Ideologija i Ideoloski Aparati Drzave

Ideologija i ideoloki aparati drave (Louis Althusser, 1971.)

O reprodukciji uvjeta proizvodnje

to je, dakle, reprodukcija uvjeta proizvodnje? Ovdje zalazimo u podruje koje je vrlo poznatonakon II knjige Kapitala), a istovremeno i prilino nepoznato. Tvrdokorne oitosti (ideolokeoitosti empiristikog tipa) sa stanovita proizvodnje, odnosno s gledita obine proizvodnedjelatnosti (koja je sama apstraktna u odnosu prema procesu proizvodnje) ine jedinstvenucjelinu s naom svakodnevnom 'svijeu', tako da je izuzetno teko, da ne kaem nemogue,uzdii se na stanovite reprodukcije. Meutim, izvan ovog gledita sve ostaje apstraktno (vienego djelomino: deformirano) - kako na razini proizvodnje, tako, jo vie, na razini obineprakse. Pokuajmo stvar ispitati metodino.

Prihvatimo li, zbog jednostavnosti izlaganja, da je svaka drutvena tvorevina rezultatprevladavajueg naina proizvodnje, moemo rei da proces proizvodnje pokree proizvodnesnage koje postoje unutar utvrenih proizvodnih odnosa i potpadaju pod njih.

Iz toga proizlazi da, kako bi se odrala, svaka drutvena tvorevina, istovremeno s proizvodnjom,da bi mogla proizvoditi, mora reproducirati uvjete vlastite proizvodnje, mora stoga reproducirati:1) proizvodne snage; 2) postojee proizvodne odnose. Reprodukcija sredstava za proizvodnju

Poto je to Marx prikazao u drugoj knjizi Kapitala, sad ve svi priznaju (ukljuujui i buroaskeekonomiste koji rade u nacionalnim financijama * , ili moderne 'teoretiare makroekonomiste'),da proizvodnja nije mogua bez osigurane reprodukcije materijalnih uvjeta proizvodnje:reprodukcije proizvodnih sredstava.

Svaki ekonomist koji se u ovome ne razlikuje od bilo kojeg kapitalista, zna da svake godinetreba predvidjeti zamjenu onoga to se utroi ili upotrijebi u proizvodnji: sirovina, stalnih ureaja(konstrukcija), orua za proizvodnju (strojeva) itd. Moemo rei: svaki ekonomist = svakikapitalist, ako obojica izraavaju stanovite poduzea, ako se zadovoljavaju samo jednostavnimobjanjavanjem termina financijsko-knjigovodstvene prakse poduzea.

1 / 20


Zahvaljujui genijalnosti Quesnaya koji je prvi izloio ovaj toliko upadljiv problem i zahvaljujuigenijalnosti Marxa koji ga je rijeio, znamo da se o reprodukciji materijalnih uvjeta proizvodnjene moe razmiljati na razini poduzea, jer na toj razini nema njenih stvarnih uvjeta postojanja.Ono to se dogaa na nivou poduzea efekt je koji samo upozorava na potrebu reprodukcije, aliuope ne doputa razmiljanje o njenim uvjetima i mehanizmima.

Da bismo se u to uvjerili, dovoljna je kratka ilustracija: 'gospodin X', kapitalist, koji u svojoj tvornici proizvodi vunene tkanine, mora reproducirati sirovinu, strojeve itd. Ne proizvodi ih on zapotrebe vlastite proizvodnje, ve drugi kapitalisti:veliki australski uzgajiva ovaca Y, veliki industrijalac, proizvoa zanatskih strojeva Z, itd., a ioni, da bi proizveli te proizvode koji uvjetuju reprodukciju uvjeta proizvodnje osobe X, morajureproducirati uvjete vlastite proizvodnje i tako u beskonanost u takvim razmjerima da, nanacionalnom, ako ne i na svjetskom tritu, pitanje proizvodnih sredstava (za reprodukciju)moe biti zadovoljeno ponudom.

Razmiljajui o ovom mehanizmu koji se ponaa kao I nekakav neprekidni lanac, potrebno jeslijediti Marxov 'globalni' postupak, potrebno je, naime, kao i u II i III, knjizi Kapitala, prouavatiodnose kruenja kapitala izmeu Odjeljka I (proizvodnje potronih sredstava) i ostvarenja vikavrijednosti. Neemo dalje analizirati ovo pitanje. Dovoljno nam je to to smo spomenuli potrebureprodukcije materijalnih uvjeta proizvodnje.

Reprodukcija radne snage

Neto moda iznenauje itaoca. Govorili smo o reprodukciji proizvodnih sredstava ali ne i oreprodukciji proizvodnih snaga, preutjeli smo reprodukciju onoga to razlikuje proizvodnesnage od sredstava proizvodnje, odnosno reprodukciju radne snage.

Ako nam je promatranje onoga to se dogaa u poduzeu, posebice istraivanjefinancijsko-raunovodstvenog predvianja amortizacije i investicija, moglo otprilike predoitipostojanje materijalnog procesa reprodukcije, sada zalazimo u podruje gdje je promatranjeonoga to se dogaa u poduzeu, ako ne sasvim, onda gotovo u cjelini lieno znaenja, i to izsasvim valjanog razloga: reprodukcija radne snage odvija se, zapravo, izvan poduzea.

Kako se osigurava reprodukcija radne snage? Tako da se radnoj snazi da materijalno sredstvo

2 / 20


reprodukcije: nadnica. Nadnica se u raunovodstvima svih poduzea pojavljuje kao kapital uobliku radne snage, 1 a nipoto kao uvjet materijalne reprodukcije rada. Ali, nadnica 'djeluje'upravo na taj nain, jer je samo dio vrijednosti stvorene koritenjem radne snage, i to prijekopotrebne vrijednosti za reprodukciju te radne snage, odnosno za obnavljanje radne snagenamjetenika (sve to je potrebno za stanovanje, odijevanje i hranu, ukratko, sve to jepotrebno da bismo bili u stanju ponovo se pojaviti sutra, prekosutra i svakog sljedeegbojeg dana na vratima poduzea). Dodajmo jo i ono to je svakako potrebno za podizanje iobrazovanje djece u kojoj i reproducira proleter (primjeri za X: X moe biti jednako 0, 1, 2, itd.)kao radna snaga.

Napominjemo da ovu koliinu vrijednosti, potrebne za reduciranje radne snage, ne odreujusamo potrebne 'bioloki' minimalne zajamene najamnine, ve potrebe historijskog minimuma(Marx je zabiljeio: engleskim radnicima potrebno je pivo, a francuskim proleterima vino) koji jehistorijski promjenjiv.

elimo upozoriti jo i na to da je ovaj minimum dvojako historijski, utoliko to nije odreenhistorijskim potrebama radnike klase 'priznatim' od strane klase kapitalista, ve historijskimpotrebama koje je nametnula borba proleterske klase (dvostruka klasna borba: protivproduljenja radnog vremena i protiv smanjenja nadnica).

Radnoj snazi, meutim, nije dovoljno osigurati materijalne uvjete njene reprodukcije da bi sereproducirala kao radna snaga. Ve smo rekli da raspoloiva radna snaga mora biti'kompetentna', tj. prikladna za ukljuenje u kompleksan sustav proizvodnog procesa. Razvojproizvodnih snaga i nain na koji su proizvodne snage historijski objedinjene u odreenomtrenutku daju ovaj rezultat: radna snaga mora se osposobljavati specijalistiki i stogareproducirati kao takva. Specijalistiki prema zahtjevima drutveno-tehnike podjele rada naraznim 'mjestima' i 'dunostima'.

Kako se u kapitalistikom reimu osigurava reprodukcija ovakve (razliito) kvalificirane radnesnage? Za razliku od onoga to se zbivalo u drutvenim formacijama zasnovanim na ropstvu ikmetstvu, ova reprodukcija kvalificirane radne snage nastoji se (rije je o tenji zaozakonjenjem) osigurati, ali ne vie 'na licu mjesta' (kao egrt u proizvodnji), ve sve vie i izvanproizvodnje: kapitalistikim sistemom kolovanja i ostalim instancama i ustanovama.

Ali, to se to ui u koli? Manje-vie, svi napredujemo; u svakom sluaju nauimo itati, pisati,raunati znai, svladamo neke vjetine i mnoge druge stvari, ukljuujui i elemente (razvijene

3 / 20


ili, naprotiv, nerazvijene) 'znanstvene' ili 'knjievne kulture' koji se mogu neposredno koristiti naraznim mjestima u proizvodnji (jedna vrsta kolovanja za radnike, druga za tehniare, trea zainenjere, etvrta za vodee kadrove, itd.). Nauimo, dakle, razna umijea. **

Osim usvajanja ovih vjetina i spoznaja, u koli se naue pravila' dobrog ponaanja, odnosnoponaanja u skladu s mjestom namijenjenim nekom vriocu podjele rada: moralna pravila,pravila graanske i profesionalne svijesti, to, jasno vam je, znai pravila potovanjatehniko-drutvene podjele rada i, u krajnjoj liniji, pravila poretka koji je utvrdila vladajua klasa.U koli uimo 'dobro govoriti', 'dobro pisati', zapravo (za budue kapitaliste i njihove sluge)'dobro zapovijedati', odnosno (to je idealno rjeenje) 'dobro se obraati' radnicima, itd.

Da bismo izloili ovu injenicu jo znanstvenijim jezikom, rei emo da reprodukcija radnesnage ne zahtijeva samo reproduciranje njene kvalifikacije negoli istovremeno i reprodukcijunjene pokornosti vodeoj ideologiji, te reprodukciju sposobnosti dobrog manipuliranja vodeomideologijom koju e provoditi izrabljivai i represori, s namjerom da se i 'pomou rijei' osiguraprevlast vladajue klase.

Drugim rijeima, kola (ali i ostale dravne ustanove poput crkve ili nekih drugih aparata kao toje vojska) poduava razne savoir faire, tako da osigurava pokoravanje vladajuoj ideologiji ilikontrolu njene 'prakse'. Meu one koji sudjeluju u proizvodnji, izrabljivanju ili represiji, da nespominjemo profesionalne ideologe (Marx) morala je, pod ovim ili onim imenom, 'prodrijeti'ova ideologija, kako bi 'savjesno' obavili svoj zadatak ili izrabljenih (proleteri), ili izrabljivaa(kapitalisti), ili pomonika izrabljivanja (strunjaci), ili velikih sveenika vladajue ideologije(njeni 'funkcionari') itd.

Reprodukcija radne snage istie kao uvjet sine qua non, ne samo reprodukciju svoje'kvalifikacije' nego i reprodukciju svog pokoravanja vodeoj ideologiji ili 'praksi' ove ideologije, snapomenom da nije dovoljno rei 'ne samo nego i', jer je oito da se oblicima ideolokogpodjarmljivanja osigurava reprodukcija kvalifikacije radne snage.

Stoga moramo priznati djelotvornu prisutnost jedne nove injenice: ideologije.

Iznijet u ovdje dvije primjedbe.

4 / 20


Prva e posluiti da zakljuimo nau analizu reprodukcije. Ukratko smo prouili oblikereprodukcije proizvodnih snaga, odnosno proizvodnih sredstava s jedne, i radne snage s drugestrane. Ali, jo nismo pristupili pitanju reprodukcije proizvodnih odnosa. To je kljuno pitanjemarksistike teorije naina proizvodnja i njegovo preskakanje bilo bi teorijski propust ili, jogore, teka politika greka. Recimo stoga neto i o tome. Ali, da bismo o tome mogli netorei, moramo jo jednom prevaliti veliki put.

Druga primjedba glasi: da bismo mogli prevaliti taj put, moramo iznova postaviti nae staropitanje: to je drutvo?

Infrastruktura i superstruktura

Imali smo priliku 2 istaknuti revolucionarni karakter marksistike koncepcije 'drutvene cjeline'koja se razlikuje od hegelovskog 'totaliteta'. Rekli smo (a ova teza samo preuzima glasovitepostavke historijskog materijalizma) da se za Marxa struktura svih drutava sastoji od 'nivoa' ili'instanci' artikuliranih specifinim odrednicama infrastrukture ili ekonomske baze ('jedinstvo'proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa) i superstrukture koja se i sama sastoji od dva 'nivoa' ili'instance': pravno-politiki (pravo i drava) i ideologija (religiozna, moralna, pravna, politika,itd.).

Osim svoje teorijsko-pedagoke strane (na temelju koje razlikujemo Marxa i Hegela), ovajprikaz nudi jo jednu vaniju teorijsku prednost: doputa da se teorijskom sklopu njegovih bitnihpojmova doda ono to smo nazvali respektivnim pokazateljem djelotvornosti. to to znai?

Svatko se moe lako uvjeriti da je ovaj prikaz strukture drutva kao zgrade koju nosi baza(infrastruktura) na kojoj izrastaju dva 'kata' nadgradnje, prostorna metafora, ili preciznije: topika3metafora. I ova nas metafora, kao i svaka druga, navodi, upuuje da neto vidimo. to to?Upravo ovo: gornji katovi ne bi mogli sami stajati (u zraku) kad ne bi leali na svojoj bazi.

Metaforom zgrade nastojimo predstaviti 'odreenje u posljednjoj instanci' ekonomskomosnovom. Ova nam prostorna metafora doputa da priznamo bazi kako posjeduje pokazateljdjelotvornosti poznat pod uvenom formulacijom: ono to se zbiva na 'katovima' (nadgradnje)odreeno je u posljednjoj instanci onim to se zbiva u ekonomskoj bazi.

5 / 20


Polazei od ovog pokazatelja djelotvornosti 'u posljednjoj instanci', 'katovi' nadgradnje uoljivosu pod utjecajem razliitih pokazatelja djelotvornosti. Kakvih?

Moemo rei da katovi nadgradnje u posljednjoj instanci nisu odreujui nego su odreenibazom; ukoliko su odreujui na neki svoj (jo nedefiniran) nain oni to jesu kao elementi veodreeni bazom.

U marksistikoj tradiciji postoje dva miljenja (ili odreenja o pokazatelju njihove djelotvornosti:1) postoji 'relativna autonomija' nadgradnje u odnosu prema bazi, 2) postoji 'povratnodjelovanje' nadgradnje na bazu.

Moemo rei i to da je velika teorijska prednost marksistike topike, odnosno prostornemetafore zgrade (baza i nadgradnja), u tome to istovremeno pokazuje da su pitanja odreenja(ili pokazatelja djelotvornosti) glavna pitanja; to pokazuje da baza, u posljednjoj instanci,odreuje itavu zgradu; a to nas dalje obavezuje da teorijski problematiziramo vrstu 'izvedene'djelotvornosti karakteristine za nadgradnju, odnosno obavezuje nas da razmotrimo ono tomarksistika tradicija obiljeava terminima vezanim uz relativnu autonomiju nadgradnje i uzpovratno djelovanje nadgradnje na bazu.

Najvei nedostatak ovog prikaza strukture svakog drutva pomou prostorne metafore zgrade,upravo je to to je metaforian, odnosno to je samo deskriptivan.

ini nam se poeljnim i moguim prikazati stvari drukije. Da se razumijemo: uope neodbacujemo klasinu metaforu, zato to nas ona sama obavezuje da je nadmaimo. Nenadmaujemo je zato da bismo je odbacili kao istroenu. eljeli bismo se naprosto potruditi darazmotrimo ono to nam ona daje u obliku deskripcije.

Smatramo da je, polazei od reprodukcije, mogue i potrebno razmotriti ono "to" karakterizirabit postojanja nadgradnje. Dovoljno je postaviti se na stanovite reprodukcije da bi se osvijetlilabrojna pitanja na ije je postojanje upozoravala prostorna metafora zgrade, ne iznosei,meutim, nikakva objanjenja.

6 / 20


Naa je osnovna teza da se samo sa stanovita reprodukcije moe postavljati pitanja (i na njihodgovarati). S ovog emo gledita ukratko analizirati pravo, dravu i ideologiju. Istovremenoemo pokazati ono to se dogaa s gledita djelatnosti i proizvodnje s jedne, te reprodukcije sdruge strane.

Drava

Marksistika je tradicija izriita: jo od Manifesta i 18. Brumairea (i u svim ostalim klasinimtekstovima, prije svega Marxovim o Parikoj komuni, te u Lenjinovoj Dravi i revoluciji) dravaje eksplicitno pojmljena kao represivni aparat. Drava je 'stroj' za represiju koji vladajuimklasama (u XIX st. buroaskoj klasi i 'klasi' velikih zemljoposjednika) omoguuje da osigurajuvlast nad radnikom klasom, kako bi je podvrgli procesu iznuivanja vika vrijednosti (odnosnokapitalistikom izrabljivanju).

Drava je prije svega ono to su klasici marksizma nazvali dravnim aparatom. Pod ovim sepojmom ne podrazumijeva samo specijalizirani aparat (u uskom smislu); ije smo postojanje ipotrebu uvidjeli polazei od potreba pravne prakse, odnosno policije, sudova, zatvora; nego tuspada i vojska koja (proletarijat je vlastitom krvlju platio ovo iskustvo) neposredno intervenirakao vana represivna snaga u posljednjoj instanci, tj. onda kad policija i njene specijaliziranepomone slube 'pokleknu pred dogaajima'. A iznad svega ovoga nalaze se ef drave, vlada iadministracija.

Na ovaj nain predstavljena, marksistiko-lenjinistika teorija drave zadire u sr problema, anema nimalo sumnje da je ovo sr. Dravni aparat koji dravu pretvara u izvrnu silu i snagurepresivne intervencije u 'slubi vladajuih klasa', u klasnoj borbi koju buroazija i njenisaveznici vode protiv proletarijata, nije nita drugo nego drava i predstavlja njenu osnovnufunkciju. (. . .)

Bit marksistike teorije drave

Objasnimo prije svega jednu vanu stvar: drava (i njeno postojanje kao aparata) imaju smislasamo u funkciji dravne vlasti. Sve politike klasne borbe vrte se oko drave. Pod tim mislimo:oko vlasnitva, odnosno oko osvajanja ili ouvanja vlasti odreene klase, saveza klasa ilidijelova klasa. Ovo prvo objanjenje obavezuje nas da pravimo razliku izmeu dravne vlasti

7 / 20


(ouvanje dravne vlasti ili njeno preuzimanje) kao cilja politike klasne borbe s jedne, idravnog aparata s druge strane.

Znamo da dravni aparat moe ostati netaknut to su i dokazale buroaske 'revolucije' XIXst. u Francuskoj (1830, 1848), dravni udari (2. prosinac, svibanj 1958), propasti drave (padCarstva 1870, pad III Republike 1940) ili napredovanje sitne buroazije (1890-95. u Francuskoj)itd. nepodloan utjecajima ilimijenama:dravni aparat moe ostatinepromijenjen unato politikim dogaajima koji ugroavaju dravnu vlast.

I nakon socijalne revolucije kakva je bila ona 1917, kad su vlast preuzeli proletarijat i siromaniseljaci, velik dio dravnog aparata nije doivio promjene: Lenjin je to esto napominjao.

Moe se rei da je ovo razluivanje dravne vlasti od dravnog aparata dio 'marksistike teorije'drave, i to izriito nakon Marxovih djela 18. Brumaire i Klasne borbe u Francuskoj.

Da bismo na ovom mjestu dali saet prikaz 'marksistike teorije drave', moemo rei da suklasici marksizma uvijek tvrdili: 1) drava, to je represivni aparat drave; 2) potrebno jerazlikovati dravnu vlast od dravnog aparata; 3) cilj se borbi klasa (ili saveza klasa, ili savezadijelova klasa) odnosi na dravnu vlast, a posljedica toga je da vlasti koriste dravni aparat zaostvarivanje svojih klasnih ciljeva; 4) proletarijat mora osvojiti vlast kako bi unitio postojeiburoaski aparat drave i u prvoj fazi ga nadomjestio sasvim drukijim proleterskim aparatomdrave, a zatim, u sljedeim fazama, mora pokrenuti radikalan proces, proces ruenja drave(kraj dravne vlasti i itavog dravnog aparata).

S ovog se gledita ve sada pojavljuje ono to bismo predloili da se doda 'marksistikoj teorijidrave'. Ali, ini nam se da ova teorija, upotpunjena na takav nain, i dalje dijelom ostajedeskriptivna, unato tome to sadri kompleksne i raznolike elemente ije se funkcioniranje iigra ne mogu shvatiti bez dubljeg, dodatnog teorijskog razmatranja problema.

Ideoloki aparati drave

8 / 20


'Marksistikoj teoriji' drave potrebno je dodati neto drugo.

Moramo se oprezno kretati podrujem kojega su prokrili klasici marksizma, jer oni nisu uteorijskom obliku sistematizirali vane spoznaje u kojima su sadrana njihova iskustva i njihovipostupci. Njihova su se iskustva i postupci zaustavili prije svega unutar politike djelatnosti.

Klasici marksizma, u svojoj su politikoj djelatnosti na dravu gledali kao na mnogokompleksniju injenicu nego to se to moe vidjeti u definiciji danoj u 'marksistikoj teorijidrave', pa ak i onoj koju smo dopunili. Praktino su oni uoili ovu sloenost, ali je nikad nisuizrazili odgovarajuom teorijom.' 4

eljeli bismo u glavnim crtama predoiti osnovna obiljeja te teorije. Iznosimo zato sljedeutezu. Da bi se teorija drave mogla razvijati, nuno je upamtiti ne samo razliku izmeu dravnevlasti i dravnog aparata nego i jednu drugu injenicu koja je sastavni dio (represivnog)dravnog aparata, ali koju ne treba mijeati s njim. Ovu injenicu nazvat emo ideolokimaparatima drave.

to su to ideoloki aparati drave (IAD)?

Ne smijemo ih brkati s (represivnim) dravnim aparatom. Podsjetimo se da se, u marksistikojteoriji, dravni aparat (DA) sastoji od: vlade, administracije, vojske, policije, sudstva, zatvora itd,koji tvore ono to emo nazvati represivnim dravnim aparatom. Rijeju 'represivnim' hoemorei da ovaj aparat barem u krajnjem sluaju (zato to represija, ona administrativna naprimjer, moe imati i nefizike oblike) 'djeluje pomou sile'.

'Ideolokim dravnim aparatima' nazivamo odreen broj injenica koje se neposrednompromatrau prikazuju u obliku raznolikih i specijaliziranih institucija, iji empirijski popisiznosimo, a on e, naravno, iziskivati detaljno ispitivanje, provjeru, ispravljanje i ponovnosastavljanje. Unato svim rezervama koje ukljuuje ovaj zahtjev, ideolokim dravnim aparatimatrenutano moemo smatrati sljedee institucije (redoslijed nema nikakvo posebno znaenje):

religijski IAD (sistem razliitih crkava);

9 / 20


kolski IAD (sistem razliitih javnih i privatnih 'kola');

obiteljski IAD; 5

politiki IAD (politiki sistem, zajedno s razliitim partijama);

pravosudni IAD; 6

sindikalni IAD;

informacijski IAD (tampa, radio-televizija, itd.);

kulturni IAD (knjievnost, likovna umjetnost, sport itd.).

Rekli smo ve: IAD se ne smiju brkati s (represivnim) dravnim aparatom. Ali, u emu je njihovarazlika? U prvi as moemo zapaziti da, postoji li jedan (represivan) dravni aparat, onda postojii mnotvo ideolokih dravnih aparata. Pretpostavimo li da ono postoji, nije smjesta vidljivo ijedinstvo koje ovo mnotvo IAD tvori u jednom tijelu.

Moemo zatim utvrditi da je jedinstveni (represivni) dravni aparat sastavni dio javne sfere, dokje, naprotiv, najvei dio ideolokih aparata (u njihovoj prividnoj rasprenosti) dio privatne sfere.Privatne su crkve, partije, sindikati, obitelji, neke kole, veina novina, kulturnih ustanova, itd.

Ostavimo za sada po strani prvu primjedbu. Pozabavit emo se drugom, da bismo se zapitali skojim pravom ideolokim aparatima drave moemo smatrati ustanove koje, veinom, neposjeduju javni status, ve su naprosto privatne ustanove. Kao svjestan marksist, Gramsci jesamo jednom izjavom preduhitrio tu primjedbu. Razlikovanje javnog i privatnog pripada sferiburoaskog prava i vrijedi u (niim) sferama u kojima buroasko pravo vri svoju 'vlast'. Sfera

10 / 20


drave izmie mu zato to je 'iznad prava': drava, koja pripada vladajuoj klasi, nije javna niprivatna, ona je, naprotiv, uvjet svakog razluivanja javnog i privatnog. Rei emo istu stvarpolazei ovaj put od naih ideolokih aparata drave. Gotovo je nevano jesu li ustanove koje ihrealiziraju 'javne' ili 'privatne' vano je da one djeluju. Privatne ustanove mogu savreno'djelovati' kao ideoloki dravni aparati. Da to dokaemo bila bi dovoljna jedna malo dubljaanaliza bilo kojeg IAD.

Preimo na ono to je bitno. Postoji vana razlika izmeu IAD i (represivnog) dravnog aparata:represivni dravni aparat 'djeluje pomou nasilja', * ** a ideoloki dravni aparati djeluju'pomou ideologije'. * ***

Dopunjujui ovo razlikovanje moemo objasniti nau tezu. Rei emo da svaki dravni aparat,represivni ili ideoloki, istovremeno 'djeluje' pomou nasilja i pomou ideologije, ali s izuzetnovanom razlikom koja ne doputa poistovjeivanje ideolokih dravnih aparata s (represivnim)dravnim aparatom.

injenica je da u djelovanju (represivnog) dravnog aparata prevladava nasilno ponaanje(ukljuujui i fiziko nasilje), a ideoloki je moment sporedan. (Ne postoji isto represivniaparat.) Primjer: vojska i policija djeluju i ideoloki da bi istodobno osigurale i vlastitu koheziju ivlastitu reprodukciju, a ine to 'vrijednostima' koje same odreuju.

Isto tako, samo obratno, u djelovanju ideolokih dravnih aparata prevladava djelovanjepomou ideologije, a nasilno je djelovanje sporedno i pojavljuje se u krajnjem sluaju, samo ukrajnjem sluaju, i to jako ublaeno, zatomljeno ili simbolino. (Ne postoji isto ideoloki aparat.)Metodama kazni, izbacivanja, odabiranja itd., kola i crkva 'odgajaju' ne samo svoje slubenikenego i svoje ovice. Obitelj takoer . . . Kulturni ideoloki aparat (da ne spomenemo samocenzuru) takoer ...

Koristi li neemu ako istaknemo da nam ovo utvrivanje dvostrukog 'djelovanja'(prevladavajueg i sporednog) pomou nasilja i pomou ideologije ovisno o tome je li rije o(represivnom dravnom aparatu ili o ideolokim dravnim aparatima omoguuje da shvatimokako se neprestano stvaraju jako suptilne, jasne ili tajnovite kombinacije izmeu djelovanja(represivnog) dravnog aparata i djelovanja ideolokih dravnih aparata? Svakodnevni ivotnudi nam bezbrojne primjere koje e, meutim, da bismo odgovorili na ovu jednostavnuprimjedbu, biti potrebno detaljno prouiti.

11 / 20


Ova primjedba pomae nam da shvatimo to ini jedinstvenom prividno podijeljenu cjelinu IAD.Kad IAD 'djeluju' na nain u kojem prevladava ideologija, ono to ujedinjuje njihovu razliitostupravo je to djelovanje, i to u mjeri u kojoj je ideologija kojom djeluju, unato svojoj raznolikosti isvojim proturjenostima, utemeljena u vladajuoj ideologiji, a to je ideologija 'vladajue klase'.Prihvatimo li da 'vladajua klasa' naelno dri vlast nad dravom (kao jedna klasa, ili ee,savez klasa ili dijelova klasa) i stoga raspolae (represivnim) dravnim aparatom, moemopretpostaviti da ta ista vladajua klasa djeluje u ideolokim aparatima drave u onoj mjeri ukojoj, u krajnjoj liniji, kroz vlastite proturjenosti, djeluje i vladajua ideologija koja se ostvaruje uideolokim dravnim aparatima. Jedno je djelovati zakonima i naredbama u (represivnom)dravnom aparatu, a drugo je 'djelovati' putem vladajue ideologije u ideolokim dravnimaparatima. Potrebno je produbiti pitanje takve razlike, no ona ne moe sakriti injenicu da ustvarnosti meu njima postoji duboka istovjetnost. Koliko nam je poznato, nijedna klasa nemoe dugotrajno drati vlast nad dravom a da istovremeno nema prevlast nad i u ideolokimaparatima drave. Navest u samo jedan primjer i jedan dokaz: Lenjinova opsjednutostradikalnim preobraajem kolskog ideolokog aparata drave (izmeu ostalih), kako biomoguio sovjetskom proletarijatu koji je preuzeo vlast nad dravom da osigura dolazakdiktature proletarijata i prijelaz na socijalizam. 7

Ova posljednja primjedba omoguuje nam da shvatimo kako ideoloki aparati drave mogu biti,ne samo postaja nego i stalno poprite klasne borbe, a esto i njenih estokih oblika. Klasa (ilisavez klasa) na vlasti s lakoom ne propisuje zakon u IAD ni u (represivnom) dravnomaparatu, ne samo zato to stare vladajue klase silom mogu dugo sauvati svoje pozicije nego izato I to otpor izrabljivanih klasa moe pronai nain i priliku da se iskae, bilo koritenjempostojeih proturjenosti, bilo osvajanjem pozicija borbom. 8

Zakljuimo ova naa zapaanja. Ako je teza koju smo predloili osnovana, onda moramoprihvatiti klasinu i marksistiku teoriju drave, objanjavajui je, meutim, u jednoj toki. elimorei da je potrebno praviti razliku izmeu dravne vlasti (i dranja te vlasti posredstvom ...) sjedne strane i dravnog aparata s druge strane. Dodat emo i to da se dravni aparat sastoji oddviju cjelina: jednu ine ustanove koje predstavljaju represivni dravni aparat, a drugu ustanovekoje predstavljaju ideoloke dravne aparate. Ali, ako je tako, unato tome to su namdosadanji navodi prilino turi, moramo postaviti i sljedee pitanje: koja je prava ulogaideolokih dravnih aparata? Zato su oni tako vani? Drugim rijeima: koju 'funkciju' obavljajuovi ideoloki aparati kad oni djeluju putem ideologije, a ne putem represije?

O reprodukciji proizvodnih odnosa

Vrijeme je da odgovorimo na nae glavno, do sada nerijeeno pitanje: kako je osigurana

12 / 20


reprodukcija proizvodnih odnosa?

Jezikom topike (infrastruktura, nadgradnja) rekli bismo: velikim dijelom 9 reprodukcijuosigurava pravna, politika i ideoloka nadgradnja.

Ali, budui da smo smatrali potrebnim prevladati ovaj, jo uvijek deskriptivan jezik, rei emo:velikim je dijelom 1 0 osigurava ostvarivanje vlasti u dravnim aparatima: (represivnom)dravnom aparatu i ideolokim dravnim aparatima.

Potrebno je pravilno se postaviti prema reenom, pa emo to sabrati u tri toke:

1) Svi dravni aparati djeluju istovremeno represijom i ideologijom, s tom razlikom to(represivni) dravni aparat prvenstveno djeluje represijom, a ideoloki aparati draveprvenstveno djeluju ideologijom.

2) Dok je (represivni) dravni aparat organizirana cjelina iji su razliiti lanovi sabrani podjednom komandom komandom politike klasne borbe koju vode politiki predstavnicivladajuih klasa drei vlast nad dravom ideoloki aparati drave su mnogostruki, razliiti,'relativno autonomni' i podobni da prue objektivnu priliku proturjenostima koje izraavaju nekad u ogranienim, a nekad u ekstremnim oblicima bilo rezultate sukoba izmeu tenjikapitalistikih klasa i tenji proleterskih klasa, bilo njihove sporedne oblike.

3) Dok je jedinstvo (represivnog) dravnog aparata zajameno njegovom centraliziranomorganizacijom ujedinjenom pod upravom predstavnika klasa na vlasti, i dok (taj aparat)provodi borbenu politiku tih klasa, dotle je jedinstvo razliitih ideolokih dravnih aparataosigurano, najee proturjeno, vladajuom ideologijom, ideologijom vladajue klase.

Uzmemo li ovo u obzir, osobine reprodukcije proizvodnih odnosa 1 1 moemo prikazati premanekoj vrsti 'podjele rada'.

13 / 20


Uloga (represivnog) dravnog aparata, ako je rije o represivnom aparatu, u biti je ta da silom(bila ona fizika ili ne) osigura politike uvjete reprodukcije proizvodnih odnosa koji su, uposljednjoj instanci, odnosi izrabljivanja. Dravni aparat uvelike pridonosi ne samo reprodukcijisamoga sebe (u kapitalistikoj dravi postoje dinastije politiara, vojne dinastije, itd.) nego on,represijom (od najbrutalnije fizike sile do obinih zapovijedi, administrativnih zabrana i /ilipritajene cenzure, itd.) osigurava, prije svega, politike uvjete djelovanja ideolokih aparata drave.

Oni, zapravo, pod 'zastavom' represivnog dravnog aparata, uvelike osiguravaju reprodukcijuproizvodnih odnosa. To je glavna uloga vladajue ideologije, ideologije vladajue klase koja drivlast nad dravom. Preko vladajue ideologije osigurava se (ponekad uzdrman 'sklad') izmeurepresivnog dravnog aparata i ideolokih dravnih aparata, te izmeu razliitih ideolokihaparata drave.

To nas navodi da, s obzirom na samu razliitost dravnih ideolokih aparata, razmotrimo ihipotezu o njihovoj zajednikoj, pa dakle i jedinstvenoj ulozi: ulozi reprodukcije proizvodnihodnosa.

Ve smo nabrojili odreen relativno velik broj ideolokih aparata drave koji postoje usuvremenim kapitalistikim drutvenim tvorevinama: kolski aparat, vjerski aparat, obiteljskiaparat, politiki aparat, sindikalni aparat, informativni aparat, 'kulturni' aparat itd.

Konstatiramo da u drutvenim tvorevinama sa 'kmetovskim' (obino nazivanim feudalnim)nainom proizvodnje postoji jedinstven represivan dravni aparat, formalno jako slian onomekojeg poznajemo u apsolutnoj monarhiji, dok u jednoj od prvih poznatih antikih drava postojimanji broj ideolokih dravnih aparata, a njihova je individualnost raznolika. Konstatiramo, naprimjer, da je u srednjem vijeku crkva (vjerski ideoloki aparat drave) imala mnoge funkcije danas ih je ustupila raznim ideolokim aparatima drave, novim u odnosu na prolost koju ovdjespominjemo a posebice obrazovne i kulturne. Uz crkvu, postojao je obiteljski ideoloki aparatdrave, s ulogom iju vanost ne moemo mjeriti kriterijima koje koristimo kod kapitalistikihdrutvenih formacija. Unato prividu, crkva i obitelj nisu bile jedini ideoloki aparati drave.Postojao je i politiki ideoloki aparat drave (dravno vijee, parlament, razne politike strankei udruenja prethodnici dananjih politikih partija i itav politiki sistem slobodnih komuna kasnijih gradova). Postojao je i moni 'predsindikalni' ideoloki aparat drave, ako moemoupotrijebiti ovaj prilino anakronian izraz (moni cehovi trgovaca, bankara, te udruenjamajstora itd.). Izdavatvo i informacije imali su neosporan razvoj, kao i priredbe koje su upoetku bile sastavni dio crkve, a kasnije su bivale sve nezavisnije.

14 / 20


U pretkapitalistikom historijskom razdoblju, koje ovdje ovla istraujemo, crkva je oito bilavladajui ideoloki aparat drave ona nije imala samo vjerske nego i kolske funkcije, adobrim dijelom obavljala je i funkcije informiranja i 'kulture'. Nije sluajno da se itava ideolokaborba od XVI do XVIII st., nakon slabljenja reformacije, usredotoila na antiklerikalnu iantireligijsku borbu: naime, to se dogodilo upravo u vrijeme kad je religijski ideoloki aparatdrave imao vodei poloaj.

Glavni cilj, kao i rezultat revolucije u Francuskoj, nije se sastojao u prenoenju vlasti iz rukufeudalne aristokracije u ruke kapitalistiko-trgovake buroazije, odnosno u djelominomunitenju starog represivnog aparata drave i njegove zamjene novim (na primjer narodnomvojskom), nego u napadu na ideoloki aparat drave br. 1: crkvu. Odavde proizlazi graanskopostavljanje sveenstva, zapljena crkvene imovine i stvaranje novih ideolokih aparata dravekoji e preuzeti glavnu ulogu religijskog ideolokog aparata drave.

Naravno, ovaj proces nije bio jednostavan i spontan: dokaz tome su i Konkordat, i Restauracija,i dugotrajna klasna borba kroz itavo XIX st. izmeu zemljoradnike aristokracije i industrijskeburoazije, da bi buroazija potvrdila svoju prevlast nad djelatnostima preuzetim od crkve, aprije svega nad obrazovanjem. Moemo rei da se buroazija oslonila na novidemokratsko-parlamentarni, politiki ideoloki aparat drave stvoren u prvim godinamarevolucije, a obnovljen nakon dugotrajnih estokih borbi, na nekoliko mjeseci 1848. godine inekoliko desetljea nakon pada Drugog carstva da bi porazila crkvu i osvojila ideolokefunkcije. Rijeju, da bi, uz politiku, osigurala sebi i ideoloku prevlast, nunu za reprodukcijukapitalistikih proizvodnih odnosa.

To je razlog zbog kojeg smatramo da s pravom moemo, uza sve rizike koje to nosi, iznijetisljedeu tezu: smatramo da je, nakon estoke klasne borbe protiv ideolokog aparata drave navlasti, u zrelim kapitalistikim tvorevinama vladajui poloaj dodijeljen kolskom ideolokomaparatu.

Ova se teza moe initi paradoksalnom, ako je tono da svi pod dojmom to ga je ideolokimprikazivanjem sebe i klasa koje izrabljuje davala buroazija smatraju da glavni ideolokiaparat drave u kapitalistikim tvorevinama nije kola, nego politiki ideoloki aparat drave,odnosno reim parlamentarne demokracije zasnovan na opem pravu glasa i partijskoj borbi.

I novija povijest pokazuje, meutim, da se buroazija mogla i da se sasvim dobro moezadovoljiti politikim ideolokim aparatima drave koji nisu parlamentarna demokracija: Prvim i

15 / 20


Drugim carstvom, ustavnom monarhijom (Louis XVIII, Charles X), parlamentarnom monarhijom(Louis Philipe), predsjednikom demokracijom (de Gaulle), kad je rije o Francuskoj. UEngleskoj je to jo oiglednije. Tu je, s buroaskog stanovita, revolucija 'uspjela' osobito dobro,budui da je engleska buroazija za razliku od Francuske, koja je zbog gluposti sitnogplemstva morala prihvatiti da je na vlast dovedu seljaki i puki 'revolucionarni dani', koje je jakoskupo platila vlast nad dravom i koritenje dravnog aparata u dugom razdoblju mogla'stvarati' i 'dijeliti' s aristokracijom (mir svim ljudima dobre volje iz vladajuih klasa). U Njemakojje to jo oitije zato to je pod politikim ideolokim aparatom drave, gdje su carski junkeri(iji je simbol Bismarck), njihova policija i njihova vojska sluili kao tit i kao upravljaka klasa imperijalistika buroazija buno ula u povijest, prije nego to je 'prola' Weimarsku Republiku ibacila se u zagrljaj nacizma.

Vjerujemo da s dovoljnim razlogom mislimo kako se iza politikih ideolokih aparata drave kojise nalaze na otvorenoj sceni, krije ono to je buroazija postavila kao svoj dravni ideolokiaparat broj 1 dakle, glavni a to je kolski aparat, koji je svojim funkcijama zapravozamijenio stari vodei ideoloki aparat drave crkvu. Moemo dodati: par crkva obiteljzamijenjen je parom kola obitelj.

Zato je u kapitalistikim drutvenim formacijama kolski aparat glavni ideoloki aparat drave ikako on funkcionira? Zasad je dovoljno rei:

1) Svi ideoloki aparati drave, o kojem god da je rije vode istom ishodu: reprodukcijiproizvodnih odnosa, to jest kapitalistikih odnosa izrabljivanja.

2) Svaki od njih vodi ovom jedinstvenom ishodu na osobit nain. Politiki aparat, pokoravanjempojedinaca politikoj ideologiji drave, 'demokratskoj', 'posrednoj' (parlamentarnoj) ili'neposrednoj' (plebiscitarnoj ili faistikoj) ideologiji. Informativni aparat putem tampe, radija,televizije servira graanima svakodnevne doze nacionalizma, ovinizma, liberalizma, moralizmaitd. To isto vrijedi i za kulturni aparat (sport ima istaknutu ulogu u ovinizmu), itd. Religijskiaparat u propovijedima, obredima roenja, braka, smrti podsjea da je ovjek samo prah kojiumije voljeti svoje blinje toliko da nudi i drugi obraz onome koji ga amara. Obiteljski aparat.. .Ali, neemo ii dalje.

3) Ovim koncertom dominira jedna partitura koju povremeno naruavaju proturjenosti(proturjenosti ostataka starih vladajuih klasa, proletera i njihovih organizacija); ideolokapartitura sadanje vladajue klase ujedinjuje u svojoj glazbi velike teme humanizma i pretke koji

16 / 20


su, jo prije pojave kranstva, stvorili grko udo; veliinu Rima, vjenoga grada; temeinteresa, privatnog ili opeg, itd. Nacionalizam, moralizam i ekonomizam.

4) U ovom koncertu postoji, meutim, ideoloki aparat drave koji ima lijepu i dobru glavnuulogu, iako se ne uje njegova glazba toliko je tiha! Rije je o koli.

Ona uzima djecu iz svih drutvenih klasa ve od djejeg vrtia, novim ili starim metodamausauje im, godinama u dobi u kojoj je dijete 'najranjivije', pritisnuto izmeu obiteljskog ikolskog aparata razna umijea zaodjenuta vladajuom ideologijom (jezik, raunanje,prirodopis, znanosti, knjievnost) ili naprosto vladajuu ideologiju u istom obliku (moral,graansko obrazovanje, filozofija). Oko esnaeste godine ogromna masa mladih ulijee 'uproizvodnju': postaju radnici ili sitni seljaci. Drugi dio mladih onaj koji moe nastavlja sekolovati: na tom putu neki otpadaju i zauzimaju mjesto niih i srednjih kadrova, slubenika,niih i srednjih funkcionara, sitnih buruja svake vrste. Samo malobrojni dopiru do vrha, nekipostaju polu-nezaposleni intelektualci, a drugi, osim 'intelektualaca kolektivnih radnika',upotpunjuju kadrove izrabljivaa (kapitalisti, menaderi), vrilaca represije (vojnici, policajci,politiari, administratori, itd.) i profesionalnih ideologa (sveenici svake vrste, iji velik diopredstavljaju uvjereni 'laici').

Svi oni koji otpadnu na tom putu politiki su opskrbljeni primjerenom ideologijom i ulogom kojumoraju igrati u klasnom drutvu: ulogom izrabljenoga (s 'profesionalnom', 'moralnom','graanskom', 'nacionalnom' svijeu i visoko 'razvijenom' apolitinou); ulogom izrabljivaa(poznavanje zapovijedanja i obraanja radnicima, 'ljudski odnosi'); ulogom vrilaca represije(potrebno je znati zapovijedati, imati autoritet ili baratati retorikom demagogijom politikihvoa), ili ulogom profesionalnih ideologa (koji e znati odnositi se prema neijoj svijesti sodgovarajuim potovanjem ili prezirom, ucjenjivanjem, demagogijom, udruenim s Moralom,Vrlinom, Transcendencijom', Nacijom, ulogom Francuske u svijetu, itd.).

Mnoge od svih meusobno suprotnih Vrlina (skromnost, rezignacija, pristajanje uz jednu stranu,cinizam, prezir, oholost, sigurnost, veliina ili obdarenost sposobnou lijepog govorenja) nauese u obitelji, u crkvi, u vojsci, u dobrim knjigama, u filmovima, pa ak i na stadionu. Ali nijedanideoloki aparat drave ne raspolae, kao ovaj, tolikim godinama obaveznog pohaanja (i to jenajmanje zlo besplatnog). Sva djeca u kapitalistikim drutvenim procesima obaveznoprovode u koli sedam, osam sati dnevno, pet ili est dana u tjednu.

Stjecanjem nekih umijea usaenih masovnim sistemom ideologije vladajue klase, velikim se

17 / 20


dijelom reproduciraju proizvodni odnosi nekog kapitalistikog drutvenog poretka, tj. odnosiizrabljenih prema izrabljivaima i izrabljivaa prema izrabljenima. Mehanizme koji dovode doovog rezultata od ivotne vanosti za kapitalistiki reim, prikriva ideoloka teza da takva kolapostoji svugdje u svijetu. Ona i postoji, zato to je jedan od bitnih oblika vladajue buroaskeideologije: ideologije koja kolu prikazuje kao naturalnu sredinu, lienu svake ideologije (zatoto je ... laika), gdje smjerni, 'savjesni' ili 'slobodni' uitelji, osobnim spoznajama, literaturom ivlastitim oslobodilakim' vrlinama ine sve da bi privoljeli mlade, koje su im (s punimpovjerenjem) povjerili 'roditelji' (takoer slobodni, odnosno vlasnici svoje djece), da prihvateslobodu, moral i odgovornost odraslih.

Ispriavam se uiteljima koji, u stravinim uvjetima, ono malo oruja to mogu nai u povijesti iu spoznajama kojima 'poduavaju', nastoje usmjeriti protiv ideologije, protiv sistema i protivkotaa kojim su zahvaeni. Oni su neka vrsta heroja, ali su rijetki. Koliko je tek onih (veina)koje nije ni okrznula sumnja u 'posao' na koji ih sistem (koji ih nadrasta i unitava) prisiljava ili,to je jo gore, onih koji itavu svoju osobu, svoju umjenost ulau da bi ga savjesno obavili(slavne nove metode)! Tako su daleko od sumnje da, svojim samoprijegorom, pridonose daljempostojanju i pothranjivanju ove ideoloke predodbe o koli, zbog koje se danas, naimsuvremenicima, ona ini 'prirodnom' i nunom, pa ak i dobroiniteljicom, isto onako kao to jecrkva bila 'prirodna', nuna i dareljiva naim precima prije nekoliko stoljea.

kola je danas zamijenila crkvu u ulozi vodeeg ideolokog aparata drave. Udruena je s obitelju,upravo kao to je neko crkva bila udruena s njome. Moemo stoga potvrditi da kriza, dubokakao nikad prije, zbog koje se klimaju kolski sistemi u mnogim dravama, esto povezana skrizom (najavljenom jo u Manifestu) koja potresa obitelj, poprima politiko znaenje, isto kaoto je uvjerljivo miljenje da kola (i binom kola obitelj) predstavlja ideoloki aparat dravena vlasti. Aparat koji igra odluujuu ulogu u reprodukciji proizvodnih odnosa jednog nainaproizvodnje ije postojanje ugroava svjetska klasna borba.

* Javna sluba za financijski nadzor u Francuskoj

** savoir faire - znati initi, umjeti (engl. - know-how)

18 / 20


*** a la violence

**** a l'idelogie

1 Taj znanstveni pojam potjee od Marxa: varijabilni kapital.

2 U djelu Pour Marx (Za Marxa), Maspero, 1965 i Lire le Capital (Citati Kapital), Maspero, Pariz1965.

3 Topika, od grkog topos. Topika u odreenom prostoru, predstavlja mjesta koja zauzima ovaili ona injenica: tako je ona ekonomska na dnu (baza), a nadgradnja iznad.

4 Prema onome to znamo, jedino je Gramsci bio krenuo putem na koji upozoravamo.Smatrao je da se drava ne svodi samo na funkciju (represiju) dravnog aparata negoobuhvaa, kako je govorio, izvjesne institucije graanskog drutva: crkvu, kole, sindikate itd.Gramsci, na alost, nije sistematizirao ove svoje stavove, koji su ostali na stupnju otroumnih,ali nedovrenih biljeaka (usp. A. Gramsci, Oeuvres choisies, Ed. Sociales, str. 290, 291 (nap.3), 293, 295, 436; isp. Lettres de la Prison, Ed. Sociales, str. 313.

5 Obitelj, naravno, ima druge 'funkcije' u odnosu prema jednom IAD. Obitelj sudjeluje ureprodukciji radne snage, a ovisno o nainu proizvodnje ona je proizvodna i (ili)potroaka jedinica.

6 Pravo se odnosi bilo na (represivni) aparat drave, bilo na sustave IAD.

7 U jednom patetinom tekstu iz 1937. Krupskaja je ispriala priu o Lenjinovim naporima i oonome to ona smatra njegovim promaajem (Le chemin parcouru).

19 / 20


8 Ono to je ovdje, u nekoliko rijei reeno o klasnim borbama u IAD, ni iz daleka ne iscrpljujepitanje klasne borbe. Da bismo se pozabavili ovim pitanjem, potrebno je imati na umu dvaprincipa. Mane je formulirao prvi princip u Predgovoru Prilogu Kritici politike ekonomije: Pripromatranju ovih prevrata (socijalna revolucija L. A.) mora se uvijek razlikovati materijalniprevrat u ekonomskim uvjetima proizvodnje kojeg moemo utvrditi tonou prirodnihznanosti, od pravnih, politikih, religijskih, umjetnikih ili filozofskih, ukratko ideolokih oblika ukojima ljudi postaju svjesni ovog sukoba i borbom ga rjeavaju. Klasna se borba izraava i vriu ideolokim oblicima, a samim tim i u ideolokim oblicima IAD. Ali, klasna borba dobranopremauje ove oblike i upravo se zbog toga borba potlaenih klasa moe voditi i u IAD i okrenutiideoloko oruje protiv klasa na vlasti. Prema drugom principu, klasna borba premauje IADzato to nije ukorijenjena u ideologiji, nego u infrastrukturi, u proizvodnim odnosima, a to suizrabljivaki odnosi kao temelj klasnih odnosa.

9 Velikim dijelom. Zato to prije svega materijalnost procesa proizvodnje i procesa cirkulacijereproduciraju proizvodne odnose. Ali, ne smijemo zaboraviti da su ideoloki odnosi neposrednoprisutni u ovim istim procesima.

10 Vidi prethodnu napomenu.

11 Za onaj dio reprodukcije u kojoj sudjeluju represivni aparat drave i ideoloki aparati drave.

20 / 20

Documents

Ideologija i Ideoloski Aparati Drzave