i?). Osamostaljenjem Hrvatske najednom su postali veliki Hrvati i progurali su u saborsku glasačku ma�inu biv�eg saziva čitav niz besmislenih zakona kojima blokiraju uspostavu sustava, a tu su rabotu �titili pojedinci iz političkog vrha. Nakon smjene vlasti o svemu tome u niz navrata upozoravani su čelnici MUP-a, ali ni na �to ne reagiraju � gluhi su. U tijeku Domovinskog rata posebice 1993. godine u Hrvatskoj je pri ministarstvu obrane izgrađivan moderan i djelotvoran sustav za�tite i spa�avanja stanovnika, dobara i okoli�a u izvanrednim stanjima (u ratu i u miru), s razlogom po uzoru na ono �to postoji u SAD i ono �to je tada zagovarao NATO, ali su ga nesavjesni pojedinci tobo�njim premje�tanjem u MUP, zbog osobnih materijalnih interesa (početkom 1994. godine) u općem mete�u i pljački svega i svačega, razorili i do danas nije ponovno uspostavljen, iako pojedini njegovi odvojeni segmenti ponekad imaju pozitivnih rezultata. Da nije sru�en cjelovit sustav za�tite i spa�avanja tada izgrađivan i da je primijenjena metodologija oporavka ili obnove (razvijena u drugim zemljama, posebno u SAD) sigurno bi bilo znatno manje problema u poslijeratnoj obnovi i povratku prognanika, a i �tete od mirnodopskih ugro�avanja bile bi manje. Vrijedi spomenuti da je čak i UNPROFOR, imajući vrlo visoko mi�ljenje o na�im mogućnostima, u jesen 1993. tra�io za�titu na�eg sustava za svoje snage (600-700 osoba) sredi�njeg ureda u Zagrebu (Ilica) od potencijalnog napada srpskog agresora. Politika umjesto da iskoristi tu činjenicu za obja�njenje svijetu onoga �to se događa u Hrvatskoj, umjesto toga je zajedno s mafijom sustav sru�ila i pokazala totalnu nebrigu za stanovni�tvo. U svibnju 1995. raketiran je Zagreb. Sustav je sru�en u vrijeme kada je jo� gotovo trećina Hrvatske bila okupirana i to u najkritičnijim područjima za obranu: u Osječko baranjskoj �upaniji (1.2.1994.), Vukovarsko-srijemskoj (Vinkovci) (4.2.1994.), Sisačko-moslavačkoj (Novska)

(11.2.1994.), Dubrovačko-neretvanskoj (28.2.1994.). Razorena je sredi�nja organizacija SCZRH i rastjeran najkvalificiraniji kadar, a one koje nisu otjerali rasporedili su na posve neprimjerena mjesta s obzirom na struku, kvalifikaciju, iskustvo i znanje. Rastjerali su i oko 200 pirotehničara osposobljenih tijekom uspostavljanja sustava. Dakako da je i sva oprema nestala. Sada ti koji su sru�ili sustav tobo�e �ele "po prvi puta napraviti" novi, pa sada svojim vezama proguravaju kroz Sabor svoj krajnje besmislen "Zakon o za�titi i spa�avanju", koji su pripremali tajno - ispod �ita, da bi u njemu progurali svoj interes i da bi u biti i nadalje blokirali ponovnu izgradnju sustava i zadr�ali postojeće stanje (svoju kriminalnu aktivnost iz MUP-a preseliti pod Vladu je jedina «inovacija»). Obmanuli su čitav niz ljudi u organiziranju ničim utemeljene vje�be � «Kročenja zmaja» Split, svibanj 2002. - u biti gozbe i pijače s potpaljivanjem po�ara. Taj «posao» čista je privatna stvar - pripremana u tajnosti - tih pojedinaca koji su sru�ili sustav. Bilo bi zanimljivo znati čemu ta parada slu�i (vi�e 1000 «turista» iz 40 zemalja na račun dru�tva) kolika joj je cijena i za�to se provodi u vrijeme kada velik broj stanovnika Hrvatske nema �to niti za jesti. Da postoji sustav ne bi se događale niti besmislene uredbe o tobo�njoj za�titi okoli�a zbog prijevoza opasnih tvari (taj dio - opasne tvari - imali smo razrađen jo� 1992. godine) i mnogo toga drugoga. U brojnim stručnim radovima dani su elementi sustava upravljanja u krizama koji smo izgrađivali u tijeku Domovinskog rata sve dok ga "talibani" iz MUP-a (fanatici �elje za vla�ću, pljačkom i kriminalnim aktivnostima, čak trgovci minskim poljima) nisu razorili 1994. godine, a do danas ni�ta nije ponovno izgrađeno. Ono �to je tada vrlo smi�ljeno i planirano učinjeno - razoreno, zločin je prema civilnom stanovni�tvu (mo�da nisu trebali poginuti stanovnici Zagreba 1995.) isto tako kao �to je i izvoz nafte i derivata neprijateljskom ratnom stroju. Mo�da bi spomenuto trebalo biti predmet razmatranja Ha�kog suda kad u Hrvatskoj za to nema nitko interesa. (valjda i za ono �to je učinjeno Hrvatima treba netko odgovarati). Mo�da će u svemu trebati uključiti i međunarodnu zajednicu (rat protiv terorizma). Odmah treba prekinuti teror «talibana» na braniteljima � znanstvenicima i ustanoviti za�to je sru�en sustav i pokrenuti kazneni postupak protiv onih koji su to učinili. Ako za to u Hrvatskoj nema interesa upoznati međunarodnu javnost, a napose Ha�ki sud, jer u učinjenom ima osim kr�enja osnovnih ljudskih prava i elementa zločina prema civilnom stanovni�tvu. Danas u Hrvatskoj ne postoji profesionalno tijelo dr�avne uprave sa stalno zaposlenim mjerodavnim stručnjacima koje bi trebalo obavljati vrlo opse�an, odgovoran, osjetljiv i zahtjevan posao upravljanja u krizama ili izvanrednim stanjima u sve četiri njihove faze: ubla�ivanje, pripravnost, djelovanje i oporavak. Stoga je potrebno da predsjednik Republike ili Sabor �to prije osnuju

profesionalni tim (zametak) tijela dr�avne uprave za izvanredna stanja pri uredu predsjednika Republike ili Vladi u kojem će biti desetak najiskusnijih profesionalaca za ona izvanredna stanja koja u Hrvatskoj izazivaju najveće �tete i koji poznaju problematiku uspostave sustava za upravljanje u izvanrednim stanjima. Taj tim bi u �to kraćem vremenu morao: a) izraditi prijedlog zakona o sustavu za�tite i spa�avanja koji bi trebao

regulirati tu va�nu djelatnost b) definirati organiziranost svih operativnih sudionika u za�titi i spa�avanju i

odrediti kako snimiti i koristiti resurse za za�titu i spa�avanje c) pristupiti izradi niza priručnika za djelovanje sustava na lokalnoj razini

(menad�er sustava, provođenje analize opasnosti, informiranje javnosti, procjena �tete, strategije ubla�ivanja, izrada planova pripravnosti i djelovanja za slučaj izvanrednih stanja, obnova vitalnih funkcija zajednice nakon katastrofa, �.)

d) procijeniti tro�kove i izvore financiranja djelotvornog programatskog dijela sustava koji treba uspostaviti kao i ocijeniti tro�kove cjelokupnog sustava za�tite i spa�avanja

e) izraditi prijedlog cjelovitog plana obrazovanja kadra za takav sustav (visoko�kolsko i ostali oblici).

Dr. Branimir Molak

SKROMNO, OSOBNO PROMI�LJANJE NOVOG PUTA GOSPODARSTVA NACIJE (I.) �� Vrlo je va�no prijeći prag nade, ne zastati pred njim ��. Sveti Otac Ivan Pavao II., �Prijeći prag nade� NAČELNA MISAO O GOSPODARSTVU Gospodarstvo je svako djelovanje čovjeka od rođenja do smrti. Ono je fizički dokaziv proces stvaranja novih vrijednosti. Gospodarstvo je fizički primijenjena (i primjenjiva) kreativnost misli. Sve dosada�nje �pekulacije temeljene na raspolaganju i manipulacijom fiktivnim �vrijednostima� nisu niti mogu predstavljati oslonce i temelj stvarnog gospodarstva. To je pokazalo pro�lo vrijeme u kojem je gospodarstvo potpuno ugro�eno manipulacijom fiktivnim vrijednostima, dionicama, vrijednosnim papirima, obveznicama bez pokrića. O�ivljavanje zemlje mo�e se dogoditi isključivo pokretanjem proizvodno razvojnog gospodarstva, koje sam ne bez razloga nazvao GOSPODARSTVO NACIJE. GOSPODARSTVO NACIJE A proizvodno razvojno gospodarstvo, koje je jedino i odr�ivo, te koje jedino mo�e odr�avati zemlju i osigurati ljude, temeljeno je na: - gospodarstvu obitelji; - gospodarstvu preno�enja znanja; - gospodarstvu stjecanja znanja; - gospodarstvu primjene znanja; - gospodarstvu ljudskih ruku; - gospodarstvu misli. Iz napisanog se prepoznaju sljedeća načela gospodarstva nacije: 1. znanje; 2. sposobnost; 3. rad; 4. proizvodnja; 5. stvaranje. (PRILOG 1 � IZVORNE STVARNE VRIJEDNOSTI GOSPODARSTVA NACIJE) GOSPODARSTVO OBITELJI

Strukturu gospodarstva obitelji čine: 1. stabilnost braka; 2. radno mjesto članova obitelji; 3. djeca; 4. odgoj djece kao odgovornih ljudi; 5. obiteljski dom; 6. prihodi obitelji; 7. skrb mladih za stare; 8. međusobna solidarnost u te�koćama; 9. obiteljska prijateljstva; 10. gospodarska i dru�tvena anga�iranost članova obitelji; 11. međusobna potpora članova obitelji u osobnoj izgradnji pojedinca. (PRILOG 2 � SHEMA STRUKTURA OBITELJI) Stabilnost braka čini dvoje vi�e ili manje sličnih pojedinaca, odlučnih na zajednički �ivot, međusobno davanje i odricanje, �ivljenje jednog �ivota � a dva �ivota, stvaranje novog �ivota u djeci. Koliko god nevjerojatno zvučalo; stabilnost braka uvjetuje snagu gospodarstva (kao skupa nacionalnih vrijednosti) i obratno opći gospodarski uvjeti stvaraju pretpostavke stabilnih, trajnih i harmoničnih brakova (koliko oni to mogu biti). Brak je na neki način mikro poduzetni�tvo, koje je dapače manje uvjetovano negativnim zakonskim propisima, a ima veće �anse u na�em pozitivnom osobnom pristupu. Brak ima svoj ugovor (međusobnu obvezu supru�nika i njihovu obvezu prema npr. djeci), brak proizvodi: zajednicu (�najmanju demokraciju u srcu dru�tva�) � obitelj; obitelj odgaja djecu kao odgovorne ljude i stvara temelje djetetu za stjecanje znanja o �ivotu. Obitelj radi i stvara, stoga se i danas smatra da je obiteljsko poduzetni�tvo najučinkovitiji oblik poduzetni�tva, te najkvalitetniji način odgoja vlastitih članova: učenje odgovornosti, rada, stalnog stjecanja novih znanja i vje�tina, upotrebe vlastitog razmi�ljanja u razvoju posla � Radom, stvaranjem, znanjem i jakom �eljom gradi se obiteljski dom. U obiteljski dom, kao skloni�te i izvori�te obitelji, ula�u se svi obiteljski prihodi. A obiteljski dom nisu samo zidovi, podovi i stropovi. U obiteljskom domu nalazimo ponekad, iako je to sve rijeđe, i do četiri različite generacije koje aktivno sudjeluju u procesu koji mo�emo nazvati obiteljsko gospodarstvo. Obitelj sa �to vi�e aktivno uključenih generacija je pravo gospodarstvo obitelji. Zbog čega sam rekao da taj proces mo�emo nazvati obiteljsko gospodarstvo? Upravo zbog toga �to je strukturirano tako da

predstavlja gospodarstvo nacije u malom. Mo�emo ga pojednostaviti na slijedeći način: 1. GOSPODARSTVO OBITELJI: - prabake i pradjedovi; - bake i djedovi; - očevi i majke; - djeca; - djeca od djece. 2. GOSPODARSTVO PRENO�ENJA ZNANJA: - prabake i pradjedovi; - bake i djedovi; - očevi i majke. 3. GOSPODARSTVO STJECANJA ZNANJA: - djeca. 4. GOSPODARSTVO PRIMJENE ZNANJA: - svi članovi obitelji. 5. GOSPODARSTVO LJUDSKIH RUKU: - očevi i majke; - djeca. 6. GOSPODARSTVO MISLI: - svi članovi obitelji. (PRILOG 3 � SHEMA; GOSPODARSTVO OBITELJI PREDSTAVLJA ZATVORENI KRUG KAO GOSPODARSTVO NACIJE) Iz ove podjele se lako mo�e zaključiti �to je po�lo po krivu u tzv. suvremenoj obitelji. Obitelj se strukturalno raspala, izgubile su se međusobne veze njezinih članova, te je na taj način cijeli proces gospodarstva obitelji u osnovi poremećen. Primjerice; mlađi nara�taji vi�e ne brinu solidarno o starijim članovima obitelji već ih smje�taju u staračke domove (gdje se, naravno, gubi uloga prabake i pradjeda, djeda i bake), stariji članovi obitelji na taj način sami sebi i drugima postaju beskorisni, i umjesto da prenose svoj �ivot na mlađe, oni se bespovratno gase sa svim svojim znanjima, iskustvima, �bogatstvima�, predajama, generacijskim naslijeđem. A mladi, pak, umjesto da predstavljaju generacijsku nadogradnju gube energiju, snagu i sposobnosti na otkrivanje znanja koja već postoje (to bismo narodski nazvali �otkrivanjem tople vode�). Tek kada ovako strukturno, sustavno postavimo stvar jasno vidimo da osipanje gospodarstva nacije počinje osipanjem gospodarstva obitelji. Moja baka je do�ivjela devedeset godina. Često u večernjim satima kada smo zajedno gledali televizijski program, razgovarali i �alili se, gledao sam je i razmi�ljao o činjenici da je njeno postojanje u mom �ivotu jedno od najvećih i

neotuđivih bogatstava koja kao čovjek mogu imati. Pro�ivjela je vrijeme prije, tijekom i poslije tri rata (Prvi svjetski rat, Drugi svjetski, Domovinski rat), �ivjela je u vrijeme kada su na prostoru Hrvatske bile čak četiri dr�ave (o čemu smo mi, inače, mogli samo �turo i bez�ivotno čitati iz povijesnih ud�benika), �ivot je pro�ivjela između seoskog �ivota u rodnom Gorskom kotaru i gradskog �ivota u Zagrebu (u kojem je rodila i dva sina, i gdje je do kraja �ivota �ivjela s nama), pamtila je male povijesti običnih ljudi, bez kojih ja osobno nikada ne bi toliko volio Domovinu, prenijela mi je staru predaju sela o vrijednosti čovjeka i značaja ljudskih ruku. Da nije bilo moje bake, bez obzira na sva konfekcijska znanja suvremenosti, ja bih bio ljudska neznalica bez osobite upotrebljivosti. Iz tih razloga čvrsto sam uvjeren da je nu�no iz temelja obnoviti gospodarstvo obitelji, tu treba početi gospodarski razvitak. Od moje bake sam čuo jednu od najljep�ih domoljubnih pjesama, a iz te pjesme sam često vukao motivaciju za poduzetni�tvo u gospodarstvu: GDJE JE STANAK MOJ � ? Gdje je stanak moj, Gdje je stanak moj? Sava teče po dolinah, Kupa �umi po pećinah, Z gora zvira grozda med, Zemaljski Zemaljski raj na pogled. Ah, ta to je ta, Krasna zemlja, Hrvatska je stanak moj, Hrvatska je stanak moj. Do kraja �ivota je moja baka, gotovo djevojačkim glasom, po mojoj �elji često otpjevala tu pjesmu, i pjevala je tako nje�nim i čistim glasom, da je čovjek mogao osjetiti ljubav prema zemlji. Danas mi nedostaje ta draga, bistra, mudra starica. Kao dijete često sam, gotovo cijelo djetinjstvo, provodio u Begovom Razdolju, rodnom goranskom selu moje bake. Od njenog sam brata kao maleni dječak naučio vrijednost rada ljudskih ruku. Naučio me gotovo sve seoske, fizičke poslove, poslove u kući, ali i npr. izrađivati drvene grablje. Jo� kao mali dječak sudjelovao sam u procesu stvaranja novih vrijednosti. Sjećam se kada smo kući donijeli samo �tap od jasena, i nekoliko cjepanica koje su se su�ile pred sjenikom nekoliko godina. Malo po malo, rezuckajući pileći,

tesajući, guleći koru drveta, savijajući drvo, i nastale su moje prve grabljice. Moje ruke su ih napravile, ja sam ih napravio. A jo� nekoliko sati prije toga nisam niti znao da to mogu! I danas te grabljice čuvam kao uspomenu. Ali i kao trajnu motivaciju na rad, one su jedan mali dio gospodarstva moje obitelji.

GOSPODARSTVO PRENO�ENJA ZNANJA Kada promislimo o opisanoj strukturi gospodarstva obitelji ne mo�emo zanijekati činjenicu da je najveći kapital jedne nacije znanje. Gospodarenje znanjem danas bi trebalo biti najvi�e postavljeno pitanje nacionalne sigunosti. Cjelina gospodarenja znanjem jest zapravo �ivost jednog gospodarstva. Znanje je preduvjet svega u gospodarstvu nacije. Gospodarstvo preno�enja znanja strukturno se sastoji od: 1. predaje stručnih i profesionalnih znanja na nove generacije; 2. pomoći novim generacijama u osobnoj izgradnji kao stručnih pojedinaca; 3. zasada stvarnih vrijednosti kao načela �ivota u novim generacijama; 4. ozračja nade i vjere u budućnost koju pojedinac izgrađuje svojim

sposobnostima; 5. nastavnika, učitelja, profesora kao jednog od medija znanja; 6. dru�tva kao �proizvođača� i prenosnika znanja; 7. �ivota kao vremena u kojem se prenosi znanje; 8. iskustva i znanja � uzajamne dopune. Ovaj dio gospodarstva nacije mo�emo nazvati stepeni�tem gospodarenja znanjem. (PRILOG 4 � STRUKTURA GOSPODARSTVA PRENO�ENJA ZNANJA) Tko danas ima profesionalnu (primarnu) i opću dru�tvenu (sekundarnu) ulogu preno�enja znanja? Naravno pri tomu ne mislim na preno�enje znanja i iskustava u gospodarstvu obitelji. To dvoje jasno treba razgraničiti. Pod gospodarstvom preno�enja znanja podrazumijevam one koji pojedincu prenose znanja i iskustva izvan kruga obitelji i prijatelja; nastavnike, učitelje, sveučili�ne profesore, sugrađane, sudove, javne institucije, udruge građana, akademije i tako dalje. Mediji su danas postali jedan od najvećih prenositelja znanja, ali �to nije ba� i najbolje � najutjecajniji prenositelj. Ljudi u politici i javnom dru�tvenom �ivotu su, kroz izlo�enost u medijima, postali jedan od prenosnika znanja. Pa i neznanci koje susrećemo hodajući ulicom, mogu na neki način, u određenim situacijama prenijeti nam određena znanja. Razgovor, slu�anje, gledanje i dodir također su skup načina na koje se prenosi znanje.

Najče�će se javno i privatno bavimo razmatranjem načina kako da �to kvalitetnije organiziramo prijenos znanja na nove generacije � u optimalnom vremenu � optimalnu količinu znanja. Znanje čini čovjeka. Ako bolje razmislimo o toj istini vidimo odgovornost onih koji prenose znanja. Svi nedostaci u njihovom odnosu prema primatelju znanja imati će ozbiljne posljedice koje će osjetiti svi i svatko od nas. Zbog toga je ključno na poduzetnički, gospodarstveni način razmi�ljati o sustavu obrazovanja. Stalno obrazovanje u funkciji gospodarskog razvitka. Jedino kroz takav pristup mo�emo postati generacija koja će znanstveno, stručno, odgovorno i građanski planirati budućnost zemlje. Međutim kroz cijeli �ivot čovjeka treba pripremiti na to da znanja koja je stekao u pro�losti nisu jedina znanja potrebna za �ivot. Ljude je potrebno pripremiti za �ivotno obrazovanje kako ih niti jedna potreba da u �ivotu mijenjaju primjenu znanja ne bi zatekao nespremne. Potrebe za novim znanjima svakim su danom sve veće. �ivotno obrazovanje je, naime, početak nacionalne strategije razvoja. Zemlja koja ima vi�e odgovora i rje�enja nego li postavljenih pitanja i problema u budućnosti će imati gospodarsku prevlast. Strategija Hrvatske kao male zemlje mora početi od znanja. Ako znamo da je proces preno�enja znanja najprofinjenije ulaganje u ljude, tada je sigurno da sustav preno�enja znanja mora biti najelitnije organizirani dio gospodarstva, on se mora upotpunjavati s razvojem malog i srednjeg poduzetni�tva. Znanje upravo radi toga treba biti aktualno. Zastarjelo znanje je neznanje, ali pri tomu treba jasno razlikovati stara (drevna) znanja i zastarjela (neupotrebljiva) znanja. Vrijeme preno�enja znanja je �ivot. GOSPODARSTVO STJECANJA ZNANJA U skladu s prethodnom rečenicom �ivot je i vrijeme stjecanja znanja. Upravo zbog toga gospodarstvo stjecanja znanja čine: 1. čovjek kao proizvod obitelji; 2. interesi pojedinca u stjecanju znanja; 3. obrazovanje za �ivot � stalno obrazovanje; 4. znanje kao medij budućnosti; 5. stečeno znanje kao osobnost; 6. upotreba stečenih znanja; 7. obveza čovjeka na stjecanje znanja � osobna i opća odgovornost; 8. znanja koja čovjek stječe kroz �ivot;

9. porijeklo, pozadina i povijest stečenih znanja; 10. metode stjecanja znanja; 11. �elja za stjecanjem znanja; 12. čovjek kao subjekt znanja. Gospodarstvo stjecanja znanja je kotač ravnote�e gospodarstva nacije. Stalnim okretom procesa gospodarstva stjecanja znanja odr�ava se stabilnom ravnote�a gospodarstva nacije. Zaka�e li bilo koji dio procesa kotač gospodarstva stjecanja znanja staje i naru�ava se ravnote�a gospodarstva nacije.

(PRILOG 5 - SHEMA GOSPODARSTVA STJECANJA ZNANJA KAO KOTAČA RAVNOTE�E GOSPODARSTVA NACIJE) Svaki čovjek je različit. Mo�da je potpunije reći vi�eslojno različit. Prije svega; ljudi dolaze u dru�tvo iz različitih uvjeta male sredne: obitelji, �ire porodice, sela ili mjesta u kojem su rođeni u veće mjesto ili grad. Njihova porijekla su različita, odrastali su i dogajani u prvim godinama �ivota u različitim gospodarstvima obitelji. Čovjek je, grubo rečeno, u trenutku kada �krene u svijet�, proizvod obitelji. Njegovi su interesi prema okolini i oni koje očekuje ostvariti od okoline različiti od pojedinca do pojedinca, njegova su znanja s kojima dolazi pred dru�tvo različita od pojedinca do pojedinca, navike su među ljudima različite. Spremnost različitih pojedinaca na stjecanje znanja nije ista. Sukladno tomu metode stjecanja znanja su postavljene prestandardno, a premalo i prerijetko nimalo subjektivno, odnosno nisu dovoljno okrenute pojedincu kao stjecatelju znanja. Ukoliko pojedinac ne postane proizvod stečenih znanja (kao preduvjet da bi i sam proizvodio nova znanja) naru�ava se odnos između pojedinca kao proizvoda obitelji i pojedinca kao proizvoda znanja. Oni koji prenose znanje, ali prije svega sustav koji ih plaća i organizira obrazovanje, se pona�aju kao da odgajaju grupu, te zapravo izgrađuju osobnost grupe, a nimalo se ne usmjeravaju na odgoj pojedinca odnosno na izgradnju osobe kao odgovornog, svjesnog i savjesnog pojedinca. U tom dijelu treba započeti dru�tveni razvoj Hrvatske. Obrazovanje mora biti usmjereno na pojedinca. Opet, naravno, dolazimo do toga da jedino gospodarskim pona�anjem u obrazovanju mo�emo doći do te razine.

(PRILOG 6 � VAGA RAVNOTE�E STJECANJA ZNANJA) Jedno od, također, ključnih pitanja u stjecanju znanja ostaje: Gdje (kada) su granice stjecanja znanja? Mislim da nam je danas pouzdano svima jasno da vi�e tih granica nema. Čovjek dana�njice mora biti spreman stjecati znanja kroz cijeli �ivot. Biti učenik i u srednjoj dobi. Ali i u starosti. Znanje ne poznaje �ivotna doba. A tek će čovjek sutra�njice morati stjecati znanja od trenutka rođenja do trenutka smrti. Zbog toga je potrebno u strategiji razvoja sustava obrazovanja

dati posebno mjesto obrazovanju starijih osoba, prekvalifikacijama i tomu slično. Čovjeku bez obzira na godine ili već stečeno obrazovanje znanje mora biti dostupno. Zbog svega toga nitko ne mo�e opovrgnuti činjenicu da je ZNANJE MEDIJ BUDUĆNOSTI, odnosno znanje mo�emo nazvati konstantnom dijagonalom vremena. Jedino vrijeme mo�e potvrditi i u cijelosti odrediti punu vrijednost znanja. To je već danas dokazano. Konstantnu dijagonalu vremena mo�emo prikazati kroz jednad�bu: ZNANJE=BUDUĆNOST=VRIJEME (Z=B=V). POVIJEST P (PRILOG 7 � SHEMA ZNANJE KAO KONSTANTNA DIJAGONALA VREMENA) Ali da bi znanje zadovoljilo tu svoju ulogu mora biti upotrebljivo. Jer znanje koje nije upotrebljivo je glupost. Stoga mo�emo i reći da je danas sve �to predstavlja znanje najprije podvrgnuto ispitu upotrebljivosti. Upotrebljivost, znači, potvrđuje znanje. Svaki čovjek upotrebljava stečena znanja: u obitelji, u dru�tvu, na poslu, u dru�enju s prijateljima, javnom građanskom anga�iranju. Zato mogu i tvrditi da su stečena znanja osobnost pojedinca. Po tim znanjima ga prepozajemo, i po načinu i obliku upotrebe tih znanja. Doista, ako se malo bolje zamislimo, bez onog �to znamo i to svakodnevno koristimo mi bismo kao osobe bili potpuno neprepoznatljivi. Znanje koje jednom steknemo, za razliku od nas, nema rok trajanja. Znanje je stalno upravo zbog svojstva prenosivosti. U tom smislu razmi�ljajući o znanju uopće i zbog jednog od razloga za�to stječemo znanja prepoznajem slijedeća svojstva znanja: - prenosivost; - prijemčljivost; - upotrebljivost; - trajnost; - dopunjivost; - promjenjivost; - ljudskost. To su samo neka od osnovnih svojstava znanja, koja se mogu prepoznati u susretu s znanjem, te predstavljaju svojevrsnu jednad�bu znanja: znanje=prenosivost+prijemčljivost+upotrebljivost+trajnost+dopunjivost+promjenjivost+ljudskost (Z=P+P2+U+T+D+P3+L). Usporedimo li ovu sa jednad�bom konstantne dijagonale vremena dobit ćemo UKUPNU JEDNAD�BU ZNANJA: ZNANJE= BUDUĆNOST=P+P2+U+T+D+P3+L=VRIJEME

POVIJEST Znanje je i uvjet spremnosti na �ivot i rad pojedinca u zajednici. Razmislimo koliko �sitnih� znanja trebamo svakog trenutka. �Moram otići u dućan�, za to je potrebno znanje, kao i za mno�tvo malih svakodnevnih operacija koje izvr�avamo. Na�a je opća odgovornost kao ljudi da prenosimo i stječemo znanja. Jedino svojstvo znanja koje nisam do sada objasnio je ljudskost znanja. Time �elim reći da je čovjek neosporno subjekt znanja. Nekoliko razloga govori tomu u prilog: - čovjek proizvodi znanje; - čovjek prenosi znanje; - čovjek stječe znanje; - čovjek primjenjuje znanje; - čovjek dopunjuje znanje; - čovjek mijenja znanje. Rekao sam da je znanje medij budućnosti, ali uvjet tome je čovjek u svojstvu medija znanja. GOSPODARSTVO PRIMJENE ZNANJA Načela gospodarstva primjene znanja su: 1. osobna primjena znanja; 2. čovjek kao proizvod znanja; 3. primjena znanja kao uvjet �ivota; 4. područja primjene znanja; 5. čovjek kao subjekt proizvodnje i primjene znanja; 6. primjena znanja kao uvjet razvoja. Primjena znanja se u osnovi svodi na osobnu primjenu znanja. A to znači da svaka primjena znanja počinje od pojedinca koji svakodnevno primjenjuje znanja kojima u tom trenutku raspola�e. Zbog toga se gospodarstvo primjene znanja temelji na pojedincu. Zbog toga pojedinac mora danas shvatiti da je u gospodarstvu i dru�tvu on (ti i ja) pokretač svega. Nitko neće ni�ta učiniti za njega (tebe i mene) ili umjesto njega (tebe ili mene). Ne mo�emo samo �eljeti promijeniti ne�to u �ivotu, u gospodarstvu u dru�tvu, te na temelju na�e �elje očekivati da će netko izvesti tu promjenu. Taj netko nikada o �eljenoj promjeni ne mo�e imati tolika i toliko znanja kao pojedinac koji �eli tu promjenu. Zbog toga nije dovoljno raditi na ideji građanskog dru�tva. Ja bih ideju stvarne dru�tvene promjene nazvao ANGA�IRANIM DRU�TVOM GRAĐANA. To znači stalnu anga�iranost građana u gospodarstvu i dru�tvu, a ne samo zaokru�ivanje listića u vrijeme izbora u zemlji. Samo anga�irani građanin

primjenjuje znanje. Neanga�irani građanin stagnira u znanju. Njegovo znanje prestaje to biti, i prestaje biti dijelom gospodarstva nacije. Mi smo proizvod znanja, a sve oko nas je proizvod na�e primjene znanja. Za krizu u gospodarstvu i dru�tvu svatko od nas snosi dio odgovornosti. I to ne zanemarujući dio. Razmislite za vje�bu: kada ste zadnji put svoja znanja upotrijebili na opće koristan način, u �elji i namjeri rje�enja krize u gospodarstvu i dru�tvu?! Koliko ste puta rekli: ja ću izabrati �Peru�, pa će on iznaći rje�enja problema, ako ne bude dobar smijeniti ćemo ga. To je potpuno krivi način razmi�ljanja. Na taj način se odričete primjene znanja, i vidite, kod takve odluke svakog od nas počinje kriza gospodarstva i dru�tva. Za vje�bu jednom, kada ćete imati vremena, sjednite za svoj radni stol, uzmite olovku i papir te učinite slijedeće. Na jednu stranu papira ispi�ite sva upotrebljiva znanja kojima raspola�ete, upamtite pri tomu da tu spadaju i ona znanja koja vam se čine najbanalnijima. Na drugu stranu upi�ite za svaki dan �to ste radili. Nakon deset dana usporedite ta dva stupca. Vidjeti ćete da sasvim sigurno raspola�ete većim brojem znanja, nego učincima koje ste imali u deset dana. Međutim, samo je na vama da to promijenite. Uzmite zatim drugi papir na koji ćete upisati datume slijedećih deset dana. U svaki dan upi�ite po nekoliko svojih znanja koja ćete tog dana upotrijebiti i način i svrhu njihove upotrebe. Ukoliko ne�to tijekom tjedna ne napravite to prekri�ite. Nakon slijedećih deset dana usporedite rezultate. Vidjeti ćete koliko toga čovjek mo�e promijeniti. Jer je znanjem jači od vremena. Jer je subjekt znanja, a znanje je medij budućnosti. Vođen time dr�im kako su svojstva primjene znanja slijedeća: - osobnost; - korisnost; - pomoći drugome; - opće dobro; - ne �tetiti; - stalnost; - učinkovitost; - snala�ljivost; - brzina; - odlučnost. Nakon napisanog nitko ne mo�e tvrditi da primjena znanja nije uvjet razvoja. Jer samo primjena znanja znanje čini opipljivim, vidljivim. Kao područja primjene znanja vidim: - znanost, tehnologiju i obrazovanje;

- obitelj; - radno mjesto; - prijatelje; - gospodarstvo; - zabavu; - osobnost; - opću anga�iranost. Jasno nam je da su i najveći znanstvenici na početku �ivota stekli najjednostavnija znanja: pričati, hodati, čitati i pisati, kupiti kruh i mlijeko � Da nisu prvo ovladali jednostavnim znanjima ne bi postali proizvođači znanja. Zbog toga ova prva znanja, koja zovem jednostavnima, ne smijemo stavljati u nikakve ni�e kategorije. To su temeljna znanja. Znanja, također, mo�emo razvrstati na: - temeljna; - osnovna; - opća; - slo�ena; - stručna; - posebna; - specijalna. Tim, pojedinim vrstama znanja uvjetovan je i na� rad, pona�anje, djelovanje, najkraće rečeno primjena znanja. Jer primijeniti mo�emo samo ono �to znamo. A trajna primjena znanja je �ivot. Gospodarstvo primjene znanja je temeljni nosač gospodarstva nacije, a pretpostavka je gospodarstva rada ili kako sam ga ja nazvao gospodarstva ljudskih ruku. GOSPODARSTVO LJUDSKIH RUKU Do�li smo do ljudskog rada; krune znanja, ali i vrhunca gospodarstva nacije. To je najvidljiviji dio gospodarstva nacije. Gospodarstvo ljudskih ruku je medij stvaranja novih vrijednosti. Načela tog dijela gospodarstva nacije su: 1. �to sve mogu ljudske ruke?; 2. tehnika ljudskih ruku; 3. proizvodi ljudskih ruku; 4. ljudske ruke kao najjača tehnologija; 5. nekoliko povijesnih stvari za čovječanstvo koje su napravile ljudske ruke; 6. ljudske ruke kao konstantni trag o čovjeku; 7. stvaranje novih vrijednosti; 8. ljudske ruke kao medij znanja; 9. ljudske ruke � najstariji i najtrajniji alat postojanja čovjeka;

10. ljudske ruke kao temelj zdravog gospodarstva. Čovjek sve �to zna i radi na kraju prenosi na ruke, zavr�ava rukama. Ljudske su ruke, na neki način, dijagonala povijesti čovjeka. Postoji li bilo �to da nije izvedeno posredno ili neposredno ljudskim rukama, osim samog čovjeka i �ivog svijeta koji ga okru�uje. Niti jedna tehnologija nije izvedena bez ljudskih ruku, a ne mo�e niti funkcionirati bez aktivnog sudjelovanja ljudskih ruku.

(PRILOG 8 � PROCES PODUZETNI�TVA PREKO GOSPODARSTVA LJUDSKIH RUKU) Upravo zbog toga tvrdim da su ljudske ruke najjača tehnologija na�eg svijeta. Karakteristike tehnologije ljudskih ruku su: - sveoperativnost; - nezamjenjivost; - jedine mogu posredno ili neposredno izvesti sve �to čovjek zamisli; - najpodlo�nije kontroli i odluci čovjeka; - vi�e � funkcionalnost; - mogu biti sredstvo komunikacije; - jedini dio čovjeka koji ostavlja trag; - one su jedini alat bez kojeg niti jedan drugi alat ne mo�e biti napravljen; - svedostupnost; - optimalna trajnost; - optimalna prilagodljivost radnim uvjetima; - alat sa najvećim stupnjem moguće za�tite. Slo�enost ljudskih ruku kao alata i njihove svakodnevne korisne upotrebe, mo�emo usporediti sa slo�eno�ću sustava gospodarstva nacije. Pomislimo o naizgled, najbeznačajnijim stvarima: koliko bi zemlja bila korisna i �ivotna tj. Va�na za pre�ivljavanje da njome ne gospodare ljudske ruke vođene znanjem. Čovjek je shvatio tko je (�to je!) kada je naučio misao prenijeti na djelovanje i učinak ruku. Ljudske ruke i ono �to mogu učiniti su ključ oporavka gospodarstva. Reći ćete: gledaj luđaka. Dobro. Za vje�bu koja će dokazati moju tvrdnju učinite slijedeće: poku�ajte ruke staviti iza leđa i ne slu�iti se rukama UOPĆE dvadeset i četiri sata. Va�a potreba da činite rukama ne�to potvrditi će moju teoriju. Izvedete li ovu vje�bu spoznati ćete stvarnu snagu i ulogu ljudskih ruku, samo je nakon toga pitanje da li ćete to znanje iskoristiti da se napijete ili da ne�to izgradite. Da li ćemo ruke upotrebljavati da stvaramo ili uni�tavamo? Jer, naravno, kao i svaki drugi alat ruke mogu biti zloupotrebljene. Lopov zloupotrebljava ruke (ili ubojica), a građevisnki radnik nam njima gradi dom.

Kada potpuno shvatite rezultat prethodne vje�be učinite slijedeće. Napravite listu od dvadeset stvari koje mo�ete učiniti svojim rukama. Deset običnih radnji i deset ne�to slo�enijih radnji, koje mogu slu�iti i općem dobru. Učinite sve sa liste. Nije li i to već pomak sa dotada�nje mrtve točke. Ljudske ruke dr�im medijem čovjekovog poduzetni�tva na bilo kojem području. One su transmisija u djelo onoga �to čovjek zamisli (izmisli � izgradi u mislima). Znanje gradi u mislima da bi ruke to fizički izgradile. Znanje bez ruku ne znači ni�ta. Tehnologiju ljudskih ruku čine: - rad; - znanje; - sposobnost; - stvaranje; - obitelj; - misao. U procesu poduzetni�tva ruke u svemu navedenom ostvaruju čovjekove zaMISLI. (PRILOG 9 � CRTE� RUKE: GOSPODARSTVO NACIJE KAO TEHNOLOGIJA LJUDSKIH RUKU) Čovjek jede, pi�e, radi, sreće prijatelje, voli dragu osobu, stvara dom i obitelj; u svemu tomu prisutne su ruke. A mi smo na ruke pomalo zaboravili, poimamo ih sasvim obično, tu su, ne vidimo njihovu posebnost. Tu smo pogrije�ili. Prvi izraz ljubavi roditelja prema djetetu dogodi se rukama. Tako djeca osjećaju na�u toplinu. Čovjek je napretkom i razvojem zaboravio da su i napredak i razvoj nemogući bez ljudskih ruku. Priznajte sami sebi kada ste zadnji put pomislili na va�e ruke, njihovo značenje, a kamoli da njima mo�ete učiniti ne�to �veliko�. Sve dobro �to čovjek učini rukama je �veliko�. Učinite za vje�bu slijedeće. Nađite nekoliko grančica debljine palca, du�ine cca 20 cm. Uzmite si jedan dan vremena za razmi�ljanje �to sve mo�ete rukama napraviti iz tih grančica. Slijedećeg dana napravite rukama iz tih grančica �to ste naumili. �to god da ste napravili vi�e ili manje uspje�no predstavlja gospodarstvo ljudskih ruku. Ni�ta ga bolje ne mo�e opisati od nečega �to ste napravili rukama, ako ste pri tomu dobro razmi�ljali DA TO ČINITE NA TEMELJU VLASTITE ZAMISLI SVOJIM RUKAMA.

Da bismo bili potpuno sigurni u nezamjenjivost ruku kao tehnologije izvesti ćemo jo� jednu vje�bu. Usporedite nekoliko predmeta, stvari ili alata bez kojih mo�ete biti i uz njih na list papira napi�ite koliko dugo mo�ete funkcionirati da ne upotrijebite taj predmet ili alat. Sa tom listom usporedite vrijeme koliko mo�ete funkcionirati sa rukama na leđima, da ih UOPĆE ne upotrebljavate, ali da normalno funkcionirate. Temelj zdravog gospodarstva le�i na (s)mislenoj upotrebi ljudskih ruku. Upravo zbog spoznaje o tomu najjače gospodarske organizacije oduvijek su bile proizvođačka poduzeća i obrti u vlasni�tvu obitelji, gdje je naravno anga�irana i zaposlena cijela obitelj. Razvoj obiteljskog poduzetni�tva jedini je način ozdravljenja gospodarstva. Obiteljsko poduzetni�tvo je preduvjet za razvoj gospodarstva, ali i dru�tva u cjelini, iz razloga �to sadr�i sve elemente gospodarstva nacije: - GOSPODARSTVO OBITELJI; obitelj koja stvara nove vrijednosti, stječe

nova znanja, prenosi znanja i koristi ih za stvaranje novih vrijednosti radom vlastitih ruku;

- GOSPODARSTVO PRENO�ENJA ZNANJA; u poduzetničkoj obitelji, pogotovo u obiteljskom poslu prenose se naučinkovitije i najizravnije generacijska znanja, ona se prenose izravnom upotrebom tih znanja, �to je vrlo bitno;

- GOSPODARSTVO STJECANJA ZNANJA; u obiteljskom poslu članovi obitelji će najbolje steći �ivotna znanja, a najbolje će ih naučiti i primjenjivati, biti će najmanje traumatskih trenutaka u stjecanju znanja za odgovornog čovjeka;

- GOSPODARSTVO PRIMJENE ZNANJA; upravo tu le�i najveća kvaliteta obiteljskog poduzetni�tva, jer članovi pod nadzorom i upućivanjem starijih primjenjuju izravno stečena znanja, ali �tovi�e nove generacije će upotpuniti posao i učiniti ga kvalitetnijim znanjima novog vremena � znanjima nove generacije, upravo ta generacijska �irina obiteljskog poduzetni�tva osigurava uspje�nost gospodarstva;

- GOSPODARSTVO LJUDSKIH RUKU; čovjek u obiteljskom poduzetni�tvu shvati pravu, trajnu vrijednost rada ljudskih ruku, vidi �to su ruke njegovih djedova stvorile, a sam ima priliku nadograđivati nove vrijednosti koje će prenijeti svojim unucima;

- GOSPODARSTVO MISLI; obitelj koja stvara vlastitu budućnost i osigurava budućnost novim generacijama najbolje će promi�ljati o svakom svojem postupku, promisliti će desetke puta na različite načine prije nego �to učini namjeravano.

(PRILOG 10 � SHEMA PROCESA OBITELJSKOG PODUZETNI�TVA) Iz navedenog se vidi da oporavkom obiteljskog poduzetni�tva ne samo da zapo�ljavamo ljude, već jedino tako započinjemo opći gospodarski i dru�tveni razvoj zemlje. GOSPODARSTVO MISLI Gospodarstvo misli jest ono �to nas čini ljudima: zdrav razum i njegova stalna upotreba. Često se pitam ako je to tako jednostavno za�to nije uvijek primjenjivo?! Strukturni sadr�aj gospodarstva misli se sastoji od: 1. misli kao početka čovjeka; 2. misli kao izvora znanja; 3. misli kao upravljača ljudskih ruku; 4. misli kao tra�enja načina za primjenu znanja; 5. misli kao motivacije za �ivot; 6. promi�ljanja kao programa razvoja; 7. misli kao osobe � osoba misli; 8. misli kao standardnog rje�enja problema � razmi�ljati znači doći do rje�enja

(pretpostavka rje�avanja problema); 9. misli kao ulaganja u budućnost čija je kamata čovjek. (PRILOG 11 � PIRAMIDA GOSPODARSTVO NACIJE KAO �IVOT POJEDINCA) Koliko se malo misli (razmi�lja, promi�lja) pokazuju svakodnevne gluposti. Zato da bi se problem korijenski rje�io o njemu treba temeljito promisliti i domisliti prikladna rje�enja. U mislima treba izvesti probna rje�enja, jer u mislima simulirana gre�ka nema općih posljedica. Na taj način djelovanje mo�e biti manje pogre�ivo, a to je u odnosu na sada�nje stanje bitan napredak. Misao je proizvođač i sadr�aj znanja. Čovjek ako misli ima i savjest, on je svjestan o svemu �to se oko njega događa. Kao takav naravno, tek je građanin, jer promi�lja o svom djelovanju u danim uvjetima. Ako pomislite npr. Ja mogu učiniti to i to, već ste učinili puno. To je prvi korak. Jer kada dobro promislite to će učiniti ruke. Misao je raskr�će znanja, rada, stvaranja, primjene znanja. A na raskr�ću ne smijemo pogrije�iti pravo prednosti prolaza, moramo dobro poznavati prilazne puteve i prometne znakove. Inače ćemo u tom raskr�ću do�ivjeti prometnu nesreću.

(PRILOG 12 � SHEMA UTJECAJ MISLI)

Misao po obliku, primjeni i načinu kako smo do�li do misli vidim razvrstanu na sljedeći način: - nasljeđena; - naučena; - stečena; - prolazna; - vlastita; - tuđa; - opća; - stručna; - javna. (PRILOG 13 � MISAO PO OBLIKU PRIMJENI I PORIJEKLU) Na skici 11; misao vidimo kao zdravi razum koji je ishodi�te svega ljudskog: - rada ljudskih ruku; - �ivota u obitelji; - stvaranja novih vrijednosti; - znanja; - stjecanja znanja; - primjene znanja; - učenja kroz �ivot. Izgubimo li zdravi razum neku od ovih općih ljudskih uloga ili vi�e njih nećemo moći ispuniti. Mo�e li, znači, biti proizvodnog i razvojnog GOSPODARSTVA NACIJE bez zdravog razuma? Na to pitanje su odgovorili oni koji su nam gospodarili zemljom bolesnog razuma. NACIJA MORA PROMI�LJATI I GOSPODARSKOM I DRU�TVENOM RAZVOJU ZEMLJE Razmi�ljanje o problemima i promi�ljanje o rje�enjima jest prvi dio programa razvoja. Nacija mora promi�ljati o gospodarskom i dru�tvenom razvoju zemlje: svi građani suodgovorno s javnom vla�ću. Na�a odgovornost u tom smislu niti počinje niti prestaje samo na izborima. Ona je stalna u na�oj javnoj, građanskoj obvezi da promi�ljamo i tra�imo rje�enja. Jer tek kada znamo kako i mi kao građani mo�emo javnu vlast natjerati da djeluje na opće dobro. Kako ćemo znati da vlast radi dobro ako sami nemamo građansku viziju razvoja. �to mi to onda hoćemo? To je slijedeća vje�ba. Trajna vje�ba koju vam ostavljam kao građansku zadaću javnog djelovanja. Svakoga dana si postavite pitanje: �to kao građanin hoću da bude napravljeno? Odgovorite na njega. Kako hoću da to bude

napravljeno? Odgovorite i na to pitanje. I upotrijebite građanske ovlasti da zahtijevate od javne vlasti da napravi �to vi �elite. To je građanska demonstracija zdravog razuma. To znači biti čovjek i djelovati kao građanin.

DEVIJANTAN MODEL ANACIONALNE GLOBALIZACIJE Gospodarstvo obitelji je ishodi�te prvobitne globalizacije, koju sam nazvao globalizacijom obitelji (mo�emo je nazvati globalizacijom početka). Mo�emo reći da je globalizacija obitelji predstavljala jedini, izvorni, prirodan globalizacijski ciklus nastajanja nacionalne dr�ave. Globalizacija obitelji (GO) je izvorna dru�tveno � proizvodna globalizacija. Globalizacija obitelji je u procesima stvaranja dr�ave � nacije predstavljala prvi oblik gospodarske strategije i ujedno najradikalniji oblik strategije gospodarskog optimizma. Danas je ravnote�a između globalizacije početka i nove potrebe za strategijom gospodarskog optimizma, te novim strategijama gospodarskog pona�anja potpuno izgubljena. Razlog tomu je upravo devijantan model internacionalne (antinacionalne) globalizacije u obliku tzv. �Novog svjetskog poretka�. Upravo je dr�ava � nacija najveće ekonomsko i dru�tveno postignuće globalizacije početka. Deformacija internacionalne globalizacije izra�ena je upravo kroz neprihvaćanje dr�ave � nacije kao osnovne polazne cjeline �nove globalizacije�. Ako je prvobitna globalizacija predstavljala globalizaciju obitelji, nova globalizacija treba predstavljati globalizaciju nacije (sve i svake nacije kao potpuno ravnopravnih u ukupnom svjetskom poretku). Rezultat nove globalizacije treba biti jačanje dr�ave � nacije, a ne njezino uni�tenje. Rezultat prvobitne globalizacije je dana�nji odnos i skup gospodarskih aktivnosti koji se odvija u dva trokuta procesa prvobitne globalizacije: 1. POJEDINAC � OBITELJ � DR�AVA (P-O-D); 2. POJEDINAC � NASELJE � DR�AVA (P-N-D). NACIJA TREBA BITI DIJAGONALA NOVE GLOBALIZACIJE Ove dvije skupine gospodarskih aktivnosti jedini su pre�ivjeli oblik globalizacije početka, ali predstavljaju ozbiljan oslonac moguće strategije protiv internacionalne globalizacije, koja danas predstavlja najveću gospodarsko � socijalnu deformaciju. U globalizaciji početka nacija predstavlja dijagonalu odnosa i međuodnosa obitelji, naroda i dr�ave međusobno i s drugim obiteljima, drugim narodima, drugim dr�avama. NACIJA JE DIJAGONALA GLOBALIZACIJE POČETKA I NOVE GLOBALIZACIJE. Zbog toga je poteban povratak jednad�bi globalizacije početka za početak nove globalizacije. Iz navedenog proizlazi JEDNAD�BA GLOBALIZACIJE POČETKA (GP):

P x O x D + P x N x D = GP = GO (PRILOG 14 � SHEMA GLOBALIZACIJE OBITELJI) (PRILOG 15 � SHEMA NACIJA KAO DIJAGONALA ODNOSA) GLOBALNI ELEMENTI DR�AVE NACIJE Globalni elementi dr�ave nacije kao međusobna akcija gospodarstva obitelji i gospodarstva nacije, čine odnos između globalizacije početka i nove globalizacije. Ti globalni elementi dr�ave nacije su: potencijali, rad, misao, tehnologija, znanje. To su ujedno globalizacijske konkurentne prednosti svake dr�ave i svake nacije u ukupnim odnosima globalizacije koji su stalno promjenjivi. Proces globalne konkurencije dr�ava nacija morat će sve če�će odgovarati na pitanja �kako znati vi�e?�. Konkurencija nove globalizacije će biti znanstvena, a ne osvajačko teritorijalna. Slobodno mo�emo reći da je konkurencija nove globalizacije konkurencija znanja nacije. U tom smislu formula Hrvatske kao dr�ave nacije za globalizacijsku konkurenciju mo�e biti sa�eta u rečenici: �� Mi smo mali, ali znamo! ��. Hrvatska mo�e biti prva globalna industrija znanja i na taj način utjecati na promjenu tijeka dosada�njih globalizacijskih procesa, te njihovo usmjeravanje na procese nove globalizacije.

(PRILOG 16 � SHEMA GLOBALNI ELEMENTI DR�AVE NACIJE) shema: deset antiglobalizacijskih razloga UČINAK GLOBALIZACIJSKIH PROCESA (ANTIGLOBALIZACIJSKI RAZLOG)

NA �TO UTJEČE U DR�AVI - NACIJI

PRIMJER U HRVATSKOJ

strukturalno uni�tavanje obitelji kao osnovne dru�tvene, posebice gospodarske jedinice

obitelj, pojedinac

ukidanje porodiljnih naknada, te drugih zdravstvenih i socijalnih pogodnosti za obitelji, pod pritiskom MMF-a i Svjetske banke

uni�tavanje nacionalnih gospodarskih i znanstvenih potencijala

ekonomski razvoj, tehnolo�ki razvoj, inovacije u proizvodnji, ga�enje nacionalne proizvodnje i proizvodno � razvojnog gospodarstva,

projekt HITRA, prodaja i uni�tavanje Luke Rijeka, Hrvatskih �eljeznica, Hrvatske elektroprivrede, INA-e, smanjenje ptoicaja za znanstvena istra�ivanja iz Dr�avnog

onemogućavanje razvoja ekonomije znanja

proračuna, privatizacija znanstveno � istra�ivačkih institucija

uni�tavanje nacionalnog proizvodno razvojnog gospodarstva

stvaranje nekonkurentne tr�i�ne pozicije za nacionalno gospodarstvo u globaliziranom okru�ju, kojim dominiraju interesi kapitala multinacionalnih korporacija

rasprodaja kapitalnih dr�avnih poduzeća i infrastrukture, Hrvatski telekom, koncesije na hrvatskim cestama, koncesije na hrvatskim lukama, međunarodni �eljeznički promet kroz Hrvatsku

monetarno � financijska ovisnost zemlje o međunarodnim institucijama ili �velikim i moćnim� zemljama (financijsko � monetarna desuverenizacija dr�ave)

status Hrvatske narodne banke, nacionalna strategija razvitka u smislu posebnih ekonomskih nacionalnih interesa; hrvatskim kapitalom raspola�u strane financijske kuće

kreditno zadu�ivanje Hrvatske kod Svjetske banke i MMF-a, �to se uvjetuje političkim, ekonomskim i dru�tvenim promjenama u Hrvatskoj koje za Hrvatsku projektno razrađuju MMF i Svjetska banka, rasprodaja domaćih banaka po nalogu MMF-a i Svjetske banke, čime se, zapravo, sav nacionalni kapital stavlja u ruke stranih vlasnika, gubitak nacionalne financijske infrastrukture

Iseljavanje i proces odljeva mozgova

znanstveno � tehnolo�ka nekonkurentnost nacionalne ekonomije u globalnom okru�ju

visoko obrazovani mladi ljudi putem raznih �head hunting� agencija odlaze na rad i poslijediplomsko �kolovanje u inozemstvo, nakon čega se rijetko vraćaju u Hrvatsku, strane stipendije se čak ponekad i ciljano dodjeljuju kako bi se u pojedinim multinacionalnim kompanijama dobili

potrebni kadrovi, čime se oslabljuje nacionalno gospodarstvo Hrvatske

prisilne gospodarske i političko � dr�avne integracije prema projektima najmoćnijih zemalja globalnog poretka (�Novog svjetskog poretka�)

uvjetovanjem međunarodne ekonomske pozicije zemlje njezinim reginalnim integracijama, koje se projektiraju u centrima moći globalizacije, ograničava se razvitak, tehnolo�ki napredak i globalna konkurentnost dr�ave nacije

Pakt o stabilnosti, Jugoistok Europe, inicijativa Zapadnog Balkana, odnos prema Hrvatskoj u svim međunarodnim odnosima globalnih institucija, kao prema dijelu �Jugoistoka Europe�

stvaranje nadsuverenih, naddr�avnih i nadnarodnih međunarodnih institucija

�iroke ovlasti međunarodnih financijsko monetarnih institucija ulaze izravno u nadle�nost dr�avnih tijela u zemlji, te u pojedinim slučajevima mogu djelovati i bez njihove suglasnosti na temelju potpisanih međunarodnih ugovora

institucije Europske unije, Vijeća Europe, Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka, radna tijela Pakta o stabilnosti

koncentracija globalne gospodarske i političke moći u krugu malog broja zemalja, a s najvećim utjecajem u globalnom poretku

kapital multinacionalnih kompanija najjačih zemalja globalnog poretka ulazi u pojedino nacionalno gospodarstvo, da bi kasnije vlasničkim i financijskim, te kreditnim utjecajem određivao intenzitet razvoja nacionalne ekomije, a sama dr�ava nacija nema nikakav utjecaj na gospodarstvo u smislu svojih nacionalnih interesa, njome zapravo upravljaju multinacionalne

ekonomski interesi podijeljeni su točno između najmoćnijih zemalja globalnog poretka: kompanija i kapitala iz Sjedinjenih Dr�ava, Velike Britanije, Francuske, Njemačke (SAD � Europska unija)

kompanije, kao najveće ekonomije globalizacije

manipulacije globalnim i nacionalnim krizama

manipulacije gospodarskom stabilno�ću pojedinih zemalja u kojima najmoćnije zemlje globalnog poretka imaju svoje interese; projektirano prezadu�ivanje, odobravanje sudjelovanja nacionalnih novčarskih i financijskih kuća na svjetskom tr�i�tu vrijednosim papirima i �pekulacijama pod pokroviteljstvom Federalnih rezervi (SAD); manipulacije globalnim tehnolo�kim �okovima

kriza bankarskog sustava u Hrvatskoj 1998., zloupotrebe u privatizaciji koja je bila uvjet za prvi �stand by� aran�man MMF-a Hrvatskoj, kriza u Riječkoj banci, kriza proizvodnog sektora u Hrvatskoj, izvozni deficit, dok se istovremeno uvoze proivodi konkurentni hrvatskoj proizvodnji be ikakvih kriterija; manipulacije inflacijom

manipualcija stupnjem razvoja pojedinih zemalja

MMF i Svjetska banka određuju stupanj ekonomskog rasta i tehnolo�kog razvoja pojeidnih zemalja, točno projektiraju koje potencijale pojedina nacionalna gospodarstva ne smiju koristiti i razvijati, kako ne bi postala pre stabilna i neovisnija o MMF-u i Svjetskoj banci

projektirano ga�enje poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, napu�tanje proizvodnih potencijala u selima, tehnolo�ko zaostajanje poljoprivredne i prehrambeno � prerađivačke industrije, nizak stupanj tehnolo�kog razvoja domaćeg energetskog sektora, izra�en uvozni energetski čimbenik

U dana�njim potpuno izmijenjenim geoekonomskim odnosima mijenja se i oblik globalnog kapitala. Umjesto materijalnog kapitala (novca i imovine) svjetsko bogatstvo sve vi�e određuje virtualni kapital u obliku ideje i znanja (čiji su nositelji ljudi). Manipulacije ljudskim kapitalom (znanjem i idejama) izravni su uzrok nacionalnih i globalnih tehnolo�kih �okova. Akumulacija ljudskog kapitala uvjetuje moć u �Novom svjetskom poretku�.

GOSPODARSKO RAZVOJNO-EKONOMSKO-SOCIJALNA STRATEGIJA HRVATSKE (GRESS) Gospodarsko razvojno � ekonomsko � socijalna strategija Hrvatske (GRESS) treba se razviti kao potreba primjene novog pristupa cjelovitog promi�ljanja budućnosti Hrvatske, ciljevi tog pristupa su: odgovor na globalizacijske procese nacionalnog gospodarstva, razvijanje oblika strate�kog upravljanja, preobra�aj sada�njeg industrijskog u ekolo�ko i informacijsko gospodarstvo, afirmacija i primjena tzv. �high technology� (visoke tehnologije). Teze GRESS strategije temelje se na već odavno prihvaćenim mi�ljenjima da je temelj vitalnosti i razvoja svake nacionalne zajednice njeno gospodarstvo (ekonomija), a za gospodarsku moć i razvitak upravo je preudna kvaliteta ljudskih potencijala. Osnovna postavka GRESS strategije jest da ljudski faktor treba promatrati kroz kategoriju rada, kao ljudske biti kroz koju on ostvaruje svoje potrebe za stvarala�tvom, socijalizacijom i sigurno�ću. Gledajući to sa �ireg aspekta ove dimenzije, mo�emo ih uzeti kao pristup promatranju ljudskih potencijala, kategorija najsposobnijih, kategoriju prosječnih i kategoriju najslabijih članova ljudske zajednice. Pod dimenzijom rasta smatra se prelazak gospodarskog sustava iz jednog stanja u drugo, vi�e stanje. Definicija rasta, naravno, slu�i nam i za određivanje pojma razvoj koji je već odavna postao konstanta svake dr�avne politike, osobito danas kada je i pitanje razvoja postalo kompleksno, pa se govori o odr�ivom razvoju. U �irem smislu riječi to je pitanje odgođene potro�nje s jedne strane tj. stimuliranje potro�nje s druge strane. Drugim riječima stvarala�tvo jest stvar pozitivne dru�tvene selekcije i stoga zajednica mora ulo�iti sve moguće napore i sredstva da identificira, promovira i podupire talente (OSMI�LJAVANJE HRVATSKOG TALENT PROGRAMA), jer su oni nositelji općeg razvitka. Temeljno pitanje ekonomske dimenzije jest povećanje učinkovitosti gospodarskog sustava u svrhu olak�anja osiguranja opstanka kao nastojanja da se smanjuje nered u sustavu, to mo�emo shvatiti kao učinkovitost u kori�tenju resursa gospodarskog sustava. Promatrajući to s gledi�ta osnovne postavke ovih teza ekonomski cilj jest osiguranje u srednjem roku i optimalnog iskori�tavanja radno aktivnog stanovni�tva. Čimbenik sigurnosti osigurava se kroz kontinuitet funkcioniranja gospodarskog sustava. Naime, svaki zastoj u funkcioniranju gospodarskog sustava ugro�ava postizanje ideala tj. opstanka. Sigurnost mo�emo shvatiti kao te�nju �irenju manevarskog �ivotnog, tj. radnog prostora pojedinca. Vjerujem da ne treba posebno dokazivati ove tvrdnje, kao i to da je nu�an jedan cjeloviti pristup koji bi bio dru�tveno prihvatljiv, znanstveno utemeljen, stručno provodljiv i ekonomski isplativ. Za njegovu daljnju razradu i provođenje, neophodno je prihvatiti polazne pretpostavke, ciljeve, temeljnu strukturu i prije svega, usvojiti zajedničku metodu (metode) rada. U ovom slučaju bila bi najbolja metoda projektnog vođenja. Ona se sastoji

u prihvaćanju da svaki poslovni pothvat prolazi kroz pet radnih faza, i to: inicijalnu; konceptualnu; plansku; organizacijsku i provedbenu. HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA-TKO SE KRIJE IZA DVANAEST ZVJEZDICA EU-a (Projektanti europskog poretka) (II.) «Pozdrav pobjednicima!» Zapovijed izdana američkim marincima prilikom posjeta ministra Gojka �u�ka i visokih vojnih zapovjednika Hrvatske vojske Sjedinjenim Američkim Dr�avama, nakon vojno-redarstvene akcije «Oluja», 1995. godine Nedvojbeno je kako je trenutno politički, ekonomski, geostrate�ki, teritorijalni koncept Europske unije, zapravo usmjeren ga�enju nacionalnih dr�ava i uni�tavanju europskih nacija. Umjesto stare ideje «Europe slobodnih nacionalnih domovina», danas imamo nadnacionalnu, internacionalnu birokratsku strukturu, koja ne slu�i čak niti sama sebi već financijskim i strate�kim polsovnim interesima moćnih multinacionalnih korporacija, lobija, trustova i vi�e ili manje tajnih organizacija koje se kriju iza suvremenog europskog poretka, kojeg poznajemo kao Europsku uniju. Europa je usmjerena bogatim i zanimljivim regijama, na čije su resurse bacili oko financijsko-poslovni moćnici velikih korporacija i konzorcija, njima nisu zanimljive dr�ave. Zbog toga projekt «Europe regija» nije bezopasan za dr�avu poput Hrvatske. Taj je projekt i osmi�ljen kako bi se regionalnim povezivanjem, bez obzira na granice nacionalnih dr�ava, dr�ave nacije u Europi dezintegrirale i politički, ekonomski i financijski marginalizirale, dok u prvi plan dolazi regionalna razmjena i regionalne integracije pojedinih «europskih regija». Taj je projekt na djelu i u Hrvatskoj, jer je Istarska �upanija, zahvaljujući politici IDS-a i Ivana Jakovičića, već godinama članica tzv. «udruge europskih regija». Konferencija u Copenhagenu, koju je 1978. godine organizirao Danski institut, zacrtala je točne korake marginalizacije i uni�tavanja nacionalnih dr�ava na tlu Europe, te je stvoren novi projekt regionalizacije Europe. Deklaracija koja je tom prilikom donesena i nosi naslov «Politička organizacija Europe kroz regije je uvjet harmoničnog i mirnog razvoja njezinih ljudi». Takvu prirodu projekta «Europa regija» dokazuju i riječi nekada�njeg �efa Danskog instituta, koji je u jednom razgovoru 1988. godine izjavio o projektu «Europa 1992.»: «Pratimo pa�ljivo situaciju i uzbuđeni smo. Ovo je na�a prilika izgraditi neagresivnu Europu, koja nikome ne će biti prijetnja. Nacionalne dr�ave bile su katastrofa za Europu. Dale su nam dva sjetska rata i mnogo uni�tavanja». Znači jasna orijentacija projektanata suvremene Europske unije protiv nacionalnih dr�ava ne mo�e za Hrvatsku u sada�njem trenutku, kao i u procesu pridru�ivanja Europskoj uniji donijeti ni�ta dobro. Prepoznavanje i priznavanje regionalne autonomije biti će bitan čimbenik budućnosti na�e zemlje, ukoliko nastavimo s

ovakvim divljim procesom pristupanja Uniji. Zapravo već je krajem 1980.-ih godina započelo po raznim europskih institutima crtanje i precrtavanje karata koje su zadavale nove geopolitičke i geostrate�ke parametre europske političke i teritorijalne organizacije. Hrvatska ni tada, kao ni sada europskoj birokraciji i moćnicima koji se kriju iza dvanaest europskih zvjezdica nije predstavljala ni�ta. U cilju razbijanja nacionalnih dr�ava eurobirokrati i podupiru autonomiju i prava manjina u dr�avama, kao i regionalni separatizam, kako bi lak�e kontrolirali i provodili proces dezintegracije nacionalnih dr�ava. NADNACIONALNE INSTITUCIJE EURO BIROKRACIJE Europski parlament ima prividnu zadaću «stvaranja uvjeta za sudjelovanje građana Europe u europskim institucijama i vlasti», kao i funkciju demokratskog nadzora od strane građana europskih zemalja. U praksi, naravno, to ne izgleda tako. Europski parlament odlučuje o proračunu EU, nakon �to je isti predlo�en od strane Europske komisije, danas je za nadzor proračuna EU zadu�en isključivo Europski parlament, te su ovlasti oduzete i te ovlasti nemaju parlamenti nacionalnih dr�ava članica EU. Stoga niti ne postoji model po kojem dr�ave članice mogu utjecati na tro�enje europskih proračunskih sredstava. Kako bi cijeli projekt Europske unije bio dobro pokriven osmi�ljena je cijela mre�a institucija i nadnacionalnih financijskih institucija koje stoje iza tzv. Ujedinjene Europe, te zapravo predstavljaju centre moći u kojima se odlučuje o pojedinim mjerama i propisima koje svojim članicama nameće EU. Drugim riječima, ta mre�a europskih institucija i nadnacionalnih financijskih grupa upravlja Europskom unijom. Radi se o pravom izgrađenom, transnacionalnom financijskom carstvu, koje se krije iza europskog poretka i institucija osmi�ljenih projektom «Europa 1992». Popis tih grupa, institucija, poduzeća i pojedinaca je podugačak:

• Bilderberg grupa • Trilateralna komisija • BIS • «Okrugli stol» • CTTE, Europska monetarna unija • Mediobanca • FIAT SpA • Pirelli & C. • Fonditalia • Liberian Trade Development Bank • FBM-Hudson Italiana • Montedison

• Intersomer-Mercantile Internazionale • Banco di Roma • Credito Italiano • Assicurazioni Generali • Olivetti • Banca Commerciale Italiana • Banque Louis-Dreyfus • The Geneva Assotiation • Cie du Midi • Nationale Nederlenden • ROBECO • ABN • HEINEKEN • AKZO NV • Swiss Re • AmRo Bank • ROBECO • SHV • Philips • Royall Dutch Shell • Unilever • SASEA • Societe General de Banque • Credit Lyonnalis • ECU Clearing Assotiation • Central European International Bank (Budimpe�ta) • Deutsche Bank • VEW • Daimler Benz • Hapag-Lloyd • Bosch • Bertelsmann • Siemens • Metallges. • Phillip Holzmann AG • Mannesmann • Lazard Partners • Lazard Freres Paris • Pearson Trust • The Economist

• Washington Post Group • Kennedy Trust • Financial Times • Lazard Feres N.Y. • Lazard Bros. London • Allianz AG • Riunione Adriatica Sicurta • Munchner Reinsurence • Thyssen AG • Cornhill Insur. UK • S.G. Warburg • COFIDE • Kissinger Asoc. • Bank Leu • SODITIC S.A. • PARIBAS • SASEA • Nestle • Rowe&Pitman • Barclays Bank • Sun Alliance • Rio Tinto Zinc • Cadbury Schweppes • LonRho • General Electric Corp. • Cazenove & Co. • The Swire Group • British Petroleum • Commercial Union Assurance • Royal Insurance • Shearson, Lehman, Hutton-Amex • Cerus S.A. • Trade Development Bank-Geneve • Kissinger Associates • COFIDE • Credit Suisse • Alusuisse • Andre • Nestle • ASEA-Brown Boveri

• CIBAGEIGY • CSFB • Zurich Insurance • Hoffmann Laroche • Minerva Group Ital. • Swiss Re • Winterthur Insurance • Lombard Odler • Bayerische RE • Bruxelles Lambert Group • Pargesa Holding Geneva • Power Corporation Canada • Henry Ansbacher p.l.c. UK • Drexel, Burnham, Lambert, New York • Societe Financiere de Paribas (Suisse) B.V. • Banque Internationale a Luxembourg.

Ovo je hijerarhija financijske i stvarne političke moći iza suvremenog europskog poretka kojeg danas poznajemo kao Europska unija. Razumijevanje te strukture financijsko-ekonomske moći, va�no je kako bismo bolje razumjeli pod čijim je utjecajem hrvatska financijsko-politička elita, te po kojem obrascu se strukturiraju mre�e i lobiji moći u Hrvatskoj. OKRUGLI STOL EUROPSKIH INDUSTRIJALACA Okrugli stol europskih industrijalaca je privatna grupa financijskih moćnika koji su osmislili i bili glavnim lobistima za ostvarivanje projekta «Europa 1992.». Elita liberalnih multinacionalnih korporacija u Europi okupila se u ovoj grupi 1983. godine, na nagovor Henrya Kissingera, kao svojevrsna oporba unutar europske industrije američkoj politici Strate�ke obrambene inicijative.. prvi čelnik orkuglog stola bio je �veđanin Pehr Gyllenhammar, član Upravnog odbora Kissinger Associates Inc. Gyllenhammar je utemeljio okrugli stol europskih industrijalaca zajedno sa Etiennom Viscountom Davignonom, biv�im europskim povjerenikom za industriju. Grupa je satsavljena od pomno odabranih čelnika europskih multinacionalnih korporacija čija je glavna kvaliteta (kao �to je jednom rekao jedan član Europske komisije) «da mogu podići telefonsku slu�alicu i odmah doći do svojeg premijera». U vrijeme kada je Jacques Delors obna�ao du�nost predsjednika Europske komisije okrugli stol je svoje aktivnosti usko koordinirao s njim. Danas mo�emo samo predpostaviti kako u jednom od njihovih dana�njih

ogranaka sjede neki od hrvatskih tajkuna i financijskih moćnika, koji nisu ni�ta drugo do li eksponent kapitala europskih moćnika u Hrvatskoj. Ljudi koji su u pro�lom stoljeću bili na čelu i unutar Okruglog stola europskih industrijalaca:

• Wisse Dekker, predsjedavajući, Nizozemska, Philips; • Umberto Agnelli, potpredsjednik, Italija, FIAT; • Karl Heinz Kaske, potpredsjednik, Njemačka, Siemens; • Thorvild Aakvaag, Norve�ka, Norsk Hydro, Bilderberg; • Giovanni Agnelli, Italija, FIAT, Trilaterala, Bilderberg; • Jean-Louis Beffa, Francuska, Saint Gobain; • Yves Boel, Belgija, SOFINA; • Sir John Clarc, Velika Britanija, Plessey; • Etienne Viscount Davignon, Belgija, Societe Generale de Belgique,

Sibeka, Trilaterala, Bilderberg; • Carlo de Benedetti, Italija, Olivetti, Cerus, Francuska, COFIDE; • Raul Gardini, Italija, Ferruzzi-Montedison; • Alan Gomez, Francuska, Thomson; • Klaus Geotte, Njemačka, MAN AG, u upravi Hypo banke; • Pehr Gyllenhammar, �vedska, Volvo, Kissinger Associates, Aspen

Institute; • Patrick Hayes, Irska, Waterford Glass group; • Kari Kairamo, Finska, Nokia, Volvo; • C.J. van der Klugt, Nizozemska, Philips; • Olivier Lecerf, Francuska, Lafarge Coppee; • Louis Magnana, �panjolska, CEPSA; • Floris Maljers, Nizozemska, Unilever; • Maersk McKinney Moller, Danska, A.P. Moller; • Helmut Maucher, �vicarska, Nestle; • Hans Merkle, Njemačka, Bosch; • Jerome Monod, Francuska, Lyonnais des Eaux; • Curt Nicolin, �vedska, ASEA, Brown Boveri; • Antony Pilkington, Velika Britanija, Pilkington Bros.; • Edzard Reuter, Njemačka, Daimler Benz; • Stefan Schmidheiny, �vicarska, Anova; • Patrick Sheehy, Velika Britanija, BAT Industries, Bilderberg, Action

Committee for Europe; • Luis Solana, �panjolska, Telefonica, Trilaterala; • Jacques Solvay, Belgija, Solvay & Cie.; • Dieter Spethmann, Njemačka, Thyssen; • Pierre du Tillesse, Belgija, Petrofina;

• Poul J. Svanholm, Danska, Carlsberg, Den Danske Bank, Trilaterala; • Josef Taus, COUNTRY, Constantia; • Jacopo Vittorelli, Italija, Pirelli.

BILDERBERG GRUPA Iznimno tajanstvena i tajna Bilderberg grupa izradila je temeljni dokument Europske ekonomske zajednice tzv. Rimski ugovor iz 1957. Grupa je svoj naziv preuzela po mjestu u kojem se prvi puta sastala u svibnju 1954., u hotelu Bilderberg u Oosterbeeku u Nizozemskoj. Nizozemski princ Bernhard osobno je predsjedavao sastankom i kasnijim konferencijama grupe. Grupa je utemeljena od strane anglo-američkih financijskih i diplomatskih elita kako bi provodila njihovu multinacionalnu politiku. David Rockefeller iz Banke Chase Manhattan, George Ball, Paul Nitze i Sir Harry Pilkington iz Velike Britanije bili su na prvom sastanku. Glavni ideolog i čovjek koji je osmislio cijelu priču u Bilderberg grupi bio je sve do svoje smrti 1960. godine, dr. Joseph H. Retinger, nekada�nji �ef britanske obavje�tajne slu�be za specijalne operacije, čija je osnovna politika bila «Ujedinjena Europa čvrsto povezana sa Amerikom». Grupa radi u najvećoj tajnosti i diskreciji, i jedan je od najva�nijih koordinacijskih centara međunarodnih financijskih elita. Ljudi koji su u pro�lom stoljeću bili na čelu i unutar Bilderberg grupe:

• Thorvild Aakvaag, Norve�ka, Norsk Hydro; • Giovanni Agnelli, Italija, FIAT, Trilaterala; • Tage Andersen, Danska, Den Danske Bank; • George W. Ball, Sjedinjene Dr�ave, Shearson, Lehman Bros., Dr�avno

tajni�tvo SAD-a; • Martin Bangemann, Njemačka, nekada�nji ministar gospodarstva; • Sir John Baring, Velika Britanija, Baring Brothers & Co.; • Robert L. Bartley, SAD, Wall Street Journal, Trilaterala; • Jack F. Bennett, SAD, Exxon Corporation; • Lord Boardman, Velika Britanija, National Westminster Bank; • Nicholas F. Brady, SAD, Dillon, biv�i ministar financija; • Richard R. Burt, SAD, biv�i veleposlanik u Njemačkoj; • Costa Carras, Velika Britanija, J.C. Carras & Sons; • Jaime Caravajal Urquijo, �panjolska, Banco Hispanico Industrial, Action

Committee for Europe; • Sen. John H. Chafee, SAD, senator; • Alain Chevalier, Francuska, Moet Hennessey; • Kenneth W. Dam, SAD, IBM Corporation; • David dautresme, Francuska, Lazard Freres & Cie;

• Etienne Viscount Davignon, Belgija, Societe Generale de Belgique, orkugli stol;

• Willem F. Duisenberg, Nizozemska, predsjednik, Banka za međunarodna poravnanja, predsjednik, Nizozemska nacionalna banka;

• Lord Greenhill of Harrow, Velika Britanija, S.G. Warburg, BP, Trilaterala, Kissinger Associates;

• Sten Gustafsson, �vedska, Saab-Scania; • Denis W. Healey, Velika Britanija, član Parlamenta; • H.J. Heinz II, SAD, H.J. Heinz Company; • Lord Home of the Hirsel, Velika Britanija, član Doma lordova; • Robert D. Homarts, SAD, Goldman Sachs, biv�i du�nosnik Dr�avnog

tajni�tva; • Robert A. Jeker, �vicarska, Credit Suisse; • Simon Jenkins, Velika Britanija, urednik, The Economist; • Paul Jolles, �vicarska, Nestle, Okrugli stol; • David Kearns, SAD, Xerox Corporation; • Henry A. Kissinger, SAD, Cargill, Kissinger Associates, Trilaterala; • Andrew Knight, Velika Britanija, Daily Telegraph, Anglo-sovjetski

okrugli stol; • Max Kohnstamm, Belgija, Action Committee for Europe, Trilaterala; • Alexandre Lamfalussy, �vicarska, Banka za međunarodna poravnanja,

Delorsova komisija; • Princ Hans-Adam von Liechtenstein, Banka Liechtensteina; • Franz J. Lutolf, �vicarska, Swiss Bank Corporation; • Antonio Maccanico, Italija, Mediobanca; • Sen. Charles M. Mathias, SAD, senator; • Thierry de Montbrial, Francuska, Institut za međunarodne odnose,

Trilaterala; • Mario Monti, Italija, Centar za monetarnu ekonomiju, Sveučili�te

Bocconi, Trilaterala; • Kraljica Beatrix, Nizozemska; • Nizozemski princ Claus; • Tommaso Padoa-Schioppa, Italija, Banka Italije; • Sir Michael Palliser, Velika Britanija, Samuel Montagu & Co. (Midland

Bank), Trilaterala; • Robert P. Reid, Velika Britanija, Shell UK; • Michel Rocard, Francuska, biv�i premijer; • Lord Roll of Ipsden, Velika Britanija, S.G. Warburg, Kissinger

Associates, Trilaterala; • Mariano Rubio, �panjolska, Banka �panjolske; • Helmut Schmidt, Njemačka, Committee for European Curency Union;

• Patrick Sheehy, Velika Britanija, BAT Industries; • Theo Sommer, Njemačka, izdavač, Die Zeit, Trilaterala; • Paul A. Volcker, SAD, biv�i predjsednik Upravnog odbora Federalnih

rezerva; • Franz Vranitzky, Austrija, biv�i kancelar; • Charles, princ od Walesa, Velika Britanija; • Niels Werring, Norve�ka, Wilh. Wilhelmsen Ltd.; • John C. Whitehead, SAD, Dr�avno tajni�tvo, Goldman, Sachs; • Frank G. Wisner, SAD, Dr�avno tajni�tvo, poslovi s Afrikom; • Otto Wolff von Amerongen, Njemačka, Deutsche Bank, Otto Wolff A.G.,

Trilaterala; • Lord Young of Graffham, Velika Britanija, biv�i ministar trgovine i

industrije; • Georg Zimmer-Lehmann, Austrija, Creditanstalt Bankverein.

BANKA ZA MEĐUNARODNA PORAVNANJA Ova banka «drma» europskim poretkom i eurobirokracijom jo� od vremena Jacquesa Delorsa. Tada je, naime, čak 12 od 17 članova njegove Europske komisije, bilo iz nacionalnih banaka članica Banke za međunarodna poravnanja: Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija, Nizozemska, Belgija, Grčka, Irska, Danska, �panjolska, Portugal, Luxembourg. Upravo ta banka i moćnici iza kojih ona stoji upravljaju mnogim europskim transakcijama, velikim financijskim poslovima, te je upravo ta skupina ljudi projektirana dana�nji jedinstveni europski monetarno-financijski prostor i jedinstvenu europsku valutu. Ljudi koji su u pro�lom stoljeću bili na čelu i unutar struktura Banke za međunarodna poravnanja:

• W.F. Duinsenberg, predsjednik Upravnog odbora Banke za međunarodna poravnanja i guverner Nizozemske nacionalne banke;

• Lord Richardson of Duntisborne, potpredsjednik Upravnog odbora, biv�i guverner Bank of England;

• Paolo Baffi, Banka Italije; • Carlo Ciampi, Banka Italije; • Bernard Clappier, Banka Francuske; • Bengt Dennis, �vedska nacionalna banka; • Jean Godeaux, Nacionalna banka Belgije; • Jacques de Larosiere, Banka Francuske; • Robin Leigh-Pemberton, Bank of England; • Markus Lusser, �vicarska nacionalna banka; • Karl Otto Pohl, West German Bundesbank;

• Johann Schollhorn, West German Bundesbank; • Baron de Strycker, Nacionalna banka Belgije; • Lamberto Dini, Banka Italije; • Rainer Masera, Banka Italije; • Leonhard Gleske, West German Bundesbank; • Georges Janson, Nacionalna banka Belgije; • A.D. Loehnis, Bank of England; • L.D.D. Price, Bank of England; • Jacques Waitzenegger, Banka Francuske; • Francis Cappanera, Banka Francuske.

ODBOR ZA EUROPSKU MONETARNU UNIJU Ovaj je odbor osnovan 12.11.1986. na sastanku u Heidelbergu, jo� je poznat pod nazivom Schmidt-Giscardov odbor, a utemeljen je u bliskoj suradnji sa Europskom komisijom Jacqesa Delorsa. Glavna zadaća ovog odbora bila je provedba druge faze europske monetarne unije, odnosno utemljenjei početak rada Europske sredi�nje banke i stvaranje jedinstvene europske valute. Bili su glavni lobisti prema �efovima dr�ava kako bi dobili privolu za ideju nadnacionalne sredi�nje, europske banke. Ljudi koji su u pro�lom stoljeću bili na čelu i unutar struktura Odbora za europsku monetarnu uniju:

• Valery Giscard d Estaing, Francuska, supredsjedatelj Odbora; • Helmut Schmidt, Njemačka, supredsjedatelj; • Lord Callaghan, Velika Britanija, biv�i premijer; • David Howell, Velika Britanija, biv�i ministar energetike; • Mario Schimberni, Italija, Montedison, Trilaterala; • Rinaldo Ossola, Italija, Credito Varesino; • Miguel Boyer Salvador, �panjolska, Banco Espagnol de Commerce

Exterior; • J.A. Sanchez Asiain, �panjolska, Banco de Bilbao; • Wilfried Guth, Njemačka, Deutsche bank, Allianz, Daimler Benz,

Siemens, Solvay & Co.; • Manfred Lahnstein, Njemačka, biv�i ministar financija, predsjednik

Bertelsmann grupe; • Renaud de la Geniere, Francuska, biv�i guverner Banke Francuske,

Compagnie Financiere de Suez; • Pierre Beregovoy, Francuska, biv�i ministar financija; • Jelle Zjilstra, Nizozemska, BIS, Dutch National Bank;

• Etienne Viscount Davignon, biv�i član Europske komisije za industriju, Trilaterala, Okrugli stol, Bilderberg;

• Niels Thygesen, Danska, Sveučili�te u Kopenhagenu, A.P. Moller & Co., Trilaterala, Delorsova komisija;

• Jose Silva Lopes, Portugal, biv�i ministar financija; • Xenophon Zolotos, Grčka, biv�i guverner Banke Grčke; • Anthony O Reilly, Irska, H.J. Heinz Co., Trilaterala; • Gaston Thorn, Luxemburg, biv�i predsjednik Europske komisije,

Trilaterala. Krajem 1987. godine, ovaj je odbor izrodio jednu novu grupu kako bi lobirala za jedinstvenu europsku valutu. To je Industrijska asocijacija za europsku monetarnu uniju. Većina članova ove grupe preklapa se sa već nabrojenim grupama i članovima. Predsjednik je bio C.J. van der Klugt iz Philipsa, potpredsjednik Gianni Agnelli iz Fiata, rizničar Francis-Xavier Ortoli. AKCIJSKI ODBOR ZA EUROPU Ovaj je odbor prvotno bio poznat kao Jean Monnet Odbor, njegov je generalni tajnik od 1956.-1975. bio rodom Nizozemac, Max Kohnstamm, u�ivao je veliko povjerenje europskih oligarhijskih elita, i bio osobni tajnik Kraljice Wilhelmine od 1945.-1948. Birokratska struktuta ovog Odbora je malena. Ali na svojim satsancima taj odbor okuplja visoke predtavnike vlasti iz raznih dr�ava. Sastanci se obično odr�avaju u drugoj polovici siječnja u Parisu. Na tim sastancima obično su se, tijekom 1980.-ih godina, okupljali:

• Egon Bahr, SPD-ov član parlamenta u Njemačkoj; • Enrique Baron Crespo, biv�i predsjednik Europskog pokreta, biv�i

�panjolski ministar transporta; • Marcel Boiteux, EDF, Trilaterala; • Karl Carstens, biv�i federalni predsjednik, Njemačka; • Jaime Carvajal Urquijo, Banco Hispano Industrial, Trilaterala; • Carmelo Cedrone, predstavlja Giorgia Benvenuta, UIL, Italija; • Jacques Chaban-Delmas, biv�i predsjednik Francuske nacionalne

skup�tine; • Emilio Colobmo, Italija, biv�i premijer; • Vitor Constancio, biv�i glavni tajnik socijalističke stranke, Portugal; • Francois Dalle, L Oreal; • Etienne Davignon, Cociete General de Belgique;

• Paul Henri Spaak Foundation, Trilaterala, Kissinger Associates, Europska kulturna fundacija;

• Georges Debunne, Europe Trade Union Confederation; • Jacques Delors; • Willy Dondelinger, biv�i predsjednik vanjskopolitičkog odbora

parlamenta Luxembourga; • Lazaros D. Efraimoglou, Union of Chambers of Commerce and Industry,

Grčka; • Laurent Fabius, biv�i premijer, Francuska; • Maurice Faure, biv�i ministar u francuskoj vladi; • Carlos Ferret Salat, Banco de Europa, Trilaterala; • Colette Flesch, predsjed. Liberalne stranke, Luxemourg; • Garrett Fitzgerald, biv�i premijer, Irska, Trilaterala; • Brendan Halligan, biv�i glavni tajnik Irske laburističke stranke; • Edward Heath, biv�i član Parlamenta, Velika Britanija; • Alfred Herrhausen, Deutsche Bank; • Michael Heseltine, član parlamenta, Velika Britanija, biv�i ministar

obrane; • Jozef Houthuys, Belgija, Algemeen Christelijk Vakverbond; • David Howell, član parlamenta, Velika Britanija, Dobor za europsku

monetarnu uniju; • Max Kohnstamm; • Oskar Lafontaine, biv�i premijer, Njemačka; • Giorgio La Malfa, član parlamenta, Italija; • Francisco Lucas Pires, član Europskog parlamenta, Portugal, Trilaterala; • Franco Maria Malfatti, član parlamenta, Italija; • Albert Mercier; • Peter Mitzscherling, SPD-ov član parlamenta, Njemačka; • Henri Nallet, biv�i francuski ministar poljoprivrede; • Giorgio Napolitano, član parlamenta, Italija; • Francois-Xavier Ortoli, TOTAL, biv�i ministar u francuskoj vladi; • David Owen, član parlamenta, Velika Britanija, Trilaterala; • Ioannis Pesmazoglou, član parlamenta, Grčka; • Alain Poher, predsjednik Senata, Francuska; • Jordi Pujol, predsjednik Generalitat de Catalunya, �panjolska; • Joan Reventos Carner, predsjednik vanjskopolitičkog odbora Senata,

�panjolska; • Ernani Rodrigues Lopes, ekonomski konzultant, Banco de Portugal; • Desmond Ryan, član upravnog odbora irskih industrijalaca; • Poul Schade-Poulson, Dansk Arbejdsgiverforening, Danska; • Patrick Sheehy, BAT Industries, PLC;

• Gaston Thorn, biv�i predsjednik Europske komisije; • Leo Tindemans, biv�i ministar vanjskih poslova, vanjske trgovine i

razvoja, Belgija; • Jose Manuel Torres Couto, Uniao Geral de Trabalhadhores, Portugal; • Andre Vanden Broucke, Algemeen Belgisch Vekverbond; • Cees van Lede, Verbond van Nederlandse Ondernemingen, VNO; • Hans von Mierlo, biv�i član parlamenta, Nizozemska; • Maarten van Traa, predstavlja Wim Koka, predsjednika Nizozemske

laburističke stranke; • J.J.C. Voorhoeve, biv�i član parlamenta, Nizozemska; • Torsten Wolfgramm, biv�i član parlamenta, Njemačka, predstavljao je

Martina Bangemanna, biv�i savezni ministar gospodarstva; • Daniel Barroy; • Amadeo de Franchis; • Manfred Gunther; • Heather Honour; • Francois Lamoureux; • Walter Lion; • Lluis Prenafeta; • Kevin Walsh; • Graham Watson.

RAČANOVO PREOBLIKOVANJE HRVATSKE ZA EUROPSKI POREDAK Kada vidimo popis poduzeća i interesnih financijsko-političkih skupina iza europskog poretka, mo�emo ozbiljnije analizirati i uvjete koji su Hrvatskoj postavljeni, a koje je prihvatila jo� Račanova Vlada neposredno nakon stupanja na du�nost, kod potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridru�ivanju. Iza uvjeta sa kojima se sučeljavamo i kojima nas eurobirokracija ucjenjuje, zapravo, se kriju konzorciji kapitala, poslovno-financijski karteli europskih moćnika, europske multinacionalne kroporacije i glavni projektanti cijelog sustava-moćne europske financijske kuće, banke i osiguravajuća dru�tva. «Potpisivanjem Sporazuma učinili smo prvi korak u pridru�ivanju obitelji ujedinjenih europskoh dr�ava te smo preuzeli obvezu i spremnost ispuniti uvjete na tom putu», napisao je Ivica Račan 2001. godine. Ono �to je jo� va�nije u toj Račanovoj izjavi jest ispunjenje uvjeta koje Hrvatska treba ispuniti, a koji su vi�e nego očito uvjetovani od strane ovdje imenovane europske financijsko-političke oligarhije. «Treba znati da se punopravno članstvo u Europskoj uniji ne dobiva na dar. Ono je rezultat ispunjenja pravnih, političkih i gospodarskih uvjeta, �to za Hrvatsku znači cjelokupan preobra�aj dru�tva i njegovu

sveobuhvatnu reformu. Hrvatska zato ovim Sporazumom započinje svoje unutarnje preoblikovanje čiji je cilj doseći visoku razinu sukladnosti s najrazvijenijim europskim dr�avama ... To je dugotrajni proces koji će tra�iti odricanja i donositi određene te�koće ... nema drugog puta». SPORAZUM O STABILIZACIJI I PRIDRU�IVANJU ODRAZ JE INTERESA EUROPSKIH POSLOVNO-FINANCIJSKIH LOBIJA I GRUPA I sama preambula Sporazuma o stabilizaciji i pridru�ivanju sa�ima one vrijednosti i odrednice, koje uglavnom odgovaraju financijskoj mre�i koja se krije iza EU. Te vrijednosti, odrednice i ciljevi su:

• uspostava i konsolidacija stabilnoga europskog poretka utemeljenoga na suradnji, kojemu je Europska unija glavno upori�te;

• razvoj civilnoga dru�tva, izgradnja institucija i reforma javne uprave, povećana trgovina i gospodarska suradnja, te suradnja na području pravosuđa i unutarnjih poslova;

• veće političke i gospodarske slobode; • pravo na povratak svih izbjeglica i raseljenih osoba; • slobodno tr�i�no gospodarstvo i spremnost Unije da pridonese

gospodarskim reformama u Hrvatskoj; • slobodna trgovina u skladu s pravima i obvezama koje proizlaze iz

Svjetske trgovinske organizacije; • razvitak trgovine i ulaganja; • usklađivanje zakonodavstva u relevantnim područjima sa

zakonodavstvom Unije; • provedba reforme i obnove uz upotrebu svih oblika suradnje, te tehničke,

financijske i gospodarske pomoći. Poseban dio Sporazuma je onaj koji se odnosi na propisanu regionalnu suradnju Hrvatske sa ostalim zemljama biv�e Jugoslavije, �to posredno, na ovaj ili onaj način, ma koliko mi izbjegavali nazvati pravim imenom, predstavlja ponovnu balkansku neojugoslavensku reintegraciju Hrvatske sa zemljama s kojima je prekinula dr�avno pravne odnose početkom 1990.-ih godina. Hrvatska se Sporazumom obvezala «da će djelatno promicati regionalnu suradnju radi izgradnje mira i stabilnosti, dok će Europska unija također svojim programima tehničke pomoći pru�ati potporu projektima od regionalnoga ili prekograničnog značenja». Osim toga Europska je unija obvezala Hrvatsku, a Račan i Mesić su to potpisali, na formaliziranje takve regionalne suradnje sa

«zemljama regije», da iskoristimo frazu koje najče�će koriste eurokrati kada govore o Hrvatskoj i njezinu okru�ju. Člancima 69. do 74. SSP-a predviđena je obveza Republike Hrvatske da u zadanim okvirima uskladi odgovarajuće hrvatsko zakonodavstvo s propisima Europske unije. Stoga je te�ko tvrditi hrvatskoj izvr�noj i zakonodavnoj vlasti kako se ne radi o gubitku suvereniteta i prava na odlučivanje o upravljanju vlastitom zemljom. Upitno je je li Vlada bez konzultacije nacije na općem referendumu imala pravo potisati takav međunarodni ugovor kojim izrijekom oduzima neka suverena prava hrvatskim građanima, te mimo zakonom određene procedure i narodnog legitimiteta, prepu�ta dio suvereniteta Hrvatske nekoj nadnacionalnoj, međunarodnoj instituciji, savezu ili organizaciji. S obzirom na opse�nost čitavog projekta zacrtanog SSP-om, određena su prioritetna područja koja imaju izravan doticaj s ostvarivanjem četiriju sloboda i uspostavljanjem unutarnjeg tr�i�ta, te će stoga usklađivanje započeti s ovih područja: tr�i�no natjecanje i dr�avne potpore, intelektualno, industrijsko i trgovačko vlasni�tvo, javne nabave, normizacija, mjeriteljstvo, ovla�ćivanje i ocjena sukladnosti, za�tita potro�ača, prava dru�tava, računovodstveno pravo, financijske usluge, kopneni promet, zdravlje i sigurnost na radu, za�tita podataka, jednake mogućnosti za �ene i mu�karce. EUROKRATI NAMEĆU HRVATSKOJ BALKANSKE INTEGRACIJE «Hrvatska će nakon potpisivanja Sporazuma započeti pregovore s dr�avama koje su također potpisale SSP radi sklapanja dvostranih sporazuma o regionalnoj suradnji da bi se povećao opseg međusobne suradnje. Glavne su sastavnice sporazuma o regionalnoj suradnji:

• uspostava političkoga dijaloga; • uspostava zone slobodne trgovine; • uzajamne koncesije glede kretanja radnika, prava poslovnoga nastana,

usluga, tekućih plaćanja i kretanja kapitala i osoba; • suradnja i na područjima izvan Sporazuma, poglavito na području

pravosuđa i unutarnjih poslova». Osim ovih uvjeta koji svakako predstavljaju novi balkanski integrativni faktor koji je EU nametnula Hrvatskoj na putu ga�enja hrvatske nacionalne dr�ave, Hrvatska je prihvatila niz drugih uvjeta na koje jednostavno nije spremna ni ekonomski, ni financijski, ni u smislu nacionalne sigurnosti, pogotovo ne demografski. Namjere nadnacionalnih financijskih struktura iza EU se jasno razobličavaju u tim uvjetima. Međutim, i nije toliki problem u njima. Problem je �to hrvatska «elita» nije izna�la alternativu za Hrvatsku.

Posebno je upitno na koji će način na hrvatski ekonomsko-inteligencijski suverenitet utjecati obveza slobodnog protoka radnika i osoba. Naime, europski i svjetski centri moći svjesni su kako se u 21. stoljeću granica teritorijalnog suvereniteta pomaknula i na virtualni prostor ljudske inteligencije i ljudskoga uma, intelektualnoga vlasni�tva. U tom smislu nije nebitna mogućnost gubitka intelektualnog suvereniteta Hrvatske, te intelektualne asimilacije na�e nacije u jedan potpuno drugačiji milje i podlijeganje strategijama «ispiranja mozga». «Slobodno kretanje radnika i osoba, kao jedna od temeljnih sloboda utvrđenih europskim pravom, uređena je drugom poglavljem pravne stečevine Zajednice (acquis communitaire). Sloboda kretanja radnika razmijeva slobodu zapo�ljavanja dr�avljana zemalja članica na čitavom području Unije i potrebu ujednačenoga reguliranja njihovih radnih i socijalnih prava». U tom smislu obveze koje je potpisala hrvatska Vlada nedvojbeno ugro�avaju nacionalni suverenitet na�e zemlje, koju se potpuno nespremnu gura u nepoznato. «Temeljni su elementi slobodnoga kretanja radnika na području Unije:

• pravo boravka i zapo�ljavanja u svakoj od zemalja članica; • zabrana diskriminacije u zapo�ljavanju i odabiru zvanja; • puno ostvarenje svih prava iz rada i socijalne sigurnosti; • pravo ostanka u zemlji posljednjega zaposlenja te • ostvarenje svih prava na području socijalne sigurnosti i socijalne za�tite».

GLOBALNE STRATEGIJE, OBNOVA I PREOBLIKOVANJE NACIONALNE DR�AVE (III.) �Po treći put u ovom stoljeću Amerika �eli stvoriti novi svjetski poredak. Ključni zadatak Amerike je uspostaviti ravnote�u između dva isku�enja koja su oduvijek bila svojstvena američkoj viziji iznimnosti: ideje da Amerika mora biti snaga koja će ispraviti svaku krivu politiku i stabilizirati svaki poremećaj u svijetu, i latentne �elje da se povuče i vodi izolacionističku politiku. Nekritičko upletanje u sve međuetničke sukobe i građanske ratove u svijetu nakon hladnog rata, u potpunosti bi iscrpilo Ameriku. S druge strane, samo ustrajanje na unutarnjem pobolj�anju američkog dru�tva na kraju bi učinilo sigurnost Amerike upitnom te joj oduzelo mogućnost da utječe na sudbinu i dono�enje odluka u drugim, udaljenim zemljama, nad kojima bi sve vi�e gubila kontrolu i utjecaj.�

Henry Kissinger, �Diplomacija� Neovisnost, samostalnost i puni narodni i dr�avni suverenitet osnovne su pretpostavke gospodarske samostalnosti i razvoja. Kada su ovi elementi

narodnosti i dr�avnosti na bilo koji način i u bilo kojem dijelu naru�eni ili u nekom dijelu dr�avnog i narodnog suvereniteta nema, ne postoji mogućnost gospodarskog oporavka i razvoja. Ovisnost o nadle�nosti izvan dr�avnih i izvan narodnih institucija bitno utječe na gospodarstvo dr�ave i gospodarstvo nacije. U suvremenim političkim i ekonomskim međunarodnim odnosima upravo iz tih razloga uz pojam "geopolitike" sve se vi�e koristi pojam "geoekonomije", a oba su pojma danas uglavnom instrument politike gospodarske globalizacije kroz vitalnu gospodarsku međuovisnost manjih dr�ava o bogatijim i većim dr�avama. Radi se zapravo o dobro smi�ljenoj "Novoj kolonijalizaciji". Globalizacija je u dijelu svojih izvora pozitivna i dobra ideja. Barem je takva bila do trenutka kad je predstavljala ideju zajedničkog ostvarivanja međusobnih gospodarskih interesa dr�ava i naroda na njihovo opće dobro. Pozitivna gospodarska razmjena i stvarne investicije interaktivno kroz nacionalna gospodarstva predstavljaju najbolji i najpozitivniji doseg globalizacijske ideje. Prema Johnu Baylisu i Steveu Smithu (u knjizi Globalizacija svjetske politike, drugo izdanje, Oxford) Globalizacija je skup procesa u kojima mnogi dru�tveni, socijalni odnosi postaju relativno odijeljeni od teritorijalnog prostora, tako da su ljudski �ivoti sve vi�e vezani na odnose u svijetu kao jednom prostoru (jedinstvenom prostoru). Međutim stvaranje moćnih nadsuverenih, naddr�avnih i nadnarodnih međunarodnih monetarnih institucija predstavljalo je okosnicu ideje Nove kolonijalizacije i razotkrilo mračnu stranu priče o svjetskoj globalizaciji. Kada je do�lo do tog "razotkrivanja" velik broj zemalja već je bio uhvaćen u nezaustavljivi kotač ovisnosti o "bogatima i moćnima". Globalizaciju, na određen način, mo�emo podijeliti u tri osnovne faze: a) ideja globalizacije nastala je kao ideja globalne ravnote�e mira i stabilnosti međunarodnog poretka; b) nakon vremena �hladnog rata�, posebice u prvoj polovici devedesetih godina dvadesetog stoljeća globalizacija predstavlja ideju globalne ravnote�e kapitala i ekonomskih (energetskih) resursa (ravnote�a bogatstva); c) početkom dvadeset i prvog stoljeća (2001.) globalizacija predstavlja ideju globalne ravnote�e znanja, ravnote�e ideja i tehnologije. Kada je prije vi�e od pedeset godina odr�an sastanak tada�nje financijske elite u Bretton Woods-u s ciljem da se donesu strate�ki planovi poslijeratnog ekonomskog razvoja, situacija u Europi devastiranoj ratnim strahotama zahtijevala je nastanak jedne jake supranacionalne organizacije koja će za ekonomije pojedinih nacija značiti isto �to i Ujedinjeni Narodi sa svojim specijalnim agencijama znače za njihove političke akcije: jamčenu sigurnost, ali i samovoljnu mogućnost prodiranja u njihove sisteme. Tako je u lipnju 1944. nastao Međunarodni monetarni fond (MMF) (International Monetary Found - IMF) koji je danas uz Vijeće Sigurnosti OUN-a najjača supranacionalna

organizacija na Svijetu. Bio je to početak jake monetarističke politike protiv stvarne ekonomije dr�ava nacija. SVJETSKA VLADA NAD VLADAMA Slobodno se danas nakon pola stoljeća rada MMF-a mo�e reći da je stvorena svjetska Vlada nad vladama, izravan instrument ru�enja suvereniteta dr�ava i naroda, nadlegitimno i nadlegalno tijelo koje će najvećim ulagačima u MMF jamčiti stalnu kontrolu i skrivene poluge upravljanja nad dosada�njim dr�avama potpunog narodnog i dr�avnog ekonomskog suvereniteta. Istovremeno se ideja suvereniteta progla�ava zastarjelom, neliberalnom i reakcionarnom, te se stvaraju i veliki globalni pokreti koji promoviraju ideje suprotne suverenitetu dr�ava i naroda. MMF ima izravne ovlasti i instrumente mije�anja i naru�avanja suvereniteta svojih dr�ava članica. MMF danas ima 183 zemlje članice, ukupna vrijednost uplaćenih kvota zemalja članica 2000. godine iznosila je 210 milijarda specijalnih prava vučenja (SPV), �to iznosi gotovo 300 milijarda američkih dolara. MMF-ovu strukturu upravljanja i odlučivanja čine: Odbor guvernera, Međunarodni monetarni i financijski komitet, te Izvr�ni odbor. Osnutkom MMF-a prvi put je institucionaliziran međunarodni (svjetski) monetarni sustav u obliku jedne međunarodne institucije koja će do danas imati gotovo presudan utjecaj na svjetska monetarna i financijska, te gospodarska kretanja u svijetu. Jedno od izvje�ća "Komisije za budućnost institucija Bretton Woods-a" kojom je predsjedavao biv�i �ef američkih Fedralnih rezervi Paul Volcker, navodi čak i planove pro�irenja dosada�njih ovlasti MMF-a.

Nakon Drugog Svjetskog rata jedine zapadne industrijalizirane dr�ave koje su imale svoja gospodarstva, bankarske sustave i sustave dr�avnih rezervi u cijelosti netaknute bile su Sjedinjene Američke Dr�ave, Kanada, �vicarska i Australija. Većinu svjetskog zlata i bogatstva dr�ale su SAD, �vicarska i Kanada. Osnovna zadaća i ideja konferencije u Bretton Woods-u bila je preraspodjela i uspostava ravnote�e svjetskog bogatstva, kako ono ne bi ostalo koncentrirano u rukama samo nekolicine zemalja. Tijekom ranih 40-tih godina pro�log stoljeća Harry Dexter White (SAD) i John Maynard Keynes (Velika Britanija) gotovo istodobno predlo�ili su temelje budućeg MMF-a, na međunarodnoj konferenciji u Bretton Woods-u, New Hampshire, SAD, u srpnju 1944. predstavnici 44 dr�ave započeli su glavne pregovore o osnivanju Međunarodnog montarnog fonda. MMF je započeo s radom u Washingtonu DC, SAD, u svibnju 1946., sa 39 zemalja članica. Na konferenciji u Bretton Woods-u bilo je predlo�eno da SAD (podr�ana od Kanade i �vicarske) preuzme ulogu svjetskog bankara, te da američki dolar postane zajednička valuta za trgovinu u svijetu.

Ti su prijedlozi tijekom konferencije usvojeni, ali se vrijednost USD (američkog dolara) trebala vezati uz "zlatni standard" (ili "standard zlata": 35 USD za uncu zlata), umjesto da je bio poduprt s punom vjerom i kreditiranjem od strane SAD-a, kako je prvotno i bilo predlo�eno. Kasnije se upravo vezanje vrijednosti USD uz zlato pokazalo ozbiljnom pogre�kom ovakvog sustava. Danas MMF ima 182 dr�ave članice, koje plaćaju ukupnu članarinu u iznosu od 193 milijarde američkih dolara, koja slu�i kao svojevrsni kreditni depozit. Najveći su deponenti, stoga i najmoćnije dr�ave MMF-a SAD (18,25%), Njemačka (5,67%), Japan (5,67 %), Francuska (5,10 %), Velika Britanija (5,10 %). S druge strane neki od najvećih korisnika financiranja od strane MMF-a su Meksiko, Rusija, Argentina i Indija. Svojevrsnu valutu MMF-a predstavljaju �specijalna prava vučenja � SPV� (engl. Special drawing rights � SDR). 1967. godine �grupa desetorice� (odnosno vodećih zemalja u svjetskoj trgovini) usvojila je dokument o prihvaćanju novog sredstva plaćanja u formi posebnih prava vučenja, koja ima svaka zemlja članica MMF-a, i to tako da od Fonda dobije posebnu vrstu kredita. PAPIRNATO ZLATO Taj dokument je 1969. usvojila skup�tina MMF-a, a 1970. ta su prava aktivirana u funkciji dodatnog izvora međunarodne likvidnosti. Ta su prava nazvana i �papirnatim zlatom�, i to stoga �to se na temelju takvih prava bez ikakvih te�koća i predradnji dolazi do bilo koje druge konvertibilne valute potrebne nekoj zemlji za podmirenje njezinih obveza iz tekućih transakcija. U tom smislu ta su prava izjednačena s prvobitnom ulogom zlata ili dijela kvote pojedine zemlje u zlatu na temelju koje se mo�e koristiti kreditom MMF-a. Vrijednost SPV-a se od 1. siječnja 1981 utvrđuje na temelje �mje�avine� peta valuta, onih zemalja koje su u vremenu od 1975. � 1979. ostvarile najveći izvoz robe i usluga. To su: američki dolar (koji u vrijednosti SPV sudjeluje sa 42%), njemačka marka (19%), japanski jen, francuski franak i engleska funta (po 13%). Naravno, pojavom eura to se mijenja, pa su francuski franak i njemačka marka zamijenjeni eurom od siječnja 2001. Utjecaj Hrvatske u Međunarodnom monetarnom fondu mo�emo nazvati beznačajnim i podlo�nim utjecaju najmoćnijih zemalja (slabija je čak i od Srbije i Crne Gore). Naime udio Hrvatske u ukupnom iznosu SPV-a je 0,17%, dok u ukupnom broju glasova kojima se odlučuje u MMF-u Hrvatska sudjeluje s 0,18% glasova (podaci MMF-a od 2001.). Na vrhu ljestvice utjecaja i moći u MMF-u nalaze se: SAD, Njemačka, Japan, Francuska, Velika Britanija, Italija, �vicarska, Kanada, Nizozemska, Belgija, �vedska. Te zemlje ujedno čine i skupinu zemalja koja osigurava MMF-u sredstva za međunarodne kredite i financijska pokrića, čime izravno mogu utjecati na sudbinu pojedinih nacionalnih gospodarstvama, manipulacijom u cilju ostvarivanja svojih ekonomsko � financijskih interesa.

TAJNI MEMORANDUM AMERIČKIH FEDERALNIH REZERVA U jednom svom tajnom memorandumu američki federalni sustav rezervi detaljno opisuje svoju ulogu u �pekulacijama i manipulacijama na svjetskom tr�i�tu novca. Ovakvi memorandumi kru�e po svijetu iz SAD-a kako bi se privuklo kompanije, banke i pojedince na sudjelovanje u globalnim �pekulacijama kamatama pod pokroviteljstvom američke vlade. "Vodeća snaga iza ovih financijskih instrumenata (op: misli se na kreditna pisma i bankarske garancije, nikako na �ivi novac) je Vlada Sjedinjenih Dr�ava, preko svoje monetarne agencije, federalnog sustava rezervi (engl: The federal reserve system). Američki dolar je temelj likvidnosti u svijetu, obzirom da sve ostale valute temelje svoju razmjenu na američkom dolaru. Vrlo pojednostavljeno, to znači da su Sjedinjene Dr�ave centralni svjetski bankar. Kao svjetski centralni bankar SAD imaju veliku odgovornost odr�avanja stabilnosti u svjetskom monetarnom sustavu ...", govori se u navedenom memorandumu. Ovaj tajni memorandum, koji je nastao tijekom 1996., sadr�i detaljan opis mehanizama financijskih �pekulacija kreditnim pismima i bankarskim garancijama preko američkog Federalnog sustava rezervi, zbog čega je i klasificiran kao "povjerljive bilje�ke" (engl: confidential notes). Kasnije ćemo detaljno opisati tu tehnologiju. U istom memorandumu priznaje se da taj sustav omogućuje određenoj elitnoj grupi stalno bogaćenje i financijsku premoć: "... Jedna, mo�da negativna posljedica ovog sustava jest da je on naslonjen na grupu skupljača sredstava nazvanu vlasnici obveznica (engl: commitment holders) koji postaju vrlo bogati zbog usluga koje pru�aju. Ali to je jedini način kojim sustav ovaj proces mo�e dr�ati povjerljivim i visoko selektivnim ...". Ovaj memorandum dokazuje da se takvim �pekulacijama uz pokriće svjetskih monetarnih institucija (IMF, Svjetska banka) mo�e manipulirati vrijednostima pojedinih nacionalnih valuta, te prouzročiti ili spriječiti inflaciju u pojedinim nacionalnim gospodarstvima. "Glavno pitanje je za�to se sredstva osiguranja ne daju izravno bankama koje imaju sredstva. Prvo, ovaj sustav nije ovla�ten za izdavanje sredstava osiguranja; samo Ministarstvo financija SAD i druge agencije uz garanciju Vlade SAD mogu to učiniti. Drugo, prodaja obveznica bi bila negativno gledana, obzirom da se uglavnom koriste za financiranje deficita (gubitka). Ovaj proces djeluje ovako uspje�no zato �to se odvija potpuno daleko od pogleda (engl: entirely out of sight) ...". Ova rečenica dokazuje da se manipulacije u stabilnosti svjetskog monetarnog sustava odvijaju u potpunoj tajnosti, bez ikakvih instrumenata nadzora, te se provode posrednim putem kako bi omogućile tajno gomilanje bogatstva u malom krugu ljudi, kompanija ili zemalja. Zapravo se radi o trgovini �pekulativnim papirima, jer se bankarske garancije, jamstvena pisma, kreditna pisma kasnije prodaju na svjetskom tr�i�tu, čime se stvara privid stabilnosti monetarnog sustava. Da se radi o tajnoj

monetarnoj �pekulaciji govori i jedan od zadnjih odlomaka navedenog memoranduma: "... Banke rutinski niječu postojanje ovakvih programa, čak i one koje su uključene u njih. Većina djelatnika u bankama ne zna ni�ta o tome u bilo kojem trenutku. Jedini ulaz u sustav je mogućnost potvrđivanja pozama�nih dobara ovla�tenoj osobi sustava ili njegovim pod - ovla�tenicima ... Postoji vrlo malo ovla�tenih osoba u sustavu. Ako investitor ne mo�e potvrditi barem 100 milijuna USD, pa čak i 500 milijuna USD, �anse za ulazak u sustav su stvarno male ...". AGENTI KRUNE Jedna organizacija koja se bavi ovakvim �pekulacijama, pokrivenim slu�benom djelatno�ću vrlo je vjerojatno britanska organizacija "Agenti krune za pomoć stranima vladama i administracijama" (orig: Crown Agents for oversea governments and administrations). Izvorna organizacija The Crown Agents je osnovana 1833., kao organizacija pod nazivom "Agenti krune za kolonije" (engl: The Crown Agents for colonies), a nakon dekolonijalizacije preimenovana je u naziv koji danas nosi. Prema Godi�njem izvje�ću iz 1996., uvodniku koji je potpisao tada�nji predsjednik "The Crown Agents", David Probert oni su "... međunarodna organizacija, koja djeluje u 150 zemalja, i pru�a svoje usluge razvojnim agencijama, posebno Svjetskoj banci, Europskoj uniji, regionalnim razvojnim bankama, i određenom broju bilateralnih donatora, uključujući Britansku i Japansku vladu. Sličan posao odrađuju i za velik broj organizacija iz javnog sektora �irom svijeta ...". Od 1996., izvr�en je uz suglasnost britanske Vlade postupak privatizacije The Crown Agents", te je organizacija postala dioničko dru�tvo sa svojim menad�mentom i upravom. Funkcionira kao holding kompanija sa desetcima malih i većih poduzeća, raznih djelatnosti. Dionice poduzeća vlasni�tvo su "Fondacije Agenti Krune" (engl: the Crown Agents Foundation). Ovaj čin privatizacije samo je naizgled udaljio ovu organizaciju od slu�bene britanske Vlade, jer i dalje u njenim tijelima sjedi Vladin predstavnik, i dalje obavlja poslove za Vladu i Vlada garantira za poslove "The Crown Agents". U upravi novog dioničkog dru�tva sjede predstavnici vodećih nevladinih organizacija, korporacija, banaka i poslovnih organizacija kao npr.: Barklays Bank, Standard and Chartered Bank (dvije od najvećih i najpresti�nijih britanskih komercijalnih banaka), Uniliver i Tate & Lyle (britanska dva najveća konglomerata u poljoprivredi), Securicor plc. (velika privatna tvrtka specijalizirana za sigurnost banaka), Manchester Airport plc., British Telecommunications plc., Pince of Wales Business Leaders Forum (kojim predsjedava Princ Charles, organizacija koja organizira putovanja i seminare britanskih poslovnih lidera cijelim svijetom), Međunarodna gospodarska komora Ujedinjenog Kraljevstva, Britanska gospodarska komora, Fondacija Aga Khan (utemeljena od strane

Njegovog Veličanstva Aga Kana, jedna od najpoznatijih filantropskih organizacija, koja vodi bolnice i �kole po svijetu) i mnoge druge organizacije i kompanije. Danas "The Crown Agents" slu�beno sudjeluje u projektima vrijednim oko 3 milijarde američkih dolara. Posjeduje i vlastiti poslovni portfelj u obliku svojih poduzeća vrijedan oko 1 milijarde USD. Cilj je organizacije "The Crown Agents" steći kontrolu nad najva�nijim projektima u pojedinim zemljama, koji mogu imati puno dalekose�nije konačne učinke. Primjerice upravlja kompletnim sredstvima gospodarske razvojne pomoći za obnovu Bosne i Hercegovine. Funkcioniraju kao agenti za 150 stranih vlada i organizacija, te se bave djelatnostima od financijskog posredovanja, prikupljanja sredstava, kupoprodaja, upravljanja sredstvima, poslova s nekretninama i upravljanjem offshore sredstava. Klijenti ostavljaju velika sredstva na upravljanje organizaciji "The Crown Agents". Sredinom 70-tih godina pro�log stoljeća "The Crown Agents" su bili u sredi�tu najvećeg financijskog kolapsa u Britaniji poslije II. Svjetskog rata. Od 1967. - 1974., prema novinskim člancima i slu�benim parlamentarnim saslu�anjima, "The Crown Agents" su bili jedni od najvećih "igrača" na financijskom i �pekulativnom tr�i�tu nekretnina u Londonu, prema nekim pokazateljima bili su drugi, odmah iza "The Bank of England". "The Crown Agents" je stekla portfelj nekretnina koji se protezao od Londona do Australije, i mnogih drugih zemalja. Prije navedenog kolapsa upravljali su sredstvima, zajmovima i drugim vrijednosnim i financijskim papirima u vrijednosti preko 4 milijarde britanskih funti. Kontrolirali su mre�u banaka u cijelom svijetu, a da u tom trenutku nisu bili novčarska kuća, ili registrirani kao poduzeće za obavljanje tih djelatnosti. Nakon naftne krize 1973., koja je prethodila globalnoj financijskoj krizi, posebno sekundarnog bankarskog tr�i�ta, potpuno je kolabirala financijska strana "The Crown Agents", a The Bank of England ih je financijski "izvlačila" za nekoliko stotina milijuna funti. Ovaj je slučaj doveo do tri Vladine i parlamentarne istrage u Britaniji. Nakon toga su, pimjerice, od 1983. upravljali osobnim bogatstvom Sultana od Brunea. Opseg posla između Sultana i "The Crown Agents" koji su na �pekulacijskom tr�i�tu upravljali njegovim novcem bio je tolikog opsega da kad je Sultan povukao svojih 3,5 milijardi funti, "The Crown Agents" su morali otpustiti 400 zaposlenih. Iako nisu bili banka, njihove su se bankarske aktivnosti pro�irivale 60-tih godina pro�log stoljeća zbog povezanosti s Britanskom Vladom, te zbog velikih iznosa sredstava kojima su upravljali u ime svojih klijenata; "The Crown Agents" su bili u mogućnosti posuditi novac po povoljnoj kamati, a zatim ga plasirati

skuplje drugim bankama. Među tim bankama bila je i Trgovačko razvojna banka (Trade Development bank), banka s najvi�e dubioza na svijetu (po ocjeni nekih medija) svojevremeno kontrolirana od strane Edmonda Safra-e, pokrovitelja organizacije World Wide Fund for Nature (Svjetskog fonda za prirodu) Princa Filipa. Također je poznata činjenica (po nekim medijima) da je organizacija "The Crown Agents" tijekom 90-tih godina pro�log stoljeća organizirala isporuke oru�ja nekim afričkim dr�avama. Tijekom 80-tih su dogovorili dolazak kompanije "Defence Systems Limited - DSL" u Ugandu. David H. Probert, koji je 1996. bio predsjednik "The Crown Agents" tijekom 80-tih je bio direktor poduzeća koje je bilo jedan od većih dioničara "Defence Systems Limited", �to također dokazuje izravnu vezu te dvije organizacije. Zanimljiva je podudarnost da je i sjedi�te ove dvije organizacije za područje biv�e Jugoslavije na istoj adresi, s istim brojevima telefona i telefaksa: u Sarajevu, Dolina 6. Kasnije ćemo za primjer ukratko opisati i ulogu kompanije "Defence Systems Limited". Na listi klijenata organizacije "The Crown Agents" nalaze se, između ostalih: Afrička razvojna banka (African Development Bank), Azijska razvojna banka (Asian Development Bank), Bosna i Hercegovina, Razvojna korporacija Komonvelta (Commonwealth Development Corporation), Hrvatska, Danska međunarodna razvojna agencija (Danish International Development Agency) Europska banka za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development), Europska komisija (European Commission), Inter - Američka razvojna banka (Inter - American Development Bank) kao banka sustava Organizacije američkih dr�ava (engl. Organization of American States OAS) koja bi u �irenju Europske unije ponovno mogla dobiti na značaju i postati dijagonala geoekonomskih interesa SAD, Međunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development), Međunarodni kazneni sud (International criminal Tribunal), Međunarodna razvojna asocijacija (Interantional Development Association), Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (Organisation for Security and Cooperation in Europe - OSCE), �vedska agencija za suradnju u međunarodnom razvoju (Swedish International Development Cooperation Agency), Centar UN-a za humana preseljenja (UN Centre for Human Settlements), Organizacija UN-a za ubla�avanje katastrofa (UN Disaster Relief Organisation), Organizacija UN-a za industrijski razvoj (UN Industrial Development Organisation), Tajni�tvo UN-a (UN Secretariat), UN-ov visoki povjerenik za izbjeglice (UN High Commissioner for Refugees), UN-ov fond za djecu (UN Childrens Fund), UN-ov razvojni program (UN Development Programme), Svjetski program hrane (World Food Programme), Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organisation) (podaci iz Godi�njeg izvje�ća "The Crown Agents" za godinu 1996.). Kada sam od organizacije "The Crown Agents" zatra�io informaciju o tome tko je u ime

Hrvatske pregovarao s njima i tko je potpisao s njima ugovor, te �to je organizacija "The Crown Agents" prema tom ugovoru odra�ivala za Hrvatsku nisam dobio odgovor. Tada sam otkrio u jednom od zapisnika u britanskom parlamentu da su čak odbijali na taj način odgovarati na pitanja zastupnika u britanskom parlamentu, �to su objasnili na način da organizacija "The Crown Agents" načelno ne daje takve odgovore. U istom godi�njem izvje�ću za 1996., direktor "The Crown Agents" Peter Berry, daje pregled rada tog koncerna: "... Kroz pa�ljivo i učinkovito upravljanje potičemo klijente da �tede vrijeme i novac, tako �to ula�emo učinkovito u njihovo ime na svjetskim tr�i�tima. Svjetskoj usluzi upravljanja sredstvima, dostavi dobara, opreme i usluga mi dodajemo savjetodavnu i konzultacijsku uslugu koncepiranu tako da ojača sposobnosti na�eg klijenta ...". Mnogo stvarnije o njihovoj ulozi u kontroli nacionalnih gospodarstava i nacionalnih vlada u pojedinim zemljama govori direktor Berry na slijedeći način: "... Radimo na pobolj�anju strukture, izvedbe i kvalitete standarda institucija na�eg klijenta tako �to gradimo kapacitete i jačamo organizacije. Osiguravamo sredstva na�em klijentu za prikupljanje daljnjih prihoda, tako �to olak�avamo razvoj njihove gospodarstva, industrije i trgovine. Poma�emo im da sačuvaju svoja bogatstva kroz primjenu specijalno dizajniranih rje�enja za pojedine potrebe carina i izravnih programa poreznih reformi. Kroz na�e dugo sudjelovanje u upravljanju nacionalnim gospodarstvom, radimo na tomu da osiguramo dr�avama minimalne gubitke u povratu investicija ili vitalne strane razmjene. Crown Agents Financial Services Limited nastavljaju razvijati i �iriti svoje bankarske i financijske savjetodavne usluge i ubrzano se specijalizira u �irenju financiranja razvoja ...". Dokazi o najčvr�ćoj povezanosti organizacije "The Crown Agents" sa Svjetskom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom su mnogobrojni: "... Mi radimo na projektu Svjetske banke za reformu porezne administracije na Jamaici ...", navodi se u godi�njem izvje�ću za 1996., pa nastavlja "... Na� predstavnik u Gvajani nastavio je pomagati Generalni uvozni program (General Import Programme) koji je započela Europska Unija i Program socijalnog utjecaja melioracija (Social Impact Amelioration programme) koji je započela Svjetska banka ...". "U Rumunjskoj smo, primjerice, okupili jedan broj konzorcija da rade na razvoju javnog i privatnog sektora ...". Tamo gdje se u suverenitet pojedine zemlje ne mije�a izravno Međunarodni monetarni fond to čine organizacije poput "Crown Agents" za MMF i Svjetsku banku, oni izravno određuju način i vrstu promjena u gospodarskim sustavima pojedinih zemalja, te nadziru ili čak provode (sudjeluju u provedbi) tih promjena. Sasvim je jasno da će "Crown Agents" raditi za svoje izvore financija, a ne za "klijente", obzirom da se radi o koncentraciji kapitala moćnih kompanija,

banaka i organizacija, poptuno je vidljivo da "Crown Agents" provode i organiziraju promjene u pojedinim zemljama po �elji naju�eg kruga onih zemalja, kompanija i organizacija koje dr�e kapital u svijetu. Na taj način paralelnim podsustavom vlasti kapital svjetske moći manipulira pojedina nacionalna gospodarstva. "Crown Agents" kratko opisuju način utjecaja na vlade zemalja koji su im klijenti: "... Primjenjujući specijalno dizajnirana rje�enja informacijske tehnologije za programe carinskih i poreznih reformi, te na�om ekspertizom unutarnjeg stanja i strate�kog uključivanja u upravljanje nacionalnim gospodarstvom, poma�emo osigurati da zemlje optimiziraju svoj porezni i financijski menad�ment ...". "Na međunarodnoj financijskoj i bankarskoj �koli u Moskvi dizajnirali smo i predstavili seriju tečajeva za obuku u upravljanju sredstvima i tro�kovima, u skladu s vodiljama Svjetske banke, a �to je bilo namjenjeno osoblju iz ruskih ministarstava i lokalnih konzultacijskih kuća ...". "Na�i ekonomisti su pomagali Izvozno - uvoznoj banci Japana u analizama poslovnog sektora u Indiji, kao dio pomoći programu kreditiranja industrije u Indiji ...". "... Na� ured u Washingtonu je nastavio raditi na zadacima savjetovanja u upravljanju u ime Svjetske banke i drugih donatora iz SAD-a ...". U jednom dijelu svojeg slu�benog izvje�ća predstavnici ove organizacije priznaju da su i svojevrsni financijski agenti za strane vlade i institucije, te ne kriju svoj izravni utjecaj na glavne nacionalne financijsko - monetarne institucije u pojedinim zemljama - klijentima. Oni na neki način pripreme teren za mjere i aktivnosti Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, ili su s druge strane financijski izvr�itelji tih institucija. "Crown Agents" također slu�e i za pranje novca uske grupacije financijskih moćnika u svijetu i to na način da oni plasiraju sredstva "Crown Agents" a onda ovi ili kroz robe ili kredite plasiraju ista sredstva vladama, sredi�njim bankama, javnim i privatnim institucijama. Sjetimo se sadr�aja �pekulacijskog memoranduma ranije u tekstu koji govori o tome da se posrednicima u procesu �pekulacija kreditima i vrijednosnim papirima omogućuje pretjerano bogaćenje i gomilanje sredstava. "... Crown Agents Financial Services Limited je pro�irio svoje poslove tijekom godine. Osiguravao je pomoć sredi�njim bankama, komercijalnim bankama i drugim financijskim institucijama, ali je bio i bankar vladinim tijelima i drugim javnim institucijama ...", dokazuju moju tezu sami izvje�taji "The Crown Agents" u dijelu koji se odnosi na njihovu banku "Crown Agents Financial Services Limited - CAFSL". Ta je banka financirala i promatrače na izborima u Bosni i Hercegovini, za �to je potpisala ugovor o financijskim uslugama sa Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Također daju zemljama klijentima srednjeročne i kratkoročne kredite za nabavu nu�nih dobara i opreme za javni i privatni sektor. Međutim uvjetuju da se ta dobra i oprema nakon dobijenog kredita kupi od njihove kompanije nazvane "Crown Agents Services Limited - CASL". Također

imaju i kompaniju koja isključivo upravlja imovinom "Crown agents Asset Menagement Limited" koji je 1996. upravljao sredstvima vrijednim preko 1 milijardu američkih dolara za preko osamdeset centralnih banaka, vlada, dobrotvornih organizacija i regionalnih organizacija. Jedan dio tih sredstava ula�e se, vjerojatno, i u �pekulacijske poslove koji su ranije opisani memorandumom "Azriel grupe", da bi zarađivali na razlici provizije i kamata, dok drugi dio izravno investiraju ili plasiraju putem kredita. DSL-GLOBALNI �VERC ORU�JEM I TEHNOLOGIJAMA ZA MASOVNO UNI�TENJE Jedna od kompanija kojom se koriste, a koju smo i ranije spomenuli, je "Defence Systems Limited - DSL". DSL je osnovana 1981., a razvila se u "najvećeg svjetskog opskrbljivača specijaliziranim siguronosnim uslugama". Posluje i vodi operacije u najte�im područjima na svijetu, a potiče svoje klijente i priprema ih za siguran i učinkovit rad u neprijateljskom i promjenjivom okru�ju. Vrlo je vjerojatno da je to organizacija putem koje se crnim kanalima omogućuje interesna prodaja oru�ja i tehnika za ratovanje na tajnom svjetskom tr�i�tu, kako bi međunarodni kapital mogao nadzirati i (ili) planirati određene oru�ane sukobe, ili ih pak ravnote�om naoru�avanja suprotstavljenih strana spriječiti. Na popisu klijenata DSL nalaze se primjerice: Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Australija, SAD, Francuska. Među posljednjim popisima klijenata DSL je onaj sa listom od 44 dr�ave u svijetu. I Organizacija Ujedinjenih Naroda (UN) ubraja se među njihove klijente. Jedna od glavnih poslovnih zadaća DSL-a je pronalazak i primjena rije�enja za kompleksne siguronosne probleme u područjima visokog rizika. Zapo�ljavaju oko 4 000 ljudi, iz 30 različitih nacija svijeta i nudi svoje usluge u devet glavnih područja: - sigurnost u rudarstvu i na naftnim poljima; - specijalne snage za čuvanje; - razminiranje i pohrana te�kog naoru�anja; - sigurnost linija komunikacije; - ljudski potencijali i logistička potpora; - usluge osiguranja visokih rizika; - obuka i treniranje; - za�tita tereta visoke vrijednosti; - istrage.

DSL djeluje �irom svijeta sa poslovnim ograncima u Washington-u (Američki obrambeni sistemi - US Defence Systems), Singapuru (DSL Security Asia), Kolumbija (DSC), Peru (DSP), Zair (USDS Zair), Ju�na Afrika (DSL Security Systems Africa), Moskva (Gorandel Trading) i u biv�oj Jugoslaviji (sjedi�te u Sarajevu). DSL je samostalna kompanija sa dva glavna dioničara: "NatWest Ventures" i "Phoenix Fund Managers Limited". To su dvije financijske

institucije sa vrhunskim kredibilitetom. Ono �to je znakovito je činjenica da DSL ima punu bankarsku potporu bankarskog sustava "Rothschilds" koji je jedan od dioničara ne samo organizacije "Crown Agents" nego i mnogih poduzeća u koncernu, ali i jedan od kreditora poslovnih operacija sustava "The Crown Agents".

Tijekom 2000., "The Crown Agents" otvorili su i svoju prvu internet banku na malom otočiću dr�avi Sv. Helena, koja je smje�tena daleko od obale Ju�ne Afrike. Vlada te dr�ave je prvi klijent banke u vlasni�tvu "The Crown Agents"; "Crown Agents Financial Services Limited", koja je slu�beno uvela aktivno internet bankarstvo. To mo�e zvučati kao prednost ukoliko se radi o dr�avi udaljenoj od kopna, međutim, stvarna motivacija "The Crown Agents" je drugačija. Slu�benim uvođenjem ovakvog bankarstva mo�e se danonoćno nadzirati sve transakcije u toj dr�avici, sustav se lako mo�e zloupotrijebiti za �pekulacije ili prekonoćne kredite. Da se radi o mogućim �pekulacijama i pranju novca govori i činjenica da je banka organizacije "The Crown Agents" velik broj vlastitih međunarodnih transakcija preusmjerila upravo na ovu internet banku u dr�avi otoku Sv. Heleni. Mo�e se dogoditi da velika sredstva pojedinih Vlada, koja su povjerena na upravljanje ovoj organizaciji, budu transferirana na e-bankarske račune, nakon čega "Crown Agents" mogu manipulirati tim sredstvima, vr�iti fiktivne, �pekulativne transakcije, daleko od očiju javnosti, i ujedno uz pomoć kompjuterskog sustava sve dr�ati pod stalnim nadzorom (�to u klasičnim bankarskim transakcijama nije moguće). Prilikom pu�tanja u rad ovog sustava direktor banke "Crown Agents" za odnose s klijentima, Stuart Ponder, je izjavio: "... Na� je cilj bio pronaći klijneta koji će osigurati mogućnosti odr�avanja i podr�ke elektronskom bankarstvu bez obzira na daljinu na�ih ostalih klijenata. Trebali smo sustav koji nam je mogao osigurati vi�e valutnu podr�ku, kako bismo bili u mogućnosti vr�iti međunarodna plaćanja ...". Kod ovakvih bankarskih transakcija nejasno je koja se zakonska regulativa po�tuje kod poslovanja, koja su pravila sgurnosti i nadzora poslovanja, te osiguranja ulo�enog novca. Sve �to se mo�e pretpostaviti na temelju postojećih dokaza jest da se radi o operaciji koja je vrlo slična financijskom in�enjeringu u Hrvatskoj. SORO� SUDJELOVAO U IZGRADNJI GLOBALNOG FINANCIJSKOG SUSTAVA TEMELJENOG NA �PEKULACIJAMA I jedan od najvećih svjetskih �donatora�, ili kako ga drugi nazivaju �megaspekulator�, George Soro�, opisao je proces nastajanja novog bankarstva potpuno oslonjenog na tehnologiju manipulacija �pekulacijama: �� Ulagači se na bankovne dionice naprosto nisu obazirali. Tada se, međutim, počela pojavljivati nova sorta bankara, ljudi obrazovanih u poslovnim �kolama, koji su razmi�ljali u kategorijama netto profita. Uvedeni su financijski instrumenti nove vrste. Neke su se banke svojim kapitalom počele slu�iti mnogo agresivnije,

pokazujući pritom vrlo dojmljivu sposobnost zarađivanja. Bankovne su se dionice, međutim, prodavale po nominalnoj cijeni ili cijeni tek malo vi�oj od nje. Analitičari su bili svjesni njihove relativne potcijenjenosti, ali su već bili izgubili svaku nadu da bi se to dalo ispraviti. Pa ipak mnoge su banke već bile dosegle točku u kojoj su ih, prema standardima tog vremena, već počele ti�titi granice financijske podloge. Ako su �eljele i dalje rasti, morale su skupiti dodatni dionički kapital. To je bio kontekst u kojem je First National City Bank priredila večeru za analitičare vrijednosnih papira � �to je bio nečuven događaj u svijetu bankarstva. Ta je večera označila kraj mrtvila �to su ga koncem 1930 � ih nametnuli bankama. Ja sam nisam bio pozvan, ali me je to potaklo da objavim izvje�taj u kojem sam preporučio stvaranje buketa agresivnije vođenih banaka. I doista, godine 1972. bankovne su dionice napravile lijep skok pa smo na na�em buketu digli nekih 50 postotaka ��. Upravo je Soro� najavio da će međunarodne financijsko � monetarne institucije prije ili kasnije pribjeći laboratorijskoj metodi dokazivanja svojih �pekulacijskih, ekonomskih teorija. On sam bio je u tome pionir: �� u to doba bio sam posve zaokupljen nastojanjem da na financijskim tr�i�tima zaradim �to vi�e novca. Financijskim sam se tr�i�tem poslu�io kao laboratorijem za ispitivanje svojih ideja. Rezultati su bili prilično ohrabrujući: tisuća dolara ulo�ena u moju zakladu, Quantum Fond prilikom njegova osnivanja 1969., do danas je narasla na vi�e od pola milijuna dolara ...�. Dru�tvene političke i ekonomske promjene u Istočnoj i Srednjoj Europi najmoćnije zemlje svjetskog poretka iskoristile su kako bi na ovim prostorima (gdje se nalazi i Hrvatska) uspostavili globalni financijsko � monetarni laboratorij, gdje će moći u praksi ispitivati učinkovitost teorija međunarodnog financijskog sustava. Da je tomu tako Soros svjedoči i na primjeru biv�e. Iz njegove ocjene s početka 90 � ih godina pro�log stoljeća proizlazi čvrsto očekivanje stabilizacije Jugoslavije, kako bi se zbog globalne ekonomske ravnote�e spriječilo nastajanje nacionalnih dr�ava: �� Slučaj Jugoslavije je posebno zanimljiv. Unatoč tome �to su nacionalni rivaliteti tu zemlju doveli na rub sloma, radikalni program stabilizacije novca, koji je uveden istog dana kad i u Poljskoj � 1. siječnja 1990. � počeo je mijenjati politički krajolik. Taj je program uvelike paralelan s poljskim, a polučio je veći početni uspjeh. Sredinom godine ljudi su opet počeli misliti u kategorijama Jugoslavije, a savezni premijer Ante Marković se namjeravao kandidirati na saveznim izborima kao nekomunist ��. GLOBALNI FINANCIJSKO-MONETARNI EKSPERIMENT Vrlo jasno treba reći da ekonomsko uni�tavanje novonastalih dr�ava na prostoru biv�e Jugoslavije nije bilo slučajno. Bio je to sastavni dio globalnog financijsko � monetarnog eksperimenta koji Soro� djelimično i priznaje na drugim primjerima: �� Ljudi mnogo pričaju o privatizaciji, ali sam ja osobno do�ao do

zaključka da je besplodno čekati na privatizaciju da ona rije�i problem. U ovom je trenutku zapravo potrebno dr�avnim poduzećima nametnuti tr�i�nu disciplinu. Stečajeva praktički nije bilo. Kad bi gubita�i bili otjerani u likvidaciju, i radna snaga i ostali resursi postali bi ponovno raspolo�ivi. Tad bi se mogla ubaciti zapadna poduzeća i uposliti jeftinu (op. u ovom slučaju) poljsku radnu snagu za snabdijevanje zapadnih tr�i�ta � Eto gdje bi u igru trebalo ubaciti dr�avnu pomoć zapadnih zemalja ��. Ako pa�ljivo analiziramo ove Soroseve riječi, prepoznat ćemo od slova do slova obrazac pona�anja hrvatske Vlade koju vode Račan i Linić. Ne čudi �to oni postupaju po obrascima Georga Soro�a, jer je upravo mre�a njegovih zaklada izda�no financijski i materijalno pomagala dolazak na vlast koalicije pod Račanovim vodstvom. Naravno, u ime onih koje predstavlja, Soros danas, zajedno s MMF-om i Svjetskom bankom od hrvatske Vlade tra�i ekonomske protuusluge, koje dugoročno �tete hrvatskom gospodarstvu. U tom kontekstu treba shvatiti i pristajanje hrvatske Vlade na svrstavanje Hrvatske među zemlje Jugoistoka Europe. Tu je ideju cjelovite ekonomske regije prvi promovirao upravo Soro�, krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina pro�log stoljeća. �� Sad je na Zapadu red da u tom pogledu poka�e sposobnost vođenja te da s Istočnom Europom postupa kao s cjelovitom regijom, a ne kao s odvojenim zemljama ��, ka�e Soro�, te nastavlja: �� Moguća je i alternativa, ali je za nju potrebna zapadna pomoć. Svojevrsna Istočnoeuropska platna unija, koju bi dotirao Zapad, mogla bi pribaviti mehanizam za prijelaz od neekonomske k tr�i�no orijentiranoj trgovini između zemalja � Kao �to sam to zamislio 1990., trgovina bi se odvijala posredstvom lokalnih moneta; samo bi se razlike pokrivale dolarima � Zapadne zemlje bi preuzele ulogu bankara i jamca provedbe čitavog plana. Postavila bi se ograničenja na kredit deficitarnim zemljama, a ljekoviti postupci bili bi propisani znatno prije no �to bi se do te granice do�lo. Među te postupke ubrojili bismo devalvaciju i politiku skupog novca ��. Ova ideja je osnova dana�nje njemačke ideje Gospodarske unije zapadnog Balkana, ili svrstavanja Hrvatske među sedam zemalja Jugoistoka Europe prema kojima MMF, Svjetska banka, Europska unija imaju jedinstveno postupanje, kriterije i politiku. Hrvatska Vlada provodi politiku stranih centara geoekonomske moći. Soros je samo ambasador sive diplomacije globalizacijskog kapitala i ekonomskih moćnika iza ideje �Novog svjetskog poretka�. Sam za sebe ka�e da je �dr�avnik bez dr�ave�. Soro� je jo� početkom devedesetih godina pro�log stoljeća osmislio strategiju prema novom geoekonomskom krajoliku Istočne Europe: �� Moj je novi cilj uspostavljanje, na njegovu mjestu (op. misli se na komunistički sustav), otvorenog dru�tva. To će biti mnogo te�e postići. Konstrukcija je uvijek te�a od destrukcije � i mnogo manje zabavna. Ta zadaća daleko nadilazi moje snage; sretna je okolnost �to na poslu njezina ostvarenja nisam sam. Pomaganje Istočnoj Europi postalo je moćnom industrijskom granom. Zbog toga snage svojih zaklada moram koncentrirati tamo gdje u�ivamo komparativne prednosti

��. Manipulacija vladama postalo je alatom industrije američkog nacionalnog interesa, stvaranje uvjeta za manipulaciju vladama Soros otvoreno naziva moćnom industrijskom granom. Trenutni ekonomski polo�aj Hrvatske je proizvod i te industrije. Da je to tako Soro� potvrđuje na primjeru Mađarske: �� Dajući male stipendije ljudima koji su radili u dr�avnim institucijama, omogućili smo im da rade ono �to sami �ele, a ne �to �eli dr�ava. A dajući inače nedostupne dolare u zamjenu za mađarsku monetu, mogli smo djelovati subverzivno i u samim institucijama ��. STRATE�KI CILJEVI EKONOMSKE POLITIKE MMF-a Strate�ki ciljevi ekonomske politike MMF-a sa katastrofalnim posljedicama za zemlje u tranziciji su: - servisiranje stranog duga; - fiskalna o�trina; - redukcija ili eliminacija tr�i�nih tarifa bez obzira na nacionalne ekonomije, proizvodnju ili međunarodna suparni�tva; - privatizacija ili likvidacija infrastrukture i industrije u vlasni�tvu dr�ave. To su sve načela na kojima se temelji MMF-ova tzv. "�ok terapija". U svojem govoru na godi�njem skupu Svjetske banke u Hong Kongu, Kina, u rujnu 1997., Malezijski premijer dr. Mahatir Bin Mohamad prvi je optu�io MMF i Svjetsku banku (World Bank) za "manipuliranu svjetsku krizu", govoreći o krizi ekonomija azijskih zemalja. Kao čelnik jedne od vlada članica MMF-a na primjeru krize u Meksiku i Maleziji optu�io je MMF i Svjetsku banku: "... Sad znamo za�to je bilo odlučeno da će Malezija zavr�iti kao Meksiko. Znamo da je čak i ekonomski slom u Meksiku bio manipuliran i planiran, kao �to i ekonomije drugih zemalja mogu uskoro biti manipulirne i prisiljene u propast od strane velikih menad�era Fonda, koji su najednom postali oni koji odlučuju tko će ekonomski napredovati a tko neće ...". Naru�avanje i mije�anje MMF-a i Svjetske banke u suverenitet zemlje i naroda premijer Malezije je dokazao iz vlastitog iskustva: "... Naređeno nam je da moramo dozvoliti da se na�im novcem trguje i izvan na�e zemlje, naređeno nam je da dozvolimo kratkoročne prodaje, čak da dozvolimo ozakonjenje trgovine posuđenim dionicama. Naređeno nam je da dozvolimo �pekulacije. Učinili smo sve �to nam je naređeno. Ali nam je rečeno da nismo učinili dovoljno. Naređeno nam je da usporimo na� rast, rečeno nam je da se tako nećemo odr�ati, da je to lo�e za nas, da ćemo se pregrijati. Naređeno nam je da se ne ula�e u velike projekte, tako zvane "mega - projekte", čak ako oni samo osiguravaju nu�nu infrastrukturu koja nam je bila potrebna. A naravno, na kraju nam je rečeno da ako ne osiguramo potrebnu infrastrukturu nećemo ostvariti rast. Stvarno, prilično zbunjujuće ...".

Upravo svjedočenje iz govora dr. Mahatira govori o tomu na koji način svjetski korporacijski financijski moćnici iz svojih carstava izgrađenih u papirnatim financijskim �pekulacijama u zemljama članicama MMF-a, kontroliraju i interesno određuju razinu razvoja ili pak ekonomsku propast pojedine zemlje članice. Pri tomu se slu�e ucjenama stranim kreditima pojedine zemlje čije je plaćanje dospjelo, kreditima koje pojedina zemlja tek treba dobiti, preporukama za strane investicije u pojedinu zemlju, uključenjem pojedine zemlje u globalne infrastrukturne i energetske planove. Krug je potpuno zatvoren. Kao �to je rekao malezijski premijer zemlja članica mora pristati na sve. GLOBALNA MOĆ MULTINACIONALNIH KORPORACIJA

Visoki du�nosnici i ekonomisti MMF-a i Svjetske banke posljednjih nekoliko godina bili su usmjereni na izradu strate�kih dokumenata koji će utvrditi tehnologiju desuverenizacije novonastalih dr�ava u srednjoj i istočnoj Europi. Studija Američkig instituta za politička istra�ivanja, projekta �Globalne ekonomije� pod nazivom �Top 200 � uspon korporacijske globalne moći�, autora Sarah Anderson i Johna Cavanagha (biv�i međunarodni ekonomist pri Konferenciji o trgovini i razvoju UN-a i direktor Instituta za politička istra�ivanja), koja je bila pod embargom objavljivanja do prosinca 2000., dokazuje teze koje je iznio malezijski premijer o korporacijskom upavljanju procesima globalizacije. Nalazi ove radne skupine vrlo mjerodavnih međunarodnih stručnjaka u potpunosti razotkrivaju skrivene namjere projekta globalizacije. Od stotinu najvećih ekonomija u svijetu pedeset i jedna su korporacije, a samo četrdeset i devet dr�ave. Promet i ekonomska moć vodećih dvjesto korporacija u svijetu raste br�om stopom rasta nego cjelokupna globalna ekonomska aktivnost, njihov je promet veći od prometa svih dr�ava svijeta zajedno osim vodećih deset zemalja poretka (koje su i najjače zemlje MMF-a i Svjetske banke, te zemlje u kojima je koncentrirano vlasni�tvo najvećih dvjesto korporacija u svijetu), njihov je promet osamnaest puta veći od godi�njeg prihoda 1,2 milijarde ljudi. Između 1983. i 1999., profit vodećih dvjesto korporacija je narastao za 362,4 %, dok je broj ljudi koje u istom vremenu zapo�ljavaju narastao samo za 14,4 %. Među dvjesto najvećih svjetskih korporacija SAD imaju najveći udjel od 82 korporacije (41 %), a Japan je na drugom mjestu sa samo 41 korporacijom, slijede Njemačka sa 20 i Francuska sa 17 korporacija. Od američkih globalnih korporacija 44 nisu platile ukupan iznos od 35 % poreza na dobit od 1996. � 1998., dok sedam poduzeća nije platilo nikakve poreze 1998., i to su: �Texaco�, �Chevron�, �PepsiCo�, �Enron�, �Worldcom�, �McKesson� i najveća svjetska korporacija �General Motors�. Kako bi se usporedila globalna ekonomska moć korporacija nad nacionalnim dr�avama mo�emo navesti podatke: trenutno je korporacija �General Motors� ekonomski veća od Danske, �DaimlerChrysler� je

veća od Poljske, Royal Dutch/Shell je veći od Venecuele, IBM je veći od Singapura i Sony je veći od Pakistana. Financijska moć najvećih dvjesto korporacija u 1999. je bila veća od bruto dru�tvenog proizvoda 182 zemlje svijeta zajedno. Svojom iznimnom financijskom moći utječu na centre političkog odlučivanja u nacionalnim vladama, samo tijekom 2000., za izborne kampanje 82 američke korporacije donirale su preko 33 milijuna dolara slu�beno, dok se iznos izravnih donacija u gotovini ne zna (engl. soft money donations). OČUVANJE GLOBALNE KORPORACIJSKE MOĆI Briga Svjetske banke i MMF-a za odr�anje trenutnog svjetskog financijsko � monetarnog sustava je upravo usmjerena na očuvanje korporacijske globalizacijske moći. To dokazuju dokumenti čiji su autori najuva�eniji stručnjaci i slu�benici Svjetske banke pod nazivom (op. dokumente objavljujem u cijelosti u prilogu knjige): �Korporacijski rizik u svijetu� (autori: Stijn Claessens, Simeon Djankov, Tatiana Nenova), �Upravljanje rizicima protoka kapitala� (autor: Mansoor Dailami), �Financijska otvorenost, demokracija i politika redistribucije� (autor: Mansoor Dailami), �Globalizacija i nacionalni razvoj� (autor: Andres Solimano), �Bankarski sustavi u svijetu: da li regulacija i vlasni�tvo utječu na poslovanje i stabilnost?� (autori: James R. Barth, Gerard Caprio Jr., Ross Levine), �Nove prilike i izazovi globalizacije� (autori: Radna skupina Svjetske banke za male zemlje, dokument izdvojen iz dokumenta �Male dr�ave: u susret izazovima globalne ekonomije�).

U dokumentu �Globalizacija i nacionalni razvoj� kao jedan od vodećih ciljeva globalizacije stručnjak Svjetske banke navodi: �� Globalizacija je poput sile za discipliniranje vlada koje poduzimaju neodr�ive ekonomske politike ��, naravno kriterije odr�ivosti ekonomskih politika postavljaju MMF i Svjetska banka, koji su pod utjecajem SAD-a i 200 najvećih multinacionalnih korporacija, stoga su i politike koje se nameću kroz uvjetovanje tehničke pomoći i kredita MMF-a i Svjetske banke, zapravo, mehanizam ostvarivanja interesa tih korporacija. Kao jedan od ciljeva globalizacije u ovom dokumentu autor izravno spominje i smanjenje broja kulturnih različitosti u svijetu, kao i nacionalnih identiteta, za �to će, priznaje Solimano, ipak trebati neko vrijeme ekonomske, socijalne, političke, institucionalne asimilacije u novom globalizacijskom poretku. Kao jedan od glavnih mehanizama globalizacije i integracija u institucije svjetskog poretka upravo se nameće smanjena uloga nacionalnih vlada u vođenju autonomne ekonomske politike, taj dio ekonomskog suvereniteta nacionalna vlada imperativno prenosi na institucije globalizacije prema projektu Svjetske banke. Te se institucije u ovom projektu naziva �agentima koji provode mandate nacionalnih vlada�. �Naravno, ti se mandati

određuju i filtriraju kroz birokratske strukture regionalnih i globalnih institucija ��, ka�e se u dokumentu. STANDARDI REFORMA NACIONALNIH BANKARSKIH SUSTAVA

S druge strane u dokumentu �Globalizacija i izazovi za zemlje u razvoju� Svjetska banka postavlja standarde reformi nacionalnih bankarskih sustava i to na način da se nacionalno zakonodavstvo u regulaciji bankarskog sustava prilagodi zakonodavstvima zemalja iz kojih dolaze banke u stranom vlasni�tvu na prostoru jedne dr�ave, čime se zapravo �eli otvoriti prostor za nesmetan odljev kapitala iz zemlje: �� Povećanom prisutno�ću i jačanjem uloge stranih banaka, zemlja mo�e uvesti najbolju praksu, unijeti vi�e konkurencije u bankarski sektor, i prilagoditi vlastite zakone zakonima koji se provode u matičnim zemljama banaka investitora ��. Kao neke od najva�nijih čimbenika politike nacionalnih vlada u procesima globalizacije Svjetska banka u ovom dokumentu navodi: �� Porast trgovine, slobodan protok kapitala i financijske mogućnosti zemlje, migracije (op. slobodan protok visoko obrazovane radne snage), informacijske tehnologije i Web, rasprostranjenost kori�tenja novih tehnologija �� i nastavlja �svi dijelovi svijeta su pod utjecajem globalizacije kroz te čimbenike�.

Da je to doista tako potvrdili su mi nedavno i dokumenti koje Vlada Hrvatske u tajnosti čuva i skriva po ministarstvima, a koji sadr�e direktne naredbe hrvatskoj Vladi od strane MMF-a i Svjetske banke �to moraju učiniti u upravljanju Republikom Hrvatskom (dokumentaciju sam dobio uslu�no�ću biv�eg djelatnika Hrvatske narodne banke - HNB). U uvodu samog dokumenta stoji klauzula o tajnosti: "Sadr�aj ovog izvje�ća sadr�i tehničke savjete i preporuke osoblja MMF-a koji su dani vlastima dr�ave članice na njihov zahtjev za tehničkom pomoći. Izvje�će je klasificirano kao STROGO POVJERLJIVO" prema Općoj administrativnoj odredbi br. 35 MMF-ovog administrativnog priručnika. Izvje�će u cijelosti ili njegovi dijelovi ili sa�eci, ne smije biti priopćeno ili objavljeno bilo kojoj neovla�tenoj strani ili citirano u drugim dokumentima bez pismenog odobrenja Direkcije za pitanja monetarne i tečajne politike odgovarajućih vlasti ili Izvr�nog diektora dr�ave članice o kojoj se radi". Za nas građane koji smo nositelji suvereniteta dr�ave ovo je izvje�će potpuno tajno, a sadr�i upute o na�im sudbinama. Izvje�će pod naslovom "ULOGA HNB-a, ZAKON O HNB, ZAKON O BANKAMA, INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE, UPRAVLJANJE PRIČUVAMA, UPRAVLJANJE DUGOM I TR�I�TA NOVCA" sastavila je skupina u sastavu: Warren Coats (voditelj), David Woo, Simon Gray (Bank of England), Duncan Last (FAD), Henry Schiffman (umirovljenik MMF-a) i Barry Topf (Bank of Izrael) tijekom lipnja 2000. (op. navedeni dokumenti nalaze se u prilogu knjige).

TAJNI PROJEKT MMF-a ZA HRVATSKU Dokumenti koje sam naveo, a hrvatska Vlada i MMF ih klasificirali kao strogo povjerljive sadr�e upravo upute, odnosno naredbe o kakvima govori malezijski premijer dr. Mahatir. Na drugoj stranici tog dokumenta upućenog Hrvatskoj vladi MMF-ovi stručnjaci ocjenjuju stanje u Hrvatskoj kratko i jezgrovito: "... Fiskalni deficiti su na neodr�ivo visokim razinama. Hrvatska je na pragu velikih obećanja i visokih rizika. ...". Tajni dokumenti sadr�e i dokaz ranijih naredbi MMF-a hrvatskoj Vladi vezano uz reforme platnog sustava u zemlji i uvođenja klirin�kog sustava plaćanja: "... Misija (op: misli se na radnu skupinu MMF-a) je sa zadovoljstvom zabilje�ila napredak postignut prema ostvarivanju klirin�kog sustava za plaćanja. Misija je također zabilje�ila pripreme koje se poduzimaju za preseljenje računa iz ZAP-a u banke. Misija je, međutim, skrenula pa�nju na �ire implikacije ovog preseljenja, posebice na restrukturiranje ZAP-a (koji će izgubiti značajan dio svojih poslova), potrebu rje�avanja poslova vezanih za oporezivanje i statistiku koje trenutačno obavlja ZAP na osnovu podataka o �iro računima pravnih i fizičkih osoba i cjelokupno pitanje računa opće dr�ave. (op: slijedeće pi�e podebljano nagla�enim slovima) Misija je preporučila hitno osnivanje tripartitne radne skupine (Ministarstvo financija, Hrvatska narodna banka, ZAP) koja bi bila zadu�ena za planiranje i provedbu ove reforme.

Ranije navedena pitanja upravljanja dugom i gotovinom, programiranja likvidnosti i reforme platnog sustava, predočuju neka od područja na kojima suradnja i koordinacija između Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke mogu povećati njihovu učinkovitost poslovanja. (op: ponovno podebljana slova) Misija je preporučila formaliziranje visoke razine koordinacije u obliku koordinacijskog odbora koji bi se sastajao jedanput mjesečno i sugerirala da se mo�e vi�e učiniti da bi se produbilo međusobno razumijevanje.

Misija je pripremila nacrt uvjeta poslovnog odnosa (engl. Terms of reference, TEM) za Koordinacijski odbor. ...".

Preseljenje računa i poslovanja iz Zavoda za platni promet (ZAP) u poslovne banke u uvjetima u kojima se nalazi hrvatsko gospodarstvo mo�e predstavljati visoko rizičnu operaciju. Na taj način preko poslovnih banaka MMF Svjetska banka (i preko HNB-a) u svakom trenutku imaju puni uvid i kontrolu nad financijskim stanjem u zemlji, potpuno je olak�ana manipulacija financijskog sloma, nadzor, usmjeravanje i manipulacija tr�i�ta novca i kapitala, �to je opasno za zemlju u ovom trenutku. Iz ovih razloga MMF i po�uruje hrvatsku Vladu na uvođenje klirin�kog sustava plaćanja, pa čak i arbitrira u osnivanju koordinacije kako bi se smi proces �to prije dovr�io.

Način rada triju vodećih monetarnih institucija u zemlji članici (Hrvatskoj) određuje upravo "strana" institucija u obliku MMF-a. Upravo ta činjenica dokazuje da bitne naputke u financijsko monetarnom upravljanju dr�avom Vlada prima iz izvandr�avne institucije kakva je MMF. Takvi slučajevi dokazuju nadnarodni i naddr�avni suverenitet MMF-a nad hrvatskom Vladom. Ne �elim pri tomu ocjenjivati reforme i naredbe koje dolaze iz MMF-a, već naglasiti da su planirane i provedene po naredbama "iz vana". To je potpuno suprotno dojmu koji Vlada �eli ostaviti pred građanima: kako sama planira razvojnu, financijsku i monetarnu budućnost zemlje. Kada to postane uobičajenom praksom, MMF mo�e izmanipulirati gospodarski slom zemlje u roku od nekoliko sati. Vlada koja za takav slučaj nije spremna i nema posebnog "Kriznog plana" pretvorit će se u sustav kaosa koji će jedini izlaz vidjeti u daljnjem zadu�ivanju dr�ave kod MMF-a i Svjetske banke. Prezadu�enost dr�ava kako bi se potpuno kontrolirao njihov gospodarski rast i razvoj time i utjecaj na međunarodna gospodarska kretanja je glavna okosnica rada Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Cilj je kontrolirani kaos u gospodarstvima zemalja u razvoju i onima u tranziciji. Upravo su te zemlje najizlo�enije slobodnom tr�i�tu �pekulativnim vrijednostima.

U dokumentu se dalje navodi ocjena koja potpuno dovodi u pitanje slu�bena izvje�ća Vlade RH: "... Misija Europske unije u o�ujku i travnju zaključila je, međutim, da je fiskalna situacija znatno te�a no �to bi se moglo učiniti iz nacionalnog prikazivanja podataka, uz manjak dr�avnog proračuna veći od 8 posto i javni dug koji prema�uje 50 posto BDP-a. vlasti su pokazale zanimanje za početak primjene MMF-ovog programa ...". HRVATSKA BANKARSKA KRIZA PROJEKTIRANA U MMF-u I SVJETSKOJ BANCI Ipak slijedeća ocjena navodi nas izravno na sumnju kako je bankovna kriza u Hrvatskoj, koja se protezala od 1995. - 1998., izravno planirana i manipulirana iz centara moći u MMF-u i Svjetskoj banci kako bi se prisililo hrvatsku vlast na prodaju domaćih banaka sa svim njihovim plasmanima, komitentima, nekretninama i hipotekama u vlasni�tvo stranaca, stranih banaka i novčarskih institucija. Iako je to posredno zahtijevano od hrvatske Vlade tijekom zadnjih desetak godina do potpunog sloma hrvatskog bankarskog sustava Hrvatska nije bila voljna većinsko vlasni�tvo svojih banaka prepustiti strancima, ali je nakon manipulirane financijske krize Vlada bila prisiljena to učiniti. O tomu dokument MMF-a govori u pozitivnom svjetlu: "... Nakon dvije godine druge bankovne krize tijekom koje se broj banaka smanjio sa 60 na 45, čini se da se situacija u financijskom sektoru stabilizirala. Prva je bankovna kriza u razdoblju od 1995. - 96., rezultirala time da je Agencija za osiguranje �tednih uloga i sanaciju banaka preuzela četiri od pet najvećih banaka u Hrvatskoj. Nakon �to je Slavonska

banka prodana 1998., dvije od tih banaka, Privredna banka Zagreb i Splitska banka prodane su ove godine, a očekuje se da će prodaja Riječke banke biti dovr�ena tijekom ljeta. Jo� su dvije banke u�le u program sanacije 1998. i 1999., Dubrovačka banka i Croatia banka. Očekuje se da će te dvije banke biti prodane prije kraja godine ...". Pri tomu ne smijemo zaboraviti da su bankovnom krizom u Hrvatskoj i načinom njezina rje�avanja o�tećeni građani Hrvatske koji su svoj novac povjerili posrnulim bankama, ali i mali dioničari tih banaka, čije je vlasni�tvo jednostrano poni�teno od strane dr�ave. Tu se, naime, dogodila tiha nacionalizacija vlasni�tva. Nitko od vlasnika dionica tih banaka do danas nije obe�tećen, bez obzira �to neki (kao primjerice dioničari PBZ i nekih drugih) vode vi�egodi�nje sudske sporove za naknadu vrijednosti oduzetih (poni�tenih) dionica. Time je ozbiljno bila naru�ena gospodarsko pravna stabilnost sustava.

Jedan od ključnih zahtjeva MMF-a hrvatskim vlastima je potpuna neovisnost upravljanja monetarnom politikom zemlje koja bi trebala pripasti Hrvatskoj narodnoj banci. Iza tog zahtjeva stoji htijenje MMF-a da ubuduće u određenim odlukama i dugoročnim monetarno financijskim planiranjima, u upravljanju pričuvama i dugom, mo�e mimoići Vladu utjecati izravno isključivo na čelne ljude HNB-a. MMF �eli olak�ati sebi manipulaciju monetarnim sustavom Hrvatske. U tom smislu se ovaj dokument MMF-a upu�ta u ocjene: "... Nezavisnost HNB-a nedavno je bila napadnuta. Vođa jedne od regionalnih stranaka u novoj koalicijskoj Vladi zatra�io je smjenjivanje Guvernera Hrvatske narodne banke (HNB-a) zbog njegovog načina rje�avanja bankovne krize. Zbog toga su, nakon �to je Sabor odlučio da neće usvojiti Godi�nje izvje�će HNB-a za 1998. i 1999. i Financijski plan za 2000., članovi Savjeta HNB-a, uključujući i Guvernera, "stavili mandate na raspolaganje Saboru. Ti su događaji izazvali ozbiljna pitanja o adekvatnosti Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci za očuvanje nezavisnosti HNB-a. osim toga, nova Vlada jo� uvijek tra�i svoj put obzirom na organizaciju i poslove upravljanja, kao i primjereno mjesto HNB-a u toj strukturi ...".

Jedan od primjera ozakonjenja �pekulacija unutar institucija koje upravljaju monetarnim sustavom zemlje jest i slijedeća preporuka MMF-a hrvatskoj Vladi: "... Kako bi Ministarstvo financija dobilo primjereni financijski poticaj da svoju gotovinu dr�i kod HNB-a i da njome primjereno upravlja (npr. između oročenih depozita i depozitnog novca), Misija je predlo�ila da se Zakonom o sredi�njoj banci propi�e da HNB mora plaćati tr�i�ne kamate na depozite dr�ave ...". Radi se zapravo o čistoj �pekulaciji u kojoj će dr�ava derivativnim putem fiktivnim kamatama na vlastita sredstva povećavati iznose sredstava na svojim računima, iako stvarnog povećanja iznosa �ivog novca po toj osnovi uopće neće biti. Kada se odnos stvarnog depozita �ivog novca dr�ave kod HNB-a i fiktivnih kamata nakupljenih obračunavanjem nepostojećeg novca ukamaćenih dr�avnih sredstava prekomjerno uveća monetarno financijski sustav zemlje sru�it će se

poput kule od karata, mo�emo to slobodno nazvati "sindromom kule od karata" koji će potpuno uru�iti hrvatsko gospodarstvo. Da bi se pokrio gubitak nastao takvim ukamaćivanjem na računima dr�ave, MMF i Svjetska banka ponuditi će kreditne aran�mane kojima će zaokru�iti svoju kontrolu nad hrvatskim gospodarstvom. To mo�emo nazvati "financijsko - monetarnim protektoratom" MMF-a nad Hrvatskom kao izravnom posljedicom "sindroma kule od karata". Takav �pekulativni manevar nad Hrvatskom potvrđuju i daljnji planovi MMF-a izrečeni u tajnom dokumentu: "... U skladu s najboljim praksama i obvezama članstva u EU, sredi�njoj banci ne bi trebalo biti dozvoljeno da izravno kreditira dr�avu. Nacrt zakona o sredi�njoj banci koji je predlo�ila Misija (op:misli se na MMF) sadr�i to ograničenje, ali dozvoljava HNB-u da za potrebe monetarne politike kupuje i prodaje dr�avne vrijednosnice na sekundarnom tr�i�tu ...". Ovo posljednje moglo bi ozbiljno naru�iti makroekonomsku stabilnost zemlje. Kupovanje i prodaja dr�avnih vrijednosnica i nije ni�ta drugo do kreditiranje dr�ave. Vrijednosnica ima svoju vrijednost prema kojoj je njen izdavač (u ovom slučaju dr�ava) obvezan, odnosno tu vrijednost dr�ava u određenom vremenu i pod određenim uvjetima i kamatom, jamči kupcu vrijednosnice. Međutim prodaja vrijednosnica omogućuje �ire �pekulacije, manipulacije i zloupotrebe nego �to je to moguće izravnim kreditiranjem. MMF je tijekom godina ustrojio crno tr�i�te vrijednosnicama, na kojem se uz zalog vrijednosnica i njihovo preno�enje na treće osobe isplaćuju ogromni novčani gotovinski iznosi. Dio tih poslova svojevremeno se obavljao i kroz Dr�avne robne rezerve SAD-a. Na taj način dolazi do iscrpljivanja vrijednosti nacionalne valute čija se (ne)stabilnost odr�ava prodajom vrijednosnica na način sadr�an u dokumentu MMF-a.

Međunarodni monetarni fond je u slučaju Hrvatske izravno odlučio spriječiti mogućnost da čak i Hrvatski sabor kao predstavničko tijelo građana, time i glavni predstavnik suvereniteta zemlje, mo�e utjecati na odluke HNB-a po naredbama MMF-a. Takav prijedlog smanjenja utjecaja Hrvatskog sabora u radnim komentarima HNB-a komentirali su kratko "O.K.!". Radi se o slijedećem: "... Nacrt Zakona koji je Misija (op: misli se na MMF) predlo�ila obvezuje HNB da objavljuje svoje ciljeve i planove monetarne politike za slijedeću godinu kao i vlastitu procjenu uspje�nosti svojeg poslovanja tijekom prethodne godine u odnosu na ciljeve zacrtane godinu dana ranije. Ti bi dokumenti trebali biti objavljeni, a ne izravno izlo�eni Saboru (iako bi HNB bio obvezan o njima raspravljati sa Saborom) kako bi se za�titila nezavisnost HNB-a od bilo kakvog rizika da Sabor poku�a modificirati ili utjecati na HNB-ve planove monetarne politike ...". U ovom slučaju MMF potpuno protuzakonito kri�om preko hrvatske Vlade predla�e zakone Hrvatskom saboru i jo� naređuje da Sabor ne smije imati nikakvog utjecaja na kreiranje monetarne politike zemlje. MMF �eli osigurati svoju poziciju u kojoj će svakog trenutka HNB-u moći narediti ovakvim tajnim naputcima �to će i kada učiniti. Hrvatskoj se vlasti na taj način oduzimaju sve poluge kontrole nad monetarnom politikom, a sve

instrumente kontrole potpuno zakulisno preuzima MMF. Ovim činom nitko unutar hrvatskih vlasti neće moći nadzirati financijsko - monetarnu budućnost zemlje, instrumenti kontrole nalaziti će se izvan Hrvatske, i koristiti će se protivno interesima razvoja Hrvatske. Ovo je, zapravo, proces izdvajanja financijskog suvereniteta od dr�avno-narodnog suvereniteta, ili financijsko - monetarna desuverenizacija dr�ave. To je točka s koje za nacionalno gospodarstvo nema povratka osim udarca u dno financijsko - gospodarskog sloma: točka udara. MMF PISAO NOVI ZAKON O HRVATSKOJ NARODNOJ BANCI

U skladu s nastojanjem da se postigne financijsko - monetarna desuverenizacija dr�ave, MMF je i predlo�io hrvatskoj Vladi kako bi trebao izgledati novi Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci: "... Kako bi HNB-u omogućio da ostvari svoj primarni cilj stabilnosti cijena, nacrt Zakona o HNB-u određuje da je jedino HNB odgovoran za formuliranje, usvajanje i provedbu monetarne politike. Iskustvo potvrđuje da je sredi�nja banka koja je nezavisna od političkog utjecaja u formuliranju i provedbi monetarne politike, učinkovitija i uspje�nija u postizanju cilja stabilnosti cijena od sredi�nje banke koja nema tu nezavisnost ...". Podr�i li hrvatska Vlada (a trenutno to namjerava) ovakav Zakon Ustavni sud bi ga trebao staviti izvan snage zbog grubog kr�enja Ustava RH. Sabor mora odr�ati kontrolu nad HNB-om, niti jedna institucija hrvatske dr�ave ne bi smjela moći samostalno bez nadzora i utjecaja Sabora kreirati i provoditi financijsko - monetarnu politiku zemlje. Pojednostavljeno do krajnosti ovu situaciju mo�emo slikovito objasniti na sljedeći način. Čovjek zaradi svoju plaću, ima novčanik u kojem čuva svoje novce, ali ne smije odlučiti �to će s tim novcima jer postoji neki treći čovjek koji će mu bolje objasniti kako i na �to potro�iti taj novac. MMF pri tomu zna �to čini: oduzima mogućnost narodu jedne zemlje da sam upravlja svojim gospodarskim resursima. Taj postupak otvara MMF-ovo trgovanje �pekulacijama i derivatima financijske prirode. O posljedicama takve MMF-ove politike prema njegovoj zemlji Malezijski premijer dr. Mahatir vrlo kratko ka�e: "... U slučaju Malezije, na�a je valuta devalvirala 20 posto. To znači da smo mi, svi uključujući i Vladu izgubili 20 posto tr�i�ne vrijednosti novca u kojem ga god obliku dr�ali.siroma�ni su postali siroma�niji i sada je vi�e siroma�nih u Maleziji. Bogati su postali također siroma�niji, ali na njih, naravno, nećemo tro�iti suosjećanje ...". PRIJETNJA MANIPULIRANOM INFLATORNOM KRIZOM

Međutim u dokumentu MMF-a upućenom hrvatskoj Vladi nalazi se izravna prijetnja manipuliranom inflatornom krizom ukoliko se ne postupi po naputcima Misije MMF-a: "... Inflacija je općenito potaknuta očekivanjima kontinuiranog

povećanja cijena. Stabilnost cijena zahtijeva povjerenje javnosti da će barem u srednjeročnom razdoblju cijene biti stabilne. Političari su skloni tome da stvari sagledavaju kratkoročno, te ih stoga javnost mo�e promatrati kao neučinkovite borce protiv inflacije. Zbog toga, �to će veći utjecaj političari - bilo oni u Vladi ili oni u Saboru - imati na monetarnu politiku sredi�nje banke, to će sredi�njoj banci biti te�e odr�ati povjerenje javnosti (vjerodostojnost) da će cijene ostati stabilne i kontrolirati inflatorno pona�anje ...". Ovo je izravna prijetnja hrvatskim vlastima manipuliranom inflacijom ukoliko ne pristane na uvjete MMF-a. Da situacija neće biti puno bolja ukoliko se HNB-u omogući potpuna nezavisnost (odnosno ovisnost o naputcima iz MMF-a) svjedoči i sljedeća ocjena Misije MMF-a: "... Iako Vlada mo�e izgubiti mogućnost da umjetnim načinom kratkoročno stimulira gospodarstvo, ona mo�e i prebaciti na sredi�nju banku dio "krivnje" za neophodne, ali nepopularne monetarne politike ...".

MMF u ovom tajnom dokumentu potpuno razotkriva svoju namjeru da Hrvatsku narodnu banku pretvori u svoje tr�i�te financijskim �pekulacijama te na taj način periodično izaziva manipulirane financijsko - monetarne krize i krize gospodarstva, u trenutku kada ocjeni da Hrvatska gospodarski staje na svoje noge. Hrvatskoj Vladi MMF je naredio �to će biti u tom smislu buduća glavna zadaća HNB-a: "... Glavni instrument HNB-ove monetarne politike bile bi operacije na otvorenom tr�i�tu - kupovina i prodaja dr�avnih vrijednosnica ili blagajničkih zapisa HNB-a kako bi se utjecalo na iznos likvidnosti u gospodarstvu. Ostali instrumenti su obvezne pričuve banaka, diskontne operacije i krediti bankama ...". REFORME STEČAJNOG ZAKONA PO NALOGU SVJETSKE BANKE

Jedna od najčudnijih reformi je izuzeće banaka iz Stečajnog zakona, čime se ozbiljno dovodi u pitanje zakonitost cjelokupnog gospodarskog sustava, kao i jednakost polo�aja, prava i odgovornosti pravnih osoba pred zakonom. Prema predlo�enim reformama (koje je hrvatskoj Vladi predlo�io MMF) odluku o insolventnosti banaka i pokretanju stečaja donosila bi Hrvatska narodna banka po vlastitoj procjeni, a sam stečajni postupak vodio bi se i nadzirao iz "Fonda za osiguranje �tednih uloga", umjesto pred sudom. To bi, osim naru�avanja poslovnih i gospodarskih odnosa, ozbiljno ugrozilo i sigurnost ulaganja u banke, jer o�tećeni ne bi mogli tra�iti ostvarivanje svojih prava pred sudom. MMF se izravno upu�ta u ocjene rada suda čime opravdava ove svoje prijedloge hrvatskoj Vladi: "... Međutim, iskustvo u većini ostalih dr�ava je pokazalo da je rje�avanje pitanja insolventnih banaka na sudu vrlo neučinkovito i dovodi do mnogo većih gubitaka za vjerovnike i gospodarstvo nego �to je to neophodno ili potrebno ...". Nakon toga MMF izričito naređuje Vladi kako će izgledati zakonska regulativa ubuduće: "... Stečajni zakon ne bi se primjenjivao, a uloga suda bila bi ograničena na jedno prizivno roči�te nakon pokretanja

administrativnog postupka za slučaj nelikvidnosti banke ...". Dalje se poja�njava tehnologija postupanja s nelikvidnom bankom: "... HNB bi imao isključivu ovlast u određivanju insolventnosti banke. U tom slučaju Fond za osiguranje �tednih uloga bi imenovao stečajnog upravitelja. Stečajni upravitelj bi odmah sastavio novu bilancu na osnovu revidiranih vrijednosti bančine imovine, koja odra�ava primjenjive bankovne računovodstvene standarde, te bi sukladno smanjio bančine obveze tako da su jednake vrijednosti njezine imovine ...". MMF i Svjetska banka imaju izravan interes za provedbu ovakve reforme, jer se u nerazja�njenim odnosima i izravnom dogovoru s HNB-om kao kupci propalih banaka mogu javiti strane novčarske kuće ili ulagači. Tako se pojačava prisutnost inozemnih vlasnika kapitala u bankarskom sustavu zemlje, čime se opet interesno mo�e upravljati gospodarstvom u zemlji. Kreditni programi takvih banaka neće voditi računa o interesima investicija u proizvodnju i infrastrukturu, nego isključivo o �to br�em obrtaju stranog kapitala kroz kratkoročne kredite i pozajmice, koje ne povećavaju proizvodnju i �irenje kapaciteta u zemlji. Često su upravo takve banke, kasnije, nositelji financijskih operacija na tr�i�tu vrijednosnih papira, obveznica i kreditnih pisama, za račun i u korist MMF-a i Svjetske banke. Kada jednom krug poslovnih banaka postane dijelom tog tr�i�ta za daljnje takve transakcije ne mora znati niti Hrvatska narodna banka, �to dodatno ugro�ava monetarno - financijsku stabilnost zemlje. Također, ulaskom u vlasni�tvo banaka, inozemne banke priznali mi to ili ne, postaju regulatori gospodarstva u zemlji. Glavne međunarodne financijske institucije upravo u tom dijelu imaju najveći interes manipuliranja potencijalima. Nametnutom kreditnom politikom mo�e se dovesti do kolapsa cijelog niza djelatnosti u gospodarstvu, ako ih se izolira od mogućnosti kreditiranja i novčanog praćenja. Na taj način, malo po malo, dolazi do napu�tanja potencijala u gospodarstvu, čime se dodatno mo�e stvoriti ovisnost gospodarstva o inozemnim kreditima i pokrivanju likvidnosti zemlje.

U tom smislu jedna od većih reformi Zakona o bankama (koje hrvatskoj Vladi naređuje MMF) predviđa drugačiji odnos prema podru�nicama stranih banaka. One su po dosada�njim propisima u Hrvatskoj poslovale kao posebne pravne osobe sa vlastitim kapitalom, te su u cijelosti odgovarale nadle�nim institucijama nadzora u Republici Hrvatskoj. Novi zakon �eli omogućiti poslovanje podru�nica stranih banaka djelimično u skladu s pravilima matične dr�ave, te se �eli omogućiti regulacija podru�nica od strane matične dr�ave i u smislu kapitala, međutim, i u smislu odgovornosti, te nadzora poslovanja. Ovo izravno zadire u samu strukturu hrvatskog monetarno financijskog sustava, omogućavajući neravnopravnost između hrvatskih banaka i podru�nica stranih banaka. To je izričito tra�enje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) kako bi se, po njima, ojačala konkurentnost u bankarskom sustavu. Na taj način MMF osigurava mogućnost izazivanja planiranog bankarskog sloma u trenutku kada ocjeni da mu je to u interesu (takvi su primjeri brojni od Meksika do Malezije).

"... Misija je zamijetila da bi se ojačala konkurentnost u bankovnom sustavu oslanjanjem na kapital cijele banke, te regulacijom podru�nica od strane matične dr�ave ...", govori se u dokumentima MMF-a o promjeni statusa podru�nica stranih banaka u Hrvatskoj. �to se tiče nadzora govori se nedvosmisleno: "... Kao �to preporučuje Povjerenstvo za superviziju banaka iz Bazela, nadzorno tijelo matične dr�ave treba vr�iti nadzor nad podru�nicama inozemnih banaka na konsolidiranoj osnovi ...", čime se izravno naru�ava nadzroni sustav ustrojen u Hrvatskoj i banke se međusobno dovodi u neravnopravan polo�aj. PROMJENE USTAVA PO NALOGU MMF-a

Naznaka svojevrsne deregulacije uloge HNB-a po mjeri i �eljama stranih financijsko - monetarnih institucija je i skriveni plan hrvatske Vlade da u sklopu ustavnih promjena mijenja i Ustavom određene ciljeve HNB-a, �to se prije svega odnosi na odredbu koja ciljeve HNB-a određuje kao "stabilnost domaće valute i opća likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu" (Članak 53., Ustava Republike Hrvatske). Ukidanjem tog dijela Ustavnih odredbi o Hrvatskoj narodnoj banci potpuno bi izmijenilo Ustavnu odrednicu gospodarskog, monetarnog, financijskog sustava zemlje. Ta se Ustavna odredba bri�e iz Ustava upravo na zahtjev MMF-a, kojemu najvi�e i odgovara da se stabilnost hrvatske kune i gosopodarskog sustava ne nameće kao obveza Hrvatskoj narodnoj banci. Ovo je ozbiljno i zbog toga �to potvrđuje činjenicu da su pojedine izmjene i dopune Ustava RH provedene po nalogu ili naputcima inozemnih institucija. Dokument MMF-a je jasan: "... Ustav Republike Hrvatske određuje ciljeve HNB-a kao "stabilnost domaće valute i opća likvidnost plaćanja u zemlji i inozemstvu". Ovakvo navođenje svrhe sredi�nje banke u raskoraku je s obvezama i najboljim praksama EU-a. Misija je razumjela da će ove odredbe biti izmijenjene u sklopu izmjena Ustava koje se trenutačno formuliraju ...". Ovo su dovoljni dokazi za pokretanje postupka ocjene ustavnosti dono�enja cijelog niza zakonskih i podzakosnkih dokumenata, kao i proces ispitivanja odgovornosti Vlade zbog ozbiljnog naru�avanja gospodarskog suvereniteta zemlje.

U svojim naputcima zemljama članicama MMF i Svjetska banka često naređuju koje grane gospodarstva, industrije i tehnologije treba napustiti, a kojima dati prednost. Pri dodjeli kredita i financijskih aran�mana čak uvjetuju dr�avama kredite ispunjenjem takvih naredbi. Često se događa da se gase potencijali koji bi upravo mogli pridonijeti gospodarskom rastu zemlje. To je MMF-ova "strategija napu�tanja potencijala", koja se često formalno pravda neprofitabilno�ću pojedinih sektora, dok je stvarno potrebno samo ulo�iti u njihovu infrastrukturu i tehnologiju da budu visoko profitabilni. S vremenom pojedine zemlje i zaborave na �iroko rasprostranjene resurse koje ima na raspolaganju ali ih je prestala koristiti. Upravo revitalizacija njihovog kori�tenja često mo�e značiti put ka gospodarskom oporavku. Kod nas su najbolji primjer i

dokaz strategije napu�tanja potencijala velika napu�tena prostranstva Like, Gorskog kotara, dalmatinskog zaleđa i otoka, gdje se planski omogućila depopulacija i odlazak stanovni�tva kroz du�e razdoblje. Metode su različite od slučaja do slučaja; usitnjavanje posjeda, nemotivirajući uvjeti za bilo koju proizvodnju a osobito poljoprivredu, ga�enje �kolskih ustanova, smje�tavanje velikih fakulteta i srednjih �kola daleko od ovih područja ... Na ovaj način dolazi do stanja u pojedinim dijelovima dr�ave koje nazivamo "sindromom puste zemlje". Kao primjere strategije napu�tanja potencijala navesti ću samo one slučajeve koji u najvećoj mjeri nanose izravnu �tetu hrvatskom gospodarstvu i nacionalnim interesima. HRVATSKA VLAST PROVODI POLITIKU I ZAHTJEVE MEĐUNARODNIH CENTARA FINANCIJSKE MOĆI

Hrvatska Vlada je ucijenjena i mora provoditi politiku i zahtjeve međunarodnih centara financijske moći. To dokazuje i sadr�aj dokumenta pod naslovom �O politici prevladavanja depresije hrvatskog gospodarstva� koji potpisuje dr. Stjepan Zdunić (Ekonomski institut Zagreb). Ekonomski institut opisuje dio tehnologije ucjene od strane međunarodnih centara moći na primjeru uvr�tavanja Hrvatske među pet balkanskih zemalja, bez naročitog ekonomskog kredibiliteta. �� Posljedice tako odabrane polazne osnove, odnosno cijena te politike (op. misli se na ekonomsku politiku hrvatskih vlasti), bila je svrstavanje Hrvatske u pet balkanskih zemalja (�The CEPS Plan for the Balkans, M. Emerson, D. Gross, CEPS, Brussels 1999.�) sa relativno slabom ekonomskom djelotvorno�ću. Prema jednoj analizi sposobnosti europskih zemalja da pristupe EU odnosno njenom optimalnom valutnom području postoje tri kategorije zemalja: (1) fiskalno uređene zemlje sa ispunjenim Maastricht kriterijima. Tu bi primjerice spadale �vicarska, Norve�ka, koje ispunjavaju i sve ostale kriterije konvergencije optimalnom valutnom području; (2) zemlje koje pristi�u prvu kategoriju, sa slijedećim karakteristikama: inflacija im je jo� uvijek prisutna i umjerenih je razmjera, tekući deficit platne bilance jo� uvijek je značajan i relativno visok, proces restrukturiranja im je dosta intenzivan, proračunski deficiti su jo� uvijek časoviti problemi. S obzirom na navedene karakteristike tim zemljama je potrebna politika fleksibilnog realnog intervalutarnog tečaja, tj. veća monetarna autonomija, kamatna politika treba biti povezana sa tečajnom politikom i igrati ulogu posredne varijable. U tu kategoriju zemalja, prema klasifikaciji bi spadale zemlje CEFTA-e, tj. Vi�egradske skupine i neke druge. (3) Treću kategoriju tvore zemlje sa akutnom financijskom krizom, sa slabim institucijama sistema, pate od visoke inflacije, visoki su tekući deficiti proračuna i platne bilance, realne kamate vrlo variraju, u funkciji stabilizacije realne kamate postaju neodr�ivo visoke, česte devalvacije su indikator kaosa. Ulaskom u euro zonu, u prvom koraku pomoću currency

board-a, te zemlje dobivaju: kredibilitet monetarne i ekonomske politike, odgovarajući senzibilitet makroekonomske politike, koji je vjerodostojan, dobivaju uvjerljivo i stabilizirano financijsko tr�i�te. Ukoliko izostanu aran�mani sa EU (op. ucjena manipuliranim izazivanjem krize ukoliko zemlje u toj klasifikaciji ne pristanu na uvjete EU-a o stabilizaciji i pridru�ivanju, pa makar bili i nepovoljni za njihovo naionalno gospodarstvo, financijsko monetarni suverenitet) te zemlje čeka: hiperinflacija, enormna premija rizika razorit će proračun u funkciji servisiranja vanjskog duga. Zaključno se konstatira, da bi pozitivni efekti ulaska u EU monetarnu zonu nadma�ili nu�ni tro�ak nemogućnosti amortiziranja asimetričnog �oka zbog gubitka mogućnosti kori�tenja tečajne politike. Tu kategoriju zemalja čine pet zapadno balkanskih zemalja (op. zemlje koje njemačka diplomacija, a ne zaboravimo da je Njemačka treća zemlja MMF-a, �eli objediniti u tzv. gospodarsku uniju zapadnog Balkana), pri čemu se Hrvatsku eksplicite uključuje. Te zemlje nemaju kredibilitet da bi mogle sanirati svoje kaotične privrede. Zbog toga im je jedini izlaz pristupiti u euro zonu. Drugim riječima nudi im se ispunjenje kriterija konvergencije ex post, nakon �to uđu u konkurentni ambijent EU i međusobno. Preporuča se, dakle, prethodna predaja monetarnog suvereniteta po metodi �big bang�, ali i ekonomskog suvereniteta u �irem smislu pristupom zoni slobodne trgovine i carinskoj uniji ��, opisuje Zdunićev dokument tehnologiju financijsko � monetarne desuverenizacije zemlje na konkretnom primjeru Hrvatske. Hrvatska Vlada potpisala je ovakve uvjete Europske unije i za očekivati je, ukoliko radiklano ne promjeni smjer ekonomske politike, da će kroz slijedećih dvije do pet godina potpuno za�ivjeti ideja gospodarske unije zapadnog Balkana, kao sredi�ni ekonomski interes u ovoj regiji ekonosmki najmoćnijih zemalja svjetskog poretka. POTPUNA PREDAJA MONETARNOG I EKONOMSKOG SUVERENITETA DR�AVE Dokument �The Road to Stability and Prosperity in South Eastern Europe: A Regional Strategy Paper, od 01. o�ujka 2000., koji je izradila Svjetska banka, a citira ga i Zdunićev dokument, sadr�i izričite naredbe Hrvatskoj o uključivanju u globalno projektirane regionalne integracije prema interesima svjetskih centara financijske moći: �� Strukturne politike polaznih osnova hrvatske razvojne strategije trebaju uključiti aspekt Jugoistočne Europe te aspekt uključivanja u EU u obliku Ugovora o stabilizaciji i pridru�ivanju (op.: koji je Račanova Vlada i potpisala, a o uvjetima koje je tajno dobila od strane EU jo� uvijek ne znamo sve detalje). Jugoistočna Europa u predmetnom smislu obuhvaća, pored pet balkanskih zemalja, jo� Bugarsku i Rumunjsku ��. Da je u cijeli projekt uključen u pozadini kao autor i koordinator Međunarodni monetarni fond sa Svjetskom bankom potvrđuje Zdunićev dokument riječima: �� Uloga makroekonomske politike, posebno tečajne i platno bilančne nije eksplicite

obuhvaćena. To se u stvari prepu�ta djelatnosti MMF-a, kao simultane politike odnosno tehničke pomoći Svjetske banke i drugih razvojnih institucija. Sadr�aj reformskih zahvata u Jugoistočnoj Europi odnosi se na slijedeća područja: podr�ati pogodan ambijent za privatni sektor u pogledu rasta, izvoza i zaposlenosti (ubrzanjem privatizacije i strukturnih reformi u financijskom i proizvodnom sektoru); podr�ati zakonodavni okvir za razvoj trgovačkog zakonodavstva; ukloniti zapreke za direktne strane investicije, uključivo portfolio investicije; liberalizirati tr�i�te rada i učiniti ga fleksibilnim; potaknuti daljnju liberalizaciju trgovine pomoću smanjenja za�tite, harmonizacije tarifnih stopa, ukidanje ne-carinske za�tite; unaprijediti upravljanje vanjskim dugom, upravljanje rizicima u bankama, upravljanje bankama pomoću privatizacije, kontrolom banaka itd. ��. Ovo su jasno postavljeni uvjeti reformi kojima su MMF i Svjetska banka ucijenili hrvatsku Vladu. Ovi dokumenti sadr�avaju ono �to Vlada nema hrabrosti priznati svojim građanima vezano uz nepovoljne uvjete koje je potpisala s Europskom unijom. Izvr�ena je potpuna predaja monetarnog i ekonomskog suvereniteta zemlje. Na ovaj način, nadzirani razvoj zemalja regije, dugoročno bi osigurao stabilnost gospodarskih interesa globalno najmoćnijih zemalja u odnosu na gospodarske potencijale zemalja nad kojima imaju interese. Izazovi Vlade nacionalne solidarnosti (kakva bi Hrvatskoj trebala) poku�avaju odr�ati ravnote�u između dr�avnog suvereniteta i gospodarsko � tehnolo�kog razvitka, snala�enja u virtualnom prostoru globalne dr�ave (�Novog svjetskog poretka�) i globalne ekonomije kao sustava manipulacije potencijalima nacionalnih gospodarstava. Globalizacija sve vi�e poprima oblik procesa stvaranja jedne velike, globalne dr�ave, čiji će glavni cilj biti tehnolo�ka premoć i ekonomska odr�ivost najmoćnijih zemalja, primjerice Sjedinjenih Američkih Dr�ava, Njemačke, Francuske, Japana, Velike Britanije. SAD i Velika Britanija spremne su ovog trenutka podr�ati njemački prijedlog utemeljenja gospodarske unije zapadnog Balkana, jer je njihova procjena da će lak�e nadzirati procese u regiji, stabilnost i gospodarske resurse u zemljama regije, ukoliko zemlje biv�e Jugoslavije postignu dogovor oko novih oblika integracija, kojima bi SAD priključile Albaniju, Bugarsku i Rumunjsku. Stvarni autori projekta gospodarske unije zapadnog Balkana su Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka. MMF STVARA NOVE EKONOMSKE REGIJE Dokaz tomu je dokument MMF-a, od 20. o�ujka 2000., pod nazivom Jugoistok Europe: regionalne ekonomske mogućnosti, potrebe vanjskog financiranja i programi MMF-a�. Samo tijekom 2000. MMF je u regiji intervenirao s 400 milijuna američkih dolara, time stvarajući mogućnost pritiska na pojedine zemlje u procesima regionalnih integracija. U tom MMF-ovom izvje�ću kao zemlje regije se navode: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska,

Makedonija, Rumunjska. U dokumentu se jasno vidi da MMF planira određeni stupanj integracije tih zemalja u regiji. Zdunićev dokument to potvrđuje: �� Sadr�aj Ugovora o stabilizaciji i pridru�ivanju jeste: zadovoljavajući politički dijalog sa EU i susjedima je uvjet Ugovora; cilj mora biti slobodna trgovinska zona sa susjedima, pripadnicima Jugoistoka i Pakta o stabilnosti; uspostava slobodne trgovinske zone između zemlje kandidata i EU, ukidanje carinskih barijera bit će asimetrično, EU će svoje tr�i�te potpuno otvoriti prije zemlje kandidata, osobito za industrijske robe, reguliranje kretanja radnika, slobodne uspostave tekućih plaćanja, kretanje kapitala, ponude usluga, usklađivanje pravnog sustava ��. I sadr�aj Pakta o stabilnosti (čiji su najva�niji autori i sudionici: SAD, MMF, Svjetska banka, Velika Britanija) potvrđuje te namjere te od zemalja regije zahtijeva reforme u određenom vremenskom roku: �� postupna liberalizacija trgovine i stvaranje slobodne trgovačke zone do 2003/4. Godine sa svim partnerima regije, to znači eliminiranje administrativnih zapreka trgovini u multilateralnom smislu za sve zemlje regije; implementacija slobodne trgovinske zone sa EU i među partnerima do 2004/5. godine; mogući pregovori sa EU o carinskoj uniji do 2004/5. godine; harmonizacija politika i institucija sa EU s ciljem budućeg članstva do 2004/5.; regionalna kooperacija na projektima odmah ��. Pakt o stabilnosti samo je jedan od instrumenata regionalnih interesa globalnog kapitala za ekonomskim i institucionalnim integracijama na Balkanu, gdje po svojim projektima nedvojbeno svrstavaju Hrvatsku. Ekonomski institu Zagreb priznaje globalnu manipulaciju nacionalnim ekonomijama preko financijsko � monetarnih instrumenata politike MMF-a: �� Sve je vi�e primjedbi na ulogu MMF-a u utvrđivanju ekonomske politike neke zemlje. Smatra se da je uloga MMF-a previ�e izra�ena u razvojnoj politici zemlje putem uvjetovanja podr�ke. To uvjetovanje znači prihvatiti sasvim konkretne mjere ekonomske politike, koje eksperti MMF-a smatraju neophodnim za uspjeh aran�mana kojeg nude nekoj zemlji ��. Ekonomski institut u svom dokumentu ocjenjuje: �� MMF treba koristiti konzultacije po osnovi člana IV., da upozori zemlje na rizičnost bilo vezanog, bilo prilagodljivog tečaja. Iz činjenice da se tra�i promjena uloge MMF-a u financiranju zemalja u te�koćama, tj. da se financiranje svede na kvazi ulogu �posljednjeg utoči�ta� samo za potrebe likvidnosti (do 120 dana) i to zemljama koje ispunjavaju odgovarajuće uvjete, jasno je da se �eli razvojna uloga Fonda obustaviti ��. Ovime se u potpunosti zanemaruje financiranje razvoja i razvojnih programa od strane MMF-a, te on postaje izravni instrument financijskih ucjena nacionalnih ekonomija u postizanju interesa najmoćnijih zemalja svjetskog poretka. To dokazuju i uvjeti koje bi pojedina zemlja morala zadovoljiti za dobivanje takvih kratkoročnih kredita za potrebe likvidnosti: �� kreditno sposobna zemlja mora postupno uvesti slobodu ulaza i djelovanja stranih financijskih institucija

na svom tr�i�tu; zdravo pona�anje zemlje mora se očitovati u poremenom obavje�tavanju o svojem dugu i njegovoj strukturi dospijeća, uključivo garancijski dug; komercijalne banke trebaju udovoljavati kriterijima adekvatnosti kapitala po međunarodnim standardima, bankarski sistem treba biti osiguran od rizika nglog povlačenja kratkoročnog kapitala, odnosno treba biti stabilan (op. MMF je svojom tehnologijom izazivanja kriza isprovocirao bankarsku krizu u Hrvatskoj, kako bi, izazvav�i nestabilnost prisilili Hrvatsku na prodaju banaka u Hrvatskoj strancima, �to sam dokazao opisujući sadr�aj dokumenatcije razmijenjene između MMF-a i Vlade); MMF mora biti siguran da posuđena likvidna sredstva neće biti upotrijebljena za neodgovornu proračunsku politiku, tj. za financiranje deficita ��. U svojim ocjenama Ekonomski institut u Zagrebu neizravno priznaje da je prodaja hrvatskih banaka i osiguravajućih dru�tava strancima, te potpuno liberalno omogućavanje osnivanja stranih banaka u Hrvatskoj omogućilo novi odljev hrvatskog kapitala izvan Hrvatske (u obliku novca u vlasni�tvu građana, u�teđevina, tekućih računa, �iro računa poduzeća i građana, stambene �tednje, mirovinskih fondova itd.), čak i u većoj količini nego �to je novac �nestajao� iz Hrvatske za vrijeme biv�e vlasti. Ovo je zapravo istinski odljev kapitala hrvatskih građana u strane zemlje (preko računa u bankama): �� Problem izbora monetarnog sustava bitno se uslo�njava stranom privatizacijom na�ih banaka. Makroekonomski aspekt tog problema treba vezati za razvojnu strategiju zemlje, koja stranom privatizacijom dobiva dodatna ograničenja: liberalizacija ulaza i izlaza kapitala (�tednje) mo�e dovesti i do jačanja ponude kredita, ali i do �isu�ivanja� te odliva �tednje u konkurentniji ambijent na�ih susjeda. U tom pogledu u nas prevladava optimistična mikroekonomska interpretacija, koja ne uzima u obzir makroekonomsku i razvojnu politiku zemlje nasuprot kriterijima globaliziranih bankarskih sustava ��. I dokument Stjepana Zdunića nepobitno potvrđuje da se ubrzana privatizacija kapitalne imovine u Hrvatskoj odvija po projektu i na zahtjev Svjetske banke: �� Model kuponske privatizacije, a osobito privatizacije dr�avnih poduzeća (INA, infrastruktura) je pod stručnom instrukta�om Svjetske banke i drugih ekspertnih skupina, koje oni podr�avaju u okviru svojih programa restrukturiranja gospodarskih sustava tranzicijskih zemalja. U tim programima je privatizacija osnovni element restrukturiranja i daje mu se apslutni prioritet. Smatra se da je privatizacija preduvjet za efikasno proizvodno, tehnolo�ko i kapitalsko restrukturiranje ��. SLUČAJ «LUKA RIJEKA»

Iako na prvi pogled mo�e biti nejasno zbog čega Račanova Vlada nije posvetila vi�e vremena, ozbiljnosti, odgovornosti i sustavnosti u rje�avanju otvorenih pitanja i problema Luke Rijeka, kao i izrade strategije organiziranja cjelovitog hrvatskog lučkog kompleksa, posrijedi je, zapravo, kontinuitet međunarodnih interesa poslovnih i financijskih lobija, koji u posljednjih deset godina

onemogućavaju o�ivljavanje riječke luke. Zanimljivo je da sva nastojanja struke, znanstvenika, gospodarstvenik, te institucija kakva je pimjerice Akademija tehničkih znanosti Hrvatske, nailaze na �utnju i nerazumijevanje Vlade. Umjesto �irokog partnerstva na izradi strategije za Luku Rijeka i hrvatski lučki kompleks, Vlada je izabrala pritajeno i zatvoreno dogovaranje oko investicija u luku. Status glavne hrvatske luke zamijenjen je za polo�aj glavnog gospodarskog problema u zemlji. Svatko imalo obavije�ten o stvarnim potencijalima riječke luke sumnja u motive odgovornih u vlasti. Cjelovita strategija o�ivljavanja lučkog pometa kroz Hrvatsku podrazumijevala bi organiziranje hrvatskog lučkog kompleksa u lukama Rijeka (glavna hrvatska luka), Pula, Zadar, �ibenik, Split, Ploče i Dubrovnik. Duljina izgrađene operativne obale tog kompleksa je 17 736 metara, na ukupnoj povr�ini od oko 700 hektara. Također bi se revitalizirali i ispitali potencijali riječnih plovnih puteva u Hrvatskoj., osobito na Savi i Dunavu, �to bi kao izravnu posljedicu imalo gospodarsko o�ivljavanje i stvaranje novih mogućnosti za zapo�ljavanje od Posavine do Vukovara. Vukovar bi mogao biti jedna od glavnih riječnih luka regije s izlaskom na Aziju preko Crnog mora, na europski zpad preko Zagreba (�eljezničkom vezom), te otvorenim Sredozemljem (Mediteranom) preko Luke Rijeka. Upravo zato �to Hrvatska raspola�e takvim potencijalima, Vlada je dobila nedvosmislene poruke iz MMF-a da će se Hrvatskoj odobriti povoljni aran�mani s MMF-om i Svjetskom bankom ne bude li Vlada inzistirala na strate�kom pozicioniranju Luke Rijeka, ne samo na Jadranu i Sredozemlju, nego i u europskom zaleđu. Takvo bi strate�ko pozicioniranje Luke Rijeka i cijelog hrvatskog lučkog kompleksa pomutilo cijelu projekciju svjetskog kapitala i njegova kretanja u Europi tijekom slijedećih nekoliko desetljeća. Najva�niji riječni transportni putevi, autoceste, �eljeznički koridori, morali bi promijeniti svoju ulogu i smjer.

Glavne strategije, institucije i programe u napu�tanju potencijala Luke Rijeka mo�emo svesti na: - uvjeti MMF-a i odnosi Vlade s MMF-om; - uvjeti Svjetske banke i odnosi Vlade sa Svjetskom bankom; - projekti glavnih europskih i svjetskih prometnih koridora; - projekt Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu; - pretvorba i privatizacija Luke Rijeka; - popu�tanje slovenskoj strani u pregovorima o pograničnim područjima i granicama; - plan prodaje Luke Rijeka inozemnim tvrtkama i ulagačima. Gospodarsko zaleđe Luke Rijeka, srednja Europa, zapadna Europa, istočna Europa (s te�i�tem na Ukrajini) i baltičke zemlje nude mogućnosti za pozicioniranje riječke luke kao druge luke Europe vodeće pomorske luke u regiji. Povezivanje hrvatskog lučkog kompleksa novom infrastrukturom �eljeznice, koja bi prugom optimalne brzine povezivala luke unutar kompleksa,

te povezivanje moderniziranom prugom Rijeka - Zagreb - Vukovar, započelo bi stvaranje strate�kog gospodarskog partnerstva Luke Rijeka i Hrvatskih �eljeznica, koje bi s riječkom lukom povezivale i riječne plovne puteve u Hrvatskoj. Međutim, i u ovom dijelu MMF po�uruje hrvatsku Vladu na prodaju kako Luke Rijeka tako i privatizaciju Hrvatkih �eljeznica. Ono �to su do sada mogući strani ulagači predlagali za Luku Rijeka značilo bi svođenje hrvatskog lučkog kompleksa na skladi�no otpadni prostor talijanskih luka i slovenske luke Kopar. Slovenska strana u međuvremenu je ubrzano radila na svom strate�kom prometnom smjeru Trst - Kopar - Ljubljana - Budimpe�ta - europski zapad, kako bi se na taj način potpuno izoliralo Luku Rijeka. Takvoj međunarodnoj strategiji u prilog je i�ao i projekt Pakta o stabilnosti koji je Luku Ploče odabrao za glavnu luku koja će prometovati prema Bosni i Hercegovini, ali bi istodobno kroz BiH imali izlaz preko istočne Hrvatske na europski istok. Tako bi cijeli hrvatski lučki kompleks, kao i kapaciteti Hrvatskih �eljeznica ostali potpuno izolirani, a promet roba bi dijelom bio preusmjeren preko Bosne i Hercegovine. Od 1992. do 1994. u Hrvatskoj su boravili predstavnici poduzeća iz nekoliko europskih zemalja skupljajući poslovne podatke o Luci Rijeka i radeći na njihovoj analizi, uglavnom su to bili "ulagači" iz Nizozemske, Belgije i Francuske. Tako je nizozemska tvrtka "Ballast Nedam", poduzeće za gradnju luka, 1992. bilo spremno, navodno (prema pismu koje je njihov posrednik u Hrvatskoj uputio mr. Dragi Kraljeviću, članu SDP-ove Komisije za vanjsku politiku), osigurati sredstva u iznosu od deset milijardi američkih dolara za ulaganje u infrastrukturu Luke Rijeka, tijekom dvadeset godina. na hrvatskoj strani je, da bi se posao ostvario, bio osnovan Konzorcij sastavljen od vodećih hrvatskih banaka, građevinskih tvrtki, INA-e, Luke Rijeka, na čelu s jednim članom hrvatske Vlade. Prema navedenom pismu nizozemskog posrednika u Hrvatskoj, te kronologiji poslovne ponude, poduzeće "Ballast Nedam" organiziralo je svoje lobističke grupe u MMF-u, Svjetskoj banci, Europskoj banci za obnovu i razvitak (EBRD), svjetskim komercijalnim bankama, nizozemskoj vladi, te institucijama Europske unije, za osiguranje deset milijardi američkih dolara investicijskog kapitala. Iz samog pisma posrednika nizozemske tvrtke u Hrvatskoj jasno se mo�e vidjeti da nitko od hrvatskih stručnjaka ili poduzeća ne bi bio pozvan na suradnju u tom projektu, kako bi se �to bolje moglo manipualirati potencijalima toga gospodarskog kompleksa. U pismu se spominje i sudjelovanje sada�njeg potpredsjednika Vlade Slavka Linića u pregovorima s nizozemskom tvrtkom. Međutim, neosporno je da bi takav strani ulagač kupio riječku luku upravo kako bi mogao tiho ugasiti njene potencijale i osigurati danas najva�nijim svjetskim lukama nesmetano poslovanje. Zanimljiv je i podatak da su neke od najvećih lučkih zemalja ujedno i zemlje s najvećim financijskim udjelom u MMF-u, stoga i s najvećim brojem glasova u toj instituciji. Pozicioniranje Luke Rijeka s cjelovitom infrastrukturom duboko u europskoj unutra�njosti, Luku Rijeka bi moglo odrediti kao jednu od najva�nijih

svjetskih luka, a razvoj infrastrukture vezane na luku u samoj Hrvatskoj omogućio bi stabilan gospodarski rast koji ne bi bio uvjetovan kreditima MMF-a ili Svjetske banke. Suprotno tomu, međunarodne strategije već deset godina vje�to planiraju napu�tanje potencijala Luke Rijeka, njezinom marginalizacijom i planiranjem globalnih strategija zaobilazeći va�nost Luke Rijeka i cjelovitog hrvatskog lučkog kompleksa. SLUČAJ «HRVATSKE �ELJEZNICE»

Hrvatska �eljeznička infrastruktura predstavlja jedan od najvećih gospodarskih potencijala zemlje i pretpostavka je prometne integracije Hrvatske u europske i svjetske prometne pravce. Također čini okosnicu infrastrukturne i gospodarske mre�e, te jedan od najvećih potencijala za novo gospodarsko i tehnolo�ko - industrijsko pozicioniranje Hrvatske, ne samo u regiji nego u Europi i svijetu. Razvoj �eljezničke infrastrukture, te unapređivanje tehnolo�kih kapaciteta hrvatskih �eljeznica, postavlja pred to poduzeće potpuno nove zadaće i mo�e biti ključni uvjet u izlasku iz gospodarske krize, te postizanju stabilne stope gospodarskog rasta. Ne mo�emo sustavno promatrati i tra�iti mogućnosti gospodarskog razvitka Hrvatske bez ukljčivanja sustava �eljeznica i pripadajuće infrastrukture. Polo�aj Hrvatske u osmi�ljavanju nove uloge �eljeznica tim je jači �to posjedujemo i kapacitete za potpuno infrastrukturno praćenje razvoja �eljeznica, od tvornice strojeva, dijelova za vagone i lokomotive, preko proizvodnje tračnica i kamena za pruge. Također raspola�emo znanstveno - stručnim potencijalima koji mogu raditi na tehnolo�kom i infrastrukturnom razvitku �eljeznica u Hrvatskoj. Međutim hrvatska Vlada već se obvezala prema MMF-u da će obustaviti ulaganja u kapitalnu infrastrukturu iz dr�avnih sredstava, te da će trenutno pristupiti prodaji najvećih poduzeća u koja spadaju i Hrvatske �eljeznice. Interakcija znanosti, tehnologije i �eljezničke infrastrukturne izgradnje bila bi poticaj općem zaokretu ekonomskog upravljanja dr�avom, �to je Vladinim aran�manom s MMF-om izravno i dugoročno onemogućeno. Prodaja Hrvatskih �eljeznica stranom vlasniku biti će pripremljena jo� do kraja 2001., a prema tra�enjima MMF-a u roku od sljedeće dvije godine to poduzeće mora biti većinski privatizirano. Danas je infrastruktura H�-a u prilično lo�em stanju, dotrajale pruge ne zadovoljavaju uvjete rentabilnosti, sigurnosti i brzine prijevoza ljudi i roba, u istom je stanju tehnolo�ki vozni park koji značajnije nije obnavljan u prosjeku dvadesetak godina. Hrvatske �eljeznice se po dana�njem stanju infrastrukture svrstavaju na samo dno europske ljestvice. Hrvatska ima ukupno 2699 km �eljezničkih pruga, 2947 km kolosijeka, 1340 km staničnih i ostalih kolosijeka i 258 �eljezničkih kolodvora i postaja. Cjelokupna hrvatska �eljeznička mre�a je potpuno tehnolo�ki neprilagođena dana�njim potrebama i razvojnim potencijalima. Logičnim se nameće pitanje nije li takvo stanje

Hrvatskih �eljeznica dio sustavnog plana koji će u konačnici dovesti do prodaje po podcijenjenim vrijednostima. Najnoviji planovi hrvatske Vlade u većoj mjeri potvrđuju takve slutnje. Međutim razvojne mogućnosti infrastrukture i tehnolo�kih standarda Hrvatskih �eljeznica Hrvatsku bi mogle odrediti kao sredi�te europskog �eljezničkog četverokuta Rijeka - Zagreb - Budimpe�ta - Beč - London - Paris - Lyon - Trst - Rijeka. Samim takvim pozicioniranjem sustav Hvatskih �eljeznica i Hrvatska kao dr�ava sa svojim gospodarstvom, postali bi ishodi�te najva�nijih europskih �eljezničkih prometnih pravaca. Pri tomu mislim na dvije glavne europske �eljezničke dijagonale: sjever - jug i istok - zapad. Europska �eljeznička dijagonala sjever - jug podrazumijeva pravac Rijeka - Zagreb - Budimpe�ta - Beč - Var�ava - Riga - Tallin, a dijagonala istok - zapad sastoji se od pravca London - Paris - Lyon - Trst - Rijeka - Zagreb - Budimpe�ta - Kijev - Moskva, sa odvojkom na Vukovar prema jugoistoku. Kada bi se inzistiralo na ovakvom pozicioniranju europske �eljezničke prometne mre�e sam po sebi se nameće projekt transkontinentalnog �eljezničkog mosta Europa - Azija - Afrika, čiji bi glavni pravac bio London - Paris - Lyon - Trst - Rijeka - Zagreb - Vukovar - Beograd - Sofija - Istanbul - Ankara sa odvojcima prema Kairu i Teheranu. U razvojnim mogućnostima Hrvatskih �eljeznica kao glavna �eljeznička prometnica u Hrvatskoj postavlja se linija Rijeka - Zagreb. Motivirani strate�kom pozicijom te prometnice članovi Akademije tehničkih znanosti Hrvatske jo� prije par godina započeli su razvojni projekt "Povezani Rijeka i Zagreb - hrvatsko i europsko gospodarsko �ari�te". Ovakvo repozicioniranje hrvatskog �eljezničkog prometnog sustava predstavlja vitalni gospodarski interes Hrvatske. Sva druga rje�enja koja se planiraju u Banskim dvorima, uključujući i prodaju H�-a stranim "investitorima", zapravo su predmet ucjena Međunarodnog monetarnog fonda i vezanih interesa, koji su svjesni da bi takav projekt značio početak trajnog gospodarskog oporavka Hrvatske, bez inozemnog prezadu�ivanja i prihvaćanja političkih i financijskih ucjena. Jedan od prioritetnih pravaca infrastrukturnog razvoja Hrvatskih �eljeznica trebao je biti �eljeznički tunel Učka, kao ključni dio prometnog pravca između Europe, Bliskog i Dalekog istoka. Jadransko more je inače (u budućnosti bi strate�ki trebalo nagla�avati te mogućnosti) zbog svog geoprometnog polo�aja stjeci�te nekih od najva�nijih prometnih koridora za Europu i svijet. Dio već navedenih �eljezničkih prometnih pravaca kroz Europu, te prema Aziji i Africi zahtijeva pa�ljivu, sustavnu analizu �eljezničke veze Trst --Rijeka - Zagreb, s posebnim projektima izgradnje �eljezničkih objekata tunelom kroz Učku i Kozjak. �eljeznički tunel kroz Učku dodatno je va�an zbog dviju prirodnih morskih luka: luke Bakar (kraj Rijeke) i luke Br�ica u Istri. Iz tih luka razvio bi se glavni trajektni prometni pravac Europa (Jadran) - luka Mersina u Turskoj (Bliski i Daleki istok). Navedenom trajektnom vezom dnevno bi se mogla prevesti jedna �eljeznička teretna kompozicija u jednom i druga u drugom

smjeru, te bi postojala mogućnost prijevoza određenog broja teretnih i osobnih vozila. Takva prometna veza po dosada�njim procjenama bi mogla biti oko 30 % br�a i jeftinija od bilo koje kopnene veze na toj relaciji uz optimalizaciju svih ekonomskih i ekolo�kih učinaka. Hrvatska bi postala nezaobilazna �eljeznička postaja svijeta. Mnogi stručnjaci unutar samog sustava Hrvatskih �eljeznica smatraju da bi ekonomski isplativije, korisnije i jeftinije bilo izgraditi jadransko - jonsku �eljeznicu, nego autocestu kako je po prijedlozima međunarodnih strategija prihvatila hrvatska Vlada ne razmi�ljajući o gospodarskom učinku projekta. Ovakav razvoj �eljezničkih prometnih mre�a potpuno bi poremetio promet roba Sredozemljem Njemačke, Francuske, Velike Britanije i SAD-a, njihova dominacija na tr�i�tima bila bi ugro�ena i MMF (u kojem te zemlje imaju najveći broj glasova) je jednostavno izvr�io pritisak na Hrvatsku za prodaju H�-a. nije isključeno da će kupci biti upravo iz tih zemalja, obzirom da postupak restrukturiranja H�-a sa Vladom pokriva Svjetska banka, a o savjetodavnoj ulozi prilikom privatizacije se pregovara i sa jednom britanskom kompanijom. To su samo neki od razloga zbog kojih svjetski kapital kroz MMF poku�ava spriječiti takav gospodarski razvoj hrvatske infrastrukture. I dogovor hrvatske Vlade s MMF-om podrazumijeva �to br�i postupak prodaje (privatizacije) Hrvatskih �eljeznica. Da se doista radi o projektu privatizacije koji je planiran, naređen i nadziran od stranih institucija dokazuje projekt Svjetske banke pod identifikacijskim brojem 39161, brojem kredita 4433, naslovljen: "Projekt modernizacije i restrukturiranja Hrvatskih �eljeznica". Svjetska banka (koja je pod većinskom upravom istih zemalja kao i MMF) odobrila je za taj projekt hrvatskoj Vladi kredit od 85,4 milijuna EURO-a, koji se treba vratiti (otplatiti) do 30.06.2003. Kao glavni ciljevi projekta naznačeni su primjena mjera restrukturiranja, te realizacija nu�nih investicijskih prioriteta za optimalizaciju poslovanja H�-a i unapređenje njihove financijske pozicije. Uvidom u ovaj projekt stječe se dojam da su MMF i Svjetska banka �eljeli izvr�iti gospodarsko - organizacijsku sanaciju Hrvatskih �eljeznica prije prodaje novom vlasniku, te kako je novi vlasnik tim institucijama već poznat. Sam projekt predviđa obnovu 220 km pruge (�to nije niti desetina ukupnih pruga u Hrvatskoj), obnovu 40 lokomotiva, 120 vagona, zamjenu 100 teretnih vagona, te primjenu mjera za�tite okoli�a. Kao izravne mjere restrukturiranja MMF i Svjetska banka naredili su hrvatskoj Vladi mjere smanjenja broja radnika, komercijalizaciju usluga H�-a uključujući i ukidanje određenih ne-ekonomskih usluga, restrukturiranje i postupnu privatizaciju, financijsku reformu. U prvoj fazi provedbe projekta sustav Hrvatskih �eljeznica trebalo bi napustiti oko 3000 zaposlenih čije bi prekvalifikacije i navodno zapo�ljavanje u drugim poduzećima trebala financirati Svjetska banka, u drugoj fazi otpustit će se jo� 4000 zaposlenih. Sve ove mjere spadaju u tipične postupke "bussines inteligence" priprema za prodaju

poduzeća. Voditelj tima Svjetske banke za ovaj projekt je Peter Parker, du�nosnik Svjetske banke za obnovu i razvitak (IBRD) u Washingtonu. Unutar same Hrvatske posljedice prodaje hrvatskog �eljezničkog kompleksa biti će vi�estruke. Pod opravdanjem (ne)rentabilnosti vrlo brzo bi novi vlasnik mogao ukinuti linije za pijevoz osoba između pojedinih gradova u Hrvatskoj, �to bi za izravnu posljedicu imalo djelimičnu prometnu blokadu određenih krajeva. Za pretpostaviti je da će prvi na udaru biti Lika, Istočna Slavonija, Gorski kotar, dalmatinsko zaleđe. Takvu mjeru slijediti će poskupljenje cijena �eljezničkog prijevoza ljudi i roba, koje bi u prvoj godini nakon privatizacije moglo dosegnuti stopu od 75 % u odnosu na dosada�nje cijene. To će, neminovno, poskupjeti dio po�tanskog prometa, te maloprodajne cijene određenih roba, kao i cijenu dijela turističkih usluga. Najugro�enije skupine stanovni�tva; studenti, srednjo�kolci. Umirovljenici, invalidi, branitelji, nezaposleni, vi�e neće imati pravo na jeftiniji �eljeznički prijevoz, �to će dodatno ograničiti kretnje jedne velike populacije ljudi i imati dodatne gospodarske posljedice. Velik broj obrtnika i privatnih poduzeća koja su sada svojim poslovanjem, proizvodnjom i uslugama vezana za sustav Hrvatskih �eljeznica ostat će bez posla, jer će novi vlasnik pod opravdanjem ni�ih cijena i veće kvalitete (?) proizvoda i usluga te poslove ponuditi partnerima uglavnom izvan Hrvatske. Također se pretpostavlja da bi u prvih deset godina nakon privatizacije Hrvatskih �eljeznica broj stranih radnika narastao na oko 60 % ukupno zaposlenih na �eljeznicama, �to će ugroziti sada�nje zaposlenike H�-a i izravno onemogućiti buduće zapo�ljavanje radnika iz Hrvatske u �eljezničkom sustavu. Odr�avanje infrastrukture, te nabavka tehnologije i voznog parka također će biti uglavnom povjerena stranim tvrtkama koje će birati novi vlasnik. Obzirom da je formalni osnivač i vlasnik Hrvatskih �eljeznica Hrvatski sabor, postavlja se pitanje kako se Vlada mogla obvezati jednoj stranoj instituciji kakva je MMF na prodaju kapitalnog infrastrukturnog sustava Hrvatskih �eljeznica, bez prethodne saborske rasprave i odluke o prodaji. Nije li taj "propust" jo� jedna nezakonitost u radu Račanove Vlade, za koju saborski zastupnici �estorke spremno di�u ruke u svako doba. Prodaja Hrvatskih �eljeznica po naredbi MMF-a (na �to se Vlada odlučila) trajno će onemogućiti Hrvatsku da sustavno planira strate�ki razvoj prometnih pravaca u regionalnom, europskom i svjetskom sustavu prometnih koridora. Takav postupak najvi�e odgovara tzv. svjetskom cestovnom lobiju čije su glavne kompanije smje�tene u SAD i Francuskoj, te bi njihovi financijski interesi bili također ugro�eni revitalizacijom �eljezničke infrastrukture u Hrvatskoj. Hrvatska Vlada, međutim, takav razvoj �eljezničke infrastrukture nije predvidjela svojim "programom". Umjesto vitalnih nacionalnih, gospodarskih interesa u određivanju budućnosti hrvatskog �eljezničkog sustava presudnu će ulogu imati interes kapitala multinacionalnih kompanija.

LOVCI NA GLAVE I SINDROM «ODLJEVA MOZGOVA» Nikako se ne mo�e nazvati slučajno�ću činjenica da su svi procesi i globalni projekti namijenjeni Hrvatskoj organizacijski, financijski, trgovinski, gospodarski, te samim nastankom projekta usko vezani na vodeće financijsko monetarne institucije globalnog poretka: Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku. Te dvije institucije (MMF kao svjetska vlada u sjeni) sudjelovale su u projektiranju Pakta o stabilnosti, svrstale su Hrvatsku u grupu sedam balkanskih zemalja time otvarajući put ideji jugoistoka Europe kao modela pridru�ivanja europskim integracijama, projektirale su hrvatski bankarski sustav i model bankarske krize u Hrvatskoj, izradile projekt monetarne politike hrvatske Vlade s potpunom monetarnom desuverenizacijom dr�ave, sudjelovale tehničkom pomoći u izradi modela privatizacije kapitalne infrastrukture i dr�avnih poduzeća, sudjelovale u izradi gospodarskog, financijsko - monetarnog zakonodavstva Hrvatske. Tako su u osmi�ljavanju sadr�aja "Pakta o stabilnosti" sudjelovali Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond, Europska investicijska banka (EIB), Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD). Uloga tih institucija u nametnutom regionalnom poretkuodređena je točkom 30., zavr�nog dokumenta Summita Pakta o stabilnosti u Sarajevu 1999. "... Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvitak, Europska investicijska banka, kao financijske institucije Europske unije, imaju vrlo va�nu ulogu, u skladu s njihovim specifičnim mandatima, u podupiranju zemalja regije (op. misli se na jugoistok Europe) u postizanju ekonomske stabilizacije, reformi, i razvoja regije. Oslanjamo se na te institucije da razviju cjelovitu strategiju međunarodne pomoći za regiju i promoviraju čvrste makro ekonomske i strukturne poltike za zemlje regije. Pozivamo te međunarodne financijske institucije da preuzmu aktivnu ulogu u regionalnim tijelima Pakta o stabilnosti ...", stoji u izjavi koju su potpisali predstavnici zemalja i institucija sudionika međunarodne konferencije u Sarajevu. Sve prethodno rečeno izaziva, osobito kod mladih akademski obrazovanih ljudi, osjećaj nesigurnosti, manjka uvjeta za minimalnu egzistenciju, znanstveno, stručno i poslovno napredovanje, siguran �ivot buduće obitelji, dok u isto vrijeme "lovci na glave" (head hunters) tra�e kvalitetne stručnjake za popunjavanje potreba za ljudskim potencijalima u svojim kompanijama i zemljama. Ponekad na�i ljudi i bez konkretnih ponuda, ali i bez egzistencije u zemlji odlaze tra�iti bolju budućnost izvan Hrvatske. To je proces koji u Hrvatskoj traje posljednjih četvrt stoljeća kontinuirano, a posljednjih deset godina nagla�enije i intenzivnije (organiziranije), koji popularno nazivamo "sindromom odljeva mozgova". On se u prvoj fazi oporavka neće moći zaustaviti, niti će se na�im stručnjacima izvan Hrvatske u prvo vrijeme moći

ponuditi (prije svega) financijsko - materijalni uvjeti za napu�tanje njihovih radnih i �ivotnih sredina u drugim zemljama. Međutim, morat će se raditi na motivaciji onih koji jo� nisu oti�li da ostanu u Hrvatskoj i sudjeluju u njenom ponovnom gospodarskom o�ivljavanju i razvoju. To je za početak moguće učiniti na način da im se bez obzira na plaću ponudi mogućnost daljnjeg znanstvenog i stručnog, poslovnog usavr�avanja i napredovanja u zemlji, u strukovnim područjima za koja su obrazovani. Problem procesa odljeva mozgova centri moći poput MMF-a gledaju pozitivno, jer u njemu vide postizanje "ravnote�e znanja" u zemljama članicama, pa su spremni i novčano i programima pomagati "razmjenu ljudskih potencijala" među zemljama članicama. Iza toga se, zapravo, krije nastojanje da se planski pojedine zemlje znanstveno i tehnolo�ki dr�e pod kontrolom, jer bi u protivnom pre brzo i pre sigurno napredovale. Jedna od institucija uspostave globalne ravnote�e znanja je i Soroseva mre�a zaklada, kojima pritajeno financira globalni transfer tehnologije misli i znanja. �� drugi je veliki projekt stvaranje međunarodne mre�e kojoj bi cilj bio oda�iljanje istočno i srednjeeruopskih kandidata na naukovanje u zapadne tvrtke. Srce bi sustava bila banka podataka otvorena svim moliteljima, udru�ena s komjuteriziranim protokolom tra�enja koji bi omogućio zapadnim tvrtkama da nađu prikladne kandidate ��, priznaje početkom 90-tih George Soros svoju namjeru odljeva znanja iz zemalja u kojima (tada) tek počinju demokratske promjene i koje bi se tek tada trebale pripremati na potpuno kori�tenje svih svojih potencijala, kako bi u tranzicijskom procesu postigle �to konkurentniju poziciju. Onog trenutka kad se uvidjelo da procesi demokratizacije zemalja Istočne Europe dolaze, te da je njihova dru�tveno � ekonomska tranzicija neizbje�na, globalne sile pripremile su projekt globalnog transfera ljudskih potencijala bojeći se, zapravo, potencijala znanja i tehnologije misli u tim zemljama. Kako bi se izbjeglo uplitanje jedne dr�ave u poslove druge dr�ave, Soroseva zaklada poslu�ila je globalnim ekonomskim moćnicima kao vrlo pogodan paravan. Uistinu se radi o obezvrijeđivanju vrijednosti znanja jedne dr�ave. Stoga bi bilo potrebno da se �to skorije pri jednoj od institucija dr�avne uprave organizira "Sredi�te za analizu, praćenje i planiranje ljudskih resursa" ili tu ulogu treba dati Zavodu za zapo�ljavanje ukoliko se odluči na njegovu reorganizaciju. MANIPULIRANI GOSPODARSKI SLOM

Cjelokupni globalni projekt "manipuliranog gospodarskog sloma" nacionalnih gospodarstava od strane MMF-a mo�emo razvrstati u sedam točaka: 1. točka pritisaka; 2. točka manipuliranog kaosa; 3. točka pada;

4. točka udara; 5. slom; 6. točka svijesti; 7. nulta točka. (PRILOG 17 � SHEMA MANIPULIRANOG GOSPODARSKOG SLOMA PREMA PROJEKTU MMF-a) Do svake od tih točaka dovode pomno planirani, koordinirani i praćeni procesi manipulacije gospodarskim slomom: 1. stvaranje nadsuverenih, naddr�avnih i nadnarodnih međunarodnih monetarnih i financijskih institucija; 2. �ok terapija MMF-a; 3. strategija napu�tanja potencijala; 4. sindrom "puste zemlje" 5. stvaranje sustava kontroliranog kaosa; 6. sindrom "odljeva mozgova" 7. sindrom kule od karata; 8. financijsko monetarni protektorat; 9. iscrpljivanje vrijednosti nacionalne valute; 10. financijsko - monetarna desuverenizacija dr�ave; 11. kriza razvoja. Navedena politika međunarodnih financijsko - monetarnih institucija dovela je dugoročno i do krize razvoja koja učvr�ćuje mrtvu točku manipuliranog gospodarskog sloma. Potrebno je potpuno izmijeniti načela i sustav gospodarskog upravljanja zemljom za najmanji pomak prema oporavku i razvoju. Pokazatelje krize razvoja mo�emo podijeliti u četiri skupine: 1. skupina - opći gospodarski stalni pokazatelji: - nezaposlenost; - inflacija; - zastoj i pad industrijske proizvodnje i rasta dru�tvenog proizvoda; - "dr�avni dug". 2. skupina - dru�tveno gospodarski pokazatelji: - pad �ivotnog standarda; - ote�ana, smanjena socijalna mobilnost; - rast socijalnih, političkih i industrijskih sukoba, rast svih oblika agresivnog pona�anja; - pogor�anje kvaliteta �ivota; - iseljavanje mlađe akademske populacije, ali i ostalih dobnih skupina; - pogor�anje zdravstvenog stanja stanovni�tva; - promjene u socijalnoj patologiji. 3. skupina - sustavni i promjenjivi opći gospodarski pokazatelji:

- kriza racionalnosti u dr�avnom (političkom i dr�avno - upravnom) i privrednom menad�mentu; - sustavna i kronična uvozna ovisnost gospodarstva; - niska produktivnost, ekonomičnost i rentabilnost privređivanja; - nejasni i nesigurni imovinsko - pravni (vlasnički) odnosi; - neučinkoviti pravosudni sustav; - neučinkoviti sustav gospodarstva. 4. skupina - političko kulturni pokazatelji: - kriza legitimiteta; uvjetovana nemogućno�ću vlasti da ispunjava zahtjeve stanovni�tva; - koncentracija stanovni�tva u velikim gradskim sredi�tima, napu�tanje sela i manjih mjesta; - krah vladajuće ideologijske ortodoksije; - jačanje konzervativne javnosti i politike; ideologijski fundamentalizam, populizam, etnocentrizam, radikalni egalitarizam; - rast dru�tvenih sukoba. Uzroke nastale krize razvoja mo�emo odrediti kao dvadeset kriznih točaka pona�anja vlasti od 1990. � 2000.: 1. domovinski rat; 2. ustrojavanje dr�avne i lokalne vlasti; 3. pretvorba i privatizacija; 4. ustrojavanje i usmjeravanje gospodarstva nepoticajnog za proizvodnju,

razvoj, time i rast zaposlenosti; 5. utemeljenje financijsko � monetarnog sustava zemlje na fiktivnim

vrijednostima �pekulacijske prirode; 6. krivi odabir strate�kih oslonaca gospodarstva; 7. kori�tenje sredstava inoemnih financijskih izvora za jačanje moći dr�avnog

aparata kroz financiranje ministarstava i javnih tro�kova nebitnih za razvoj i rast proizvodnje u zemlji;

8. gu�enje proizvodnje i time dovođenje u pitanje ekonomskog opstanka zemlje;

9. preveliko zadu�enje javnog sektora zemlje, koje obzirom na mrtvilo proizvodnje mo�e zemlju nemogućno�ću povratka inozemnih dugova dovesti u odnose ovisnosti o vjerovnicima;

10. uni�tenje malog i srednjeg poduzetni�tva građana; 11. stvaranje i tiho odobravanje bez pokrića prevelikog unutarnjeg duga u

pravnom i pravosudnom neredu; 12. stvaranje ovisnog i političkoj � dr�avnoj vlasti podlo�nog pravosudnog

aparata koji djeluje ne po pravu već po naredbama; 13. stavljanje Sabora u funkciju dr�avnog parlamenta, a ne predstavničkog i

vrhovnog zakonodavnog tijela građana RH;

14. stvaranje sustava osobnog interesnog gospodarstva pojedinaca iz vlasti i njihovih �tićenika;

15. zloupotreba obavje�tajnih slu�bi za zapla�ivanje i prijetnje građanima umjesto da slu�e općem dobru i nacionalnoj sigurnosti;

16. rasprodaja općih nacionalnih dobara bez novčanog pokrića i bez nadzora odljeva sredstava stečenih prodajom;

17. uvjetovanje postupaka u gospodarstvu jačanjem moći dr�avnog aparata; 18. opće osiroma�enje građana Hrvatske; 19. porast nezaposlenosti; 20. neprogramski, maglovit pristup rje�avanju pitanja nezaposlenosti. Nakon smjene vlasti nova vlast je nastavila �krizni kontinuitet� i produbila krizu do krize razvoja, čime je dotada�nja ekonomska kriza dobila oblik duboke nacionalne krize, s mogućim međunarodnim posljedicama za Hrvatsku. To pona�anje nove Vlade (pod vodstvom Ivice Račana) mo�emo odrediti kroz �esnaest kriznih točaka pona�anja vlasti od 2000. � 2002.: 1. porast nezaposlenosti, uz smanjenje ukupnog broja radnih mjesta u zemlji; 2. povećanje vanjskog duga Hrvatske za pokrivanje proračunskih deficita; 3. tajni kreditni i reformski aran�mani s Međunarodnim monetarnim fondom

(MMF) i Svjetskom bankom; 4. brza i podcijenjena prodaja kapitalnih dr�avnih poduzeća, prema projektima

iz inozemstva uz sudjeovanje savjetnika iz stranih poduzeća; 5. politika stečajeva kojom bez posla ostaje i do 50 000 zaposlenih; 6. strategijsko programsko neslaganje članova vladajuće koalicije; 7. najave i početak masovnih otpu�tanja u vojsci i policiji (do 30 000

zaposlenih); 8. suradnja s Haa�kim tribunalom, izručenje najvi�ih vojnih zapovjednika

Hrvatske vojske, pristanak na kriminalizaciju Domovinskog rata i procese stvaranja hrvatske dr�ave, oduzimanje nacionalnog ponosa građanima Hrvatske;

9. smanjenje prava branitelja Domovinskog rata; 10. odbijanje vraćanja dr�avnog duga umirvoljenicima, �to je bilo jedno od

glavnih predizbornih obećanja; 11. prekr�en �Ugovor za pravednu Hrvatsku� potpisan s najjačim hrvatskim

sindikalnim sredi�njicama; 12. nesposobnost Vlade za partnerstvo u općem, javnom, stručnom dijalogu o

budućnosti Hrvatske, čime Vlada postaje �proizvođač� dru�tvenih sukoba, umjesto sudionik nacionalnog dijaloga (primjer sukoba Vlade s rodiljama, braniteljima, umirovljenicima, Katoličkom Crkvom, itd.);

13. nemogućnost vladajuće koalicije i Vlade za postizanje nacionalnog koncenzusa o budućnosti;

14. ne postojanje strate�kih institucija dr�ave; 15. ne postojanje sustava i plana kriznog upravljanja dr�avom;

16. otvaranje krize sustava. Uz to nerije�ene su ostale i krizne točke prethodne vlasti, tako da je gospodarska i dru�tvena kriza prerasla u krizu sustava i krizu razvoja.

Kriza sustava je, sasvim sigurno, najozbiljnija krizna točka nacionalne krize. Ona onemogućava sustavni pristup rje�avanju nacionalne krize i potpuno onemogućuje učinkovitost ne samo vlasti, već paralizira dru�tvo u cjelini, to je strukturalna dezorganizacija dr�ave, koja kao sustav vlasti gubi unutarnji i međunarodni kredibilitet. Očituje se kroz: - nepostojanje dijaloga Vlade, poslovnog i civilnog sektora; - nepovjerenje građana prema institucijama dr�ave; - međusobno nepovjerenje institucija i njihovo razjedinjeno djelovanje u

strate�kom smislu; - mandatno postojanje institucija, a ne njihovo dugoročno, strate�ko

izgrađivanje; - neizvr�avanje obveza dr�avnih institucija; - proizvodnju sukoba unutar sustava i sustava unutar dru�tva; - zamjenu strate�kih institucija političkim institucijama; - krizu dr�avnog proračuna; - krizu civilnog dru�tva; - krizu inicijative; - nemogućnost brzog djeovanja; - krizu nacionalnog optimizma; - tehnolo�ku krizu, tehnolo�ki nesrazmjer Vladinog, poslovnog i civilnog

sektora; - izostanak strate�kog planiranja nacionalnog prostora (virtualnog,

ekonomskog i teritorijalnog); - izolacionizam institucija unutar sustava; - izostanak nacionalnog planiranja međunarodnih trendova. PROTOKOL O NACIONALNOM SUSTAVNOM UPRAVLJANJU Upravo iz tih razloga, potrebno je, kao pretpostavku rje�avanja nacionalne krize, otpočeti rje�avanje krize sustava kroz dono�enje svojevrsnog Protokola o nacionalnom sustavnom upravljanju. Prije toga, svaki će poku�aj rje�avanja krize pasti na jednoj od točaka krize sustava. Potrebna je izgradnja nacije kao sustava na razini misli, nacija i jest najreprezentativniji primjer virtualnog sustava.

Da bi se omogućio oporavak i ozdravljenje nacionalnog gospodarstva mora se sačiniti plan kriznih mjera koje vidim kao dvadeset i pet zadaća Dr�avnog upravnog povjerenstva:

1. za�tititi proizvodna materijalna dobra; 2. spriječiti obustavu proizvodnje; 3. spriječiti porast nezaposlenosti; 4. izraditi prioritetni plan proizvodnje u zemlji; 5. izvr�iti pripreme za postavljanje novog financijsko - monetarnog sustava zemlje temeljenog na realnoj vrijednosti nekretnina, maksimalnoj mobilizaciji �ivog novca koji se oplođuje u proizvodnji i izuzetno brzom opticaju koji ga umna�a; 6. usvajanje i provođenje Programa za gospodarsko - pravno uređivanje dr�ave; 7. reorganizirati i preustrojiti dr�avnu i lokalnu upravu, smanjenjem nepotrebnih tro�kova i birokratizacije dr�avnog aparata, učinkovitim i kvalitetnim smanjenjem broja ministarstava i uprava, korisnim i kvalitetnim smanjenjem broja �upanija i općina u RH; 8. stabilnost valute vezati uz čvrste investicije u proizvodnju - fizički dokazive parametre svakog ulaganja treba jasno odrediti i pratiti, oni trebaju biti jedino mjerilo opravdanosti ulaganja; 9. progla�enje bankrota sustava gospodarstva u kojem prevladavaju trgovina, �verc, manipulacije �pekulativne prirode (fiktivnim dionicama, vrijednosnim papirima bez pokrića, bilo kojim oblikom novca bez pokrića); 10. osnivanje Hrvatskog razvojnog fonda uključivanjem građana i njihovim nadzorom nad programima ulaganja; 11. prekinuti daljnju emisiju dr�avnih obveznica; 12. stabilizirati hitne uvjete za funkcioniranje gospodarskog sustava; 13. reaktivirati značajne neiskori�tene proizvodne potencijale; 14. odrediti nove ekonomske zahtjeve, a to mora predstavljati izvorni produktivni koncept investiranja svog raspolo�ivog kapitala u stvarnu ekonomiju; 15. program javnih infrastrukturnih investicija; 16. osigurati proizvodne kredite iz dr�avnih sredstava; 17. definiranje strate�kih tehnolo�kih područja industrije, malog i srednjeg poduzetni�tva; 18. sredi�nja banka, kontrolirana od strane dr�ave, mora stvoriti temelje nacionalnog financijskog suvereniteta, te osigurati program kredita za financiranje infrastrukture i tehnolo�kih projekata; 19. uvesti standarde nadzora novca, tj. kontrole cijene novca; 20. uvesti Nacionalni sustav naplate poreza na promet novca; 21. u području infrastrukture krediti trebaju biti dugoročni i s malom kamatom, u

području tehnologije krediti mogu imati malo veću kamatnu stopu, ali ne veću od 5 % u pionirskoj fazi;

22. konkretnu gospodarsku strategiju Hrvatske; 23. strategiju razvoja ljudskih potencijala;

24. razvojne strategije uzajamnog, međusobnog razvoja susjednih zemalja, po logici ukoliko susjedne zemlje uzajamno poma�u svoj razvoj bolje će se razvijati.

NADZOR VLASTI UVJET RAZVOJA Građani se, također, moraju aktivno uključiti u nadzor obna�anja javne vlasti od strane onih koji su dobili mandat. Zato je dobro poznavati načela javnog, građanskog nadzora vlasti. Građanski ili civilni nadzor vlasti, zapravo, stvara uvjete učinkovitosti i otvorenosti vlasti, te aktivnog i potpunog nadzora vlasti od strane građana, anga�iranje građana kao javne vlasti.

Načela aktivnog, građanskog nadzora vlasti: - načelo otvorenosti vlasti prema građanskim inicijativama i interesima; - načelo partnerskog odnosa vlasti i građanskih inicijativa; - načelo stalnog i sveprisutnog nadzora institucija vlasti od strane građana; - načelo javnosti rada institucija vlasti i du�nosnika, te činovnika; - načelo pritisaka interesnih grupa i udruga; - načelo građanske predstavke i obveze odgovora na predstavke od strane

vlasti; - načelo Ustavnih ovla�tenja: prava i obveza građana koje proizlaze iz Ustava

RH; - načelo legitimiteta i legaliteta; - načelo građanske odgovornosti i suodgovornosti za pona�anje, rad i

učinkovitost vlasti; - načelo javne vlasti: svi građani su javna vlast; - načelo dostupnosti podataka i programa vlasti građanima, koji kroz svoje

zakonske obveze financiraju i pokrivaju te programe i podatke; - načelo odgovornosti vlasti i njezinih pojedinih segmenata prema svakom

pojedinom građaninu; - načelo jednakosti i ravnopravnosti pred Ustavom i zakonima; - načelo promjenjivosti vlasti pod utjecajem građana; - načelo �zaposlenika i poslodavca� u smislu da su građani poslodavci vlasti,

te da vlast radi za građane i po volji i potrebama građana, svakome od njih odgovara i mora polagati račune;

- načelo obveze ispunjavanja usmenih i pisanih obećanja, i to u smislu da građani sve izrečeno, napisano i obećano tretiraju kao usmeni ili pisani ugovor koji vlast treba ispo�tivati;

- načelo solidarnosti, vezano uz krize, socijalno i �ivotno te�ke prilike, u kojima vlast mora solidarno snositi opće te�ke uvjete �ivota i rada sa svojim sugrađanima;

- načelo izravnog kontakta s građanima, u smislu stalnog ispitivanja volje i potrebe građana kroz izravne kontakte s građanima;

- načelo građanskog zahtijevanja u smislu rje�avanja određenih problema ili kriznih situacija;

- načelo pregovaranja i zajedničkog rje�avanja problema i izrade konkretnih programa;

- načelo sigurnosti i stabilnosti, �to znači da vlast mora raditi na način da se svi i svaki građanin osjećaju sigurno, da imaju povjerenje u dr�avni, pravosudni i gospodarski sustav;

- načelo sposobnosti, a ne podobnosti na svim razinama, jednako za sve i svakog građanina;

- načelo nacionalne sloge, u smislu tra�enja koncenzusa svih građana u dono�enju odluka presudnih za dr�avu i naciju, putem referenduma, općeg i tajnog izja�njavanja punoljetnih građana RH.

Potrebno je hitno uvesti plan kriznog upravljanja u poduzećima s većinskim udjelom dr�ave, zbog zbrinjavanja ljudi i rada poduzeća. U tom smislu trebalo bi se voditi slijedećim načelima kriznog upravljanja u tim poduzećima: dijalog sa zaposlenicima i sindikatima; analiza financijskog stanja; analiza materijalne imovine; analiza kadrova; analiza obveza; analiza potra�ivanja;analiza proizvodnog razvojnog odnosno poslovnog programa; analiza gospodarskog okru�ja;analiza tr�i�ta i partnera; utvrđivanje i uređenje vlasničkih odnosa; analiza i određivanje strate�ke pozicije poduzeća; izrada investicijskog programa restrukturiranja i revitalizacije; revitalizacija poslovanja. Strate�ki partneri u tom pristupu mogu biti: zaposlenici, sindikati; vjerovnici, dioničari, vlasnici; ovla�teni revizori; banke. Cilj kriznog upravljanja u poduzećima mora, prije svega, biti uspje�no poslovanje poduzeća, rast dobiti (proizvodnje), osiguravanje zaposlenih. Prvenstveno mora biti o�ivljavanje poduzeća, a ne njegova likvidacija. Uspjeh ovakvog kriznog upravljanja predstavlja visoki nacionalni interes zemlje u ovom trenutku. MO�E LI HRVATSKA STATI NA ČELO DR�AVA NACIJA?

Hrvatska treba preuzeti vodstvo dr�ava nacija u globalnom zalaganju za o�ivljavanje naconalnog proizvodno - razvojnog gospodarstva i ru�enje sustava "Nove kolonijalizacije" koji se gradi praksom financijsko - monetarnog protektorata, te tra�iti putem Generalne skup�tine Organizacije Ujedninjenih Naroda hitno raspu�tanje MMF-a i Svjetske banke, u ovom obliku kakvi danas postoje, ili zatra�iti od MMF-a odr�avanje konferencije o redefiniranju uloge, načela rada i reorganizaciji Međunarodnog monetarnog fonda. To kratko mo�emo nazvati: Inicijativom za novi gospodarski poredak u svijetu. Od iznimne je va�nosti da takva inicijativa dođe upravo od jedne (ili grupe) male zemlje sa sna�nim nacionalnim, gospodarskim potencijalima, kao �to je Hrvatska. Hrvatska treba izraditi geoekonomski model "dr�ave nacije" kao paralelni globalizacijski model pravednog svjetskog poretka. U svim

projekcijama "Novog svjetskog poretka" malim dr�avama se nameće koncept ovisnosti o velikima, moćnima, bogatima, ukratko onima koji bi trebali odlučivati o odnosima u globalnom poretku. Zbog toga je potrebno jasno reći da "novi svjetski poredak" nije pravedan osobito u području gospodarskih odnosa, razvoja i potencijala pojedinih nacionalnih gospodarstava. Na neki način jedna od najvećih globalnih nepogoda postao je upravo "novi svjetski poredak". Hrvatska je zemlja nastala suprotno toj koncepciji, te bi bilo za očekivati da inicijativa nove globalne strategije krene upravo iz Hrvatske. Koncept "Novog svjetskog poretka", dominacije jednih nad drugima, međunarodnih ucjena, treba zamijeniti strategijom "Pravednog svjetskog poretka" kao novog puta gospodarske globalizacije. Hrvatska mora povesti Globalni pokret dr�ava nacija (�Global Nation State Movement�). Čelnici zemalja G7 su, na�alost, i tijekom sastanka na vrhu u Genovi, propustili istinski izraditi smjernice preustroja dosada�njeg sustava ekonomske globalizacije i odnosa prema nacionalnim gospodarstvima pojedinih zemalja. Zaključci Genovskog sastanka potvrđuju �elju za dominacijom financijski najjačih zemalja svijeta ukupnim svjetskim gospodarstvom, te njihovo nastojanje da globalni gospodarski sustav bude potpuno u funkciji isključivo njihovog gospodarskog napretka. "... Ostat ćemo oprezni i gledati unaprijed u primjeni mjera, po potrebi, kako bismo osigurali da na�a gospodarstva krenu prema odr�ivijem modelu rasta, u skladu s njihovim potencijalima. Zala�emo se za nastavak politike koja će doprinijeti globalnom rastu jakim povećanjem rasta proizvodnje u stabilnom makroekonomskom okru�ju, kroz strukturalne reforme, slobodnu trgovinu i jačanje međunarodne gospodarske suradnje ..." (točka 2., Ekonomske izjave zemalja G7 u Genovi). Nagla�avanje gospodarenja potencijalima kao uvjeta odr�ivosti gospodarstva razotkriva skrivene namjere najmoćnijih zemalja "Novog svjetskog poretka". Strukturalnim reformama svjetskog financijsko monetarnog sustava, divljom i nekontroliranom liberalizacijom tr�i�ta (na �tetu nacionalnih gospodarstava), postavljanjem uvjeta međunarodne trgovinske suradnje i razmjene po mjeri i potrebama najjačih u globalnom poretku stvaraju se uvjeti za novu, svjetsku, ekonomsku kolonijalizaciju zemalja u kojima vodeće zemlje svijeta imaju interes bilo za potencijalima ili kori�tenjem teritorija. Čak i davni američki dokument nacionalne sigurnosti, do nedavno klasificiran kao strogo povjerljiv razotkriva planove i projekte Sjedinjenih Dr�ava za kreditno opterećivanje pojedinih zemalja u kojima SAD imaju interes za kori�tenjem potencijala, kao i za kontrolu rasta stanovni�tva u tim zemljama kako ne bi bilo ugro�eno američko iskori�tavanje gospodarskih potencijala u tim zemljama. Davni memorandum nacionalne sigurnosti pod nazivom "Posljedice svjetske populacije na američke siguronosne i inozemne interese" upravo projektira interesne zone u svijetu koje raspola�u gospodarskim potencijalima od interesa

za odr�ivost rasta gospodarstva SAD. Sastanak u Genovi samo potvrđuje takve pojekte "velikih i moćnih", s druge strane ne postoji grupacija zemalja dovoljno jaka nasuprot skupini G7. Mo�da je upravo tu prilika za hrvatski gospodarski uzlet. Kao glavni ciljevi gospodarske politike zemalja G7 označen je početak novog kruga trgovinskih pregovora i jačanje stabilnosti i integriteta međunarodnog financijskog sustava. Dodatno pod pritiskom antiglobalizacijskih demonstracija �efovi dr�ava G7 uvrstili su na svoj dnevni red pomoć te�ko zadu�enim zemljama u razvoju i siroma�nim zemljama, preko multilateralnih razvojnih banaka. Međutim i zadu�ivanje, kao i reprogram obveza tih zemalja prema bankama kreditorima ili MMF-u, vodi se prema projektu SAD, koji je sadr�an u memorandumu nacionalne sigurnosti "Multilateralne razvojne banke i njihova uloga". Nakon idejno i reformski sterilnog Genovskog sastanka na vrhu G7, te krvavih demonstracija pripadnika antiglobalizacijskog pokreta i sve dublje globalne ekonomske krize, uz sve izra�eniju krizu nacionalnih gospodarstava, potrebna je hitna reorganizacija međunarodnog financijskog sustava po potpuno novom modelu suverenih dr�ava nacija. Ukoliko se to ne dogodi građanske skupine pojedinih zemalja mogle bi uskoro (a za�to upravo hrvatski građani ne bi to učinili prvi) podnijeti tu�be Međunarodnom sudu pravde protiv Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke kao centara moći iz kojih se projektiraju globalne gospodarske nepogode. Upravo bi takva tu�ba Međunarodnom sudu mogla biti glavni povod za reorganizaciju dosada�njeg globalizacijskog gospodarskog modela.

Gospodarska načela "dr�ave nacije" mogu se postaviti kao: načelo gospodarske inicijative, načelo gospodarske slobode, načelo gospodarskog partnerstva, načelo gospodarskog integracijskog odabira, načelo gospodarske ravnopravnosti (u smislu jednakih mogućnosti), načelo ekonomskog suvereniteta, načelo ekonomskih resursa, načelo kapitala znanja, načelo sustava nacije, načelo virtualnog kapitala, načelo nacionalnog koncenzusa o budućnosti.

Model "dr�ave nacije" mo�e poslu�iti kao most dosada�njih koncepcija ekonomske samoodr�ivosti i globalnih ekonomskih integracija. Retorika međunarodnih odnosa uspostavljena u odnosu sukoba i teritorija zamijenila bi se odnosom gospodarstva, teritorija, tehnologije i virtualnog prostora, kao osnove zajedničkog modela razvoja zemalja pojedinih regionalnih cjelina (tzv. "nasloni se" model razvoja). Osnova regionalizacije globalnog sustava mora biti nova regionalizacija u ukupnom svjetskom poretku, i to ne regionalizacija prema projektima globalno najjačih zemalja, već prema potrebama zemalja u pojedinim regijama i njihovoj međusobnoj volji za suradnju i gospodarsku razmjenu.

POTREBNO JE �URNO U TAJNOSTI ORGANIZIRATI SUSTAV PARALELNOG IZVR�NOG UPRAVLJANJA ZEMLJOM

Svojevrsni Krizni plan mora predvidjeti sustav paralelnog izvr�nog upravljanja zemljom koji tajno treba dr�ati u pričuvi i aktivirati ga (ako ne prije) kod "točke udara". Potrebno je u tajnosti imenovati paralelnu vladu: Dr�avno upravno povjerenstvo, a tajnom Uredbom Vlade, koju će supotpisati predsjednik Republike, predsjednik Vlade i predsjednik Sabora predvidjeti uvjete u kojima Dr�avno upravno povjerenstvo automatizmom preuzima izvr�no upravljanje zemljom, ovlasti upravljanja, rok upravljanja. Spremnost na taj korak je ključan za nacionalnu sigurnost zemlje. Trenutak kada se utvrdi takav tajni Krizni plan i odrede članovi Dr�avnog upravnog povjerenstva i njihovi zamjenici je "točka svijesti". Samo stupanje na snagu tajnog Kriznog plana i početak rada Dr�avnog upravnog povjerenstva predstavlja "nultu točku".

Dr�avno upravno povjerenstvo treba imenovati na dvanaest mjeseci i organizirati ga u deset povjerenstava sa deset povjerenika: 1. Povjerenstvo za gospodarstvo; 2. Povjerenstvo za rad i socijalnu skrb; 3. Povjerenstvo za poljoprivredu i �umarstvo, 4. Povjerenstvo za zdravstvo; 5. Povjerenstvo za prosvjetu i �port; 6. Povjerenstvo za kulturu; 7. Povjerenstvo za pravosuđe i upravu; 8. Povjerenstvo za vanjske poslove; 9. Povjerenstvo za unutarnje poslove; 10. Povjerenstvo za obranu. IZRADA KONKURENTNE SATRATEGIJE RAZVOJA Kada se u potpunosti odrede ciljevi Kriznog plana, potrebno je pristupiti procesima izrade konkurentne strategije razvoja koje mo�emo podijeliti u četiri faze: 1. Čime dr�ava raspola�e? - ljudski potencijali; - poduzetnički, privatni potencijali, - tehnologija; - inovacije; - industrijska proizvodnja; - ideje; - kapital u obliku novca i nekretnina (privatnih i dr�avnih); - dosad neiskori�teni ili napu�teni proizvodni resursi ...

2. �to sada dr�ava čini s raspolo�ivim kapacitetima? a) identifikacija - pregled postojećeg stanja u zemlji; - postojeći problemi; - stvaranje vlastitih modela rje�avanja problema; - stvaranje pozitivne klime u javnosti kako bi se građane pripremilo za prihvaćanje nove strategije; - stvoriti informacijsko - edukativni sustav koji će u tranzicijskom vremenu omogućavati i ljudima u administraciji, građanima, poduzetnicima i strancima stalnu edukaciju o hrvatskom modelu razvojne strategije, učiniti sustav interaktivnim između svih dru�tvenih segmenata. b) podrazumijevanje pretpostavke - dr�ava je u prvoj fazi razvoja idejnog projekta i razrade konkretne strategije razvoja; - snaga je u ideji, ljudima, domaćem kapitalu u obliku novca i imovine, proizvoda; - slabosti su u nedovoljnom poznavanju svih parametara i čimbenika za postizanje cilja strategije razvoja; - slabosti su u prejakoj ovisnosti o međunarodnim monetarno - financijskim institucijama; - zato je potrebno kranuti u realizaciju s raspolo�ivim mogućnostima, te na taj način razviti cijelu strategiju; - biti korak ispred ili barem u korak s potencijalnim problemima i nepovoljnim ishodima; - predviđati moguće krize "drugog udara". 3. �to se događa u okolini? a) analiza pojedinih sektora u dr�avi. - razvoj informacijskog sustava zemlje u svrhu unapređenja odlučivanja i povećanja učinkovitosti, umre�eni rad. b) analiza okru�ja dr�ave i nacionalnog gospodarstva. - osnovne značajke susjednih gospodarstava, problemi i pozitivne strane,

također i za gospodarstva svih zemalja s kojima Hrvatska ima razmjenu; - osnovne značajke organizacije i djelovanja međunardonih organizacija u

gospodarstvu; - analiza informacijskog sustava u gospodarstvima drugih zemalja; - komparativna analiza tehnolo�kog razvitka i potencijala sa drugim zemljama; - komparativna analiza resursa u drugim zemljama. c) dru�tvena analiza; d) snage i slabosti. 4) Izbor strate�kih ciljeva! a) testovi pretpostavki i strategije; b) strate�ke pričuve ili alternative; c) strate�ka odrednica ili izbor.

NADZOR MONETARNO � FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZEMLJOM U početnoj fazi treba kao mjeru monetarno - financijske politike utvrditi jasne standarde nadzora novca, odnosno kontrole cijene novca. Bilo bi po�eljno kada bi osim HNB-a u tom nadzoru ključnu ulogu imalo Građansko - saborsko stručno povjerenstvo za nadzor monetarno - financijskog upravljanja zemljom kako bi se spriječile manipulacije od strane MMF-a ili Svjetske banke preko HNB-a. Bankama je potrebno limitirati neoporezive iznose za promet novca, bilo bi dobro da limit bude do 100.000,oo DEM, a na sav ostali promet novca zakonom bi trebalo odrediti porezne obveze za banke, jer ako postoji porez na promet proizvoda mora postojati i porez na promet novca. Potrebno je uvesti Nacionalni sustav naplate poreza na promet novca (NSPN), a prethodno o tomu donijeti poseban Zakon o kontroli cijene novca. Porez na promet novca potrebno je plaćati kod kreditnih odnosa, na ostvarivanje kamata na posuđeni novac, te na poslove kupoprodaje valuta (novca) između novčarskih kuća (jer tu i postoje najveće mogućnosti pranja novca i financijskih malverzacija). Ovaj bi nacionalni sustav podrazumijevao potpuno oslobađanje poreza na kredite u izgradnji stanova i proizvodnih pogona, te za pokretanje, revitalizaciju i repromaterijale u proizvodnji, kao i kredite seljačkim gospodarstvima i samostalnim poljoprivrednicima. Na ovaj način destimulirati će se banke na lihvarenje u kreditnim odnosima, a potaknuti ih na investicijsko kreditiranje izgradnje i proizvodnje. Ne smije se dozvoliti bankama apsolutna sloboda u ugovaranju i primanju kamata. Dr�ava mora odrediti najveći iznos kamata koji se uopće smije ugovoriti i koji du�nik mora platiti. Ovo je potrebno učiniti i unatrag u odnosu na mnoge lihvarske ugovore kojima su se zapravo zloupotrebljavale nevolje, bijeda, neukost ili lakoumnost ljudi koji su dizali kredite pod izrazito lihvarskim uvjetima. Izradi ovakvog sustava Vlada ne �eli pristupiti, prije svega, zbog ugovorenih obveza prema MMF-u. Nacionalni sustav naplate poreza na promet novca (NSPN) sastojao bi se od slijedećih elemenata: 1. kompjuterska baza podataka (u HNB-u i Saborskom povjerenstvu) - registar kreditnih ugovora; - vjerovnici; - du�nici; - glavnica kredita; - kamatna stopa; - otplata glavnice i kamata; - razrezana visina poreza. 2. porez na promet novca - izravni kamatni porez (IKP) u iznosu 15 % ugovorene kamate tijekom razdoblja kredita.

3. sustav plaćanja poreza na promet novca tj. izravnog kamatnog poreza u visini 15 % ugovorene kamate kod kreditnog odnosa - porezne uplatnice za plaćanje IKP-a prima du�nik kod realizacije kredita, odnosno čim banka kredit prijavi nadle�noj ispostavi porezne uprave, a obvezno prije isplate glavnice kredita du�niku; - porezna uplatnica sadr�i termine za uplatu svake rate uz naznaku kamatne stope - IKP-a 15 % od ugovorene kamate, iznos se uplaćuje u korist dr�avnog proračuna; - preostali dio glavnice i dio kamate namjenjen vjerovniku plaća du�nik posebnom uplatnicom u korist vjerovnika, uplata ovog dijela ne bi se smjela dozvoliti bez uvida u uplaćeni porez; - IPK plaća du�nik 15 % od iznosa kamate na poseban račun Porezne uprave. STRATEGIJA GOSPODARSKOG OPTIMIZMA Hrvatska kao dr�ava i njeni građani kao �ivo gospodarstvo trebaju poduzeti strategiju gospodarskog optimizma koja podrazumijeva anga�iranje svakog čovjeka, svih struka, opću javnu, nacionalnu konvenciju o ciljevima i sredstvima gospodarskog razvitka. To je povratak na nultu točku gospodarstva, točku početaka svakog razvoja, jednakih mogućnosti, zajedničke nacionalne anga�iranosti, stručnog i znanstvenog entuzijazma, inovativne ekonomske hrabrosti i pionirskog poduzetničkog duha. To je obnova ekonomskog morala i primjena načela fizičke ekonomije u gospodarstvu nacije. Formula je: ZAJEDNO + ZNANJE + POTENCIJALI + TEHNOLOGIJA + RAD + TR�I�TE = GOSPODARSKI OPORAVAK (Z+Z+P+Th+R+Tr=GO, "go" engl. "idemo"). Strategija gospodarskog optimizma je tehnologija dru�tvenog pona�anja koja proizvodi alate i procese za gospodarski oporavak i stvaranje preduvjeta za stabilan razvitak. Sirovina je zemlja s potencijalima, tehnologija je čovjek, alati i procesi su sva postupanja čovjeka prema namjeravanom cilju, a proizvod je početak gospodarskog oporavka Hrvatske. Stoga govorim o dr�avi kao tvornici budućnosti i naciji kao tehnologiji proizvodnje nacionalnog gospodarstva. Strategija mora postati individualno djelovanje svakog čovjeka, tehnologija mora postati svaka misao, proizvod mora postati svako djelovanje. Hrvatska mora početi razmi�ljati (Hr), Hrvatska mora početi znati (Hz), Hrvatska mora postati svjetska tehnologija (Ht). To je strategija nacionalnog gospodarskog optimizma (Hr+Hz+Ht=Z+Z+P+Th+R+Tr). TREBAMO IZGRADITI SUSTAV HRVATSKIH STRATEGIJSKIH INSTITUCIJA

Istovremeno potrebno je izgraditi sustav nacionalnih strategijskih institucija u Hrvatskoj koje do danas nisu uspostavljene, odnosno one koje postoje ne zadovoljavaju standardima strategijskog planiranja budućnosti zemlje i uvelike ne slu�e tom cilju, već su to uglavnom ispolitizirane institucije pod utjecajem političkih promjena u vladajućoj strukturi. Sveučili�ta bi mogla biti dobar "inkubator" za utemeljenje takvih institucija ili stavljanje svojih postojećih institucija u �ivu funkciju strategijskog, sustavnog pristupa planiranju budućnosti. JEDNAD�BE GOSPODARSKOG OPTIMIZMA Hr+Hz+Ht=GO Z+Z+P+Th+R+Tr=GO Hr+Hz+Ht=Z+Z+P+Th+R+Tr KRIZNA JEDNAD�BA GK+KD+KS+KO=KR Gospodarska kriza+kriza dru�tva+kriza sustava+kriza obitelji= kriza razvoja JEDNAD�BA GOSPODARSKOG RAZVITKA Z+T+P+P+O+S=GORA Znanje+tehnologija+potencijali+poduzetni�tvo+obitelj+sustav=gospodarski razvitak JEDNAD�BE RAZVIJENOG NACIONALNOG GOSPODARSTVA GO+GORA=Z+T+P+Z+R+S O + P GO+GORA=znanje+tehnologija+potencijali+zajedno+rad+sustav Obitelj + poduzetni�tvo GO+GORA=GOSPODARSTVO OBITELJ GO+GORA=G O FORMULA GOSPODARSTVA NACIJE GO+GORA=ČOVJEK GO+GORA=Č ZA�TO SE PROBLEMI STVARNO NE RJE�AVAJU? Običan čovjek danas se s pravom pita ukoliko rje�enja postoje zbog kojih razloga se ne pristupa rje�avanju ključnih nacionalnih problema. Upravo suprotno svaka Vlada Hrvatske pristupa gospodarskim mjerama i promjenama

koje jo� ozbiljnije i dugotrajnije produbljuju nastalu krizu. Najvi�e političke strukture hrvatske izvr�ne vlasti duboko su podređene međunarodnim financijsko - monetarnim institucijama, te su prisiljene provoditi mjere određene za Hrvatsku izvan same Hrvatske. Hrvatska je na izvjestan način, kao �to tvrdim i dokazujem u prethodnom tekstu, postala najveći gospodarsko - politički eksperiment Međunarodnog monetarnog fonda i njegovih najmoćnijih zemalja članica. Da je globalizacija američki eksperiment globalne dr�ave, sa jedinstvenom svjetskom vlasti dokazuje i nedavni dokument američke obavje�tajne zajednice koji planira vrhunac globalizacijskih procesa do 2015. godine. Mandatna Vlada (ona koja danas jest, a sutra nije) ne mo�e upravljati vremenom kao bitnim čimbenikom moderne ekonomije i sustava predviđanja, te upravljanja budućno�ću. Za koncept virtualne dr�ave, koji dugoročno planira razvoj i strate�ke interese dr�ave, moraju se stvoriti uvjeti općeg, javnog, stručnog dijaloga o budućnosti, u kojem uloga moderatora pripada institucijama civilnog dru�tva. Naravno, Račanova Vlada, a nekada�nji čelnici ujedinjene oporbe znali su za taj koncept američke obavje�tajne zajednice, nije spremna prihvatiti �nacionalno partnerstvo za budućnost� sa �irokim krugom stručnjaka i civilnih aktivista u Hrvatskoj. Oni su proizveli mutanta civilnog dru�tva u obliku mnogih udruga i saveza koje su osnivali kao nezavisne, a zapravo ih koristili za osvajanje vlasti ili proizvodnju sukoba unutar pojedinih socijalnih grupacija. Iz tih razloga su unaprijed stvorili nadzor nad mre�om institucija civilnog dru�tva u Hrvatskoj od kojih su mnoge upravo suprotno svojojpravoj ulozi sudjelovale u političkoj borbi Račana i partnera za sovajanje vlasti. Mo�da bi takav postupak �nevladinih udruga� bio i legitiman, kada bi se radilo o podupiranju političkih stranaka kako bi i same ostvarile svoje programske ciljeve. Mnogobrojni dokazi, međutim, ukazuju upravo na suprotne motive među čelnim ljudima institucija civilnog dru�tva u Hrvatskoj. CIA: «GLOBALNI TRENDOVI DO 2015.» Jedan od ključnih dokumenata projekcije budućnosti globalnog poretka jest američki dokument zrađen u suradnji CIA-e, �National Intelligence Council � NIC�, stručnjaka američke Vlade, nevladinih stručnjaka, pod nazivom �Globalni trendovi do 2015.: dijalog o budućnosti s nevladinim stručnjacima� (engl. �Global Trends 2015: A Dialogue, About the Future with Nongovernment Experts�), izrađen u prosincu 2000. �� Umre�ena globalna ekonomija će biti vođena velikim, neograničenim protokom informacija, ideja, kulturnih vrijednosti, kapitala, dobara, usluga i ljudi: to je globalizacija. Takva globalizirana ekonomija bit će glavni doprinos povećanoj političkoj stabilnosti u svijetu 2015., iako njezina bogatstva i dobrobiti neće biti univerzalne ��. Ovim

riječima dokument, zapravo, najavljuje premoć određenih zemalja u raspolaganju prirodnim resursima drugih zemalja, jer će primjerice liberalizacija nacionalnih tr�i�ta i njihovo umre�avanje u globalnu ekonomiju za pojedine zemlje značiti rasprodaju ekonomskih resursa, dok će za bogatije (moćnije) zemlje to značiti prisvajanje resursa. Sjedinjene Dr�ave upravo su na ravnote�i ekonomskih resursa sedamdesetih godina pro�log stoljeća počele graditi model �Novog svjetskog poretka�, tj. globalizacije. Za SAD globalizacija predstavlja geoekonomski model globalne premoći nad raspolaganjem ekonomskim resursima nacionalnih gospodarstava. Ravnote�a znanja, resursa i tehnologije trenutno je glavni predmet strate�ke obrade američke obavje�tajne zajednice. Ovaj dokument CIA-e predviđa i �to će se dogoditi sa zemljama koje će zaostajati za globalizacijskim procesima: �� Regije, zemlje i grupacije koje će se osjećati izostavljene iz procesa suočit će se sa produbljavanjem ekonomske stagnacije, političkom nestabilno�ću i kulturnim otuđenjem. Oni će biti ishodi�ta političkog, etničkog, ideolo�kog i religioznog ekstremizma, zajedno s nasiljem koje je često popratna pojava ekstremizmu. Te će zemlje prisiliti Sjedinjene Dr�ave i ostale razvijene zemlje da ostanu usredotočene na izazove �starog svijeta� ��. Između redaka ova rečenica skriva moguće američke projekcije međunarodnih kriza u područjima gdje SAD imaju svoje posebne, strate�ke interese, kako bi se posredovanjem u međunarodnim krizama SAD nametnule kao čimbenik mira i stabilnosti, a nakon toga pomagač ekonomskog restrukturiranja u kojem će upravo za sebe osigurati kori�tenje strate�kih ekonomskih, eneregetskih resursa. U poglavlju dokumenta �Nacionalno i međunarodno upravljanje� procjenjuje se: �� Dr�ave će i dalje biti dominantne na svjetskoj sceni, ali će nacionalne vlade imati sve manju i manju kontrolu nad protokom informacija, tehnologijom, zaraznih bolesti, migracijama, oru�jem, financijskim transakcijama (zakonitim i nezakonitim) preko njenih granica. Nevladine institucije, od gospodarskih, poslovnih do neprofitnih organizacija će igrati sve veću ulogu u nacionalnim i međunarodnim odnosima. Kvaliteta vladanja, nacionalno i međunarodno, će odrediti koliko dobro će se dr�ave uklapati u te globalne procese ��. Sjedinjene Dr�ave, nedvojbeno, do 2015. godine �ele uspostavu jedinstvene, globalne Vlade sa svjetskim premijerom na čelu. Pri tomu se ne �ele odreći prava da kao jedina svjetska sila određuju kojim zemljama će biti omogućeno sudjelovanje u procesima, a i kada se pojedinoj zemlji omogući sudjelovanje u procesima SAD �ele odrediti polo�aj te zemlje u globalnom poretku. Kako je to moguće? Jednostavno, manipulacijom ljudi koji su na pozicijama vlasti, kao �to je to danas slučaj s Račanom i njegovom petorkom. SAD su bile, kroz privatne i dr�avne fondove, najveći financijski pomagači dolaska na vlast vladajuće koalicije. Sukladno tomu imaju skrivenu mogućnost odrediti način na koji će Račanova Vlada upravljati zemljom, a na temelju rezultata tog upravljanja odredit će Hrvatskoj polo�aj u ukupnom svjetskom poretku. Jednako tako će

financijski, kadrovski, tehnolo�ki i edukacijski pomagati civilni sektor u Hrvatskoj, kako bi njegovom manipulacijom usmjeravali dru�tvene procese u Hrvatskoj u smjeru koji odgovara američkim nacionalnim interesima i projekciji svjetskog poretka u globalnoj dr�avi. MESIĆ-INSTRUMENT STRANIH INTERESA I REZULTAT NA�EGA NEZNANJA Predsjednik Mesić je obična neznalica kad je na nedavnoj studentskoj tribini izjavio da Bushova administracija ne razmi�lja o interesnom upravljanju procesima tranzicije u Hrvatskoj. Sasvim je nebitno je li u ovom slučaju Mesić marioneta ili nepromi�ljeni neznalica, on je instrument stranih interesa i rezultat na�eg neznanja. Ovaj američki dokument je konkretan plan upravljanja svijetom 2015 godine. Zbog čega ga Račanova Vlada nije analizirala, a znam da nije, te zbog čega institucije zadu�ene za za�titu i planiranje nacionalnih interesa u Hrvatskoj nisu prikladno odgovorile na američku strategiju globalnog upravljanja do 2015.? Ili rade za strane interese, ili uopće ne znaju �to rade. Ili se poput Mesića igraju u pijesku vlastite samodopadljivosti, i poput prave djece jedni drugima bacaju pijesak u oči. Američki dokument jasno planira globalno upravljanje: �� dr�ave s kompetentnim upravljanjem, uključujući Sjedinjene Dr�ave, će prilagoditi strukture vlasti dramatično izmijenjenom globalnom okru�enju � čineći ih prilagodljivijim uključivanju u međusobno jače povezani svijet. Odgovornost nekad poluautonomnih vladinih agencija uvelike će se kri�ati zbog transnacionalne prirode prioriteta nacionalne sigurnosti � Oblikovanje globalnog kompleksa svijeta u brzom pokretu 2015., će zahtijevati preoblikovanje tradicionalnih vladinih struktura ��. Obavje�tajna zajednica SAD već od druge polovice sedamdesetih godina pro�log stoljeća u kontinuitetu radi na projektima preoblikovanja dr�ava i struktura vlasti u svijetu (osobito u onim zemljama gdje SAD imaju svoje strate�ke interese). Svoj utjecaj u svim međunarodnim institucijama Sjedinjene Dr�ave koriste u ostvarivanju tog globalnog projekta preoblikovanja svijeta. SAD su najutjecajnije u: NATO-u, Ujedinjenim Narodima, svim agencijama UN-a, Međunarodnom monetarnom fondu, Svjetskoj banci, Svjetskoj trgovačkog organizaciji (WTO), u grupi zemalja G8, jedina su zemlja koju nitko ne mo�e spriječti da svugdje u svijetu po vlastitoj procjeni vojno intervenira, trenutno su jedina zemlja s globalnom obavje�tajnom zajednicom, matična su zemlja svjetske valute (američkog dolara). POSLJEDNJA FAZA IZGRADNJE «NOVOG SVJETSKOG PORETKA» Upravo zbog te pozicije dokument poput ovog iskazuje svu ozbiljnost realizacije posljednje faze izgradnje �Novog svjetskog poretka� do 2015. godine. Ovaj dokument prdstavlja standarde �Novog svjetskog poretka�, odnosno uvjete pod

kojima će zemljama biti moguće opstati u vi�e ili manje suverenom obliku. �Novi svjetski poredak� neće priznavati tradicionalni suverenitet koji proizlazi iz naroda, već će uspostaviti mutantni oblik dr�avnog suvereniteta koji proizlazi iz odnosa dr�ave prema globalnom poretku. Volja naroda vi�e neće uvjetovati pona�anje upravljača dr�avom, već će njihove postupke uvjetovati volja �globalne vlasti�. U protivnom će biti izolirane i ignorirane. �� Učinkovito vladanje dr�avom će povećano biti određeno sposobno�ću i okretno�ću da se oblikuju partnerstva za kori�tenje povećanog protoka informacija, novih tehnologija, migracija, i utjecaja nevladinog sketora. Većina, ali ne i sve zemlje koje to uspiju, bit će reprezentativne demokracije � Dr�ave s neučinkovitim i nekompetentnim upravljanjem ne samo da neće koristiti dobrobiti globalizacije, nego će na određenim razinama proizvoditi sukobe kod kuće i u inozemstvu, osiguravajući jo� veći nesrazmjer između regionalnih pobjednika i gubitnika nego �to postoji danas � Globalizacija će povećati transparentnost procesa dono�enja odluka u vladi, komplicirajući sposobnost autoritarnih re�ima da odr�e kontrolu, ali jednako komplicirajući tradicionalne neliberalne procese demokracija. Povećano kretanje stanovni�tva će stvoriti utjecajne dijaspore, koje će utjecati na politiku i nacionalni identitet mnogih zemalja. Globalizacija će također stvoriti povećane zahtjeve međunarodne suradnje na transnacionalnim pitanjima ��. Sjedinjene Dr�ave name�u kriterije učinkovitog i kompetentnog upravljanja dr�avom i postavljaju ih kao globalizacijski standard. Ovaj dokument je i projekcija interesa SAD-a u regijama �Novog svjetskog poretka�, koje dokument određuje kao: Istočna i Jugoistočna Azija; Ju�na Azija; Rusija i Euroazija; Srednji Istok; Sjeverna Afrika; Sub-Saharska Afrika; Europa (gdje se ubraja i Hrvatska, unutar Balkana); Kanada, Latinska Amerika. To su glavne regije globalizacije u slijedećih petnaest godina. TRI OD PET NAJVEĆIH GLOBALNIH CENTARA INFORMACIJSKE TEHNLOGIJE: LONDON, MUNCHEN, PARIS U istom dokumentu CIA predviđa da će tri od pet najvećih globalnih centara informacijske tehnologije biti upravo u Europi: London, Munchen i Paris. Kao jednu od opasnosti SAD vide i mogućnost da pod pritiskom vlastitih građana mnoge europske vlade zatra�e jaču kontrolu nad međunarodnim financijskim i trgovačkim institucijama. Dokument sadr�i i projekt međunarodne suradnje, te kao ciljeve međunarodne suradnje i zajedničkih poslova globalne vlade vidi: �� nadzor međunarodnog protoka financijsa i bescarinskih i besporeznih zona; izgradnja institucija i zakonske regulative protiv korupcije, te protiv trgovine drogama, �enama i djecom; nadzor meteorolo�kih podataka i upozoravanje na ekstremne vremenske pojave; selektirana pitanja za�tite okoli�a; razvoj cjepiva ili lijekova protiv zaraznih bolesti; humanitarna pomoć; borba protiv terorizma; napori međunarodnih i regionalnih organizacija na rje�avanju unutar dr�avnih i međudr�avnih sukoba; uvjeti za�tite intelektualnog vlasni�tva; reforma i jačanje

međunarodnih financijskih institucija; posebno Bretton Woods institucija (op. MMF); ekspanzija Vijeća Sigurnosti UN-a; globalna nadle�nost Međunarodnog kaznenog suda sa univerzalnim zakonodavstvom; prihvaćanje genetski modificiranih organizama kao pobolj�anje prehrane i zdravlja; utemeljenje mirovnih snaga ili �stand by� vojnih postrojbi pod nadle�no�ću Vijeća Sigurnosti UN-a, s mogućim izuzetkom Europske Unije; predlaganje novih građanskih prava kao zajedničkih globalnih građanskih prava, kao primjerice prava na otvorene granice za ljude iz zemalja s ni�im primanjima ��. SCENARIJI BUDUĆNOSTI GLOBALIZACIJE Na kraju dokumenta navode se i četiri moguća scenarija budućnosti globalizacije. �Sveobuhvatna globalizacija: stvara se virtualni krug između tehnologije, ekonomskog rasta, demografskih faktora, učinkovitog upravljanja, koji omogućuje većini svjetskog stanovni�tva kori�tenje dobrobiti globalizacije � u mnogim takvim dr�avama uloga dr�ave se smanjuje, njezine se funkcije privatiziraju ili se provode javno-privatnim partnerstvima, dok se intenzivira globalna suradnja na mnogim pitanjima kroz različite oblike međunarodnih ugovora i dogovora ��. �� Razorna globalizacija: postoje globalne elite, ali većina svjetskog stanovni�tva ne uspijeva koristiti dobrobiti globalizacije � globalna ekonomija se dijeli na tri dijela: rast se nastavlja u razvijenim zemljama, mnoge zemlje u razvoju bilje�e nizak ili negativan rast, �to rezultira povećanim nesrazmjerom u odnosu na razvijeni svijet, nezakonita ekonomija ubrzano raste. Upravljanje i političko vodstvo su slabi na nacionalnim i međunarodnoj razini ��. �Regionalna konkurencija: izo�travaju se regionalni identiteti u Europi, Aziji i Ju�noj Americi, potaknuti rastućim političkim otporom u Europi i Istočnoj Aziji američkom globalnom vodstvu i globalizaciji po američkom projektu, porastom preokupacije svake regije vlastitim ekonomskim i političkim prioritetima � regionalne ekonomske integracije u trgovini i financijama su u porastu, relativno visok stupanj ekonomskog rasta i regionalnu konkurenciju � odgovornost se prenosi sa globalnih na regionalne institucije�. �Svijet poslije podjela: SAD-ova unutarnja preokupacija raste kako američka ekonomija usporava i stagnira. Rastu ekonomske i političke tenzije s Europom � uz prioritete Azije, obje Amerike i Europe, zemlje izvan tih regija su marginalizirane, gotovo bez ikakvih izvora političke ili financijske potpore ��. Američki projekt �GT-2015� je projekt globalne dr�ave. Ozbiljno je pitanje zbog čega saborski odbori Hrvatskog sabora, slu�be hrvatske obavje�tajne zajednice, Vladina ministarstva i instituti ne rade ozbiljno na sličnom projektu globalizacijskog pozicioniranja Hrvatske na �to povoljniji način. U protivnom jedini kontinuitet hrvatske politike jest manjak strate�kog planiranja budućnosti i pristanak na strane strategije. Hrvatska treba preuzeti svjetski mandat projekta

Nove globalizacije, koji će podrazumijevati obnovu struktura i ekonomije dr�ave nacije i njezino konkurentno pozicioniranje u procesima globalizacije. Za to je potrebna vizija budućnosti, stvaranje projekta virtualne Hrvatske, za �to ni Račan ni Mesić, ali niti hrvatska oporba nemaju ni znanja ni razumijevanja. U trenutku kada tradicionalna demokracija (posredno predstavnička, verbalna) ustupa svoje mjesto globalnoj demokraciji (internet demokraciji apsolutne komunikacije) Hrvatskoj je potreban opći, javni, stručni dijalog kao jedini put do nacionalnog koncenzusa o budućnosti. Račanova Vlada je pokazala da ne zna biti partner nacionalnog dijaloga.

(PRILOG 18 SHEMA PROCESA NACIONALNOG PARTNERSTVA)

HRVATSKA TREBA VLADU NACIONALNE SOLIDARNOSTI

Hrvatskoj je hitno potrebna Vlada nacionalne solidarnosti, koja će kroz nacionalnu solidarnost omogućiti preporod naroda. Za početak je potrebno jasno odrediti tko su partneri nacionalnog dijaloga o budućnosti i uspostaviti njihovu međusobnu komunikaciju, kroz svojevrsnu virtualnu, multimedijsku radionicu javnog dijaloga, koja mo�e poslu�iti kao svojevrsni inkubator nacionalnog dijaloga. Za proces stvaranja Vlade nacionalne solidarnosti potrebna je uspostava dru�tvenog, kulturnog, tehnolo�kog, informacijskog, znanstvenog i stručnog dijaloga kao unutarnjeg dijaloga hrvatskog dru�tva. Ako su institucije civilnog dru�tva (barem njihova najutjecajnija većina) imale zadaću tijekom zadnjih deset godina stvoriti dru�tvene uvjete za promjenu vlasti, �to predstavlja proces manipulacije civilnim dru�tvom u Hrvatskoj; danas treba stvoriti kritičnu masu institucija civilnog dru�tva i pojedinaca, građana, čiji će strate�ki cilj biti uspostava nacionalnog dijaloga za partnerstvo u postizanju koncenzusa o budućnosti. Načela Vlade nacionalne solidarnosti su: stručnost; opći, javni, stručni dijalog; nacionalno partnerstvo; upravljanje tehnologijom misli; socijalna solidarnost s građanima; upravljanje strate�kom dr�avnom imovinom; upravljanje krizom i stabilizacija sustava; upravljanje budućno�ću; izgradnja sustava strate�kih institucija; strate�ko pozicioniranje znanja, tehnologije i ljudskih potencijala kao nacionalnog kapitala; upravljanje resursima; o�ivljavanje proizvodno � razvojnog gospodarstva; Vlada kao građanski servis upravljanja dr�avom; izrada Memoranduma nacionalnog koncenzusa o budućnosti kao strate�kog dokumenta budućnosti dr�ave i nacije u budućem vremenu globalne virtualne ekonomije, odnosno to mora biti svojevrsna vizija Hrvatske tijekom ovog stoljeća.

(PRILOG 19 SHEMA PROCESA NACIONALNOG KONCENZUSA O

BUDUĆNOSTI)

MODEL PROMJENA Međutim, za takve ekonomske i dru�tvene odnose unutar dr�ave, potrebna je ozbiljna tranzicija hrvatskih političkih stranaka, kako bi na potpuno novim, suvremenim načelima, političke stranke u Hrvatskoj mogle kreirati hrvatsku globalnu konkurentnu strategiju. Potrebno je izgraditi sustav modernih političkih stranaka, kao nositelja javnog komuniciranja.

Danas se politička stranka nalazi pred izazovom novog komuniciranja u procesima globalizacije i regionalnih integracija. Mijenja se uloga i način upravljanja dr�avom, dr�avni suverenitet mijenja oblik iz teritorijalnog u kulturno, tehnolo�ko, znanstveni. Novo vrijeme stvara potrebu za novim načinima političkog organiziranja. Moderna politička stranka mora uskladiti nacionalno i globalno komuniciranje, kao transfer interesa dr�ave i novih oblika međunarodnih integracija. Integracija interesa va�nija je modernoj političkoj stranci od integracije teritorija. Stoga su upravo izazovi novog upravljanja znanjem, ljudskim potencijalima, tehnologijom, gospodarskim potencijalima najveći ispit tranzicije političkih stranaka. Tako počinje izgradnja modernog, razvojno orjentiranog civilnog dru�tva. Moderna politička stranka je stranka virtualne stvarnosti. To, zapravo znači, da je ona kadrovski strukturirana za stvaranje virtualnih modela upravljanja, virtualnih kriza i njihvoih rje�enja, stvaranje sustava srednjeročnog i dugoročnog planiranja i predviđanja, ona je nacionalni, znanstveni, informacijski, tehnolo�ki, stručni tim kontinuirane, alternativne paralelne vlasti, kako bi sustav dr�ave bio u potpunosti siguran. Moderna politička stranka upravlja znanjem i kadrovima, a ne masama, zbog toga je mo�emo nazvati virtualnom strankom. Mo�emo je nazvati i kadrovikom nacije. Ona je medij nacionalnog koncenzusa o budućnosti i dijagonala dru�tvene stabilizacije. Tabela 1 DANA�NJE POLITIČKE STRANKE

POLITIČKE STRANKE 21. STOLJEĆA

Masovna stranka Kadrovska stranka Komunikacijski izolacionizam Apsolutna komunikacija sa svima Nepoznavanje novih komunikacijskih tehnologija

Stranka WWW komunikacije

Organizacija manipulacije informacijama

Informacijska baza podataka

Potiče dru�tvene sukobe (generator sukoba)

Nositelj javnog komuniciranja (katalizator promjena)

Ne bavi se edukacijom kadrova za nove tehnologije i uvjete rada

Obrazovna institucija

Ne potiče znanstveno i stručno usavr�avanje

Institucija cjelo�ivotnog učenja

Komunikacija suhoparnim priopćenjima i PRESS konferencijama

Organizacija multimedijske komunikacije

Institucija osobnog interesa pojedinaca ili određenih skupina

Strate�ka institucija civilnog dru�tva

Institucija transfera materijalnog kapitala

Institucija transfera virtualnog kapitala, proizvodnja novih vrijednosti

Inzistira na razlikama i vlastitim interesima ili interesima svog čelni�tva

Institucija nacionalnog koncenzusa, ugrađuje razlike u dru�tveni mozaik

Načela tr�i�nog kapitalizma Načela virtualnog kapitalizma Djeluje na nacionalnoj razini Djeluje na nacionalnoj i

međunarodnoj razini Predstavlja građane u predstavničkim tijelima u zemlji Stranka tradicionalne demokracije

Predstavlja građane u predstavničkim tijelima u zemlji i međunarodnim integracijama Stranka globalne demokracije

Verbalna demokracija (tradicionalna)

Internet demokracija (globalna)

Medij selektivnog dobra Medij općeg dobra ??????????????????????????????????

Inteligentni razvojni sustav

Politička stranka budućnosti je svojevrsna �kola političke, građanske anga�iranosti. I u toliko je ona kadrovska stranka. Ona priprema kadrovsku infrastrukturu dr�ave, preuzima ulogu upravljača ljudskim potencijalima. Tradicionalna uloga političkog nadmetanja prepu�ta svoje mjesto modernoj ulozi nadmetanja novom tehnologijom, znanjem i ljudskim potencijalima. Moderna politička stranka je svojevrsna banka ljudskih potencijala, banka kadrova, jer nakon financijsko � ekonomskih kriza u nacionalnim dr�avama, za očekivati je udar tehnolo�ko � kadrovskih kriza, uzrokovanih globalizacijskim trendovima slobodnog protoka ljudi i roba. Moderna stranka je kreator nacionalne kadrovske politike i institucija selekcije kadrova. Moderna politička stranka, kao kadrovska stranka, mora funkcionirati kao nacionalni menad�erski tim. Upravo transformacija političke stranke u kadrovsku stranku znači transformaciju upravljanja dr�avom i stvarnu dru�tveni traniziciju, kojom je uvjetovana političko - gospodarska tranzicija dr�ave i nacije. Iz dosada�njeg upravljanja političkim interesima u buduće upravljanje gospodarstvom putem nacionalnog koncenzusa o budućnosti. Dr�ava postaje nacionalna kompanija kojom upravlja menad�erski tim. To znači kadrovska stranka. To znači

kontinuirano osposobljavanje tima za vođenje dr�ave. Ovo je tranzicija čiji će procesi biti najte�i i dugotrajni. Za te procese potrebni su novi ljudi, nove stranke, nove ideje, nove tehnologije. Onima koji danas predvode dru�tvene, političke i ekonomske procese tranzicije hrvatskog dru�tva i dr�ave bit će najte�e shvatiti da su njihova znanja zastarjela i da svoje mjesto trebaju ustupiti novim ljudima. To je svojevrsna kulturna revolucija u mentalitetu ljudi koji danas upravljaju dr�avom. Selekcija nacionalnog menad�ementa u buduće se neće vr�iti kroz birokraciju (dr�avnu amdinistraciju), jer će se njihove tradicionalne uloge kadrovske mobilizacije izgubiti, već će se selekcija nacionalnog menad�ementa vr�iti kroz modernu političku stranku. To je jedini način, u suvremenoj demokraciji, da sami građani izabiru i kandidate za menad�ment svoje dr�ave, tj. da građani izabiru administraciju (utječu na promjene u dr�avnoj birokraciji, koja ne smije vi�e �ivjeti sama za sebe), umjesto da kao do sada biraju na izborima samo vrh dr�ave. Zbog čega? Demokratičnost dr�avno aparata se na taj način dodatno modernizira i, mo�emo reći, apsolutizira. U protivnom administracija (birokracija) sama mobilizira kadrove koji njoj odgovaraju, onemogućava izabrane predstavnike građana u izvr�noj vlasti u provedbi njihovog programa za koji su dobili mandat birača, odnosno stvara sustav unutar sustava često po načelima negativne selekcije. Prvi korak transformacije političke stranke u kadrovsku je uspostava apsolutne komunikacije sa svima. Stranka postaje medij opće dostupnosti informacija, a ne manipulator informacijama i njihovim izvorima, te načinom prikupljanja i obrade informacija. Postaje moderator opće dru�tvene informiranosti, a ne subjekt zloupotrebe selektivnog pristupa informaciji. Stranka je jamac javnosti informacije, a ne instrument skrivanja podataka. Tabela 2. � model odgoja novog političara DANA�NJI POLITIČAR NOVI POLITIČAR Tehnolo�ki nepismen, ne poznaje nove tehnologije, ne koristi se njima

Virtualni političar, koristi sve prednosti novih tehnologija, one postaju neizbje�no sredstvo njegovog uspje�nog rada

Koristi zatvoreni komunikacijski krug, ograničena komunikacija i izvor informacija, znanja

Komunicira sa svima, potiče komunikaciju, tra�i izvore informacija, koristi znanja svojih sugrađana, stalno �iri komunikacijski krug

Ne komunicira s političarima u svijetu, nema komunikacijski krug u inozemstvu

On je političar virtualnog globalnog �ciber-space� prostora, u stalnoj je internet komunikaciji sa

političarima u svijetu Bavi se pitanjima politike, ne poznaje ekonomski sustav, poslovni i civilni sektor

Bavi se ekonomskim pitanjima, virtalnom ekonomijom, moderator je suradnje političkog, poslovnog i civilnog sektora

Ne bavi se sustavskim promi�ljanjem

Sustavski promi�lja

Ne koristi znanja oko sebe, uvjeren je da sve zna dovoljno (od svega po malo, pa ni�ta)

Koristi virtualni prostor globalnih znanja, potiče zajednicu oko sebe na međusobnu interakciju znanjem

Verbalni političar Političar znanja Nije svjestan da je zaposlenik svojih sugrađana, uglavnom je dru�tveno neodgovoran

Zastupa interese svojih sugrađana, po�tuje nepisani ugovor o svojoj općoj dru�tvenoj obvezi

Političar stranačke obveze i stege Političar obveze prema građanima Sastaje se s građanima periodično (po dogovoru) u svom uredu, izra�eno birokratsko postupanje prema građanima, postavlja se kao političar ��ef�

�ivi s građanima, u virtualnoj je dnevnoj, trenutnoj komunikaciji s građanima, između njega i građana ne postoji birokratsko postupanje i proceduralna komunikacija, on je političar �sluga�, slu�i sugrađanima

Profesionalni političar Političar poduzetnik Političar kontinuiteta Političar inicijative Svojim pona�anjem i načinom izno�enja svojih stajali�ta izaziva javne sukobe

Inicijator i sudionik javnog, dru�tvenog dijaloga, spreman na razgovor sa svakim i svima, ne nameće se, slu�a, procjenjuje, surađuje, potiče oblike dru�tvene suradnje, iznalazi nove oblike postizanja koncenzusa

Demagog Pedagog i komunikolog Ne poznaje sustav informacija i znanja

Manager informacija i znanja

Slu�i se političkim nagonom Koristi metode upravljanja tehnologijom misli

Nije sklon promjenama, osobito radikalnim ekonomskim, tehnolo�kim i znanstvenim promjenama

Inzistira na temeljitim radikalnim promjenama

Političar la�nih obećanja Programski političar javnog ugovora s građanima

GLOBALNA DR�AVA VEĆ POSTOJI

Da stvaranje globalne dr�ave nije samo zloslutna procjena analitičara globalizacije potvrđuje činjenica postojanja globalnog umre�enog dru�tva koje je već poprimilo sve osnovne značajke virtualne dr�ave. �Cyber space�, �WWW� prostor, odnosno virtualni prostor interneta postaje prva virtualna, globalna dr�ava u kojoj svaki građanin svijeta, bez birokrtizirane procedure, ograničenja ili zabrane mo�e dobiti virtualno dr�avljanstvo (pristup WWW prostoru). To je potpuno virtualno globalizirano dru�tvo, u kojem su sudionici građani globalne WWW dr�ave. Glavna obilje�ja WWW dr�ave ujedno oslikavaju ideju �Novog svjetskog poretka�: (1) slobodan protok ideja, (2) slobodan protok informacija, (3) slobodan protok znanja, (4)slobodan protok tehnologije, (5) slobodan protok ljudi (rada, internet rad, internet radnici, internet proizvodnja, internet proizvod), (6) slobodan protok novca, (7) slobodan protok roba, (8) slobodan protok usluga, (9) jedinstveni jezik i pismo, (10) jedinstveni prostor (�cyber space�), (11) građani (svi umre�eni pristupom internetu), (12) internet kultura, (13) �X� kompjuterska nacija, (14) jedinstveno vrijeme (vrijeme misli), (15) međusobna dru�tvena interakcija sudionika, (16) internet obrazovni sustav, (17) institucije internet vlasti (provideri, web masteri), (18) dru�tveni �ivot (internet novine, internet kafići, brbljaonice, aukcije �), (19) internet kao globalna demokracija, (20) www ideologija. Virtualna globalna dr�ava već postoji, na nju nacionalne vlade ne mogu uopće utjecati, ne mogu je ograničiti, nadzirati, globalna internet dr�ava se �iri velikom brzinom, broji sve vi�e dr�avljana, osvaja prostor i ljude ne ratom konvencionalnim oru�jima, već znanjem, informacijom i novim tehnologijama. Trenutno WWW globalna dr�ava ima premoć u nekoliko bitnih područja nad nacionalnim dr�avama: znanju, tehnologiji, informacijama, prostoru kojim upravlja, ona upravlja prostorom koji se ne mo�e vojno, teritorijalno ili obavje�tajno ugroziti, to je prva nebirokratizirana dr�ava u povijesti postojanja svijeta. To je dr�ava koja, primjerice nema vojsku i policiju, a zna sve o vojskama i policijama nacionalnih dr�ava, ona nema novac, ali ima pristup novcu nacionalnih dr�ava, ona nema predsjednika, ali umre�eno vlada svim predsjednicima u svijetu.

U prostoru WWW globalne dr�ave protok ideja nije ničim ograničen, mo�e ih plasirati svatko, svaku ideju, na sve načine, svima u WWW prostoru. Mo�emo reći da je u �ciber space-u� ideja javno dobro koje stoji svima na raspolaganju, i svakome na upotrebu. Ali, autor ideje ostaje poznat, s njime se lako komunicira, njegova adresa je poznata. Na određeni način, u virtualnom prostoru globalne WWW dr�ave ideja je kapital kojim raspola�u građani. Upravo slobodan protok ideja bitno određuje apsolutnu demokraciju WWW dr�ave. Globalna ekonomija, koja mijenja oblik iz fizičke u virtualnu (često na �tetu nacionalnih gospodarstava i dr�ava nacija) u slobodnom protoku ideja kroz �ciber space�

dobila je dimenziju ekonomije ideja, kao virtualne gospodarske interakcije misli umre�ene u dru�tvo.

Slobodan protok informacija poslu�io je kao moćno oru�je u �irenju WWW globalne dr�ave i njezinoj ekspanziji na teritorij nacionalnih dr�ava. Neograničena razmjena informacija, pristup informacijama, kori�tenje informacija, WWW dr�ava kao izvor informacija, potpuno mijenjaju oblik �Novog svjetskog poretka� iz zajednice teritorijalno � političkih integracija u jedinstven globalni informacijski prostor kojim nije moguće manipulirati s pozicija moći u nacionalnim dr�avama. Apsolutno informacijsko globalno dru�tvo WWW dr�ave potiče poseban način razmi�ljanja virtualnih građana. Oni misle brzinom emocionalne �elje za novim podatkom. Vrijeme postaje misao, a misao postaje br�a od informacije. Jedna misao mo�e biti jedinica za mjerenje �ciber vremena�, a jedinicu trajanja misli određuje broj informacija koje mo�e obraditi jedna misao. To je virtualna, besprostorna inteligencija brzine misaone rekacije. Slobodan protok znanja i tehnologije u prostoru WWW dr�ave je apsolutan i gotovo da je to jedina dr�ava na svijetu koja raspola�e glavninom svjetskog znanja i tehnologije. Znanstveno � tehnolo�ka revolucija informacijskog dru�tva će dosegnuti uzlet i vrhunac upravo u prostoru virtualne WWW globalne dr�ave. Apsolutna konkurencija znanja uvjetuje brz i stabilan tehnolo�ki razvitak te dr�ave, a apsolutna konkurencija tehnologija spriječava ozbiljnije tehnolo�ke krize i �okove. Mo�emo čak govoriti i o znanstveno � tehnolo�kom dru�tvu čija su znanja i tehnologije dostupne ljudima čak i ako nemaju posebna znanja o tome. Jednostavnost znanja i jednostavnost tehnologija u virtualnom prostoru WWW dr�ave omogućilo je znanstveno � tehnolo�ku globalizaciju; znanje i tehnologiju za svakog građanina u �ciber-space� dr�avi. WWW globalna dr�ava je znanstveno i tehnolo�ki najmoćnija dr�ava na svijetu, to je dr�ava virtualne znanstveno � tehnolo�ke emigracije iz nacionalnih dr�ava. Svaki građanin koji iz svoje zemlje dolazi u �ciber-space� je instrument transfera znanja i tehnologije iz nacionalne dr�ave u globalnu dr�avu, a globalizacija znanja i tehnologije događa se brzinom misli s velikim brojem informacija u jednoj jedinici misli.

Niti jedan međudr�avni sporazum, ugovor, niti jedan međunarodni dokument ili odluka nije do danas omogućio apsolutnu slobodu protoka ljudi i rada. Prostor globalne WWW dr�ave ne poznaje tradicionalne instrumente ograničavanja kretanja ljudi kao: radne vize, dozvole za boravak, dozvole za rad, ograničenje broja ljudi određenih struka koji dolaze u dr�avu i slično. Virtualna dr�ava �ciber-space-a� je prostor apsolutnih ekonomskih migracija, ljudi se zapo�ljavaju bez ograničenja fizički tisućama kilometara daleko a da se nisu ni pomaknuli. Posluju preko svojih banaka koje nikad nisu vidjeli u globalnoj dr�avi. Tu činjenicu slobode rada u virtualnoj internet dr�avi priznaju čak i

međunarodne sindikalne udruge u svojim dokumentima. Virtualni rad, virtualna proizvodnja, virtualni proizvod su činjenice koje proizlaze iz rada internet radnika. Nacionalna dr�ava gubi kontrolu nad kapitalom rada u virtualnom prostoru gloablne dr�ave kao apsolutnog tr�i�ta rada. Socijalna emogracija iz nacionalnog u virtualni globalni prostor bit će sve če�ća i sve izra�enija, njezin utjecaj na nacionalna gospodarstva mogao bi u slijedećih deset godina potpuno promijeniti ekonomske odnose među nacionalnim dr�avama, i skrivenim silnicama virtualne ekonomije ih prisiliti na apsolutnu ekonomsku liberalizaciju. 01. siječnja 2000., četiri međunarodne sindikalne organizacije: Međunarodni savez trgovaca, slu�benika, profesionalnih i tehničkih zaposlenika; Komunikacijska internacionala; Internacionala medija i zabavne industrije i Međunarodna federacija grafičara udru�ile su se u novu internacionalu Međunarodnu sindikalnu mre�u (�Union Network International � UNI�)., koja okuplja preko 900 sindikata iz 140 zemalja i ima preko 16,5 milijuna članova. �UNI� je kod osnivanja izdao dokument pod nazivom �Globalizacija i sindikati�, u kojem se prvi put ozbiljnije bavi pitanjem virtualnog rada, virtualnih radnika, njihovih prava, �to samo potkrepljuje moju tezu o postojanju globalne WWW dr�ave i u području slobodnog protoka ljudi i rada. U navedenom dokumentu se ka�e: �� neosporno je da veliki i brzorastući dio dana�nje radne snage, bez obzira na to vode li se kao zaposleni ili ne (a milijuni se ne vode), vi�e ne posjeduje ni�ta �to bi sličilo onome �to smo tradicionalno nazivali poslom ��. NOVA KATEGORIZACIJA RADA UNI spominje termin �novih radnika� pod kojima između ostalih podrazumijeva: �� nove kategorije koje rezultiraju iz primjene novih tehnologija, uglavnom teleradnici svih vrsta; kompjuterski hakeri, zanesenjaci i tehnolo�ki tipovi svih vrsta, većinom mladi i često nezavisni radnici za koje Internet nije samo alat, već i nova filozofija, nov način restrukturiranja i rada. To je grupa koju je najte�e identificirati, i mo�da brojčano najmanje va�na, ali je sigurno najjasniji izraz onoga �to �elimo definirati kao nove radnike ��. Dokument nastavlja zajedničkim karakteristikama koje �novi radnici� mogu imati: �manjak sigurnosti; manjak fiksiranog radnog mjesta; barem relativna kvalificiranost, vrlo često visoka, neobična briga za obrazovanje i usavr�avanje, često �ele vi�e, puno vi�e; visoka tolerancija za stalne inovacije; jaka radna etika i samodisciplina; raznolikost interesa, iako mogu biti strastveni za ono �to rade, obično je to sredstvo a ne cilj, obično imaju druge strasti, ili barem odgovornosti, koje stalno nastoje uskladiti sa svojim plaćenim poslom na drukčiji načinnego �to to rade regularni radnici; jak osjećaj za slobodu izra�avanja; malu ili minimalnu vezanost za konkretnog poslodavca, ne moraju ni imati poslodavca u tradicionalnom smislu; iako često imaju sna�ni osjećaj suradnje s kolegama, obično imaju, ili razviju, antipatiju prema strukturama i

hijerarhijama; jaki smisao za individualizam, otvoreniji političkom i socijalnom pluralizmu od nekih drugih radnika; stoga, često stvaraju atipične sindikate ili se uopće ne pridru�uju sindikatima�. Primjerice u 1999., Europa je imala 6,7 milijuna teleradnika (4,5 % ukupne radne snage), Nizozemska je pojedinačno imala čak 18 % teleradnika od ukupne radne snage, �to je najvi�e u Europi, Japan ima dva milijuna teleradnika (oko 8 % ukupne radne snage), SAD imaju 15,7 milijuna teleradnika (oko 12,9 % ukupne radne snage). U grupaciji koju UNI određuje kao �fanatike, hakere i techie pleme� određuju se i zajedničke osobine te skupine �novih radnika�: �osobna predanost te�kom radu i postignućima; neformalnost u radnim odnosima i radnoj sredini, govoru, odijevanju; predanost slobodi da slijede ideju; malo brige o radnom vremenu i drugim propisima, premda nisu sasvim nesvjesni da ih se često eksploatira ili da se sami eksploatiraju; jak osjećaj egalitarizma, preferiranje decentralizacije, niski prag tolerancije prema hijerarhiji; oslanjanje na samoga sebe i individualizam često su pobrkani s iluzijom o tome koliko su zapravo neovisni; sna�ni socijalni stavovi, ali slab organizacijski anga�man (u političkim strankama ili vlasti); stoga su za sada rijetko organizirani u radničke organizacije�. U Sjedinjenim Dr�avama takvi su radnici već osnovali virtualni sindikat (engl. virtual union), u obliku internet (on line) rasprave, razmatranja i tra�enja rje�enja njihovih statusnih problema i pitanja. Bankarstvo i promet novca u �cyber space-u� poprima do sada sasvim nepoznatu dimenziju. Slobodno je mo�emo nazvati trećom dimenzijom kapitala. Virtualno bankarstvo, virtualno upravljanje novcem i imovinom danas je stvarnost. Gotovo svaku robu, račun i slično danas mo�emo kupiti, platiti, naručiti, prodati putem interneta. Ne samo da su postojeće banke i novčarske kuće svoje poslovanje pro�irile na poslovanje internetom, već su se otvorile i specijalizirane banke i novčarske kuće koje posluju isključivo internetom. Slobodan protok roba, novca i usluga u virtualnom prostoru WWW dr�ave ne ovisi o zakonodavstvima nacionalnih dr�ava, one tu slobodu ne mogu ograničiti, niti nad takvim prometom novca, roba i usluga tradicionalna nacionalna dr�ava mo�e imati ikakvu kontrolu. Jedina alternativa je stvaranje virtualnog prostora dr�ave nacije na potpuno novim načelima virtualne ekonomije. INSTITUCIJE VIRTUALNE, GLOBALNE WWW DR�AVE Status građanina u globalnoj WWW, virtualnoj dr�avi proizlazi iz nekoliko činjenica. Da biste postali njezin virtualni građanin ispunjavate određeni obrazac kojim podnosite zahtjev za svoju virtualnu adresu stanovanja (e-mail adresa), koja predstavlja va�e prebivali�te u globalnoj dr�avi; dobijate virtualni jedinstveni matični broj građanina (password) koji vam slu�i za identifikaciju u virtualnom prostoru WWW dr�ave; dobijate svoje virtualno ime (user name)

kojim se predstavljate u komunikaciji s drugim virtualnim građanima i kojim vas oni oslovljavaju u virtualnom dru�tvu �cyber space-a�. Znači da biste bili WWW građanin morate imati: e-mail adresu, password, user name. Pojedine Web stranice, zapravo, nisu ni�ta drugo do virtualni gradovi, veći ili manji ovisi koliko se građana slu�i određenom WEB stranicom, u kojem vremenu i u koje svrhe. U tom smislu virtualna WWW dr�ava potiče pionirski, istra�ivački duh svojih građana, ona ih prostorno ne ograničava i gotovo je svakom moguće osnovati vlastiti virtualni grad ili manje mjesto. Upravo u virtualnom prostoru WWW dr�ave danas djeluje Svjetski parlament (The World Parliament), koji predla�e osnivanje Zemaljske Federacije (The federation of Earth) i prikuplja potpise u svijetu za globalnu peticiju za ratifikaciju Ustava Zemaljske Federacije. U preambuli peticije pi�e: �� Potpisujem kao osobni ratifikator i potvrđujem moju spremnost da �ivim kao građanin Zemlje pod Ustavom Zemaljske Federacije i Svjetske Vlade, sa izabranim Svjetskim Parlamentom, koji će također pomagati dobrom funkcioniranju Vlade moje zemlje i svih zemalja kao dijela Svjetske Federacije ��. U dokumentu koji opisuje Svjetsku Vladu stoji zapisano: �� Svjetska Vlada će imati reprezentativan Svjetski Parlament za izradu svjetskog zakonodavstva, a bit će biran od strane građana; Svjetsku izvr�nu vlast odgovornu Parlamentu, s ovlastima izravne primjene svjetskog zakonodavstva, Svjetsko sudstvo s provedbom odluka; i slična ostala tijela koja su po�eljna i nu�na za prikladno i učinkovito rje�avanje svjetskih problema i upravljanja globalnim poslovima ��. Cijelu inicijativu za Svjetsku Federaciju i ratifikaciju Ustava Svjetske Federacije vodi međunarodna organizacija pod nazivom: �Udruga za Svjetski Ustav i Parlament� (engl. �World Constitution and Parliament Association�), sa sjedi�tem u Sjedinjenim Dr�avama (Colorado). Dok barem 25 zemalja ne ratificira Svjetski Ustav ova će organizacija organizirati sjednice Privremenog Svjetskog Parlamenta, koji se organizira prema �članku 19., Ustava Zemaljske Federacije�. �� Svjetski parlament je usvojio jedanaest svjetskih zakonodavnih mjera vezano za glavne svjetske probleme. Osam na svoje prve dvije sjednice koje su odr�ane u Brightenu (Velika Britanija) u rujnu 1982., te u New Delhiju (Indija) u o�ujku 1985., te tri na trećoj sjednici u Miami Beach (Florida) u lipnju 1987�.�. Ti svjetski zakoni dotiču jedanaest područja: (1) odbacivanje nuklearnog naoru�anja i drugog oru�ja za masovno uni�tavanje, te uspostava Svjetske Agencije za razoru�avanje; (2) osnivanje Svjetske ekonomske razvojne organizacije (�World Economic Development Organization�), koja će uspostaviti novi globalni sustav financija i kreditiranja, te pomoći uspostavi �novog svjetskog ekonomskog poretka�; (3) o vlasni�tvu, upravljanju i razvoju oceana, mora i obalnih područja na Zemlji (od 20 kilometara od obale) kao zajedničkom dobru (vlasni�tvu) Naroda Zemlje (op. samo treba usporediti s hrvatskim obalnim pojasom koje bi to ekonomske, demografske, teritorijalne i druge �tete imalo po Hrvatsku); (4) o

Fakultetu o svjetskim problemima, kao dijelu Svjetskog sveučili�nog sustava; (5) o privremenim regionalnim Svjetskim sudovima; (6) o hitnoj administraciji za spas Zemlje, spriječavanje globalnih klimatskih katastrofa; (7) o Financijskoj korporaciji Svjetske Vlade, koja bi financirala cijeli program; (8) o Svjetskoj komisiji za terorizam; (9) o za�titi �ivota i prirode na Zemlji, te uspostavu globalnog Ministarstva za�tite okoli�a; (10) o Svjetskoj upravi za sustav hidrogenske energije; (11) o Odluci o osnivanju Svjetske financijske kreditne korporacije. Istim se dokumentom predviđa i uspostava privremene Svjetske Vlade. Ova svjetska organizacija trenutno ima individualne članove u �ezdeset dr�ava svijeta i nacionalne ogranke u petnaest zemalja. Buduća globalna Vlada bit će virtualna institucija svjetske vlasti, svjetski izbori sasvim sigurno će se odvijati putem virtualnog prostora interneta. Zanimljivo će biti vidjeti koja će nacionalna dr�ava u svijetu prva uvesti izbore putem interneta. To bi naime bitno olak�alo pristup građana izborima, dr�avi smanjilo financijske tro�kove odr�avanja izbora, a jednostavnije bi bilo i nadzirati zakonitost i regularnost izbora. Svaki bi građanin identifikacijom svojim matičnim brojem na internetu mogao pristupiti virtualnom glasovanju. Pitanje je vremena kad će se to dogoditi. Ovakve projekcije potvrđuje djelimično i temeljni dokument Američke strategije nacionalne sigurnosti u 21. stoljeću, koji je izradila Američka komisija za strategiju nacionalne sigurnosti u 21. stoljeću. U svojem trećem zaključku ta strategija zaključuje: �� U slijedećem stoljeću ljudi u cijelom svijetu, jednako u razvijenim i zemljama u razvoju, će moći komunicirati gotovo trenutno. Nove tehnologije će povećati produktivnost i stvoriti transnacionalnu cyber � klasu ljudi. Vidjeti ćemo veća kretanja i migracije ljudi iz visoko obrazovanih elita iz manje u vi�e razvijena dru�tva � prihvaćanje novih tehnologija će stvoriti novi moral, novu kulturu i nove oblike ekonomije ��. VIRTUALNA EKONOMIJA DIMENZIJE MISLI Globalna ekonomija je virtualna ekonomija dimenzije misli, ona vi�e nije tradicionalna materijalna ekonomija novca, fizičke imovine, nekretnina i pokretnina. Ona je ekonomija kadrova, ekonomija znanja, ekonomija ideje, ekonomija informacije, ekonomija tehnologije, ekonomija vremena, ekonomsija prostora, ekonomija internet dimenzije, ekonomija resursa. Globalna ekonomija je ekonomija virtualne proizvodnje i virtualnog proizvoda. Misao, informacija, ideja, plan su oblici virtualnog proizvoda. Znanje je najsavr�eniji, najkomercijalniji i najizvozniji virtualni proizvod suvremene globalizacije. Misao je proces virtualne proizvodnje, a čovjek virtualna tehnologija budućnosti. Upravo u tom kontekstu slobodan protok radne snage u virtualnoj ekonomiji predstavlja globalni transfer tehnologije, odnosno, skrivenu manipulaciju globalnim tehnolo�kim krizama i �okovima. Globalizacija dr�ave

dolazi na kraju globalizacijskog procesa, ali se globalizacija strukturalno sastoji od: globalizacije znanja, globalizacije informacije, globalizacije tehnologije, globalizacije misli, globalizacije ideje, globalizacije vremena, globalizacije prostora. Sve to uvjetuje globalizaciju čovjeka kao virtualne tehnologije, čovjek iz nacionalnog bića postaje univerzalno biće, iz korisnika tehnologije čovjek postaje tehnologija. Dr�ava nacija u susretu s globalizacijom, s globalizacijskim procesima, mora postaviti sasvim nove standarde nacionalne ekonomije, odnosno standarde dr�ave nacije. I to: standarde vrijednosti ideje, standarde iskoristivosti vremena, standarde upotrebljivosti tehnologije, standarde brzine misli, standarde neograničenosti prostora, standarde obrade informacije.

STANDARDI VRIJEDNOSTI IDEJE

STANDARDI ISKORISTIVOSTI VREMENA

STANDARDI UPOTREBLJIVOSTI TEHNOLOGIJE

STANDARDI BRZINE MISLI

STANDARDI NEOGRANIČENOSTI PROSTORA

STANDARDI OBRADE INFORMACIJA

Primjenjivost

Vrijeme kao proizvodni prostor ideja

Učinak tehnologije u jedinici misli

Inteligentna tehnologija nadtehnolo�ke proizvodne brzine

Misao kao granica virtualne dr�ave

Informacija kao kvantificirana roba

Proizvodnost

Vrijeme kao proizvodni prostor misli

Virtualna prilagodljivost tehnologije

Vremenska nemjerljivost

Misao granica globalizacije

Informacija kao najosjetljiviji nacionalni kapital

Tehnolo�ka oblikovnost

Vrijeme kao prostor virtualne ekonomije

Globalna potra�nja za proizvodom tehnologije

Vanprostorna proizvodna tehnologija

Misao kao proizvodni prostor

Informacija kao temelj modela nove razvojne informacijske ekonomije

Ekonomsk

Vrijeme kao

Količina ulo�enog

Misao kao proizvodna

Prostorna dimenzija

Tehnologija

a dobit od ideje

proizvodni prostor informacije

kapitala znanja

dimenzija vremena

vremena u virtualnoj ekonomiji

upravljanja informacijama

Znanstvena dobit

Interakcija tehnologije i ljudskih potencijala

Brzina misli � strate�ka tehnologija virtualnog upravljanja

Misao kao granica tehnologije

Informacijski menad�ment

Edukacijska dobit

Interakcija znanja, tehnologije i ljudskih potencijala

Bezgraničnost misli kao dimenzija virtualne ekonomije

Javna dostupnost informacije

Opća dobrobit

Tehnologija upravljanja nacionalnim koncenzusom

Standardi simetričnog javnog dru�tvenog informiranja

Ideja kao nacionalni proizvod

Odgovornost upravljanja informacijama

ČOVJEK-INTELIGENTNA TEHNOLOGIJA VIRTUALNOG GOSPODARSTVA U globalizacijskim procesima čovjek postaje inteligentna tehnologija virtualnog gospodarstva. Tranzicija globalnih standarda se već dogodila. Prostor, fizički, materijalni prostor kakav poznajemo, prostor između granica je nestao i transformirao se u globalni prostor �cyber space� dr�ave. Standard vremena koji smo poznavali kao jedan sat (koji se sastojao od �ezdeset minuta, a minuta od �ezdeset sekundi), prestaje predstavljati standard vremena. Jedan sat kao jedinicu trajanja vremena zamjenjuje jedna misao kao jedinica iskoristivosti vremena. Standard trajanja vremena zamijenjen je standardom iskoristivosti vremena. Proizvodnja, proizvod, tehnologija, također prestaju biti tradicionalni ekonomski oblici kakve smo poznavali, oni sada postaju virtualni oblici proizvodnje i tehnologije. Dosada�nji standard novca i nekretnine, vrijednosnog

papira kao kapitala potpuno se mijenja i do�ivljava mo�da najdublju transformaciju. Upravo kapital do�ivljava u procesima globalizacije najdublje i najkompleksnije promjene. Novac, materijalna imovina, nekretnina, vrijednosni papir, pokretnina, kao kapital mijenja svoj oblik. Temeljni kapital globalizacije postaju informacija i znanje. Standard vrijednosti novca kao tradicionalni ekonomski standard u globalizaciji će zamijeniti standardi vrijednosti ideje. Standarde slobodnog protoka informacija u tranzicijskom dru�tvu početka globalizacije, u globalizacijskom dru�tvu zamijenjuju standardi obrade informacije, jer protok informacija vi�e nije moguće ni na koji način ograničavati. Međutim, razlikuju se metode, načini i tehnologije obrade informacija, znanja o obradi informacija. U globalizaciji standarde brzine djelovanja zamijenit će standardi brzine misli. Tradicionalni standardi djelovanja kao ljudske interakcije u dru�tvu zamijenit će suvremeni standardi brzine misli kao globalizacijske interakcije vrijednosti ideja, tehnologija, znanja. Svijet će funkcionirati brzinom misli, a ne vi�e ovisiti o sposobnosti čovjeka na br�u ili sporiju fizičku reakciju, fizičko djelovanje. Upravo tranzicijom kroz ove standarde dr�ava nacija mo�e pre�ivjeti globalizacijske procese i u njima aktivno sudjelovati čuvajući i �titeći interese nacionalne ekonomije. MISAO-DIJAGONALA SUVERENITETA OSOBNOSTI Procese globalne ekonomije predstavlja umre�ena interakcija znanja, informacija, tehnologija, misli, procesa virtualne cyber-space ekonomije i virtualnog prostora globalne cyber-space dr�ave. Na marginama te elise globalne virtualne ekonomije ostaje čovjek kao nositelj procesa nacionalne ekonomije. Virtualni prostor globalne WWW dr�ave razbija izolaciju dr�ave nacije i pru�a joj priliku za tranziciju u virtualni prostor nacionalne ekonomije. Ne započne li takva tranzicija dr�ava nacija, one bi, pod pritiskom globalne virtualne ekonomije i prostora gloablne WWW d�ave, mogle nestati u slijedećih pedesetak godina. Misaona simulacija stvarnosti postat će virtualni oblik strate�kog postupanja i upravljanja u planiranju budućnosti, one dugoročne i one koja dolazi već u trenutku slijedeće misli. Čovjek će morati prihvatiti strategiju virtualne misaone simulacije. Kroz izgradnju takve strategije upravljanja brzinom misli, dr�ava nacija ima priliku za svoj ponovni uzlet, renesansa nacionalne ekonomije u pionirskom poletu optmizma je moguća, ako počnemo izgradnju kapitala virtualne nacionalne ekonomije. Misao mo�e postati strate�ka tehnologija nacionalne virtualne ekonomije i potpuno promijeniti globalne odnose ekonomske konkurencije. U toj strategiji kriju se komparativne prednosti Hrvatske kao dr�ave nacije, koja mo�e postaviti nove standarde globalnog ekonomskog sustava. Izgradnja nacionalnog sustava misli mo�e osigurati Hrvatskoj suveren polo�aj u globalizacijskom sustavu svjetskog poretka. Sustav misli kao ekonomski sustav globalne konkurencije potpuno virtualizira svjetsko gospodarstvo, međutim za njegovu izgradnju potrebna je suradnja unutar dr�ave

nacije. Jedino tehnologija sustava misli mo�e osigurati opstanak dr�ave nacije. Misao je nova ekonomska dimenzija.

(PRILOG 20 SHEMA UPRAVLJANJA TEHNOLOGIJOM MISLI)

Zbog čega će dr�ava nacija opstati u ekonomiji misli? Misao predstavlja suvereni proces osobnosti svakog pojedinca, ona je na određeni način dijagonala suvereniteta osobnosti. Ako je to tako, upravljanje tehnologijom misli mo�e osigurati ekonomski suverenitet dr�ave nacije. To je virtualna dimenzija dr�avnog suvereniteta u 21. stoljeću. Misao pojedinca i njezino djelovanje u dru�tvenom i ekonomskom okru�ju određivat će u budućnosti virtualne granice suvereniteta pojedine dr�ave. Te virtualne granice često će nadilaziti tradicionalne teritorijalne granice dr�ave. Nestaju granice kakve smo poznavali u tradicionalnom, teritorijalnom smislu, granica virtualne dr�ave i prostor virtualne ekonomije je misao. To obja�njava i transformaciju tradicionalnih pogleda nacionalne sigurnosti kao očuvanja teritorija, fizičke imovine i pokretnina u nacionalni interes kao proizvodnju i očuvanje znanja, novih tehnologija, vremensku iskoristivost misli.

(PRILOG 21 SHEMA VIRTUALNE DIMENZIJE DR�AVNOG

SUVERENITETA U 21. ST.) (PRILOG 22 ELISA GLOBALNE VIRTUALNE EKONOMIJE)

KRIZA FINANCIJSKOG KARCINOMA Građanin postaje nova institucija dr�ave nacije, institucija znanja, institucija ideje, institucija tehnologije, institucija kapitala. Temeljna institucija dr�ave nacije stoga jest njezin građanin. Dr�avni i narodni suverenitet obnavlja se iz temelja. Obitelj postaje osnovna ekonomska zajednica dr�ave nacije. To je proces izliječenja utjecaja globalnih financijsko � monetarnih institucija na ekonomsku neovisnost dr�ave nacije. Taj sindrom slobodno bismo mogli nazvati kompleksnom ekonomskom bolesti ili financijskim karcinomom.

(PRILOG 23 SHEMA GRAĐANIN KAO TEMELJNA INSTITUCIJA

DR�AVE NACIJE)

Građani ipak ostaju većinom po�teđeni od trajnijih posljedica financijskog karcinoma i upravo se među građanima mora pripremiti prostor obnove nakon krize financijskog karcinoma. Ta prijelomna točka je progla�enje dr�avnog bankrota kao mjere stabilizacije i oporavka. Udar financijskog karcinoma imat će najpogubnije posljedice po sustav izvr�ne vlasti i sustav monetarne vlasti, koji su sindromom financijskog karcinoma potpuno paralizirani; zatim na

bankarski sektor i poslovni poduzetnički sektor. Kao posljedica toga stradat će institucije civilnog dru�tva zbog gubitka socijalnih � dru�tvenih partnera, i dr�avna poduzeća zbog gubitka financijske, vlasničke i infrastrukturne logistike. Bankarskog sektora bi pre�ivjelo svega oko 10 % s mogućno�ću revitalizacije. Kao posljedica toga svega oko 20 % poslovnog sektora moglo bi nastaviti proizvodnju i pru�anje usluga. Jedva oko 5 % institucija civilnog dru�tva nastavilo bi nesmetano sa svojim aktivnostima, te svega oko 5 % dr�avnih poduzeća moglo bi se osposobiti za ponovno poslovanje. I u ovom slučaju ljudski kapital pokazuje se kao jedini čimbenik stabilizacije u kontinuitetu i pokretanja inicijative ekonomskog oporavka.

(PRILOG 24 SHEMA FINANCIJSKOG KARCINOMA)

Proces ozdravljenja, zapravo, će stvoriti uvjete nove globalizacije jer će unutar same dr�ave nacije nametnuti nove dru�tvene, ekonomske i političke odnose. I ta transformacija dr�ave nacije će uvjetovati zaokrete globalnih procesa prema novom obliku globalizacije. Građanska inicijativa u poslovnom i civilnom sektoru predstavljat će svojevrsnu prvu gospodarsku liniju dr�ave nacije. Dr�avna infrastruktura kao sredi�nja gospodarska linija obnavljat će se u interakciji poslovnog i civilnog sektora, te nastajanju sna�nog nacionalnog bankarskog sustava kao nacionalne infrastrukture kapitala u interakciji poslovnog, civilnog i vladinog sektora, te uz izmijenjene odnose sa sredi�njom bankom. Banke u stranom vlasni�tvu činile bi treću gospodarsku liniju, kao logistika kapitala, ali bez uvjetovanja i ucjena iz vana. Međunarodne institucije �Nove Globalizacije� bile bi partner nacionalnoj vladi, a ne njezin pokrovitelj ili skrbnik.

(PRILOG 25 SHEMA PROCESA OZDRAVLJENJA FINANCIJSKOG

KARCINOMA)

Iz rečenog proizlaze ključne formule globalne virtualne ekonomije: (1) formula vremena; (2) formula ideje i (3) formula misli. FORMULA VREMENA IDEJA+MISAO+INFORMACIJA+ČOVJEK = VRIJEME VIRTUALNI PROSTOR+VIRTUALNA PROIZVODNJA Id+M+In+Č = V VP1+VP2 VIRTUALNA EKONOMIJA = V VIRTUALNA TEHNOLOGIJA

Ve = V Vt Id+M+In+Č = V = Ve VP1+VP2 Vt FORMULA IDEJE MISAO+INFORMACIJA = IDEJA ČOVJEK M+In = Id Č FORMULA MISLI INFORMACIJA x ČOVJEK = MISAO I x Č = M NOVI SVIJET � PO ČIJEM MODELU? Osvrt na budućnost svjetskog poretka i njegovo sada�nje stanje mo�emo i�čitavati između redova predlo�ka �Američke strategije nacionalne sigurnosti u 21. stoljeću�, koju je izradila �Američka komisija za nacionalnu sigurnost�. Radni naslov dokumenta je �Novi svijet� (engl. New World) ili �Dolazak novog svijeta� (engl. New World Coming). Taj dokument, prije svega, raspravlja o budućnosti svjetskog poretka kroz vidik američkih interesa i vrijednosti, pozicionirajući bez rezervi Sjedinjene Američke Dr�ave kao jedinu svjetsku silu, odnosno zemlju prevodnika novog svjetskog poretka. To je lo�e, jer će financijska, politička, vojna premoć SAD uvijek stajati u sjeni svih odnosa unutar svjetskog poretka. I polo�aj, interesi, gospodarstva, granice pojedinih dr�ava kritično će ovisiti o interesima Sjedinjenih Dr�ava i financijsko političke oligarhije u samim vrhovima međunarodnih organizacija koje samo naizgled upravljaju i reguliraju ono �to se pomodno (opasno) naziva �Novim svjetskim poretkom�.

Ovaj dokument zapravo je američki projekt svjetskog poretka. Hrvatska kao mala zemlja mora izraditi svoj projekt koji će kroz po�tivanje elemenata nacionalne sigurnosti planirati buduće pozicioniranje zemlje ne samo u ukupnom svjetskom poretku i međudr�avnim odnosima, nego i u nadolazećim

problemima, koje treba predviđati, simulirati njihove pozitivne i negativne posljedice, te na tomu dograđivati i graditi sigurnost zemlje i gospodarstva. Predviđanje i simulacija pojedinih kriza su jedna od najboljih tehnologija njihovog spriječavanja. To ponekad ne mo�e ubla�iti nastanak samog problema, ali nas mo�e pripremiti za posljedice i njegovo rje�avanje. Za ovo, međutim, treba kadrovski, obrazovno i organizacijsko � tehnički reorganizirati obavje�tajnu zajednicu u Hrvatskoj, i postaviti joj moderne suvremene, znanstvene zadaće u 21. stoljeću. Umjesto do sada prevladavajuće policijske uloge tih slu�bi potrebno ih je usmjeriti na slu�be za analizu i planiranje, uz ostale poslove kojima se bave. Potrebno je znanstveno i stručno utvrditi Strategiju nacionalne sigurnosti Hrvatske, umjesto dosada�nje prakse kada su se nacionalni interesi određivali političkim interesima vlasti.

�� U sljedećem stoljeću �irenje znanja, razvoj novih tehnologija i rastuće priznanje zajedničkih globalnih problema predstavljati će mnoge prilike za ekonomski rast, regionalne integracije i globalnu političku suradnju. Veličina srednje klase u svijetu mo�e porasti vi�e puta, doslovno podi�ući desetke milijuna ljudi iz siroma�tva i bolesti. Autoritarni re�imi će ubrzano padati, kad poku�aju izolirati svoje stanovni�tvo od svijeta slobodnog protoka informacija, novih gospodarskih prilika i sve �irih političkih sloboda ��, govori se u dokumentu Američke komisije za nacionalnu sigurnost. U nastavku ove strategije jasno se nagla�ava pre�ivljavanje velikih sila i njihove međusobne interakcije kroz uvjetovanje odnosa u svjetskom poretku, te unutar velikih međunarodnih organizacija: �� I dalje će postojati velike sile, i njihova interakcija u potrazi za njihovim vlastitim interesima i dalje će igrati va�nu ulogu ��. Potrebno je posebno obratiti pa�nju i na slijedeći odlomak, koji nagla�ava SAD kao jedinu svjetsku silu: ��Danas, ali i u svijetu koji dolazi, američko vodstvo će biti od najveće va�nosti. Američki trenutak u povijesti svijeta neće trajati vječno, ni�ta �to stvori čovjek ne traje. Ali trenutno, velika je odgovornost na snazi i vrijednostima Sjedinjenih Dr�ava. Rijedak je trenutak i posebna prilika u povijesti kada priznata dominantna globalna sila ne tra�i niti teritorij ni političko carstvo. Moraju se poduzeti svi napori da se ova odgovornost mudro koristi i spunjava. Tomu je uglavnom posvećena ova studija �� (op: misli se na Američku strategiju nacionalne sigurnosti za 21. stoljeće). Na ovom primjeru određivanja američkih nacionalnih interesa mo�emo vidjeti zaokret u prevladavanju geopolitičkih interesa prema najva�nijoj ulozi u geo-ekonomskoj premoći. To, naravno, SAD neće javno i otvoreno priznati u svojim dokumentima. Međutim, to otvoreno čini kroz institucije kao �to su The Federal Reserve Bank, Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka i niz drugih međunarodnih organizacija i institucija, preko kojih ostvaruje geoekonomsku kontrolu i dominaciju. Sama činjenica koju smo i u ranijem tekstu naveli da je američki dolar i kroz MMF prihvaćen kao univerzalna svjetska valuta dovoljno

govori o stvarnom značenju ovakvih riječi opisanih u dokumentu o strategiji nacionalne sigurnosti. Svojevremeno se i vrlo �iva rasprava o geoekonomskim odnosima vodila u američkom specijaliziranom časopisu �Nacionalni interes� (The National Interest), u čijem je savjetničkom odboru sjedio i nekada�nji američki dr�avni tajnik Henry A. Kissinger. U broju 20, iz ljeta 1990., u ovom je časopisu objavljen analitički članak pod naslovom �Od geopolitike do geoekonomije�, s podnaslovom �Logika konflikta, gramatika gospodarstva (engl: �From Geopolitics to Geo-Economics, Logic of Conflict, Grammar of Commerce�) autora Edward N. Luttwak-a, koji je direktor Centra za strate�ke i međunarodne studije u Washingtonu (engl: �Center for Strategic and International Studies � CSIS, Washington D.C.). u jednom odlomku tog članka Lutwak potvrđuje moju raniju tezu: �� Umjesto svjetske politike, na točki ukr�tavanja snaga i veza na međunarodnoj sceni, jednostavno ćemo imati svjetski biznis, bezbrojne ekonomske interakcije u cijelom svijetu ��. Nekoliko redaka dalje nagla�enim slovima stoji upisana rečenica u kojoj se mo�e prepoznati namjera desuverenizacije dr�ava kroz ekonomske odnose nametnute od strane međunarodnih organizacija i gospodarski jačih zemalja: �� Ali bilo kroz konkurenciju ili suradnju, akcija na svim stranama će se uvijek ra�iriti bez obzira na granice ��. Pri tomu je te�ko vjerovati da je Lutwak kod spomena granica mislio samo na one teritorijalne, prije je bila riječ i o zakonima, ustavima, propisima i običajima pojedinih zemalja. Bitno u Luttwak-ovom opisu tek slijedi kao obja�njenje novog poretka svjetskog gospodarstva, to mo�emo nazvati njegovom sirovom definicijom geo-ekonomije: �� U nekim slučajevima, logika gospodarstva rezultirati će �estokom konkurencijom. U drugim će sama logika voditi prema savezima ekonomskih entiteta bilo gdje kako bi se kapitalizirala odva�nost, kako bi do�lo do vertikalnih integracija, do zajedničkog horizontalnog razvoja, zajedničke proizvodnje, zajedničkog tr�i�ta dobara i usluga ��, te kasnije nastavlja, �� Ovo ili ne�to vrlo slično tomu, jest zapravo ono �to mnogi imaju na umu kada govore o novoj globalnoj međuovisnosti i njezinim dobrim posljedicama ��. Na jo� jednom mjestu u ovom članku razotkrivaju se skrivene namjere suvremene globalizacije. Luttwak govori o otvaranju svjetskog biznisa i formulira ga kao �� slobodnu interakciju gospodarstva vođenu isključivo svojom neteritorijalnom logikom ��. Ovo je vrlo lukava i oprezna rečenica, iz koje se ipak mo�e pročitati namjera definiranja suvereniteta pojedinih dr�ava na način koji će odgovarati projektiranom poretku u svijetu, po mjeri SAD-a, MMF-a, Svjetske banke, te njihovih suinvestitora i partnera � saveznika. PROJEKCIJA BUDUĆNOSTI MEĐUNARODNIH ODNOSA I NOVOG SVJETSKOG PORETKA

U poglavlju strategije �Na� pogled na budućnost� daje se projekcija budućnosti svjetskog poretka i međunarodnih odnosa u dvanaest točaka od kojih ćemo navesti najznačajnije. Već u prvoj točki ovog predviđanja globalnih odnosa u svijetu potvrđuje se moja tvrdnja iz prethodnih rečenica: �� Ekonomski jake Sjedinjene Dr�ave će vrlo vjerojatno ostati glavna politička, vojna i kulturna snaga kroz slijedećih dvadeset i pet godina (op: do 2025.), te će stoga imati va�nu ulogu u oblikovanju međunarodnog okru�ja ��. Naglasak je stavljen upravo na ekonomski jake (misli se u kontekstu cijelog teksta i na najjače) SAD, kao na silu koja će ne samo voditi geoekonomske odnose svjetskog poretka, nego će ih uvjetovati, stvarati i pode�avati svojim nacionalnim interesima. Potvrde ovakvih namjera nalazimo i u prethodnom Luttwak-ovom članku. U drugom članku ovog dokumenta daje se na znanje kako će upravo SAD biti predvodnik novog svjetskog poretka: �� Stabilnost i smjer američkog dru�tva i politike će pomoći u oblikovanju ciljeva američke vanjske politike, te omogućiti da Sjedinjene Dr�ave utječu na cijelu globalnu budućnost ��. Ovo posljednje neizostavno podrazumijeva i utjecaj SAD-a na budućnost pojedinih zemalja i njihovog unutarnjeg uređenja na vi�e ili manje otvoren način, a u skladu s općim ciljevima jedine preostale svjetske sile. �� Svjetska opskrba energijom će se i dalje uglavnom temeljiti na fosilnim gorivima ��, �to dokazuje da i na ovaj način SAD �eli zadr�ati dominantnu geo-ekonomsku ulogu, jer je svojom vojnom, obavje�tajnom i financijskom premoći na svjetskom tr�i�tu jedina u stanju interesno upravljati i regulirati tr�i�te nafte u svijetu. Projektiranim sukobima, ratovima, nestabilno�ću ili njihovim smirivanjem SAD u velikom mjeri manipuliraju tr�i�tem fosilnim gorivima i derivatima u svijetu. Osim toga i cijena nafte se u svijetu obračunava u američkim dolarima, dok bi cijena energije sunca npr., mogla biti određivana u svakoj pojedinoj zemlji i u njezinoj nacionalnoj valuti, isti bi slučaj bio s energijom vjetra, vode. Međutim izgradnju takvih projekata koji bi ozbiljno naru�ili odnose ne samo na svjetskom tr�i�tu već i u ukupnom svjetskom geo-ekonomskom poretku neće financirati međunarodne organizacije poput MMF-a i Svjetske banke, a oni su obično preskupi da bi ih nacionalna gospodarstva mogla do kraja sama financirati. SAD, MMF, Svjetska banka su i gospodari energije u svijetu, barem za sada, dok nacionalna gospodarstva prihvaćaju tu igru. Nije nebitno niti američko prognoziranje �irenja siroma�tva u svijetu upravo u njihovoj strategiji nacionalne sigurnosti: �� Dok će većina svijeta iskusiti ekonomski rast, razlike u prihodima će se povećati i nastaviti će se ra�ireno siroma�tvo ��. �� Međunarodni aspekti biznisa i gospodarstva (trgovine, transporta, telekomunikacija, investicija i financija, proizvodnje i profesionalnih usluga) će se nastaviti �iriti ��, ovo je zapravo najava premoći američkog gospodarstva i to kroz izravni ulazak u nacionalna gospodarstva pojedinih zemalja, bilo kroz kredite ili direktne investicije, kupnju dionica, vrijednosnica, poduzeća, koncesija na autoceste, �eljeznice i slično. Amerikanci ne kriju da im je jedan od

glavnih ciljeva stvoriti apsolutno globalno gospodarstvo kojim će moći upravljati iz Washingtona ili nekog drugog centra u SAD. Time se svaka pojedina zemlja dovodi u situaciju da će i njezino zakonodavstvo morati funkcionirati ne vi�e u skladu s nacionalnim potrebama i interesima, nacionalnim vrijednostima, već će upravljanje pojedinim zemljama izravno ovisiti o interesima međunarodnog kapitala, uglavnom, u rukama SAD, MMF-a i Svjetske banke. DR�AVU �ELE PRETVORITI U JEDNO OD PODUZEĆA MULTINACIONALNIH KORPORACIJA I GEOEKONOMSKIH SILA Na taj način dr�ava postaje samo jedno od poduzeća velikih multinacionalnih kompanija i geo-ekonomskih sila. Volji građana kojima pripada suverenitet zemlje suprotstavlja se volja svjetskog kapitala koji desuverenizira dr�avu. �� Va�nost nevladinih organizacija će rasti, jednako kao njihov broj i međunarodna uloga ��. I na primjeru u ranijem tekstu mo�emo vidjeti koja je namjera manipulacije tzv. nevladinim sektorom, odnosno, nevladinim organizacijama. One, uglavnom, američkoj Vladi slu�e za tajnu diplomaciju, ja bih je čak nazvao �zabranjenom� diplomacijom. Zabranjenom zbog toga jer slu�beno ostvaruje ciljeve i zastupa načela koja nisu javna politika Vlade, ali su od vitalnog nacionalnog interesa. Zatim te organizacije slu�e i kao �praonice� novca, te za financiranje tzv. dvostrukog proračuna, iz kojeg se opet novac ula�e u neslu�bene, tajne operacije američke Vlade, ili u određena poduzeća, nevladine udruge i institucije (zaklade i fondacije). SAD osnivaju i financiraju velik broj takvih organizacija koje su izravni medij američkih nacionalnih interesa u svjetskom poretku. Često te organizacije sufinanciraju i prate projekte zajedno s Međunarodnim monetarnim fondom i Svjetskom bankom. Neke od tih organizacije su, primjerice, Center for International Private Enterprise (CIPE), Center for Strategic and International Studies (CSIS), GOPAC i slične. Te i takve organizacije su isključivi instrument strategije nacionalne sigurnosti i interesa SAD. �� Iako će to pokrenuti va�na pitanja suvereniteta, Sjedinjene Dr�ave će u svom nacionalnom interesu raditi s međunarodnim organizacijama i jačati njihovu raznolikost ��, ka�e se u strategiji nacionalne sigurnosti SAD za 21. stoljeće. Ista strategija izričito nagla�ava nastavak vojne premoći SAD u svijetu, ne kao mogućnost nego kao činjenicu: �� Sjedinjene Dr�ave će ostati glavna vojna sila u svijetu ��. Ovo je, zapravo, američki �as u rukavu�. U ranijem tekstu sam spomenuo da se geo-ekonomski odnosu u svjetskom poretku mogu manipulirati i uzrokovanjem ili smirivanjem određenih svjetskih kriza i sukoba. Kod ove namjere američke strategije nacionalne sigurnosti potrebno je povezati i američku odlučnost da glavni izvori energije u ovom stoljeću ostanu fosilna goriva. Upravo su se u zemljama s najvećim potencijalima prirodnih rezervi

fosilnih goriva tijekom pro�log stoljeća odigrali neki od najvećih ratnih sukoba ili međunacionalnih nemira, sukoba susjednih dr�ava i slično. Ne rijetko su upravo Sjedinjene Dr�ave bile glavni inicijator rje�avanja tih sukoba i sudionik u vojnim operacijama s ciljem obustave ratnih sukoba. Ali isto se tako često ispostavljalo da je upravo SAD isporučivala oru�je ili komponente za oru�je zemljama koje su ratovale. Takav je i primjer Zaljevskog rata i operacije �Pustinjska oluja�, a postoje i određene nerazrje�ene nejasnoće u sukobima u Čečeniji. SAD su spremne u svakom trenutku javnom ili tajnom, slu�benom ili neslu�benom vojnom operacijom braniti svoju geo-ekonomsku prevlast u svjetskom poretku. To je i poruka američke namjere da ostanu glavna vojna sila u svijetu. Slobodno mo�emo reći da su tijekom pro�log stoljeća SAD nametnule u svjetskom poretku ulogu zemlje koja kontrolira druge zemlje, procjenjujem da će u ovom stoljeću graditi svoju ulogu kao zemlja koja je većinski dioničar gospodarstava drugih zemalja. TRANZICIJA NOVOG SVJETSKOG PORETKA IZ GEOPOLITIČKIH U GEOEKONOMSKE INTERESE To je ujedno tranzicija (globalna reforma) novog svjetskog poretka iz geopolitičkih odnosa interesa u geo-ekonomske interese (nazovimo je tranzicijom globalizacije). U svemu tome i Hrvatska mora naći i osigurati vlastiti put novog pozicioniranja, ona to mo�e učiniti suprotno globalnim namjerama jer je i kao dr�ava nastala suprotno geopolitičkim projekcijama novog svjetskog poretka s kraja pro�log stoljeća. Na neki način �Novi svjetski poredak� je postao najveća globalna nepogoda. Koncept �Novog svjetskog poretka�, dominacije jednih nad drugima, međunarodnih ucjena, treba zamijeniti strategijom �Pravednog svjetskog poretka� kao novog puta gospodarske globalizacije. Hrvatska treba izraditi geoekonomski model �dr�ave nacije� kao paralelni globalizacijski model pravednog svjetskog poretka. Gospodarska načela �dr�ave nacije� mogu se postaviti kao: načelo gospodarske inicijative, načelo gospodarske slobode, načelo gospodarskog partnerstva, načelo gospodarskog integracijskog odabira, načelo gospodarske ravnopravnosti (u smislu jednakih mogućnosti). Model �dr�ave nacije� mo�e poslu�iti kao most dosada�njih koncepcija ekonomske samoodr�ivosti i globalnih ekonomskih integracija. Retorika međunarodnih odnosa uspostavljena u odnosu sukoba i teritorija zamijenila bi se odnosom gospodarstva i teritorija, kao osnove zajedničkog modela razvoja zemalja pojedinih regionalnih cjelina (tzv. �nasloni se� model razvoja, koji je jednim dijelom isproban i na primjeru gospodarskog rasta Malezije). Osnova reorganizacije globalnog sustava mora biti nova regionalizacija u ukupnom svjetskom poretku, i to ne regionalizacija prema projektima globalno najjačih zemalja, već prema potrebama zemalja u pojedinim regijama i njihovoj međusobnoj volji za suradnju i gospodarsku razmjenu.

Zbog toga ću do kraja opisati i zaključke američke Strategije nacionalne sigurnosti za 21. stoljeće, kako bih lak�e projektirao mogućnosti Strategije nacionalne sigurnosti Hrvatske u 21. stoljeću, u odnosu na okru�je opisano američkom strategijom. ZAKLJUČCI AMERIČKE STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI U 21. STOLJEĆU U prvom zaključku ovog memoranduma o strategiji nacionalne sigurnosti u ovom stoljeću vrlo jasno se potvrđuje srednjeročna pozicija Sjedninjenih Dr�ava: �� Sjedinjene Dr�ave će biti i apsolutno i relativno jače od bilo koje druge dr�ave ili saveza dr�ava. Iako je malo vjerojatno da se u sljedećih 25 godina pojavi globalni konkurent Sjedinjenim Dr�avama, rastuće sile bilo pojedinačne ili u koalicijama povećano će ograničavati regionalne opcije SAD-a i njihov strate�ki utjecaj. Kao rezultat toga bit ćemo ograničeni u mogućnosti nametanja na�e volje ��. Ova zadnja rečenica mo�da najbolje oslikava strategiju Sjedinjenih Dr�ava. Komisija koja je radila na ovoj strategiji izravno priznaje da je jedan od strate�kih ciljeva koji će biti na udaru u novom stoljeću upravo mogućnost SAD-a na regionalno, bilo gospodarski, politički ili vojno nametne svoju volju. Kada govore o savezu dr�ava misle na Europsku uniju i moguće daljnje regionalne integracijeizvan prostora SAD-a. upravo da bi potpuno dr�ali pod kontrolom procese udru�ivanja dr�ava u saveze, često i same SAD nameću određene modele udru�ivanja i integracija, kako bi zadr�ali mogućnost kontroliranja budućih saveza i nametanja svoje volje u strate�kim pitanjima. U ovakvoj strate�koj odrednici američke strategije nacionalne sigurnosti kriju se motivi američke anga�iranosti na prostoru dr�ava srednje i istočne Europe, osobito dr�ava koje su nastale raspadom biv�e Jugoslavije. SAD su predlo�ile gotovo sve ključne integracijske projekte na ovim prostorima u trenucima kad im je situacija izmicala kontroli. Rezultat toga nastojanja je i program �Partnerstva za mir� i �Pakta o stabilnosti�. Oba su projekta na ovim prostorima stabilizirala američku geopolitičku i geo-ekonomsku prisutnost i nadzor, i to ba� u trenucima kad je uloga Europske unije i njenih članica postajala sve dominantnija. SAD s pravom ideju europskog jedinstva do�ivljavaju kao stvaranje pandama saveza dr�ava. Sredinom 1992., imao sam priliku nazočiti jednom skupu pod pokroviteljstvom Europske komisije (kojom je tada predsjedavao Jacques Delors) u Francuskoj. Tijekom cijelog skupa provlačila se ideja �Sjedinjenih Europskih Dr�ava�, prije svega kao ekonomske protu te�e Sjedinjenim Američkim Dr�avama. Usvajanje zajedničke europske valute EURO-a je na tragu te ideje. I sam Delors je u svom izlaganju na taj način branio ideju europskog federalizma. Realno je očekivati da će ba� zato SAD jačati svoju prisutnost u Europi ekonomski, financijski, vojno, politički i obavje�tajno, te da će zadr�ati dominaciju nad NATO-om (Sjeverno atlanskim

savezom). Europska unija je trenutno jedini projekt saveza dr�ava koji bi mogao ozbiljnije ugroziti geo-ekonomske interese SAD-a. �� Vlade ili grupe neprijateljske prema SAD i njihovim interesima imati će pristup naprednim tehnologijama. Nastojati će smanjiti američku prednost posjedovanjem tih tehnologija i njihove stvarne primjene u netradicionalnim napadima. �tovi�e, kako će na�e dru�tvo postati sve ovisnije na tehnologijama temeljenim na znanju za proizvodnju dobara i pru�anje usluga, povećati će se mogućnosti takvih napada ��. Ova se prognoza američke strategije nacionalne sigurnosti obja�njava na samom kraju teksta dokumenta, te između redaka daje naslutiti puno vi�e nego �to su sami autori dokumenta, mo�da, htjeli priznati. �� I dok će konvencionalni sukobi jo� uvijek biti mogući, najozbiljnija prijetnja na�oj sigurnosti dolazi od nenajavljenih napada na američke gradove od strane sub nacionalnih grupa, koristeći genetski modificirane patogene ��. Čini se da autori dokumenta vrlo dobro znaju o čemu govore i te�ko je povjerovati da u ovoj prognozi samo nagađaju o mogućim opasnostima. TKO I ZA�TO U HRVATSKOJ PROIZVODI UZALUDNE I ZASTARJELE STRATEGIJE? Povr�ni analitičari (ne)uspjeha Račanove Vlade niti u jednom trenutku nisu uzeli u obzir povezanost ekonomske politike Vlade petorke s njihovom politikom obrane i nacionalne sigurnosti. Nedono�enje strategije gospodarskog razvitka u naju�oj je povezanosti s nedono�enjem suvremene strategije obrane i nacionalne sigurnosti. I jedno i drugo, zapravo, je rezultat politike koju Račanovi ministri provode po nalogu Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, iza kojih stoje globalni, politički, ekonomski i obavje�tajni centri moći u Sjedinjenim Dr�avama. Jedan od prvih tajnih zahtjeva MMF-a i Svjetske banke kako bi financijski pomogli Račanovu Vladu la�nih obećanja bio je upravo smanjenje izdataka iz Dr�avnog proračuna za razvoj oru�anih snaga (Hrvatske vojske), znanstveno � tehnolo�ka istra�ivanja, uvođenje novih tehnologija u poslovanje Ministarstva obrane. I prilikom zadnjeg boravka u Hrvatskoj, tijekom prosinca 2001., predstavnici MMF-a tra�ili su dodatno �kresanje� izdataka za obranu i nacionalnu sigurnost, te smanjenje sredstava za znanost, tehnologiju i istra�ivanja, kao i stipendije. Dokaz tomu je i najnoviji dokument američkog Ministarstva obrane, koji dokazuje kako iza razvikanog �rata protiv terorizma� stoji skriveni cilj učvr�ćivanja američke dominacije u ukupnom svjetskom poretku. Upravo dokument objavljen 30. rujna 2001., kojeg potpisuje američki ministar obrane Donald H. Rumsfeld, pod naslovom �Četverogodi�nje izvje�će o obrani� (engl. �Quadrennial Defense Review Report 2001.�), potvrđuje dobar dio prije napisanih tvrdnji. Sjedinjene Dr�ave su kao prvi korak uspostave dominacije u regiji, preko MMF-a i Svjetske banke (gdje imaju većinu glasova i utjecaja, a te institucije ovise većinom o američkom kapitalu) ucijenile

nacionalne vlade u �Jugoistočnoj Europi�, među kojima i Hrvatsku, na smanjenje izdataka za obranu i reorganizaciju oru�anih snaga (kvantitativno i kvalitativno), tako da uspostave svoju tehnolo�ku, informacijsku, znanstvenu, strategijsku premoć u regiji koju danas vide kao strate�ko zaleđe nemirnog Mediterana, prepunog ekonomskih resursa od vitalnog nacionalnog interesa za SAD. Račanova Vlada nije autor, već samo realizator, projekta preustroja hrvatskih obavje�tajnih slu�bi, Ministarstva obrane, Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova. Prema mojim izvorima međunarodna pomoć tada�njoj oporbi i obećanje međunarodnih kredita dato je Račanu i Budi�i u Londonu 1999., upravo pod uvjetom (između ostalih) preustroja Ministarstva obrane, Hrvatske vojske i MUP-a. tada je, navodno, predlo�ak tog projekta Račan primio od svojih sugovornika iz britanskih financijskih krugova (među kojima u bili i neki od stručnjaka MMF-a) i u pisanom obliku. Navodno je taj prijedlog napisan u kompaniji DSL Ltd. (Defense Systems Ltd., koja je u djelimičnom vlasni�tvu britanskog koncerna Agenti Krune � The Crown Agents). Moj izvor potvrđuje to porijeklo projekta preustroja Ministarstva obrane i oru�anih snaga. U svojim slu�benim izvje�ćima dostupnim samo u inozemstvu i �Agenti Krune� i �DSL Ltd.� Navode Hrvatsku kao jednog od svojih klijenata. Upravo kao savjetodavci MMF-a i Svjetske banke koncern �Agenti Krune� davao je ključne preporuke za kredite Račanovoj Vladi i financijske aran�mane za prodaju međunarodnih obveznica (daljnje zadu�ivanje) hrvatske Vlade.

Međutim, američko izvje�će �QDR-2001� potvrđuje da su međunarodne financijsko � monetarne institucije kori�tene upravo kako bi osigurale američku vojnu, obavje�tajnu, znanstvenu i tehnolo�ku premoć u regijama od posebnog američkog ekonomskog interesa. Ovaj dokument treba promatrati paralelno s Američkom strategijom nacionalne sigurnosti, koji je neka vrsta prethodnice ovom zadnjem američkom dokumentu. Američki ministar obrane Rumsfeld u uvodu dokumenta navodi osnovna četiri cilja oko kojih je građena strategija �QDR-2001�: �� Strategija je građena oko četiri ključna cilja koji će voditi razvoju oru�anih snaga SAD kao i pripadajuće infrastrukture, njihove upotrebe: osiguravanje saveznika i prijatelja SAD-a na spremnost ostvarivanja svrhe i uzajamnih siguronosnih obveza; odgovaranje na negativnosti koje bi mogle biti posljedice programa i operacija koje prijete interesima SAD-a ili interesima na�ih saveznika ili prijatelja; spriječavanje agresije i prisile predviđanjem kapaciteta za spriječavanje napada i primjenu strogih mjera odgovora na agresiju na vojne pogone i pripadajuću infrastrukturu; odlučno pora�avanje nepogoda ako njihovo spriječavanje ne uspije ��. Ove diplomatski iskazane ciljeve jasnije tumači američka strategija nacionalne sigurnosti koja u prvi plan izravno stavlja odra�avanje globalne premoći SAD: �� Danas u svjetskom poretku koji se razvija vodstvo SAD je od najveće

va�nosti. Trenutno je na nama velika odgovornost, na na�oj moći i na�im vrijednostima�. Strategija u svojih dvanaest osnovnih ciljeva jasno određuje: �� Ekonomski jake Sjedinjene Dr�ave ostati će vodeća politička, vojna i kulturna sila barem do 2025., te će stoga imati značajnu ulogu u oblikovanju međunarodnog okoli�a; iako će zemlje poku�ati naglasiti svoj suverenitet SAD će dr�ati u svom nacionalnom interesu jačati različitost međunarodnih institucija i organizacija; SAD će ostati glavna vojna sila u svijetu�. Zadnjim riječima se zapravo razotkriva dio prave uloge institucija međunarodnog poretka, koja je odr�avanje ekonomske i vojne moći SAD-a kroz nametanje niza ekonomskih, vojnih i razvojnih politika nacionalnim dr�avama preko tih institucija (MMF, Svjetska banka, Svjetska trgovinska organizacija, NATO �). Ovakvu instrumentalizaciju međunarodnih institucija me�emo nazvati najvećom globalnom zloupotrebom i osnovnim dokazom kako je globalizacija postala instrumentalizacija nacionalnih dr�ava u okvirima američkog nacionalnog interesa. Dokument �QDR-2001� samo detaljnije razrađuje te ciljeve i zadaće američke strategije nacionalne sigurnosti: �� Američki ciljevi su promoviranje mira, odr�avanje slobode i ohrabrivanje razvoja. Vodstvo SAD je ustrajno na odr�avanju međunarodnog sustava koji po�tuje vladavinu zakona (op. naravno sve međunarodne propise uvjetuju SAD, odnosno oni su uglavnom proizvod najjačih zemalja svjetskog poretka i male dr�ave nemaju mogućnosti utjecaja na međunarodne propise, ti su propisi odraz interesa SAD, Velike Britanije, Njemačke, Japana, Francuske). Američko političko, diplomatsko i ekonomsko vodstvo u svijetu doprinosi izravno globalnom miru, slobodi i napretku. Vojna sila SAD je nu�na za postizanje tih ciljeva ��. Sve ukazuje na to da su SAD spremne i manipulirati svjetskim krizama ukoliko je to u njihovom nacionalnom interesu, a međunarodne institucije i globalna politika im slu�e kao logistika u tim operacijama. Ministar Rumsfeld u izvje�ću �QDR-2001� nastavlja: �� Američka siguronosna uloga u svijetu je jedinstvena. Ona osigurava temelje za mre�u saveza i prijateljstava među dr�avama. Pru�a načelni osjećaj stabilnosti i povjerenja, �to je ključno za ekonomski napredak od kojeg dobrobit ima većina svijeta�. Ovaj Rumsfeldov dokument pobrojava i američke nacionalne interese od kojih su posebno zanimljivi: �vitalnost i produktivnost globalne ekonomije; sigurnost u međunarodnim vodama, zračnom prostoru, svemiru, te informacijskim linijama komunikacije (op. �to dokazuje da je nacionalni interes SAD globalni nadzor); pristup ključnim tr�i�tima i strate�kim resursima�. Ovo samo razotkriva američko nastojanje da manipulacijom međunarodnim institucijama zadr�i globalnu premoć nad svjetskim ekonomskim, posebno, energetskim resursima, �to se mo�e naslutiti iz ocjene u američkoj strategiji nacionalne sigurnosti: �� Američka ovisnost o stranim izvorima energije će rasti u sljedeća dva desetljeća ��. Također se izričito planira: �� Najbitnije je odr�ati tehnolo�ku premoć Sjedinjenih Dr�ava � Nove tehnologije će nastaviti

natezati i protezati sve postojeće granice; fizičke i socijalne � Tradicionalne granice između dr�ava i građana se vi�e neće moći uzeti zdravo za gotovo � Globalna povezanost će omogućiti �velikim idejama� da se brzo �ire po svijetu (op. naravno na teritorij SAD jer će samo prikupljanjem novih ideja iz ostalih dr�ava uspjeti odr�ati tehnolo�ku premoć)�. Dokument se nastavlja riječima koje upućuju na manipulaciju postojećim institucijama i organizacijama međunarodnog poretka: "�.. Broba će se voditi oko debate da li će međunarodne institucije voditi regulaciju financijskih tr�i�ta, međunarodnih politika i zakona, kao i drugih zajedničkih globalnih problema. Svejedno, globalne sile, posebno one ekonomske, će nastaviti brobu protiv koncepta nacionalnog suvereniteta. Dr�ava kakvu poznajemo (op. misli se na dr�avu općenito, ne na SAD) će se suočiti s izazovima u odnosu na svoj suverenitet pod mandatom međunarodnog prava i institucija � SAD moraju djelovati na oblikovanju budućnosti međunarodnog okoli�a, koristeći sve instrumente američke diplomatske, ekonomske i vojne sile � Međunarodni apsekti ekonomije, biznisa i trgovine će se pro�irivati ��. OPASNE FORMULACIJE GLAVNIH CILJEVA AMERIČKE STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI Jedan od glavnih ciljeva nove američke strategije obrane i nacionalne sigurnosti iskazane u dokumentu �QDR-2001� je mogućnost Sjedinjenih Dr�ava da u buduće samo određuju kriterije svojih vojnih intervencija izvan granica, prema vlastitim nacionalnim interesima i trenutnim ekonomskim potrebama, SAD vi�e u takvim operacijama neće tra�iti posebne suglasnosti UN-a, NATO-a ili regionalnih tijela. Slučaj nedavnih intervencija u Afganistanu i Iraku dokazuje da će to biti tako. Opasna je formulacija jednog od glavnih ciljeva američke obrambene strategije: �spriječavanje prijetnji protiv američkih interesa�. To je vrlo �iroka formulacija, koj uz ostale dokumente upućuje na to da će u slijedećih 25 godina SAD koristiti vojnu i obavje�tajnu silu i u ostvarivanju svojih konomskih interesa, i onda kada su oni protivni nacionalnim interesima neke druge dr�ave ili politici neke druge nacionalne vlade. Te će metode, naravno, biti primjenjene ukoliko dotična nacionalna vlada ne pristane na podlo�nost svoje politike američkim nacionalnim interesima. Dokument predviđa i nastavak regionalnog projektiranja globalnog poretka u smislu �odr�avanja pogodnih regionalnih ravnote�a�, čime zapravo SAD nastoje zaustaviti procese ekonomskog, tehnolo�kog, znanstvenog i vojnog napredovanja pojedinih dr�ava, i prebaciti odnose na regionalne integracije kako bi lak�e odr�ale svoju �strate�ku prisutnost� u pojedinim regijama. Novi oblici regionalne siguronosne suradnje znače da će preoblikovanje siguronosnih i obrambenih strategija pojedinih nacionalnih dr�ava biti određivano potrebama nacionalnih interesa SAD. oD tuda proizlazi i najnovija američka strategija formiranja regionalnih vojnih i siguronosnih snaga pojedinih regija. Upravo u zemljama gdje se pod

pritiskom međunarodnih institucija smanje izdaci za obranu i njezin razvoj, pogotovo u Europi (primjerice u Hrvatskoj), SAD planiraju repozicioniranje svojih vojnih i obavje�tajnih kapaciteta. Ovakvo strate�ko planiranje američkih nacionalnih interesa, kako ih planira dokument �QDR-2001� i Američka strategija nacionalne sigurnosti, ima za osnovni cilj poistovjećivanje globalnih interesa međunarodnog poretka s nacionalnim interesima SAD. zAdnji put je takva globalna ravnote�a ostvarivanja američkog nacionalnog interesa bila najizra�enija Marshallovim planom poslije Drugog svjetskog rata. Posebno začuđuje da hrvatska diplomacija nije reagirala na taj dokument, kao i činjenica da saborski odbori, obavje�tajna zajednica i Ministarstvo obrane jo� nisu pristupili ozbiljnoj analizi tih najnovijih američkih dokumenata. Slučajnost je i ovaj put pre slučajna. Naime, Račanova Vlada je postala samo jedan od globalnih gubitnika u kockarnici nacionalnih interesa koju nazivamo globalizacijom. Račan i Mesić, zapravo, po svojim osobnostima i jesu kockari; jedan je proračunati, a drugi rastro�ni gubitnik. Ovaj put, međutim, bacaju kocke ispisane hrvatskim nacionalnim interesima. Hrvatski sabor se pre lako, ali potpuno svojevoljno, pretvorio u pomalo mamurnu publiku globalne kockarnice. Na�alost, dio oporbe, a pritom mislim na neke biv�e premijere, je ucijenjen od strane Račanove vlasti mogućim kaznenim progonom za pretpostavljena kaznena djela tijekom ranijih godina. hrvatska treba potpuno novi mentalitet parlamentarne demokracije u kojoj neće biti moguće ovakvo �tetno djelovanje Vlade. Velik dio oporbe i sam nije spreman na takvu preobrazbu. Račan to zna i koristi to vrijeme da Hrvatskoj kao dr�avi, njezinom gospodarstvu i međunarodnom polo�aju, te strate�kim nacionalnim interesima, nanese �to vi�e �tete. PROJEKTIRANE GLOBALNE NEPOGODE Zbog previ�e podudarnosti u nacionalnim interesima SAD i posljedica pojave velikih nepogoda u pojedinim regijama (u smislu ratova i velikih zaraza) sklon sam prihvatiti tezu da se radi o projektiranim nepogodama kojima je glavni cilj stvoriti uvjete za ostvarivanje vitalnih nacionalnih interesa SAD i vezanih centara moći (MMF, Svjetska banka, multinacionalne kompanije �). Taj splet američkih nacionalnih interesa koji zaokru�uju trinaest posebno zanimljivih zemalja (spomenutih ranije) nazvao sam elisom globalnih interesa (A), čiji je centar projektiranja strate�kih globalnih interesa u Washingtonu. Dijagonalu elise globalnih interesa čine dva strate�ka globalna trokuta (B): jedan Washington � Turska � Filipini (B1), drugi Meksiko � Brazil � Indonezija (B2). Ova dva strate�ka globalna trokuta povezani su na svojim krajnjim točkama s dva trokuta strate�kih kontinentalnih mostova (D): jedan Washington � Meksiko � Kolumbija � Brazil (D1), a drugi Indonezija � Tajland � Indija � Pakistan (D2). Prvi strate�ki kontinentalni most povezuje Ju�nu, Srednju Ameriku sa

Sjevernom Amerikom i Kanadom, dok drugi povezuje Aziju sa Australijom. Okosnica cijelog ovog sustava globalnih interesa je afrički trokut strate�ke ravnote�e (C) koji čini Egipat � Nigerija � Etiopija. Ovaj trokut strate�ke ravnote�e povezuje sredi�ta dva strate�ka globalna trokuta; prvi Sjeverna Amerika � Europa � Azija, drugi Srednja Amerika � Ju�na Amerika � Afrika � Australija. Ovakvu moju analizu dokazuju gospodarski, politički, vojni, financijski, infrastrukturni interesi i akcije Sjedinjenih Dr�ava u drugoj polovici pro�log stoljeća. Najnoviji američki dokument o strategiji nacionalne sigurnosti potvđuje ovu teoriju globalizacije američkih interesa. U područjima koja obuhvaća elisa globalnih interesa nalaze se danas glavni globalni prometni putevi; �eljeznički, cestovni, riječni, pomorski i zračni, te najveći potencijali prirodnih rezervi minerala, ruda i nafte, kao i potencijalni podmorski izvori nafte i zemnog plina. Upravo se na ravnote�noj točki elise globalnih interesa danas vodi �antiteroristički rat�, zračnim udarima na Afganistan. Hrvatska se nalazi u strate�kom globalnom trokutu B1, intenzivnih �sukoba� globalnih geoekonomskih interesa Europske Unije, Sjedinjenih Američkih Dr�ava i arapskih zemalja. Program globalne antiterorističke koalicije uvelike potvrđuje ove moje tvrdnje.

(PRILOG 26 SHEMATSKI PRIKAZ ELISE GLOBALNIH INTERESA)

OPASNOSTI ZA NACIONALNU SIGURNOST HRVATSKE Osnovni izvori opasnosti po nacionalnu sigurnost za Hrvatsku predstavljaju: - sustav projektiranih globalnih nepogoda; - globalna regionalizacija; - globalna internacionalizacija; - vanjski dug RH; - međunarodni ugovori koje je potpisala Vlada RH i, a verificirao Hrvatski

sabor; - ne razvijanje i ne planiranje nacionalnih tehnolo�kih trendova; - Hrvatska nema jasno definirane i u Saboru potvrđene nacionalne interese; - ne postojanje strate�kih institucija. Znanje, potencijali i upravljanje za Hrvatsku predstavljaju najveće izazove nacionalne sigurnosti, te slobodno mo�emo reći da znanje i zemlja (u smislu prostora i ljudi) predstavljaju dvije dijagonale na kojima treba graditi sustav nacionalne sigurnosti Hrvatske (NS = Z x Z, nacionalna sigurnost = znanje x zemlja). Kada govorimo o projektiranim globalnim nepogodama, one se u nacionalnim dr�avama pojavljuju u obliku rezultata globalnih strategija prema nacionalnim ekonomijama:

- inflacija; - gospodarske integracije; - zadu�ivanje; - financijski derivati; - napu�tanje potencijala; - sindrom puste zemlje; - financijsko monetarni protektorat; - političko dr�avne integracije; - nepoznati neizlječivi virusi; - kontrolirani kaos.

(PRILOG 27 SHEMA PROJEKTIRANIH NEPOGODA) Sukladno tomu glavne odrednice hrvatske strategije nacionalne sigurnosti bi trebale biti: - znanje i ljudski potencijali; - proizvodnja, promet i infrastruktura, nove tehnologije; - selo; - voda; - za�tita zdravlja; - povratak potencijalima; - stalno praćenje i analiza međunarodnih strategija, te hrvatsko strate�ko

pozicioniranje u odnosu na međunarodne i globalne strategije; - sredi�nje pozicioniranje u regiji Mediterana; - granice; - prostor (primjerice: Lika, Gorski kotar, Dalmatisnko zaleđe, Istočna

Slavonija, otoci); - predviđanje nepogoda i kriza, izrada i simulacija kriznih planova; - za�tita vlasni�tva; - energija. TREĆI PUT ILI GLOBALNA SORO�IZACIJA (IV.) �Postao sam, kako to volim govoriti, dr�avnik bez dr�ave. U toj ulozi u�ivam; ja se posve identificiram s onim �to činim.� George Soro�, �Podr�ka demokraciji� Politika �trećeg puta� na određeni je način postala sinonim za �modernu� socijaldemokraciju, ili (za�to ne reći istinu) socijaldemokraciju po mjeri globalnog kapitalizma, kojem su na čelu multinacionalne korporacije. Sasvim je sigurno da je �treći put�, zapravo poku�aj uspostave jedinstvene globalne političke u dru�tvene scene, odnosno uspostava jedinstvenih globalnih mehanizama političkog odlučivanja i dru�tvenih utjecaja. Takva politika nije

poku�aj spa�avanja reformiranih komunista u biv�im komunističkim zemljama i njihovo vraćanje na vlast, već je to poku�aj globalnog kapitala da izgradi paralelne centre moći i centre odlučivanja u odnosu na nacionalne vlasti i izgrađene sustave nacionalnih dr�ava. Tvorcima ovog političkog samjera globalizacije nacionalna dr�ava i suverenitet predstavlja najozbiljniju smetnju kod ostvarivanja njihovih poslovnih interesa i �irenju njihovog utjecaja putem stranih investicija. Da se uistinu radi o globalnom projektu �Trećeg puta� ne krije niti Tony Blair, koji je i prije dolaska na mjesto britanskog premijera posato globalnim glasnogovornikom politike trećeg puta. Namjerno ka�em samo glasnogovornikom jer se ideolog te politike lukavo skriva u osobi globalnog �megaspekulatora�, poslovnog čovjeka koji je svoj kapital zaradio �pekulacijama na međunarodnom tr�i�tu vrijednosnica i dionica, autora i vlasnika svjetske mre�e zaklada �Otvoreno dru�tvo�, Georga Sorosa. �Prije deset godina desnica je imala virtualni monopol vlasti na demokratskom Zapadu. U Americi i cijeloj Europi, pa čak i u Skandinaviji, desnica je bila na vlasti koja se činila neosvojivom. Danas je situacija drukčija: većim dijelom Europske zajednice vlada umjerena ljevica. Premda postoji mnogo toga �to jo� moramo naučiti u odnosu na djelotvornost i opcije, posebno u javnom sektoru, tvrdimo s vi�e sigurnosti nego ikad prije da desnica nema odgovor na probleme dru�tvene polarizacije, porasta kriminala, propusta u sustavu obrazovanja, niske proizvodnje i niskoga gospodarskog rasta�, govori u svom priručniku za politiku trećeg puta britanski premijer. Ru�enje desnice na globalnoj razini Soros je osmislio kao politiku spasa globalnog kapitalizma, kojem je inače prema njegovim riječima prijetila propast. Soros naime dr�i kako globalnom kapitalizmu treba dati ljudskije lice kako bi se zavarali građani koji bi inače mogli pokrenuti globalnu antikorporacijsku revoluciju. Osim toga Soros čvrsto dr�i kako je potrebno uspostaviti globalne mehanizme političkog dolučivanja, kao i globalno dru�tvo, koje je tomu pretpostavka. Taj projekt će i podr�avati u pojedinim nacionalnim dr�avama financirajući izda�no sve političke opcije koje bi se opredjelile za globalni treći put. Upravo se to dogodilo krajem devedesetih godina u Hrvatskoj. IZGRADNJA GLOBALNE POLITIKE TREĆEG PUTA Izgradnju globalne politike trećeg puta Soros vidi kao jedini način izlaska iz krize globalnog kapitalizma koju je opisao u istoimenoj knjizi, tra�eći rje�enja i nudeći opcije globalnog razvoja i uspostave globalnog dru�tva. On vidi rje�enje u ograničavanju suverenih prava naroda i nacionalnih dr�ava: �Nedostaje nam vladavina međunarodnog prava. Kako to postići? Samo u kooperaciji s demokratskim dr�avama koje su pod kontrolom svojih dru�tava. Potrebno je

ustupanje dijela suvereniteta zbog uspostavljanja vladavine međunarodnog prava i iznala�enja načina kako navesti i druge dr�ave da učine to isto. To načelno dobro zvuči, ali moramo imati u vidu nehotične posljedice�, ka�e Soros i nastavlja, �Ne postoji globalni politički sistem koji odgovara globalnom kapitalističkom sistemu; �tovi�e, ne postoji koncenzus oko toga da li je globalni politički sistem odr�iv, odnosno po�eljan � Nedostaci političkog procesa postaju izra�eniji nakon �to je ekonomija doista postala globalna, pa tr�i�ni mehanizam ulazi u ona područja dru�tva iz kojih je ranije bio isključen � Premda mo�emo govoriti o globalnom re�imu u ekonomiji i financijama, ne postoji globalni re�im u politici�. Upravo u tome Soros je prona�ao svoju globalnu �misiju� na uspostavljanju globalnog otvorenog dru�tva kao pretpostavke uspostave globalnog političkog re�ima koji će stvarati u pojedinim dr�avama (naravno nametanjem odredbi nacionalnim vlastima) uvjete za ostvarivanje interesa globalnog kapitala i globalnih kapitalista pojedinačno. On �eli uspostavu globalne političke vlasti ostaviti kao svoju bolesnu ostav�tinu svijetu i �građanima svijeta� (engl. �citizens of the World�). Soro� dr�i da se uspostavom globalnog političkog sistema dovr�ava savr�enstvo globalizacije kako je on vidi. Izgradnja globalnog kapitalizma obilje�ila je dvadeseto stoljeće, dok će u dvadeset i prvom stoljeću dovr�enje globalizacije obilje�avati procesi izgradnje globalnog političkog sistema i globalni opozicijski pokret dr�ava nacija toj zamisli. Uloga politike �Trećeg puta� sastoji se upravo u tome da potpuno eliminira globalnu opoziciju dr�ava nacija Sorosevoj zamisli dovr�enja globalizacijskog nauma svjetske političke vlasti. �Globalni kapitalizam ne mo�emo opisati kao re�im, jer se tu radi o nedovr�enom re�imu: on upravlja samo ekonomskom funkcijom, iako je ta funkcija postala va�nija od svih drugih funkcija�, opisuje Soros razloge zbog kojih dr�i potrebnim izgradnju globalnog političkog sustava; kako bi izgradio globalni re�im sa svim njegovim funkcijama: ekonomskim, političkim i dru�tvenim. On ne �eli dokinuti dr�ave u cijelosti, jer bi na taj način globalni moćnici, vlasnici globalnog kapitala bili odgovorni u cijelosti na globalnoj razini za nacionalne probleme, već �eli stvoriti globalni re�im kojemu će podrediti nacionalne dr�ave koje će u određenim pitanjima desuverenizirati, prenoseći suverenitet na globalni re�im: �Za stabiliziranje i reguliranje istinske globalne ekonomije potreban nam je određeni globalni sistem političkog odlučivanja. Ukratko potrebno nam je globalno dru�tvo kao podr�ka na�oj globalnoj ekonomiji. Globalno dru�tvo ne podrazumijeva globalnu dr�avu. Dokidanje dr�ave nije izvedivo niti je po�eljno; ali sve dok postoje kolektivni interesi koji nadilaze dr�avne granice, suverenitet dr�ave mora se podrediti međunarodnom pravu i međunarodnim institucijama�. Ovo je posebno zanimljivo, jer u slučaju preno�enja ovlasti političkog odlučivanja o ekonomskoj sudbini nacionalne dr�ave nacionalna vlada gubi mogućnostutjecaja na globalne odluke, narod gubi

svoj izvorni suverenitet, jer u budućnosti će birati predstavnike vlasti koji će doslovno biti nemoćni. Desuverenizacija naroda posebna je posljedica ovakvih globalizacijskih procesa, jer narod u svojoj dr�avi gubi bilo kakav utjecaj na odluke o vlastitoj i sudbini zemlje u kojoj �ivi. Naime konstrukcija globalne političke vlasti, ba� kao �to je to slučaj i sa globalnim ekonomskim sistemom, postavljena je tako da narod pojedine dr�ave nema nikakvu mogućnost utjecaja na odluke koje danas donosi globalni ekonomski re�im, a sutra će to činiti i globalni politički sistem. Soros ne skriva da se radi o specifičnoj ideologiji globalizacije: �Danas je globalni kapitalistički sistem jo� uvijek na vrhuncu moći. Svakako je ugro�en trenutnom krizom, ali njegova ideolo�ka nadmoć ne poznaje granice�. Detaljnije ovu ideologiju razrađuju sudionici globalne politike �Trećeg puta�, čiji su sljedbenici uz financijsku pomoć Sorosa i politički patronat Blaira kupili izborne mandate u Hrvatskoj, velikom političkom prijevarom na siječanjskim izborima 2000. godine. TONY BLAIR SLIJEDI SORO�EVE IDEJE �S ispravnom politikom, tr�i�ni su mehanizmi bitni za postizanje dru�tvenih ciljeva, poduzetnički �ar mo�e promicati dru�tvenu pravdu, a nova tehnologija znači povoljnu priliku, nikako prijetnju. Na�e vrijednosti određuju na�e neprijatelje�, potvrđuje Tony Blair Soroseve riječi, teorije i projekte. Politiku �trećeg puta�, kao političkog mutanta globalnog kapitala mogli bismo nazvati �kapitalističkom socijal-demokracijom�, koja ima glavnu zadaću nacionalne eutanazije, kako bi se omogućili interesi financijskih centara moći globalnog poretka. Soros je jako dobro znao da se mora osigurati od �bijesnih masa�, koje s vremena na vrijeme izazivaju pobune i revolucije. To se moglo jedino ukoliko se osmi�ljenom globalnom strategijom navuče humana maska globalnom kapitalizmum, a maska la�nih socijal � demokrata Europe svakako mu se učinila najprikladnijom. Kompromitacija desnice u nacionalnim dr�avama za provedbu ovakvog plana bila je nu�nost. U Hrvatskoj smo i sami na najvulgarniji način bili svjedoci (i jo� smo) tog procesa. Ovdje Soro� sasvim izravno financira takve operacije i političke osobe, intelektualce, znanstvenike, novinare koji djeluju u tom cilju. Njegovi nedavni ispadi prilikom kojih je napao svoje �tićenike u Hrvatskoj da nije zadovoljan njihovim radom, zapravo su izraz njegove osobne panike da u Hrvatskoj mo�da neće uspjeti ostvariti ciljeve dugotrajne vladavine la�nih �trećeputaca� na čelu s Račanom i Mesićem i njihovim političkim koalicijskim karcinomom. Način na koji se �po zadatku� kompromitira desnica opisuje i Blair u svojem eseju �Nova politika za novo stoljeće�: �Sredinom devedesetih kotač se ponovno okrenuo: ne natrag prema socijaldemokratskom dr�avnom modelu, nego prema spoznaji da je dogmatizam neoliberalne desnice postao ozbiljna prijetnja nacionalnoj koheziji. Neprestano je rastao broj gubitnika; neprestano je rastao broj kompanija koje su podbacivale; neprestano je rastao broj javnih slu�bi koje su propadale zbog nebrige; i ustrajno se

povećavao broj zajednica koje su bile ugro�ene porastom kriminala, nezaposlenosti i dru�tvene diskriminacije. I dok su se dokazi gomilali, desnica se pokazivala sve tupljom u poduzimanju bilo kakvih mjera; zapravo, nije uopće ni�ta poduzimala na ključnim područjima � Kao �to su gospodarska i dru�tvena promjena bile bitne za dolazak desnice na vlast, tako su bile bitne i za njezin pad. Izazov pred kojim se nalazi Treći put jest da se odlučno uhvati u ko�tac s implikacijama te promjene�. Ono �to je Blair �zaboravio� reći jest činjenica da su upravo globalni mehanizmi utjecali na slabe ekonomske rezultate desnice u pojedinim zemljama, jer im se međunarodnim ekonomskim mehanizmima ograničavao napredak, razvojni projekti i ozbiljnije gospodarsko socijalne promjene, upravo kao dio strategije za poptunu kompromitaciju desnice. Desnica je gubila konce u rukama samo onda kad se previ�e oslanjala na međunarodne ekonomske strategije kao spasonosne i kad je bezuvjetno podlijegala političkim pritiscima međunarodne zajednice. �Financijska tr�i�ta se mogu pretvoriti u kuglu za ru�enje koja obara privrede�, napisao je Soros razotkrivajući činjenicu da se globalni manipulatori često koriste mehanizmima globalne ekonomije kako bi ru�ili pojedino nacionalno gospodarstvo, odnosno nacionalnu vladu koja trenutno ne odgovara interesima globalnih strategija i globalnog kapitala. Na primjeru Hrvatske to je najbolje vidljivo. Međunarodne strategije i međunarodni sponzori doveli su na vlast hrvatske �trećeputce�. Ostanak desnice na vlasti u Hrvatskoj značio je nemogućnost provedbi globalnih strategija na na�im prostorima koje su u interesu globalnog kapitala, odnosno onih pojedinaca i korporacija koje posjeduju taj kapital i imaju svoje posebne interese na na�im prostorima. Tezu povezanosti hrvatskih �trećeputaca� i globalne strategije politike �Trećeg puta� Blair sasvim nesvjesno dokazuje: �Treći put je zaokupljen ispunjenjem četiriju opse�nih političkih ciljeva: 1) dinamične ekonomije, s podlogom u znanju i temeljem u osposobljenu pojedincu s jednakim izgledima, u kojoj vlasti ne zapovijedaju nego omogućuju, a snaga je tr�i�ta upregnuta da slu�i javni interes; 2) sna�noga civilnog dru�tva koje jamči prava i du�nosti, u kojem je vlast partner sna�nih zajednica; 3) moderne vlasti temeljene na suradnji i decentralizaciji, �to produbljuje demokraciju da bi bila prilagođena modernom vremenu; 4) i vanjske politike zasnovane na međunarodnoj suradnji�. Sve ove ciljeve na specifičan način i na �tetu Hrvatske i njezinih građana provodi aktualna hrvatska vlast po nalogu svojih međunarodnih pokrovitelja. Ne zaboravimo da su, pred same trećesiječanjske izbore, hrvatski �trećeputci� hodočastili u London upravo Tonyu Blairu, tra�eći legitimitet od njega i globalnih centara moći, prije nego li su dobili legitimnu podr�ku hrvatskih birača. Oni su i�li u jedan od centara globalne moći po mandat za vođenje hrvatske dr�ave u interesu upravo međunarodnih centara moći, a ne u interesu svojih birača, koji su poslu�ili kao neka vrsta verifikacijske komisije na

izborima 2000. U tom Račanovom postupku krije se izvorna nelegitimnost ove vlasti, u mandatu koju su mu povjerili strani politički i ekonomski moćnici, u projektima koje provodi po njihovom nalogu. Njegov izvorni mandat pripada Londonu i Washingtonu, a ne građanima Hrvatske. Zbog toga je ova vlast nelegitimna. Blair jasno najavljuje jedinstvenu globalnu vlast, ba� kao �to to čini Soros (koji sam sebe naziva �dr�avnikom bez dr�ave�): �Danas je Europa ujedinjena i postoji samo jedna globalna velevlast. Sada se suočavamo s novim prijetnjama i izazovima. Ipak, na�e globalne ustanove vlasti nisu reagirale dovoljno brzo na novonastalu panoramu. U odnosu na to, sredi�nja ljevica ima �to reći: suradnja je �ansa, nikako prijetnja�. Upravo po nalogu te globalne velevlasti Račanova politika provodi sustavnu dezintegraciju Hrvatske kao nacionalne dr�ave na svim razinama: ekonomskoj, političkoj i dru�tvenoj. Nacinalna dezintegracija i bezuvjetna globalna integracija Hrvatske zadatak je koalcvijske vlasti pod vodstvom Socijal � demokratske partije. To, uostalom, hrvatskoj vlasti diktiraju i multinacionalne korporacije koje su većinskim dijelom vlasnici kapitala u Hrvatskoj, nadziru u potpunosti gospodarski i financijsko � monetarni sustav u na�oj zemlji. Tiha desuverenizacija Hrvatske već je nastupila, a u sljedećih godinu dana trebala bi poprimiti svoje konačno obličje. Stvaranje �Novog svjetskog poretka� mo�da je započela politička desnica, koja je u međuvremenu postala teret i potpuno bespootrebna globalnom kapitalu. On se �eli svog starog političkog partnera rije�iti pod svaku cijenu, a za novog je izabrao reformiranu socijalističku internacionalu u obliku globalne socijal � demokratske platforme nazvane politikom �Trećeg puta�. Oni su autori projekta globalizacijskog svjetskog poretka. �Vlade sredi�nje ljevice bile su arhitekti međunarodnog poretka, podupirući sigurnost i napredak desetljećima. Očekuje nas slična povoljna prigoda. Mi �ivimo u svijetu jedne velevlasti, u kojem europske zemlje moraju raditi zajedno da bi postigle vi�e nego da rade svaka za sebe ��, hvalisavo navodi britanski premijer, nastavljajući upravo kritikom novonastalih nacionalnih dr�ava na na�im prostorima: �Dok se Zapad ubrzano integrirao, na Istoku je tekao proces dezintegracije. Nastaju nove dr�ave, od kojih neke nikada ranije to nisu ni bile. Euforija dr�avnosti uglavnom je kratko trajala i većina novonastalih dr�ava krenula je u priključivanje suvremenoj Europi. Nekolicina dr�ava s nedemokratskom praksom i autokratskim predsjednicima poku�ala se suprotstaviti integracijama i ujedinjenoj Europi ne razumijevajući vrijeme i prostor nakon nestanka bipolarne podjele svijeta�. U ovim Blairovim riječima mo�emo između redaka pročitati namjeru britanske administracije da sru�i demokratski izabranu �desnu� vlast u Hrvatskoj, čijeg su pokojnog predsjednika Tuđmana smatrali autokratom i jo� dodatno opterećenim pro�lo�ću. Međutim, za razliku od Blaira, Tuđman je poznavao prilike prostora i vremena s posebnom perspektivom čovjeka koji je tijekom vi�e desetljeća sudjelovao u političkoj, demokratskoj borbi za pravo hrvatskog naroda na dr�avnu samostalnost njegove

dr�ave. Opstanak jugoslavenske dr�avne tvorevine bio je nedvojbeni interes tada Europske zajednice (danas Europske unije) i njihovog partnera Sjedinjenih Američkih Dr�ava. MANIPULACIJA DEMOKRACIJE ILI MO�E LI SE POČINITI ZLOČIN SLOBODE? Soro� korelaciju između demokracije i kapitalizma tumači na sebi svojstven način, ali time razotkriva kako je globalnom kapitalizmu potrebna globalna manipulacija nacionalnim demokracijama kako bi opstao i odr�ao ravnote�u između ekonomske i dru�tvene dobiti: ��iroko je usvojena pretpostavka o nerazdru�ivosti demokracije i kapitalizma. Taj je odnos, u stvari, dalekoslo�eniji. Kapitalizmu je demokracija potrebna kao protute�a ��. Soros priznaje da je slobodan protok kapitala, zapravo, mehanizam izigravanja nacionalnih ekonomija i njihovog dovođenja u krizna stanja, čime se mogu poslućiti i u političkoj destabilizaciji pojedinih nacionalnih vlada koje na bilo koji način pru�e otpor globalizacijskim moćnicima: �Sposobnost dr�ave da se brine o blagostanju svojih građana danas je na ozbiljnoj ku�nji zbog sposobnosti kapitala da izbjegne oporezivanje i dodatna opterećenja u pogledu prava radnika tako �to mo�e otići drugdje�. Prijetnja stalnom nestabilno�ću kretanja i koncentracije globalnog kapitala u pojedinim nacionalnim ekonomijama stalni je mehanizam kojim globalni financijski moćnici ucjenjuju nacionalne vlade kad pregovaraju o pogodnistima koje se moraju osigurati za strane investitore (većinom multunacionalne korporacije), ako da nacionalnim dr�avama ostaje izbor jedino između ropstva ili siroma�tva! To je Treći put, koji se sve vi�e, barem u Hrvatskoj, pokazuje slijepom ulicom koja zavr�ava provalijom incidentalnom globalizma sa svim imperijalističkim atributima. Multinacionalne korporacije predstavljaju organizacijsko i financijsko sredi�te gloablne ekonomije. Soros potvrđuje takve pretpostavke: �Svi sudjelujemo u globalnom kapitalističkom sistemu koji je obilje�en ne samo slobodnom trgovinom nego posbeice i slobodnim kretanjem kapitala. Taj je sistem vrlo sklon financijskom kapitalu koji je posve slobodan u svome kolanju, pa je uzrokovao brz razvoj globalnih financijskih tr�i�ta. On je poput divovskog kru�nog sistema koji u sredi�tu prima kapital kroz financijska tr�i�ta i institucije, a potom ga u obliku kredita izravno izbacuje na periferiju: putem portfolio investicija, odnosno neizravno kroz multinacionalne korporacije�. Koliko duboko u bit dru�tvene zajednice prodire Soroseva ideologija globalizacije otvorenog dru�tva govore njegove riječi u kojima opisuje na koji način su odnosi na tr�i�tu kapitala potpuno zamijenili međuljudske odnose, pa čak i one unutar obitelji: �Zamjena međuljudskih odnosa transakcijama trajan je povijesni proces koji nikad neće okončati i koji je dobrano napredovao � daleko vi�e nego početkom �ezdesetih kada sam do�ao u ovu zemlju i počeo razmi�ljati

o tome. Do�ao sam iz Engleske, pa sam odmah uvidio razliku: u Sjedinjenim Dr�avama odnose je daleko lak�e uspostaviti i raskinuti. Otada je taj trend dobrano uznapredovao. Jo� uvijek postoje brakovi i obitelji, ali primjerice, kod ulagačkog bankarstva transakcije su gotovo u potpunosti nadomjestile odnose. To je najočigledniji primjer promjena koje se javljaju i u mnogim drugim dru�tvenim institucijama�. Povlačeći paralelu s odnosom Račanove administracije prema instituciji obitelji u Hrvatskoj, ukidanjem i smanjenjem prava majki i rodilja, jasno nam je da su takvi potezi �trećepute� hrvatske vlasti dio globalne strategije dru�tvene dezintegracije dr�ave nacije, njezinog uni�tenja u pojedincu � čovjeku, kojeg moralo i vrijednosno treba dezintegrirati kako bi bio podoban �građanin svijeta�. Čovjek bez identiteta, bez obitelji, bez du�e, bez nacije, čovjek kao stroj u globalnoj ma�ini financijske dobiti. �Svatko se treba brinuti za svoje interese, pa moralni obziri posatju smetnja u tom nemilosrdnom svijetu. U čistom transakcijskom dru�tvu ljudi koji nisu opterećeni obzirima spram drugih mogu se lak�e kretati, pa će br�e napredovati�, riječi su kojima Soros pokazuje otuđenje čovjeka u suvremenom globalnom dru�tvu koje je određeno uvjetima globalnog kapitalističkog sistema. IDEOLOGIJA UNI�TENJA DR�AVE NACIJE Upravo na ranijim Sorosevim riječima počiva ideologija uni�tenja dr�ave nacije, on dr�avu vidi kao neku vrstu socijalno � kulturnog entiteta unutar globalnog poretka. Njemu je dr�ava puki �folklor� potreban da bi se zadovoljili zahtjevi globalnog tr�i�ta i globalne financijske dobiti. Da je to tako potvrđuje i njegov britanski �tićenik Tony Blair: �Vlade pojedinih dr�ava raspola�u sa sve manje moći koja prelazi u ruke menagera multinacionalnih kompanija kojima su podređene i najveće dr�ave svijeta jer mnoge imaju veći promet i prihod nego li većina istočnoeuropskih dr�ava. Globalizacija je samo jedna u nizu posljedica nestanka dr�avnog kapitalizma i nacionalne dr�ave. Suprotstavljanje pojedinih organizacija unaprijed je osuđeno na propast�. U svojoj političkoj samodopadljivosti Blair priznaje namjere upravitelja globalizacije da na čelo svjetskog poretka stave menagere multinacionalnih korporacija koji zauvijek trebaju dokinuti postojanje nacionalnih dr�ava. Zanimljivo je, u svakom slučaju, da se u tome britanski prvi ministar posebno osvrnuo na zemlje istočne Europe. Čak je i jedan od ideologa politike �Trećeg puta� Blirovu politiku ocijenio �američkim stilom�, neizravno upravo razotkrivajući Blairove političko � ekonomske sprege s određenim krugovima u SAD-u: �U Britaniji se �treći put� povezuje s politikom Tonya Blaira i novih laburista. Politički pogledi Tonya Blaira često se uspoređuju s onima novih demokrata u SAD-u; i doista novi laburisti i novi demokrati odr�avaju bliske i neposredne veze. Rečeno je kako �Blairova vlada, poput vlada M. Thatcher i J. Majora, tra�i nadahnuće s one strane Atlantika, a ne preko Kanala. Njezina je retorika američka, intelektualni utjecaji koji su oblikovali njezin projekt američki su; njezin je politički stil

američki � U veljači 1998., nakon političkog seminara s američkim vodstvom u Washingtonu, Tony Blair je govorio o svojoj �elji da stvori međunarodni konsenzus centra i ljevice za dvadeset i prvo stoljeće�. Nije li upravo takav eksperiment bio �treći put� u Hrvatskoj, čudnim koalicijskim spajanjem quasi centra (Budi�a, Tomčić) i quasi ljevice (Pusić, Račan, Kramarić). Jer, ponavljam opet ovakvav sastav koalicije u Hrvatskoj za ru�enje nacionalne desne opcije nastao je upravo na dogovorima Račana, Budi�e i Blaira u Londonu, čemu je britanska vlada dala veliku financijsku i logističku potporu, te obećanja za ekonomsku i organizacijsko � stručnu pomoć nakon dolaska koalicije na vlast. �Postaje li dr�ava � nacija �izmi�ljotina�, a vlada stvar pro�losti? One se nisu izmijenile, ali se njihov oblik mijenja. Gloablizacija �odvlači� od nacije � dr�ave u tom smislu da slabe neke ovlasti �to su ih imale nacije, uključujući one na kojima se zasniva keynesijansko ekonomsko upravljanje. No globalizacija također �gura nadolje� � donosi nove zahtijeve i, također, nove mogućnosti za obnavljanje lokalnih identiteta � Globalizacija vuče i u stranu, stvarajući nove ekonomske i kulturalne regije koje katkada presijecaju granice nacija � dr�ava � Trojako �irenje globalizacije utječe na polo�aj i moć drćava diljem svijeta. Suverenost nije vi�e pitanje �sve ili ni�ta�, ako je to ikada bilo. Granice postaju nejasnije no �to su bile�, obja�njava ideolog �Trećeg puta� Anthony Giddens. DOKIDANJE HRVATSKE KAO NACIONALNE DR�AVE Politika decentralizacije Hrvatske, kako je predla�u pojedinci unutar Račanove koalicije, zapravo vodi konačnom dokidanju hrvatske nacionalne dr�ave. Visoki du�nosnik Račanovog SDP-a i saborski zastupnik Pavle Kalinić regionalizaciju i opisuje kao način izbjegavanja, �preskakanja� nacionalne dr�ave: �� teče funkcinalna decentralizacija i već se nazire Europa regija. Upravo te nove regije, euroregije, preskačudr�avne granice i u praksi pokazuju prevladanost nacionalne dr�ave�. Regionalizacija i decentralizacija Hrvatskoj se danas uvjetuje iz gotovo svih globalnih centara moći: Washingtona, Londona, MMF-a i Svjetske banke, te Europske unije. Regionalizacija ili izolacija glase ucjene moćnika među kojima je i britanski premijer. Račanova administracija �mora izdr�ati� dovoljno dugo da odradi taj prljavi posao za potrebe globalizacijskih procesa na na�im prostorima. Regionalizacija je samo mehanizam, kojim se u potpunosti razbija nacionalna dr�ava, njezina je konačna namjera disperzija stvarnih ovlasti i narodnog suvereniteta na manje entitete, teritorijalne enklave, koje ljep�e nazivaju euroregijama. Kada se to dogodi nestanak nacionalne dr�ave nije moguće spriječiti. Vladajuća koalicija će svakako poku�ati odraditi posao regionalizacije Hrvatske jo� u tekućem mandatu. Na to ih prisiljavaju i obveze prema njihovim međunarodnim gazdama. Izgradnja modela globalnog političkog i ekonomskog re�ima, zapravo ima glavnu zadaću spasiti i osigurati kontinuirani stabilan rast nacionalnih

ekonomija SAD-a i Velike Britanije, po čijim potrebama se oblikuje međunarodni poredak. Soros to ne krije u svojim analizama: �Uvođenjem međunarodne valute izbjegao bi se mete�. Nadalje, ona bi pomogla zaustaviti raspad američkog gospodarstva koji se sada odvija. Ne mo�emo vi�e povećavati vanjski dug pod koncesijskim uvjetima, stoga ćemo biti prisiljeni vlastitu kuću dovesti u red � Reforma duga povećala bi kupovnu moć du�ničkih zemalja, a monetarna bi osigurala element stabilnosti koji je nu�an za uspje�an proces prilagodbe u SAD�. Soros je i ranije dr�ao, predviđajući pad komunizma i mogućnost nastanka novih dr�ava u srednjoj i istočnoj Europi, da SAD trebaju podupirati taj proces i od samog početka sudjelovati u kreiranju novih dr�ava i njihovih demokracija. zato je među prvim operacijama u ovom dijelu Europe započeo svoje operacije u biv�oj Jugoslaviji, o čemu je zapisao 08. prosinca 1992.: �Događaji jedva da su i mogli poći gorim putem no �to je to slučaj u Jugoslaviji, no to ipak nije konac priče. Iz njenih će ru�evina izniknuti nove dr�ave, i vrlo je bitno kako će one izgledati�. Iz pozicije svjetskog kapitala i interesa financijskog profita itekako je bilo bitno kako će izgledati politički i ekonomski prostor nakon raspada Jugoslavije. Soros je od početka �elio biti proaktivan u tim procesima, kako bi osigurao �to bolju poziciju kod podjele financijskog, profitnog kolača, na čemu inzistira danas, dvanaest godina kasnije. On priznaje svoju ulogu u procesima dezintegracije totalitarističkih političkih re�ima, ali treba imati na umu da ga je u tome vodio jedino interes globalnog kapitala i jedinica dobiti po ulo�enom dolaru: �Bio sam djelatan na barem tri fronte: osnovao sam niz zaklada �irom komunističkoga svijeta kako bih otvorio ta zatvorena dru�tva i potpomogao njihovu preobrazbu u dru�tva otvorenoga tipa. Također sam se upleo i u političke tokove, predla�ući programe gospodarske reforme i poma�ući u njihovoj provedbi�. Soros je sudjelovao u tim procesima kako bi njima u pozadini upravljao ucjenjujući reformskim potporama i međunarodnim kreditima, istovremeno projektirajući političku alternativu koja bi preuzela vlast u desetljećima koja slijede, kako bi osigurao ekonomski kontinuitet u odnosu na kapital i resurse. Dok su njegovi suvremenici �eljeli biti guverneri prostora, on je u ti�ini, samozatajno posato guverner tranzicijskih procesa u postkomunističkim zemljama. To je bila glavna Soroseva komparativna prednost pred drugim predstavnicima globalnog poretka. Osim toga, od svih njih, najbolje je razumijevao procese na na�im prostorima i imao najvjerodostojnije informacije o pojedincima, institucijama, organizacijama na ovim prostorima. Zato je mogao preuzeti virtualno upravljanje dugotrajnom tranzicijom. �Postao sam javna osoba; zapravo sam se počeo pona�ati kao kakav dr�avnik. Situacija je bila pomalo neobična jer nisam imao dr�avu koju bih mogao predstavljati, ali sam se ubrzo i na to navikao�, priča o sebi Soros, videći se kao misionar globalnog kapitala, ili neka vrsta globalnog vratara profita. Najveću prijetnju interesima koje

predstavlja Soros je i tada vidio u nadolazećim nacionalnim političkim snagama, grubo ih napadajući kao �oviniste i nacionaliste: �Zbog toga �ovinistički nacionalizam ima dobre izglede da iznikne kao prevladavajući politički trend, �to napose vrijedi u slučaju degeneriranja gospodarskih prilika. On će se napajati na nekoliko izvora. Prvo, komunistički establi�ment, koji u otvorenom dru�tvu nema budućnosti, spreman je promijeniti kapetana sad kad su mu potonule sve lađe. Pogledajmo samo Jugoslaviju � Drugo, nacionalističke crte postoje i među starim neprijateljima komunizma. i napokon, postoje tu i neki elementi iz emigracije čiji je način mi�ljenja jo� ukorijenjen u pro�losti, u dane kad su napustili svoju rodnu zemlju. Njihov se utjecaj najjače osjeća u zemljama poput Slovačke i Hrvatske�. Ove riječi dokazuju da se aktulana Račanova administracija obru�ila u politički obračun s hrvatskim iseljeni�tvom već u prvim danima svoje vladavine upravo po nalogu svojeg međunarodnog patrona, oduzev�i iseljeni�tvu prava koja su dobili ranijim zakonima nakon osamostaljenja Hrvatske. Proces otuđivanja iseljene i domovinske Hrvatske je nu�an kao dio procesa nacionalne dezintegracije hrvatske dr�ave. Ukoliko koalicijska vlast u potpunosti ne izolira iseljeni�tvo neće moći dovr�iti posao koji ima nala�u svjetski centri moći. Soros je dr�ao kako početkom devedesetih godina pro�log stoljeća nije uspio u Hrvatskoj dovesti na vlast �svoje ljude� upravo zbog financijske, ljudske i materijalne pomoći hrvatskog iseljeni�tva novoizabranoj, demokratskoj vlasti i samostalnoj hrvatskoj dr�avi. To im nikada neće oprostiti, te je upravo zbog toga Račanova osveta među prvima zahvatila iseljenike, ba� kao �to je kasnije zahvatila hrvatske branitelje, ratne invalide, obitelji poginulih i nestalih branitelja. Osim toga mnogi dokazi u Sorosevim riječima potvrđuju kako su ratovi, općenito, za američku administraciju dobar posao, unosna investicija, i način na koji rje�avaju probleme proračunskih deficita: �Ulazimo u eru američke hegemonije � Nema dvojbe da će Sjedinjene Dr�ave iz svoje vojne pobjede (op. misli se na Zaljevski rat) izbiti i neku ekonomsku korist. Sam rat se pokazao dobrim poslovnim pothvatom, a na Srednjem nas istoku čekaju mnogi građevinski ugovori � Glavna se korist od hegemonije ubire u trgovini�. Danas s vremenskim odmakom i nakon nebrojenih dokaza koji govore o toj temi (ranije sam pisao o knjizi dr. Jerrya Blaskovicha �Anatomija obmane�) nesumnjivo je da je najveću korist od rata na na�im prostorima imala upravo ekonomija Sjedinjenih Dr�ava, a postoje brojni dokazi financijske, poslovne sprege najvi�ih du�nosnika američke administracije s vrhom nekada�nje jugoslavenske dr�ave. TAJNI AMERIČKI PLAN «Y2» Navodni tajni američki plan �Y2� mogao bi u cijelosti razotkriti strategiju dr�avne administracije i obavje�tajne zajednice SAD-a da pristane na raspad

Jugoslavije početkom 90-tih godina pro�log stoljeća, kako bi vje�to projektiranim situacijama i okolnostima, isplanirali ponovnu konstrukciju neke nove tvorevine na ovim prostorima. Jugoslavija je, jednostavno, za američku administraciju predstavljala i predstavlja preveliku investiciju, politički i financijski, da bi jednostavno okrenuli leđa mogućnosti ponovnog podizanja svog poslovno � političkog mutanta. Sasvim je sigurno da su SAD krajem 80-tih i početkom 90-tih godina 20. stoljeća ulagale znatna sredstva u opstanak Jugoslavije pod svaku cijenu, makar pofr�avajući oru�ani sukob i rat �Jugoslavenske narodne armije� protiv novoosamostaljenih dr�ava Hrvatske i Slovenije. Da je �JNA� dobila zeleno svjetlo američke administracije za osiguravanje budućnosti Jugoslavije svjedoče mnogi napisi, knjige i analize upravo američkih novinara i novinskih agencija: �Gerge Bush stariji, neautorizirana biografija� (autori Anton Chaitkin i Webster Griffin, američki novinari); �Anatomija obmane� (autora dr. Jerrya Blaskovicha, američkog novinara); te sam Henry Kissinger u svojoj knjizi �Diplomacija�. Plan �Y2� u potpunosti će razotkriti razloge i motive izda�ne američke financijske i političko � diplomatske potpore Račanovoj koalciji, kod dolaska na vlast, te opstanka na vlasti do kraja mandata. Uostalom o osmi�ljavanju rata na na�im prostorima od strane američke administracije, odnosno o ratu kao nekoj vrsti američkog biznisa, u svojoj knjizi �Neautorizirana biografija Georga Busha starijeg� pi�u i dvojica američkih istra�ivačkih novinara Webster Griffin Tarpley i Anton Chaitkin. Američki novinari u toj knjizi navode upletenost američkog dr�avnog tajnika Bakera u izbijanje rata protiv Hrvatske: �22. lipnja 1991., Baker je imao poseban sastanak sa srbijanskim predsjednikom Milo�evićem, tijekom kojeg je Baker ohrabrio srbijanski vojni vrh da bilo kakvu pobunu republika ugase svim vojnim sredstvima�. Autori ove knjige tvrde da je američka administracija poduprla ideju rata u biv�oj Jugoslaviji, kako bi oslabila investicijska tr�i�ta srednje Europe, te posebno kako bi investicijski ugrozile novonastalo jedinstveno tr�i�te ujedinjene Njemačke. Čini se da takva postavka s pozicije američkih nacionalnih interesa mo�e stajati. i autori ove knjige obru�ili su se na koncept Busha starijeg, odnosno njegovu viziju �Novog svjetskog poretka�: �Ono �to Bush podrazumijeva pod novim svjetskim poretkom je jedinstveno carstvo, novo stoljeće neupitne svjetske dominacije anglo � saksonskih sila. To je svijet neoimperijalizma i neokolonijalizma ��. Prema iskustvima koja u Hrvatskoj do danas imamo, čini se da moji američki kolege nisu bili daleko od istine ocjenjujući američku ideju novog svjetskog poretka na ovaj način. Ona se doista u svojoj ekonomskoj praksi pokazala izrabljivačkom imperijalističkom silom najjačih zemalja globalnog poretka. Studija istra�ivača američkog Hudson instituta, na čelu s Hermanom Kahnom je 70-tih godina pro�log stoljeća izradila studiju pod nazivom �Slijedećih 200 godina � scenarij za Ameriku i svijet�, u kojoj zapravo predviđaju globalizacijske procese, zaključno sa izgradnjom

sustava jedinstvene svjetske vlasti: �Također je vjerojatno da će biti mnogih funkcionalnih organizacija koje će se baviti različitim međunarodnim pitanjima �to će se javljati tijekom 21 stoljeća. Mnoge od najuspje�nijih organizacija vjerojatno će biti one koje će nastajati ad hoc, ali neke će od njih biti dio �irih međunarodnih organizacija, kao �to su Ujedinjeni narodi. Mnogi ljudi vjeruju da će gotovo neizbje�no ojačati smjer koji vodi prema svjetskoj vladi, budući da će mnoge funkcije preuzeti međunarodne organizacije � Jasno je da zahtjevi za očuvanje mira i problemi kontrole naoru�anja, problemi okoli�a i ekonomskih odnosa, jednako kao i mnoga pitanja reda i zakona, svi zajedno stvaraju velik pritisak u pravcu miroljubivog razvitka k svjetskoj federalnoj vladi � Mo�emo zamisliti i svjetsko zakonodavstvo utemeljeno na načelu jedan dolar � jedan glas (u kojemu bi prevladale Sjedinjene Američke Dr�ave i Japan), ili na nekim drugim realističnim, premda neadekvatnim mjerilima sada�nje moći i utjecaja�. Ovako su američki stručnjaci promi�ljali budućnost globalizacije, kad ona jo� nije bila definirana ovakvim procesima koji je danas transparentno ili tajno predstavljaju. Ono �to je kontinuitet svih tih promi�ljanja jest nedvojbeno jačanje i osiguravanje stalnosti globalne moći i utjecaja SAD-a. NAJMOĆNIJA SVJETSKA SILA

�Međunarodna trgovina je postala najmoćnija svjetska ekonomska sila � Tu smo revoluciju pokrenuli tijekom Reaganove i Bushove (op. misli se na starijeg Busha) administracije. Sada ćemo dovr�iti taj posao: američko vodstvo globalne ekonomije bez granica rasta. Za na�u zemlju takav je ishod ključan � Slobodna trgovina mora biti �fer� trgovina (op. ali se odmah poja�njava: �fer� na američki način), unutar otvorenog, na pravilima temeljneog međunarodnog trgovinskog sistema. To će ovisiti o američkom vodstvu � moramo obnoviti kredibilitet trgovinskog vodstva SAD-a�, samo su neke od riječi u predizbornoj kampanji dana�njeg američkog predsjednika Georga Busha, mlađeg. Iz ovog je potpuno jasno da SAD i njihova administracija usmjeravaju globalizacijske procese tako da osiguraju američku ekonomsku prevlast i jedintsvenu gospodarsku moć u svijetu. Oni ne �ele stvari prepustiti slučaju, zato se slu�e manipualcijom postojećih globalnih institucija kako bi osigurali status �najmoćnije svjetske ekonomske sile�. Putem MMF-a i Svjetske banke Sjedinjene Dr�ave već desetljećima uspje�no manipuliraju krizama i stabilno�ću nacionalnih ekonomija pojedinih zemalja kako bi osugrali rast i stabilnost vlastite nacionalne ekonomije. Naravno, u tim se manipulacijama SAD, tzv. �tajnom diplomacijom�, koristi i manipulacijom pojedinih nacionalnih vlasti na način da Washingtonska administracija osigurava sebi utjecaj na pojedine vlade u smislu dono�enja strate�kih odluka u područjima koja mogu biti od interesa Sjedinjenim Dr�avama ili njihovim multinacionalnim korporacijama.

Za sada je, jo� uvijek, �gumb globalizacije� u Ovalnom uredu u Washingtonu. �Malo je nacija u povijesti imalo takvu jedinstvenu priliku oblikovati budućnost�, navodi američku predsjednik Bush, jasno dajući do znanja da se njegova administracija neće odreći hegemonističke pozicije američkog kapitala u globaliziranom svijetu. U Hrvatskoj, pak, vidimo da se riječi Georga Busha ostvaruju u djelima Račanove koalicije, koja odluke sve vi�e donosi u Washnigtonu i Londonu, a sve manje u Banskim dvorima. Kada slo�imo kockice gloablizacije, vidimo da to nije slučajan proces, već sada�njost i budućnost koju su pa�ljivo projektirali globalni moćnici. Bush niti najmanje ne skriva da SAD �ele globalni svijet prema njihvoim interesima i načelima: �Na�a generacija Amerikanaca sa svojim saveznicima i prijateljima mo�e izgraditi drugačiji i bolji svijet, promičući američke interese i načela�. I u američkoj strategiji nacionalne sigurnosti za 21. stoljeće jasno se daje zadatak privatnom financijskom sektoru u SAD-u za učvr�ćivanje i odr�avanje globalnog američkog vodstva: �Glavni prioritet američkog privatnog sektora bit će financijska profitabilnost u smislu sredi�nje zadaće odr�avanja američkog ekonomskog vodstva�. To podrazumijeva i određene diplomatske aktivnosti američke administracije kako bi se američkom biznisu osigurali interesi u stranim dr�avama. Takve pritiske u pogledu određenih međunarodnih poslovnih ugovora SAD su vr�ile i vr�e na aktualnu hrvatsku vlast, koja pod pritiscima ispunjava te uvjete. KISSINGER I SORO�

Soroseve riječi o globalnoj američkoj hegemoniji, na određeni način, potvrđuje i biv�i američki dr�avni tajnik Henry Kissinger: �Amerika je treći put u ovom stoljeću (op. misli na 20. st.) jasno obznanila namjeru da izgradi novi svjetski poredak, primjenjujući vlastiti sustav vrijednosti na cijeli svijet. Po treći put Amerika je nadma�ila sve aktere na međunarodnoj pozornici i preuzela vodeću ulogu u stvaranju novoga svjetskog poretka � Krajem hladnog rata izazov da se cjelokupni međunarodni sustav preoblikuje u skladu s američkim sustavom vrijednosti postao je jo� sna�niji�. Kissinger je, upravo zbog poslovnih i političkih veza s biv�im jugoslavenskim vlastima u Beogradu izbjegao javno komentirati ili analizirati događaje tijekom i nakon raspada Jugoslavije, te nastanka novih dr�ava. On se boji razotkrivanja njegove cjelovite uloge u gu�enju procesa osamostaljivanja dr�ava koje su nastale raspadom te dr�avne tvorevine. Njegova izda�na diplomatska i financijska pomoć Beogradu mogla bi ga dovesti i do međunarodne kaznene odgovornosti. Naravno Kissinger je s pozicije dr�avnog tajnika SAD-a bio upravo u slu�bi globalnog kapitala, te je vodeći se njegovim interesima globalnog profita upravljao američkom diplomacijom.

O stvaranju Novog svjetskog poretka Kissinger govori s čvrstih pozicija američkog hegemonizma, ali i postavlja ključna pitanja na koja će morati odgovoriti tvorci ideje o globalnom re�imu: �Predsjednici Bush i Clinton govorili su o novome svjetskom poretku polazeći od pretpostavke da je takav svijet neposredno pred nama. Takav se svijet zapravo tek stvara i njegov konačni oblik neće biti jasno definiran jo� veći dio sljedećeg stoljeća (op. misli na 21. st.). Novi svjetski poredak će se, djelomično kao nastavak pro�losti, a djelomično na temelju presedana, kao i prethodni, pojaviti kao odgovorn na tri ključna pitanja: koje su to temeljne cjeline međunarodnog poretka?, na koji način međusobno djeluju?, koji su ciljevi njihova međusobnog djelovanja?�. Kao �to vidimo i Kissinger poput Sorosa tra�i odgovore na pitanja globalnog političkog sistema, odnosno kako bi on trebao izgledati. Na temelju ovakvih analiza Soros je oti�ao korak dalje u izravno projektiranje novog svjetskog porteka, njegovih institucija, i �to je najopasnije on je oti�ao u projektiranje �novog čovjeka� za �novi svjetski poredak�. Ne smijem niti pomisliti na koga me ovo posljednje podsjeća, ali kada tomu dodamo njegovu viziju globalne hegemonije jedne nacije i dr�ave nad svim ostalim dr�avama i nacijama globalnog poretka, jasno nam je kamo to vodi, osim toga takva globalna politika je i nazvana �Trećim putem�. Kissinger nagla�ava: �Na putu prema kreiranju novoga svjetskog poretka po treći put u moderno doba, američki idealizam i nadalje ostaje bitna odrednica američke politike, mo�da ćak va�nija no ikad. U novome svjetskom poretku koji se stvara, uloga Amerike je voditi zemlju kroz labirint niza izbora u svijetu koji je daleko od savr�enog. Tradicionalni američki idealizam mora biti popraćen točnom procjenom trenutnoga realnog stanja stvari, te jasnom definicijom američkih nacionalnih interesa�. Upravo će jasno određivanje američkih nacionalnih interesa usmjeravati procese globalizacije u prvoj polovici ovog stoljeća. Američka ekonomija te�ko će se odreći svoje presti�ne dominantne pozicije u svijetu, kojim s jedne strane vlada politikom �svjetskom policajca� (preko dr�avne administracije), a s druge strane putem ekonomskim, financijskih, investicijskih pritisaka (preko multinacionalnih kompanija). ISTOČNA EUROPA KAO SORO�EV LABORATORIJ Do koje mjere je sam Soros bio upleten u Istočnoj Europi, i ekonomskoj rasprodaji nacionalnih bogatstava novonastalih dr�ava najbolje govore njegovi zapisi: �Moja su osobna nastojanja bila usmjerena na dvostruki problem duga i privatizacije � prodaja dr�avnih poduzeća stranim interesima mogla bi se u političkom smislu lak�e progutati ako bi se povezala s planom skresavanja dugova; i obratno plan skresavanja dugova mogao bi vjerovnicima biti mnogo prihvatljiviji ako bi bio povezan s masovnim unosom stranog dioničkog kapitala�. Nije li to upravo način na koji Račanova administracija rasprodaje ovog trenutka posljednji dijelove Hrvatske? Osobno ne vjerujem u slučajnu

podudarnost Sorosevih planova i misli s djelima Račanove vlasti. Svi dokazi i činjenice ukazuju na to da se radi o dugo projektiranoj operaciji, koju ova vlast treba privesti kraju. Ili slijede nove ucjene međunarodnim obvezama Hrvatske. Početna Soroseva misao o izgradnji globalne politike Trećeg puta nastala je upravo tijekom njegovog sudjelovanja u ru�enju komunizma. naime, on je od samog početka dr�ao da je komunizam potrebno zamijeniti nekom formom otvorenog dru�tva, koju najbolje mo�e ostaviriti moderna socijal � demokracija. Tada je poečlo njegovo financijsko i projektno pomaganje i sada�nje koalicijske vlasti u Hrvatskoj. Račanovoj političkoj dru�ini, koja je tada izgubila vlast već je bila obećana financijska i logistička potpora za osvajanje mandata: �Moj je početni cilj bio ostvaren: komunistički je sustav mrtav da ne mo�e biti mrtvijim. Moj je novi cilj uspostavljanje, na njegovu mjestu, otvorenog dru�tva. To će biti mnogo te�e postići. Konstrukcija je uvijek te�a od dekonstrukcije � i mnogo manje zabavna. Ta zadaća daleko nadilazi moje snage; sretna je okolnost �to na poslu njezina ostvarenja nisam sam. Pomaganje Istočnoj Europi postalo je moćnom industrijskom granom. Zbog toga snage svojih zaklada moram koncentrirati tamo gdje u�ivamo komparativne prednosti�. On je prema vlastitom priznanju sudjelovao u ru�enju i novonastalih demokratskih sustava vlasti u novim dr�avama, čak i po cijenu ru�enja cijelih sustava i institucija: �Vrlo sam vje�t i kad instituciju treba dotući�. Njegovi učenici u Hrvatskoj, na�alost, dobro slijede riječi i učenja svog globalnog gazde. Račan i Mesić su u posljednje dvije godine uglavnom radili na uni�tavanju institucija hrvatske dr�ave ostavljajući iza sebe potpunu institucionalnu i kadrovsku pusto� sustava, odnosno njegovih ostataka. �Postao sam dr�avnik bez dr�ave�, nagla�ava Soros, a prema stanju stvari i podlo�nosti hrvatskog predsjednika i premijera tom dr�avniku on je doista quasi vladar nad quasi vladarima. Opasnost se krije u činjenici da ga u Hrvatskoj i premijer i predsjednik slijepo slu�aju i provode njegove zamisli u hrvatskoj nacionalnoj ekonomiji i političkom, dr�avnom sustavu. Međutim iza varljive krinke Trećeg puta (ili obnove socijal � demokracije) Soros priznaje stvarne namjere i nedostatke koncepta otvorenog dru�tva, koje ipak neće ostvariti ideal socijalne pravde, naprotiv: �Otvoreno dru�tvo ne osigurava svima jednake �anse. Ba� naprotiv, ako je kapitalistički način proizvodnje zdru�en s privatnim vlasni�tvom, neizbje�ne su velike nejednakosti koje, pustimo li im na volju, te�e prije rastu nego li padu�. i doista, upravo tijekom mandata hrvatskih �trećeputaca� velike dru�tvene nejednakosti, općim osiroma�enjem nacionalnog gospodarstva dodatno su do�le do izra�aja. Sorosev projekt se i u toj svojoj dimenziji ostvaruje na primjeru na�e zemlje. Soros je planirano, po nalogu globalnih centara moći utemeljio mre�u svojih zaklada upravo u onim područjima i nacionalnim dr�avama, gdje su se globalni

moćnici, institucije, korporacije i najmoćnije dr�ave (SAD i Velika Britanija) bojale gubitka svoje moći i utjecaja. Njegove dvadeset i četiri zaklade označavaju dvadeset i četiri strate�ka ekonomsko � političko � teritorijalna područja, koja su globalnim centrima moći bitna u smislu resursa, ekonomskih interesa, te geopolitičkih interesa, zadr�avanja �punktova� utjecaja u svijetu: Zaklada otvoreno dru�tvo Albanije (osnovana 1994.); Bjeloruska zaklada Soros (osnovana 1992.); Zaklada otvoreno dru�tvo Bosne i Hercegovine (osnovana 1992.); Zaklada otvoreno dru�tvo u Sofiji, Bugarska (osnovana 1990.); Institut otvoreno dru�tvo Hrvatska (osnovan 1991.); Zaklada otvoreno dru�tvo Prag, Če�ka (osnovana 1992.); Zaklada otvoreno dru�tvo Estonija (osnovana 1994.); Zaklada otvoreno dru�tvo Gruzija (osnovana 1994.); Zaklada na Hitiju (osnovana 1995.); Zaklada Soros u Mađarskoj (prva Soroseva nacionalna zaklada, osnovana 1984.); Zaklada Soros u Kazahstanu (osnovana 1995.); Zaklada Soros u Kyrgyzstanu (osnovana 1994.); Zaklada Soros u Latviji (osnovana 1994.); Zaklada otvoreno dru�tvo u Litvaniji (osnovana 1991.); Institut otvoreno dru�tvo Makedonija (osnovan 1993.); Zaklada Soros u Moldovi (osnovana 1992.); Zaklada Stefan Batory u Poljskoj (osnovana 1988.); Soroseva zaklada za otvoreno dru�tvo u Rumunjskoj (osnovana 1990.); Međunarodna zaklada za kulturne inicijative u Rusiji (osnovana 1987., a 1995. je postala Institut otvoreno dru�tvo Moskva); Zaklada otvoreno dru�tvo Bratislava, Slovačka (osnovana 1994.); Institut otvoreno dru�tvo Slovenija (osnovan 1994.); Zaklada otvoreno dru�tvo za Ju�nu Afriku (osnovana 1993.); Zaklada međunarodne renesanse u Ukrajini (osnovana 1992.); Soroseva jugoslavenska zaklada (osnovana 1991.). OSNOVNE VRIJEDNOSTI POLITIKE «TREĆEG PUTA» Kao osnovne vrijednosti politike �trećeg puta� Giddens nagla�ava: jednakost, za�titu slabih, slobodu kao autonomiju, prava uz odgovornosti, autoritet uz demokraciju, kozmopolitski pluralizam, filozofski konzervativizam. On, zapravo, napada sve tradicionalne, nacionalne vrijednosti koje zastupa desnica, te je zato i dr�i opasnom i nepodobnom da vodi opću, globalnu, dru�tvenu, ekonomsku i političku modernizaciju. �Reforma dr�ave i vlade trebala bi biti temeljnom vodiljom politike trećega puta � procesa produbljivanja i pro�irivanja demokracije � Politika trećeg puta jest politika pojedine nacije. Kozmopolitska nacija potiče socijalno uključivanje, ali ima i ključnu ulogu jačanja nadnacionalnih sustava upravljanja�, navodi Giddens. Upravo takva načela �trećeg puta� provodi koalicijski establi�ment u Hrvatskoj, prenoseći �to vi�e ovlasti za upravljanje hrvatskom ekonomijom i dr�avom na nadnacionalne institucije i organizacije, �to vodi ka punoj desuverenizaciji dr�ave. Naravno, procesi kad jednom krenu, postoji ozbiljna opasnost njihove daljnje neupravljivosti �to vidimo na primjeru hrvatske administracije, a neizravno

priznaje i Giddens: �Ne znamo hoćemo li biti kadri upravljati snagama �to su ih oslobodile globalizacija i tehnolo�ke promjene�. U njegovim riječima prepoznajemo i eksperiment koji je Račanova koalicija nazvala �strukturalnim reformama u Hrvatskoj�, a Giddens ih opisuje na globalnoj razini (mi smo posljedice u Hrvatskoj dijelom već vidjeli, a daljnji procesu su za sada nepredvidljivi): �Dr�ava se mora strukturalno prilagoditi globalizaciji. Demokratizacija demokracije podrazumijevaponajprije decentralizaciju � ali ne kao jednosmjeran proces. Globalizacija daje sna�an poticaj i logiku prijenosu moći odozgo nadolje, ali i njezinu prijenosu odozdo nagore�. Nadalje, Giddens obja�njava (a tu se, također poklapaju njegova mi�ljenja sa Sorosevim i Blairovim, ali i sa stajali�tima na�ih koalicijskih čelnika Račana i Mesića) anacionalnu prirodu globalnog re�ima trećeg puta, koji niječe nacionalne vrijednosti, pripremajući tako put za globvalnu naciju: �Sve su nacije bez iznimke �hibridne�. Nacija nije ne�to prirodno dano, i bez obzira na daleke veze s prija�njim etničkim zajednicama, nacije su proizvod razmjerno novije povijesti. Sve su one izgrađene od raznolikih kulturnih fragmenata � Prema tome, nacionalni identitet nije ispred drugih kulturnih odrednica � �tovi�e, često se smatra da je nacionalni identitet sumnjiva podrijetla, da je umjetno stvoren i da slu�i interesima vladajućih grupa�. Globalna koalicija �trećeg puta� u izgradnji potpuno integriranog globalnog dru�tva, sa svim ekonomskim, socijalnim i političkim elementima globalnog sustava upravljanja i vlasti, oslanja se na institucije i organizacije na međunarodnoj razini, koje joj slu�e kao mehanizmi pritisaka na nacionalne vlade u ostvarivanju interesa globalnih centara moći. Danas djeluje takvih 300 međunarodnih vladinih organizacija, odnosno organizacija globalnog svjetskog poretka i skoro pet tisuća transnacionalnih nevladinih organizacija, koje se financiraju iz međunarodnih fondova ili razvojnih agencija pod kontrolom Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Dr�ava. Svakako je te�ko započeti s organizacijom globalne alternative dr�ava � nacija. Takav bi se globalni opozicijski pokret suočio s neviđenom financijsko � organizacijskom ma�inerijom čiju logistiku predstavljaju gotovo sve multinacionalne korporacije i najjače vlade globalnog poretka. IZGRADNJA KOZMOPOLITSKE NACIJE Izgradnja kozmopolitske nacije svojevrsna je dijagonala politike �trećeg puta�, �to vidimo i u ekonomskom, političkom i dru�tvenom kozmopolitizmu koalicijske hrvatske vlasti. Ideolozi izgradnje takvog dru�tva kriju se opet u moćnicima globalizacije. Giddens o tomu govori upravo ono �to provodi Račanova administracija (globalnističku anacionalizaciju Hrvatske): �Kozmopolitizam i multikulturalizam nalaze se na pitanju useljavanja (op.

vladajuća koalicija u Hrvatskoj �urno donosi novi Zakon o strancima koji potpuno liberalizira po nalogu međunarodnih organizacija i institucija re�im useljavanja u Hrvatsku). Kozmopolitski je svjetonazor prijeko potreban uvjet multikulturalnog dru�tva u poretku koji se globalizira. Kozmopolitski je nacionalizam jedini oblik nacionalnog identiteta spojiv s tim poretkom � Kozmopolitska nacija implicira kozmopolitsku demokraciju na globalizacijskoj razini�. On također potvrđuje da je globalizacija proces koji nema namjeru očuvanje dr�ava, već upravo suprotno brisanje granica i nacionalnih dru�tava, postupno, ali u cjelini: �Globalizacija, to valja istaknuti, nije isto �to i internacionalizacija. Nije riječ tek o tje�njim vezama među nacijama, nego o procesima koji prelaze granice dr�ava kakav je, primjerice, nastajanje globalnoga civilnog dru�tva�. Zanimljivo je da se ove Giddensove riječi potpuno podudaraju s riječima i idejom Georga Sorosa, �to nikako ne smatram običnom slučajno�ću, već njihovim zajedničkim ideolo�ko � dru�tveno � ekonomskim djelovanjem na ostvarivanju zajedničkog cilja globalizacije. Mo�emo stoga reći da hegemonistička globalizacija, kakvu smo osjetili u Hrvatskoj ima dvije grupe svojih ideologa: 1) dru�tveno političke ideologe, i 2) ekonomske ideologe. Njihvo utjecaj na trenutnu hrvatsku vlast je neosporan. Ako usporedimo njihove ideje i mjere i politike koje provodi koalicijska vlast u Hrvatskoj, primjetiti ćemo potpunu podudarnost i vrlo mala odstupanja. Odnsosno kad se pojave elementi u kaolicijskoj vlasti koji odstupaju od globalno zacrtanog plana njih se eliminira iz centra odlučivanja, kao �to je to bio slučaj s Budi�om i HSLS-om, �to bi se moglo vrlo brzo dogoditi i s HSS-om i Tomčićem nastave li pru�ati otpor globalnim nalogodavcima.

�Globalizacijski su procesi premjestili moć s nacija u depolitizirani globalni prostor. Ipak, i taj novi prostor, poput svakoga drugog socijalnog okoli�a � ili čak jo� vi�e s obzirom na njegovu opću va�nost � treba regulirati, uvesti prava i obveze: �ubi societas, ubi ius� � �gdje postoji dru�tvo, tu su potrebni i zakoni�, navodi Giddens. Tom cilju slu�e i brojne međunarodne organizacije i institucije, one su ustrojene kao temelj globalnog dru�tva, koji će osigurati takve globalne zakone koji će odgovarati uskoj grupi globalno najmoćnijih zemalja i multinacionalnih korporacija. Zakonska regulacija globalnog dru�tva u ovom trenutku predstavlja najveću opasnost za nacionalne dr�ave, iz razloga �to jo� ne postoji kvalitetna globalna opozicija koja bi predstavljala interese dr�ava nacija na globalnoj razini. To je prednost koju imaju trenutni globalistički hegemonisti, ujedno to je i razlog zbog kojeg im se �uri �to prije donijeti regulativni obrazac globalizacije. Dr�ave nacije trebaju prepoznati taj zadnji trenutak kako bi napustile svoja zastarjela izolacionistička stajali�ta, ili će jednostavno pod utjecajem sada�njih globalnih moćnika jednostavno nestati iz budućeg svjetskog poretka. To bi bila nenadoknadiva �teta.

POTREBNO JE PROMI�LJATI O GLOBALNOM POKRETU NACIONALNIH DR�AVA Ipak, alternativni globalni pokret nacionalnih dr�ava sada�njoj globalizaciji američke hegemonije i stalnih ekonomskih i dru�tvenih incidenata, treba promi�ljati. Sada�nji globalni poredak pre�ivljava na činjenici da je �grupa moćnih� u svakom trenutku u stanju isprovocirati incident u pojedinoj nacionalnoj dr�avi, nakon kojeg će ova biti �prisiljena na suradnju�. Međunarodna koalicija nacionalnih pokreta danas jedina mo�e biti ozbiljnom globalnom opozicijom prevladavajućoj socijal demokraciji trećeg puta, koju diktiraju uvjeti globalnog kapitala i svjetskih centara financijske, ekonomske moći. Hrvatska treba izabrati pravi vlak za svoju �globalnu igru�, a čini se da ovaj u kojem se sada vozimo luta ran�irnim kolodvorima globalnog svijeta. Puka promjena vlasti nije niti mo�e biti konstruktivno rje�enje. Trećem putu treba odgovoriti modernim konceptom nacionalne dr�ave i ekonomije u globalizacijskom procesima od kojih se ne mo�e pobjeći, niti riskirati sve opasnosti i rizike izolacionizma ili izolacije. Hrvatska treba naći i krenuti svojim globalizacijskim putem, a opet ostati ono �to jest: Hrvatska. O Sorosu kao ekonomskom ideologu globalnog dru�tva pisao je, danas svjetski poznat istra�ivački novinar, autor svjetskog bestselera �Stoljeće rata�, William Engdahl u svom članku iz travnja 1997., pod naslovom �Tajna financijska mre�a iza Georga Sorosa�, razotkrivajući stvarne financijsko � ekonomske interese koji se kriju iza Sorosa. �George Soros, financijer, jednako je toliko politička �ivotinja koliko je i financijski spekulator�, ka�e Engdahl za Sorosa, nastavljajući; �Soros je jedva vidljivo lice pro�irene i vrlo zloćudne mre�e privatnih financijskih interesa, kontrolirane od strane vodećih aristokratskih i kraljevskih obitelji Europe, sa sredi�tem u britanskoj Kući od Windsora (op. misli se na britansku kraljevsku obitelj)�. U svom članku Engdahl razotkriva činjenicu da čak 99 svjetskih invetsitora svkriva svoj kapital i interese iza Sorosevog imena, vr�eći upravo preko njega svoj ekonomski i politički utjecaj u pojedinim zemljama. Njegov �Quantum fond�, registriran u Curacaou, na Nizozemskim Antilima, poreznom karibskom raju, okuplja devedeset i devet iznimno bogatih �sofisticiranih investitora�, za koje Soros upravlja s njihovih 11 � 14 milijardi američkih dolara financijskih sredstava. Prema Engdahlovim tvrdnjama, koje nikada nisu demantirane, jedan od Sorosevih klijenata je i britanska kraljica Elizabeta II. (Soros je čak svojevremeno potvrdio tu činjenicu). Među njegovim klijentima nalazi se i poznata bankarska mre�a Rothschild. Također, Engdahl iznosi trdnje o bliskosti biv�eg američkog predsjednika Busha (starijeg) i Sorosa: �Soros je prilično blizak krugovima Georga Busha u obavje�tajnoj zajednici i financijama�. Paralelno s tim optu�uje Sorosa za ugro�avanje ekonomija europskog istoka: �Soros je bio osobno

odgovoran za uvođenje ��ok terapije� i ekonomskog kaosa u ekonomije Istočne Europe od 1989.�. U navedenom članku razotkriva se i bliska veza Sorosa s Lawrenceom Eagleburgerom, biv�im američkim zamjenikom dr�avnog tajnika i veleposlanikom u Beogradu, koji je početkom raspada biv�e Jugoslavije odigrao niz sumnjivih uloga, te omogućio Sorosu sudjelovanje u poku�aju spasa Jugoslavije: �Početkom 1990., u onome �to je tad bila Jugoslavija, Soroseva intervencija s njegovom radikalnom ��ok terapijom� u suradnji s MMF-om pomogla je stvaranju ekonomske situacije koja je kasnije dijelom dovela do Balkanskog rata�. Kasniju Sorosevu ulogu u Hrvatskoj, Engdahl slikovito prikazuje primjerom �arka Puhovskog, koji je predstavljao Sorosevu fondaciju u Zagrebu: �Glava Soroseve zaklade Otvoreno dru�tvo u Hrvatskoj, prof. �arko Puhovski, je čovjek koji je javno nekoliko puta mijenjao svoje svjetonazore, sa ortodoksnog marksizma prema Sorosevskom stilu radikalne tr�i�ne ekonomije � Njegova zadaća u Sorosevoj zakladi u Zagrebu bila je promoviranje anti � nacionalne �globalne kulture�, te zaposliti specifičnu grupu anti hrvatskih novinara na propagandi za srbijansku stvar u Hrvatskoj danas�. Ovo su, na sreću, riječi stranog novinara i objektivnog, vanjskog promatrača na�ih prilika. Njegova je objektivnost u ovakvim ocjenama upravo u činjenici da Engdahl donosi zaključke na temelju vremenskog i prostornog odmaka, te na temelju informacija iz okru�ja do kojih mi �insajderi�, često ne mo�emo niti doći. Zavr�na ocjena ovog Engdahlovog članka radikalno upozorava na posljedice sorosizma: �Politička �agenda� Sorosa i grupe financijskih globalista će voditi u smjeru novog svjetskog rata, ako im se dozvoli ovakav nastavak�. AMERIČKI KONGRES PROZVAO SORO�A I AMERIČKE FEDERALNE REZERVE ZBOG KRIMINALNE �PEKULATIVNE SPREGE U svom govoru u američkom Kongresu, 18. lipnja 1993., kongresmen iz Texasa, Henry Gonzalez, koji je tada bio predsjednik Kongresnog odbora za bankarstvo, govoreći o financijskim �pekulacijama na međunarodnom tr�i�tu, te �pekulacijama kojima se bavi američki sustav Federalnih rezervi, otvoreno je postavio pitanje �pekulacija pod kontrolom Georga Sorosa, tra�eći da cijelu stvar ispitaju Federalne rezerve: �Druga briga koju imam o derivativnim tr�i�tima jesu �pekulacije. Nedavni novinski napisi prenose da je g. George Soros, menager Quantum fonda, zaradio preko jedne milijarde dolara u njegovoj �pekulativnoj okladi protiv britanske funte. Zanima me kako je g. Soros bio u mogućnosti zaraditi takav profit, koliko njegovog investicijskog kapitala dolazi iz bakarskih zajmova, izlo�enost američkih banaka u odnosu na fond g. Sorosa, i uloga derivata u Sorosevoj zaradi�. Nikada vi�e pitanje o Sorosu, koliko znam, nije podignuto u američkom Kongresu.

SORO�A TREBA ZAUSTAVITI U ZAGREBU Ideji globalizacije, kako bi opstala, potrebna je potpuna desorosizacija, koja jedino mo�e osigurati nesmetani nastavak globalizacijskih procesa, ravnopravnih dr�ava � nacija. Sorosizacija je, zapravo, pravi financijsko � politički oblik globalnog terorizma, protiv kojeg se mo�emo boriti jedino zdravim razumom i smirenom ekonomsko � političkom koalicijskom akcijom nacionalnih dr�ava, na globalnoj razini. Sorosa treba zaustaviti, ali ne u New Yorku, niti u Londonu. Sorosa treba zaustaviti u Zagrebu, treba mu zalupiti vrata Banskih i Predsjedničkih dvora. Hrvatskoj ne treba niti joj je ikad trebala detuđmanizacija. To je pojam koji su upravo i izmislili Sorosevi plaćenici iz �Trećeg puta� u Hrvatskoj. Hrvatskoj treba desorosizacija, kako bi se pripremila na ravnopravnom osnovi za budućnost u svijetu koji dolazi. Desorosizacija biti će ključno pitanje globalizacijskih procesa u sljedećem desetljeću. Odgovor na to pitanje odrediti će sudbinu globalnog poretka: hegemonija kapitala ili zajednica nacionalnih dr�ava. Globalna birokracija međunarodnih organizacija (UN, MMF i Svjetska banka, te ostale) kao i multinacionalne korporacije (koje su, zapravo, najjača globalna sila) biti će najveći protivnici koncepta globalne desorosizacije. Zato se ne treba zanositi da će to biti lak i kratkotrajan posao. Niti treba razmi�ljati o uspjehu unaprijed. Ali trebamo početi raditi na tome. Odmah. KRATKA KRONOLOGIJA POVIJESTI GLOBALIZACIJE (V.) Analitičari globalizacijskih procesa, ali i oni koji s pozicija političke ili ekonomsko � financijske moći rukovode globalizacijom kao skupinom procesa, ne mogu se slo�iti s vremenom početka globalizacije, datumima i godinama, te događajima bitnim za globalizaciju. Stoga i ne postoji sustavno razrađena kronika globalizacije. Moja kronologija samo je poku�aj sastavljanja takve male kronike iz vi�e izvora, znanstvenih, publicističkih, političkih i ekonomskih. Neka to bude moj skroman prilog izradi sustavne kronike globalizacije. Osobno dr�im da u ovakvoj kronici ne mo�e imati mjesto niti jedan događaj vezan uz nasilno, ratom, priopjenje teritorija jedne dr�ave drugoj, to nisu globalizacijski procesi već ratovi. Globalizacijski procesi vode se ne ratnim metodama, iako nekada znaju biti nasilne. Oni se slu�e drugim sredstvima i oblicima prisile, ekonomskim i političkim, preko međunarodnim institucija i organizacija, uspostavljanjem hegemonije međunarodnog � globalnog financijskog kapitala, ucjenjujući s pozicija ekonomske moći, a ne moći oru�ja. Koji je događaj uopće bitan za skup procesa koje nazivamo globalizacijom? Ne postoji sistematski pristup odgovoru na to pitanje, niti je itko do sada poku�ao izraditi sustavnu povijest globalizacije. Moj poku�aj, svakako, ne te�i tomu. Odabrao sam nasumce događaje, ljude, proizvode, poduzeća za koje dr�im da su

bitno utjecali na određivanje globalizacijskih procesa na način kako ih danas poznajemo i osjećamo na svojoj ko�i. Po meni je jednako bitan za globalizaciju dan i proces stvaranja prvih alata, prve olovke, prvog pisanog dokumenta, kao i suvremeni dogovori svjetskih čelnika o �Novom svjetskom poretku�. Mo�da čak i bitniji. Prvo smi�ljeno posijano zrno p�enice za proizvodnju za vlastite potrebe nije ni�ta manje bitno u kontekstu globalizacije od prvog kompjutera, leta u svemir i slično. Svaki čovjek mogao bi odabrati svoje datume, događaje i ljude bitne za globalizacijske procese i vjerojatno je istina u tom zaključku. Svako pismo i osobna prepiska ljudi koji su se ikada dopisivali preko i unutar nacionalnih granica utjecalo je na svoj način na globalizaciju, svaki telefonski poziv, svaki prijevod knjige, kazali�na predstava, turistički posjet. Svaki suvenir koji kao turisti donesemo u svoj dom nakon povratka s puta dio je globalizacije, svaki put kad upalimo televiziju mi smo globalni građani, htjeli to ili ne, sviđalo nam se to ili ne. Kad odlazimo u dućan, i tako dalje. Svaki put kad biramo na�e predstavnike u Sabor određujemo vlastite koristi i �tete od globalizacijskih procesa. Kronologiju globalizacije čine svi �ivoti pro�ivljeni do sada i zemaljski, te duhovni, kulturni, fizički tragovi koje su ti �ivoti ostavili na zemlji. Ja sam odabrao sljedeće datume, događaje, proizvode, ljude, kompanije. • 500 godina prije Krista � početak uspona vodećih svjetskih religija; • 1522. � prvo kru�no oplovljavanje Svijeta; • 1700. � prosvjećeni intelektualci prvi put spominju ideju i trend prema

socijalnoj unifikaciji svijeta; • 1851. � odr�an prvi svjetski trgovinski sajam u Londonu; • 1852. � osnivanje prve tvornice izvan matične zemlje; • 1865. � ustanovljenje prve globalne institucije za reguliranje pojedinog

područja gospodarstva (Međunarodna telegrafska unija, engl. International telegraph union);

• 1866. � pu�tanje u pogon prvog prekooceanskog telegrafskog kabla; • 1884. � predstavljanje trans svjetske koordinacije vremena koje se mjeri

satovima (vezano za srednje vrijeme po Greenwichu); • 1891. � prvi prekogranični, prekomorski telefonski poziv, između Londona i

Pariza; • 1900. � SAD prelaze na tzv. �zlatni standard�; • 1901. � utemeljen australski Commonwealth; • 1901. � u Teksasu pronađene najveće svjetske zalihe nafte; • 1901. � tvrtka Gillette iz SAD-a predstavila prve �ilete; • 1901. � dodjela prve Nobelove nagrade; • 1901. � Marconi izveo prvi transatlanski radio prijenos; • 1902. � komisija SAD-a odlučila da će graditi kanal u Panami; • 1902. � naftna tvrtka Texaco utemeljena u SAD-u; • 1903. � Chamberlain uvodi �carinski savez�;

• 1904. � in�enjeri američke vojske počinju rad na Panamskom kanalu; • 1904. � Charles Rolls i Henry Royce odlučili proizvoditi automobile; • 1904. � dovr�ena transsibirska �eljeznica; • 1904. � John Fleming izumio elektronku (radio � cijev); • 1905. � predsjednik Roosevelt posreduje u ratu na Dalekom istoku; • 1905. � prvi europski let strojem te�im od zraka; • 1905. � Einstein predlo�io teoriju relativnosti; • 1906. � u Berlinu prihvaćen �S.O.S.� kao međunarodni poziv upomoć; • 1907. � Britanska vlada odbila Zakon o tunelu ispod kanala La Manche; • 1908. � Grof von Zeppelin �eli izgraditi zračni brod za sto putnika; • 1908. � Međunarodni kongres psihoanalitičara u Austriji; • 1908. � tvrtke Buick i Oldsmobile osnivaju General Motors; • 1909. � u Seattleu otvoren Svjetski sajam; • 1910. � Međunarodni sud rije�io kanadski ribarski sukob; • 1910. � Marie Curie prva izolirala radij; • 1912. � počela Balkanska mirovna konferencija u Londonu; • 1913. � prvi brod prolazi Panamskim kanalom; • 1914. � ubijen austrijski nadvojvoda Franjo Ferdinand; • 1915. � Kongres SAD-a odbio Zakon o �enskom pravu glasa; • 1916. � umro austro � ugarski car Franjo Josip; • 1917. � Weizmann raspravlja s britanskom vladom o �idovskoj domovini; • 1918. � Wilsonovih 18. točaka; • 1919. � početak međunarodnog zračnog prijevoza, prvi raspored

međunarodnih letova; • 1919. � osnovana Komunistička internacionala u Moskvi; • 1920. � uspostava Lige Naroda (preteče Ujedinjenih Naroda); • 1920. � utemeljena Radio Corp of America (RCA); • 1920. � Versajski ugovor stupa na snagu; • 1920. � �ene dobile pravo glasa u SAD-u; • 1921. � 1922. � Washingtonska konferencija o otočnim posjedima na Tihom

oceanu; • 1921. � predsjednik SAD-a Harding odbija učlanjenje u Ligu naroda; • 1921. � njemačka valuta počinje padati; • 1921. � Lenjinova �nova ekonomska politika�; • 1922. � slu�beno progla�en Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika �

SSSR; • 1922. � SAD zabranile izvoz u Kinu; • 1922. � osnovana British Broadcasting Company (postala je BBC 1927.); • 1923. � američki Senat ne priznaje Međunarodni sud pravde; • 1923. � prva radio emisija iz Britanije u Americi; • 1923. � osam �ena u britanskom parlamentu;

• 1923. � hiperinflacija u Njemačkoj; • 1924. � Britanija i SAD potpisale trgovinski sporazum; • 1925. � Britanija se vraća na zlatnu podlogu; • 1925. � SSSR i Njemačka potpisuju trgovinski sporazum; • 1926. � Pasteurov institut tvrdi da je prona�ao serum protiv tetanusa; • 1926. � Velika Britanija: Logie Baird prikazao svoj novi pronalazak,

televiziju; • 1926. � Britanska imperijalna konferencija u Londonu; izjava o

ravnopravnosti dominiona; • 1927. � Prva svjetska ekonomska konferencija u �enevi; • 1927. � pad njemačkog gospodarskog sustava; • 1927. � Lindberghov prvi let preko Atlantika; • 1927. � Pan Am uveo prve međunarodne letove na svijetu; • 1928. � rekrodna trgovina dionicama na njujor�koj burzi; • 1928. � u prodaji prvi televizor po cijeni od 75 USD; • 1928. � Velika Britanija, Alexander Fleming izvijestio o otkriću penicilina; • 1929. � Pio XI., prvi Papa koji je iza�ao iz Vatikana nakon 59 godina; • 1929. � uspostava prve institucije offshore financijskih aran�mana (u

Luxemburgu); • 1929. � burza u New Yorku dosti�e vrhunac s indeksom 381,17; • 1929. � SAD stupile u članstvo Međunarodnog suda; • 1929. � �Crni petak� na njujor�koj burzi, početak svjetske ekonomske krize; • 1930. � dva milijuna nezaposlenih u Velikoj Britaniji; • 1930. � prvo globalno radijsko emitiranje, govor Georga V., prilikom

otvaranja Londonske mornaričke konferencije, preno�eno simultano preko 242 radijske postaje, na �est kontinenata;

• 1931. � slom Austrijske banke izazvao paniku u Srednjoj Europi; • 1931. � Amerika će izgraditi 90 čeličana u SSSR-u; • 1931. � slom Njemačke banke izazvao zatvaranje svih njemačkih banaka; • 1931. � Britanija odustaje od zlatne podloge; • 1931. � Francuska i SAD sla�u se da zadr�e zlatne podloge; • 1931. � američki znanstvenici otkrivaju tajne atomske jezgre; • 1931. � Japan odustaje od zlatne podloge; • 1931. � slu�beno otvorena zgrada Empire State Building, tada najvi�a zgrada

na svijetu, New York; • 1932. � Ju�na Afrika odustaje od zlatne podloge; • 1933. � Svjetska ekonomska konferencija u Londonu; • 1933. � SAD priznaju SSSR; • 1933. � Roosevelt inaoguriran kao predsjednik SAD; • 1933. � američke banke zatvaraju se na 4 dana zbog financijske krize; • 1933. � Zakon o ovlastima daje Hitleru diktatorsku moć;

• 1933. � nacisti preuzeli bankovne račune �idova; • 1933. � Kanada odustala od zlatne podloge; • 1933. � SAD odustale od zlatne podloge; • 1933. � nacisti dobili općenarodno povjerenje na njemačkom plebiscitu; • 1934. � između Britanije i SSSR-a potpisan trgovinski sporazum; • 1934. � SAD ulaze u članstvo Međunarodne radničke organizacije; • 1935. � Londonska pomorska konferencija; • 1936. � Hitler predstavio automobil Volkswagen; • 1936. � Mussolini nacionalizirao talijanske banke; • 1936. � nacisti dobili 99% glasova na izborima u Njemačkoj; • 1936. � �vicarska, Francuska i Nizozemska odustale od zlatne podloge; • 1937. � u Meksiku nacionalizirana nafta; • 1937. � u SAD-u formirana Komisija za dolinu Tennesseeja; • 1941. � potpisana Atlantska povelja između SAD-a i Velike Britanije, kao

njihov program zajedničkih političkih načela; • 1943. � Konferencija u Casablanki (Churchill, Roosevelt, de Gaulle); • 1943. � Teheranska konferencija, Roosevelt, Staljin i Churchill, dogovorena

podjela Njemačke, određene istočna i zapadna granica Poljske, odlučeno da se poma�e Titove partizane u Jugoslaviji;

• 1944. � Konferencija u Dumbarton Oaksu, SAD, Velika Britanija, SSSR, Kina, odlučuju da se umjesto Lige naroda osnuje Organizacija Ujedinjenih naroda;

• 1945. � Konferencija u Jalti, Roosevelt, Staljin, Churchill, odlučeno je da se Njemačka podijeli na četiri okupacijske zone;

• 1945. � u Kairu osnovana Arapska liga; • 1945. � Amerikanci bacaju atomsku bombu na Hiro�imu i Nagasaki; • 1945. � formiranje Organizacije Ujedinjenih Naroda; • 1946. � sklapanje prvog digitalnog kompjutera; • 1946. � nacionalizirana Engleska banka; • 1947. � Trumanova doktrina, početak Hladnog rata; • 1947. � objavljen Marshallov plan (plan pomoći SAD za obnovu Europe), od

1948. � 1952. 16 europskih zemalja primilo je 15 milijardi dolara u obliku kredita i pomoći;

• 1947. � nacionalizacija rudnika ugljena u Britaniji; • 1947. � nacionalizirane australske banke; • 1948. � Bruxelleski pakt, od 1955. Zapadnoeuropska unija; • 1948. � osnovana Organizacija za Europsku ekonomsku suradnju (OEEC) • 1948. � osnovana Organizacija američkih dr�ava (OAS); • 1948. � progla�enje dr�ave Izrael; • 1948. � nacionalizirane britanske �eljeznice; • 1948. � američki Kongres izglasao zakon o Marshallovom planu;

• 1948. � Britanija nacionalizirala elektroprivredu; • 1949. � osnovan NATO; • 1949. � osnovano Europsko vijeće, sa sjedi�tem u Strasbourgu; • 1949. � prvi paket turistički aran�mani, začetak rasta globalnog turističkog

vala; • 1949. � britanska funta devalvirala 30%; • 1949. � roman �1984� Georgea Orwella; • 1952. � osnovana Europska zajednica za ugljen i čelik, danas Europska unija; • 1951. � nacionalizirana iranska naftna industrija; • 1952. � predsjednik Truman potpisao Zakon o pomoći stranim zemljama; • 1953. � sjednica Međunarodne konferencije slobodnih sindikata; • 1953. � poljska vlada zatvorila kardinala Vi�inskog; • 1953. � pobuna u Istočnom Berlinu; • 1954. � ustanovljenje prve bescarinske, proizvodne zone za izvoz, u Irskoj; • 1954. � promoviranje �kauboja� kao logotipa Marlbora, jedne od budućih

globalnih ikona među logotipima; • 1955. � Var�avski pakt; • 1955. � otvoren prvi McDonalds restoran; • 1955. � u Los Angelesu otvoren Disneyland; • 1956. � egipatski predsjednik Naser objavljuje nacionalizaciju Sueskog

kanala; • 1956. � prva transocenaska telefonska kabelska veza; • 1957. � Eisenhowerova doktrina (jamstvo SAD zemljama Bliskog istoka o

za�titi od komunizma); • 1957. � potpisani tzv. Rimski ugovori o osnivanju Europske ekonomske

zajednice (EEZ) i Europske zajednice za automsku energiju (Euratom); • 1957. � osnovana Međunarodna organizacija za atomsku energiju; • 1957. � Konferencija o azijsko � afričkoj solidarnosti u Kairu; • 1957. � izrada prvih međukontinentalnih balističkih raketa; • 1957. � izdavanje prvog međunarodnog eurovalutnog zajma (od strane

Sovjetske banke, u američkim dolarima, na Londonskom tr�i�tu); • 1957. � SAD obnovile pomoć Izraelu; • 1957. � SSSR lansirao prvi svemirski satelit; • 1957. � Sovjeti poslali psa u u orbitu oko Zemlje; • 1957. � roman �Doktor �ivago�, Borisa Pasternaka; • 1957. � pobuna na Kubi; • 1958. � potpisan ekonomski savez Beneluks; • 1958. � potpisan englesko � francuski sporazum o trgovini; • 1958. � Kina i Mađarska potpisale ekonomski ugovor; • 1958. � Indonezija nacionalizirala nizozemska poduzeća; • 1959. � Hru�čov u posjetu SAD-u, susret s Eisenhowerom;

• 1959. � prvo zasjedanje Europskog suda za ljudska prava; • 1960. � Ugovor o osnivanju Europskog udru�enja za slobodnu trgovinu

(EFTA); • 1960. � Marshall McLuhan upotrebljava frazu �globalno selo�; • 1961. � Ugovor o osnivanju Latinskoameričke zone slobodne trgovine

(LAFTA); • 1961. � počinje podizanje Berlinskog zida; • 1961. � Britanija zatra�ila primanje u EEZ; • 1962. � lansiranje prvog komunikacijskog satelita; • 1962. � početak II. vatikanskog koncila u Rimu, traje do 08.12.1965.; • 1962. � EEZ se slo�ila oko zajedničke poljoprivredne politike; • 1963. � Afrička konferencija na vrhu u Adis Abebi, Povelja Organizacije

afričkog jednistva; • 1963. � uspostava izravne telefonske linije između Moskve i Washingtona,

tzv. vruća linija; • 1963. � predstavljanje izravnog prekograničnog telefonskog pozivanja

brojeva; • 1963. � izdavanje prve euroobveznice; • 1965. � roman �Američki san�, Normana Mailera; • 1966. � prve fotografije planeta Zemlje iz Svemira; • 1967. � Ugovor o miroljubivom kori�tenju i istra�ivanju svemira (SAD,

SSSR, Velika Britanija); • 1967. � ukidanje carinskih barijera između SAD i zemalja članica OECD-a; • 1967. � u Britaniji zabranjene gusarske radio stanice; • 1968. � Dubček ukinuo cenzuru tiska u Čehoslovačkoj; • 1968. � Papa prvi put posjetio Ju�nu Ameriku; • 1968. � Nixon imenovao Kissingera savjetnikom za sigurnost; • 1969. � konstrukcija prvog putničkog zrakoplova �irokog trupa, Boeing 747; • 1969. � kreacija prvog umre�enog kompjutera, ARPANET, američke vojske; • 1970. � u Velikoj Britaniji objavljen Zakon o odnosima u industriji; • 1971. � uvođenje dekadske funkte u Velikoj Britaniji; • 1971. � ustanovljenje prve elektronske burze, u SAD, NASDAQ sistem; • 1972. � prva globalna ekolo�ka konferencija (Konferencija UN-a o ljudskom

okoli�u); • 1974. � Vlada SAD-a ukida nadzor međunarodne razmjene na transakcijama

po tekućim računima; • 1975. � u Dakaru počela Konferencija o sirovinama; • 1975. � Margaret Thatcher, čelnica konzervativaca; • 1975. � Grčka zatra�ila primanje u članstvo EEZ-a;

• 1976. � Rimski klub objavio studiju �Preoblikovanje međunarodnog poretka�, pozivajući na ustrojavanje novog međunarodnog poretka, uključujući ekonomsku preraspodjelu bogatstva;

• 1976. � lansiranje prvog satelita za izravno emitiranje i pijenos; • 1976. � Concorde na svojim prvim komercijalnim transatlantskim letovima; • 1977. � objavljena knjiga �Imperijalni trust mozgova�, autora Laurencea

Shoupa i Williama Mintera, zauzimajući kritički stav prema vijeću za vanjske poslove, s poglavljima: Oblikovanje Novog svjetskog poretka, Prema 1980-tim, Planovi za Novi svjetski poredak;

• 1977. � prva komercijalna upotreba optičkih kabela, �iroko povećanje telekomunikacijskih kapaciteta;

• 1977. � stvaranje SWIFT sistema za međubankarske transfere u svijetu; • 1977. � če�ki intelektualci izdali manifest o ljudskim pravima; • 1977. � američki Shuttle na prvom pokusnom letu; • 1978. � izabran Papa Ivan Pavao II., prvi netalijan na Svetoj Stolici nakon

vi�e od 400 godina; • 1979. � Margaret Thatcher izabrana za prvu britansku premijerku; • 1979. � Papa posjetio rodnu Poljsku; • 1979. � prvi izravni izbori za Europski parlament; • 1980. � poljski �trajkači zauzeli brodogradili�te u Gdanjsku, rođenje

Solidarnosti; • 1980. � Ronald Reagan pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD; • 1982. � u Velikoj Britaniji tri milijuna ljudi bez posla; • 1982. � SAD zabranile uvoz nafte iz Libije; • 1982. � Reagan ukinuo zabranu isporuka za sovjetski naftovod; • 1982. � u SAD Barney Clark dobio prvo umjetno srce; • 1982. � film E.T. Stevena Spielberga; • 1982. � Papa Ivan Pavao II., prvi Papa na anglikanskoj misi u Velikoj

Britaniji; • 1983. � OPEC prisiljen sniziti cijene nafte; • 1983. � Reagan predlo�io obrambeni sustav �Rat zvijezda�; • 1983. � Lech Walensa dobio Nobelovu nagradu za mir; • 1984. � francuski predsjednik Mitterand posjetio SAD; • 1985. � Gorbačov postao sovjetski premijer; • 1985. � �enevski susret na vrhu, Reagan � Gorbačov, Reaganova izjava o

�novom početku� odnosa između Istoka i Zapada; • 1985. � Britanija se pridru�uje projektu �Rat zvijezda�; • 1986. � američki dolar na najni�oj poslijeratnoj točki prema japanskom jenu; • 1986. � nesreća u Černobilu; • 1987. � Reagan i Gorbačov potpisali Ugovor o kontroli naoru�anja; • 1987. � dva susreta Gorbačova i Thacherice;

• 1987. � �crni ponedjeljak�, na njujor�koj burzi zabilje�en dvaput veći pad vrijednosti u jednom danu od sloma 1929., ugro�ena vladina privatizacija dionica tvrtke British Petroleum;

• 1987. � pojava ozonske rupe iznad Antarktika, podizanje globalne ekolo�ke svijesti;

• 1987. � slom burze na Wall Streetu preko noći se pro�iruje na cijeli svijet; • 1988. � George Bush stariji pobijedio na predsjedničkim izborima u SAD; • 1989. � George Bush prisegnuo kao predsjednik; • 1989. � sru�en Berlinski zid; • 1989. � susret Busha i Gorbačova na Malti; • 1989. � revolucija u Istočnoj Europi; • 1990. � susret Busha i Gorbačova u Washingtonu; • 1990. � Britanija se pridru�ila europskom valutnom mehanizmu; • 1990. � Gorbačov dobio Nobelovu nagradu za mir; • 1990. � probijen kanal ispod La Mancha; • 1990. � prvi slobodni izbori u Hrvatskoj, progla�en Ustav RH; • 1990. � Zaljevska kriza; • 1991. � počela operacija �Pustinjska oluja�; • 1991. � Hrvatski sabor donio odluku o razdru�ivanju od SFRJ; • 1991. � 94,17% birača u Hrvatskoj za neovisnu Hrvatsku na referendumu; • 1991. � Boris Jeljcin predsjednik Ruske Federacije; • 1991. � na snagu stupa odluka o nezavisnosti i samostalnosti Hrvatske; • 1991. � slu�beno prestaje postojati SSSR, stvorena Zajednica neovisnih

dr�ava, ZND; • 1991. � Gorbačov dao ostavku na mjesto predsjednika biv�eg SSSR-a; • 1992. � priznanje Hrvatske; • 1992. � Hrvatska primljena u UN; • 1992. � dogovor o razdru�enju Čehoslovačke 1.1.1993.; • 1992. � Sjevernoameričko zajedničko tr�i�te (NAFTA), SAD, Kanada,

Meksiko; • 1992. � Bill Clinton izabran za predsjednika SAD-a; • 1991. � predstavljanje World Wide Weba, WWW, prve globalne dr�ave; • 1993. � uspostava zajedničkog europskog tr�i�ta; • 1993. � Hrvatska postala članicom MMF-a; • 1993. � Europska zajednica preimenovana u Europsku uniju; • 1993. � Opći sporazum o carinama i trgovini članica GATT-a; • 1993. � Sveta Stolica i Izrael potpisali protokol o uspostavi diplomatskih

odnosa; • 1997. � dovr�avanje umre�avanja telekomunikacija u svijetu putem optičkih

kabela;

• 1999. � 2000. � porast utjecaja antiglobalizacijskog pokreta protiv globalnih institucija, globalni otpor, stvaranje globalnog dru�tva;

• 2001. � u terorističkom napadu sru�eni tornjevi World Trade Center u New Yorku, tzv. Twinsi;

• 2002. � knjiga �No logo�, kanadske autorice Naomi Klein, kritika globalnog korporativizma;

• 2003. � rat protiv Iraka; • 2003. � 25. godi�njica pontifikata Ivana Pavla II.; • 2003. � Stoto putovanje Ivana Pavla II. (posjet Hrvatskoj); • 2003. � posjet Georga Busha mlađeg britanskoj kraljici Elizabeti i premijeru

Blairu. • 2005. � George Bush mlađi drugi put izabran za američkog predsjednika u

tijesnoj i neizvjesnoj predizbornoj utrci; • 2005. � Međunarodni kazneni sud za ratne zločine u biv�oj Jugoslaviji

podignuo prve optu�nice protiv hrvatskih novinara: Ivice Marijačića, Stjepana �e�elja i Domagoja Margetića, uz koje je optu�en i general Markica Rebić, zbog objavljivanja identiteta za�tićenog svjedoka, Stjepana Mesića, to je prvi takav slučaj u dotada�njoj povijesti međunarodnog prava;

• 2005. � umro Papa Ivan Pavao II., prozvan Ivanom Pavlom Velikim, iste je godine pokrenut postupak njegove beatifikacije;

• 2005. � kardinal Joseph Ratzinger, bliski suradnik Ivana Pavla Velikog izabran za Papu Benedikta XVI.

PRIJEDLOG KLASIFIKACIJE HRVATSKIH NACIONALNIH VRIJEDNOSTI (VI.) (Dokument donesen na Prvom kongresu o hrvatskim nacionalnim vrijednostima, odr�anom u lipnju 2003. u Zagrebu, na prijedlog prof.dr. Zvonimira Radića, jednod od organizatora Kongresa) Temeljni kriteriji za procjenu hrvatskih nacionalnih vrijednosti izvode se iz univerzalnih ljudskih vrijednosti (vrednota), te iz povijesno i geopolitički uvjetovanih odnosa hrvatske nacije prema sveukupnosti njezina okru�enja. To su kriteriji koje primjenjuju hrvatski znanstvenici u svojim programima istra�ivanja, za�tite i uvećavanja tih vrijednosti. Va�no je napomenuti da visoka nacionalna vrijednost nekoga blaga ne mora značiti i obilje toga blaga u Hrvatskoj. To se posebno tiče onoga blaga koje je sustavno rasipano nakon Drugoga svjetskog rata i čije je rasipanje nastavljeno i nakon Domovinskoga rata. Dobar je primjer hrvatsko tehnolo�ko blago (poglavito nadareni i obrazovani ljudi), ali i brojna druga blaga čije su vrijednosti visoke.

Primijene li se spomenuti kriteriji, mo�e se predlo�iti klasifikacija hrvatskih nacionalnih vrije-dnosti (u pogledu na hrvatski tehnolo�ki i gospodarski razvoj) sa dvije početne klasifikacijske razine kako slijedi PRVA KLASIFIKACIJSKA RAZINA Na prvoj klasifikacijskoj razini mogu se razlučiti ove klasifikacijske skupine hrvatskih nacionalnih vrijednosti: • demografske • odgojno-obrazovne • jezične • vjerske • umjetničke • znanstvene (sa znanstvenim rezultatima koji su javno dobro) • ekonomsko-socijalne • zdravstveno-�portske • predjelno-kopnene • predjelno-morske • ekolo�ke • bio-tehnolo�ke • tehničko-tehnolo�ke • tehnologijske • geopolitičke • obrambene. DRUGA KLASIFIKACIJSKA RAZINA DEMOGRAFSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Hrvat u svom zavičaju • Hrvat u iseljeni�tvu, koji se nastoji vratiti u svoj zavičaj, dovesti svoje

potomstvo u svoj zavičaj, ili svojim radom i utjecajem pripomoći sveukupnom razvitku zavičaja svojih predaka

• Hrvatska obitelj, poglavito brojna • Vi�e tisućljeća identiteta hrvatskoga naroda uz bok glavnim europskim

skupinama naroda • Potomci drugih naroda koji Hrvatsku osjećaju svojom domovinom • Nastanjeni hrvatski otoci • Nastanjeni hrvatski planinsko-brdski predjeli • Nastanjena hrvatska sela oko malih gradova i usporeni rast velikih gradova

ODGOJNO-OBRAZOVNE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Vjekovna tradicija visokoetičkoga obiteljskog odgoja u duhu za�tite i

uvećavanja hrvatskih nacionalnih vrijednosti, uva�avanja nacionalnih vrijednosti drugih naroda i prihvaćanja univerzalnih vrijednosti kojima se pro�imaju i obogaćuju hrvatske nacionalne vrijednosti

• Vjekovna tradicija vjerskoga (poglavito kr�ćanskoga) odgoja u javnim �kolama i vjerskim ustanovama

• Promicanje visokoetičnog �kolskog odgoja u osnovnoj i srednjoj �koli, koji je bio zanemaren između Drugoga svjetskog rata i Domovinskoga rata, s programima obra-zovanja o dru�tvenim, prirodnim i tehnolo�kim sustavima

• �est stotina godina visoko�kolskoga obrazo-vanja u Hrvatskojva JEZIČNE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Povijesno narodno iskustvo razvoja hrvatskoga jezika u čakavskom,

kajkavskom i �tokavskom narječju, s tisućgodi�njim razvojem hrvatske pismene jezične kulture

• Hrvatsko glagolja�tvo kao izraz samobitnosti hrvatskoga jezika • Hrvatski latinizam kao osnova razvoja hrvatskoga znanstveno-

tehnologijskoga nazi-vlja • Dubrovačka govorna i pismena jezična kultura • Mnogovjekovni razvoj hrvatskoga jeziko-slovlja • Vjekovno iskustvo zasnivanja hrvatskoga nazivlja u znanosti i tehnologiji na

pismenoj jezičnoj kulturi VJERSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Tisućgodi�nje kr�ćansko (poglavito katoličko) naslijeđe s potporom Vatikana

uspostavljanju hrvatske dr�ave i hrvatskoj borbi za nezavisnost • Hrvatski sveci kroz povijest, poglavito u XX. stoljeću • Vjerske institucije koje djeluju u duhu ekumenizma i univerzalne tolerancije • Crkvene karitativne institucije • Crkveni nauk o dostojanstvu ljudske osobe, moralu, etici, radu i socijalnom

ustroju ljudske zajednice • Bogo�tovni hramovi i drugi sakralni objekti UMJETNIČKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Hrvatska knji�evnost kroz vjekove i danas (uključujući hrvatske latiniste)

• Hrvatsko likovno blago (slikarsko, kiparsko, i dr.) u muzejima, zbirkama i �ivotnim prostorima - kroz vjekove i u nastajanju

• Hrvatska glazba u djelima hrvatskih kompozitora i likovima hrvatskih izvoditelja - kroz vjekove i danas

• Hrvatsko kazali�te kroz vjekove i danas • Hrvatski film • Arhitektonska i urbanistička rje�enja hrvatskih gradova i drugih naselja,

poglavito uz more i na otocima • Arheolo�ka ba�tina (podzemna i podmorska) • Arhitektonska rje�enja pojedinih vjerskih, stambenih, poslovnih i drugih

zgrada u javnoj funkciji, te kopnenih prometnica (uključujući mostove, vijadukte, i dr.)

ZNANSTVENE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI (sa znanstvenim rezultatima koji su javno dobro): • Hrvatski nobelovci i brojni hrvatski znanstvenici svjetskoga glasa kroz

povijest i danas, u Hrvatskoj i u inozemstvu • Hrvatske znanstvene institucije • Hrvatsko visoko�kolstvo • Brojni objavljeni znanstveni radovi na znanstvenim skupovima u svijetu i u

svjetskoj znanstvenoj publicistici. EKONOMSKO-SOCIJALNE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Hrvatski kapital anga�iran u hrvatskom gospo-darstvu • Hrvatske banke i ostale hrvatske financijske institucije za čije financijske

plasmane jamči hrvatska dr�ava • Tehnolo�ki (katastarski) i vlasnički (zemlji-�noknji�no) nesporno utvrđene

zemlji�ne čestice koje time postaju �ivi kapital pogodan za uno�enje u financijske tijekove

• Ljudski spoznajno-stvaralački i fizički rad ulo�en u hrvatsko gospodarstvo • Urbanizirani �ivotni i radni prostori • Pomorsko dobro • Mirovinski sustav • Sustav socijalne skrbi ZDRAVSTVENO-�PORTSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Zdravo morsko i kontinentalno podneblje za �ivot ljudi • Zdravo morsko i kontinentalno podneblje za uzgoj bilja i �ivotinja • Visokorazvijeni sustavi zdravstvene za�tite ljudi

• Visokorazvijeni sustavi zdravstvene za�tite bilja i �ivotinja u uzgoju • Visoki medicinski potencijali • Pogodni uvjeti za zdravstveno i odgojno bavljenje �portom, poglavito

planinarstvom • Visoki ljudski potencijali za profesionalno bavljenje �portom • Ostvareni svjetski rezultati u profesionalnom bavljenju �portom, posebno

tijekom i nakon Domovinskoga rata PREDJEDLNO-KOPNENE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Prirodno obradivo plodno tlo • Meliorirano obradivo plodno tlo • �ume • Rijeke, jezera, močvare, ribnjaci • Brdski pa�njaci • Nacionalni parkovi i ostali turistički privlačni kopneni predjeli • Izvorna kopnena i morska flora i fauna • Topla mineralna vrela PREDSJEDLNO-MORSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Otoci s obradivim tlom i prostorom pogodnim za razvoj gospodarstva, ali i

svake druge ljudske djelatnosti, poglavito u obrazovanju i tehnologiji • Uzobalje s obradivim tlom i prostorom pogodnim za razvoj gospodarstva, ali

i svake druge ljudske djelatnosti, poglavito u obrazovanju i tehnologiji • Izvori i zalihe slatke vode • More bogato ribom i pogodno za uzgoj ribe i razvoj morske tehnologije • Opća turistička privlačnost morskih predjela, poglavito s gledi�ta nautičkoga

turizma • Turistička privlačnost podmorja radi stjeno-vitih podvodnih formacija, flore i

faune, a poglavito radi brojnih očuvanih i za�tićenih arheolo�kih nalaza EKOLO�KE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Vjekovno narodno iskustvo �ivota na moru, uz more i za more • Vjekovno narodno iskustvo djelotvorne brige o tlu, tekućim vodama, flori i

fauni • Čisto more • Čisto tlo • Izvori visokovrijedne pitke vode • Djelomično uzčuvana izvorna morska i kopnena flora

• Djelomično uzčuvana izvorna morska i kopnena fauna • Biolo�ka raznovrsnost BIO-TEHNOLO�KE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Vjekovno iskustvo razvoja tehnologije obrade tla i uzgoja raslinja u ratarstvu,

vrtlarstvu, voćarstvu i vinogradarstvu, koja podr�ava prirodne procese i zadovoljava ljudske potrebe

• Vjekovno iskustvo razvoja tehnologije stočarstva i peradarstva, koja podr�ava prirodne procese i zadovoljava ljudske potrebe

• Vjekovno iskustvo razvoja tehnologije ribarstva i novije iskustvo razvoja tehnologije uzgoja ribe, koje podr�avaju prirodne procese i zadovoljavaju ljudske potrebe

• Gospodarsko-infrastrukturni bio-tehnolo�ki sustavi: skrbi o tlu, skrbi o moru, pripreme sjemena, pripreme sadnica, pripreme stočnoga i peradarskoga rasploda, pripreme riblje mlađi, pohrane poljoprivrednoga uroda, stočarskih proizvoda i ribarskoga ulova u spremi�ta (silose, hladnjače, i dr.), pripreme bio-tehnolo�kih proizvoda za modalni transport, za�tite usjeva i nasada od nevremena, ...

• Gospodarsko-tr�i�ni bio-tehnolo�ki sustavi: malih i srednjih gospodarstava za proizvodnju �itarica i drugih poljoprivrednih kultura, malih i srednjih gospodarstava za ulov i konzerviranja ribe, malih i srednjih stočarskih i peradarskih farmi, malih gospodarstava za uzgoj ribe, gospodarstava za uzgoj �ume, hortikulturnih gospodarstava

• Biolo�ki dobro obrazovan početni ljudski stvaralački potencijal • Visoki potencijali kopna i mora za proizvodnju prirodne ljudske hrane • Pogodni demografski, predjelni, ekonomsko-socijalni, gospodarsko-

infrastrukturni (pogla-vito bio-tehnolo�ki) i ostali uvjeti za kon-centraciju stvaralačko-obrazovnih potencijala na programima hrvatskoga bio-tehnolo�kog razvoja

TEHNIČKO-TEHNOLO�KE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Vjekovno narodno iskustvo u stjecanju, unaprijeđivanju i primjeni

tradicijskih znanja o uspostavljanju i razvoju tehničko-tehnolo�kih sustava u tradicionalnim gospodarskim granama

• Novije (pro�lostoljetno) narodno iskustvo u prikupljanju znanja o uspostavljanju i razvoju tehničko-tehnolo�kih sustava u novim gospodarskim granama � stečeno radom na kupljenim tehničkim sustavima ili u tehnolo�kim sustavima u inozemstvu

• Gospodarsko-infrastrukturni tehničko-tehno-o�ki sustavi: po�te, telekomunikacija (fiksnih i mobilnih), �eljezničkoga prometa, cestovnoga

prometa, pomorstva, zračnoga prometa, meteorologije, geodezije, katastra, zemlji�ne knjige, radio (satelitske i zemaljske) te kabelske distribucije vizualnih, muzičkih i govornih poruka i podataka, banaka podataka s mre�ama za razmjenu i distribuciju podataka, informacijskih i referativno-dokumentacijskih centara, publicistike, mjeriteljstva, tehničkoga odr�avanja i razvoja, tehnolo�koga odr�avanja i razvoja, ekonomskoga odr�avanja i razvoja, dr.

• Gospodarsko-tr�i�ni tehničko-tehnolo�ki susta-vi: pridobivanja i prikupljanja sirovina te njihove preradbe u poluproizvode (naftna, cementna, aluminijska industruja, i dr), brodogradnje, graditeljstva, drvne industrije, strojogradnje, elektroindustrije, elektronike, tekstilne industrije, farmaceutike, prehrambene industrije, turizma ...

• Tehnički dobro obrazovan početni ljudski stvaralački potencijal • Pogodni demografski, predjelni, ekonomsko-socijalni, gospodarsko-

infrastrukturni (pogla-vito tehničko-tehnolo�ki) i ostali uvjeti za koncentraciju stvaralačko-obrazovnih potenci-jala na programima hrvatskoga tehničko-tehnolo�kog razvoja

TEHNOLOGIJSKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Stoljećima (a poglavito tijekom pro�log stoljeća) stjecano narodno iskustvo o

presudnoom utjecaju hrvatskoga tehnolo�kog razvoja na uspje�nu proizvodnju roba za domaće i svjetsko tr�i�te i na uspje�an plasman usluga na ta tr�i�ta

• Porast nacionalne svijesti o ograničenjima dr�avnoga suvereniteta, dr�avne samostalnosti i nezavisnoati, koji nastaju zbog zaostajanja Hrvatske u tehnolo�kom razvoju

• Porast nacionalne svijesti o presudnom utjecaju hrvatskih nacionalinih vrijednosti (poglavito dru�tvenih) i kriterija kojima se te vrijednosti procjenjuju na hrvatski tehnolo�ki razvoj

• Porast nacionalne svijesti o presudnom utjecaju tehnolo�ke infrastrukrure na uspostavljanje i razvoj hrvatskih tehnolo�kih sustava

• Dobro prirodoslovno i tehničko fakultetsko obrazovanje (koje je, ipak, nedostatno za uspje�no uspostavljanje slo�enih tehnolo�kih sustava, te se zato ne mogu pokrenuti procesi hrvatskoga tehnolo�kog razvoja)

• Porast svijesti o prijekoj potrebi sveučili�noga tehnolo�kog obrazovanja, to jest, obrazovanja o uspje�nom uspostavljanju i razvoju tehnolo�kih sustava sa svih relevantnih stajali�ta: od tehničko- ili bio- tehnolo�koga, preko sociologijsko- ili ekonomijsko-tehnolo�koga, do jezično- ili demografsko-tehnolo�koga

• Porast nacionalne svijesti o poglavito tehnolo�koj, a tek potom financijskoj osnovi svakoga gospodarskog pothvata u Hrvatskoj

GEOPOLITIČKE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Narodno iskustvo borbe za suverenu, samo-stalnu i nezavisnu hrvatsku

dr�avu, stečeno u razdoblju njezina uspostavljanja i procvata od VIII. do XII. stoljeća te u XX. stoljeću

• Narodno iskustvo borbe za izdvajanje hrvatske dr�ave iz različitih oblika dr�avnih zajednica s Mađarskom, Austrijom i Srbijom, koje je stečeno tijekom posljednja četiri stoljeća, a poglavito u XX. stoljeću

• Narodno iskustvo borbe protiv totalitarnih ideolo�kih sustava vlasti s ugrađenim globa-lističkim te�njama: fa�izma, nacizma i komunizma

• Geopolitička pozicija Hrvatske kao dijela Srednje Europe i Mediterana (Jadrana)

• Geopolitička pozicija Hrvatske kao pomorske dr�ave kroz koju prolaze va�ni europski riječni, kopneni i zračni prometni koridori

• Hrvatska geopolitička arhivska građa u hrvatskim, vatikanskim, mađarskim, austrij-skim, turskim, francuskim, njemačkim, talijanskim i srpskim pismohranama

OBRAMBENE HRVATSKE NACIONALNE VRIJEDNOSTI: • Vjekovno � a poglavito pro�lostoljetno � narodno iskustvo uspje�noga otpora

svim poku�ajima raznarođivanja i otimanja hrvatskoga zavičajnog prostora • Domovinski rat • Hrvatska vojska (aktivna i pričuvna) sa svojim temeljnim ljudskim

potencijalima stvorenima u Domovinskom ratu • Hrvatska policija • Hrvatska carina • Hrvatski vojni tehničko-tehnolo�ki sustav s gledi�ta vojne industrije i s

gledi�ta sveukupnoga hrvatskoga tehnolo�kog razvoja.

�IVOTOPIS

Domagoj Margetić

rođen je 1974. u Zagrebu, gdje se �kolovao i danas �ivi i radi kao novinar. Posebno se bavi analizom ekonomsko � političkih procesa i pojavama gospodarskog kriminala u Hrvatskoj. Od 1997. do 2003. bavi se analizom pretvorbeno � privatizacijskih procesa u Hrvatskoj, te odnosima hrvatske Vlade i Međunarodnog monetarnog fonda. 2000. objavio je esej �Gospodarstvo nacije�. Jedan je od osnivača Udru�enja novinara Republike Hrvatske (UNRH) čiji je i predsjednik od 2001. godine.

Posebno su zapa�ene njegove ekonomske analize i razotkrivanje gospodarskog kriminala i korupcije, o čemu je pisao u tjedniku Hrvatsko slovo, gdje je u prvoj polovici 2003. radio kao urednik za gospodarska pitanja. Autor je Izvje�ća o stanju novinarskih sloboda u Hrvatskoj (2002.), Izvje�ća o stanju lokalnih medija u Hrvatskoj (2002.), te jedan od autora dokumenta Hrvatske novinarske etike (2003.). Također je sudjelovao u izradi Deklaracije o polo�aju hrvatskih novinara (2003.). Autor je eseja �Gdje je hrvatsko novinarstvo u za�titi nacionalnih vrijednosti� (2003.), s kojim je nastupio i sudjelovao na Prvom kongresu o hrvatskim nacionalnim vrijednostima odr�anom u Zagrebu. Član je Građanskog stručnog povjerenstva za nadzor vlasti. Suradnik je Ličke razvojne agencije na projektu �Ličke televizije�, te je član Povjerenstva za etiku i standarde novinarske struke Udru�enja novinara Republike Hrvatske. Jedan je od autora dokumentarnog filma �Markov trg 2a� (2002.). Autor je eseja �Globalni projekt Hrvatska� (2002.). Savjetnik je za odnose s medijima u vi�e udruga građana, te je autor priručnika �Odnosi s javno�ću za nevladine udruge� (2002.). Od listopada 2003. do siječnja 2004. radio je kao zamjenik glavnog urednika tjednika za kulturu �Hrvatsko slovo�.

Krajem 2002. godine Margetić je bio jedini hrvatski novinar koji je objavio podatke o pripadnicima terorističkih četničkih postrojba u Hrvatskoj, koje je Račanova Vlada zaposlila u sustavu hrvatske policije. Tek tri godine kasnije, 2005. Dr�avno odvjetni�tvo započelo je kazneni progon protiv osumnjičenih za ratne zločine, sa popisa koje je objavio Margetić.

Godine 2003. objavio je prvo izdanje knjige �Tko je opljačkao Hrvatsku? (Kronika partijske tranzicije 1980. � 2003.)�. U siječnju 2004. imenovan je za glavnog urednika tjednika za kulturu �Hrvatsko slovo�. U prvoj polovici 2004. objavio je seriju analiza stanja u hrvatskim medijima i novinarstvu, u uvodnicima Hrvatskog slova. Godine 2004. postavljen je za predsjednika Programskog vijeća satelitskog televizijskog programa HICTV namijenjenog hrvatskom iseljeni�tvu u Sjevernoj Americi, kojeg proizvodi Udru�enje novinara Republike Hrvatske � UNRH. Autor je izvje�ća �Medijske i novinarske slobode uvjetovane vlasni�tvom i upravljačkom strukturom medija�. Početkom svibnja 2004. na temelju njegovih napisa pokrenuta je istraga o obavje�tajnom podzemlju protiv biv�eg premijera Ivice Račana i biv�eg ravnatelja policije Ranka Ostojića. Kasnije je političkom nagodbom ta istraga obustavljena. U kolovozu 2004. godine smijenjen je sa mjesta glavnog urednika �Hrvatskoga slova�, zbog kritičkih tekstova protiv Stjepana Mesića i odbijanja naloga za promjenu uređivačke politike svog Uredni�tva.

Početkom rujna 2004. postao je glavni urednik političkog tjednika �Novo hrvatsko slovo�. U prosincu 2004. Međunarodni sud za ratne zločine u biv�oj Jugoslaviji iz Haaga izdao je nalog Domagoju Margetiću o prestanku objavljivanja svjedočenja tajnih, za�tićenih svjedoka u procesima pred sudom, misleći na svjedočenje Stjepana Mesića u procesu protiv Tihomira Bla�kića. Margetić je u pisanom odgovoru odbio nalog Haa�koga suda riječima: �Ne priznajem ni Va� sud niti va�e

quasi sudske naloge!� Nakon toga, protivno nalogu Haaga Margetić je u cijelosti u dva specijalna izdanja objavio niz tajnih haa�kih dokumenata i cjelokupna svjedočenja Stjepana Mesića pred Haa�kim sudom, u kojima je optu�ivao Hrvatsku za agresiju i ratne zločine. Početkom siječnja 2005. izabran je za predsjednika Udruge pomagača obrani generala Ante Gotovine. �Novo hrvatsko slovo� posrednim je metodama zabranjeno, odnosno onemogućeno mu je redovito izla�enje, već krajem siječnja 2005.

Odr�ao je pedesetak predavanja i tribina u Hrvatskoj i inozemstvu o temama korupcije, političke tranzicije, pretvorbe i privatizacije, obavje�tajne mafije, te pitanja slobode medija. Autor je projekta �Hrvatskog novinarskog instituta-HNI�. Jedini je hrvatski novinar koji je u cijelosti objavio tajnu dokumentaciju o �tetnim dogovorima Međunarodnog monetarnog fonda i hrvatske Vlade. Do sada je zbog svog novinarskog rada bio pet puta zatvaran, te priveden na vi�e od 250 obavjesnih razgovora. Krajem prosinca 2004. otela ga je paraobavje�tajna skupina Ureda predsjednika Republike, ali je policija cijeli slučaj otmice zata�kala i istraga je politički obustavljena. Početkom o�ujka 2005. objavio je prvu nakladu knjige "Stipe Mesić-dosje izdaje, Neautorizirana biografija drugog hrvatskog predsjednika". Po nalogu Protuobavje�tajne agencije cjelokupna prva naklada knjige zaplijenjena je i uni�tena. Tijekom o�ujka 2005. objavio je drugu nakladu iste knjige. Sredinom travnja 2005. sudjelovao je u radu neformalne skupine "Hrvatski kolegij-Collegium Croaticum", te u izradi osnovnih teza Hrvatskog kolegija. Potpisnik je Međunarodne deklaracije o civilnom dru�tvu.

Dana 29. travnja 2005. Međunarodni kazneni sud za biv�u Jugoslaviju u Haagu potvrdio je i otpečatio tajnu optu�nicu protiv hrvatskog novinara Domagoja Margetića za kazneno djelo nepo�tivanja suda, zbog objave svjedočenja i identiteta za�tićenih svjedoka pred Haa�kim sudom, misleći na svjedočenje Stjepana Mesića u Haagu. Domagoj Margetić odbio je primiti haa�ku optu�nicu, te je odbio dragovoljno se odazvati i ispričati Haa�kom sudu. Dana 14. lipnja 2005. Margetić se prvi put pojavio pred sudcem Alphonsom Orieuom na Haa�komu sudu. "Ne osjećam se krivim", izjasnio se po svim točkama optu�nice, ali se nije ispričao Sudu. Dana 15. srpnja 2005. Haa�ko tu�iteljstvo najavilo je pro�irenje optu�nice protiv hrvatskog novinara i publiciste Domagoja Margetića. Osmoga kolovoza 2005. Margetiću je uručena izmijenjena optu�nica Haa�koga tu�iteljstva, koju je Carla del Ponte potpisala 6. srpnja 2005.

Zbog medijske blokade i stavljanja na "crnu listu" hrvatskih novinara Margetić je 24.5.2005. osnovao vlastiti web portal - www.domagojmargetic.com .

U svibnju 2005. na svojim web stranicama objavio je u digitalnom obliku knjigu "Hrvatska i Novi svjetski poredak", koja je dostupna na www.domagojmargetic.com .

Početkom ljeta 2005. godine Margetić je pripremio za objavu knjigu "Obavje�tajna mafija u Hrvatskoj", o ilegalnim obavje�tajnim strukturama koje su uspostavili politički centri moći, s posebnim analizama o tzv. Ostojićevoj i Bagićevoj skupini. U sklopu knjige nalaziti će se i dvd sa svjedočenjem odvjetnice koja je sudjelovala u prljavim poslovima kriminalnog miljea oko Stjepana Mesića. U tom video svjedočenju odvjetnica koja je radila za taj krim milje svjedoči o cijeloj teghnologiji pona�anja i kriminalu ljudi povezanih sa Stjepanom Mesićem.

U srpnju 2005. američki kongresnik Thaddeus G. McCotter pokrenuo je inicijativu obustave financiranja Međunarodnog kaznenog suda u Haagu, dok se ne povuku optu�nice protiv hrvatskih novinara među kojima je i Domagoj Margetić. Vanjskopolitički odbor Američkog Kongresa uputio je taj amandman Dr�avnom tajni�tvu SAD-a. Na taj je način, posredno, Američki kongres zatra�io odbacivanje optu�nica protiv hrvatskih novinara pred Haa�kim tribunalom. Iz političkih razloga američki State Department zaustavio je glasovanje o tom amandmanu, ali je za rujan 2005. najavljeno saslu�anje pred Kongresnim odborom o medijsom slobodama u Hrvatskoj.

Sredinom srpnja 2005. potporu haa�kom optu�eniku i novinaru Domagoju Margetiću pred Haa�kim sudom dala je i međunarodna organizacija "Reporteri bez granica", čiji je glavni tajnik Robert Menard uputio pismo Haa�kom sudu, izraziv�i zabrinutost procesom protiv hrvatskih novinara.

Jedini je novinar u Europi kojemu je zbog njegova kritičkog pisanja jo� 2002. godine oduzeta putovnica, koja mu je vraćena tek 13.6.2005., kako bi mogao otputovati u Nizozemsku, na suđenje pred Haa�kom tribunalom. Nedavno je i Ministarstvo pravosuđa potvrdilo kako je Margetiću putovnica bila oduzeta zbog teksta, odnosno zbog objave tajne dokumentacije-ugovora Međunarodnog monetarnog fonda i hrvatske Vlade 2002.

Dana 13. kolovoza 2005. Margetić je primljen u članstvo međunarodne organizacije "Committee of Concerned Journalists", u sklopu "Project for Excellence in Journalism", sa sjedi�tem u Washingtonu, SAD.

Član je Udruge Domovinski rat On Line, na www.domovinskirat.com.

Krajem kolovoza 2005. udruga hrvatskih branitelja "Zdrug hrvatske obrane Nikola �ubić Zrinski" proglasila je Margetića počasnim članom. Uz Margetića počasni članovi Udruge su: general-pukovnik Ante Gotovina, prof. dr. Trpimir Macan, Marko Perković-Thompson i general zbora Ante Roso. Margetić je, tom prigodom, primio svečanu značku Zdruga hrvatske obrane.

Član je Udruge građana za promicanje demokracije i slobode elektroničkih medija Nemacenzure, te pi�e na portalu www.nemacenzure.com.

Osnivač je, urednik i vlasnik news-discussion grupe CRO NEWS (30. kolovoza 2005.) na http://groups.google.com/group/CRO-NEWS.

Upisan je u Direktorij istra�ivačkih novinara jugoistočne Europe.

Dana 22. rujna 2005. Margetić je podnio Ustavnom sudu Republike Hrvatske ustavnu tu�bu protiv haa�ke optu�nice koju je protiv njega podignula Carla del Ponte. U javnom pismu dr�avnim du�nosnicima zatra�io je od premijera i sudbenih vlasti da se po�tuju hrvatski zakoni i Ustav kod haa�kog procesa protiv hrvatskih novinara.

Početkom listopada 2005. Margetić je primio objedinjenu optu�nicu Carle del Ponte protiv četvorice hrvatskih novinara: Jovića, �e�elja, Kri�ića i Margetića, kojom ih se tereti za zločinačko udru�ivanje, "zajedničku zamisao i strategiju" u razotkrivanju za�tićenih haa�kih svjedoka. to je prvi put da je Međunarodni kazneni sud za ratne zločine u biv�oj Jugoslaviji optu�io cijelu skupinu novinara, i jo� k tome za udru�eni novinarski zločinački poduhvat.

Nakon �to mu je političkim pritiscima Sanaderove Vlade onemogućeno pisanje u hrvatskim medijima, Domagoj Margetić postaje redoviti, ekskluzivni kolumnist neovisnog hrvatskog web portala nemacenzure.com (www.nemacenzure.com).

Krajem studenog 2005. Margetić je objavio svoju treću knjigu "Hrvatska i Novi svjetski poredak (Kako obraniti nacionalnu dr�avu?)". To je prva hrvatska digitalna knjiga, objavljena u CD formatu.

Sredinom 2005. Margetićeve knjige "Tko je opljačkao Hrvatsku (Kronika partijske tranzicije 1980. - 2003.)" i "Stipe Mesić dosje izdaje (Neautorizirana biografija drugog hrvatskog predsjednika)" uvr�tene su u slu�beni popis literature Sveučili�ta Berkely, Istočno-europskog odjela, pod naslovim iz Istične Europe i o Istočnoj Europi (http://www.lib.berkeley.edu/doemoff/slavic/pdfs/eesep05.pdf).