ICAR- ov ATLAS BOLESTI PAPAKA ?· čini osamnaest radnih grupa koje pokrivaju sve značajke vezano uz…

Embed Size (px)

Text of ICAR- ov ATLAS BOLESTI PAPAKA ?· čini osamnaest radnih grupa koje pokrivaju sve značajke vezano...

  • ICAR- ov ATLAS BOLESTI PAPAKA

  • Naslov serije: ICAR- ova tehnika serijaNaslov izdanja: ICAR- ov Atlas bolesti papakaUrednici: ICAR- ova radna skupina za funkcionalna podruja ( ICAR WGFT ) farmskih ivotinja i meunarodna skupina eksperata za bolesti papaka ( vidi str. 6-7)

    Koordinator: Christa Egger-DannerOsobe odgovorne za usklaenost opisa i citata u ICAR- ovom Atlasu bolesti papaka:Egger-Danner, C., Nielsen, P., Fiedler, A., Mller, K., Fjeldaas, T., Dpfer, D., Daniel, V., Bergsten, C., Cramer, G., Chris-ten, A.-M., Stock, K. F., Thomas, G., Holzhauer, M., Steiner, A., Clarke, J., Capion, N., Charfeddine, N., Pryce, J.E., Oakes, E., Burgstaller, J., Heringstad, B., degrd, C., Kofler J.

    http://www.icar.org/Documents/ICAR_Claw_Health_Atlas.pdf

    Dizajn: Franziska Egger, Hollenstein, Austrija Ureivanje teksta i fotografija: John Cole, SAD i Johann Kofler, AustrijaIzdava: ICAR, Via Savoia 78, Scala A, Int. 3, 00191, Rim, Italija; Tel: +39 06 85 237 1; Email: icar@icar.orgIzdavaka prava: ICAR , Via Savoia 78, Scala A, Int. 3, 00191, Rim, ItalijaISSN: 92-95014-14-6ISBN: 92-95014-18Izdanje: prvo izdanje, lipanj 2015Prevod na hrvatski jezik: Josip Kos, Ozren Smolec, Sveuilite u Zagrebu, Veterinarski fakultet, Klinika za kirurgiju,ortopediju i oftalmologiju

    Informacije o Publikaciji

  • 3

    Pesenhofer, AUT

    SadrajPredgovor 4

    Uvod 5

    Autori i suradnici 6

    Pregled bolesti prsta i papaka goveda 9

    Popis fotografija 44

  • 4

    ICAR je meunarodna organizacija ija je misija unapreenje i razvoj procesa izvjetavanja nakon prikupljanja i evaluacije podataka o genetikim promjenama farmskih ivotinja. Njeni lanovi su organizacije za prikupljanje podataka o ivotinjama irom svijeta, kao i udruenja koja prikupljaju podatke za potrebe unapreenja farmskog uzgoja ivotinja. Ova organizaciju ini osamnaest radnih grupa koje pokrivaju sve znaajke vezano uz farmske ivotinje. Rad ovih grupa podrazumijeva uspostavljanje standarda i vodia, komunikacije, nadzora i inovacije u pogledu prikupljanja podataka kod farmskih ivotinja. Svi navedeni podaci mogu se pronai na internet prezentaciji naeg udruenja (http://www-icar.org/), a redovito se objavljuju u godinjim izvjetajima te na ICAR- ovim kongresima. ICAR zahvalnost duguje prije svega velikom broju meunarodnih eksperata koji besplatno ulau svoje znanje i trud kako bi doprinijeli razvoju meunarodnih standarda i vodia za prikupljanje podataka o farmskim ivotinjama. Danas se informacije koje osigurava ICAR koriste irom svijeta i pomau stoarima i strunjacima kako bi donijeli odgovarajue odluke i unaprijedili farmsku proizvodnju.

    ICAR- ove radne skupine za funkcionalna podruja (ICAR WGFT, Work Group for Funcional Traits) svoju aktivnost usmjeravaju prema prikupljanju i obradi podataka o najznaajnijim karakteristikama mlijenih goveda u proizvodnji, kao to su: sterilitet,bolesti vimena, a od nedavno o hromostima i bolestima papaka. Rad ove skupine je dio ICAR- ove strategije da se pomogne lanovima udruenja kako bi pruili bolje usluge stoarima i osigurali poboljanje genetike farmskih ivotinja, a prije svega mlijenih krava. Zahvaljujui tome sada, po prvi put, imamo meunarodni Atlas bolesti papaka i sistem kodiranja za evidenciju bolesti papaka kod goveda.

    Naa organizacija (ICAR) se unaprijed zahvaljuje svim dobronamjernim prijedlozima, koje sa nestrpljenjem oekujemo i koje e sasvim sigurno unaprijediti kvalitetu standarda i vodia koje pripremamo u budunosti.

    Hans WilminkPredsednik ICAR

    Predgovor

  • 5

    UvodU svijetu je ve odavno shvaen utjcaj hromosti i bolesti papaka na zdravlje i dobrobit goveda. U nekoliko zemalja je uveden elektronski sustav za rutinsku evidenciju bolesti papaka kod mlijenih krava, a mnoge druge zemlje razvijaju svoje planove kako bi se u skorijoj budunosti zapoelo sa procesom prikupljanja podataka o bolestima papaka kod goveda. Upravo je ovaj podatak bio glavni motiv za ICAR da na globalnom nivou angaira strunjake u cilju usklaivanja razliitih metoda prikupljanja podataka o bolestima papaka kod goveda. Cilj takve suradnje je usaglasiti budua istraivanja u pogledu naina prikupljanja i obrade podataka o bolestima papaka kod goveda. Zahvaljujui interdisciplinarnom pristupu (strunjaci za bolesti papaka, genetiari, veterinari praktiari iz oblasti zdravstvene zatite goveda) usaglaeni su i prihvaeni opisi pojedinih bolesti. Ovaj atlas treba posluiti kao korisna pomo i repetitorij za veterinare praktiare kao i tehniarima koji se bave korekcijom papaka, te im dati upute kako ispravno evidentirati odreenu bolest papka. Zbog toga je svaka bolest ukratko opisana na jednostavan svima razumljiv nain. Vjerujemo da e to omoguiti kvalitetnije bre postavljanje dijagnoze bolesti papaka a ujedno precizno prikupljanje podataka o bolestima papaka irom svijeta kako bi poboljali zdravstveno stanje i genetiku goveda. Autori i suradnici se iskreno nadaju da e podaci iz ovog atlasa pomoi u poboljanju zdravlja i dobrobiti farmskih ivotinja.

    Autori i sauadnici ICAR atlasa bolesti papaka

    Nielsen, DK

  • 6

    AustralijaJakob Malmo, Maffra Veterinary Centre, MaffraErika Oakes, Dairy Australia, Southbank, VictoriaJennie Pryce, Department of Environment and Primary

    Industries and La Trobe University, Agribio, Bundoora, Victoria

    AustrijaJohann Burgstaller, University Clinic for Ruminants,

    University of Veterinary Medicine, ViennaChrista Egger-Danner, ZuchtData EDV-Dienstleistungen

    GmbH, ViennaJohann Kofler, University Clinic for Ruminants, University

    of Veterinary Medicine, ViennaRobert Pesenhofer, Federation of Austrian Hoof Trimmers,

    Hitzendorf BelgijaNicolas Gengler, Universit de Lige - Gembloux Agro-

    Bio Tech, GemblouxDanskaNynne Capion, Department of Large Animal Sciences,

    University of Copenhagen, CopenhagenPia Nielsen, SEGES P/S, Aarhus FinskaReijo Junni, Environmental Health Office of Central

    Ostrobothnia, Kokkola

    Autori i SuradniciElina Paakala, Faba co-op, VantaaFrancuskaJol Blanchard, Hoof trimmers training team at CFPPA,

    Le RheuMarc Delacroix, Veterinarian, member of training team at

    CFFPA, Le Rheu Jean Prodhomme, Hoof trimmers training team at CFPPA,

    Le RheuGilles Thomas, Institut de llevage, ParisKanadaAnne-Marie Christen, Valacta, QubecVictor Daniel, Vics Custom Clips est. 1984, Quality

    Bovine Hoof Care, OntarioPaul R. Greenough, Professor Emeritus of Veterinary

    Surgery, University of SaskatchewanFilippo Miglior, Canadian Dairy Network and University of

    Guelph, OntarioFrancesca Malchiodi, University of Guelph, OntarioIrskaKeelin ODriscoll, Teagasc, Moorepark, CorkNizozemskaMenno Holzhauser, GD Animal Health, DeventerGerben de Jong, CRV, Arnhem

  • 7

    NjemakaAndrea Fiedler, bovine practitioner / Association of

    Certified Hoof Trimmers (VgK e.V.), MunichKerstin Mller, Veterinary Medicine Faculty,

    Freie Universitt, BerlinKathrin Friederike Stock, vit - Vereinigte

    Informationssysteme Tierhaltung w.V., VerdenNorvekaTerje Fjeldaas, Norwegian University of Life Sciences, OsloBjrg Heringstad, Norwegian University of Life Sciences /

    Geno, sCecilie degard, Geno, sMaren Knappe-Poindecker, Norwegian University of Life

    Sciences, Oslose Margrethe Sogstad, TINE, sNovi ZelandAnna Irwin, DairyNZ, InvercargillSjedinjene Amerike DraveJohn Cole, Animal Genomics and Improvement

    Laboratory, ARS, USDA, BeltsvilleDrte Dpfer, Food Animal Production Medicine, School

    of Veterinary Medicine, University of Wisconsin in Madison, Madison

    Autori i SuradniciGerard Cramer, College of Veterinary Medicine, University of

    Minnesota, St. PaulpanjolskaNoureddine Charfeddine, Conafe, MadridAdrin Gonzlez Sags, Anka Hoof Care, Orkoien,

    NavarraPedro Codesido, Seragro, S. Coop. Galega, A CoruavedskaChrister Bergsten, Swedish University of Agricultural

    Sciences, AlnarpKarin Ulvshammar, Vxa Sverige, StockholmvicarskaAdrian Steiner, University of Bern, Vetsuisse Faculty, BernUjedinjeno KraljevstvoAndrew J Bradley, Quality Milk Management Services Ltd,

    SomersetJonathan Clarke, SKS Foot trimming Services Ltd,

    Seaford, East SussexMichael Parkinson, Holstein UK, HertsBecky Whay, University of Bristol, School of Veterinary

    Sciences Langford, Bristol

  • 8

    Daniel, CAN

  • 9

    Kratak pregled bolesti papaka Naziv ifra Opis Sinonim Strana

    Asimetrini papak APZnaajna razlika u irini, visini i/ili duini izmeu vanjskog i unutarnjeg papka, a koja se ne moe u potpunosti korigirati korekcijom papaka

    Kratak papak, Nerazmjerni papci

    12

    Konkavni dorzalni zid KDZ Konkavni (udubljeni) oblik dorzalne (prednje) stijenke papka 13

    Spiralni papak SP Rotiranje, torzija i spiralni rast roine vanjskog ili unutranjeg papka

    Papci poput vadiepa

    14

    Digitalni dermatitis DD Infekcija koe u interdigitalnom i digitalnom dijelu sa bolnim erozijama i/ili kroninom hiperkeratozom/proliferacijom

    Mortelarova bolest, Strawberry disease

    15

    Interdigitalni /superficijalni dermattis

    ID Svi oblici blage forme dermatitisa oko papaka a koji se ne klasificiraju kao digitalni dermatitis

    18

    Dvostruki taban DT Dva ili vie slojeva podminirane roine u podruju tabana Dupli taban 19

    Erozija roine pete ERP Pucanje roine u petnom dijelu papka, u teim sluajevima je u obliku slova V a ponekad ragade poniru do korijuma

    21

    Pukotina roine PR Pukotine roine sa razliitom lokalizacijom

    Pukotina aksijane roine PAROkomita (longitudinalne) pukotine na unutranjem zidu roine papka

    Roni rascjep 23

  • 10

    Naziv ifra Opis Sinonim Strana

    Pukotina roine zida papka -vodoravna

    PRV Vodoravna pukotina dorzalnog zida papaka Rona posjeklina 24

    Pukotina roine zida