od. IX. Šibenik, n subotu 31. ožujka 1906. Br.

P n d p l a t a v a n Š i b e n i k a

na tromjussc 3 K r . na p6 godine 6 K r .

P r a d p l a t a u Š i b e n i k u

sa donašanjam l i s t a n k u ć u

jednaki j i k a o l v a n Š i b e n i k a

Pojedini b r o j s t o j i 6 p a r a . HRVATSKA M E Č P r e d p l a t e i pisma šalji M U r e d n i š t v a . N e f r a n k l r m * « pisma ne p r i m a j u . Rukopisi

se ne v r a ć a j u . Oglasi, i r i -obćena p i s m a , zahvale itd.

t i s k a j u se po 2 0 para redak «p es in ps p o g o d n i , a «=»

I Z L A Z I S R I E D O M I S U B O T O M .

NAŠIM ČITATELJIMA! Kako smo zadnji put rekli, ope­

tujemo, da će naš list za jedan, dva broja izostati. Uzrok tomu smo već naveli. Treba nam iz Šibenika poći u Split. U svoje doba ćemo sve ob-širno protumačiti. Medjutim molimo dopisnike, da do novog naputka ša­lju svoje dopise u Šibenik. Tako isto 1 nafte predbrojnike molimo, da uplate šalju i nadalje ovdje.

ma« nik

ni

; sr

Šibenik, 31 Ožu jka . Neaređjeni odnošaji, ko j i v l ada ju u Dal -

ciji, i z t iću se s v a k i dan , a nieu m o ž d a nikad bili t a k o oč i t i , k a k o su e v o u d a n a š ­njim o k o l n o s t i m a , k a d ni j e d a n p o l i t i č k i l is t ne možemo o b j e l o d a n j i v a t i v i se u Š i b e n i k u , nego m o r a m o , p r e n i e t i g a u d r t ^ i g r a d .

Potreba, d a i Š i b e n i k i m , svoj j a v li glas, potakla nas , d a u t e m e l j i m o nasu „ H r ­vatsku R j e č ' . I m i Bino se t o j p o t r e b i oda ­zvali tako z d u š n o , d a j e nas g las na i š ao n a odobravanje sv ih n e z a v i s n i h H r v a t a u našo j zemlji. I k a d s m o mis l i l i , d a je ono , š t o j e najtrudnije, p o č e t a k , s r e t n o p r e v a l j e n , k a d smo dokazali, d a „ H r v a t s k a R i e č " i m a p r a v a ta obstanak i d a j e u p r a v p o t r e b i t a u n e -

sredjenim n a š im o d n o š a j i m a , do l aze n a m s a d a u susret p o t e ž k o ć e , n a k o j e n i s m o r a č u n a l i , koje nismo žel i l i . M o ž d a n a d o d j u i b o r b e , kojih b i s m o se h t j e l i k l o n u t i , al i ako nam budu n a m e t n u t e , a k o n a m j e baš s u d j e n o da i na jgork i ju čašu i z p i j e m o , m i ć e m o i t o učiniti. N e m a si le , ko j a j e k a d r a z a p r i e č i t i put istine i p r a v i c e . A i s t i nu i p r a v i c u m i smo i do sada z a s t u p a l i , p a ć e m o i u u a p r i e d .

A k o p o g l e d a m o h a r a d , d o s a d a p r e ­valjen, možemo to m i r n e d u š e u z t v r d i t i . N a svakom polju n a š e g j a v n o g ž i v o t a k r o z o v u godinu nas to ja l i s m o , d a i z v r š i m o našu d u ž ­nost bez n a t r u h e o s o b n o s t i i o s o b n i h m r ž n j a ili ambicija.

U našim m j e s t n i m p i t a n j i m a n i s m o g l e ­dali nego ono, š t o j e k o r i s t n o n a š e m g r a đ u , našoj okolici, n a š e m n a r o d u . Čuva l i s m o svetost obćeg d o b r a , š i r i l i s m o smisao za­jedništva. A k a o za ovu o b ć i n u , t a k o s m o nastojali i za s v a k i d r u g i k r a j , g d j e j e god bilo b o r b e za p o š t e n u a d m i n i s t r a t i v n u upravu, da n a d v l a d a š t o j e bol je , š t o j e zdravije, što j e p r a v e d n i j e , što j e nezav i sn i j e . Tako u Sinju, t a k o u N e r e t v i , tuko u I m o t ­skoj, tako u L e ć e v i c i i s v u k u d , g d j e j e trebalo.

I u i s t o m S p l i t u , k a m o n a m j e sud j eno da podjemo. n i su naš i s t u p c i n e p o z n a t i . U

s v a k o m n a š e m b r o j u b i l o j e č l a n a k a il d o ­pisa, ko j i su nas to ja l i d a se e k o n o m i č n i , d r u ž t v e n i i z a d r u ž n i odnoša j i o v o g a v a ž n o g a g r a d a u n a p r e d e , k a k o bi bil i n a k o r i s t c i e lom n a š e m n a r o d u .

D o l a z i m o d a k l e u S p l i t k a o d o m a ć i g l a s , j e r j e i s t ina , d a n a m j e u v i e k b i l a p r e d o č i m a o b ć a k o r i s t , a n e p o j e d i n o g m j e s t a na u š t r b d r u g o g a . K a m p a n i l i z m a s m o se u v i e k čuva l i , p a ć e m o i u n a p r i e d , a p r i t o m će n a m b i t i o d p o m o ć i svi on i p r i j a te l j i u S p l i t u , ko j i su nas i d o s a d a p o d u p i r a l i i b o d r e n j e m i s a v j e t o m i p e r o m . „ H r v a t s k a R i e č " b i t i će i o d sada n j i h o v a k a o š to j e i d o sada , p a ć e m o z a j e d n i č k i m s i l ama b i t i j a č i , a naš r a d b i t i će uspješni j i . N a š e si le će se n a n jek i n a č i n p o d v o s t r u č i t i .

I k a o š t o s m o d o s a d a u o b ć i m na ­r o d n i m p i t a n j i m a zauz imal i u v i e k s t a n o v i š t e s a m o n a r o d n o , k a o š t o s m o i d o sada r ad i l i s a m o za s tva r , a n e za osobe , t a k o ć e m o i u b u d u ć e . Vod i n a s svies t , uv j e r en j e i l jubav s lobod i , a n e p o j e d i n i h imena , p a za t o n i s m o n i č i g o v i h i m e n a uzve l ičava l i , n i t i se za n j ima zavodi l i , n i t i ih p r e d p o s t a v l j a l i n a r o d n o j misl i , n a r o d n i m težn jama . T a k o n e ć e m o n i u b u ­d u ć e . „ H r v a t s k a R i e č ' j e g las i lo sv ih neza­visnih , a on i ko j i su d o sada dava l i j o j p r a v a c , u lož i t ć e i u b u d u ć e sve svoje sile k a o i d o sada , e d a o n a i u n a p r i e d b u d e o d g o v a r a l a n a č e l i m a d o sada z a s t u p a n i m .

N a ovaj n a č i n r a d e ć , m i m i s l i m o d a na jbo l je s l už imo d o m o v i n i , ko jo j p r i p a d a m o i ko jo j s m o d u ž n i ž r t v o v a t i sve , i t o i m a m o . N a ovaj nač in r a đ c ć , m i s l i m o d a ć e m o i m i š t o g o d d o p r i n i e t i , d a se uzgoji pnknlftnjp, k o j e će r a d i t i i u z n a s t o j a t i iz sv ih svoj ih sila, d a se n a š e nevo l jne p r i l i k e p o p r a v e , pobo l j ša ju , i d a se n a š n a r o d p r o b u d i i or­g a n i z i r a , te s v r s t a u k o l o d r u g i h n a r o d a , k o j i s v o j o m s u d b i n o m sami od luču ju .

Da ć e m o o v a k o r a d e ć nać i i u t j e h e u b o r b a m , k o j e n a m p r e d s t o j e i p o seb i se r a z u m i j e , j e r , n e o ć e k i v a j u e o d n i k o g a ni­k a k v e n a g r a d e , n i k a k v e p o h v a l e , t r a ž i m o n a g r a d u u i zpun javan ju svo je o t a č b e n i č k e d u ž n o s t i . P o m o ć i od n i k o g a n e p i t a m o , n i t i je t r a ž i m o , j e r z n a m o da su odnoša j i u ovoj zeml j i t a k o v i , d a j e n a m i p r i p u š t e n s a m o t e ž k i t e r e t sv ih n e u r e d n o s t i , k o j e v lada ju u zeml j i . 1 ta j t e r e t k a o i d o s a d a snos i t ć e m o b o r e ć se d o k ra j a i u b o r b i n e ć e m o sma laksa t i , j e r s m o joj v i čn i i j e r s m o se za b o r b u rod i l i .

Zagreb, 29 Ožujka. Kazpust sabora — nom izbmi. Suglasno sa

strane opozicije i iz tabora vladinovaca javlja se, da će naš sabor biti razpusten poslie Uskrsa, a do konca lipnja imaju se provesti novi izbori. U žudnje doba ban grof Ppjačević često je išao u

Beč, što se dovodi u savez sa razpisom obćih sa­borskih izbora. Tako evo nas sasnia blizu izbornom mezevu. Jedno je sigurno, da će izbori biti prove­deni uz dojakošnju praksu na temelju .sadašnjeg izbornog reda, koji je monstrum i za sami raagja-ronski „Osječki tjednik".

Biskup djakovaćki. Viest raagjarskih novina, da je Nj. Veličanstvo na predlog hrv. vlade ime­novalo za biskupa u Djakovu opata D.ra Ignjata Martinca, nar. zastupnika, nije još službeno potvr-djena, ali je to imenovanje sasvim sigurno.

Veliki župan Rubido nastupio je odulji do­pust uslied izstrage povedene rade njegove afere sa gospodjom Jakopović. Ne zna se je li taj dopust nosi demisiju ili j e samo za to, da se odalečenjem stvar zabašuri.

Ođrcka zastupnika D.ra Vinkovića na sa­borskom mandatu, koju j<? bio prikazao nakon iz­jave da se sasma povlaci sa političkog polja i ja­vnoga rada, poričena je po njemu samom.

Taj njegov korak magjaronski listovi, pače same službene novine, popratiše tako zloradim i po njega uvredljivim opazkama, da je odlučio ne priuštiti izvjestnim krugovima takova užitka, te je opozvao svoju odreku na mandatu nar. zastupnika izjavom da obzirom na takvo držanje magjarona „sada, baš sada ne odstupa sa javnoga poprišta, nego da će još većom snagom i voljom na njemu ustrajati".

Štrajk zidara. Zagrebački radnici zidari za-htjevahu od jednog gradjevnog fpoduzetničtva, da odpusti jednog radnika zidara, s kojim su oni imali neke diferencije, a kad na to dotični poduzetnici ne pristadoše, svi radnici, koji su na radnjama tih poduzetnika radili, dadoše se u štrajk. Svi zagre­bački gradjevni poduzetnici na štrajk radnika od-govoriše obustavom rada na svim gradnjama, a istodobno sve uputiše gradjevne poduzetnike u cieloj zemlji, da ne primaju na posao nijednoga štrajkaša.

Svi pokušaji mirovnog suda, da se rieši spor ostadoše bezuspješnima.

K r k , a u Ugarskoj. Važna, vrlo važna je naredba ministra trgo­

vine Vorosa, koja se tiče poštarskog prometa. Osim naputaka radi novina naredjuje ministar, da sudovi, državna odvjetništva i policija imaju pravo tražiti od poštarskog ureda podatke o postarskim pošilj­kama, pismima, depešama, novinama, koje stanovite osobe šalju ili primaju, eventualno i sami u uredu takove pošiljke pregledati, u koju svrhu bit će po­slani policajni organi. Nadalje je odredjeno, da o eventualnim zapljenama pisama, depeša itd. ne smije biti obaviešten ni predatnik ni adreBant.

Time je u Ugarskoj ukinuto pravo listovne tajne i slobodnog poštarskog prometa. Političari više nisu sigurni, da li će im pismo, ili depeša stignuti na opredieljeno mjesto. Po ovoj naredbi može se izmjeriti kakovi su odnošaji nastali. — Mi­nistar nutarnjih poslova Kristoffv sa svojim abso-lutističnim mjerama naročito sa nerazumnim ogra­ničenjem slobode štampe i sastajanja osjetljivo je pogodio socijalističnu propagandu. Nu socijaliste ipak organiziraju za konac pramaljeća veliki agrarni štrajk. - I z Beča je došla na narodni kasino viest, da se ministarsko vieće izjavilo protiv toga, da se

sada razpišu novi izbori i da je kralj primio na­zore ministarstva. U političkim krugovima se kaže, ako vlada u zakonitom roku ne razpiše izbore, da će se koalicija obratiti manifestom na narod, u kom će precizirati svoje stanovište naprani faktično na-stupajućem absolutizmu. — Ugarski ministar pravde Lanyi izjavio je u jednoj intervisti, da car nije ništa odlučio i da je po tom situacija u svojoj cje­lokupnosti nepromienjena. On je došao u Beč, da razpravi neka juridička pitanja glede kraljeva ma­nifesta. — Formalna odluka krune nije još pala, ali ova neće više biti od osobite važnosti, j e r je izvan svake sumnje, da je kralj pristao da se iz­bori odgode na neizvjestno vrieme. — „Budapest Hirlap" piše, da policija nadzire grfove Julija An-drassy, Alberta Appony i Aladara Zichy. — Upravni odbor koalicije viećao je pod predsjedanjem grofa Andrassy o političkom položaju, te je naprama sva­koj eventualnosti stvorio jednoglasne zaključke.

Carevinsko vieće. U sjednici 27. t mj. razpravljalo se o pre . pre-

dlogu pangermana i slobod. pangermana o posebuom položaju Galicije. Stein i Wolf obrazložuju. predlog. Ministar predsjednik Gautsch kaže, da predlog po­tiče iz stranačko političkih motiva i namjera mu je , da Galiciju odaleči od carevinskog vieća. Vlada stoji čvrsto na stanovištu državnog jedinstva Au­strije, te će se najodlučnije oduprieti svim pokuša­jima, da se ovo jedinstvo razkida. Ona neće pod nikoji uvjet pristati na posebni položaj Galici je .— Sternberg predlaže, da se prešni predlog prihvati na debatu. Schönerer kaže, da Niemci moraju t ra ­žiti posebni položaj Galicije, jer to je jedino sred-

reforme. On apelira na sve njemačke zastupnike za slogu svih Niemaca, da izključenjem Galicije za-prieče pogibelj te izjavlja, da će pangermani zau­zeti najodlučnije stanovište proti svakoj izbornoj reformi, koja ne bude uvjetovana sa posebnim po­ložajem Galicije. Romanczuk upozoruje na veliku pogibelj, koja bi nastala radi samovolje poljske šlahte, kad bi se Galicija stavila u posebni položaj. — Breiter protestira proti posebnom položaju Ga­licije sve dotle, dok joj se neda garancija, da će sabor biti biran na temelju obeeg izbornog prava i dok se ne urede npravni odnošaji. Daszinsky pro­testira proti posebnom položaju Galicije i izjavlja, da socialno-demokratska stranka zagovara razvitak svih naroda. Silva Tarouka iztiče da se izborna reforma mora bezuvjetno vezati sa revizijom ustava. On prihvaća prešni predlog. — Na to je debata prekinuta. Zaključeno, da glasovanje o izbornoj re« formi bude imenično i javno.

Herold i drugovi iznesoše prešni predlog za izbor odbora od 48 lica, koji će izraditi reviziju ustava od g. 1867. u smislu da se kraljevinama i zemljama po liistoričkom pravu i potrebama dade zakonodavna vlast i potrebna autonomija. — Na­stavljena je i razprava o predlogu za posebni položaj

Krunisanje hrvatskog kralja Stjepana II. u Šibeniku.

jjubićevo mnienje, i II bio okrunjen u

To isto bio je rekao p povjestnićar .1.

5 pisao je u ,,Pc i puko oydje (u

i nadbiskup Lo Napokon Š. Ba

(str. 71). „<

da j e hrvatski kralj Stje-Šibeniku, nije osamljeno.-rije njega uvaženi češki sla-Safaržik, a poslie Ljubica, viesti Hrvata" (I. s te 66.). Šibeniku) trogirski biskup,

vro, koji i okruni ovdje Stje-lenović to isto veli u svojoj Jodine 1089 bio Stjepan o-

da , Lovi ie kn

i stalno znadem« >eniku nije obstoji

Lovre uz lagradjen je stnpr

i pomisliti na * , (apud oastruui

, kako vidje iska opatija. Da i hrvatskih doba,

opata, i da se

, da za onih doba u grar la crkva pod tim naslovom stoimeni Franjevački samo-, god. 1654). pak zato na-r. Lovru ii Morinjam kod

Sibinico), kod koje crkve mio, za hrvatskih doba be­se je ta opatija uzdržala da je imala svoga roitro-je taj naslov načuvao sve

do najkasnijih doba kod naslovnih uadarbenika sv. Lovre od Morinje, to ćemo u svoje vrieme dokazati.

Poslie povelje izdane u Mbeniku od hrvat­skoga kralja Petra Krešimira Velikoga na Božić god. 1066. koja nam je doprla u kašnjenju prepi-su X I I viekti, dolazi ona kralja Stjepana n od g. 1089. koja nam se je srećom sačuvala u izvorni­ku : vriedi za to, da je ovdje navedemo u prostom prevodu. *)

„ f U Krstu imenu. J a Stjepan božjom mi-lošću krah" Hrvata i Dalmatinaca. Ovo sam dao pismeno zabilježiti na buduću uspomenu svih sudr-tavnika našega kraljevstva."

; „Budući me milost i dobrota svemogućega Boga podigla na čast kraljskoga priestolja mojih otaca, djedovah i prodjedovah, odobravanjem cie-loga Hrvatskoga i Dalmatinskoga plemstva; dovr-više k nama, kako je to običaj kod svih vladara, sa svih strana, cielo plemstvo, niže pučanstvo, pred­stavnici svećenstva i samostana, da im razsudiino prijašnje pravde, daj im potvrdimo stare povlastni-ce, i za druge javne potrebe obće koristi našega

*) Budu li se ove p o r j ^ lr, priloži! ćemo ovu poveyu p

It, JirilUÄll Idilli» 'tin pviwyu »

i u fototipiji. To namjeravamo učiniti i za sve druge izpra' o Šibeniku, jer gdje je Ukovih svjedoeaba, povjesl boji prijfov-"

kraljevstva. — Budući medju ostalim pristupila pred nas Opatica i Štitnica splitskoga samostana kolu­drica sv. Benedikta sa nekim svojim sestram, na dan porodjenja svete bogorodice i djevice Marije i prikazala nam neko pismo od skoro preminutoga kralja Svinimira njoj podieljeno na korist onoga manastira glede nekoga kraljevskoga posjeda u mje­stu zvanu Lazane, moleći nas, da ona darovnica podieljena i potvrdjena od spomenutoga kralja, bu­de ponovno po nami odobrena i pečatom naše kraljske oblasti za uviek potvrdjena i podkriepljena.

„Uzevši to na znanje, i prignuvši[se njihovim molbam, pokriepljeni savjetom naših plemića, što su pitale, naredili smo da im se dozvoli."

„Za to potvrdjujemo i podkriepbjujemo, da spomenuti predjel ostane za uvieke netaknut i nepovriedjen na službu prerečenoga samostana zajedno sa zemljištem zvano Puslica, i to tako, da nitko od naših nasljednika, niti ma tko drugi, bio od većih ili od manjih, po nijedan način ne bude smio protiviti se ovim našim potvrdam i pečatnicam."

„1 kad bi se, da Bog ućuva, tko usudio šta protivna učiniti, i prerečenoj božjoj kući one zem­lje oteti, neka ga stigne srdžba trojnoga i jedinoga Boga, i proklestvo tristo i osamnaest svetih otaca, i da bude s Judom u paklu osudjen."

„Ovo bi pisano kod tvrdje Šibenika u dan go-rirečenoga blagdana na znanje sliedećih svjedoka: najprvo Lovrinca nadpiskupa, Ivana trogirskoga biskupa, Pe t ra splitskoga naddjakoua, popa Pet ra splitćanina, Jakova primorskoga, Ljubomira tepćie, Stresinje bribirskoga (župana) Vinese cetinskoga, Dragoslava zagorskoga, Vratine poljičkoga, Ozrine dridirskoga, Desimira ubrusara, stobrećkoga, Tolimira tepćie, i ostalih naših plemića".

„U ovoj istoj prigodi, za božju ljubav » n a š e strane darovali smo im mlinicu kod Solina, isto tako i „starcu" (?) koja je naša v la s t i !a , i to ave odobravanjem prerećenih svjedoka".

„Da sve to izvede dali smo nalog cetinskomu županu Visenu".

Značajno je, što izmedju prisutnih svjedoka ne nalazimo kninskoga biskupa Petra, i to kao chroatensis episcopus et aule regis caneelarius, prem izpravoo znademo, da se je njegov neposredni pred-šastnik Grgur bio odrekao biskupije još g. 1085-6.

Zašto se je Grgur odrekao, ne bismo znali kazati, izvjestno je samo, da je g. 1089. još živio, da ga Stjepan I I . u splitskoj listini spominje kao quondam eviscopus Chroatiae, i da se je isti Grgur podpisivao kao : olim episcopus.

(SUedi)

Galicije. Krauiarž izjavljuje, da je predlog palizi-ranje efekta izborne reforme. Mladočosi ftftŽe pod-puni preokret sustav« i zaštitu svili naroda. Dzie-

Y;ky kaže, da je poljski klub za reviziju ustava, i,izključenje Galicije, da se pangcrmanstvu

pomogne. Vasilko je proti predlogu, jer se boji, da (i u (ialniji i u Bukovini zapovjedati Poljaci, Ru­sini \ Zidovi. Galicija bi se žrtvovala plemstvu. StUrgh re glasovati za . predlog. — Glavni govornik contra Stranškv, izuče da ne vjeruje, da će Po­ljaci ni iz formalnih razloga glasovati za panger-mane, od kojih su čuli tolikih uvrjeda, koji ne rade ni u političkom ni u narodnom interesu' Slavena. < Vm su /,i autonomiju svih kraljevina i za reviziju ustava. Tir. Schalk glavni govornik pro, zagovara predlog i apeluje na slogu svili Niemacu. — Nakon nekoliko . ličnih primjedaba odbijen je imeničnim glasovanjem predlog Steinov sa 1 5 4 proti 1 3 5 gla­sova, a Wolfov sa 1 5 3 proti 1 4 3 . Pangermani viču: Abeug G a u t s c h ! - P o tom je predlog za posebni položaj Galicije odklonjen. Nakon što je Herold obrazložio svoj prešni predlog zaključena je sjed­nica. Odbor za izbornu reformu izabrao je za pred­sjednik Marcheta, a podp.resjednicima Ploja i Malfatk i w r i « r * •' '"

Pokret u Rusiji. Rekbi da je promašen politički štrajk, odre-

djen za uzkrsne blagdane. Mnogobrojna radnička skupština u Moskvi odbila je velikom većinom gla­sova priedlog o štrajku. U izborima biranih bi­rača za Dumu ne učestvuje radništvo, jer .su soci­jaliste bojkotirali izbor radi prisuća vojništva.

Konferencija o Maroku. U sjednici redakcijonalne komisije polučeno

je na temelju amerikanskog posredujućeg predloga sretno riešenje razlika u pitanju nadzora nad ma­rokanskom policijom. I pitanje bankovnih udjela bit će povoljno riešeno. — Amerikanski delegat predložio je formulu, po kojoj će diplomatski zbor u Tangeru primiti na znanje djelatnost novoustrn-jene policije uz garantovanje za javnu sigurnost i za vanjski položaj.

U bankovnom pitanju predložena su 3 cen-za driavnu banku, koje imaju staviti Njemačka,

ritu /ka i Španjolska. Englezki delegat reBervirao s e je ii' zahtjevu jednog cenzora za Englezku, te je pitao u Londonu instrukcije. Talijanski i austro­ugarski delegati izjaviše, da su oni iz želje za br-

U privatnim pregovorima postignut je sporazum delegata o položaju generalnog nadzornika policije i glede dotičnih članaka poli'cajnog pravilnika.

NAŠI DOPISI

.tttfoioa 'imSa'fioti xr efbiri* mt.m'r? u i jMlfli' U<lgvvw nu jniffotm: l opet prodana mješina

— dopisnik i& Sinja u br. 1 0 . „Nar. Lista" udario na nas svojim prostačkim litamjam: da lažemo, da klevetaaio, da neistinu iz mržnje i zlobe pišemo itd. Nu ne čudimo rap $e, jer dobro kaže naš narod: 1 tko to. hraui i ćaćom ga zovi, pa on mora onako pisati i ako protiv svoga osvjedočenja.

Kaše da ja vidio račune o potrošku za ri-barniou i da iznose do 15,DUU kr., sa pripadnUu zemljištem.'— Da ne budemo m i ob ovom počeli pretresati na novinam, ostalo bf uviek da je ribar­nica zapala od 20 do 30.000 kr., kako je obći glas po Sinju kolao, kako smo ćuli iz usta tolikih viećnika i kako su nam kazala dva obćinska prisjed-nika, od kojih ju jedan ulazio u radnju kao glavni faktor, biva, da je potrošeno za nju preko ¿3.000 ; premda isti sad poslie dopisa u ,,N. L.", tvrdi za 19.06o. Svakako ovaj prisjeđnik govori više nego dopisnik; priRjednik jamči prvog p u t ! za preko 23.000, drjigog za 19.00,0, a dopisnik do 15.000. r*akle, komu da vjerujemo na temelju ovakovih

va? Najvolili bi da se zovnu iz vanka nepri-i vještaci, je.r dopisnikovim, računim ne da­

jemo važnosti, pa ako o n i reku da $e je moglo i kupiti zemljište i opasat ga zidom i sagraditi toli velebna ograda za samih 15,000 kr., mi ćemo ne samo pov.ući se pisanjem, nego ćemo sami sebi za­suti laž u grlo, priznati da smo lagali. Pa napokon da je i 15.000 kr., zašto prodati za 10.000 i pri-goriti drugi" 5 ? Ne smije se obćinskim podmiri­vati miraz. — O zaslugam osobe, kojoj je ribarnica darovana, ne ćemo govoriti, samo ćemo pripome­nuti da j ova darovština kod njeke gospode spada med ju zasluge za podignuće poprsja njihovom g o -

Dobro je i p o š t e n ^ ^ a ^ o ^ M 1 ' ' ^ ^ razpravlja glede vodovoda u Sinju i uvala inu, kad onako preko prsta poznaje zakonske paragrafe: samo bi ga skromno zamolili da drugi put bolje vidi iz kog teksta vadi spomenute paragrafe, jer jedno je Državnog Zakona List, što izlazi u Beču. a drugo je Pokrajinski List Zakona što' izlazi u Zadru, pa onda neka kaže da su ti i ti paragrafi iz Pokr. L. Z.. a ne iz I). Z. L. Naravna je po-

edioa, kad ne zna odkle su paragrafi, da sr ne ima ni služiti. Navodi Sinju 0 prilog §.§,

6, 10 i I I , a izpušta §. 1 (P . L. Z. Br. 19 5 /VI I I . 1 8 9 2 ) glaseći: „Gdje traje oskudica vode za piće, kuhanje, pranje, napajanje i ostale gospodarstvene svrbe ili gašenje vatre, ter gdje snage pojedinih obćinara ne dotiču za pribaviti vodu, tu je po ob-ćinskom zakonu pribava'vode dužnost obćina". Od­nosno ovom nek odgovori/dopisnik „N. L." : je li u Siuju oskudica vode za neobhodne potrebe u paragrafu spomenete? mislim da nije, jer za to je providjen što javnom, što privatnom vodom, a ako mu još treba za luksus i za ljepše udobnosti go­spode, to nije oskudica da bi mogao za nj voje-vati ovaj paragraf. Sve, da je i oskudica, tko smije reći, da ohćinari odlomka Sinja nisu u snazi pri­baviti vodu po sebi, prama zahtjevu paragrafa? Nitko, jer to reći bila bi laž i uvrjeda'za velepo-reznike, bogate trgovce, vitezove i plemiće varoši Sinja. Ova dva uslova treba prvi uztvrditi, a drugi zaniekati i tek tada će vriediti druga stavka §. 5 , po kojoj se imaju taksirati sela, ter §.§. 1 0 i 1 1 , po kojim to odredjiva Zem. Odbor, a inače ne, Makar Zem. Odbor i drugčije sudio, mi ostajemo pri svojoj, biva: da za Sinj mora stati §. 1 i prva stavka §. 5 (P . L. Z.), a §. 7 5 (Obć. Z.)} — Nuz-gredno ćemo upitati: koliko je zajednica dopriniela (za vodu) u onim svakom nedaćom izkušanim od-lomcim, koje kaže dopisnik da ih je obćina ob-skrbila vodom ? A kako ih je obskrbila evo iz ilu­stracije svjedočanstvo: Dicmo, Ugljane, Tijaricu, Velić i Vrhopolje tolikim je obiljem vode obskrbila, da ljeti u kaljuži narod žmurke pije, a potraje li suša, tad u ruci vodeći konja natovarena vučijam di mjehovim, a pred sobom blago goneći, mora na Cetinu, ako će da ne pocrkne od žedje, a njekim selima hoće se ništa manje nego dvie ure hoda do Cetine. Dakle Cetinom su providjena spome­nuta sela i prama tomu, čudim se da nije do­pisnik, kad hoće da hvali obćinu, kazao da je nje­zina zasluga što i rieka ovuda protječe. U Vojniću je Bog dao živu vodu, pa zar i ovaj božji dar on hoće da pripiše obćini pošto u „Pištetu" obćin-skoj čatrnji dok vrije s neba i u njoj vrije. Da u Pođvarošu ima vode, ne niečemo, ali nek se radi toga zahvali, gospodskim kočijam, kojim ta voda služi za izpiranje, kao što i tomu, što su u blizini gospodske zemlje, ter voda služi za zalievanje nji­hova duhana, a jedua čatrnja je baš sagrađjena ua zemljištu jednog velmože i obuhvaća deset do petnaest metara prostora, kog je on veledušno ustupio, sazidav u klak od priliko 4 0 — 5 0 metara obale duž potoka, da mu ne dere zemlju i triestak metara zida do puta, da mu blago ne navaljiva na usjeve.

Sto se tiče kužne bolesti i potrošaka ne ćemo odgovarati, jer nismo 0 tom ni pisali, premda bi se i tu moglo lahko odgovoriti su dva poteza pera. upitav dopisnika: Koliko je tad naroda zaglavilo? Gdje su bila oba lječnika? I je li od onih 4 0 . 0 0 0 kr. više potrošeno za lječničke pristojbe ili ujedno i za podparu i za ljekove?

Pri svršetku dopisnik nas svjetuje, da u in­teresu ohče stvari prestanemo za vazda dopisima. — Bi drage , volje, ali ne moremo, kad se radi 0 zagovoru nejačega, pa sve da bi i njegovu plaću primah. On nas svjetuje, a mi njega molimo u in­teresu obće stvari, da ne gleda na novac, jer nov­cem se batali poštenje, nego da piše i govori ko i njeke godine kad su mu uza svu njegovu vjernost nemilosrdnim se pokazali gospodari. I tim ćemo zajedničkim silam bolje odgovoriti dužnosti i prama narodu svomu. *

Imotski.

Dopisnik iz Imotskoga u predzadnjoj „Hrv. Rieči" bel zgodno opisa do tri naše iz krajine glave, al se čudim gdje mu promakoše dvie gladne pijavice, koje sasnu krvcu trudnu i umornu. Prvi j e : lakat brade, pedalj muža su četiri oka, sliči žudiji, uviekfzamišljen, ko da nješto traži ; eno ga na putu izmedj Kamenmosta i Lovreća, njuši iz koje će potleušice pršut zamirisat.

Tužan, zlovoljan viče, harleće, „harač rajo" : vina, kruha, mesa, novaca, a moja je stopanjica željna, da joj se donese i varena. Gladnije uši, nije gole s^noktom pričepio!

Gfađan je? a oniku baštinu imade; sračunaj *7.O06 metara duljine, a osam širine, ogromni posjed od 2 1 6 . 0 0 0 čet. met., a da Turiju i ostale čestice neJ[ubrajamo. Da porez i prirez plaća, eto prvog poreznika u krajini. P a ovomu ideronji da svaki četvorni tmetar tek tri pare koristi donese, Hepa 'li prihoda od 6 4 8 0 Kruna. Kišilo, ne kišilo, njegova radja. Pa, gdje je ono, što kmetovi za ljubav prinose: jaja, masla, sira, zečića, a i gdje-koji zadnji pršut.

Pa, gdje je ono, što se dvojica pogode, što se ne kaziva ni rodjenoj majci. U istinu liepa ba­ština sa još boljim i masnijim plodom. A, incerti ? da je paru na paru nanizati, bel do Glavine muća ne bi trebalo!! Dvie hiljade i pet štotin K r u n a ? ! Poznaje dobro hrvatski: gr majku, jarac, beh, beh, b e h . . . . A gdje se je taj monstrum rodio? Bog ti zna, samo znam, da je ovdje izpao kroz proljetne kiše, ko daždenjak iz oblaka. Poznaje dudum Magvanun, taliano, tedeseo, niks kroatiš.

Ako ti, čitaoče, ovo nije jasno, molim, javi mi se, da ti ga još zgodnije i uresnije prikazem; pa idjem, da ti drugu deliju i nezasitnu pijavicu opi-šem; zadaća je težka, a moje pero slabo, pa se bojim, da me ne ćeš razumjeti.

Dakle, drugi j e : njeki prezimenom Marko-kiovo, gjavli ga znali odakle je , pravi i žestoki tolomaš je, bit će iz Zagore, jer hrvatski dobro zbori, a njegovo ponašanje zaudara gomjaštinom. Austriji ništa ne vjeruje.

I on ima njeku službu: zaviriva magaradi u zube, osudjuje, je li dobar ili nevaljan — u tom se poslu ne bi pobojao D.ra Žvaljušica sa Stu-denaca — komu je brk s jedne strane crn, a s druge žut.

Pregleda goveda, junice, ovce, mačke, a lieči pse. Vele, da je fini, specialista krmske bolesti. On zna, ako je debeo, ubij ga, pa donesi i moj dio; ako je mrše, na tajnu dražbu, jer tu ciene dodje,

Ovo ti je oni, koji vedri i oblači, a nitko mu ne smije ni pisnuti; jer ako mu skriviš, ubit će ti gudina ; ako se potužiš, bimbaša s tobom u bužu. A da ga znaš i bolje poznaš, evo mu slike: visoko-tankovijasta stasa, mačijeg tanko duga brka, zelena oka, čvrsto-brbljava govora; skita se amo, tamo, al u uredu nije samo; ime mu je trči, laži, prevari.

Kina je ovo lija; gdje treba složne razdieliti, ljubeće omraziti, poštene ocrniti, eto ti njega.

Čitaoče! ako i ovu nakazu nisi shvatio, ja-vider, pa ču ljepšom i modernijom formom opi­sati ga.

Zbilja, nije iam Croci! tt.

Baćina (Makarsko primorje).

Poslovica narodna veli: Tko se tuži, sam se ruži. Ma čovjek ne zna kud ni kamo od pusta zu­luma onih, koje nam vlasti šalju, da 0 njihovoj volji sve ovisi: ovisiti i objesiti; te što bi čovjek rada, da na miru žive i da ga nitko ne zanoveta to na te još više napast nasrće, dok te u zlo ne obori. Kod nas eto gosp. Pavišić na koga ulomi zub, ne će ga njegov bič mimoići.

Jadni težak, da je pravedan ko svetac, on ti je kriv, pa ti pjevaj koliko te volja. Da se oslo­nimo na konkretnu činjenicu. Bogunović Mate pok. Ante čuo se nešto s gosp. Pavišićem pri predaji duhana zbog klasifikacije. — Bogunović dolazio poslie pitati dozvolu, koja mu bila i obećana; kad gosp. Pavišić, da mu se osveti, šalje dvie dozvole bratu Bogunovića Mate, a njemu ne. — Bogunović Mate pošao pitati za uzrok toj zamrsi, a gosp. Pavišić, gospodar, pa neda. Bogunović, da mu ne ostane utaman zemlja, obrati se sliedećim pismom c. k. Uredu Odkupe Dnhana u Metkovićima:

„Nisu podpisanomu poznati razlozi, s kojih ga je činovnik pri podružnoj režiji u Gradcu gosp. Pavišić, na dvakrat svojedobno zatraženu dozvolu za gojidbu duhana odstranio, a dozvola mu zanie-kana; s toga podpisani dok ustaje proti ovakovome postupanju gosp. činovnika, inoli taj c. k. Ured Odkupe Duhana, da mu udieli dozvolu, eda mu zemljište ne ostane neobradjeno. Baćine, 9 ožujka 1 9 0 6 . Mate Bogunović pok. Mate".

Vidjet ćemo, što će na ovo sliediti!

DOMAĆE VIESTI

Lična vlast. U sriedu bio je u našem gradu Častni zastup. Lovro Borčič, na povratku iz Beča.

„Šibenska Glazba', dopusti li vrieme, uđarat će sutra na podne u Obćinskom Perivoju.

Tužba gradjana. Iz gradjanstva stižu nam danomice tužbe protiv postupka mesara. Od kada se udružiše, meso je poskupilo, jer je "nestalo utak­mice. Proti ovoj nastaloj skupoći gradjanstvo pro­svjeduje i pita zaštitu.

Tajnost 1 brzina na poSti. Pred nama je do­pisnica, odpremljena dne 17. siećnja 0. g. u Ro-goznicu. Adresat ju je primio tek jučer, na 3 0 . ožujka. Izpečatana je, našarana, izkrižana kao da je dvaput proputovala cio sviet. Ako se sve ovo dogadja ' s dopisnicom iz Šibenika za Rogoznicu, što će biti od drugih pošiljaka!

„Gerusalemme". Najavljene dvie predstave u mjestnom kazalištu nisu se obdržale kako se bilo odredilo u četvrtak i petak, već će prva biti u ne-delju, a ne bude li u nedjelju, onda će sigurno biti u ponedjeljak na večer, a druga u utorak.

Izseljlvanje. Od 1. ov. mj. do danas izselilo se je iz naše okolice 1 0 0 radnih sila. Sve sami mladići i ljudi u najboljoj muževnoj dobi. Potraje li ovako dalje, ne znademo gdje ćemo svršiti.

Milo nam je čuti, da je ovomjestna Kotarska Gospodarska Zadruga ovih dana podpuno podmi­rila svoje ra 'une prama vladi i njezinoj poslovnici u Zadru, a sad bi bilo vrieme, da vlada uredi Bvoje s ovom koristnom udrugom, jer kako čujemo i kako to zna vrlo dobro podpresjednik namjestni-štva gosp. Tončić, vlada je pismeno obećavala svoje podpore, a svoja obećanja nije izpunjavala. Naš narod veli: obećanje dugovanje.

Osnđjeni načelnik. Kotarski Sud danas osudio načelnika občine vodičke Šaina na osam dana za-tvora promjenjiva u 4 8 K globe, što je sudu dao krivo izvješće 0 gg. Roči, Čoriću i Španji.

Iz Imotskoga nara pišu: Od kada Croci ode, Neznam uviek u ognjici i nesvjestici. Jadni lju­bavni listar, što je dočekao, da ga moljci zoblju u prašini medju kartušinami gdje počiva. Nema više onih uzornih ljubavnih listova, koji su svojim finim, elegantnim, kićenim izrazim veselili i zabavljal' mlada srca krasnog spola. Nema više lanjskih po­hoda, sastanaka i razgovora. Zaosta pučka pro­svjeta! — Ej ogrado L a z : čapate čapila, hlada no davala, kad tako bez milosrdja izdaješ svoje milje­nike i prijatelje, koje si krila svojim debelim dub­ljem! — A bimbaša? On se sad izpod brka snuje i uživa nad zlom sudbinom koja zadesi bieđnog Neznam. A dokle? Dok prigledamo mišolovkn, eda se nije što uhvatilo!

Za glagoliou. Ovih dana ¡z:\slo je na latin­skom jeziku znamenit) djelo na obranu naše gla-golice. Knjigu je sastavio D.r Luka Jejić, pro u Zadru, a naslov joj j e : „Fontes Historici litur-r

giae glagolito-romanae" (Povjestna vrela glagolač-kog-rimskoga obreda). Bit će, kako čujemo, poslana u Rim svim višim crkovnim dostojanstvenicima, da budu upućeni u historično pravo našega naroda na ovu povlasticu. U knjizi, koja zahvaća 4 0 aw" velikoga formata, učeni je profesor nabrojio i naj­manje mjesto, gdje se je rabila glagoljica od 1 3 — 1 vieka. To ogromno gradivo razporedano je po raz­doblju i topografiji biskupija, a na kraju knjige ,,Index analiticus" upućuje na svako vrelo i mjesto. Takova šta o glagoljici nije se još napisalo. Ova knjiga služiti će u Rimu kao temeljit historični dokaz svim onim molbam i predstavkam poslanih zadnjih godina od naših svećenika i obćina. Vrlom spisatelju Jeliću od srca čestitamo na ovakom maj­storskom djelu, a našim svećenicima i rodoljubima vruće preporučamo, da tu knjigu nabave (ciena 4 Kr.). Vas dobitak ide na korist Zaklade Ćirila Metoda u Splitu.

Bazno iz Splita. Na koncertu hrv. akademi­čara, kojemu se pridružio i naš „Zvonimir", zja! je praznina kazališta. Pjevači su se odlikovali, al' naša su gospoda ostala kod kuće. Lože su bile prazne, jer koncerat nije bio dakako talijanski, za hrvatski tko da se oduševi?

Imali smo izlet Engleza. Bilo ih je više sto-8tina. Slabo vrieme nije im dopustilo da razgledaju sve po gradu i okolo njega. Svidio im se u velil položaj Splita, kupili su mnogo raznih narodnih radnja.

Imali smo i sastanak nekolicine svrhom, da se ustroji „katolička stranka", kojoj će bit cilj, da brani svećenstvo od napadaja onih, koji ga pod krinkom slobodarstva uzimlju na nišan. Ovo su iza­zvale nepromišljene uvriede, pa ćemo imati novo* i većeg meteža, a sve na štetu naše narodne hr­vatske stvari.

„Hrvatska stranka" izabrala je prvom točkom svog rada oživotvorenje „Kotarske poljodjelske Zadruge". Upravni odbor te stranke odlučio je na svojoj sjednici 2 8 . t. mj. u večer ustrojiti takovu zadrugu na predlog Mate Jankova. Predsjednikom bit će joj starina Milić. O ovome potanje drugi put.

f Prof. Antun Nimira preminuo je u utorak po podne u Zadru. Bio je za više godina profeso­rom iz predmeta I I . skupine na preparandiji u Arbanasima, a u posljednje doba na onoj u Kopru. Velik broj današnjih učitelja u pokrajini primit će s velikom žalošću ovu pustu viest, jer je pokojnik ljubio svoje pitomce, a i oni njega. Vriedan, dobar, iskren i prijazan zn vo se je tako ponašat s njima,

^da su ga obćenito morali svi voliti. S njim nestaje još jedno od onih u učiteljstvu popularnih lica, ka= kova bijahu nezaboravni pokojnici Buzolič, Danilo i Nekić. Vječni mu pokoj!

Imenovan. Doznajemo iz pouzdana izvora, da je gosp. Stjepan Bulić, koji je od zatvoru po­ljodjelskog zavoda u Gružu obavljao službu pu­tujućeg učitelja u Splitu, imenovan profesorom za poljodjelski zavod u istom gradu. Čestitamo!

Filokserični povjerenioi. Kako nam javljaju iz Beča, rek bi da su se napokon naši tutori Bklo-nuli imenovati za svaki kotar osobitog filokseričnog povjerenika. Bilo je više i vrieme.

Iz okolioe nam sr> tuže, da uslied nezgodnih parobroda, što ih družtvo Negri ima za prugu Šibenik-Rogoznicu i Šibenik-Žirije, onamošnji sta­novnici u trgovini trpe veliku štetu. J e li i naj­manji vjetar Negriev parobrod ne dolazi, a onda treba čekati i po 1 0 — 1 5 dana, pošto Negri ne će da pošalje parobrod, nego u onaj dan, kad bi imao krenuti, bez obzira da i 2 i 3 puta, kad je otići imao, nije pošao. Nu njemu je dosta da izadje do tvrdjave Sv. Nikole i da se vrati, tim su u Zadru zadovoljni, a ti narode iz Primoštena. Ro-goznice, Kaprija i Žirija piši i brzojavljaj koliko te volja, njih za to ne boli glava. Negri ima neki osobit, bek, kojim zna zasliepiti oči i najzdravijim. Ovoliko za dona*.

Tečaj za raćunare seoskih blagajna. •uj za računa™ seoskih M a p n j n i c a u

sdine u Dubrovniku jutro, a dovršiti dm

na teča j . neka .se prijavi mije do 2 0 travnja' o.

:a pohadjanje 12

luživali najveći obzir.

a započet će 1 4 istog ni ; , Zemaljskome

?od. Zemaljski pripomoći od jedino onima, i/platit će im i/.pita. Mog,,

ijaviti i drugi

'ovo mjesto obilaznog učitelja poljodjelstva. »stro je poljodjelstva odobrilo da se usta-»vo mjesto obilaznog učitelja poljodjelstva za

aim i i u • f ! ' >vski kutar.

tfredjenje dalmatinske plovidbe.. odmah, završetka dogovora o novom

Kdom, M dogovaranja, kojemi

dalmatinske plovitbe.

igovoru z istarstvo

već utvrdji'i iporazumak,

ezani su na u formalnom zav )dmah izvrši, je

i * k i

5 pl j»-l

a dalmat ¡,'ovor, radi se šetku, koji j e s nova držav-

đc ćii

DO

la4niei hi g lavnom

ljeti da a , pripomoć, predvidjena u ugovoru, koja se ima lieliti novom podhvatu, zahtieva zakonodavno o-

ugovora. Glavnica novog podhvata, tre­ćinu koje obvezao se prinieti Ll..yd, drži se i zne-

ju ti i 9 milijuna kruna. 1) načinu financiranja nije se još prihvatila

posljednja valjana odluka. Ali ipak se pričinja Ivoumno, da će dalmatinski vlastnici brodova, koji ii imali stupiti u podbvat, hiti u stanju da izvedu inancovanje svojim snagama.

Badićeva izborna reforma koja se prodaje kao Ijulo Z, 0., naišla na obće nezadovoljstvo. Ona se ' •eč možo smatrati zakopanom. Dalm. zastupnici miučavaj'i druge izpravke da učine na vladinoj

sk< sal

m

kul

I

Olimpijske igre u Ateni. Tko želi tim igrama prisustvovati, može se prijaviti ugarskom olimpij­skom odboru, za koji priredjuje Oookova agencija

havno putovanje ed 1 9 . travnja do 1 1 . svibnja. Prijave, k o j e se primaju do konca ovog mje­

seca, imadu se upraviti na ugar. olimpijski odbor, Budimpešta, Esterhazv u teza 36. Tko se neće ve­zati nu ovoliki put, može putovati izravno Llovdo-vim parobrodom do Patosa, koji odlazi u nedjelju dne l,r>. travnja, te d o l a z i u četvrtak, dne 1 9 . u Atenu. Hrvati ovim igram neće sudjelovati, jer, za-Imdeč vladi zagrebu"koj. nemaju svojeg narodnog iidielenja, već bi morali proći pod imenom Ugr.», Mađara.

Žito prosto od carine. Kao i predjašnjih go­dina, tako je i o v e godine na temelju ovluštenja, sadržana u carinskom cieniku, dopušten uvoz žita tiez plaćanja carine za Dalmaciju i Kvarnerske; o-

Ova odredba, izdana radi ekonomskih prilika i dvaju krajeva, vriedi za looo metričkih centi

kukuruza i 1 6 . 0 0 0 metričkih centi pšenice i prosa, Dalmaciju, a za 1 0 . 0 0 0 metr. centi kukuruza .i

'00 metr. centi pšenice i prosa za kvarnerske o-ke. Nebi Jkodilo, nego je dapače od preke nuž­

da..;«« primljena odredba učini za cielu Istru.

U O i P O B A R i T V O

Trgovački ugovori i Dalmacija.

p r e d z a d n j e m č l a n k u i z t a k l i k a k o j e n a š e r i b a r s t v a "" 1 ž a l o s t i m istinu,

l o ž e m milost i i n e m i l o s t i n e s r e t n e „ k o ć e * rekl i smo, d a se j e t o zb i l o s t o g a , š t o

po Briodi bila z l o b a i n e z n a n j e , a t o s m o dokazal i .

S u d nas ta je p i t a n j e , j e li p r a v o d a naš ribar p l ača krvavi p o r e z d r ž a v i , a d a se °va ni malo ne b r i g a , k a k o d a m u p o m o g n e , da n jegov obr t štiti i u s a v r š a v a ?

Za sve druge g r a n e g o s p o d a r s t v a i u t v o j i m p o k r a j i n a m a , i z im D a l m a c i j e ,

Jala $ e je vlada z a u z e t i d a im p o m o g n e , a naše p o m o r s k o r i b a n j e , k a o J a i n e m a r i .

s l u ž b e n i m p o d a t c i m a p r o i z l a z i , ' d a g o d i n e b i lo u p i s a n o u r e g i s t a r

a r i b a n j e na J a d r a n s k o m m o r u , lih š to p r i p a d a j u H r v a t s k o m p r i m o r j u , ribarska ladja sa 1 3 . 5 7 3 t o n e l a t e i

»» 8(4,931 mornar. Sv i ov i p l a ć a j u p o r e z ["Savi -m svoj o b r t i taj i z r a v a n i znos i

10 K. A k o l i k o d r ž a v a t r o š i za r i b a r -' o na g o d i n u ? N e š t o o k o 2 0 . 0 0 0 K. O v d j e nam se m o g l o p r i m j e t i t i , d a i p a k v lada

plate r i b a r s k o g n a d z o r n i k a i ribar*" skih s t raža , j e r d a su o v i i z k l j u č i v o t u r a d i ibarstva. Al i i p a k s v e o v o još n a m n e p o ­riva svotu, k o j u g o r i n a v e d o s m o .

0 r i b a r s k i m s t r a ž a m a i n j i h o v o j k o r i s t i ribarstvo m i s m o pisa l i u v iše n a v r a t a k a

nu ć e m o na p i t a n j e p o v r a ć a t i ,

v e ć ć e m o k a o z a v r š n u reć i u o v o j s t v a r d a r i b a r s k e s t r a ž e k a k o v e su danas , nieeu n a n i k a k o v u k o r i s t r i b a r s t v u , v e ć su t u k o ods j ečen i s t u p o v i . T o su l judi , ko j i , da se u z d r ž e n a s v o m p o l o ž a j u r a d i n a b a v e p u r e djeci s - o j o j , m o r a j u k a d i k a d p r i j av i t i p o koji r i b a r s k i p r e k r š a j s p j r e d n e v r i e d n o s t i .

S t o se t i č e n a d z o r n i k a L o r i n a i nje* g o v a r a d a m o r a m o i z t a k a u t i , d a uza svu n j e g o v u m a r l j i v o s t i nas to jan je , r i b a r s t v o n a m ni je n i iz d a l e k a n a o n o m s t e p e n u , na k o m b i b i t i m o r a l o . N i j e s j e g u r n o r a d i o v o g a k r i v i t i n a d z . L o r i n a , v eć n e s r e t n i s i s t em i l j ude , ko j i n e će d a z n a d u za p r a v o i p r a ­vicu, ko j i n e m a r e za r i b a r s t v o , k o j i i ne zna ju š t o j e r i b a r s t v o , a i p a k j e n j e g o v a s u d b i n a u n j i h o v i m r u k a m a .

P r a z n i m š a k a m a n i t k o ne m o ž e , da n i š t a uč in i , p a k t a k o n i r i h a r s k i n a d z o r n i k . S t o g a j e t r a ž i t i i žel i t i , d a se g o s p o d a j e d a n p u t m a k n u i d a s h v a t e ozb i l jno , kako 8 0 d a n a s c ie la D a l m a c i j a i s v e k o l i k o P r i m o r j e h r a n i r i b o m , n e g o li m e s >m, te k a k o uz da­našn ju f i l okse r i čnu za razu , m o r a m o još više n e g o d o sada u m o r u t r a ž i t i n u ž d n a s red­s t v a p r e h r a n e . T r e b a d a se o b a z r u i na 1 2 . 0 0 0 ob i te l j i , k o j e n a J a d r a n u ž i v u iz­k l j u č i v o od r i b a r s t v a . O v e obi te l j i o s t av l j ene su svo jo j s u d b i n i , j e r se za njih n i t k o n e b r i g a , n i t i j e k o m u za nj ih s ta lo , k a o d a t o i n isu s t v o r o v i božj i , k a o d a : t o n i su d r ­žavn i p o d a n i c i .

U g l e d a j m o se u p r i m j e r s u s j e d n e I t a l i j e . O n a j e za 5aku svo j ih r i b a r a n a J a d r a n u

o t v o r i l a r i b a r s k u š k o l u , p o d i g l a više t v o r ­n i ca m r e ž a , u r e d u a škver 'e , oč is t i l a uva le , snizi la n a m o t e , p o d i g l a r a z n a r i b a r s k a d r u ž t v a i b o g a t i m s u b v e n c i j a m a m u z d r ž a v a n j ih i

• n j i h o v a g las i la . ' . &h '..>•• \ \ .>\.,.,. A š t o na p r o t i v r a d i naša v l a d a ? Grdje

j e već t j l i k o p u t a o b e ć a n a r i b a r s k a š k o l a ? G d j e su p u t u j u ć i uč i te l j i za r i b a r s t v o ? Grdje j e v e ć o đ 1 0 g o d i n a o t r a g o b e ć a n a g o d i š n j a s u b v e n c i j a od 1 0 0 . 0 0 0 K . ? Gdje jo v e ć to l i r a z b u b a n i n o v i r i b a r s k i z a k o n ? G d j e je f o n d Zfl a i r a m a ž n e i i znemogle . ribacfig „

P r i j e se j e g o v o r i l o : N e m o ž e m o za r i b a r s t v o n i š t a uč in i t i , j e r us t i ed o b s t r u k c i j e u p a r l a m e n t u n e m a m o p r o r a č u n a g l a s o v a n a . N u s ad v i d i m o ža lo s t im is t inu, a t a j e : t e ž k o t i g a r i b a r s t v u n a š e m u i sa i b e z p r o r a č u n a , p a r l a m e n t a i o b s t r u k c i j e . Valjalo b i na jp r i j e p r o m i e n i t i l jude , a t e k o n d a b i naše r i b a r ­s t v o n e š t o d o b i l o .

S t o b i se d a k l e m o r a l o uč in i t i , d a n a m se r i b a r s t v o p o d i g n e , n i je t e ž k o o d g o v o r i t i , a t o j e : sve , j e r n i š t a u č i n j e n o nije. Ni je sam>o, d a m i d a n a s t o g o v o r i m o , v e ć n a m to s v j e d o č e m n o g o b r u j u i zap i sn i c i s j edn ica m j e s t n i h r i b a r s k i h p o v j e r e n s t v a , on i c e n t r a l n e r i b a r s k e komis i j e , izvještaj i k o j i su n a mi ­n i s t a r s t v u , p a k i k n j i g a n a d z o r n i k a L o r i n a , k o j a j e za r i b a r s t v o o s u d a v lad i , k a o š to j e u svo je d o b a za g o s p o d a r s t v o b i l a o s n o v a s a v j e t n i k a Z o t t a .

Ova j n e m a r za r i b a r s t v o , o v o n e h a j s t v o za t u , m o ž e m o reć i , n a j v a ž n i j u g r a n u na­r o d n o g b l agos t an j a , n e d a se n i č i m o p r a v ­d a t i . V r i e m e bi bi lo , d a se g o s p o d a na mi­n i s t a r s t v u m a k n u i d a p o č n u ozb i l j no m i ­sl i t i z a n o s e r i b a r s t v o i r i b a r s k u k a s t u , k o j a m j e s t o d a s v a k d a n o naprViuje . ; e t o n a z a d u j e .

R e k l i s m o , d a j e u g o v o r sa I t a l i j o m p o d p i s a n i da g a za 12 g o d i n a t r e b a p o d ­nos i t i . Z a d u g o o v o d o b a t a l i j ansk i r i b a r b a h a t o ć e se š i r i t i p o J a d r a n u , a h r v a t s k i r i b a r m o r a d a k o u b o g a r ču l i u k u t u p r a m a s u n c u , j e r n e m a s r e d s t a v a d a n a b a v i p o t r e ­b i t o za r i b a n j e . F i l o k s e r a i d r u g e nevo l j e un i š t i l e su n j e g o v o b l a g o s t a n j e n a k o p n u , C o z o t m u ruš i o n o n a m o r u , a v l ada sve t o g l e d a i m u č i , p a k k a k o d a o v o m r i b a r u s r c e ne p r o t r n e , k a k o d a n e svisne , d a m u se n e s m r k n e i d a n e bjež i s k u t n j e g p r a g a u sv i e t u n a i l j e p š e m c v i e t u m l a d o s t i ?

Ž a l o s t n e p o s l j e d i c e z a n e m a r e n o s t i n a š e g r i b a r s t v a i r i b a r s k e k a s t e p o č e l a j e ć u t i t i i v o j n i č k a v l a s t s a m a , š t o n a m j e d o k a z a l o t o s k o r o n o v a č e n j e . B i lo ] e mjes ta , g d j e se ni je p r i k a z a l o n a n o v a č e n j e ni p o l o v i c a no­v a k a , a g d j e s u ? U A m e r i c i , u Aus t r a l i j i , u T r a n s w a a l u i td . A Čiji su t o v e ć i n o m si­n o v i ? P r i m o r c a - r i b a r a . N a k o m e će se n a j ­v i še o s v e t i t i o v o n e v o l j n o s t an je n a š e g r i ­b a r a m i o v d j e n e m a r i m o i zp i t iva t i , s a m o z n a m o , d a d r u g e d r ž a v e n e r a d e k a o Au­st r i ja , j e r o n e p o j m e v e ' i k u u l o g u , k o j u igraju r i b a r s k e š k o l e i r i b a r s k a k a s t a n a j -sko l i za r a t n u m o r n a r i c u , pa z a t o r i b a r s t v u p o s v e ć u j u o s o b i t u b r i g u i nas to jan je . , ; o V r

K a ž u n a m , d a j e j e d a n k o t a r s k i po­g l a v a r , k o m u m o r a m o p r i z n a t i , d a k o p r a v i sin o v e zeml je l jub i b r a ć u svoju, k a d su n e k i doš l i p i t a t i , d a i m se i zda d o k a z , d a m o g u ići p o svio tu , b o l n o u z k l i k n u o : A k o

o v a k o p o t r a j e s a m o g o d i n u dana , odse l i t će n a m sva m l a d o s t , n e ć e m o ima t i , t k o će ni zeml ju o b r a d j i v a t i , n i t k o će nas p o m o r u p r e v o z i t i . ,

I do i s t >! Ž a l o s t č o v j e k a - r o d o l juba h y a t a , k o d pomis l i n a p u s t o d a n o m i ć n o izsel j ivanje na jbol j ih r a d n i h sila. A t k o j e s v e m u o v o m e k r i v ? T o s m o v e ć b j e l o d a n o d o k a z a l i u n i z u ov ih č l anaka .

NAŠE BRZOJAVKE Kaštel Stari- 3 0 , Z a k l j u č e n p o n o v n i

i z b o r t r e ć e g t i e l a n a L e ć e v i c i . J e d n o g l a s n o p r e d a n o 4 7 7 g l a s o v a za p r e d l o ž e n i k e naše s t r a n k e . G o t o v a c v i d e ć š to n a r o d misl i n i je se p r i k a z a o .

BeČ, 3 1 . D a n a s je zadn ja s j edn ica od­b o r a za i z b o r n u r e f o r m u , a u j e d n o i zadn ja s jedn ica p a r l a m e n t a p r e d U s k r s .

"Beč, 3 1 . V l a d a r će izda t i man i f e s t n a m a g j a r s k i nüTod dH9 i: t r a v n j a . Šzei lu ñ'ijG v l a d a r d o p u s t i o , d a p r i s t u p i u aud ienc i ju .

Budimpešta, 3 1 . K r a l j e v s k i K o m i s a r I l udnay doć i će na m j e s t o m i n i s t r a u n u t r n j i h p ó s a l a Kristoffy-a.

Beč, 3 1 . G a u t s c h o p r o v r g a v a p i san je b e č k o g l i s t a „ D i e W o c h e " p r o t i o d s j e č n o m šefu M e r e y - u .

P r i r a z p r a v i o H e r o l d o v u p r e d l o g u za reviz i ju u s t a v a češk i r a d i k a l a c S o b o t k a d o ­kazuje , k a k o če ško d r ž a v n o p r a v o ni je iz­g u b i l o svo ju p r a v n u v r i e d n o s t . — G a u t s c h se p r i d r ž a v a , d a u svoje v r i e m e iznese k o n ­k r e t n e p r e d l o g e u p i t a n j u rev iz i je u s t ava .

R o m a n c z u k z a g o v a r a n a c i j o n a l n u a u t o ­nomi ju p r o t i p o k r a j i n s k o j a u t o n o m i j i .

B i a n k i n i nag lasu je , k a k o su H r v a t i od­lučn i p r o t i v n i c i d r ž a v n o g u s t r o j s t v a n a s t a l a na t e m e l j u p r o s i n a č k e d i p l o m e ; s p o m i n j e j a d e i nevol je , ko j e j e d u a l i s t i č k a e ra n a -nie la Dalmac i j i , p o d r ž a v a j u ć t a l i j a n š t i n u k a o u r e d o v n i j ez ik , o t v a r a j u ć n j e m a č k e i tal i ­j a n s k e ško le . I z t i č e , k a k o bez j a k o g č e š k o g i h r v a t s k o g k r a l j e v s t v a m o n a r k i j a n e će n i ­k a d i m a t i n u t r n j e g m i r a . M o n a r k i j a m o r a p o p r i m i t i f ede ra l i zam.

Grosgl p r e d l a ž e z a t v o r r a z p r a v e . P r i m ­ljeno. P a c h e r , obć i g o v o r n i k contra, i z t i če n j e m a č k o d r ž a v n o p r a v o . Dazs insk i , o b ć i g o ­v o r n i k pro, z a g o v a r a j H e r o l d o v p r e d l o g . P r e -š n o s t p r e d l o g a o d b i v e n a . Za nj su glasoval i Česi, Po l j ac i . J u ž n i S laven i , Ta l i j anc i , k o n -se rva t i vc i , ve l ik i pos j ed .

Beč, 3 1 . Szell j e ovd je p r i s p i o . I z r a d i o j e o s n o v u , p o ko jo j da se rieŠi u g a r s k a k r i za .

Pariz, 8 1 . F r a n c u z k e n o v i n e b a v e ć se r e z u l t a t i m a m a r o č k e k o n f e r e n c i j e označu ju ih m o r a l n i m u s p j e h o m F r a n c u z k e . — I ta l i j a k a n i n a k o n m a r o č k e k o n f e r e n c i j e i zazva t i p i t a n j e T r ipo l i s a .

Vlastnik, izdav. i odgovorni urednik: D.r VJNKO SMOLĆIC. Tiskarnica Ivan Slaglinatz — Šibenik.

OGLAS!

D o n o s i se d o o b ć e g znanja , d a će se u g r a d u S k r a d i n u s v a k o g poned i l j ka , poČam

d a n o m 2 3 T r a v n j a 1 9 0 6 . o d 5 sati pr. pod.

d o 7 u veče r , n a zeml j i š tu za t o odredjenu

i z v a t u

Pucka livada u Skradinu d r ž a t i p a z a r i s a :

a) s v a k o v r s t n i m ž i v e ž e m , s i r o v i m - n e -u r e d j e n i m p r o i z v o d i m a , p o l j o d j e l s k i m

udjem, p r e d m e t i m s v a k d a n j e g p o -

t r o š k a i p r o i z v o d i m a d o m a ć e g a o b r t a ;

b) živ« ' " / a m a za r a d n j u , za p a s m i n u i za k lan je p e r a d i i d iv l j ač i ;

c) s v i m a proizv«., , ; m a o b r t a , ko j i h pro­

daja ni je p o d l o ž n a konces i j i . S t r o g o se z a b r a n j u j e s v a k a p r o d a j a sva -

k o v r s t n i h d o m a ć i h s i savaca i g o r n j i h >red-m e t a , i zvan o d r e d j e n o g mjes ta .

01) OPĆINSKOG U P R A V I T E L J S T V A SKRADIN, 1 Ožujka 1906.

Načelnik MUDBAŽIJA. Prisjednik B«drloa.

G£ Banca Commercial 4D T R I E S T I N f l

prima: Uložke u Krunam u s uložit***« W r t o » « !

aa odkazom od 5 dana, u z 2 s/«°/»

n n i. 30 „ M 3 7.7o Uložke u zla tnim Napoleonima JU u *ngl. fon t l a

(»terllnam) na n lo in ičk« J J« tov« : sa odkazom od 15 dana uz '2 / 0

n 30 „ „ 2 ' / s

0 / -„ „ „ 3 mjes. „ 3 %

NB. Za uložne listove sada u toku, novi ka« kamatnik ulazi u kriepost 15.og Novembra i lO.od Decembra o. g.; izdaje blagajničke doznačnice ng ponosioca sa škadencom od 1 mjeseca uz kaman njak od 1 1/a 0/ 0-

Banko-Žiro i Tekući račun. Valuta od dana uloženja, uz kamatnjak koji će se ustanoviti; obavlja inkasso mjestnih računa, mjenica glasećih na Trst, Beč, Budimpeštu, Prag i druge glavne gradove Monarhije, te plaća domicile svojih korentista bez ikakvog troška.

Izdaje uložne knjižice na Štednju uz dobit od 3 7%.

Otvara tekuće račune u raznim vriednotanu. Dnkassi: Obavlja utjerivanje mjenica na sva mje­sta Jjiostranstva, odrezaka i izžriebanih vriednoat-

nin uz umjerene uvjete. Izdaje svojim korentistima doznačnloe na Beč,

Aussi^, Bielitz, Bmo, Budimpeštu, Carlsbad, Cer-vignano, Cormons, Cernovicu, Eger, Rieku, Friedek, (Tablonz, Goricu, Graz, Innsbruck, Klagenfurt, La-vov, Linz, Olomuc, Pilsen, Polu, Prag, Prossnitz, Dubrovnik, Solnograd (Salzburg), Split, Teplitz, Troppau, Warnsdorf, Bečko-Novomjesto i druge glavne gradove Monarhije bez ikakvog troSkft, a na Inozemstvo po najboljem dnevnom tečaju.

Izdaje Kreditne listove na sva mjesta Mo­narhije i Inozemstva.

Bavi se kupnjom i prodajom deviza, valuta i javnih papira.

Otvara kredite uz tovarne dokumente u Novi Jork, London, Pariz, Hamburg itd. itd. uz umje­reni kamatnjak.

Daje predujmove na vriednostne papire, robu, warrants i tovarne dokumente uz uvjete, koje će se ustanoviti.

Daje jamčevinu za carine skladišta Kontira-nja (Contirungs-Lager).

Preuzimanje u pohranu i upravljanje: U sobi sigurnosti, koja pruža najveću garan<-

ciju proti kojoj mu drago pogibelji provale i vatre i kojoj je posvećen osobiti nadzor sa strane ban­kovnih organa, primaju se u pohranu vriednostni kapiri, zlato, srebro i dragocieno&ti, uz povoljne uvjete, te se na zahtjev preuzima i upravljanji istih.

Gsieguraje vriednote proti gubiteim žriebanja. BANCA COMMERCIALE TR1ESTINA.

Čuvati 2© od patvaranjft;

T k o ž e l i n a b a v i t i

= = J S I V A C I S T R O J

IZVORNI S I N G E R * naći će ga samo u jedinom skladištu dolinaznačenog Družtva „SINGEE", gdje se bezplatno daje škola u umjetničkom ve­zenju, kao i uporabi nuzstrojeva za rubeninu. — Primaju se u zamjenu

stari strojevi. Prodaju se igle i nuzgredice. IZPLATA NA MJESEČNE OBROKE. JAMSTVO SIGURNO.

za Druž tvo „Slnger"

Karlo Bamberger - Šibenik, Glavna ulica. sučelice ljekarni 2)alle Jeste.

Solidnost i bezbučnost.

„ C R O A T I A " osiguravajuća zadruga u Zagrebu,

utemeljena god. 1884.,

jedini j e do

Ova zadruga, Osnovana na uzajamnosti , t om prokušanom i najčvršćem financijalnom temeljoj p r ima uz vrlo povoljne uvjete sl iedeće vrsti os iguranja:

1. Na ljudski život: a) osiguranja glavnice za slučaj doživljenja i s m r t i ; (b „ miraza d jevo jkama; c) „ životnih r e n t a ; sve to u raznol ikim probi tačn im

kombinac i j ama ;

2. Protiv Stoto od požara: a) osiguranja svih vrsti zgrada (kuća, gospodar , zgrada, t vo rn i ca ) ;

^ S f R n ' f " " !>0l^etniBa ( p ^ u ć s t v a , dućan.«ke robe,, ,go-gpodarskih Btr^jjeva, Bfae-g i td )•

:*vo4t.hi i••• (c) osiguranja poljskih plodina (žita, siena i t d ) ;

% Osiguranja staklenih ploča protiv razlupanja.

Ja r i cevna glavnica zadruge ] milijun Kruna. ' ^ " l i s n j i p n i H u i p r . m . i j a i p r i s t o j b a preko 600.000'— Kruna.

f Listnioa obveza zadružnih članova K 2,181.383'54. Posebne pr ičuve Kruna 2Z0'000'—.

[zplačene odštete u požarnom odjelu Kruna 1 ,900.000'-

Pobliže obaviesti daje

L i A a

Z r l n j s k l trg,

Ravnate l j s tvo „CROflTI6" u Zagrebu,

B e r i s i a v i ć e v a u l i c a b r . 2., t e p o v j e r e n i c i i z a s t u p n i c i p o s v i m v e ć i m m j e s t i m a u z e m l j i .

Čudnovat je p j v t t liöila za koae

od orahova ekstrakta

N u i s o l - a od BERGMANNA I druga u Draždjanlm

i Teschen n a / L . ,

iliyc VIUMIIIU i bradi, svi- dosadašnje pronalazite.

Dobiva se u staklenkama po K 2.50 u Drogariji VINKA VUČIĆA

ŠIBENIK.

Š tovanom obćins tvu p reporuču jem upo­

trebl javanje MAGAZINOVE SMREKOVAČE,

koja okrjepljuje želudac, razgri java živce,

zaustavlja proj jev i lieči od groznice, tifusa,

hunjavice i' t . d.

Samo čista, od l ikovana „Srarekovača"

dobiva se kod dis t i leura

RISTA P. MAGAZINA Šibenik (Dalmacija).

J a d r a n s k a B a n K a E S B S u T r s t u ^ =

Bankovne prostorije u

ulici JVCicolo JVCacchiavelli, br. 2 6 . započela je svoje poslovanje, t e

obavlja sve b a n k o v n e i mjenične po­s love : e skomptu j e mjenice, daje p r edu jmove na vr ieduos tne pap i re , k a o i na r o b u ležeću u j avnim skladiš t ima.

K u p u j e i p roda je v r iednos tne pap i r e svake vrs t i , devize, inozemni zlatni i s reb rn i novac , t e b a n k n o t e , i unovču je k u p o v n e izžr iebane pap i r e uz najpovoljnije uvjete.

Izdaje doznake na sva glavnija tržišta monark i j e i inozemstva, t e o tva ra vjeresije uz Uprave ( d o k u m e n t e ) ukrcavanja .

P r ima novac na š tedionićke knjižice u teklići i g i ro račun .

Obavlja sve b u r z o v n e na loge najbrže i uajsavjestnije uz vr lo umjerene uvjete.

Posredu je i k o n v e r t i r a h i p o t e k e kod prvih h i p o t e k a r n i h zavoda uz najniže uvjete.

JEDIMH HRVATSKA TVORNICA V0ŠTARN1H $VEĆA U ŠIBENIKU

Svoj k svome! — POZOR! — Svoj k svome!

, Čaat mi j e ' preporuči t i p. n. obćinstvu, poš tovanom svećenstvu, c rkvama , bra tovš t inama, moju d o b r u uredjenu

TVORNICU VOŠTANIH SVIEĆfi. • 0 5 Kod mene dobit s e mogu i /vrs tne , a več od mnogih priznate u

*vim veličinama svieće od pravog pčelinjeg voska, kao i finog c r k v e n o g tamjana.

S v a k a i najmanja n a r u č b a p . n. mušter i ja p r ima se najspretnije, te se Obvezujem obavi t i n j ihove naloge u s to k raćem roku , obvezom ,iiajpomnije i/.radbe i uz najpovoljnije uvjete.

S ve lepoš tovan jem

V L A D I M I R K U L 1 Ć Šibenik (Dalmacija) Slavna ulica.

J E D I N A HRVATSKA TVORNICA VOŠTARNIH SVECA U ŠIBENIKU.

HRVATSKA VJERESIJSKA BANKA š i S i § i PODRUŽNICA ŠIBENIK e s i s

-(Centrala u Dubrovniku i Podružnica u Z a d r u ) -aliedeće poslo<

Prima novac i uložnice i blagajničke dozn te uz svrhu ukamaćivanja i potvrde na tekući ili na čok račun.

Preuzima vriednosne papire i ine vrjednote u pohranu. Preuzima u svrhu na­plate mjenice, naputnice i čekove za našu državu i za inostranstvo.

Daje predujmove na vriednosne papire, zlatni i srebreni novac i robu. Kupuje i prodaje vrlednoane papire i vriednote, naročito sve vrsti državnih i pri­

vatnih srećaka, državnih zadužnica, željezničkih i industrijalmh papira, založnica priori­tetnih obveznica, inostranskog novca u papiru, deviza, zlatnog i srebrenog novca naše zemlje i inostranstva-

Unovčuje izvučene srećke, zadužnice i dospjele kupone, te nabavlja nove ku-'p'onske arke. Provadja osiguranje proti tečajnom gubitku ižriebanih srećaka i zadužnice.

Obavlja vinkulaorja i devinkulaoija svih vrsti vriednoanih papira, polaže vojnifiko-Ženltbene i sve druge jamčevine u vriednosnim papirima, te provadja konversije.

Izvrčuje izplate na svim mjestima nafte i drugih država, te izdaje kreditna pisma. Eskomptira mjenice, naputnice i kupoDe vriednosnih papira. —- Prodaje promese

za sva vučenja. — Obavlja bezplatno reviziju svib srećaka naše države i drugih u njoj dozvoljenih. — Osim toga obavljat će i sve ostale transakcije, koje zasjecaju u bankovnu struku, uz najpovoljnije uvjete. Sve potanje obaviesti daje rado usmeno i pismeno.

H r v a t s k a V j e r e s l j s k a B a n k a (Podružnica Šibenik).

VAŽNO ZA DJECU! J e d a n od najboljih načina, da se djeoa

sačuvaju zdrava, da im se poboljša krv i ojačaju pluća jest davat i im više p u t a na dan meda, ili sama, ili s k r u h o m i s mlie-k o m . —- P r e p o r u č a se i s tar i j ima p r o t i nazebam.

Čista naravskotj meda po 60 novč . k l g . može se dob i t samo k o d

Vladimira Kartica.

2)rogariiaTmkaVučića Šibenik (prije jR. Junakoviea)

prepo ruča svoj boga to obskrbl jeni dućan raznim l jekovi t im mirodijama, p r e d m e t i m a iz gume, svakovrs tn im mineralnim vodama, vel ikim izborom najfinijih parf ima i p r e d m e t a nuždnih

za boles tn ike .

M O N N A I E M A M U F Â C T U R

15

1J O 5K E

dalmat inske , n a v r n u t e na amer ikan­skoj podlozi, p r ipravl ja za jesen g. 1906 . za okuženo područ je

F E Č E N K O I D R U G Komen - Primorsko.

Cienc su : N a v r t c l n a r u p e s t r l s m o u t l c o i a 1 0 0 0 k m . K 120

.. a r a m o n x r u p e s t r l s b . l „ .. „ 1 4 0

.. r i p a r l a * r u p e s t r l 8 „ „ „ 1 4 0

Naručbe pr imaju se do 3 1 . sie-čnja g. 1906 . - Sa na ručbom zah­tjeva se 20 °/ 0 kapa re .

T k o želi baš svoju lozu, može poslat i pos tom m l a d i k e s r e d n j e đ e h e l j i n e .

N e č i t a t i samo, već kusati se mora

d a v n o p r o k u š a n i m e d i c i n s k i

Steckenpferd od \

ljiljanova mlieka (

od B E R G M A N N A i druga. Draždjanl i

T e t s c h e n n a / L . od prije poznat pod i m e n o m BERGMANN0VA SAPUNA

od ljiljanova mlieka da se lice oslobodi od sunčanih pje^iea,

da zadobije bieli tein i nježnu boju

P r e d p l a t n o k o m a d p o 80 p a r a

u Drogariji V I N K A VUČIĆA ŠIBENIK.

ÏT Società anonima per V utilizzazione delle forze idrauliche della Dalmazia. DIONICKA OI.AVNIOA K 8000.000.

Sjedište u TRSTU. Radnja u ŠIBENIKU.'

P R I M I S S I M A

C f l L C I U n C f l R B I b KOD KUPNJE 100 KILOGRAMA STOJI Kr. 26 franko Šibenik

netto težina (ne brutto za netto)

Novao a« šalje unaprled 111 us pouzeća ~ v«Uk« količine popuat n i pogodbu.

PREDSTAVNIK I SKLADIŠTAR

F A U S T O INCHIOSTRI - ŠIBENIK.