I Z V J E Š T A J · 2012-04-13 · Kps 2 331 325 6 Kps-p 0 46 43 3 Kp 12 284 282 2 Kp-p 0 6 4 2 Kr 7 368 368 0 Kri 35 35 35 0 Ki 5 5 5 0 Pžp 3300 16967 16902 65 Pr 0 1390 1390

Okružni sud u Banjaluci www.okruznisud-bl.com Banjaluka, april 2010. godine

I Z V J E Š T A J o radu Okružnog suda u Banjaluci

za 2009. godinu

2

UVOD

U izvještaju o radu Okružnog suda u Banjaluci (u daljem tekstu Okružni sud) za 2009. godinu, dat je osvrt na stanje zatečeno u sudu početkom marta 2004. godine, a detaljno su prikazani rezultati rada Okružnog suda u periodu od 01.01.-31.12.2009.godine i realizacija Plana i programa rješavanja starih predmeta. U Okružnom sudu u Banjaluci su 29.01.2004. godine izvršene personalne promjene, tako da su 08.03.2004. godine stupile na dužnost novoizabrane sudije. Tom prilikom izvršena je primopredaja predmeta i popis svih nezavršenih predmeta po svim referatima i u svaki predmet je izvršen uvid. Nakon toga je organizovan rad odjeljenja, postavljeni su predsjednici odjeljenja, ocjenjeno ukupno stanje u sudu kao jako loše i nezadovoljavajuće u svim pravcima, te je napravljen Plan rješavanja predmeta, a naročito starih. Postojećom sistematizacijom je predviđeno da u sudu radi ukupno 30 redovnih i 4 dodatnih sudija, te 15 stručnih saradnika. Dakle, na predmetima je, bez predsjednika suda, trebalo raditi 33 sudija, ali kako je u 2009. g. sudija Marija Aničić-Zgonjanin obavljala funkciju v.d. predsjednika suda, a sudija Nadira Šibonjić je izabrana 01.08.2009.godine, to znači da je u sudu na predmetima u 2009. godini radilo prosječno 31,4 sudije, tj. 95,20 % sudija predviđenih sistematizacijom (u koji postotak nije uzeta u obzir činjenica da je sudija Katkić Idris neprekidno bio na bolovanju od 01.02. do 28. 09. 2009.godine). Dodatnim sudijama Jasni Šatari i Velimiru Ninkoviću produžen je mandat od 01.10.2009. godine na period od 2 godine. U 2009. godini u sudu je bilo zaposleno i 13 stručnih saradnika. Od njih je sporazumno prestao radni odnos 31.05.2009. godine Tomić Davidu, a 31.08.2009.godine Stupar Jadranku. Dakle, u 2009. godini u sudu je radilo prosječno 12,08 stručnih saradnika ili 80,55 % od broja predviđenog sistematizacijom.

Tokom 2009. godine sve sudije provele su zakonom predviđeni broj dana na edukacijama, seminarima i savjetovanjima, a izabrani edukatori CEST-a, RS proveli su edukacije u pogledu određenih aktuelnih tema. Broj dana provedenih na edukaciji za svakog sudiju evidentiran je u Upravi suda. Ostali zaposleni radnici ovog suda imali su, takođe, ogovarajuće edukacije u cilju što kvalitetnijeg obavljanja svojih radnih zadataka i poslova. Važno je istaći da je u toku 2009. godine izvršena rekonstrukcija dvije sudnice po najvišim standardima. Jedna (manja) sudnica je opremljena postojećom audio opremom, a opremanje druge (veće) sudnice biće realizovano od strane VSTV BiH u toku 2010. godine,

3

BROJ NEZAVRŠENIH PREDMETA NA GLAVNIM REFERATIMA U MARTU 2004. GODINE U OKRUŽNOM SUDU U BANJALUCI

U martu 2004. godine broj nezavršenih predmeta na glavnim referatima je bio 11.516. Nisu uzeti pokazatelji iz sporednih referata zato što je bila procjena da se ti referati u kratkom vremenu mogu ažurirati, što je i postignuto. Prilikom primopredaje izvršen je pregled svih nezavršenih predmeta, pa su svi predmeti raspoređeni u rad sudijama na svim odjeljenjima. Sudije u tom periodu su bile zadužene sa izuzetno velikim brojem predmeta i uložen je ogroman trud samo na upoznavanju sa referatima. Predmeti su bili složeni i uglavnom iz ranijih godina. Sačinjen je program i plan rješavanja predmeta po svim odjeljenjima, a naročito predmeta iz ranijih godina. Svakako da je u okviru krivično-prekršajnog odjeljenja posebna pažnja posvećena hitnom rješavanju pritvorskih predmeta i prekidima zastare na drugostepenom krivičnom referatu, a naročito na drugostepenom prekršajnom referatu, gdje je svakodnevno dolazilo do zastarijevanja velikog broja predmeta. Posebno je značajno za ovaj sud da je u novembru 2005. godine donesen detaljan i sveobuhvatan Plan rješavanja zaostalih starih predmeta u Okružnom sudu u Banjaluci. U tom Planu je iskazan istorijat i uzroci koji su doveli do neažurnosti suda, određeni ciljevi, dinamika, kriteriji, izrađena strategija rješavanja predmeta po svim referatima na odjeljenjima, a naročito je naglašeno rješavanje predmeta iz ranijih godina, prioritetnih predmeta i pritvorskih predmeta. Tromjesečno, polugodišnje i godišnje je praćena realizacija plana rješavanja ovih predmeta. Plan je zaključno sa 31.12.2009. godine uglavnom realizovan. Donesen je i plan rješavanja predmeta za 2010. godinu, koji će u slučaju potpune realizacije istog uspostaviti potpunu ažurnost u ovom sudu (ukoliko priliv predmeta bude na objektivno očekivanom nivou i ukoliko bude izvršena blagovremena kadrovska popunjenost prema postojećoj sistematizaciji, u slučaju eventualnog odlaska nekih sudija na druge pozicije i u druge sudove ili tužilaštva). Znatan doprinos realizaciji Plana rezultat su velikog truda i zalaganja, koji se ogledaju u ozbiljnom pristupu poslu i svim zadacima, jer se rad sudija, stručnih saradnika i svih zaposlenih u sudu gotovo svakodnevno odvijao i u popodnevnim satima, subotom, nedjeljom i u vrijeme praznika. Svakako, uloženi napori, dali su i dobre rezultate. Već gore smo naveli da je broj nezavršenih predmeta samo na glavnim referatima u martu 2004. godine bio 11.516. Broj nezavršenih predmeta na svim referatima u Okružnom sudu u Banjaluci na dan 31.12.2009. godine je 1338.

4

Pregled za period od 8.3.2004. do 31.12.2009. godine

Referat

Početno stanje neriješenih predmeta na dan 8.3.2004.g.

Svega u radu od 2004 -2009.g.

Riješeno Od 2004 -

2009.g.

Ostalo neriješenih predmeta na dan

31.12.2009.g. KRIVI ČNO-PREKRŠAJNO I POSEBNO ODJELJENJE

K 63 464 442 22 K-p 0 56 48 8 Kzs 0 6 6 0 Kmž 0 15 15 0

Km 2 2 2 0

Kž 598 2833 2794 39

Kžk 0 113 105 8

Kv 15 1065 1056 9

Kv-p 0 139 139 0

Kpp 4 1106 1101 5

Kpp-p 0 254 253 1

Kps 2 331 325 6

Kps-p 0 46 43 3

Kp 12 284 282 2

Kp-p 0 6 4 2

Kr 7 368 368 0

Kri 35 35 35 0

Ki 5 5 5 0

Pžp 3300 16967 16902 65

Pr 0 1390 1390 0

UKUPNO 4043 25485 25315 170

GRAĐANSKO ODJELJENJE

Gž 5760 18513 18117 396

Gvl 0 136 129 7

Gvlž 0 52 51 1

V 3 3003 2939 64

P 11 11 11 0

UKUPNO 5774 21715 21247 468

PRIVREDNO ODJELJENJE

Pž 832 3019 2945 74

Ž 795 4439 4345 94

UKUPNO 1627 7458 7290 168

UPRAVNO ODJELJENJE

U 168 6393 5873 520

Uvl 0 38 35 3

Uz 0 26 26 0

UKUPNO 168 6457 5934 523

UKUPNO za sve ref. za period od 8.3. 2004. – 31.12-2009. g.

Početno stanje neriješenih predmeta na dan 8.3.2004.g.

Svega u radu od 8.3.2004-

31.122009.g.

Riješeno Od 8.3.2004- 31.12.2009.g.

Ostalo neriješenih predmeta na dan

31.12.2009.g.

11. 612 61. 118 59. 786 1. 338

5

UKUPAN BROJ RIJEŠENIH PREDMETA U OKRUŽNOM SUDU

U BANJALUCI OD 8.3.2004. DO 31.12.2009. GODINE PO ODJELJENJIMA U svim odjeljenjima i na svim referatima u analiziranom periodu je riješen neuobičajeno veliki broj predmeta. Na svim referatima koji su predmet analize je ukupno riješeno, zatečenih i novoprimljenih spisa, 59.786 od čega: - na krivično prekršajnom (i Posebnom) odjeljenju ……... 25.315 predmeta - na građanskom odjeljenju…….........................………… 21.247 predmeta - na privrednom odjeljenju…………...........................…… 7.290 predmeta - na upravnom odjeljenju……..............................………….. 5.934 predmeta. Prosječno je rješavano (počev od 08.03.2004. g.) po 10.248 predmeta godišnje u navedenom periodu. Kada se ima u vidu broj sudija koji je radio u odjeljenjima i broj riješenih predmeta sasvim sigurno da to predstavlja posebne i izuzetne rezultate, a pri čemu je sačuvan kvalitet rada suda.

KRIVI ČNO-PREKRŠAJNO ODJELJENJE

Orjentaciona norma sudija Prema Pravilniku o orjentacionim mjerenjima za praćenje rezultata rada sudija, koje je utvrdilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, orjentaciona mjesečna norma za sudije raspoređene u krivično-prekršajnom odjeljenju iznosi:

- prvostepeni krivični referat – „K“ – 4 predmeta - drugostepeni krivični referat – „Kž“- 15 predmeta - prethodni krivični postupak – „Kpp“ – 55 predmeta - prethodno saslušanje – „Kps“ – 27 predmeta - predmete zaštićenog svjedoka – „Kzs“ – 25 predmeta - drugostepeni krivični postupak protiv maloljetnika – „Kmž“ – 15 predmeta - drugostepeni krivični postupak, pretres pred vijećem ovog suda „Kžk“– 12 predmeta - predmeti vanraspravnog vijeća – „Kv“ – 60 predmeta - razni krivični predmeti – „Kr“ – 60 predmeta - predmeti pomilovanja – „Kp“ – 63 predmeta - drugostepeni krivični postupak izvršenja krivičnih sankcija – „Iksž“ – 60 predmeta - drugostepeni prekršajni referat – „Pžp“ i „Pžp-P“ – 50 predmeta - prekršajni predmeti – „Pr“ – 65 predmeta - predmeti brisanja osude i prestanka primjene bezbjednosnih mjera u krivičnom

postupku – „Kbs“ – 66 predmeta. Sudijama koji su radili sa stručnim saradnikom navedena norma je uvećana u procentu od 30%, za mjesece u kojima su im stručni saradnici bili raspoređeni.

Brojno stanje sudija i stručnih saradnika i referati na kojima su raspoređene sudije

6

Prema rasporedu poslova izvršenom na početku godine od strane V.D. predsjednika suda, te izmjenama rasporeda, koje su uslijedile tokom godine, u krivično-prekršajnom odjeljenju radilo je ukupno devet sudija, odnosno šest sudija tokom cijele godine i troje sudija u određenom periodu (od 01.09.2009.godine sudije Vesna Stanković-Ćosović i Božana Vulić su raspoređene na prvostepeni krivični referat, a sudija Idris Katkić na drugostepeni prekršajni referat, s tim što je isti bio na bolovanju do kraja septembra). Na prvostepenom krivičnom referatu, na rješavanju K predmeta radilo je četvoro sudija (Olga Malešević tokom cijele godine, Daniela Milovanović od 01.01.2009. do 01.09.2009.godine, a Vesna Stanković-Ćosović i Božana Vulić od 01.09.2009.godine do kraja godine) i dvoje stručnih saradnika (Biljana Radulović od 01.01.2009. do 01.09.2009.godine, a Daniela Vasiljević od 01.06. do kraja 2009. g.). Kao sudija za prethodno saslušanje u toku 2009.godine, postupala je sudija Svetlana Marić, a u sezoni godišnjih odmora sudije Dragan Aćić, Srđan Forca i Želimir Lepir. Na drugostepenom krivičnom referatu (Kž i Kžk- predmeti), postupalo je pet sudija (Dragan Aćić, Srđan Forca, Želimir Lepir, Svetlana Marić, a Daniela Milovanović od 01.09.2009.godine). Na drugostepenom prekršajnom referatu postupale su sudije raspoređene na drugostepeni krivični referat - do 01.09.2009. godine, a nakon toga sudije raspoređene na prvostepeni krivični referat i sudija Idris Katkić po povratku s bolovanja, te pod mentorstvom sudija i dva stručna saradnika tokom cijele godine (Milan Rosić i Vladimir Simović) i dva stručna saradnika u određenom periodu (Vladana Graovac od 15.03.2009.godine do 06.11.2009.godine i Danijela Vasiljević od 15.09.2009.godine do kraja godine). Proizilazi da je tokom 2009. godine u krivično- prekršajnom odjeljenju u prosjeku radilo 7 sudija, odnosno u prosjeku 3,83 stručna saradnika. Broj neriješenih predmeta iz prethodne godine i priliv predmeta iz 2009. godine u krivi čno-prekršajnom odjeljenju Iz prethodnog perioda, tj. iz 2008. godine ostalo je neriješenih:

• 17 K predmeta • 7 Kpp predmeta • 5 Kps predmeta • 26 Kž predmeta • 7 Kžk predmeta • 3 Kv predmeta • 64 Pžp predmeta • 1 Kp predmeta • 1 Kzs predmet

U toku 2009. godine zaprimljeno je novih:

• 71 K predmet • 301 Kpp predmeta • 58 Kps predmeta • 396 Kž predmeta • 19 Kžk predmeta • 205 Kv predmeta • 1211 Pžp predmeta • 46 Kp predmeta • 61 Kr predmeta • 67 Pr predmeta • 3 Kmž predmeta

7

• 2 Kzs predmeta • 24 Pžp-P predmeta

U toku 2009.godine u radu je bilo ukupno:

• 88 K predmeta • 308 Kpp predmeta • 63 Kps predmeta • 422 Kž predmeta • 26 Kžk predmeta • 208 Kv predmeta • 1275 Pžp predmeta • 24 Pžp-p predmeta • 47 Kp predmeta • 61 Kr predmeta • 67 Pr predmeta • 3 Kzs predmeta • 3 Kmž predmeta

8

Pregled ukupno riješenih predmeta po sudijama u toku 2009. godine

Ime i prezime K Kpp Kps Kž Kžk Kv Kr Kp Kzs Kmž Pžp Pžp-p Pr

UKUPNO

Aćić Dragan 3 99 5 55 2 250 7 421

Forca Srđan 1 1 92 1 52 1 1 307 3 517

Lepir Želimir 2 22 96 6 52 1 262

441 Katki ć Idris (od 28.9.2009.g.) 165 6 6 177

Malešević Olga 26 95 24 1 95

241

Mari ć Svetlana 53 79 4 40 1 3

180 Milovanović Daniela

21 117 17 2 61 16

234 Vuli ć Božana (od 1.9.09.g.)

6 26

70 102

Stanković Ć. Vesna (od 1.9.09.g)

11 41

1 61 114

UKUPNO 66 303 57 383 18 199 61 45 3 3 1210 11 67 2427

Neriješeni predmeti na kraju 2009. g.

Neriješeni predmeti Referat

Iz tekuće god. Iz ranijih god. Ukupno

Kpp 5 0 5 Kps 4 2 6 K 17 5 22 Kž 39 0 39 Kžk 7 1 8 Kv 9 0 9 Kr 0 0 0 Kp 2 0 2 Kzs 0 0 0 Kmž 0 0 0 Pžp 65 0 65

Pžp-p 11 0 11 Pr 0 0 0

Ukupno 159 8 167

9

Pregled starih neriješenih predmeta po sudijama

Ime i prezime Broj predmeta i oznaka Datum potvrđivanja optužnice ili datum

prijema spisa Ukupno

Aćić Dragan Kžk-9/08 30.06.2008 1 Kžk

Malešević Olga K-114/00

K-207/00 21.08.2000 07.12.2000

2 K

Mari ć Svetlana 1. 011 0 Kps 06 000006 2. 011 0 Kps 07 000033

1.16.02.2006 2.23.07.2007

2 Kps

Milovanović Daniela K-49/98 14.08.1998 1 K Vuli ć Božana

K-74/01 07.11.2001 1 K

Stanković Ć. Vesna

K-31/01 Pžp-172/09 Pžp-299/09 Pžp-358/09 Pžp-479/09 Pžp-591/09 Pžp-592/09

15.02.2001 24.02.2009 20.03.2009 08.04.2009 06.05.2009 08.06.2009 10-06.2009

1 K i 6 Pžp

Ukupno 14 Što se tiče starih K predmeta-ukupno 5 i Kps predmeta-ukupno 2, isti nisu riješeni iz objektivnih razloga, jer se radi o tzv. „blokiranim“ predmetima, obzirom da u 4 K predmeta i 2 Kps predmeta optuženi se u bjekstvu, pa su i raspisane centralne i međunarodne potjernice protiv tih optuženih, dok u jednom K predmetu optuženi su izuzetno lošeg zdravstvenog stanja, pa s tim u vezi, isti su i procesno nesposobni da učestvuju u krivičnom postupku. Jedan stari Kžk predmet je predmet koji je dva puta ukidan od strane Vrhovnog suda Republike Srpske, postupak u istom se vodi po starom Zakonu o krivičnom postupku. Šest starih Pžp predmeta zaprimljeni su kod ovog suda u periodu od 24.02.2009.godine do 10.06.2009.godine i biće riješeni u prvom tromesečju 2010. godine. Pregled ostvarene norme po sudijama u odnosu na efektivno radno vrijeme Prvostepeni krivični referat 1. SUDIJA DANIELA MILOVANOVI Ć Od 256 radnih dana (122 880 minuta) odsustvovala je 84,81 radna dana (29 - godišnji odmor, 17 - stručno usavršavanje, 10 - odobrena odsustva i 9 – bolovanje, 3,41 - vijeća kod drugih sudija, 7,5 - sjednice kolegija suda i kolegija odjeljenja i 8.9 - predsjednik vijeća), pa je je efektivno na svojim predmetima radila 171,19 radna dana (82 171,2 minuta). Osnovni referat sudije Daniele Milovanović do 01.09.2009.godine je bio prvostepeni krivični referat (K). Kao predsjedniku odjeljenja norma joj je bila umanjena za 40%. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880) podijeli sa brojem K predmeta koje je sudija trebala da riješi (28,8) proizlazi da je sudiji trebalo 4 266,66 minuta da riješi 1 K predmet. Sudija je u 2009. godini riješila ukupno 234 predmeta i to: K- 21 predmeta (od kojih je jedan predmet ratnog zločina) Kž - 17 predmeta

10

Kp - 16 predmeta Kpp - 117 predmeta Kr - 61 predmeta Kžk - 2 predmeta Kada se riješeni predmeti prevedu na K predmete, sudija je riješila 41 K predmet. Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima: Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 82 171,2 minuta radnog vremena, trebala je da riješi 19,25 K predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 82 171,2 /4. 266,66). Kako je u tom periodu sudija riješila 41 K predmet, ostvarila je normu od 212,98 %. 2. SUDIJA OLGA MALEŠEVI Ć Od 256 radnih dana (122 880 minuta) odsustvovala 58,48 radna dana (24 - godišnji odmor, 8 - stručno usavršavanje, 5 - odobreno odsustva, 14,70 - u vijećima kod drugih sudija, 6 - sjednice kolegija suda i kolegija odjeljenja i 0,78 - predsjednik vijeća), pa je efektivno na svojim predmetima radila 197,52 radna dana (94 809,6 minuta). Osnovni referat sudije Olge Malešević je prvostepeni krivični referat (K). Sudija je radila sa stručnim saradnikom 3 meseca i 15 dana, pa joj je norma na Pžp predmetima za taj period uvećana za 30%. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880) podijeli sa brojem K predmeta koje je sudija trebala da riješi (48) proizlazi da je sudiji trebalo 2560 minuta da riješi 1 K predmet. Sudija je u 2009. godini sa stručnim saradnikom riješila ukupno 241 predmet i to: K- 26 predmeta (od kojih 4 predmeta ratnog zločina) Pžp- 95 predmeta Kp - 24 predmeta Kpp - 95 predmeta i Kzs - 1 predmet Kada se riješeni predmeti prevedu na K predmete, sudija je riješila 40,42 K predmeta. Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima: Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 94 809,6 minuta radnog vremena, trebala je da riješi 37,03 K predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 94 809,6 / 2560). Kako je u tom periodu sudija riješila 40,42 K predmet, ostvarila je normu od 109,15%. 3. SUDIJA VESNA STANKOVI Ć-ĆOSOVIĆ Sudija je na prvostepeni krivični i na drugostepeni prekršajni referat raspoređena 01.09.2009.godine (prethodni period godine radila je na građanskom referatu, u okviru kojeg su posebno evidentirani njeni rezultati rada, dok su na kraju izvještaja prikazani zbirno njeni rezultati na svim referatima). Od 87 radnih dana (41 760 minuta) odsustvovala je 23,48 radnih dana (2 - godišnji odmor, 4 - stručno usavršavanje, 9 - odobreno odsustvo, 6,11 – u vijećima kod drugih sudija dana, 2,37 - sjednice kolegija suda i kolegija odjeljenja), pa je efektivno na svojim predmetima radila 63,52 radna dana (30 489,6 minuta). Osnovni referat sudije Vesne Stanković-Ćosović je prvostepeni krivični referat (K). Sudija je radila sa stručnim saradnikom 3 mjeseca i 15 dana, pa joj je norma na Pžp predmetima za taj period uvećana za 30%. Kada se ukupno radno vrijeme (41 760) podijeli sa brojem K predmeta koje je sudija trebala da riješi (16) proizlazi da je sudiji trebalo 2610 minuta da riješi 1 K predmet. Sudija je u tom periodu sa stručnim saradnikom riješila ukupno 114 predmeta i to:

11

K- 11 predmeta (od kojih 2 predmeta ratnog zločina) Kpp- 41 predmet Kp - 1 predmet Pžp - 61 predmet Kada se riješeni predmeti prevedu na K predmete, sudija je riješila 17,83 K predmeta. Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima: Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 30 489,6 minuta radnog vremena, trebala je da riješi 11,68 K predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 30 489,6 / 2610). Kako je u tom periodu sudija riješila 17,83 K predmet, ostvarila je normu od 152,65%. 4. SUDIJA BOŽANA VULI Ć Sudija je na prvostepeni krivični i na drugostepeni prekršajni referat raspoređena 01.09.2009.godine (prethodni period godine radila je na građanskom referatu, u okviru kojeg su posebno evidentirani njeni rezultati rada, dok su na kraju izvještaja prikazani zbirno njeni rezultati na svim referatima). Od 87 radnih dana (41 760 minuta) odsustvovala je 21,23 radna dana (2 - godišnji odmor, 4 - stručno usavršavanje, 8 - odobreno odsustvo, vijećima kod drugih sudija 4,86 dana, sjednicama kolegija suda i kolegija odjeljenja 2,37), pa je efektivno na svojim predmetima radila 65,77 radna dana (31 569,6 minuta). Osnovni referat sudije Božane Vulić je prvostepeni krivični referat (K). Sudija je radila sa stručnim saradnikom 2 mjeseca, pa joj je norma na Pžp predmetima za taj period uvećana za 30%. Kada se ukupno radno vrijeme (41 760) podijeli sa brojem K predmeta koje je sudija trebala da riješi (16) proizlazi da je sudiji trebalo 2610 minuta da riješi 1 K predmet. Sudija je u tom periodu sa stručnim saradnikom riješila ukupno 102 predmeta i to: K- 6 predmeta Kpp- 26 predmeta Pžp – 70 predmeta Kada se riješeni predmeti prevedu na K predmete, sudija je riješila 12,19 K predmeta. Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima: Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 31 569,6 minuta radnog vremena, trebala je da riješi 12,09 K predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 31 569,6 / 2610). Kako je u tom periodu sudija riješila 12,19 K predmet, ostvarila je normu od 100,82%. Prethodno saslušanje 5. SUDIJA SVETLANA MARI Ć Od 256 radnih dana (122 880 minuta) odsustvovala je 70,9 radnih dana (26 - godišnji odmor, 19 - stručno usavršavanje, 7 – odobreno odsustvo, 10,39 – u vijećima kod drugih sudija radna dana, 6,13 - sjednice kolegija suda i kolegija odjeljenja radna dana i 2,38 - predsjednik vijeća), pa je efektivno na svojim predmetima radila 185,1 radna dana (88 848 minuta). Osnovni referat sudije Svetlane Marić je prethodno saslušanje (Kps). Kada se ukupno radno vrijeme (122 880) podijeli sa brojem Kps predmeta koje je sudija trebala da riješi (324)

12

proizlazi da je sudiji trebalo 379,25 minuta da riješi 1 Kps predmet. Sudija je u 2009. godini riješila ukupno 180 predmeta i to: Kps - 53 predmeta Kv - 40 predmeta Kž - 79 predmeta Kžk - 4 predmet Kp - 1 predmeta Kmž - 3 predmeta Kada se riješeni predmeti prevedu na Kps predmete, sudija je riješila 229,61 Kps predmeta. Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima: Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 88 848 minuta radnog vremena, trebala je da riješi 234,27 Kps predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 88 848 / 379,25) Kako je u tom periodu sudija riješila 229,61 Kps predmeta, ostvarila je normu od 98,01 % u u okviru ovog odjeljenja. Drugostepeni krivični referat 6. SUDIJA ŽELIMIR LEPIR Od 256 radnih dana (122 880 minuta) odsustvovao 87,37 radnih dana (38-godišnji odmor, 3 - stručno usavršavanje, 10 - odobreno odsustvo, 25,13 – u vijećima kod drugih sudija dana, 6,13 - sjednice kolegija suda i kolegija odjeljenja i 5,11 - predsjednik vijeća), pa je efektivno na svojim predmetima radio 168,63 radna dana (80 942,4 minuta). Osnovni referat sudije Želimira Lepira je drugostepeni krivični referat (Kž). Kao predsjedniku Posebnog odjeljenja za organizovani i najteže oblike privrednog kriminala norma mu je umanjena za 40%. Sudija je radio sa stručnim saradnikom 8 mjeseci, pa mu je norma na Pžp predmetima za taj period uvećana za 30%. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880) podijeli sa brojem Kž predmeta koje je sudija trebao da riješi (108) proizlazi da je sudiji trebalo 1137,77 minuta da riješi 1 Kž predmet. Sudija je u tom periodu sa stručnim saradnikom riješio ukupno 441 predmeta i to: Kž - 96 predmeta K - 2 predmeta Kpp- 22 predmeta Kv - 52 predmeta Kžk - 6 predmeta Kzs- 1 predmet Pžp- 262 predmeta Kada se riješeni predmeti prevedu na Kž predmete, sudija je riješio 191,26 Kž predmeta. Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima: Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radio 80 942,4 minuta radnog vremena, trebao je da riješi 71,14 Kž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 80 942,4 / 1137,77). Kako je u tom periodu sudija riješio 191,26 Kž predmeta, ostvario je normu od 268,85 %.

13

7. SUDIJA SRĐAN FORCA Od 256 radna dana (122 880 minuta) odsustvovao je 98,25 radnih dana (27 - godišnji odmor, 12 - stručno usavršavanje, 10 - odobreno odsustvo, 38,38 – u vijećima kod drugih sudija, 6,13 - sjednice kolegija suda i sjednicama kolegija odjeljenja i 4,74 - predsjednik vijeća), pa je efektivno na svojim predmetima radio 157,75 radna dana (75 720 minuta). Osnovni referat sudije Srđana Force je drugostepeni krivični referat (Kž). Sudija je radio sa dva stručna saradnika dva mjeseca, pa mu je norma na Pžp predmetima za taj period uvećana za 60%, a za period dok je radio s jednim stručnim saradnikom (osam mjeseci) norma na Pžp predmetima mu je uvećana za 30%. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880) podijeli sa brojem Kž predmeta koje je sudija trebao da riješi (180) proizlazi da je sudiji trebalo 682,66 minuta da riješi 1 Kž predmet. Sudija je u 2009. godini riješio ukupno 517 predmeta i to: Pžp - 307 predmeta Pr - 61 predmeta Kv - 52 predmeta Kps - 1 predmet Kpp - 1 predmet Kzs - 1 predmet Kp- 1 predmet Kž - 92 predmeta Kžk- 1 predmet Kada se riješeni predmeti prevedu na Kž predmet, sudija je riješio 189,82 Kž predmeta. Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima: Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radio 75 720 minuta radnog vremena, trebao je da riješi 110,91 Kž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 75 720 / 682,66). Kako je u tom periodu sudija riješio 189,82 Kž predmeta, ostvario je normu od 171,12 %. 8. SUDIJA DRAGAN AĆIĆ Od 256 radna dana (122 880 minuta) odsustvovao je 97,25 radna dana (30 - godišnji odmor, 9 - stručno usavršavanje, 11 - odobreno odsustvo, 29,8 – u vijećima kod drugih sudija radna dana, 6,16 - sjednice kolegija suda i sjednicama kolegija odjeljenja i 11,29 - predsjednik vijeća), pa je efektivno na svojim predmetima radio 158,75 radna dana (76 200 minuta). Osnovni referat sudije Dragana Aćića je drugostepeni krivični referat (Kž). Sudija je radio sa stručnim saradnikom 8 mjeseci, pa mu je norma na Pžp predmetima za taj period uvećana za 30%. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880) podijeli sa brojem Kž predmeta koje je sudija trebao da riješi (180) proizlazi da je sudiji trebalo 682,66 minuta da riješi 1 Kž predmet. Sudija je u 2009. godini riješio ukupno 421 predmet i to: Kž - 99 predmeta Kv - 55 predmeta Kžk - 5 predmeta Kps - 3 predmeta Kp - 2 predmeta Pžp- 250 predmeta Pžp-p- 7 predmeta Kada se riješeni predmeti prevedu na Kž predmete, sudija je riješio 180,94 Kž predmeta.

14

Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima: Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radio 76 200 minuta radnog vremena, trebao je da riješi 110,91 Kž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 76 200 / 682,66) Kako je u tom periodu sudija riješio 180,94 Kž predmeta, ostvario je normu od 163,14 %. 9. SUDIJA IDRIS KATKI Ć Sudija je na drugostepeni prekršajni referat raspoređen 01.09.2009.godine, a prethodni period u ovoj izvještajnoj godini bio je raspoređen na upravnom odjeljenju (bio na bolovanju od 01.02. do 28. 09. 2009. godine). Od 87 radnih dana u ovom odjeljenju (41 760 minuta) odsustvovao je 33,32 radnih dana (4 - godišnji odmor, 4- stručno usavršavanje, 2-odobreno odsustvo, 19-bolovanje, 2,32 – u vijećima kod drugih sudija dana, 2 - sjednicama kolegija suda i kolegija odjeljenja), pa je efektivno na svojim predmetima radio 53,68 radna dana (25 766,4 minuta). Osnovni referat sudije Idriza Katkića je drugostepeni prekršajni referat (Pžp). Kada se ukupno radno vrijeme (41 760) podijeli sa brojem Pžp predmeta koje je sudija trebao da riješi (200) proizlazi da je sudiji trebalo 208,8 minuta da riješi 1 Pžp predmet. Sudija je u tom periodu riješio ukupno 177 predmeta i to: Pžp- 165 predmeta Pžp-p – 6 predmeta Pr- 6 predmeta Kada se riješeni predmeti prevedu na Pžp predmete, sudija je riješio 176,61 Pžp predmeta. Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima: Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radio 25 766,4 minuta radnog vremena, trebao je da riješi 123,4 Pžp predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 25 766,4 / 208,8). Kako je u tom periodu sudija riješio 176,61 Pžp predmet, ostvario je normu od 143,11 %. Prosjek ostvarene norme krivično-prekršajnog odjeljenja u odnosu na efektivno radno vrijeme iznosi 157,75 %. U ovaj prosjek nije uračunata norma ostvarena u Posebnom odjeljenju za organizovani i najteže oblike privrednog kriminala. KVALITET RADA U KRIVI ČNO-PREKRŠAJNOM ODJELJENJU U okviru Krivično - prekršajnog odjeljenja u izvještajnoj godini veliki broj odluka je bio preispitivan po izjavljenim žalbama i apelacijama, odnosno ukupno 128 odluke. Od toga je ukinuto samo 7 odluka ili procentualno izraženo 5,46% odluka na nivou odjeljenja.

15

Kvalitet rada u 2009. godini po referatima i sudijama

Sudija Referat Odbačena Potvrđena Preinačena Ukinuta Ukupno odluka

Ž. LEPIR K 0 4 1 1 6 Kpp 0 3 0 0 3 Kv 0 11 1 1 13 Kžk 0 2 0 0 2 K-apel. 1 0 0 0 1 Kž-apel. 0 1 0 0 1 Ukupno po svim ref. 1 21 (84 %) 2 (8 %) 2 (8 %) 26

D. MILOVANOVI Ć K 0 10 2 3 15 Kžk 0 1 0 0 1 Kv 0 3 0 0 3 Kpp 0 10 0 0 10

Ukupno po svim ref. 0 24

(82,76%) 2 (6,90%) 3 (10,34%) 29

D. AĆIĆ Kv 0 11 1 0 12


(91,67%) 0 1 (8,33%) 12

S. MARIĆ Kžk 0 1 0 0 1 . Kv 0 13 0 0 13 Kž-apel 1 0 0 0 1 Ukupno po svim ref. 1 14 (100%) 0 0 15

M. A. ZGONJANIN Kv 1 0 0 0 1 Ukupno po svim ref. 1 0 0 0 1

S. FORCA Kpp 0 1 0 0 1 Kv 0 8 2 1 11

Pžp-apel.

0 0 0 1 1

Ukupno po svim ref. 0 9 (69,24%) 2 (15,38) 2 (15,38) 13 O. MALEŠEVIĆ K 0 7 2 0 9 Kpp 0 13 0 0 13 Kv 0 3 0 0 3


(92,00%) 2 (8,00%) 0 25

V. STANKOVIĆ Kpp 0 3 0 0 3 Kv 0 1 0 0 1 Ukupno po svim ref. 0 4 (100%) 0 0 4 B. VULIĆ Kpp 0 3 0 0 3 Ukupno po svim ref. 0 3 (100%) 0 0 3

16

Tabelarni prikaz kvaliteta rada u 2009. godini po sudijama i vrsti predmeta i ukupno za odjeljenje Vraćene odluke - po žalbama i sa Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - po apelacijama

Sudija ref. odb. I potvr.II prein.III ukin.IV Ukup II+III +IV

Potvr. (%)

Prein. (%)

Ukin. (%)

Lepir Želimir K 0 4 1 1 6 66,67 16,67 16,66 Milovanović Daniela

K 0 10 2 3 15 66,67 13,33 20,00

Malešev Olga K 0 7 2 0 9 77,77 22,22 0 Marić Svetlana Kžk 0 1 0 0 1 100 0 0 Lepir Želimir Kžk 0 2 0 0 2 100 0 0 Milovanović Daniela

Kžk 0 1 0 0 1 100 0 0

Lepir Želimir Kpp 0 3 0 0 3 100 0 0 Milovanović Daniela

Kpp 0 10 0 0 10 100 0 0

Malešević Olga

Kpp 0 13 0 0 13 100 0 0

Forca Srđan Kpp 0 1 0 0 1 100 0 0 Stanković Vesna

Kpp 0 3 0 0 3 100 0 0

Vulić Božana Kpp 0 3 0 0 3 100 0 0 Milovanović Daniela

Kv 0 3 0 0 3 100 0 0

Malešević Olga

Kv 0 3 0 0 3 100 0 0

Aćić Dragan Kv 0 11 1 0 12 91,67 8,33 0 Marić Svetlana Kv 0 13 0 0 13 100 0 0 Stanković Vesna

Kv 0 1 0 0 1 100 0 0

Lepir Želimir Kv 0 11 1 1 13 84,62 7,69 7,69 Forca Srđan Kv 0 8 2 1 11 72,72 18,18 9,1 Lepir Želimir K-ap. 1 0 0 0 1 0 0 0 Aničić Z. Marija

Kž-ap. 1 0 0 0 1 0 0 0

Marić Svetlana Kž-ap. 1 0 0 0 1 0 0 0 Lepir Želimir Kž-ap. 0 1 0 0 1 100 0 0

Forca Srđan Pžp-ap.

0 0 0 1 1 0 0 100

Ukupno - odjeljenje 3 109 9 7 128 87,20 7,20 5,60

17

ODNOS POTVRĐENIH, UKINUTIH I PREINA ČENIH ODLUKA OKRUŽNOG SUDA U BANJALUCI OD STRANE VRHOVNOG SUDA

RS U TOKU 2009. GODINE

KRIVI ČNO-PREKRŠAJNO ODJELJENJE

potvr đene odluke, 87,2%

ukinute odluke, 5,6%

preinačene odluke, 7,2%

potvr đene odluke preina čene odluke ukinute odluke

18

Zaklju čak: Na dan 31.12.2009.godine na Krivično-prekršajnom odjeljenju ostalo je neriješenih 22 K predmeta, 39 Kž predmeta, 6 Kps predmeta, 5 Kpp predmeta, 8 Kžk, 9 Kv predmeta, 2 Kp predmeta, 65 Pžp predmeta i 11 Pžp-p predmeta. Tokom 2009. godine uglavnom je zadržana ažurnost u rješavanju predmeta, koja je postignuta u 2008. godini, jer su se predmeti rješavali po pravilu u okviru zakonskog roka, na šta upućuje i činjenica da na kraju 2009. godine od ukupno 39 Kž neriješenih predmeta, nijedan nije stari predmet, odnosno nijedan od tih predmeta nije zaprimljen u ovaj sud prije 01.07.2009. godine. Dakle, tokom 2009. godine u Krivi čno-prekršajnom odjeljenju ostvareni su odlični rezultati i to kako u broju riješenih predmeta, tako i u pogledu kvaliteta. Uočava se porast broja neriješenih K predmeta za 10 u odnosu na prošlu godinu i neznatan porast broja neriješenih Kž predmeta. Do navedenog povećanja broja neriješenih predmeta na K i Kž referatu došlo je iz opravdanih razloga i to zbog:

1. složenosti K predmeta U toku 2009. godine riješeno je 7 predmeta ratnih zločina, za razliku od 2008. godine, kada su riješena 2 takva predmeta.

2. velikog priliva K predmeta u decembru mjesecu 2009. godini U toku decembra 2009. godine, dakle na kraju godine, došlo je do neočekivano velikog priliva K predmeta (13) , koje nije bilo moguće završiti do kraja godine.

3. činjenice da su sve sudije Krivično-prekršajnog odjeljenja istovremeno i sudije Posebnog odjeljenja za organizovani i najteže oblike privrednog kriminala

Naime, u Posebnom odjeljenju za organizovani i najteže oblike privrednog kriminala u 2009. godini, procesuirani su predmeti organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, u kojima su postupci izuzetno složeni i dugotrajni, pa se prilikom ocjene rezultata rada tih sudija u Krivično-prekršajnom odjeljenju mora uzeti u obzir činjenica da su iste sudije postupale kao predsjednici vijeća u oba odjeljenja.

4. većeg priliva Kž predmeta u 2009, u odnosu na 2008. godinu. Naime, u toku 2008. godine zaprimljeno je 295 Kž predmeta, dok je u toku 2009. godine zaprimljeno 396 Kž predmeta, dakle, čak 101 Kž predmet više je zaprimljen u toku 2009.godine, u odnosu na 2008. godinu, pa je tako, u toku 2008.godine u radu bilo ukupno 309 Kž predmeta, dok je u 2009. godine u radu bilo ukupno 422 Kž predmeta. I pored ove činjenice, u 2009. godine je riješeno ukupno 383 Kž predmeta, dok je u 2008. godini riješeno ukupno 283 Kž predmeta, dakle u 2009. godini je riješeno 100 Kž predmeta više u odnosu na 2008. godinu.

19

POSEBNO ODJELJENJE ZA ORGANIZOVANI I NAJTEŽE OBLIKE PRIVREDNOG KRIMINALA

Posebno odjeljenje za organizovani i najteže oblike privrednog kriminala (u daljem tekstu: Posebno odjeljenje) formirano je u Okružnom sudu u Banjaluci početkom novembra mjeseca 2006. godine za postupanje u predmetima koje pokreće specijalno tužilaštvo, kako je to propisano Zakonom o sprečavanju organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 37/06 - sa naknadnim izmjenama). Predsjednik Posebnog odjeljenja je sudija Želimir Lepir. Tokom izvještajne godine na prvostepenom krivičnom referatu postupali su kao Kpp sudije i kao predsjednici prvostepenih vijeća sudije: Olga Malešević, Daniela Milovanović, te Želimir Lepir (u predmetu Privatizacija), te Vesna Stanković-Ćosović i Božana Vulić (počev od 01.09.2009. godine). Sudije Dragan Aćić i Svetlana Marić završili su ukupno 4 K predmeta po sporazumima o priznanju krivnje. U ovom odjeljenju postupali su kao izvjestioci na KV predmetima sudije: Želimir Lepir, Dragan Aćić, Srđan Forca i Svetlana Marić. Kao Kps sudija postupala je Svetlana Marić (dok su za vrijeme njenog odsustva sudije Olga Malešević i Dragan Aćić uradili po 2 KPS predmeta). Sudija Srđan Forca postupao je i na KZS predmetima. Sudije Marija Aničić-Zgonjanin, Mihajlo Brelak i Idris Katkić (od 01.10.2009. godine) postupali su u ovom odjeljenju samo kao članovi vijeća. U izvještajnoj godini priliv predmeta u svim referatima ovog odjeljenja bio je veći nego u odnosu na prethodnu godinu, što se vidi iz slijedećih podataka:

2008. godina 2009. godina 16 – K 20 – K 57 – KPP 116 – KPP 11 – KPS 17 – KPS 21 – KV 47 – KV

Od ukupnog broja svih predmeta u radu tokom izvještajne godine riješeno je: - 15 K predmeta - 120 KPP predmeta - 14 KPS predmeta - 48 KV predmeta - 1 KP predmet - 1 KZS predmet

Pojedinačno, svaki sudija u Posebnom odjeljenju završio je predmeta i to:

Sudije K-p Kps-p Kv-p Kpp-p Kzs-p Kp-p Milovanović Daniela 4 32 1 Lepir Želimir 1 16 9 Forca Srđan 12 1 Malešević Olga 3 2 30 1 Aćić Dragan 1 2 14 Marić Svetlana 3 10 6 Stanković-Ćosović Vesna 2 47 Vulić Božana 1 2

Ukupno: 15 14 48 120 1 2

20

Na kraju godine ostalo je neriješenih:

- 8 K predmeta - 1 KPP predmet - 3 KPS predmeta - 2 KP predmeta

(na kraju 2008. godine u Posebnom odjeljenju ostala su nezavršena 3 K predmeta, 5 KPP predmeta i 1 KV predmet, a u toku 2009. godine u rad su zaprimljena još 20 K predmeta, 116 KPP predmeta, 17 KPS predmeta, 47 KV predmeta, 3 KP predmeta i 1 KZS predmet). Od ukupno nezavršenih 8 K predmeta, imajući u vidu uputstvo za analizu stanja i izradu plana rješavanja starih i zaostalih predmeta u sudovima BiH, 3 predmeta mogu se svrstati u stare predmete. To su: • predmet broj K-7/08-p (Željeznice).

U ovom predmetu optužnica je zaprimljena 11.7.2008.g., a statusno ročište održano je 25.7.2008.g.. Prvi pretres održan je 12.9.2008.g. i od tada traje. Predmet je po strukturi veoma obiman i težak a ima 13 optuženih lica. Uz konsultaciju sa predsjednicom sudećeg vijeća, procjena je da će ovaj predmet biti okončan u prvom tromjesečju 2010.g., a predmet nije završen preko godinu dana, premda pretresi traju, zbog obimnosti i složenosti predmeta. • predmet K-15/08-p (Boska).

U ovom predmetu optužnica je zaprimljena 27.10.2008.g. Radi se o veoma obimnom i složenom predmetu, sa tri optužena lica. Prema najavama predsjednice sudećeg vijeća, pretres je pri kraju i njegovo okončanje se planira do marta 2010.g . Razlog zašto predmet nije okončan u toku jedne godine je njegova složenost i obimnost. • predmet K-7/09-p je razdvojen iz krivičnog predmeta K-7/08-p (Željeznice), dana

28.5.2009.g. Predmet je bio faktički u predmetu K-7/08-p, ali je u odnosu na jednog optuženog razdvojen postupak. Pretres u ovom predmetu zakazan je za februar 2010.g. Ostalih 6 predmeta ne mogu se smatrati starim, niti zaostalim predmetima, obzirom da su optužnice u ovim predmetima zaprimljene u decembru 2009.g. Gore opisana tri stara predmeta, prema kriterijima su u fazi presuđenja i okončanje se očekuje u prvom tromjesečju 2010.g. Što se tiče kvaliteta rada, na Vrhovnom sudu Republike Srpske ukupno su preispitane 24 odluke iz Posebnog odjeljenja i to: 3 K odluke i 21 KV odluka. Od toga su dvije (2) K odluke potvrđene (66,6 %) dok je jedna (1) K odluka preinačena. 19 KV odluka su potvrđene (90 %), dok je po 1 odluka ukinuta i preinačena (po 5 %). Pojedinačno po sudijama preispitivano je 3 K odluke sudije Želimira Lepir, od kojih su dvije (2) potvrđene (66,6%) dok je jedna (1) preinačena (33,3 %), zatim 5 KV predmeta sudije Svetlane Marić od kojih je 5 odluka potvrđeno (100 %), zatim 4 KV predmeta sudije Srđana Force od kojih su 4 odluke potvrđene (100 %), zatim 7 KV predmeta sudije Želimira Lepir od kojih je 6 odluka potvrđeno (85,7 %) dok je 1 odluka ukinuta (14,3 %), zatim 5 KV predmeta sudije Dragana Aćića od kojih su 4 odluke potvrđene (80 %) dok je 1 odluka preinačena (20 %). Sudija Malešević Olga 1 Kpp potvrđen, 1 Kpp preinačen (50 %), sudija Milovanović Daniela 2 Kpp potvrđena( 100 %) i sudija Stanković-Ćosović Vesna 3 Kpp potvrđena (100% ). Iz gornjih pokazatelja se vidi da je od ukupnog broja preispitanih odluka (31) potvrđeno 27 ili 87,1 %, ukinuta 1 odluka ili 3,2 % i preinačene 3 odluke ili 9,7 %.

21



preina čene odluke, 9,7%


Zaklju čak: Opšta karakteristika ovog odjeljenja ogleda se u tom što se u istom nalaze u radu veoma složeni i obimni predmeti i sa više od 10 optuženih lica i više desetina tačaka optužnice, odnosno radnji izvršenja, zbog čega su glavni pretresi u pojedinim prvostepenim predmetima trajali i više mjeseci. Takvi predmeti su npr. bili predmet K-10/08 u kojem je bilo 9 optuženih (postupak protiv Gorana Škrbića i dr, tzv. „Privatizacija“), zatim predmet K-1/09 u kojem je bilo čak 11 optuženih (postupak protiv Šaraba Nikole i dr, tzv. „Leotar“), te predmet K-7/08 u kojem je bilo takođe 11 optuženih (postupak protiv Sretena Telebaka i dr, tzv. „Željeznice“). Na osnovu prikazanog priliva predmeta može se zaključiti da je u procentima priliv krivičnih predmeta u izvještajnoj godini veći u svim predmetima i to u K predmetima veći za (25 %), u KPP predmetima veći za (103 %), u KPS predmetima veći za (54 %), te u KV predmetima veći za (124 %). Iz prikazanih riješenih predmeta po svim referatima, u odnosu na ukupan broj predmeta u radu, vidi se da je svim predmetima posvećen adekvatan značaj, da su isti rješavani strogo u zakonskim rokovima i da su postignuti dobri rezultati i po kvantitetu i kvalitetu, jer je na kraju izvještajne godine ostalo neriješeno ukupno 14 predmeta, od toga 8 K predmeta, 1 KPP predmet, 3 KPS predmeta i 2 KP predmeta. Iz svih navedenih podataka proizilazi da je ovo odjeljenje i pored znatno većeg priliva svih predmeta u izvještajnoj godini, ostvarilo programske zadatke za 2009. godinu, a neriješeni predmeti na kraju godine, zaprimljeni su u rad pred kraj godine i nisu mogli biti okončani u izvještajnoj godini i pored toga što su svi predmeti rješavani prioritetno, uz maksimalno poštovanje zakonskih rokova. Osim toga, 2 predmeta iz 2008. godine i to predmeti broj K-7/08 (predmet protiv 11 optuženih, tzv. „Željeznice“ – čl. 344/2 i 354/2 KZRS) i predmet K-15/08 (predmet tzv. „Boska“ – čl. 347/4 KZ RS), nisu završeni iz razloga velikog broja optuženih, kao i kompleksnosti i obimnosti tih predmeta. U ovim predmetima traju pretresi već više mjeseci, te se očekuje njihovo rješavanje u narednom periodu (početkom 2010. godine).

22

Nadalje, mora se istaći da sudije u ovom odjeljenju ne primaju poseban dodatak na platu u skladu sa Zakonom za suzbijanje organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala i u skladu sa preporukom koja je dostavljena iz Ministarstva pravde Republike Srpske - zbog težine posla, odgovornosti i rizika). I konačno, bitno je napomenuti da je u dosadašnjem radu Posebnog odjeljenja za organizovani i najteže oblike privrednog kriminala bilo tehničkih problema u provođenju suđenja, zbog nedostatka sudnica, koje su bile u fazi rekonstrukcije i renoviranja. Međutim, ovaj problem se prevazilazio korištenjem sudnica u Osnovnom sudu Banjaluka, što je u velikoj mjeri onemogućavalo sudije ovog odjeljenja da zakazuju i veći broj pretresa. VAŽNA NAPOMENA: Rad na ovim predmetima navedenim sudijama nisu posebno obračunate, već su prikazane zbirno na posebnoj tabeli za sve sudije ovog suda (kao da se radi o „običnim“ krivi čnim predmetima). No, po mišljenju svih sudija ovog suda, a naročito sudija Posebnog odjeljenja, predmeti iz ovog odjeljenja moraju se drugačije normirati od ostalih krivi čnih predmeta, što smatramo nužnim zbog njihove strukture i složenosti, broja optuženih lica, obimnosti dokaznog postupka i uopšte dužine trajanja postupaka - vremena i truda uloženog u njihovo rješavanje i drugih bitnih činjenica i okolnosti (npr. u većini takvih predmeta održano je i po nekoliko desetina glavnih pretresa i njihovih nastavaka u toku jedne godine, pa i ove, izvještajne, a koji pretresi ili njihovi nastavci često traju i puno radno vrijeme), a naročito zbog vremena potrebnog nakon završetka takvog predmeta za izradu presude i za druge radnje). Ista argumentacija važi i za predmete iz oblasti ratnih zločina, koji se rješavaju u okviru Krivično-prekršajnog odjeljenja, jer se i ti predmeti, za razliku od drugih sudova (kao što je npr. Sud Bosne i Hercegovine), po postojećim orijentacionim mjerilima normiraju samo kao bilo koji drugi krivični predmet, pri čemu je potpuno zanemarena složenost, struktura, obimnost, dugotrajnost i drugi bitni parametri kod ovih predmeta.

23


Orjentaciona norma sudija Prema Pravilniku o orjentacionim mjerenjima za praćenje rezultata rada sudija, koje je utvrdilo Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, orjentaciona mjesečna norma za sudije raspoređene u Građanskom odjeljenju iznosi:

- za drugostepeni građanski postupak – „Gž“ predmeti – 18 predmeta, - za predmete ponavljanja postupka u građanskim stvarima – „Gvl“ predmeti – 18

predmeta, - za predmete po žalbi na odluku za ponavljanje postupka u građanskim stvarima –

„Gvlž“ predmeti – 15 predmeta, - za predmete priznanja odluka stranih sudova, rješavanje o sukobu, odnosno prenosu

mjesne nadležnosti – „V“ predmeti – 44 predmeta. Sudijama koji su radili sa stručnim saradnikom navedena norma je uvećana u procentu od 30%.

Brojno stanje sudija i stručnih saradnika i referati na kojima su raspoređene sudije Prema rasporedu poslova izvršenom na početku godine od strane V.D. Predsjednika suda, te rasporedu tokom godine, u periodu 01.01. 2009. – 31.08.2009. godine u Građanskom odjeljenju je radilo 12 sudija i to: Radević Mirjana, Bijelić Petra, Majkić Marinković Biljana, Ajdar Aida, Šatara Jasna, Vulić Božana, Delić Davorka, Bjelobrk Mersida, Stanković Ćosović Vesna, Brelak Mihajlo, Bundalo Tanja i Ković Željko. U septembru mjesecu u odjeljenju je radilo 11 sudija (sudije Vulić Božana i Stanković Ćosović Vesna su sa 01.09.2009. godine raspoređene u Krivično odjeljenje, ali je sudija Samardžić Nermana iz Privrednog odjeljenja raspoređena u Građansko odjeljenje). Sa 01.10.2009. godine u Građansko odjeljenje je raspoređena i sudija Šibonjić Nadira, tako da je od 01.10.2009. do 31.12.2009. godine u Građanskom odjeljenju ponovo radilo 12 sudija. Prema rasporedu na početku godine u Građansko odjeljenje su raspoređena 4 stručna saradnika i to: Stupar Tatjana, Graovac Vladana, Tomić Staša i Marić Gordana, međutim jedino je stručni saradnik Marić Gordana radila sav izvještajni period (01.01. do 31.12.2009. godine) i to sa sudijom Brelak Mihajlom. Stručni saradnik Stupar Tatjana je bila na bolovanju u periodu januar – mart, a u aprilu mjesecu zbog ocjene da je na Upravnom odjeljenju potrebnija pomoć stručnih saradnika, odlukom V.D. Predsjednika suda, je raspoređena u Upravno odjeljenje. Stručni saradnici Graovac Vladana (sa sudijom Bjelobrk Mersidom) i Tomić Staša (sa sudijom Stanković Ćosović Vesnom) su u Građanskom odjeljenju radile u januaru i februaru mjesecu, a kada su iz istih razloga raspoređene u Upravno i Krivično odjeljenje. Sa 01.09.2009. godine u Građansko odjeljenje je raspoređena stručna saradnica Radulović Mirjana, a koja je raspoređena da radi tzv. ratne štete (koji predmeti su ranije izneseni završenim prilikom dostavljanja Pravobranilaštvu RS). Sa 01.10.2009. godine u Građansko odjeljenje je ponovo raspoređena stručna saradnica Tomić Staša (kod sudije Ajdar Aide), te sa 09.11.2009. godine stručna saradnica Graovac Vladana (kod sudije Bjelobrk Merside). Proizilazi da je tokom 2009. godine u Građanskom odjeljenju u prosjeku radilo 11,9 sudija, odnosno u prosjeku 2 stručna saradnika. Pri tome je sudija Šatara Jasna bila na bolovanju u periodu 27.05. do 09.06.2009. godine, a sudija Radević Mirjana je bila na bolovanju u periodu 17.08. do 01.10.2009. godine, te sudija Samardžić Nermana u periodu 03. do 06.11.2009. godine.

24

Organizacija rada u odjeljenju U okviru Građanskog odjeljenja poslovi su razvrstani na referate „Gž“, „Gvl“, „Gvlž“ i „V“. Osnovni referat je „Gž“ referat i najveći broj predmeta je završen na ovom referatu. Sve sudije su u toku godine radile predmete „Gž“, „Gvlž“ i „Gvl“, dok su za rad na predmetima na „V“ referatu bili zaduženi:

- sudija Brelak Mihajlo (priznanje stranih sudskih odluka), - sudija Bundalo Tanja (predmeti za delegaciju suda i sukob nadležnosti).

Rasporedom poslova izvršenim na početku godine od strane V.D. Predsjednika suda u okviru ovog odjeljenja određen je predsjednik odjeljenja Bundalo Tanja i 5 stalnih predsjednika vijeća: Majkić Marinković Biljana, Bundalo Tanja, Bijelić Petra, Šatara Jasna i Delić Davorka. Broj neriješenih predmeta iz prethodne godine i priliv predmeta iz 2009. godine na osnovnom „Gž“ referatu Na dan 31.12.2008. godine na osnovnom „Gž“ referatu je ostao neriješen 151 predmet. Tokom godine je zaduženo 2 505, tako da je ukupno u radu bilo 2 656. Kako prema Planu rada Građanskog odjeljenja za ovu godinu planirano ukupno zaduženje predmeta iznosi 2 383 predmeta (151 predmet iz prethodne godine + 2.232 predmeta koliko je planiran priliv predmet na bazi prošlogodišnjeg priliva), to proizilazi da je ove godine u radu bio veći broj predmeta od planiranog ili u procentu 111% predmeta u odnosu na planirani broj predmeta u radu, dok je sam priliv predmeta tokom ove godine (2.505 predmeta) u odnosu na prošlogodišnji priliv (2.232 predmeta) veći za 273 predmeta. Navedeni stvarni priliv predmeta u 2009. godini je bio manji u prvoj polovini godine u odnosu na drugu polovinu godine. Usljed navedenog, te kod toga da je dio neriješenih predmeta bio vraćen prvostepenim sudovima radi otklanjanja procesnih nedostataka (usljed čega nije bilo uslova da se odlučuje po žalbama), početkom godine pojedine sudije (naročito sudije sa kojima je radio i stručni saradnik) nisu imale dovoljno predmeta za ispunjenje orjentacione norme. Iz ovog razloga, te s obzirom na tada postignutu ažurnost u rješavanju predmeta, na temelju odluke Građanskog odjeljenja (uz saglasnost V.D. Predsjednika suda) sa sjednice održane 08.04.2009. godine utvrđena je interna mjesečna norma od 16 „Gž“ predmeta, a koja je bila na snazi u aprilu i maju 2009. godine, a dok su prema internom dogovoru iz istih razloga sudije koje su imale stručnog saradnika do 01.10.2009. godine trebale riješiti ukupno 18 predmeta mjesečno (bez uvećanja na ime stručnog saradnika), a od 01.10.2009. godine stručni saradnici su trebali završiti mjesečno po 5 predmeta. Isto tako Odlukom Stručnog kolegija predsjedniku Građanskog odjeljenja zbog poslova unutar odjeljenja mjesečna norma je umanjena za 50%. Broj riješenih predmeta u toku 2009. godine U toku 2009. godine riješeno je ukupno 2.260 „Gž“ predmeta.

25

Pregled ukupno riješenih predmeta po sudijama u toku 2009. godine

Ime i prezime

„Gž“

„Gvlž“

„Gvl“

UKUPNO

Ajdar Aida (imala stručnog saradnika 3 mjeseca)

209 (188 sudija i 21 stručni

saradnik) 1 3 213

Bijeli ć Petra 195 1 3 199 Bjelobrk Mersida (imala stručnog saradnika 3 mjeseca i 20 dana)


saradnik) 1 1 187

Brelak Mihajlo (stalno imao stručnog saradnika)


saradnik) 1 3 252

Bundalo Tanja (radi 50% norme sudije)

121 - 1 122

Delić Davorka 193 1 2 196 Ković Željko 196 - 1 197 Majki ć M. Biljana 207 1 1 209 Radević Mirjana (bolovanje 17.08. do 01.10.2009. god.)

178 1 - 179

Šatara Jasna (bolovanje od 27.05. do 09.06.2009. god.)

185 - 2 187

Samardžić Nermana (raspoređena sa 01.09.2009. godine, a na bolovanju od 03. do 06.11.2009. god.)

83 - 1 84

Šibonjić Nadira (raspoređena sa 01.10.2009. god.)

53 - 1 54

Vuli ć Božana (sa 01.09.2009. god. raspoređena na krivicu)

108 - 1 109

Stanković Ć. Vesna (imala stručnog saradnika 2 mjeseca, a sa 01.09.2009. god. raspoređena na krivicu

99 (97 sudija i 2 stručni saradnik)

- - 99

UKUPNO 2 260 7 20

2 287

Ukupan broj završenih „Gž“ predmeta od 2260 je manji od priliva predmeta u 2009. godini (2505).

26

Pregled riješenih „V“ predmeta u 2009. godini (priznanje stranih sudskih odluka, delegacije, nadležnosti i sukobi nadležnosti)

Mjesec Bundalo Tanja Brelak Mihajlo Ukupno Januar 3 18 21 Februar 5 27 32 Mart 4 20 24 April 4 22 26 Maju 3 25 28 Juni 9 23 32 Juli - Avgust 3 56 59 Septembar 2 24 26 Oktobar 5 26 31 Novembar 10 26 36 Decembar 16 25 41 Ukupno 64 292 356 Pored navedenih „V“ predmeta tabelarno prikazanih, u okviru Građanskog odjeljenja, su završena još 192 ostala „V“ predmeta i to: sudija Brelak Mihajlo je završio 96 ovih predmeta, a sudija Bundalo Tanja takođe 96 ovih „V“ predmeta.

Sudije iz ovog odjeljenja su učestvovale u suđenju u krivičnim predmetima u prvom stepenu prema rasporedu za te poslove. Neriješeni predmeti na „Gž“ referatu Na kraju 2009. godine na Građanskom odjeljenju je ostalo nezavršeno 396 „Gž“ predmeta, a što znači da sudije u prosjeku na kraju godine imaju nezavršenu jednu i po mjesečnu normu predmeta.

27

Pregled neriješenih predmeta po sudijama na dan 31.12.2009. godine

Sudija Broj

predmeta

Od toga starih predmeta (stariji od 45 dana od dana

prijema u ovaj sud)

Od ukupnog broja predmeta vraćeni

predmeti prvostepenim sudovima

Ajdar Aida 22 15

(od toga vraćeno prvostepenim sudovima 8 predmeta)

9

Bijeli ć Petra 41 19


5

Bjelobrk Mersida 35 14


5

Brelak Mihajlo 23 8


7

Bundalo Tanja 30 15


6

Delić Davorka 35 18


20

Ković Željko 40 15


8

Majki ć M. Biljana 33 11


8

Radević Mirjana 46 25


11

Stanković Ć. Vesna - - -

Šatara Jasna 29 15

(od toga vraćeno prvostepenom sudu 2 predmet)

2

Vuli ć Božana - - -

Samardžić Nermana 38 10


10

Šibonjić Nadira 24 11


7

28

Pregled ostvarene norme po sudijama u odnosu na efektivno radno vrijeme 1. SUDIJA AIDA AJDAR Od 256 radna dana, odnosno 122 880 minuta, odsustvovala je 56,40 radnih dana (28 dana godišnjeg odmora, 5 dana edukacije, 11,4 dana u sjednicama vijeća, 6 dana raznih odsustva i 6 dana na sastancima odjeljenja i kolegijumima), pa je efektivno na svojim predmetima radila 199,60 radna dana.

U toku 2009. godine sudija je, dakle, na svojim predmetima radila 199,60 radna dana, odnosno 95 808 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 munuta) podijeli sa brojem predmeta koje je sudija trebala riješiti (227 predmeta) proizilazi da je sudiji trebalo 541,32 minuta da riješi jedan GŽ predmet. Sudija je u 2009. godini, zajedno sa stručnim saradnikom, riješila ukupno 213 predmeta:

- 209 Gž (188 sudija i 21 stručni suradnik) - 3 Gvl - 1 Gvlž

Kada se Gvl i Gvlž predmeti preračunaju u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija sa saradnikom riješila ukupno 213,20 Gž predmeta. Sudija je radila sa stručnim saradnikom 3 mjeseca (od 01.10. do 31.12.2009.godine). Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima: Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 95 808 minuta radnog vremena trebala je riješiti 176,99 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 95 808/541,32). Kako je u tom periodu sudija riješila 213,20 Gž predmeta, ostvarila je normu od 120,45 % na Gž referatu. 2. SUDIJA PETRA BIJELI Ć Od 256 radna dana, odsustvovala je 59,40 radna dana (32 dana godišnjeg odmora, 5 dana edukacije, 5,4 radna dana u sjednicama vijeća, 11 radnih dana raznih odsustva i 6 radnih dana na sastancima odjeljenja i kolegijumima), pa je efektivno radila na svojim predmetima 196,60 radna dana. U toku 2009. godine sudija je, dakle, na svojim predmetima radila 196,60 radna dana, odnosno 94 368 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 munuta) podijeli sa brojem predmeta koje je sudija trebala riješiti (212 predmeta) proizilazi da je sudiji trebalo 579,62 minuta da riješi jedan GŽ predmet. Sudija je u toku 2009. godine riješila ukupno 199 predmeta i to:

- 195 Gž - 3 Gvl - 1 Gvlž

Kada se Gvl i Gvlž predmeti preračunaju u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija ukupno riješila 199,20 Gž predmeta.

29

Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima: Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 94 368 minuta, trebala je riješiti 162,81 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 94 368/579,62). Kako je sudija u tom periodu riješila 199,20 GŽ predmeta, ostvarila je normu od 122,35% na GŽ referatu. 3. SUDIJA MERSIDA BJELOBRK Od 256 radna dana, odsustvovala je 49,75 radna dana (15 dana godišnjeg odmora, 3 dana edukacije, 16,75 dana u sjednicama vijeća, 9 dana raznih odsustva, 6 dana na kolegijumima i sastancima odjeljenja), pa je efektivno radila na svojim predmetima 206,25 radna dana. U toku 2009. godine sudija je, dakle, na svojim predmetima radila 206,25 dana, odnosno 99 000 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 munuta) podijeli sa brojem predmeta koje je sudija trebala riješiti (220,33 predmeta) proizilazi da je sudiji trebalo 557,70 minuta da riješi jedan GŽ predmet. Sudija je u toku 2009. godine, zajedno sa stručnim saradnikom, riješila ukupno 187 predmeta i to:

- 185 Gž - 1 Gvl - 1 Gvlž

Kada se Gvl i Gvlž predmeti preračunaju u osnovni Gž referat, sudija je riješila 187,20 Gž predmeta. Sudija je sa stručnim sradnikom radila 3 mjeseca i 20 dana. Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima: Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 99 000 minuta radnog vremena, trebala je riješiti 177,51 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 99000/557,70). Kako je u tom periodu sudija riješila 187,20 Gž predmeta, ostvarila je normu od 105,45 % na Gž referatu. 4. SUDIJA MIHAJLO BRELAK Od 256 radna dana, odsustvovao je 81,80 radna dana (21 dana godišnjeg odmora, 17 dana edukacije, 25,8 dana u sjednicama vijeća, 12 dana raznih odsustva, 6 dana na kolegijumima i sastancima odjeljenja), pa je efektivno radio na svojim predmetima 174,2 radna dana. U toku 2009. godine sudija je, dakle, na svojim predmetima radio 174,20 radna dana, odnosno 83 616 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 munuta) podijeli sa brojem predmeta koje je sudija trebao riješiti (227 predmeta) proizilazi da je sudiji trebalo 541,32 minuta da riješi jedan GŽ predmet. Sudija je u toku 2009. godine, zajedno sa stručnim saradnikom, riješio ukupno 544 predmeta i to.

- 248 Gž - 3 Gvl

30

- 1 Gvlž - 292 V predmet.

Kada se Gvl, Gvlž i V predmeti preračunaju u osnovni Gž referat, sudija je riješio ukupno 371,40 Gž predmeta. Sudija je 12 mjeseci radio sa stručnim saradnikom. Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima: Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radio 83 616 radnog vremena, trebao je riješiti 154,46 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 83 616/541,32). Kako je sudija u tom periodu riješio 371,40 Gž predmeta, ostvario je normu od 240,45 % na Gž referatu. 5. SUDIJA TANJA BUNDALO Od 256 radna dana, odsustvovala je 92 radna dana (30 dana godišnjeg odmora, 8 dana edukacije, 40,6 dana u sjednicama vijeća, 6 dana raznih odsustva, 7,4 dana na kolegijumima i sastancima odjeljenja), pa je efektivno radila na svojim predmetima 164 radna dana. U toku 2009. godine sudija je, dakle, na svojim predmetima radila 164 radna dana, odnosno 78 720 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 munuta) podijeli sa brojem predmeta koje je sudija trebala riješiti (106 predmeta) proizilazi da je sudiji trebalo 1159,24 minuta da riješi jedan GŽ predmet. Sudija je u toku 2009. godine riješila ukupno 186 predmeta i to.

- 121 Gž - 1 Gvl - 64 V predmeta.

Kada se Gvl i V predmeti preračunaju u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija riješila ukupno 148,70 Gž predmeta. Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima: Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 78 720 minuta radnog vremena, trebala je riješiti 67,9 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 78720/1159,24). Kako je u tom periodu sudija riješila 148,70 Gž predmeta, ostvarila je normu od 219% na Gž referatu. 6. SUDIJA DAVORKA DELI Ć Od 256 radna dana, odsustvovala je 119,75 radnih dana (22 dana godišnjeg odmora, 6 dana edukacije, 35,5 dana u sjednicama vijeća, 13 dana raznih odsustva, 7,25 na sastancima odjeljenja i kolegijumima i 36 dana na poslovima zamjenika predsjednika suda), pa je efektivno na svojim predmetima radila 136,25 radnih dana.

U toku 2009. godine sudija je, dakle, na svojim predmetima radila 136,25 radna dana, odnosno 65 400 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 munuta) podijeli sa brojem predmeta koje je sudija trebala riješiti (212 predmeta) proizilazi da je sudiji trebalo 579,62 minuta da riješi jedan GŽ predmet.

31

Sudija je u 2009. godini riješila ukupno 196 predmeta:

- 193 Gž - 2 Gvl - 1 Gvlž

Kada se Gvl i Gvlž predmeti preračunaju u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija ukupno riješila 196,20 Gž predmeta. Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima: Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 65 400 minuta radnog vremena trebala je riješiti 112,83 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet:65 400/579,62). Kako je u tom periodu sudija riješila 196,20 Gž predmeta, ostvarila je normu od 173,89 % na GŽ referatu. 7. SUDIJA ŽELJKO KOVI Ć Od 256 radna dana, odsustvovao je 69,30 radnih dana (32 dana godišnjeg odmora, 7 dana edukacije, 12,3 dana u sjednicama vijeća, 12 dana raznih odsustva, 6 dana na sastancima odjeljenja i kolegijumima), pa je efektivno radio na svojim predmetima 186,70 radnih dana. U toku 2009. godine sudija je, dakle, na svojim predmetima radio 186,70 radna dana, odnosno 89 616 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 munuta) podijeli sa brojem predmeta koje je sudija trebao riješiti (212 predmeta) proizilazi da je sudiji trebalo 579,62 minuta da riješi jedan GŽ predmet. Sudija je u 2009. godini riješio ukupno 197 predmeta:

- 196 Gž - 1 Gvl

Kada se Gvl predmet preračuna u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija ukupno riješio 197,20 Gž predmeta. Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima: Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radio 89 616 minuta radnog vremena, trebao je riješiti 154,61 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 89 616/579,62). Kako je u tom periodu sudija riješio 197,20 Gž predmeta, ostvario je normu od 127,55 % na GŽ referatu. 8. SUDIJA BILJANA MAJKI Ć MARINKOVI Ć Od 256 radna dana, odsustvovala je 67 radna dana (27 dana godišnjeg odmora, 4 dana edukacije, 25 dana u sjednicama vijeća, 5 dana raznih odsustva i 6 dana na sastancima odjeljenja i kolegijumima), pa je efektivno na svojim predmetima radila 189 radnih dana. U toku 2009. godine sudija je, dakle, na svojim predmetima radila 189 radna dana, odnosno 90 720 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 munuta) podijeli sa brojem predmeta

32

koje je sudija trebala riješiti (212 predmeta) proizilazi da je sudiji trebalo 579,62 minuta da riješi jedan GŽ predmet. Sudija je u 2009. godini riješila ukupno 209 predmeta:

- 207 Gž - 1 Gvl - 1 Gvlž

Kada se Gvl i Gvlž predmeti preračunaju u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija riješila ukupno 209,20 Gž predmeta. Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima: Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 90 720 minuta radnog vremena trebala je riješiti 156,51 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 90 720/579,62). Kako je u tom periodu sudija riješila 209,20 Gž predmeta, ostvarila je normu od 133,66% na GŽ referatu. 9. SUDIJA MIRJANA RADEVI Ć Od 256 radna dana, odsustvovala je 92,25 radna dana (34 dana godišnjeg odmora, 33 dana bolovanja, 4 dana stručnog usavršavanja i 9 dana raznih odsustva, 6,75 dana u sjednicama vijeća, 5,5 dana na kolegijumima i sastancima odjeljenja), pa je efektivno radila na svojim predmetima 163,75 radna dana. U toku 2009. godine sudija je, dakle, na svojim predmetima radila 163,75 radna dana, odnosno 78 600 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 munuta) podijeli sa brojem predmeta koje je sudija trebala riješiti (212 predmeta) proizilazi da je sudiji trebalo 579,62 minuta da riješi jedan GŽ predmet. Sudija je u toku 2009. godine riješila ukupno 179 predmeta i to:

- 178 Gž - 1 Gvlž predmet.

Kada se Gvlž predmet preračuna u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija ukupno riješila 179,20 Gž predmeta. Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima: Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 78 600 minuta radnog vremena, trebala je riješiti 135,60 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 78 600/579,62). Kako je u tom periodu sudija riješila 179,20 Gž predmeta, ostvarila je normu od 132,15% na GŽ referatu.

10. SUDIJA NERMANA SAMARDŽI Ć Od 87 radna dana, odsustvovala 19,14 radnih dana (4 dana godišnjeg odmora, 4 dana bolovanja, 5,76 dana u sjednicama vijeća, 3 dana raznih odsustva i 2,375 dana na sastancima odjeljenja i kolegijumima), pa je efektivno radila na svojim predmetima 67,86 radnih dana.

33

Dakle, sudija je na Građanskom odjeljenju u 2009. godini na svojim predmetima radila 32 572,80 minuta. Sudija Samardžić Nermana radila je na Građanskom odjeljenju od 01.09.2009. godine. Kada se ukupno radno vrijeme (41 760 minuta) podijeli sa brojem predmeta koje sudija trebala riješiti (72 predmeta), proizilazi da je sudiji trebalo 580 minuta da riješi jedan Gž predmet. Sudija je u toku 2009. godine na Građanskom referatu riješila ukupno 84 predmeta i to:

- 83 Gž - 1 Gvl predmeta.

Kada se Gvl predmeti preračunaju u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija riješila ukupno 84 Gž predmeta. Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima: Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 32 572,80 minuta radnog vremena, trebala je riješiti 56,16 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet 32572,80 minuta/580 minuta). Kako je u tom periodu sudija riješila 84 Gž predmeta, ostvarila je normu od 149,57 % na GŽ referatu (zbirna norma za istu biće prikazana na zajedničkoj tabeli na kraju izvještaja, obzirom da je u toku izvještajnog perioda po rasporedu prethodno radila u okviru Privrednog odjeljenja, u kom su prikazani rezultati i u tom odjeljenju) . 11. SUDIJA BOŽANA VULI Ć Od 169 radnih dana, odsustvovala je 50 radna dana (22 dana godišnjeg odmora, 6 dana edukacije i 5 dana raznih odsustva, 13,5 dana u sjednicama vijeća, 3,6 dana na kolegijumima i sastancima odjeljenja), pa je efektivno radila na svojim predmetima 119 radnih dana. U toku 2009. godine sudija je dakle na svojim predmetima radila 57 120 minuta. Sudija je sa 01.09.2009. godine raspoređena na Krivično odjeljenje.

Kada se ukupno radno vrijeme (81 120 minuta) podijeli sa brojem predmeta koje sudija trebala riješiti (140 predmeta), proizilazi da je sudiji trebalo 579,43 minuta da riješi jedan Gž predmet.

Sudija je u toku 2009. godine (do 01.09.2009. godine) riješila ukupno 109 predmeta i to:

- 108 Gž - 1 Gvl predmet.

Kada se Gvl predmet preračuna u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija ukupno riješila 109 Gž predmeta. Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima: Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 57 120 minuta radnog vremena, trebala je riješiti 98,58 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet 57 120 minuta/579,43 minuta). Kako je u tom periodu sudija riješila 109 GŽ predmeta, ostvarila je normu od 110,57% na GŽ referatu.

34

12. SUDIJA VESNA STANKOVI Ć-ĆOSOVIĆ Od 169 radna dana, odsustvovala je 82,5 radna dana (35 dana godišnjeg odmora, 2 dana edukacije i 14 dana raznih odsustva, 28 dana u sjednicama vijeća, 3,5 dana na kolegijumima i sastancima odjeljenja), pa je efektivno radila na svojim predmetima 86,5 radnih dana. U toku 2009. godine sudija je na Građanskom odjeljenju na svojim predmetima radila 41 520 minuta. Sudija je sa 01.09.2009. godine raspoređena na Krivično odjeljenje. Kada se ukupno radno vrijeme (81 120 minuta) podijeli sa brojem predmeta koje sudija trebala riješiti (140 predmeta), proizilazi da je sudiji trebalo 579,43 minuta da riješi jedan Gž predmet.

Sudija je u toku 2009. godine, zajedno sa stručnim saradnikom, riješila ukupno 99 predmeta i to:

- 99 Gž predmeta Sudija je 2 mjeseca (u januaru i februaru) radila sa stručnim saradnikom. Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima: Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 41 520 minuta radnog vremena, trebala je riješiti 71,66 Gž predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet – 41 520 minuta /579,43 minuta) Kako je sudija u tom periodu riješila 99 Gž predmeta, ostvarila je normu od 138,15% na Gž referatu. 13. SUDIJA JASNA ŠATARA Od 256 radna dana, odsustvovala je 64,4 radna dana (32 dana godišnjeg odmora, 10 bolovanja, 2 dana edukacije, 14,5 dana u sjednicama vijeća, 10 dana raznih odsustva, 5,9 dana na kolegijumima i sastancima odjeljenja), pa je efektivno radila na svojim predmetima 191,6 radnih dana. U toku 2009. godine sudija je dakle na svojim predmetima radila 91 968 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 minuta) podijeli sa brojem predmeta koje sudija trebala riješiti (212 predmeta), proizilazi da je sudiji trebalo 579,62 minuta da riješi jedan Gž predmet. Sudija je u toku 2009. godine riješila ukupno 187 predmeta i to.

- 185 Gž predmeta - 2 Gvl predmeta

Kada se Gvl predmeti preračunaju u osnovni Gž referat, proizilazi da je sudija riješila ukupno 187 Gž predmeta. Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima: Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 91 968 minuta radnog vremena, trebala je riješiti 158,67 Gž predmeta. (odnos efektivnog vremena provedenog na radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet 91 968 minuta /579,62 minuta) Kako je u tom periodu sudija riješila 187 predmeta, ostvarila je normu od 117,85 % na Gž referatu.

35

14. SUDIJA NADIRA ŠIBONJI Ć

Sudija Šibonjić Nadira je radila na Građanskom odjeljenju od 01.10.2009. godine. Od 65 radna dana, odsustvovala je 9,4 radna dana (2 dana edukacije, 3,4 dana u sjednicama vijeća, 2 dana raznih odsustva, 2 dana na kolegijumima i sastancima odjeljenja), pa je efektivno radila na svojim predmetima 55,6 radnih dana. Sudija je dakle na Građanskom odjeljenju na svojim predmetima radila 26 688 minuta. Kad se ukupno radno vrijeme za period koji je sudija radila na Građanskom odjeljenju (31 200 minuta) podijeli sa brojem predmeta koje je sudija trebala riješiti (54 predmeta), proizilazi da je sudiji trebalo 577,77 minuta da riješi jedan Gž predmet. Sudija je u toku 2009. godine (od 01.10. do 31.12.2009. godine) riješila ukupno 54 predmeta i to.

- 53 Gž - 1 Gvl predmet.

Kada se Gvl predmet preračuna u osnovni Gž referat, sudija je riješila ukupno 54 Gž predmeta. Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima: Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 26 688 minuta radnog vremena, trebala je riješiti 46,19 predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu na svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet 26 688 minuta /577,77 minuta). Kako je u tom periodu sudija riješila 54 predmeta, ostvarila je normu od 116,91 % na Gž referatu (prethodno je ista bila raspoređena na Upravno odjeljenje, u okviru kojeg su posebno evidentirani njeni rezultati rada, dok su na kraju izvještaja prikazani zbirno njeni rezultati na svim referatima). Prosjek ostvarene norme građanskog odjeljenja u odnosu na efektivno radno vrijeme iznosi 143,43%. Kvalitet rada u odjeljenju U okviru Građanskog odjeljenja u prethodnoj godini veliki broj odluka je bio preispitivan po izjavljenim revizijama, kao i apelacijama odnosno ukupno 564 odluke. Od toga je vraćeno na ponovni postupak samo 58 odluka ili procentualno izraženo 13,79% odluka na nivou odjeljenja.

36

Sudija Referat Odba-čene I

Potvr-đene II

Preina-čene III

Ukinu-te IV

Ukupno II+III+

IV

Potvrđe-nih (%)

Preinače-nih (%)

Ukinutih (%)

Ajdar Aida Gž 23 39 4 6 49 79,59 8,16 12,24

Bijelić Petra Gž 15 9 0 3 12 75 0 25

Bjelobrk Mersida Gž 2 4 0 0 4 100 0 0

Brelak Mihajlo Gž 20 30 6 9 45 66,67 13,33 20

Bundalo Tanja Gž 8 16 6 4 26 61,54 23,08 15,38

Delić Davorka Gž 7 3 1 1 5 60 20 20

Knežević Svjetlana Gž 3 8 0 2 10 80 0 20

Ković Željko Gž 19 22 5 4 31 70,97 16,13 12,90

Majkić M. Biljana Gž 16 16 6 3 25 64 24 12

Obradović Rosa Gž 7 17 1 7 25 68 4 28

Radević Mirjana Gž 17 20 4 2 26 76,92 15,38 7,69

Rupar Šešum Darija Gž 0 1 0 0 1 100 0 0

Stanković Ć.Vesna Gž 10 6 1 1 8 75 12,50 12,50

Stanišić Jadranka Gž 4 13 3 3 19 68,42 15,79 15,79

Šatara Jasna Gž 17 16 2 2 20 80 10 10

Šubarić Violanda Gž 0 1 0 0 1 100 0 0

Tica Senad Gž 15 15 0 3 18 83,33 0 16,67

Vulić Božana Gž 17 24 8 8 40 60 20 20 UKUPNO

200 260 47 58 365 71,23 12,87 15,89

Kvalitet rada Građanskog odjeljenja izračunat prema Uputstvu VSTV po formuli (zbir potvrđenih i preinačenih odluka) u odnosu na ukupan broj odluka koje su bile predmet preispitivanja iznosi 84,1% .

37








38

Zaklju čak Na dan 31.12.2009. godine na Građanskom odjeljenju je neriješenih 396 „Gž“ predmeta, dok je na dan 31.12.2008. godine bilo neriješenih 151 „Gž“ predmeta, pa se radi o blagom porastu broja neriješenih predmeta u odnosu na prošlu godinu. Prema navedenom, u 2009. godini je uglavnom zadržana ažurnost u rješavanju predmeta koja je postignuta u 2008. godini, jer su se predmeti u pravilu rješavali drugi mjesec po prispijeću u ovaj sud (a što znači u okviru zakonskog roka), dok se samo manji dio predmeta rješavao po isteku navedenog roka odnosno treći mjesec po prispijeću. Navedeno je rezultat rada svih sudija na Građanskom odjeljenju, od kojih je većina završavala veći broj predmeta od propisanog broja predmeta. Time su tokom 2009. godine u Građanskom odjeljenju ostvareni odlični rezultati kako u broju riješenih predmeta, tako i u pogledu rješavanja starih i zaostalih predmeta (bez obzira što je na kraju blagi porast neriješenih predmeta), te u pogledu kvaliteta. Isto tako, ove godine je riješeno ukupno 2 260 „Gž“ predmeta, dok je u 2008. godini ukupno riješeno 2 728 „Gž“ predmeta, ali je do navedene razlike u broju riješenih predmeta, te broju neriješenih predmeta, došlo iz opravdanih razloga i to:

1. manjeg broja sudija u odnosu na prošlu godinu, jer je u 2008. godini u Građanskom odjeljenju u prosjeku radilo 13,13 sudija, a ove godine u prosjeku 11,9 sudija,

2. manjeg broja stručnih saradnika, jer je u 2008. godini u Građanskom odjeljenju u

prosjeku radilo 4,5 stručnih saradnika, a ove godine u prosjeku 2 stručna saradnika, 3. manje norme u odnosu na prošlu godinu, kada se radilo po većoj internoj normi, dok

se zbog postignute ažurnosti na kraju prošle godine od 01.01.2009. godine radila smo propisana orjentaciona norma, a neke sudije nisu mogle ostvariti ni tu normu jer od aprila do kraja juna mjeseca nije bilo dovoljno predmeta u radu na građanskom odjeljenju (što je bio razlog za smanjenje broja sudija na ovom odjeljenju i njihovo raspoređivanje u druga odjeljenja, gdje je bilo nužno postići bolju efikasnost).

4. manji broj predmeta u radu u prvom polugodištu ove godine, u odnosu na isti period

prethodne godine rezultat je smanjenog priliva u tom periodu, ali i većeg broja predmeta koji su bili vraćeni prvostepenim sudovima radi otklanjanja procesnih nedostataka, a koji nisu kroz duži period vraćeni ovome sudu (zbog čega je v.d. predsjednika suda slala u više navrata dopise – urgencije predsjednicima tih sudova, da preduzmu potrebne i odgovarajuće mjere da se ti predmeti vrate ovome sudu na dalji nadležan postupak, a što je dovelo do povećanog priliva predmeta naročito nakon godišnjih odmora).

5. zbog velikog angažovanja sudije Stanković Ćosović Vesne u krivičnim vijećima

(predmet „Željeznice“ i dr. predmeti). 6. u ovoj godini većina predmeta je rađena u CMS, a što je sudijama faktički oduzimalo

dio radnog vremena (prošle godine su samo 2,5 mjeseca rađena u CMS i to dio predmeta),

7. većeg ukupnog priliva predmeta u 2009. godini od 2 505 „Gž“ predmeta (dok je u

2008. godini priliv predmeta iznosio 2 232 „Gž“ predmeta),

8. sudija Šatara Jasna je bila na bolovanju u periodu 27.05. do 09.06.2009. godine,

9. sudija Radević Mirjana je bila na bolovanju u periodu 17.08. do 01.10.2009. godine,

39

10. sudija Samardžić Nermana je bila na bolovanju u periodu 03. do 06.11.2009. godine,

11. tokom ove godine su meritorno rađeni i predmeti tzv. ratnih šteta (koji su ovom sudu

vraćeni po okončanju postupka vansudskog poravnanja), a navedeno bez iznošenja predmeta završenim, jer su ovi predmeti izneseni završenim na drugi način krajem 2005. i u 2006. godini prilikom dostavljanja Pravobranilaštvu Republike Srpske, pa su tako u 2009. godini završena 143 predmeta tzv. ratnih šteta, a što je zahtijevalo dodatno angažovanje sudija u Građanskom odjeljenju,

12. zbog velikog broja sudija, a time i velikog broja sjednica, predsjednici vijeća su bili

jako opterećeni pa su predsjedavali 5 do 6 puta mjesečno na sjednicama (te nakon toga pregledali izrađene odluke), dok su članovi vijeća bili u sjednicama u prosjeku po 3 puta mjesečno.

U odnosu na tzv. vraćene predmete i predmete ratnih šteta, potrebno je posebno istaći: Tokom 2009. godine u okviru Građanskog odjeljenja ovoga suda na osnovnom „Gž“ referatu je bilo 2656 „Gž“ predmeta (151 neriješen predmet iz prethodnog perioda + priliv od 2505 predmeta). Tokom godine je riješeno 2.260 predmeta, tako da je na kraju godine ostalo neriješenih 396 „Gž“ predmeta. Od označenog ukupnog broja neriješenih predmeta na dan 31.12.2009. godine, prvostepenim sudovima vraćeno je 98 predmeta (dakle, oko 25 % od ukupnog broja neriješenih predmeta na ovom referatu), a radi otklanjanja procesnih nedostataka, kako bi se ostvarili zakonski uslovi za odlučivanje po izjavljenim žalbama u navedenim predmetima. Naime, tokom 2009. godine, kao i ranijih godina, ovaj sud, kao drugostepeni, uslijed navedenih procesnih nedostataka i u cilju njihovog otklanjanja, vraćao je značajan broj predmeta prvostepenim sudovima. Broj tih vraćenih predmeta se mijenjao iz mjeseca u mjesec. No, od strane sudije izvjestioca na svim građanskim referatima svakog mjeseca pripremaju se predmeti za sjednice vijeća i ulaže se i vrijeme i trud, ali se na istima nerijetko donosi odluka da se predmet vrati prvostepenom sudu zbog potrebe otklanjanja procesnih nedostataka, a koji se često ne mogu primijetiti odmah, čim se započne sa pripremanjem spisa. Takvi predmeti ne mogu se iznijeti završenim, jer postoji obaveza ponovnog iznošenja predmeta na novu sjednicu vijeća, po povratku od strane prvostepenih sudova. U navedenim predmetima, gotovo po pravilu, urgira se i po nekoliko puta da se postupi po nalogu i uputama ovoga suda. Većina predmeta vraća se ovome sudu tek nakon više urgencija, a u pojedinim predmetima predmeti se ne vraćaju u dužem vremenskom periodu i pored više urgencija (u nekim predmetima čak i po nekoliko godina). Osim toga, uočeno je da u dijelu tih predmeta bude postupljeno po nalogu ovoga suda samo djelimično, tako da se zna desiti da se jedan predmet vraća prvostepenom sudu i po dva do tri puta. Navedene okolnosti se odražavaju na ažurnost ovoga suda u rješavanju predmeta u okviru Građanskog odjeljenja. Posebno zabrinjava činjenica da je prvostepenim sudovima vraćen znatan broj „starih“ predmeta (po starosti inicijalnog akta, ili po datumu prijema u ovaj sud). Tako su na dan 31.12.2009. godine na Građanskom odjeljenju (prema tabelama dostavljenim VSTV-u o radu ovog suda u 2009. godini) ostala neriješena 24 „stara“ predmeta (predmeti koji su u ovaj sud zaprimljeni ranijih godina, a ne tokom 2009. godine. Prema stanju na referatima, od navedenih 24 „stara“ predmeta, koji se na dan 31.12.2009. godine vode kao neriješeni, prvostepenim sudovima su bila vraćena 22 predmeta - sa izuzetkom 2 predmeta, s tim što je predmet Gž-2618/03 (koji je prvostepenom sudu bio vraćen još 15.06.2006. godine i u istome je više puta urgirano radi postupanja), od strane prvostepenog suda ovome sudu vraćen tek dana 29.12.2009. godine, pa nije ni mogao biti iznesen na sjednicu vijeća u 2009. godini, dok predmet Gž-447/05 nije bio riješen iz drugih objektivnih razloga (pribavljanje

40

materijalno-pravnih propisa SRJ Njemačke putem Ministarstva pravde BiH). Oba navedena „stara“ predmeta riješena su u januaru 2010. godine. Od navedenog broja „starih“ predmeta (22) koji su na dan 31.12.2009. godine bili vraćeni prvostepenim sudovima, ovom sudu su se do 15.03.2010. godine vratila samo 4 predmeta (i isti su u međuvremenu i završeni). No, samo iz ove kategorije „starih“ predmeta (kod prvostepenih sudova još uvijek se nalazi 18 predmeta, pa isti iz ovog razloga još uvijek nisu završeni, niti je izvjesno kad će nam biti vraćeni, pa samim tim ni kad će biti završeni, što opterećuje ažurnost ovoga suda i daje netačnu percepciju o nepostupanju ovog suda u „starim“ predmetima. Kako bi se navedeni problem bar donekle ublažio, pored pomenutih urgencija sudija izvjestilaca, koji su zaduženi navedenim vraćenim predmetima, v.d. predsjednika suda je u više navrata, slala detaljne izvještaje predsjednicima prvostepenih sudova o broju i oznaci vraćenih predmeta, pojedinačno po sudovima, te je na ovaj problem ukazivala i na sastancima održanim sa predsjednicima prvostepenih sudova. Nakon toga su predsjednici sudova, u različitim vremenskim rokovima, dostavljali povratne informacije o pojedinim, ali ne i o svim vraćenim predmetima. Međutim, kako se radi o konstantnom problemu (jer dok se ovom sudu vrate ranije vraćeni predmeti, već se vraćaju i drugi predmeti), to proizilazi da navedene aktivnosti putem predsjednika prvostepenih sudova nisu dovele do konačnog rješenja navedenog problema, jer i nakon svega, sudije prvostepenih sudova ovome sudu i dalje dostavljaju predmete sa procesnim nedostacima. Dakle, sudije Građanskog odjeljenja ulažu maksimalne napore da svi referati budu ažurni, ali su navedeni nedostaci prevashodan razlog što na dan 31.12.2009. godine nisu riješeni predmeti iz ranijih godina, i ti predmeti neće se moći riješiti ni u dogledno vrijeme. Pomenuti procesni nedostaci najčešće tiču nedostatka punomoći za zastupanje stranke, nedostatka u dostavljanju pobijane odluke, žalbe i odgovora na žalbu, potrebe donošenja rješenja o ispravci, donošenja dopunske odluke po zahtjevu stranaka, pribavljanja izjašnjenja o povredama odredaba Zakona o parničnom postupku i slično. Pored navedenog, na broj riješenih predmeta, a time i na ažurnost Građanskog odjeljenja su od uticaja i predmeti tzv. ratnih šteta. Naime, radi se o tome da je saglasno odredbama čl. 4. i 5. Zakona o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ranih dejstava od 20. maja 1992. do 19. juna 1996. godine („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 103/05), krajem 2005. i u 2006. godini Pravobranilaštvu Republike Srpske, radi provođenja postupka vansudskog poravnanja, dostavljeno ukupno 829 „Gž“ predmeta ratnih šteta. Ovi predmeti su dostavljani uz popratne dopise, a izneseni su tada završenim (po sudijama koji su bili zaduženi ovim predmetima) na drugi način. Po okončanju navedenog vansudskog postupka ovi predmeti se vraćaju ovome sudu radi odlučivanja po žalbi, a pošto se radi o predmetima koji su iz ranijih godina, isti se u upisniku manuelno evidentiraju kao vraćeni pod istim poslovnim brojem i daju u rad sudijama. Rad na ovim predmetima opterećuje sudije, pa su tako recimo u 2009. godini riješena 143 ova predmeta, a u kojima je odluka po žalbi donesena pod starim brojem i sudije nisu iznosile ove predmete završenim kada je donesena odluka po žalbi, niti im je rad na ovim predmetima uračunat u normu. Do 31.12.2009. godine ovom sudu su vraćena ukupno 574 navedena predmeta, pa proizilazi da će se ovome sudu vratiti još 255 ovih predmeta, koje predmete će sudije raditi bez iznošenja završenim, kada bude donesena odluka po žalbi. Iz ovog razloga, postoje opravdani prigovori sudija, a pogotovo onih koji sada rade na ovim predmetima, a nisu radili u okviru Građanskog odjeljenja ovoga suda tokom 2005. i 2006. godine, jer se njihov rad na ovim predmetima ne evidentira ni kroz CMS, a niti kroz normu.

41


Orjentaciona mjerila rada sudija Pravilnikom o orjentacionim mjerilima za praćenje rezultata rada sudija, orjentaciona mjesečna norma za sudije raspoređene na privrednom odjeljenju iznosi:

- 18 „Pž“ predmeta ili 18 „Ž“predmeta odnosno„Gž“(nova oznaka u CMS-u za„Ž“)

Sudijama kojima je dodijeljen stručni saradnik norma se uvećava u procentu od 30%. Predsjedniku odjeljenja mjesečna norma je umanjena za 40% zbog poslova koje obavlja isključivo vezano za organizaciju rada odjeljenja. Broj sudija i stru čnih saradnika na privrednom odjeljenju

- Od 1.1.2009. do 1.9.2009. godine na privrednom odjeljenju radilo je 6 sudija - Od 1.9.2009. do 31.12.2009. godine radi 4 sudije i jedan stručni saradnik od

1.11.2009. godine

Organizacija rada u odjeljenju U privrednom odjeljenju rješavaju se privredni sporovi („Pž“) i radni sporovi („Ž“). Prema novoj oznaci radni sporovi se vode kroz CMS u upisniku „Gž“, dok stari predmeti koji nisu zavedeni u CMS, nose oznaku „Ž“. Ponavljanje pravosnažno okončanog postupka vodi se kroz upisnik „Gvl“ a „Gvlž“ su predmeti po žalbi. Do 1.9.2009. godine na privrednom odjeljenju bila su 2 (dva) predsjednika vijeća, a od tada do kraja godine 1 (jedan) predsjednik vijeća. Stručni saradnik je od 1.11.2009. godine raspoređen u privredno odjeljenje i to kod predsjednika odjeljenja i radi na „Ž“ predmetima. Broj neriješenih predmeta iz prethodne godine i priliv predmeta u toku 2009. godine

- Na dan 31.12.2008. godine na privrednom odjeljenju ostalo je neriješeno: 47 Pž (privrednih drugostepenih) predmeta 46 Ž (radnih drugostepenih) predmeta, što ukupno iznosi 93 predmeta.

- U toku 2009. godine priliv predmeta je bio sljedeći:

471 Pž predmeta 503 Ž predmeta što ukupno iznosi 974 predmeta

- U toku 2009. godine bilo je u radu:

518 Pž predmeta 549 Ž predmeta što ukupno iznosi 1067 predmeta

Broj riješenih predmeta u toku 2009. godine

- U toku 2009. godine riješeno je: 444 Pž predmeta 455 Ž predmeta

42

što ukupno iznosi 899 predmeta. Riješeno je i 5 Gvl i 1 Gvlž predmet. Pregled ukupno riješenih predmeta po sudijama u toku 2009. godine Ime i prezime Pž Gž Ž Gvlž Gvl Ukupno Gajić Bogdan 97 33 23 1 - 154 Romčević-Tadić Snježana 84 62 35 - 2 183 Raosavljević Mirjana 86 59 34 - - 179 Ninković Velimir 84 69 26 - 3 182 Turkeš Drago 43 40 18 - - 101 Samardžić Nermana 50 36 20 - - 106 Stručni saradnik je za novembar i decembar 2009. godine riješio ukupno 12 predmeta koji su iskazani u normi sudije Gajić Bogdana. Ukupan broj završenih Pž i Ž (Gž),Gvl i Gvlž predmeta od 905 je manji od priliva u 2009. godini (983). Neriješeni predmeti na kraju 2009. godine Na dan 31.12.2009. godine na privrednom odjeljenju je nezavršeno: 74 Pž predmeta 94 Ž predmeta što ukupno iznosi 168 predmet Pregled ukupno neriješenih predmeta po sudijama na dan 31.12.2009. godine Sudija Pž Ž Ukupno Gajić Bogdan 5 11 16 Romčević-Tadić Snježana 24 24 48 Raosavljević Mirjana 17 42 59 Ninković Velimir 26 22 48 Pregled ostvarene norme po sudijama u odnosu na efektivno radno vrijeme.

1. SUDIJA GAJIĆ BOGDAN

Od 256 radna dana, odnosno 122 880 minuta, odsustvovao je 88,40 radna dana (31 dana godišnjeg odmora, 13 dana edukacije, 13 dana razna odsustva i 31,40 dana u sjednicama vijeća, sastancima odjeljenja i kolegijumima), pa je efektivno na svojim predmetima radio 167,60 radnih dana. U toku 2009. godine sudija je na svojim predmetima radio 167,60 radnih dana, odnosno 80 448 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 minuta) podijeli sa brojem predmeta koje je sudija trebao riješiti 129,60 proizilazi da je sudiji trebalo 948,14 minuta da riješi jedan predmet (PŽ, GŽ, Ž ili Gvlž). Sudija je u toku 2009. godine, zajedno sa stručnim saradnikom, riješio ukupno 154 predmeta:

- 97 PŽ - 33 Gž (odnosi se na radne sporove) - 23 Ž - 1 Gvlž

43

Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radio 80 448 minuta radnog vremena, trebao je riješiti 84,84 predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu sa svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 80448/948,14). Kako je u tom periodu sudija riješio 154 predmeta, ostvario je normu od 181,51 %.

2. SUDIJA SNJEŽANA ROMČEVIĆ-TADI Ć

Od 256 radna dana, odnosno 122 880 minuta, odsustvovala je 77,50 radnih dana (28 dana godišnjeg odmora, 5 dana edukacije, 2 dana bolovanja, 12 dana razna odsustva i 30,50 dana u sjednicama vijeća, sastancima odjeljenja i kolegijumima), pa je efektivno na svojim predmetima radila 178,50 radnih dana. U toku 2009. godine sudija je na svojim predmetima radila 178,50 radna dana, odnosno 85 680 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 minuta) podijeli sa brojem predmeta koje je sudija trebala riješiti (216) proizilazi da je sudiji trebalo 568,88 minuta da riješi jedan predmet (Pž, Gž, Ž ili Gvl). Sudija je u 2009. godini riješila ukupno 183 predmeta: - 84 Pž - 62 Gž (odnosi se na radne sporove) - 35 Ž - 2 Gvl Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima

Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 85680 minuta radnog vremena trebala je riješiti 150,61 predmet (odnos efektivnog vremena provedenog na radu sa svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 85680/568,88). Kako je u tom periodu sudija riješila 183 predmeta, u okviru Privrednog odjeljenja ostvarila je normu od 121,50 %.

3. SUDIJA RAOSAVLJEVI Ć MIRJANA

Od 256 radna dana, odsustvovala je 63 radna dana (30 dana godišnjeg odmora, 4 dana edukacije, 7 dana razna odsustva i 22 dana u sjednicama vijeća, sastancima odjeljenja i kolegijumima), pa je efektivno na svojim predmetima radila 193 radna dana. U toku 2009. godine sudija je na svojim predmetima radila 193 radna dana, odnosno 92 640 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 minuta) podijeli sa brojem predmeta koje je sudija trebala riješiti (216) proizilazi da je sudiji trebalo 568,88 minuta da riješi jedan predmet (Pž, Gž ili Ž). Sudija je u 2009. godini riješila ukupno 179 predmeta: - 86 Pž - 59 Gž (odnosi se na radne sporove) - 34 Ž Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 92 640 minuta radnog vremena trebala je riješiti 162,84 predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu sa svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 92 640/568,88).

44

Kako je u tom periodu sudija riješila 179 predmeta, ostvarila je normu od 109,92 %.

4. SUDIJA NINKOVI Ć VELIMIR

Od 256 radna dana, odsustvovao je 72,90 radna dana (25 dana godišnjeg odmora, 7 dana edukacije, 7 dana razna odsustva i 33,90 dana u sjednicama vijeća, sastancima odjeljenja i kolegijumima), pa je efektivno na svojim predmetima radio 183,1 radna dana. U toku 2009. godine sudija je na svojim predmetima radio 183,1 radna dana, odnosno 87 888 minuta. Kada se ukupno radno vrijeme (122 880 minuta) podijeli sa brojem predmeta koje je sudija trebao riješiti (216) proizilazi da je sudiji trebalo 568,88 minuta da riješi jedan predmet (Pž, Gž, Ž ili Gvl). Sudija je u 2009. godini riješio ukupno 182 predmeta: - 84 Pž - 69 Gž (odnosi se na radne sporove) - 26 Ž - 3 Gvl Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radio 87 888 minuta radnog vremena trebao je riješiti 154,49 predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu sa svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 87 888/568,88).

Kako je u tom periodu sudija riješio 182 predmeta, ostvario je normu od 117,80 %.

5. SUDIJA TURKEŠ DRAGO Od 169 radna dana (koliko je sudija proveo na privrednom odjeljenju tj. od 01.01. do 01.09.2009. godine), odsustvovao je 52,40 radna dana (27 dana godišnjeg odmora, 5 dana edukacije, 6 dana razna odsustva i 14,40 dana u sjednicama vijeća, sastancima odjeljenja i kolegijumima), pa je efektivno na svojim predmetima radio 116,6 radna dana. U toku 2009. godine sudija je na svojim predmetima radio 116,6 radna dana, odnosno 55 968 minuta. Kada se radno vrijeme koje je radio na privrednom odjeljenju (81 120 minuta) podijeli sa brojem predmeta koje je sudija trebao riješiti (144) proizilazi da je sudiji trebalo 563,33 minuta da riješi jedan predmet (Pž, Gž ili Ž). Sudija je u 2009. godini na privrednom odjeljenju riješio ukupno 101 predmet: - 43 Pž - 40 Gž (odnosi se na radne sporove) - 18 Ž Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radio 55 968 minuta radnog vremena trebao je riješiti 99,35 predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu sa svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 55 968/563,33).

Kako je u tom periodu sudija riješio 101 predmet, u ovom odjeljenju je ostvario je normu od 101,66 %.

45

6. SUDIJA SAMARDŽI Ć NERMANA

Od 169 radna dana (koliko je sudija provela na privrednom odjeljenju tj. od 01.01. do 01.09.2009. godine), odsustvovala je 46,10 radna dana (26 dana godišnjeg odmora, 4 dana edukacije, 1 dan razna odsustva i 15,10 dana u sjednicama vijeća, sastancima odjeljenja i kolegijumima), pa je efektivno na svojim predmetima radila 122,90 radnih dana. U toku 2009. godine sudija je na svojim predmetima radila 122,90 radna dana, odnosno 58 992 minuta. Kada se radno vrijeme koje je radila na privrednom odjeljenju (81 120 minuta) podijeli sa brojem predmeta koje je sudija trebala riješiti -104,72, proizilazi da je sudiji trebalo 563,33 minuta da riješi jedan predmet (Pž, Gž ili Ž). Sudija je u 2009. godini na privrednom odjeljenju riješila ukupno 106 predmeta: - 50 Pž - 36 Gž (odnosi se na radne sporove) - 20 Ž

Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima

Imajući u vidu da je sudija efektivno na svojim predmetima radila 58 992 minuta radnog vremena trebala je riješiti 104,72 predmeta (odnos efektivnog vremena provedenog na radu sa svojim predmetima i vremena potrebnog da se riješi jedan predmet: 58 992/563,33). Kako je u tom periodu sudija riješila 106 predmeta, na privrednom odjeljenju ostvarila je normu od 101,22 %.

Pregled ostvarene norme po sudijama u odnosu na efektivnu normu.

Sudija Trebalo riješiti predmeta

Riješeno

Procentualno ostvarenje

efektivne norme Gajić Bogdan 125,2 154 181,51 Romčević-Tadić Snježana 198 183 121,50 Raosavljević Mirjana 198 179 109,92 Ninković Velimir 198 182 117,80 Turkeš Drago 126 101 101,66 Samardžić Nermana 126 106 101,22

Prosjek ostvarene norme privrednog odjeljenja u odnosu na efektivno radno vrijeme, dakle iznosi 122,96 %.

46

KVALITET RADA PO SUDIJAMA ZA 2009. GODINU

Sudija Referat Odbače-na I

Potvrđe-na II

Preinače-na III

Ukinuta IV

Ukupno (II+III+IV)

Potvrđe-nih [ %]

Preinače-nih [ %]

Ukinutih [ %]

Gajić Bogdan Ž i Pž 6 23 5 5 33 69,69 15,15 15,15

Romčević-Tadić Snježana

Ž i Pž 7 26 9 10 45 57,77 20 22,22

Raosavljević Mirjana

Ž i Pž 9 22 3 7 32 68,75 9,37 21,87

Bošnjak-Glizijan Ljiljana

Ž i Pž 8 15 2 10 27 55,55 7,40 37,03

Delić Davorka Ž i Pž 7 19 2 5 26 73,07 7,69 19,23

Ninković Velimir Ž i Pž 5 6 1 2 9 66,66 11,11 22,22

Turkeš Drago Ž i Pž 11 3 0 1 4 75 0 25

Begić Redžip Ž i Pž 0 13 4 3 20 65 20 15

Stanković-Ćosović Vesna

Ž i Pž 2 7 1 2 10 70 10 20

Bijeli ć Petra Ž i Pž 0 6 1 1 8 75 12,5 12,5

Ajdar Aida Ž 0 0 1 0 1 0 100 0

Tica Senad Pž 0 0 0 1 1 0 0 100

Stanišić Jadranka Pž 1 0 0 0 0 0 0 0

Samardžić Nermana

Ž i Pž 6 3 0 1 4 75 0 25

Obradović Rosa Ž i Pž 0 2 0 0 2 100 0 0

Ž i Pž 62 145 29 48 222 65,31 13,06 21,62

47

KVALITET RADA SUDIJA PO REFERATIMA

Sudija Referat Odbače-

na I Potvrđe-

na II Preina-čena III

Ukinuta IV

Ukupno (II+III+IV)

Potvrđe-nih [%]

Preinače-nih [%]

Ukinu-tih [%]

Gajić Bogdan Ž 2 14 3 0 17 82,35 17,64 0 Romčević T.Snježana

Ž 5 17 6 8 31 54,83 19,35 25,80


Ž 7 14 3 5 22 63,63 13,63 22,72

Bošnjak G. Ljiljana

Ž 5 12 0 10 22 54,54 0 45,45

Delić Davorka Ž 6 11 1 2 14 78,57 7,14 14,28 Ninković Velimir Ž 3 4 1 1 6 66,66 16,66 16,66 Begić Redžib Ž 0 6 3 3 12 50 25 25 Stanković Ć.Vesna Ž 2 7 1 0 8 87,5 12,5 0 Bijeli ć Petra Ž 0 3 0 0 3 100 0 0 Samardžić Nermana

Ž 2 3 0 1 4 75 0 25

Ajdar Aida Ž 0 0 1 0 1 0 100 0 Turkeš Drago Ž 5 2 0 1 3 66,66 0 33,33 Obradović Rosa Ž 0 1 0 0 1 100 0 0 UKUPNO Ž 37 94 19 31 144 65,27 13,19 21,52 Gajić Bogdan Pž 4 9 2 5 16 56,25 12,5 31,25 Romčević Tadić Snježana

Pž 2 9 3 2 14 64,28 21,42 14,28


Pž 2 8 0 2 10 80 0 20

Bošnjak Glizijan Ljiljana

Pž 3 3 2 0 5 60 40 0

Delić Davorka Pž 1 8 1 3 12 66,66 8,33 25 Ninković Velimir Pž 2 2 0 1 3 66,66 0 33,33 Turkeš Drago Pž 6 1 0 0 1 100 0 0 Begić Redžib Pž 0 7 1 0 8 87,5 12,5 0 Bijeli ć Petra Pž 0 3 1 1 5 60 20 20

Tica Senad Pž 0 0 0 1 1 0 0 100

Stanišić Jadranka Pž 1 0 0 0 0 0 0 0

Samardžić Nermana

Pž 4 0 0 0 0 0 0 0

Stanković-Ćosović Vesna

Pž 0 0 0 2 2 0 0 100

Obradović Rosa Pž 0 1 0 0 1 100 0 0 UKUPNO PŽ 25 51 10 17 78 65,38 12,82 21,79

UKUPNO Ž+PŽ 62 145 29 48 222 65,31 13,06 21,62

48





ukinute odluke, 21,6%preina čene odluke,

13,1%


49

ZAKLJU ČAK: U odnosu na 2008. godinu, kada je ostalo 93 neriješena predmeta, na kraju 2009. godine broj neriješenih predmeta skoro da je udvostručen (ostalo je neriješeno 168 predmeta). Razlog tome je smanjen broj sudija u 2009. godini za jednog sudiju tokom cijele izvještajne godine, te za još dvoje sudija od 1.9.2009. godine do kraja godine. Međutim, u odnosu na rezultate riješenih predmeta u 2008. godini (114,77%), na kraju 2009. godine postignut je bolji rezultat u ostvarenju norme prema efektivnom radnom vremenu (122,96%) iz čega bi se mogao izvesti zaključak o većem radnom angažovanju sudija u 2009. godini. Kvalitet rada u privrednom odjeljenju u 2009. godini je slabiji u odnosu na 2008. godinu. Razlozi su, prije svega, u kompleksnosti predmeta o kojima se odlučivalo, kako sa činjeničnog, tako i sa pravnog aspekta, a što je posljedica velikih promjena u zakonodavstvu i novih vrsta sporova (pogotovo u privrednim sporovima), te značajnih izmjena pravnih stavova od strane Vrhovnog suda Republike Srpske, u odnosu na dosadašnju sudsku praksu (najviše u radnim sporovima).

50

UPRAVNO ODJELJENJE

Na početku 2009. godine na Upravnom odjeljenju je prema godišnjem rasporedu poslova bilo raspoređeno sedam sudija (Ćurković Strahinja, Čupeljić Edina, Bojović Duško, Trifunović Borislav, Bošnjak Glizijan Ljiljana, Knežević Svjetlana i Katkić Idris) i dva stručna saradnika (Stupar Tatjana i Ilić Sanja). Od 17.8.2009. godine na Upravno odjeljenje raspoređena je sudija Šibonjić Nadira koja je radila do 01.10.2009. godine, kada je raspoređena na drugi referat (Gž). Od 10.09.2009. godine na Upravno odjeljenje raspoređen je sudija Turkeš Drago. To znači da je u 2009. godini efektivno radilo u prosjeku 6,5 sudija i 2 stručna saradnika (jer je sudija Katkić radio samo 5 radnih dana u januaru mjesecu, kad je završio 6 predmeta, a sa stručnim saradnikom 9 predmeta, a do kraja septembra bio je na bolovanju, kad je već bio raspoređen na krivično- prekršajno odjeljenje). Predsjednik odjeljenja po rasporedu poslova je sudija Ćurković Strahinja. Rasporedom poslova određena su tri predsjednika vijeća: Ćurković Strahinja, Čupeljić Edina i Bojović Duško. Po orjentacionim normama VSTS BiH predviđene su sljedeće oznake i broj riješenih predmeta na upravnom odjeljenju:

- upravni sporovi – oznaka U - 22 predmeta - upravni sporovi radi ponavljanja postupka oznaka Uvl - 18 predmeta

Nisu predviđene oznake za predmete zaštite sloboda i prava (Uz) predmete po žalbi na odluke o ponavljanju upravnog spora (Uvlž) i odbacivanje zahtjeva za vanredno preispitivanje sudske odluke (predmeti Uvp) i predmeti razno (Ur) Na kraju 2008. godine na referatu je ostalo neriješeno ukupno: 472 U predmet, 3 Uz i 3 Uvl predmeta, dok je u toku 2009. godine primljeno u rad ukupno 1445 U predmeta, 8 Uz i 12 Uvl i 1 Uvlž ili ukupno 1466 predmet tako da je u toku 2009. godine u radu bilo ukupno 1917 U predmeta 11 Uz, 15 Uvl i 1 Uvlž predmet, odnosno ukupno je u radu bilo 1944 predmeta. U toku 2009 godine je završeno 1.397 U predmeta, 11 Uz predmeta, 12 Uvl predmeta i 1 Uvlž predmet ili ukupno 1421 predmeta, što znači da je riješen 472 U predmet iz 2008. godine i 925 U predmeta iz 2009 godine, 11 Uz predmeta, 12 Uvl predmeta i 1 Uvlž predmet. Ostala su neriješena 520 U predmeta i 3 Uvl predmeta iz 2009 godine. Ako uporedimo izvještaje za 2008. i 2009. godinu, uočava se da je na ovom referatu 2009. godine riješeno više predmeta za 173 u odnosu na 2008.g. Naime, u 2008 g. na ovom referatu je završeno 1.248 predmeta, a u 2009. godini završeno je 1.421 predmet, što je više za 173 predmeta u odnosu na prethodnu godinu. Pregled ostvarene norme po sudijama u odnosu na efektivno radno vrijeme. 1. SUDIJA ĆURKOVI Ć STRAHINJA Na godišnjem nivou, od 256 radnih dana sudija je proveo na radu 191 radnih dana, a odsustvovao 137 dana (33 godišnji odmor, 2 odobreno odsustvo, 10 bolovanje, 15 edukacija, 7 praznici i 70 u drugim vijećima i drugim odsustvima) od čega je efektivno proveo na radu 119 što iznosi 5,4 mjeseci. Za 5,4 mjeseci sudija je trebao završiti 119 predmet, a završio je 146, pa je ostvarenje norme 123 %. U toku 2009. godine sudija je ukupno odsustvovao 137 dana što iznosi 65 760 minuta (137x8x60). Kada se od ukupnog radnog vremena koje iznosi 125 760 oduzme odsustvo koje iznosi 65 760 dobije se efektivno radno vrijeme od 60 000 minuta. Kada ukupno radno vrijeme od 125 760 podijelimo sa 264 (22x12) dobijemo broj

51

minuta koji je potreban za završetak jednog predmeta, a to je 476 minuta (125 760:264 (22x12) = 476. Kada se efektivno vrijeme koje iznosi 60 000 minuta podijeli sa 476 minuta dobije se broj predmeta koje je sudija trebao završiti u toku godine, a to je 126 predmeta (60 000:476=126). Pošto je sudija završio 146 predmeta to ostvarenje norme iznosi 116 %. No, kao predsjednik odjeljenja prema odluci sudskog kolegija norma je umanjena za 40 %. Za efektivno provedeno radno vrijeme sudija je trebao završiti 76 predmeta a završio je 146 predmeta. Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima iznosi 192 %. 2. SUDIJA ČUPELJIĆ EDINA

Na godišnjem nivou, od 256 radnih dana sudija je provela na radu 187 radnih dana, a odsustvovala 100 dana (28 godišnji odmor, 7 odobreno odsustvo, 18 bolovanje, 11 edukacija, 7 praznici i 29 u tuđim vijećima i drugim odsustvima) od čega je efektivno provela na radu 156 što iznosi 7,1 mjeseci. Za 7,1 mjeseci sudija je trebala završiti 156 predmeta, a završila je 176 pa je ostvarenje norme 113 %. Sa stručnim saradnikom je trebala završiti 205 predmeta, a završila je 234 predmeta pa je ostvarenje norme 114 %. U toku 2009. godine sudija je ukupno odsustvovala 100 dana što iznosi 48 000 minuta (100x8x60). Kada se od ukupnog radnog vremena koje iznosi 125 760 oduzme odsustvo koje iznosi 48 000 dobije se efektivno radno vrijeme od 77 760 minuta. Kada ukupno radno vrijeme od 125 760 podijelimo sa 264 (22x12) dobijemo broj minuta koji j e potreban za završetak jednog predmeta, a to je 476 minuta (125760:264 (22x12) = 476. Kada se efektivno vrijeme koje iznosi 77 760 minuta podijeli sa 476 minuta dobije se broj predmeta koje je sudija trebao završiti u toku godine, a to je 163 predmeta (77 760:476=163). Sudija je završila 176 predmeta. Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima iznosi 108 %.

3. SUDIJA BOJOVIĆ DUŠKO U toku cijele godine sa sudijom je radio jedan stručni saradnik. Sudija Bojović je od 256 radnih dana na radu proveo 207 radnih dana, od čega efektivno 168 radnih dana što iznosi 7,6 mjeseca. Za 7,6 mjeseca sudija je trebao završiti 168 predmeta. Pošto je sudija završio 194 predmeta to je ostvarenje norme 115 %. Sa stručnim saradnikom sudija je trebao završiti 220 predmeta, a završio je 250 predmeta pa je ostvarenje norme 114%. Na godišnjem nivou, od 256 radnih dana sudija je proveo na radu 207 radnih dana, odsustvovao 88 dana (27 godišnji odmor, 2 odobreno odsustvo, 13 edukacija, 6 praznici i 40 u tuđim vijećima i drugim odsustvima) od čega je efektivno proveo na radu 168 što iznosi 7,6 mjeseci. Za 7,6 mjeseci sudija je trebao završiti 168 predmeta a završio je 194 pa je ostvarenje norme 115 %. Sa stručnim saradnikom trebao je završiti 220 predmeta, a završio je 250 predmeta što predstavlja ostvarenje norme od 114 % . U toku 2009. godine sudija je ukupno odsustvovao 88 dana što iznosi 42 240 minuta (88x8x60). Kada se od ukupnog radnog vremena koje iznosi 125 760 oduzme odsustvo koje iznosi 42 240 dobije se efektivno radno vrijeme od 83 520 minuta. Kada ukupno radno vrijeme od 125 760 podijelimo sa 264 (22x12) dobijemo broj minuta koji je potreban za završetak jednog predmeta, a to je 476 minuta (125 760:264 (22x12) = 476. Kada se efektivno vrijeme koje iznosi 83 520 minuta podijeli sa 476 minuta dobije se broj predmeta koje je sudija trebao završiti u toku godine, a to je 175 predmeta (83 520:476=175).Pošto je sudija završio 194 predmeta to ostvarenje norme iznosi 111%.

52

Sa stručnim saradnikom sudija je trebao završiti 227 predmeta. Zajedno sa stručnim saradnikom završio je 250 predmeta. Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima iznosi 110 %. 4. SUDIJA TRIFUNOVI Ć BORISLAV Na godišnjem nivou, od 256 radnih dana sudija je proveo na radu 212 dana, a odsustvovao 74 dana (26 godišnji odmor, 3 odobreno odsustvo, 10 edukacija, 6 praznici i 29 dana u tuđim vijećima i drugim odsustvima) od čega je efektivno proveo na radu 182 što iznosi 8,3 mjeseci. Za 8,3 mjeseci sudija je trebao završiti 182 predmeta, a završio je 195 pa je ostvarenje norme 107 %. U toku 2009. godine sudija je ukupno odsustvovao 74 dana što iznosi 35 520 minuta (74x8x60). Kada se od ukupnog radnog vremena koje iznosi 125760 oduzme odsustvo koje iznosi 35 520 dobije se efektivno radno vrijeme od 90 240 minuta. Kada ukupno radno vrijeme od 125 760 podijelimo sa 264 (22x12) dobijemo broj minuta koji je potreban za završetak jednog predmeta, a to je 476 minuta (125760:264 (22x12) = 476. Kada se efektivno vrijeme koje iznosi 90 240 minuta podijeli sa 476 minuta dobije se broj predmeta koje je sudija trebao završiti u toku godine, a to je 190 predmeta (90 240:476=163). Pošto je sudija završio 195 predmeta. Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima iznosi 103 %.

5. SUDIJA BOŠNJAK GLIZIJAN LJILJANA Na godišnjem nivou, od ukupno 256 radnih dana sudija je provela na radu 208 radnih dana, a odsustvovala 78 radnih dana (29 godišnji odmor, 7 dana praznik, 4 dana bolovanje, 10 dana edukacija i 28 dana u tuđim vijećima i drugim odsustvima) od čega efektivno 178 radnih dana što iznosi 8,1 mjeseci. Za 8,1 mjeseci sudija je trebala završiti 178 predmeta, a završila je 171 predmet pa je ostvarenje norme 96 %. U toku 2009. godine sudija je ukupno odsustvovala 78 dana što iznosi 37 440 minuta (78x8x60). Kada se od ukupnog radnog vremena koje iznosi 125760 oduzme odsustvo koje iznosi 37 440 dobije se efektivno radno vrijeme od 88 320 minuta. Kada ukupno radno vrijeme od 125760 podijelimo sa 264 (22x12) dobijemo broj minuta koji j e potreban za završetak jednog predmeta, a to je 476 minuta (125760:264 (22x12) = 476. Kada se efektivno vrijeme koje iznosi 88 320 minuta podijeli sa 476 minuta dobije se broj predmeta koje je sudija trebao završiti u toku godine, a to je 186 predmeta (88 320:476=186). Sudija je završila 171 predmet. Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima iznosi 92 %. 6. SUDIJA KNEŽEVI Ć SVJETLANA Na godišnjem nivou, od ukupno 256 radnih dana sudija je provela na radu 218 radnih dana, a odsustvovala je 75 radnih dana (23 godišnji odmor, 7 dana praznik, 8 dana edukacija, 2 odobreno odsustvo i 35 dana u tuđim vijećima i drugim odsustvima) od čega efektivno 181 radnih dana što iznosi 8,2 mjeseci. Za 8,2 mjeseci sudija je trebala završiti 181 predmeta, a završila je 188 predmeta. U toku 2009. godine sudija je ukupno odsustvovala 75 dana što iznosi 36 000 minuta (75x8x60). Kada se od ukupnog radnog vremena koje iznosi 125 760 oduzme odsustvo koje iznosi 36 000 dobije se efektivno radno vrijeme od 89 760 minuta. Kada ukupno radno vrijeme od 125 760 podijelimo sa 264 (22x12) dobijemo broj minuta koji je potreban za završetak jednog predmeta, a to je 476 minuta (125 760:264 (22x12) = 476. Kada se efektivno vrijeme koje iznosi 89 760 minuta podijeli sa 476 minuta dobije se broj

53

predmeta koje je sudija trebao završiti u toku godine, a to je 186 predmeta (89 760:476=186). Sudija je završila 188 predmeta. Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima iznosi 101 %. 7. SUDIJA ŠIBONJIĆ NADIRA

U augustu i septembru mjesecu sudija je radila samostalno. Odsustvovala je 11 dana od čega 9 godišnji odmor i 2 dana odobreno odsustvo. Od ukupno 43 radna dana sudija je provela na radu 32 radnih dana od čega efektivno 30 radnih dana, što iznosi 1,4 mjeseca. Za tih 1,4 mjeseca trebala je završiti 31 predmet. Sudija je završila 16 predmeta. Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima iznosi 52 %. 8. SUDIJA TURKEŠ DRAGO

U septembru oktobru, novembru i decembru mjesecu 2009. godine sudija je raspoređen na Upravno odjeljenje. Od ukupno 87 radnih dana sudija je proveo na radu 77 dana, a odsustvovao je 21 dan (6 dana odobreno odsustvo, 2 dana edukacija, 2 dana godišnji odmor i 11 u tuđim vijećima i drugim odsustvima) od čega efektivno 66 dana, što iznosi 3 mjeseca. Za 3 mjeseca sudija je trebao završiti 66 predmeta, a u ovom periodu završio je 69 predmeta. U toku 2009. godine sudija je ukupno odsustvovao 21 dan što iznosi 10 080 minuta (21x8x60). Kada se od ukupnog radnog vremena koje iznosi 41 760 oduzme odsustvo koje iznosi 10 080 dobije se efektivno radno vrijeme od 88 320 minuta. Kada ukupno radno vrijeme od 125 760 podijelimo sa 264 (22x12) dobijemo broj minuta koji je potreban za završetak jednog predmeta, a to je 476 minuta (125760:264 (22x12) = 476. Kada se efektivno vrijeme koje iznosi 31 680 minuta podijeli sa 476 minuta dobije se broj predmeta koje je sudija trebao završiti u toku godine, a to je 66 predmeta (31 680:476=163). Sudija je završio 69 predmeta. Ostvarenje norme prema efektivnom radnom vremenu na svojim predmetima iznosi 102,56%. Prosjek ostvarene norme upravnog odjeljenja u 2009. godini je prema efektivnom radnom vremenu 107,57 %.

54

KVALITET RADA SUDIJA ZA 2009. GODINU Sudija Ćurkovi ć Strahinja je imao 24 odluke po vanrednim pravnim sredstvima – Zahtjevu za vanredno preispitivanje odluke (22) i po apelaciji (2) od čega 19 potvrđenih, 4 preinačene i 1 ukinuta. Procenat ukinutih je 4,17 %. Sudija Čupeljić Edina je imala 33 odluke po vanrednim pravnim sredstvima – Zahtjevu za vanredno preispitivanje odluke (31) i po apelaciji (2) od čega 24 potvrđene, 1 odbačena, 5 preinačenih i 3 ukinute. Procenat ukinutih je 9,37 %. Sudija Bojović Duško je imao 25 odluka po vanrednom pravnom sredstvu – Zahtjevu za vanredno preispitivanje i po apelaciji od čega 21 potvrđenih, 1 ukinute, 2 pozitivno preinačenih i 1 odbačena. Procenat ukinutih je 4,17 %. Sudija Trifunovi ć Borislav je imao 31 odluka po vanrednim pravnim sredstvima – Zahtjevu za vanredno preispitivanje (31) od čega 26 potvrđena, 4 preinačene i 1 ukinuta. Procenat ukinutih je 3,22 %. Sudija Malešević Olga je imala 33 odluke po vanrednim pravnim sredstvima – Zahtjevu za vanredno preispitivanje i po apelaciji (33) od čega 24 potvrđenih, 6 preinačenih, 1 odbačena, 2 ukinute . Procenat ukinutih je 6,25 %. Sudija Katki ć Idris je imao 29 odluka po vanrednim pravnim sredstvima – Zahtjevu za vanredno preispitivanje (29) od čega 22 potvrđene, 2 preinačene i 5 ukinutih. Procenat ukinutih je 17,24 %. KVALITET RADA PO SUDIJAMA

Sudija Odbače-na I

Potvrđe-na II

Preinače-na III

Ukinuta IV

Ukupno (II+III+IV)

Potvrđe-nih [ %]

Preinače-nih [ %]

Ukinutih [ %]

Ćurković Strahinja

0 19 4 1 24 79,17 16.67 4,17

Bojović Duško 1 21 2 1 24 87,50 83,33 4,17

Čupeljić Edina 1 24 5 3 32 75,00 15,62 9,37

Malešević Olga 1 24 6 2 32 75,00 18,75 6,25

Trifunović Borislav

0 26 4 1 31 83,87 12,90 3,22

Katkić Idris 0 22 2 5 29 75,86 6,89 17,24

Bošnjak Glizijan Ljiljana

0 0 0 0 0 0 0 0

Knežević Svjetlana

0 0 0 0 0 0 0 0

Turkeš Drago 0 0 0 0 0 0 0 0

3 136 23 13 172 79,07 13,37 7,56

55



UPRAVNO ODJELJENJE





56

Kvalitet rada odjeljenja Od 175 odluka koliko je bilo predmetom preispitivanja od strane Vrhovnog suda RS i Ustavnog suda BiH potvrđenih je 136; pozitivno preinačenih 23; ukinutih 13 i odbačenih 3. Procenat ukinutih je 7,56 %. Kada se potvrđenim odlukama (136) dodaju pozitivno preinačene (23) onda je ukupno potvrđenih bilo 159 ili procentualno 92,44 % a broj ukinutih 13 odluka ili procentualno 7,56 %. Iz navedenog se vidi da je ostvaren izuzetan kvalitet rada upravnog odjeljenja i pored činjenice da je ostvaren i izvanredan kvantitet rada, jer je u toku 2009. godine završeno 1397 U predmeta, 12 Uvl, 11 UZ i 1 Uvlž odnosno ukupno je završeno 1421 predmet.

Zaklju čak: Sudije na ovom referatu riješile su 472 predmeta iz 2008. godine i 925 U, 11 Uz, 12 Uvl i 1 Už predmeta iz 2009. godine - ukupno 1421 U predmeta. Predmeti su rješavani po redosljedu prispjeća tužbe u sud, sa rijetkim izuzecima uz ocjenu odjeljenja da određeni predmet treba riješiti ranije od utvrđenog redosleda. Ako se pogleda struktura riješenih predmeta u izvještajnom periodu, uočava se raznorodnost predmeta iz gotovo svih oblasti upravnog rješavanja. Tako su se rješavali predmeti iz oblasti: povrata stanova, utvrđivanja nosioca stanarskog prava nakon smrti ranijeg nosioca stanarskog prava; revizije dodijeljenog građevinskog zemljišta i vraćanja ranije oduzetog zemljišta; naknade za korišćenje građevinskog zemljišta, eksproprijacije i deeksproprijacije zemljišta; uzurpacije zemljišta; preuzimanje iz posjeda ranijeg vlasnika ili posjednika i dodjela zemljišta; davanje zemljišta u zakup, podsticaji u poljoprivredi, koncesije, legalizacija objekata; refundacija troškova liječenja te ostvarivanje prava na socijalnu pomoć; ostvarivanje prava na otpremninu po članu 152 ZoR-u; stambena pitanja zaposlenih u VRS i MO; izdavanje urbanističke saglasnosti i odobrenja za građenje; izdavanje vodoprivredne saglasnosti; izdavanje ekološke dozvole; utvrđivanje prava na nadziđivanje; ostvarivanje prava iz penzijsko invalidskog osiguranja; prava na boračko invalidsku zaštitu i utvrđivanje svojstva civilne žrtve rata; utvrđivanje prava angažovanja u VRS, imenovanje predstavnika državnog kapitala, privatizacija, preuzimanje akcija; cesija i plaćanje u inostranstvu, carinske pogodnosti, ostvarivanje i zaštita prava imenovanih i izabranih lica, nostrifikacija diploma, izbor notara, zaštita sloboda i prava zajamčenih ustavom itd. Radi se o vrlo širokoj lepezi najrazličitijih zahtjeva i zaštiti prava po osnovu ocjene zakonitosti upravnih akata. To predmete čini vrlo složenim i u činjeničnom i u pravnom smislu. Zato se ostvarivanje rezultata zacrtanih planom moglo realizovati samo uz velike dodatne napore i angažovanje svakog sudije i stručnog saradnika, u slobodno radno vrijeme (u poslijepodnevnim satima, u dane vikenda, praznika i sl). Stoga ako bi se norma posmatrala kroz strukturu predmeta onda bi postotak ostvarenja norme bio znatno veći. Važna napomena: Rad u CMS-u naročito je usporio rad na predmetima Upravnog odjeljenja, jer se radi o takvoj vrsti i prirodi predmeta, u kojima je kroz CMS potrebno preduzeti mnogo veći broj radnji, u odnosu na druge referate i odjeljenja.

57

UKUPAN PROSJEK OSTVARENE NORME SVIH SUDIJA PREMA EFEKTIVNOM RADNOM VREMENU

Sudije: % Danijela Milovanović 245.87 Olga Malešević 124.14 Vesna Stanković-Ćosović 163.96 Božana Vulić 110.58 Svetlana Marić 112.08 Želimir Lepir 283.19 Srđan Forca 173.85 Dragan Aćić 170.68 Idris Katkić 143.11 Aida Ajdar 120.45 Petra Bijelić 122.35 Mersida Bjelobrk 105.45 Mihajlo Brelak 240.45 Tanja Bundalo 219.00 Davorka Delić 173.89 Željko Ković 127.55 Biljana Majkić Marinković 133.66 Mirjana Radević 132.15 Nermana Samardžić 118.10 Jasna Šatara 117.85 Nadira Šibonjić 93.58 Bogdan Gajić 181.51 Snježana Romčević-Tadić 121.50 Raosavljević Mirjana 109.92 Ninković Velimir 117.80 Strahinja Ćurković 192.00 Čupeljić Edina 108.00 Bojović Duško 110.00 Trifunović Borislav 103.00 Bošnjak Glizijan Ljiljana 92.00 Svetlana Knežević 101.00 Turkeš Drago 102.76

RAZLOZI ZA IZMJENU RASPOREDA SUDIJA U TOKU IZVJEŠTA JNOG PERIODA

U 2008. godini na građanskom odjeljenju radilo je u prosjeku 13,13 sudija, a sa danom 31.1o. 2008. g. - 14 sudija (do izbora sudije Tica Senada u Vrhovni sud RS, kad je ostalo 13 sudija do kraja 2008.g). Kako je na kraju godine ostalo neriješenih samo 151 Gž predmet, to je po sudiji iznosilo 11,61 predmeta (u koji broj su uračunati i predmeti vraćeni prvostepenim sudovima radi otklanjanja nedostataka, a takvih je na ovom referatu uvijek ukupno i nekoliko desetina, bez obzira na sve mjere koje se preduzimaju radi brzog vraćanja takvih predmeta ovome sudu i radi otklanjanja pojave dostavljanja predmeta sa takvim nedostacima drugostepenom sudu). Dakle, jasno je da sa tim brojem Gž predmeta sudije nisu imale

58

dovoljan broj predmeta u radu, da bi mogle ostvariti normu. Stoga je od 01.01. 2009. g. sudija Svetlana Knežević raspoređena u Upravno odjeljenje, da bi se postigla bolja ažurnost na ovom odjeljenju, pa je na na građanskom odjeljenju ostalo 12 sudija sa 01.01.2009. godine, a na upravno odjeljenje raspoređeno je 7 sudija. Međutim, u prvom polugodištu 2009. godine sudije građanskog odjeljenja i dalje su imale problem (ne) mogućnosti ostvarenja norme, jer su se predmeti rješavali, priliv nije bio iznad očekivanog, a i dalje ovome sudu nisu vraćene desetine predmeta vraćenih prvostepenim sudovima radi otklanjanja nedostataka. Radi navedenog, napravljen je novi raspored poslova, koji se primjenjivao od 01.09.2009. godine – nakon godišnjih odmora. Po tom rasporedu sudije Vulić Božana i Stanković Ćosović Vesna raspoređene u Krivično-prekršajno i Posebno odjeljenje (zbog postizanja bolje ažurnosti na ovim odjeljenjima, na kojima se povećavao broj neriješenih predmeta, zbog više puta pominjane složenosti i strukture tih predmeta – naročito iz oblasti ratnih zločina i organizovanog kriminala). Zbog nedovoljnog broja predmeta u radu Privrednog odjeljenja (koje je takođe značajan broj spisa vratilo prvostepenim sudovima radi otklanjanja procesnih nedostataka, a koji nisu kroz duži period vraćeni ovome sudu), sudija Samardžić Nermana iz Privrednog odjeljenja raspoređena je u Građansko odjeljenje, a sudija Drago Turkeš je raspoređen na Upravno odjeljenje. Sa 01.10.2009. godine u Građansko odjeljenje raspoređena je i sudija Šibonjić Nadira (tako da je od 01.10.2009. do 31.12.2009. godine u Građanskom odjeljenju ponovo radilo 12 sudija). Ovakav raspored i njegove izmjene u toku izvještajne godine, rezultat su svestranih analiza koje je v.d. predsjednika suda vršila tokom cijelog izvještajnog perioda, zajedno sa predsjednicima sudskih odjeljenja, sa kojima je donosila zajedničke procjene, vršila uvide u tabelarne preglede spisa po sudijama, svaki mjesec analizirala priliv predmeta, dinamiku njihovog rješavanja, a nakon procjene da je nužna promjena rasporeda poslova zbog izmijenjenog stanja u okviru pojedinih odjeljenja, uzela je u obzir i afinitete i izjave sudija, pa su isti nakon toga, uz njihovu saglasnost raspoređeni na druge referate, uz procjenu da će i na novim referatima dati najoptimalnije rezultate.

59

PROSJEČNA NORMA PO ODJELJENJIMA U PROCENTIMA PREMA EFEKTIVNOM RADNOM VREMENU NA SVOJIM PREDMETIMA

Odjeljenje Ukupno izraženo u procentima prema efektivnom radnom vremenu na svojim referatima [%]

Krivi čno-prekršajno i posebno 173,64 Građansko 143,43 Privredno 122,96 Upravno 107,57 Prosječna norma 136,9

PROSJEK OSTVARENE NORME OKRUŽNOG SUDA U BANJALUCI

PO BROJU RIJEŠENIH PREDMETA U 2009. GODINI PREMA EFEKTIVNOM RADNOM VREMENU NA SVOJIM PREDMETIMA

173,64%

143,43%

122,96%

107,57%

136,90%

100,00%

120,00%

140,00%

160,00%

180,00%

Krivi čno-prekršajno i posebno Građansko Privredno Upravno UKUPNO

60

PROSJEK KVALITETA RADA OKRUŽNOG SUDA U BANJALUCI U

2009. GODINI

ODNOS POTVRĐENIH, UKINUTIH I PREINA ČENIH ODLUKA U 2009.

GODINI U OKRUŽNOM SUDU U BANJALUCI





Odjeljenje Odbačene

Potvr-đene

Potvr-đene [%]

Preina-čene

Preina-čene [%] Ukinutih Ukinutih

[%]

Krivi čno-prekršajno i posebno

3 136 87,18 12 7,69 8 5,13

Građansko 200 260 71,23 47 12,87 58 15,89 Privredno 62 145 65,31 29 13,06 48 21,62 Upravno 3 136 79,07 23 13,37 13 7,56 UKUPNO

268 677 73,99 111 12,13 127 13,88

61

STRUKTURA NEZAVRŠENIH PREDMETA PO GLAVNIM REFERATIMA

63598

3300

5760

832

795

168

27 131

602

3048

567

1079

793

17 53194

1419

360

482

754

141480

757

125

165

532

1726

64

146

50

47

471

2239

65

396

74

94

520

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

08.03.2004 31.12.2005 31.12.2006 31.12.2007 31.12.2008 31.12.2009

K Kž Pžp Gž Pž Ž U

62

NEZAVRŠENI PREDMETI PO GLAVNIM REFERATIMA

K REFERAT

22

171417

27

63

0

10

20

30

40

50

60

70

08.03

.2004.

31.12

.200

5.

31.1

2.200

6.

31.12

.2007

.

31.12

.200

8.

31.12

.2009.

K REFERAT

63


KŽ REFERAT

392614131

53

598

0

100

200

300

400

500

600

700

08.03

.2004.

31.12

.200

5.

31.1

2.200

6.

31.12

.2007.

31.12

.200

8.

31.12

.2009.

Kž REFERAT

64


PŽP REFERAT

656480194602

3300

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

08.03

.2004.

31.12

.200

5.

31.1

2.200

6.

31.12

.2007.

31.12

.200

8.

31.12

.2009.

Pžp REFERAT

65


GŽ REFERAT

3961467571419

3048

5760

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

08.03

.2004.

31.12

.200

5.

31.1

2.200

6.

31.12

.2007

.

31.12

.200

8.

31.12

.2009.

Gž REFERAT

66


PŽ REFERAT

7450125

360

567

832

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

08.03

.2004.

31.12

.200

5.

31.1

2.200

6.

31.12

.2007

.

31.12

.200

8.

31.12

.2009.

Pž REFERAT

67


Ž REFERAT

9447165

482

1079

795

0

200

400

600

800

1000

1200

08.03

.2004.

31.12

.200

5.

31.1

2.200

6.

31.12

.2007

.

31.12

.200

8.

31.12

.2009.

Ž REFERAT

68


U REFERAT

520

471532

754

793

168

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

08.03

.2004.

31.12

.200

5.

31.1

2.200

6.

31.12

.2007

.

31.12

.200

8.

31.12

.2009.

U REFERAT

69

NEZAVRŠENI PREDMETI PO GLAVNIM REFERATIMA NA NIVOU SUDA ( K, Kž, Pžp, Gž, Pž, Ž i U )

1210

11516

6247

32791687

8210

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

08.03

.2004.

31.12

.200

5.

31.1

2.200

6.

31.12

.2007

.

31.12

.200

8.

31.12

.2009.

70

* * * Zaključno, u 2009. godini u Okružnom sudu u Banjaluci, rad se odvijao na Krivično-prekršajnom odjeljenju, Posebnom odjeljenju za organizovani i najteže oblike privrednog kriminala, Građanskom odjeljenju, Privrednom odjeljenju i Upravnom odjeljenju. U svim odjeljenjima postignuti su veoma dobri rezultati, kako u pogledu kvantiteta, tako i u pogledu kvaliteta rada. Plan i program rješavanja predmeta i rada Okružnog suda u Banjaluci za 2009. u pretežnom dijelu je realizovan, a razlozi zašto nije u potpunosti realizovan, objektivne su prirode i detaljno su izneseni u zaključcima koji čine sastavni dio izvještaja o radu za svako odjeljenje.

V.D. predsjednika suda Marija Aničić - Zgonjanin

Documents

I Z V J E Š T A J · 2012-04-13 · Kps 2 331 325 6 Kps-p 0 46 43 3 Kp 12 284 282 2 Kp-p 0 6 4 2 Kr 7 368 368 0 Kri 35 35 35 0 Ki 5 5 5 0 Pžp 3300 16967 16902 65 Pr 0 1390 1390