7/27/2019 Hrvatski pisci i pjesnici iz bih SAFET BEG BAŠAGIĆ

http://slidepdf.com/reader/full/hrvatski-pisci-i-pjesnici-iz-bih-safet-beg-basagic 1/6

pdfcrowd comopen in browser PRO version Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

korisničko ime ••••••• Prijava Registracija Forum Traži: unesite tr aženi po jam   Detaljna tražilica

 

Web katalog

Mediji

Društvo

Gospodarstvo

Povijest i politika

Pogledajte s ve »

Najčitanije

Najčitanije zadnjih 7dana

Najkomentiranije

Najbolje ocijenjeno

« Prethodni članak  |  Sljedeći članak » Napisano 01.12.2009. 13:10

Nalazite se na: Početna  »  Kultura  »  Hrvatski pisci i pjesnici iz BiH  »  Safet-beg Basagic

Safet-beg Basagic

Safvet - beg Basagic (1870 Nevesinje-1934 Sarajevo), koji rabi i pseudonim Mirza Safvet,

profesor arapskog jezika u sarajevskoj gim naziji, kretao se takod jer u Kranjcevicevu drus tvu, a

bavio se i politikom. U dva navrata bio je predsjedni k i u dva navrata potpredsjednikbosans kohercegovackog Sabora. Znanstveni is trazivac orijentalistickih tema, bio je ujedno i

pjesnik - lirski, epski i dr amski, a pjesme je tiskao u m nogim casopisima i skupio u lirskim

zbirkama Trof anda iz hercegovacke dubrave (1896), Misli i cuvstva (1906) i Izabrane pjesme

(1913); objavio je i religiozni ep Mevlud (1924), spjev u s lavu Muhamedova rodjenja, a napis ao

 je i tri dram e u stihovima, od kojih s u dvije dovrsene: Abdullah pasa, drams ki spjev iz 18.

stoljeCa (1900) i Pod Ozijom ili Krvava nagrada, drams ki spjev iz 16. stoljeca (1905). Kranjcevic

 je, prikazujuci njegovu prvu zbirku, hvalio u "Nadi" svjezinu erotskog lirizma, a njegovi stihovi: "Jer 

hrvatskog jezika sum /Moze da goji,/Moze da s poji/Istok i zapad, pjesm u i um " bili s u motto

pravaskog casopisa "Osvit", sto ga je krajem XIX. stoljeca ur edjivao u Mostar u Ivan Milicevic. S

perzijskog je preveo refleksivnu poeziju Omera Hajjama Rubaije, a od istrazivackih njegovih

djela vazna je knjiga Znameniti Hrvati Bosnjaci i Hercegovci u Turskoj Carevini (1931).

Bio je utemeljiteljem "muslim ansko-bosnjacke renesans e" i opceg duhovnog preporoda na pocetku 20.stoljeca.

Jedan narod m ože izgubiti moć i gos podstvo; slava njegova oružja može isplaviti, bajrak pod kojim je vojevao m ože postati plijenom

neprijatelja, njegova prava i pravice m ogu s e pretvoriti u mrtva slova - kratko rečeno: jedan narod može doživiti pravi politički, socialni i

ekonomski fiasko u s vojoj postojbini. Sve je to privremeno, sve može biti od danas do sutra. Ali ipak im ade nešto, što nije prolazno, što ne

može ni puki s lučaj ni najljući neprijatelj uništiti, a to su um otvorine, koje mi zovemo li teraturom. U tome carstvu ni s ila, ni slučaj, dapače ni zub

vremena ne m ože pomrčati umne stečevine naroda, koje je privrijedio, kad je pobijedio barbarstvo i neznanje. Taj triumf os taje na vijeke, jer je

on amanet budućih naraštaja i vremena.

Na stotine - na hiljade godina prohujalo je preko pos tojbina starih azijatskih naroda, koji su s lavno bili i prošli, pa ipak se s ve do sada sačuvalo

DRUGI SVJETSKI RAT: Srcetame (1941 - 1945) (100713)

Bošnjaci, tko ste, što ste... Daprostite... (38176)

To je naša zemlja, tu žive Hrvati(34102)

Općina Soli - legitiman i opravdan

zahtjev Hrvata (33469)

Vijesti Kolumne Povijest Kontroverze Kultura Literatura Preuzimanja Video zapisi Apeli

7/27/2019 Hrvatski pisci i pjesnici iz bih SAFET BEG BAŠAGIĆ

http://slidepdf.com/reader/full/hrvatski-pisci-i-pjesnici-iz-bih-safet-beg-basagic 2/6

pdfcrowd comopen in browser PRO version Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

Forum Face book Tw itte r  

Statistika

Ukupno registriranih korisnika:5251

Ukupno članaka: 10433

Ukupno komentara: 2020

Posljednji unos: Počinje popis: 97pitanja na koja je dužan

odgovoriti svaki građanin, kazneod 100 do 10.000 KM

Zadnja promjena: 30.09.2013.17:46

iza njih dosta literarnih i um jetničkih spomeni ka, koji nam pripovijedaju o borbi izmegju svijetla i tmine, o triumfima kulture nad barvarstvom. Iz

tih spom ena m i proučavamo vjere, zakone, običaje i m išljenja o čovjeku i svijetu, o barvarstvu i kulturi, o prosvjeti i neznanju. Svaki narod, koji je

 jednom izvojštio pobj edu nad tmi nom i ostavio iza sebe um nih s tečevina na polju kul ture, zadužio je druge prosvijećene narode, da m u

sačuvaju uspom enu za sva vremena u kulturnoj povijesti čovječanstva.

I naš mal i narod, ako nije prije hiljade, jest prije par stotina godina preživio jednu epohu, koju slobodno s mijem o nazvati preporodom, jer je

istočnu prosvjetu objeručke prigrlio i zaigrao dostojnu ulogu m egju narodima ogromne turske carevine. To je trajalo samo jedan vijek, ali je

ipak taj vijek u his toriji umnog razvića Bošnjaka i Hercegovaca najsjajniji vijek. Što je to trajalo s amo jedan vijek, krivi s u nenaravni uslovi za

daljnji razvoj i političke prilike u državi, koje su naše pregje kasnije bacile u duševnu letargiju, da čekaju dva vijeka, dok kucne čas, kad će se

moći pod naravnim uslovima razvijati, naime: na svome, a ne na tugjem jeziku udešavajući svoj umni rad pram a savremenom napretku i

narodnom duhu. Onda ih vlastiti narod nije razumio, jer su izražavali svoje misli i pi sali s voja djela u arapskom, turskom ili perzijskom jeziku, a

za ono, što mas a ne razumije, ne može se jedan narod zagrijati. Onda su ih razumili spom enuti narodi i odabrana kasta: inteligencija - ulema u

vlastitom narodu, a to nije dovoljno za trajni duševni razvitak. Naši pioniri na polju istočne pros vjete imal i su u svome naraš taju i u dva-tri

naredna naraštaja dosta prijatelja i obožavatelja i u domovini, ali tih je s vremenom m alo po mal o nestajalo, dok ih nije sas ma nes talo

polovicom XVII. vijeka. U stoljetnoj borbi s vanjskim i nutarnjim neprijateljem umorni bos ansko-hercegovački mus liman zaboravio je na svoje

slavne djedove, koji su mu u svoje vrijeme, pronijeli im e po islam skom s vijetu sa učenim i pjes ničkim djelim a.

Tako bi po nama nestalo djela i imena negdašnj ih naših radenika na polju istočne prosvjete, da ih drugi islam ski narodi nijesu s ačuvali barem

djelomično s ve do danas. Imena s u s biografijama zabilježena u njihove povijesti literatura, a djela u brojnim prepisim a sačuvana po javnim i

privatnim bibli otekama. Sada je pako dužnost mlagjeg islam skog naraštaja u Bosni i Hercegovini, da ta dična imena dalje predaje, da ta

dragocjena djela dalje čuva, kao amanete i - gledajući na s tari ponos - posegne za istočnom i zapadnom knjigom , pa prama duhu svoga

naroda iz oboga stvori nešto novo, jer on stojeći na granici Može da goji, Može da s poji Istok i zapad, pjesmu i um!

Prve las tavice iz naših krajeva, koje se javljaju na polju istočne prosvjete jesu Mahmud paša (Adni), Abdulkerim i Ajas. Njih trojica po s tarini

stoje na čelu svima piscim a i pjesnicim a iz naših krajeva.

Mahmud paši se dive svi savremeni književnici i učenjaci po ši rokom turskom carstvu kao učenom veziru, meceni, državniku, vojskovogji i t. d.,

dok Abdulkerim u isto vrijeme kao ozbiljni profesor i carigradski m uftija drži predavanja o istočnim znanostima i šeriatskom pravu pred

stotinama s lušatelja, skrom ni šejh Ajas kao učitelj Mehmedu II. El-Fatihu tumači araps ke znanosti i razvija m u mi stičnu filozofiju, koja ostavlja

 jas ne tragove na životu tadanjega prij estolonaš ljedn ika, a kasni je zagonetnog su ltana. Budući s u sva trojica na jednoj samar ici doš li u Edrenu

kao ratni plijen, grehota bi bilo zastaviti ih, a još više bi se čovjek ogrješio, koji bi ih is pustio, kad piše o Bošnjacim a i Hercegovcima, što su se

istaknuli na polju is točne knjige, jer sva trojica zauzimaju odlično mjes to megju turskim književnicima i pj esnicim a.

Kad su iza kosovske bitke (1389.) turskoj bili na udarcu ostale naše zemlje, često su se zalijetale akindžije u naše krajeve i sa s obom vodile

mnogo naroda preko granice. U takovoj jednoj eks pediciji zasužnjena su tri dječaka i dovedena u Edrenu, tadanju prijestolnicu osm anskihcareva. Jedan megju njim a zvao se Abogović, koji je kao musli m dobio im e Mahmud; od ostale dvojice jednom s u dali im e Ajas, a drugome

 Abdulkerim .

Kao što svima vezirima iz naših krajeva stoji na čelu Mahmud paša Abogović, isto tako stoji na čelu i svima naši m pionirim a na polju is točne

književnosti pod ps eudoimenom Adni (Edenski). Ta veličanstvena pojava u vrijeme mis terioznog sultana s tekla je megju savremenicima toliko

obožavatelja, koji su je u dušu ukles ali svome m lagjem naraš taju kao dragocjenu uspomenu, da je i on preda na am anet svome potomstvu,

koje će oko nje s aviti cijeli ciklus priča kao o kakovoj mitološkoj pers onifikaciji znanosti, pravednosti i drugih vrlina.

To čudo XV. vijeka ugledalo je sunce pod naš im nebom negdje početkom istoga vijeka. Što neki hoće da je "materno genere Trybalbus,

paterno Graecus" - to je puko naklapanje, koje se os niva samo na jednoj uzgrednoj bilješci, koju je zabilježio grčki historičar Chalcondilas.

7/27/2019 Hrvatski pisci i pjesnici iz bih SAFET BEG BAŠAGIĆ

http://slidepdf.com/reader/full/hrvatski-pisci-i-pjesnici-iz-bih-safet-beg-basagic 3/6

pdfcrowd comopen in browser PRO version Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

Koliko historijske istine im ade u toj bilješ ci, vidi s e u is tom djelu, gdje s e pripovijeda, da je katoličkoj propagandi protivna stranka izabrala

Mihaela brata Mahmud pašina za vogju: Verum Tryballi confluebant ad Mahmetis fratrem Mihaelem, qui apud Tryballorum principem egerat".

Poznato nam je od prije, da je pred nasiljem bosans kog kralja Tome iselilo m nogo bogumila u sus jedne zemlje i da ih se lijep broj sklonio

pod zaštitu despotovu (1450). Po sm rti despota Lazara na segedinskom saboru (1458.) ugarski kralj Matija Korvin im enovao je Stjepana

Tomina s rpskim despotom, koji s e kasnije oženio Lazarevom kćeri Jelačom i tako raši rio bosans ko kraljevstvo sve do Smedereva i Morave.

Katolička revnost despota Stjepana pripovijedala se na dal eko, a čini se, da s e u tome s njime natjecala njegova punica i udovica Lazareva

Jelena, koja je napokon kao leno darovala Srbiju papinskoj stolici.

Tada je po turskim his toricima Ašikpaša-zade i Nešriji bio Mahmud pašin brat povjerenik bosans kog dvora u aferi Smedereva.

Megju braćom su se vodili pregovori o primanju i predaji grada i o reviziji ugovora izmegju s ultana i bosanskog kralja. Napokon su s e obje

stranke osvjedočile o valjanosti ugovora. To je bilo godinu dana prije pada Sm edereva pod tursko gos podstvo naime: kad ga je prvi put

Mahmud paša obs jeo i napustio obs adu. Mahmud paš in brat Mihajlo Abogović ostao je nam jesnik u Sm ederevu.

Kada je Jelena učinila spom enuti poklon, srpski boljari i bogum ilski bjegunci nezadovoljni s tijem, dignuli su ustanak i izabrali za vogju kneza

Mihajla, Mahmud paš ina brata, preko koga su mi slili dobiti pomoć od Turaka i Bošnjaka, da protjeraju Jelenu i razoružaju njezine pristaše.

Turska zaposlena na Is toku nije se mogla odazvati ustašam a. Megjutijem je Jelena prevarila kneza Mihajla, uhvatila ga na vjeri i kao sužnja

opremila u Ugarsku. Naredne godine 1459. nalazimo Mahmud paš u u Srbiji, gdje s veti brata, osvaja despotovinu i progoni fanatičnu Jelenu.

Mahmud paša je kako bilježe turska vrela rodom Hrvat, a mi znamo već od prije, da Bošnjake stari turski povjesničari pribrajaju rodu Hrvata.

Na slij edećoj strani opet se osvrće pa veli:"A pleme Hrvata, koje s e nastanilo oko rijeke Bos ne prozvalo s e po toj rijeci. Ogledalo njihova značaja odrazuje se u veseloj im naravi. Po Bosni

dobili su ime i doš li na glas po tekućoj rijeci. Duša im je čis ta, a lik svijetao. Većinom s u lijepa stasa i dobra srca. Njihova vanjština i nutarnjost

uspravnosti (pravednosti), otvorena lica i krš ni mom ci poznati su (na daleko) po pokrajinama radi ponositosti, a ozbiljni naučenjaci kao um ni i

promiš ljeni ljudi. Uzrok je to, da je Bog - neka je uzvišen i s lavljen! - u osm anlijskom carstvu podigno vrijednost ovome slavnom narodu sa

službom i dostojanstvom i čast njihove sreće uzvisio kao njihov visoki ras t i velikodušnost, što se m egju njim a rijetko nalazi nasilnika. Oni pako,

koji su doš li do visokih položaja (u državi) većinom s e odlikuju veledušjem, to jest: čašću i ponosom ; malo ih je, koji s u tjesnogrudni, zavidni i

pohlepni. Neustrašivi su u ratu i na m ejdanu, a u društvu i na veselju prijazni. Obično su prostodušni, dobroćudni i l jubezni. Osobito se odlikuje

ovo preuzvišeno pleme vanrednom lj epotom i iznimnim uzrastom.

Bez sumnje Boš njaci, koji se pribrajaju hrvatskom narodu, odlikuju se kao pros ti vojnici, dobrotom i pobožnosti, kao age i s andžaci

obrazovanošću i vrlinom, a kao veliki veziri u upravi s u dobroćudni, ponos ni i pravedni, da i h narodni prvaci hvale i odlični državnici s lave."

Tijem riječim a ne treba komentara; veliki turski historičar Aali (umro 1008.-1599.) govoreći o narodima, s kojim a su Turci došli u dodir u

poglavlju tumači, kome je rodu pripadao Mahmud paša i s vi naši velikani u turskoj povjesnici.

Kad se to uzme u obzir, pa onda da je Mahmud pašin brat nam jesnik bos anskog dvora u Smederevu i povjerenik bosanskog kralja kod revizije

ugovora i vogja ustaša proti katoličkoj Jeleni i napokon ponašanje s amog Mahmud paše pram a bogumilim a prije i poslije pada bos anske

kraljevine, koje je dočekivao s najvišom sus retljivošću i zagovarao njihove interese kod s ultana i napokon njegovo odlično postupanje sa

zadnjim bosans kim kraljem , sve nam to svjedoči, da Abagovići nijesu Grci, nego lišće sa naše gore.

Kada i kojom je zgodom Mahmud paš a s Ajasom i Abdulkerimom zapao u tursko sužanjstvo ne zna se, nu da su sva trojica došli u vlast nekog

an alfabeta Mehmed age, koji s e često s pominje m egju časnicim a sultana Murada II. (824.- 855.), znamo iz vrela. Hamm er kaže, da je Mahmud

paša zarobljen "als Knabe auf dem Vege von Novobrdo nach Semendra geraubt", a ne navodi vrela odakle je uzeo tu vijest. I to je jedan dokaz,

7/27/2019 Hrvatski pisci i pjesnici iz bih SAFET BEG BAŠAGIĆ

http://slidepdf.com/reader/full/hrvatski-pisci-i-pjesnici-iz-bih-safet-beg-basagic 4/6

pdfcrowd comopen in browser PRO version Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

da Mahmud paša nije Grk, nego južni Slaven, jer je zasužnjen u zemlji, gdje iza X. vijeka nijesu Grci obitavali……

NA PUČINI SVJETLA

“Na pučini s vjetla” gori

Kao alem žiška mala;

Kad svemoćni s vemir stvori,

Ta je žiška zatreptala.

Kol’ko bura i orkana

Gasilo je svojim bijesom,

Pa još nije pomrčana,

Još se blista sjajnim krijesom.

Mnogi um je poticala

Da dokuči iskru njenu,

Nu ona se odmicala,

Ostavljajuć s voju sjenu.

1 vijekovi redom lete,I umovi redom ginu;

 Ali od te žiške s vete

Niko iskre još ne skinu.

I ja eto za njom bludim ,

I bludeći slatko sanjam;

Za njom čeznem, za njom žudim,

Njoj se divim, njoj se klanjam.

 Ali, zalud s u moje želje,

Do nje doći nigda neću;Ko da shvati tajne velje:

Otkud miris š arnu cvijeću?

“Na pučini s vjetla” gori

kao alem žiška sjajna;

Da je shvati svak se mori,

 A svakom je –opet tajna.

Safvet-beg Bašagić-Redžepašić: Iz abrana djela, Sarajevo 1971.

7/27/2019 Hrvatski pisci i pjesnici iz bih SAFET BEG BAŠAGIĆ

http://slidepdf.com/reader/full/hrvatski-pisci-i-pjesnici-iz-bih-safet-beg-basagic 5/6

pdfcrowd comopen in browser PRO version Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

Komentiraj Komentari Ocijeni: 3.5 2007 pregleda

Nema komentara

Anketa Fotogalerija

Preuzeto iz: Eva de Vitray Meyerovitch: Antologija sufijskih tekstova, Zagreb 1988 

http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Bashagich_Safvet_beg/index.html

Objavi na Facebooku

Like Sign Up to see w hat your friends like.

Facebook društveni dodatak

Komentiraj

Komentiraj koristeći... 

Imate li stan u Mostaru?

Da

Ne

Ne, ali htio bih ga imati u budućnosti

Tko ne bi htio, ali ne vjerujem da ću ikada

imati novca

Glasaj Rezultati

Vezani članci

7/27/2019 Hrvatski pisci i pjesnici iz bih SAFET BEG BAŠAGIĆ

http://slidepdf.com/reader/full/hrvatski-pisci-i-pjesnici-iz-bih-safet-beg-basagic 6/6

pdfcrowd comopen in browser PRO version Are you a developer? Try out the HTML to PDF API

Kontaktirajte nas Web dizajn - Virtus dizajn