1

2

Iako globalizacija omogućava uklanjanje prepreka u procesu razmjene

kapitala, ljudi, resursa, ideja, inovacija sve se više govori o njenim negativnim

posljedicama – tzv. slobodno tržište. Razvijene gospodarske sile putem MMF-

a i Svjetske banke postižu ukidanje prepreka svom poslovanju u nerazvijenim

državama, ali zadržavaju mjere zaštite svojih gospodarstava (carine, poticaje i

sl.), koje onemogućavaju siromašnima izvoz njihovih dobara. Proizvodi

siromašnih nisu konkurentni jer nemaju jednake uvjete proizvodnje, niti

razvijene institucije koje bi im za to bile potrebne. Uz to, globalne korporacije

su u posljednjih nekoliko godina višestruko srušile cijene osnovnih izvoznih

proizvoda nerazvijenih, kao što su kava, banane ili šećer, što otežava čak i

osnovnu prehranu stanovništva, a da o školstvu i zdravstvu i ne govorimo.

Moć je samo na jednoj strani, i u sadašnjim uvjetima globalizacija bogate čini

još bogatijima, a siromašne još siromašnijima. Ironija je da unatoč

međunarodnoj pomoći broj gladnih i onih koji umiru od gladi sve više raste.

I razvijene zemlje osjećaju negativne posljedice globalizacije - raste socijalno

raslojavanje, sve su veće razlike u prihodima, raste nezaposlenost, smanjen je

životni standard, radnicima prijete otkazi jer korporacije svoju proizvodnju sele

u nerazvijenije zemlje zbog jeftine radne snage i povoljnijih uvjeta poslovanja.

3

Dodatno koristiti Pregled društvene odgovornosti poduzeća, AED, IBLF i MAP Savjetovanja, 2. izdanje

2006. (u prilogu)

www.aed.hr/hr/dokumenti/CSR_Report_2006.pdf

Npr., 77% slučajno odabranih poduzeća s popisa 500 najprofitabilnijih kompanija u Hrvatskoj

2005. godine, ne postoje imenovan izvršni menadžer zadužen za društveno odgovorno

poslovanje, čak i ako su prakse DOP razvijene u nekim područjima kao što je zaštita okoliša,

obrazovanje zaposlenih ili donacije. Suradnja između odjela najčešća je prilikom izrade

izvješća o društvenoj odgovornosti te godišnjih poslovnih izvješća, dok su konzultacije s

upravom većinom neformalne i usmjerene na pojedine članove upravnog odbora. Nadzorni

odbori se pretežno uopće ne bave ovom temom.

6

7

Neoliberalisti smatraju da slobodno i otvoreno svjetsko tržište ne stvara, nego ruši

socijalne nepravde i dugoročno podiže globalnu razinu blagostanja na način da

povećava konkurentnost (koja je pozitivna) i smanjuje troškove proizvodnje, od čega

bi na kraju svi trebali imati koristi. Poticanjem građana na inicijativu i ostvarivanje

vlastitih interesa promiču se i interesi društva kao cjeline.

Međutim, brojne činjenice ukazuju na sve veće socijalno-ekonomske nejednakosti

koje su proizašle iz koncepta koji su razvili neoliberalisti - tzv. trickle down ekonomije

ili ekonomije kapanja. Ekonomija kapanja zagovara koncept da će dugoročno

blagostanje doći svima, ali se svi moraju prilagoditi novim globalnim procesima (što je

lakše bogatijima nego siromašnima, što bi značilo da će prosperitet koji uživaju bogati

tzv. kapanjem doći do nižih slojeva – no pri tome se ne treba izdvajati od bogatih

raznim porezima, nametima i trošarinama nego kroz mehanizme slobodnog tržišta).

Kritičari takvog modela smatraju sa ovaj koncept udara na već najugroženije slojeve

što je najvidljivije kroz kolaps socijalne sigurnosti i socioekonomsku nejednakost.

8

9

10

11

Interni pokretači – sama organizacija, ocjene dugoročnih prilika i rizika,

zaposlenici…

Eskterni pokretači - lokalna zajednica, odnos s partnerima, dobavljačima i

potrošačima, poštivanje ljudskih prava, globalna briga za okoliš, država.

12

13

Veliki broj potrošača kod sličnih proizvoda bira one iza kojih stoje društveno odgovorne

kompanije. Uspjeh svake tvrtke ovisi o njenim odnosima s vlastitim dionicima, a poglavito s

njenim kupcima i korisnicima.

Unaprjeđivanjem odnosa tvrtke s njenim dionicima, jača se podrška koju svaka skupina u

danom trenutku može pružiti tvrtki i njenim strateškim ciljevima. Upravo zahvaljujući tom

odnosu, tvrtka stvara novu vrijednost.

Ugled tvrtke među najdragocjenijim stavkama njene imovine i nalazi se na vrhu nematerijalne

imovine. Procjenjuje se da nematerijalna imovina Coca Cole (njen ugled, znanje i marka) čini

96% njene vrijednosti, Kellogs 97%, American Express 84%.

14

15

16

Društvena odgovornost može se shvatiti kao sredstvo pomoću kojeg će tvrtke shvatiti

rizike kojima su izloženi i kako njima upravljati. Zbog toga stupaju u odnose s većim

brojem ljudi kako bi shvatili njihove potrebe i očekivanja te prema njima poduzela

određene aktivnosti.

17

18

Tvrtke koje su prigrlile DOP potiču kreativnost i učenje – opstanak tvrtke ovisi o njenoj

sposobnosti prepoznavanja, razumijevanja i odgovaranja na društvene i tehnološke

promjene.

19

Kreativno uništenje – dinamički proces u kojem inovativne pridošlice izbacuju s trona

etablirane kompanije.

20

21

Razlika između uspješnih i neuspješnih kompanija je da se uspješnim kompanijama

poslovanje ne svodi isključivo na zaradu.

22

23

24

25