(Narodne novine broj 148. od 20.12.2011. proieni tekst)

ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO HRVATSKOGA SABORA Na temelju svoje nadlenosti utvrene lankom 59. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine br. 71/00., 129/00., 117/01., 6/02. proieni tekst, 41/02., 91/03., 58/04., 69/07. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske od 5. lipnja 2007., 39/08. i 86/08.) Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na 137. sjednici odranoj 11. listopada 2011. utvrdio je proieni tekst Zakona o parninom postupku. Proieni tekst Zakona o parninom postupku obuhvaa Zakon o parninom postupku, objavljen u SL SFRJ, br. 4/77. i 36/77. (ispr.) te njegove izmjene i dopune objavljene u SL SFRJ, br. 6/80., 36/80., 43/82., 69/82., 58/84., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90. i 35/91., Zakon o preuzimanju Zakona o parninom postupku, objavljen u NN, br. 53/91. (stupio na snagu 8. listopada 1991.), Zakon o izmjenama Zakona o parninom postupku, objavljen u NN, br. 91/92. (stupio na snagu 8. sijenja 1993.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku, objavljen u NN, br. 112/99. (stupio na snagu 6. studenoga 1999.), lanak 50. Zakona o arbitrai, objavljen u NN, br. 88/01. (stupio na snagu 19. listopada 2001.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku, objavljen NN, br. 117/03. (stupio na snagu 1. prosinca 2003.), lanak 129. Zakona o izmjenama i dopunama Ovrnog zakona, objavljen u NN, br. 88/05. (stupio na snagu 28. srpnja 2005.), Odluku USRH, br. U-I-1569/04. i dr., objavljena u NN, br. 2/07. i 96/08., Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku, objavljen u NN, br. 84/08. (stupio na snagu 1. listopada 2008., osim odredbe l. 49. koja stupa na snagu na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju), ispravak Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku, objavljen u NN, br. 123/08., te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku, objavljen u NN, br. 57/11. (stupio na snagu 2. lipnja 2011., osim odredbi l. 14., l. 29. u dijelu koji se odnosi na Europski sud i l. 49. koje stupaju na snagu na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju). Klasa: 021-17/08-02/137 Zagreb, 11. listopada 2011. Predsjednik Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora Emil Tomljanovi, dipl. pravnik, v. r.

ZAKON O PARNINOM POSTUPKU (proieni tekst)

Dio prvi OPE ODREDBE Glava prva OSNOVNE ODREDBE lanak 1. Ovim se Zakonom ureuju pravila postupka na temelju kojih sud raspravlja i odluuje u sporovima o osnovnim pravima i obvezama ovjeka i graanina, o osobnim i obiteljskim odnosima graana te u radnim, trgovakim, imovinskim i drugim graanskopravnim sporovima, ako zakonom nije za neke od tih sporova odreeno da u njima sud rjeava po pravilima kojega drugog postupka.lankom 1. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) lanak 1. izmijenjen.

lanak 2. (1) U parninom postupku sud odluuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. (2) Sud ne moe odbiti da odluuje o zahtjevu za koji je nadlean.

lanak 3. (1) Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile u tijeku postupka. (2) One se mogu odrei svog zahtjeva, priznati zahtjev protivnika i nagoditi se. (3) Sud nee uvaiti raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala. lanak 4. Sud odluuje o tubenom zahtjevu, u pravilu, na temelju usmene, neposredne i javne rasprave. lanak 5. (1) Sud e svakoj stranci dati mogunost da se izjasni o zahtjevima i navodima protivne stranke. (2) Samo kad je to ovim Zakonom odreeno, sud je ovlaten da odlui o zahtjevu o kome protivnoj stranci nije bila dana mogunost da se izjasni. lanak 6. Parnini postupak vodi se na hrvatskom jeziku i uz uporabu latininog pisma ako za uporabu u pojedinim sudovima nije zakonom uveden koji drugi jezik ili koje drugo pismo. lanak 7. (1) Stranke su dune iznijeti injenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predloiti dokaze kojima se utvruju te injenice. (2) Sud je ovlaten utvrditi injenice koje stranke nisu iznijele i izvesti dokaze koje stranke nisu predloile samo ako posumnja da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (lanak 3. stavak 3.), ako zakonom nije drugaije odreeno. (3) Sud ne moe svoju odluku utemeljiti na injenicama i dokazima o kojima strankama nije dana mogunost da se izjasne.lankom 2. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) lanak 7. izmijenjen.

lanak 8. Koje e injenice uzeti kao dokazane, odluuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i briljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. lanak 9. Stranke i umjeai su duni pred sudom govoriti istinu i savjesno se koristiti pravima koja su im priznata ovim zakonom.lankom 3. ZIDPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u lanku 9. iza rijei: Stranke dodane su rijei: i umjeai a rije: dune zamijenjena rijeju: duni.

lanak 10.lankom 4. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) lanak 10. izmijenjen.

(1) Sud je duan postupak provesti bez odugovlaenja, u razumnom roku, i sa to manje trokova te onemoguiti svaku zlouporabu prava u postupku. (2) Sud e kazniti novanom kaznom od 500,00 do 10.000,00 kuna fiziku osobu, odnosno od 2.500,00 do 50.000,00 kuna pravnu osobu koja tee zlouporabi prava koja joj pripadaju u postupku, ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno. (3) Novana kazna iz stavka 2. ovoga lanka moe se izrei stranci i umjeau, a njihovom zastupniku ako je on odgovoran za zlouporabu prava. (4) Novanu kaznu izrie prvostupanjski sud. Izvan roita za glavnu raspravu kaznu izrie sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea. (5) Ako sud koji odluuje o pravnom lijeku posumnja da je koja od osoba koje sudjeluju u postupku tee zlouporabila prava koja joj pripadaju u postupku, naloit e prvostupanjskom sudu da provjeri je li takva zlouporaba poinjena. (6) U sluaju iz stavka 5. ovoga lanka sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea prvostupanjskoga suda izrei e novanu kaznu ili e rjeenjem utvrditi da nije poinjena tea zlouporaba prava. Prijepis svoje odluke prvostupanjski e sud uvijek dostaviti sudu iz stavka 5. ovoga lanka. (7) Ako kanjena osoba ne plati izreenu novanu kaznu u ostavljenom roku, sud e u daljnjem roku

od petnaest dana dostavom rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka o neplaenoj novanoj kazni obavijestiti ispostavu Podrunog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na ijem je podruju prebivalite, odnosno sjedite kanjene osobe, radi naplate novane kazne prisilnim putem, uz naznaku u iju korist i na koji raun treba naplatiti izreenu novanu kaznu, sve uz dostavu obavijesti o neplaenoj novanoj kazni kanjenoj osobi.lankom 1. ZIDZPP-a (NN 84/08. stupio na snagu 1. listopada 2008.) stavak 7. izmijenjen, te su dodani stavci 8. 12.

(8) Kada kanjena osoba nema prebivalite, odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj, sud koji je izrekao kaznu e obavijest iz stavka 7. ovoga lanka uz rjeenje iz stavka 2. ovoga lanka dostaviti ispostavi Podrunog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na ijem se podruju nalazi taj sud ili imovina kanjene osobe. (9) Nakon to primi obavijest i rjeenje, nadlena ispostava iz stavka 7. ovoga lanka donijet e rjeenje kojim e kanjenoj osobi narediti da u roku od osam dana od dana prijama rjeenja plati izreenu novanu kaznu, a ako kanjena osoba u tom roku ne plati novanu kaznu, pristupit e se prisilnoj naplati izreene novane kazne prema propisima o prisilnoj naplati poreza. (10) Naplaena novana kazna uplauje se na raun prihoda dravnog prorauna Republike Hrvatske, dok e se o izvrenoj naplati obavijestiti sud. (11) alba izjavljena protiv rjeenja o novanoj kazni, ne odgaa provedbu tog rjeenja. (12) Ako u roku od godine dana od prijama obavijesti iz stavka 7. ovoga lanka i rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka ne uspije naplatiti novanu kaznu, nadlena ispostava Podrunog ureda Porezne uprave Ministarstva financija e o nenaplaenoj novanoj kazni za fiziku osobu obavijestiti sud koji joj je dostavio obavijest iz stavka 7. ovoga lanka, nakon ega e se izreena novana kazna zamijeniti kaznom zatvora po pravilima kaznenog prava o zamjeni novane kazne kaznom zatvora, o emu e odluku donijeti sud koji je izrekao novanu kaznu. Ako se od kanjene pravne osoba ne naplati izreena novana kazna u roku od godine dana od prijama obavijesti iz stavka 7. ovoga lanka, ta e se kazna prisilno naplatiti po pravilima kaznenog prava. lanak 11. Stranku koja se iz neznanja ne koristi pravima to joj pripadaju prema ovom zakonu sud e upozoriti koje parnine radnje moe poduzeti. lanak 12. (1) Kad odluka suda ovisi o prethodnom rjeenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jo nije donio odluku sud ili drugi nadleni organ (prethodno pitanje), sud moe sam rijeiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugaije odreeno. (2) Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni uinak samo u parnici u kojoj je to pitanje rijeeno. (3) U parninom postupku sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti uinioca vezan za pravomonu presudu kaznenog suda kojom se optuenik oglaava krivim. lanak 13.lankom 5. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) lanak 13. izmijenjen.

(1) Sudski savjetnici ovlateni su u prvom stupnju provoditi parnini postupak, ocjenjivati dokaze i utvrivati injenice. Na temelju tako provedenog postupka sudski savjetnik podnosi sucu kojeg na to ovlasti predsjednik suda, pisani prijedlog na temelju kojeg sudac donosi odluku. U uvodu odluke navest e se da je odluka donesena na temelju prijedloga sudskog savjetnika. (2) Ako ne prihvati prijedlog kojeg mu je dao sudski savjetnik, nadleni sudac e sam provesti postupak. (3) Sudski savjetnici u parninom postupku su ovlateni provoditi postupak i predlagati sucu odluku u sporovima za isplatu novane trabine, ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 50.000,00 kuna, odnosno u trgovakim sporovima ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 500.000,00 kuna. (4) U drugostupanjskom postupku i postupku povodom izvanrednih pravnih lijekova sudski savjetnici referiraju o stanju spisa i pripremaju nacrte odluka. lanak 14. Ako za pojedine radnje nije zakonom odreen oblik u kome se mogu poduzeti, stranke poduzimaju

parnine radnje u pisanom obliku izvan roita ili usmeno na roitu. Glava druga NADLENOST I SASTAV SUDA 1. Zajednike odredbe lanak 15. (1) Sud ocjenjuje, po slubenoj dunosti, odmah poslije primitka tube, je li nadlean i u kojem je sastavu nadlean.lankom 6. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 1. rije: prema zamijenjena rijeju: po.

(2) To ocjenjivanje nadlenosti obavlja se na temelju navoda u tubi i na temelju injenica koje su sudu poznate. Ako se tijekom postupka promijene okolnosti na kojima je utemeljena nadlenost suda, sud koji je bio nadlean u vrijeme podnoenja tube ostaje i dalje nadlean i ako bi zbog tih promjena bio nadlean drugi sud iste vrste ili sud druge vrste, ako zakonom nije izrijekom drugaije odreeno.lankom 6. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) stavak 3. izmijenjen.

lanak 16. (1) Sud do pravomonosti odluke, po slubenoj dunosti, pazi ide li rjeavanje spora u sudsku nadlenost.lankom 7. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 1. rijei: u tijeku cijelog postupka zamijenjene rijeima: do pravomonosti odluke.

(2) Kad sud u tijeku postupka, do pravomonosti odluke, utvrdi da za rjeavanje spora nije nadlean sud nego kakav drugi domai organ, oglasit e se nenadlenim, ukinut e provedene radnje u postupku i odbaciti tubu. (3) Kad sud u tijeku postupka, do pravomonosti odluke, utvrdi da za rjeavanje spora nije nadlean sud u Republici Hrvatskoj, po slubenoj dunosti proglasit e se nenadlenim, ukinut e provedene radnje u postupku i odbaciti tubu, osim u sluajevima u kojima nadlenost suda u Republici Hrvatskoj ovisi i pristanku tuenika, a tuenik je dao svoj pristanak.lankom 7. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 2. i 3. iza rijei: postupka dodane rijei: do pravomonosti odluke.

lanak 17. (1) Sud se moe po slubenoj dunosti oglasiti stvarno nenadlenim najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravu.lankom 8. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) stavak 1. izmijenjen.

(2) U povodu prigovora tuenika o stvarnoj nenadlenosti sud se moe oglasiti stvarno nenadlenim samo ako je tuenik taj prigovor podnio najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, na prvom roitu za glavnu raspravu do uputanja u raspravljanje o glavnoj stvari.lankom 8. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) stavak 2. izmijenjen.

(3) Protiv rjeenja vieg suda prvog stupnja kojim se oglasio stvarno nadlenim te protiv rjeenja kojim se taj sud oglasio stvarno nenadlenim i predmet ustupio niem sudu prvog stupnja iste vrste nije doputena alba. (4) Ako je ve odrano pripremno roite, ili, ako ono nije odrano, nakon to se tuenik na prvom roitu za glavnu raspravu upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, sud jedne vrste moe se po slubenoj dunosti ili u povodu prigovora tuenika podnesenog nakon pripremnog roita ili, ako ono nije odrano, nakon uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari, oglasiti stvarno nenadlenim za predmete iz nadlenosti suda druge vrste samo kada je to zakonom izrijekom odreeno.lankom 8. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan stavak 4.

lanak 18. (1) Kad sudsko vijee u tijeku postupka ili predsjednik vijea na pripremnom roitu, po slubenoj dunosti ili u povodu prigovora stranaka, utvrdi da je rije o sporu koji treba da sudi sudac pojedinac istog suda, postupak e se nakon pravomonosti tog rjeenja nastaviti pred sucem pojedincem, i to po mogunosti pred predsjednikom tog vijea kao sucem pojedincem. Sudac pojedinac vezan je za pravomonu odluku

kojom mu se predmet ustupa u nadlenost. (2) U sluaju iz stavka 1. ovog lanka vijee moe, prema stanju postupka, odluiti da predmet ne ustupi sucu pojedincu, ve da ono samo provede postupak. Protiv te odluke vijea nije doputena alba. (3) Odredbe st. 1. i 2. ovog lanka primjenjivat e se i kad se u tijeku postupka pred vijeem promijene okolnosti ili tuitelj smanji tubeni zahtjev, tako da bi spor trebalo da sudi sudac pojedinac. (4) Ako je vijee donijelo odluku o sporu koji je trebalo da sudi sudac pojedinac, ta se odluka ne moe pobijati zbog toga to odluku o sporu nije donio sudac pojedinac. (5) Kad sudac pojedinac u tijek u postupka, po slubenoj dunosti ili u povodu prigovora stranaka, nae da je za suenje nadleno vijee istog suda, postupak e se nastaviti pred vijeem. Protiv tog rjeenja suca pojedinca nije doputena alba.lankom 9. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 5. rije: dunost zamijenjena rijeju: dunosti.

lanak 19. (1) Do donoenja odluke o glavnoj stvari sud e rjeenjem obustaviti parnini postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima izvanparninog postupka. Postupak e se nakon pravomonosti rjeenja nastaviti po pravilima izvanparninog postupka pred nadlenim sudom. (2) Radnje to ih je proveo parnini sud (uviaj, vjetaenje, sasluavanje svjedoka i dr.) te odluke koje je donio taj sud nisu bez vanosti samo zato to su poduzete u parninom postupku. lanak 20. (1) Sud se moe, u povodu prigovora tuenika, proglasiti mjesno nenadlenim, ako je prigovor podnesen najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravu. (2) Sud se moe proglasiti, po slubenoj dunosti, mjesno nenadlenim samo kad postoji iskljuiva mjesna nadlenost nekoga drugog suda najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravu.lankom 10. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 1. i 2. rije: privremenom zamijenjena rijeju: pripremnom.

lanak 21. (1) Nakon pravomonosti rjeenja kojim se oglasio nenadlenim (lanak 17. i 20.) sud e ustupiti predmet nadlenom sudu ili jednom od vie izberivo nadlenih sudova.lankom 11. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) stavak 1. izmijenjen.

(2) Sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom nastavit e postupak kao da je kod njega bio pokrenut. (3) Ako je odluka o nenadlenosti bila donesena na glavnoj raspravi, sud kome je predmet ustupljen zakazat e glavnu raspravu i postupiti kao da se rasprava dri pred sudom u izmijenjenom sastavu (lanak 315. stavak 3). Ako je odluka o nenadlenosti bila donesena na pripremnom roitu, nee se zakazati novo pripremno roite ako predsjednik vijea smatra da ono nije potrebno s obzirom na radnje poduzete na prijanjem pripremnom roitu.lankom 11. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 3. rijei: izmijenjenom vijeu zamijenjene su rijeima: sudom u izmijenjenom sastavu.

(4) Parnine radnje nenadlenog suda (uviaj, vjetaenje, sasluavanje svjedoka i dr.) nisu bez vanosti samo zato to ih je poduzeo nenadleni sud. lanak 22. (1) Ako sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom smatra da je nadlean sud koji mu je predmet ustupio ili koji drugi sud, dostavit e predmet sudu koji treba da rijei taj sukob nadlenosti, osim ako nae da mu je predmet ustupljen zbog oite pogreke, a trebalo je da bude ustupljen kojem drugom sudu, u kom e sluaju predmet ustupiti drugom sudu i o tome obavijestiti sud koji mu je predmet ustupio. (2) Sud iz stavka 1. ovoga lanka kome je predmet ustupljen kao nadlenom moe, po slubenoj dunosti ili na prijedlog koje od stranaka, postupiti u skladu s tom odredbom najkasnije na prvom roitu koje je odrao nakon to mu je predmet ustupljen.lankom 12. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan novi stavak 2., a dosadanji stavci 2. i 3. postali stavci 3. i 4.

(3) Kad je u povodu albe protiv odluke prvostupanjskog suda kojom se on oglasio mjesno

nenadlenim odluku donio drugostupanjski sud, za tu je odluku vezan u vezi s nadlenou i sud kome je predmet ustupljen, ako je drugostupanjski sud koji je odluku donio nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova. (4) Odluka drugostupanjskog suda o stvarnoj nenadlenosti prvostupanjskog suda vezuje svaki sud kome se kasnije isti predmet ustupi, ako je drugostupanjski sud nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova. lanak 23. (1) Sukob nadlenosti izmeu sudova iste vrste rjeava zajedniki neposredno vii sud. (2) Sukob nadlenosti izmeu sudova razne vrste rjeava Vrhovni sud Republike Hrvatske. (3) Sukob nadlenosti iz stavka 1. i 2. ovoga lanka rjeava sudac pojedinac nadlenog suda.lankom 13. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan stavak 3.

lanak 24. (1) O sukobu nadlenosti moe se odluiti i kad se stranke prije toga ne izjasne o nadlenosti. (2) Dok se ne rijei sukob nadlenosti, sud kome je predmet ustupljen duan je poduzimati one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode. (3) Protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nadlenosti nije doputena alba. lanak 25. Svaki sud obavlja radnje u postupku na svom podruju, ali iznimno, iz opravdanih razloga, sud moe poduzeti pojedine radnje i na podruju drugog suda. O tome e se obavijestiti sud na ijem je podruju poduzeta radnja.lankom 14. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u lanku 25. izmijenjena prva reenica.

lanak 26. (1) U pogledu nadlenosti sudova u Republici Hrvatskoj za suenje strancima koji uivaju pravo imuniteta u Republici Hrvatskoj i za suenje stranim dravama i meunarodnim organizacijama vae pravila meunarodnog prava. (2) U sluaju sumnje o postojanju i opsegu prava imuniteta objanjenje daje ministarstvo nadleno za poslove pravosua.lankom 8. ZPZPP-a (NN 53/91. stupio na snagu 8. listopada 1991.) pojedini pojmovi u lanku 26. stavku 1. i 2. su izmijenjeni. lankom 15. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) pojedini pojmovi u lanku 26. su izmijenjeni.

2. Nadlenost sudova u sporovima s meunarodnim elementom lanak 27. Sud u Republici Hrvatskoj nadlean je za suenje kad je njegova nadlenost u sporu s meunarodnim elementom izriito odreena zakonom ili meunarodnim ugovorom. Ako u zakonu ili meunarodnom ugovoru nema izriite odredbe o nadlenosti suda u Republici Hrvatskoj za odreenu vrstu sporova, sud u Republici Hrvatskoj nadlean je za suenje u toj vrsti sporova i kad njegova nadlenost proizlazi iz odredaba zakona o mjesnoj nadlenosti suda u Republici Hrvatskoj.lankom 9. ZPZPP-a (NN 53/91. stupio na snagu 8. listopada 1991.) pojedini pojmovi u lanku 27. su izmijenjeni.

lanci 28. do 32. prestali vaiti.lanci 28. do 32. prestali su vaiti 1. sijenja 1983. na temelju odredbi l. 108. Zakona o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreenim odnosima (SL SFRJ, br. 43/82.)

3. Stvarna nadlenost lanak 33. U parninom postupku sudovi u Republici Hrvatskoj sude u granicama svoje stvarne nadlenosti odreene zakonom. lanak 34.lankom 11. Zakona o preuzimanju Zakona o parninom postupku (NN br. 53/91 stupio na snagu 8. listopada 1991.)

lanak 34. brisan. lankom 16. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan lanak 34.

(1) Opinski sudovi u parninom postupku uvijek sude u prvom stupnju u sporovima: 1. o uzdravanju, 2. o postojanju ili nepostojanju braka, o ponitenju i rastavi braka, 3. o utvrivanju ili osporavanju oinstva ili materinstva, 4. o tome s kojim e roditeljem dijete ivjeti i o roditeljskoj skrbi, ako se istodobno odluuje o rastavi braka, postojanju ili nepostojanju braka i ponitenju braka, 5. o stvarnim i osobnim slunostima, 6. zbog smetanja posjeda, 7. iz najamnih, zakupnih i stambenih odnosa (osim sporova iz lanka 34.b toke 1.), 8. za ispravak informacije i za naknadu tete nastale objavom informacije, 9. za zatitu od nezakonite radnje, 10. iz radnih odnosa.lankom 1. ZIDZPP-a (NN 57/11. stupio na snagu 2. lipnja 2011.) toka 10. izmijenjena.

(2) Opinski sudovi sude u prvom stupnju i u svim drugim sporovima iz lanka 1. ovoga Zakona koji nisu u prvostupanjskoj nadlenosti trgovakih ili kojih drugih sudova. (3) Na podruju upanijskog suda u kojemu je ustanovljeno vie opinskih sudova zakonom se moe odrediti da u odreenoj vrsti sporova iz djelokruga opinskog suda na podruju istog upanijskog suda sude samo neki od opinskih sudova. (4) Opinski sudovi obavljaju poslove pravne pomoi, ako zakonom nije drugaije odreeno. lanak 34.alankom 16. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan lanak 34.a.

upanijski sudovi u parninom postupku: 1. sude u prvom stupnju u sporovima predvienim zakonom, 2. rjeavaju o sukobu nadlenosti izmeu opinskih sudova kojima su neposredno vii sudovi, 3. odluuju o albama protiv odluka opinskih sudova donesenih u prvom stupnju, 4. obavljaju druge poslove predviene zakonom. lanak 34.blankom 16. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan lanak 34.b.

Trgovaki sudovi u parninom postupku u prvom stupnju sude: 1. u sporovima izmeu pravnih osoba, u sporovima izmeu pravnih osoba i obrtnika, ukljuujui i trgovce pojedince; u sporovima izmeu obrtnika ukljuujui i sporove izmeu trgovaca pojedinaca, ako se radi o sporu u vezi s njihovom djelatnou, osim ako nije rije o sporovima u kojima prema ovom Zakonu uvijek sude opinski sudovi (lanak 34. stavak 1.), odnosno ako nije rije o sporovima za koje je zakonom utvrena nadlenost nekoga drugog suda,lankom 2. ZIDZPP-a (NN 84/08. stupio na snagu 1. listopada 2008.) koji se ne primjenjuje na postupke pokrenute prije stupanja na snagu ovog Zakona, toka 1. izmijenjena.

2. sporove u povodu osnivanja, rada i prestanka trgovakoga drutva kao i o raspolaganju lanstvom i lanskim pravima u trgovakom drutvu, 3. sporove izmeu lanova trgovakoga drutva meusobno te izmeu lanova drutva i drutva koji se tiu upravljanja drutvom i voenja poslova drutva kao i prava i obveza lanova drutva koji proizlaze iz njihova poloaja u drutvu, sporove izmeu predsjednika i lanova uprave ili nadzornog odbora drutva i drutva ili njegovih lanova koji nastanu u svezi s njihovim radom u drutvu ili za drutvo, 4. sporove o odgovornosti lana trgovakog drutva, lana uprave ili nadzornog odbora trgovakog drutva za obveze trgovakog drutva, 5. sporove u kojima je stranka osoba nad kojom je otvoren steajni postupak bez obzira na svojstvo druge stranke te sve sporove u povodu steaja, osim ako nije rije o sporovima u kojima prema ovom Zakonu uvijek sudi opinski sud (lanak 34. stavak 1.), odnosno ako nije rije o sporovima za koje je zakonom utvrena nadlenost nekog drugog suda. Sporovi koji su pokrenuti prije nastupanja pravnih posljedica otvaranja steaja dovrit e se pred sudovima pred kojima su pokrenuti,lankom 2. ZIDZPP-a (NN 57/11. stupio na snagu 2. lipnja 2011.) toka 5. izmijenjena.

6. u sporovima koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i unutarnjim vodama te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo (plovidbeni sporovi), osim sporova o prijevozu putnika, 7. u sporovima koji se odnose na zrakoplove i na sporove na koje se primjenjuje zrano plovidbeno

pravo, osim sporova o prijevozu putnika, 8. u sporovima koji se odnose na zatitu i uporabu industrijskog vlasnitva, autorskog prava i srodnih prava i drugih prava intelektualnog vlasnitva, na zatitu i uporabu izuma i tehnikih unaprjeenja te tvrtke, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno, 9. u sporovima u povodu djela nelojalne trine utakmice, monopolistikih sporazuma i naruavanja ravnopravnosti na jedinstvenom tritu Republike Hrvatske, 10. u sporovima izmeu osoba iz toke 1. ovoga lanka u kojima kao suparniari iz lanka 196. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona sudjeluju i druge fizike ili pravne osobe. lanak 34.clankom 16. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan lanak 34.

Visoki trgovaki sud Republike Hrvatske u parninom postupku: 1. sudi u prvom stupnju u sluajevima predvienim zakonom, 2. odluuje o albama protiv odluka trgovakih sudova donesenih u prvom stupnju, 3. odluuje o sukobu mjesne nadlenosti izmeu trgovakih sudova, 4. obavlja druge poslove odreene zakonom. lanak 34.dlankom 16. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan lanak 34.d.

Vrhovni sud Republike Hrvatske u parninom postupku: 1. odluuje o albama protiv prvostupanjskih odluka upanijskih sudova i Visokoga trgovakog suda Republike Hrvatske i protiv vlastitih prvostupanjskih odluka, ako zakonom nije drugaije odreeno, 2. odluuje o reviziji, 3. rjeava sukob o nadlenosti izmeu sudova na podruju Republike Hrvatske ako im je zajedniki neposredno vii sud, 4. obavlja druge poslove odreene zakonom. Utvrivanje vrijednosti predmeta spora lanak 35. (1) Kad je za utvrivanje stvarne nadlenosti, sastav suda, prava na izjavljivanje revizije i u drugim sluajevima predvienim u ovom Zakonu mjerodavna vrijednost predmeta spora, kao vrijednost predmeta spora uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva. (2) Kamate, parnini trokovi, ugovorna kazna i ostala sporedna traenja ne uzimaju se u obzir ako ne ine glavni zahtjev. lanak 36. Ako se zahtjev odnosi na budua davanja koja se ponavljaju, vrijednost predmeta spora rauna se po njihovu zbroju, ali najvie do iznosa koji odgovara zbroju davanja za vrijeme od pet godina. lanak 37.lankom 17. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) lanak 37. izmijenjen.

(1) Ako jedna tuba protiv istog tuenika obuhvaa vie zahtjeva koji se temelje na istoj injeninoj i pravnoj osnovi, vrijednost predmeta spora se odreuje prema zbroju vrijednosti svih zahtjeva. (2) Ako zahtjevi u tubi proizlaze iz raznih osnova, ili pojedine zahtjeve istiu razliiti tuitelji ili su pojedini zahtjevi istaknuti protiv razliitih tuenika, vrijednost predmeta spora se odreuje prema vrijednosti svakoga pojedinog zahtjeva. lanak 38. brisan.lankom 18. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.), koji se primjenjuje samo na postupke u kojima je nakon stupanja na snagu ovoga Zakona podnesena tuba, prijedlog za izdavanje platnog naloga ili prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, lanak 38. brie se.

lanak 39. Ako se tubom zahtijeva samo davanje osiguranja za stanovito potraivanje ili ustanovljenje zalonog prava, vrijednost predmeta spora odreuje se prema iznosu potraivanja koje treba osigurati. Ali ako predmet zaloga ima manju vrijednost od potraivanja koje treba osigurati, kao vrijednost predmeta spora

uzet e se vrijednost predmeta zaloga. lanak 40. (1) Ako se tubeni zahtjev ne odnosi na novanu svotu, ali tuitelj u tubi navede da pristaje da umjesto udovoljenja tom zahtjevu primi odreenu novanu svotu, kao vrijednost predmeta spora uzet e se ta svota. (2) U drugim sluajevima, kad se tubeni zahtjev ne odnosi na novanu svotu, mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tuitelj u tubi naznaio. (3) Ako je u sluaju iz stavka 2. ovoga lanka tuitelj vrijednost predmeta spora oito suvie visoko ili suvie nisko naznaio, tako da se postavlja pitanje stvarne nadlenosti, sastava suda, vrste postupka, prava na izjavljivanje revizije, ovlatenja na zastupanje ili prava na naknadu trokova postupka, sud e, po slubenoj dunosti ili na prigovor tuenika, najkasnije na pripremnom roitu, ili ako ono nije odrano, onda na prvom roitu za glavnu raspravu prije nego to se tuenik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, brzo i na prikladan nain provjeriti tonost naznaene vrijednosti te rjeenjem protiv kojega nije doputena posebna alba odrediti vrijednost predmeta spora.lankom 19. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) stavak 3. izmijenjen.

(4) Ako se nakon uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari utvrdi da je tuitelj propustio odrediti vrijednost predmeta spora, sud prvoga stupnja e brzo i na prikladan nain, nakon to strankama omogui da se o tome izjasne, odrediti vrijednost predmeta spora rjeenjem protiv kojega nije doputena posebna alba.lankom 19. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan stavak 4.

(5) Ako prvostupanjski sud u sluaju iz stavka 4. ovoga lanka ne utvrdi vrijednost predmeta spora na nain odreen u tom stavku najkasnije do zakljuenja glavne rasprave, smatrat e se da je vrijednost predmeta spora 50.000,00 kn.lankom 19. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan stavak 5. lankom 3. ZIDZPP-a (NN 84/08. stupio na snagu 1. listopada 2008.) dodani stavak 5. izmijenjen.

4. Sastav suda lanak 41. (1) U parninom postupku u prvom stupnju sporove sudi sudac pojedinac, ako zakonom nije odreeno da sudi vijee.lankom 20. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) stavak 1. izmijenjen.

(2) U drugom stupnju sudovi sude u vijeu, ako zakonom nije drugaije odreeno.lankom 20. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) stavak 2. izmijenjen.

(3) U povodu revizije sudovi odluuju u vijeu, ako zakonom nije drugaije odreeno.lankom 20. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan novi stavak 3.

(4) Predsjednik vijea moe poduzimati samo one radnje u postupku i donositi samo one odluke za ije je poduzimanje odnosno donoenje ovlaten ovim Zakonom.lankom 20. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dosadanji stavak 3. postaje stavak 4., a dosadanji stavak 5. brie se.

lanak 42.lankom 21. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.), koji se primjenjuje samo na postupke u kojima je nakon stupanja na snagu ovoga Zakona podnesena tuba, prijedlog za izdavanje platnog naloga ili prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, lanak 42. izmijenjen.

Kad u prvom stupnju sudi vijee, ono je sastavljeno od trojice sudaca, ako zakonom nije drugaije odreeno. lanak 43. brisan.lankom 22. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.), koji se primjenjuje samo na postupke u kojima je nakon stupanja na snagu ovoga Zakona podnesena tuba, prijedlog za izdavanje platnog naloga ili prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, lanak 43. brie se.

lanak 44.lankom 23. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.), koji se primjenjuje samo na pravne lijekove koji su u drugostupanjskom, odnosno revizijskom sudu primljeni nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, lanak 44. izmijenjen.

(1) Kad odluuje u drugom stupnju u sjednici vijea, sud odluuje u vijeu sastavljenom od trojice sudaca, ako zakonom nije drugaije odreeno. U tom sastavu vii sud odluuje i u svim drugim sluajevima, ako zakonom nije drugaije odreeno. (2) O albi protiv rjeenja odluuje sudac pojedinac vieg suda, ako zakonom nije drugaije odreeno. (3) Kad odluuje o reviziji protiv drugostupanjskih odluka, Vrhovni sud Republike Hrvatske sudi u vijeu sastavljenom od pet sudaca, ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno. (4) Kad odluuje o reviziji protiv drugostupanjskih rjeenja koje je donio sudac pojedinac suda nieg stupnja, Vrhovni sud Republike Hrvatske sudi u vijeu sastavljenom od trojice sudaca. lanak 45. brisan.lankom 14. Zakona o preuzimanju Zakona o parninom postupku (NN 53/91. stupio na snagu 8. listopada 1991.) lanak 45. brie se.

5. Mjesna nadlenost a) Opemjesna nadlenost lanak 46. (1) Ako zakonom nije odreena iskljuiva mjesna nadlenost kojega drugog suda, za suenje je nadlean sud koji je opemjesno nadlean za tuenika. (2) U sluajevima predvienim u ovom Zakonu za suenje je osim suda opemjesne nadlenosti nadlean i drugi odreeni sud. lanak 47. (1) Za suenje je opemjesno nadlean sud na ijem podruju tuenik ima prebivalite. (2) Ako tuenik nema prebivalite u Republici Hrvatskoj, opemjesno nadlean je sud na ijem podruju tuenik ima boravite.lankom 15. ZPZPP-a (NN 53/91. stupio na snagu 8. listopada 1991.) stavak 2. je izmijenjen.

(3) Ako tuenik pored prebivalita ima i boravite u kojem drugom mjestu, a prema okolnostima moe se pretpostaviti da e tu dulje vrijeme boraviti, opemjesno je nadlean i sud boravita tuenika. lanak 48.lankom 24. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) lanak 48. je izmijenjen.

(1) Za suenje u sporovima protiv pravnih osoba opemjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi njihovo registrirano sjedite. (2) Za suenje u sporovima protiv upanija, Grada Zagreba, gradova i opina opemjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi njihovo predstavniko tijelo. (3) Za suenje u sporovima protiv Republike Hrvatske opemjesno je nadlean sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite, odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj. Ako tuitelj nema prebivalite, odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj, za suenje u sporovima protiv Republike Hrvatske opemjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi Hrvatski sabor. lanak 49. Za suenje u sporovima protiv dravljanina Republike Hrvatske koji stalno ivi u inozemstvu, kamo je upuen na slubu ili na rad od dravnog organa ili pravne osobe, opemjesno je nadlean sud njegova posljednjeg prebivalita u Republici Hrvatskoj.lankom 57. ZPZPP-a (NN 53/91. stupio na snagu 8. listopada 1991.) u lanku 49. rije: SFRJ. zamijenjena rijeima: Republika Hrvatska u odgovarajuem padeu.

b) Posebna mjesna nadlenost Nadlenost za suparniare lanak 50. Ako je jednom tubom tueno vie osoba (lanak 196. stavak 1. toka 1.), a za njih ne postoji mjesna nadlenost istog suda, nadlean je sud koji je mjesno nadlean za jednog od tuenika, a ako meu njima ima

glavnih i sporednih obveznika, sud koji je mjesno nadlean za koga od glavnih obveznika. Nadlenost u sporovima za zakonsko uzdravanje lanak 51. (1) Za suenje u sporovima za zakonsko uzdravanje, ako je tuitelj osoba koja trai uzdravanje, nadlean je pored suda opemjesne nadlenosti i sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite odnosno boravite. (2) Ako je u sporovima za zakonsko uzdravanje s meunarodnim elementom sud u Republici Hrvatskoj nadlean zato to tuitelj ima prebivalite u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite. (3) Ako nadlenost suda u Republici Hrvatskoj u sporovima o zakonskom uzdravanju postoji zato to tuenik ima imovinu u Republici Hrvatskoj iz koje se moe naplatiti uzdravanje, mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi ta imovina. Nadlenost u sporovima za naknadu tete lanak 52. (1) Za suenje u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za tetu, osim suda opemjesne nadlenosti, nadlean je i sud na ijem je podruju tetna radnja poinjena ili sud na ijem je podruju tetna posljedica nastupila.lankom 25. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 1. rijei: ili sud na ijem je podruju tetna radnja uinjena brisane su, u stavku 2. rije: teke brisana je.

(2) Ako je teta nastala zbog smrti ili tjelesne ozljede, nadlean je pored suda iz stavka 1. ovog lanka i sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite odnosno boravite. (3) Odredbe st. 1. i 2. ovog lanka primjenjivat e se i u sporovima protiv drutva osiguranja radi naknade tete treim osobama na temelju propisa o neposrednoj odgovornosti drutva osiguranja, a odredba stavka 1. ovog lanka i u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovi naknade tete protiv regresnih dunika.lankom 2. ZIZPP-a (NN 91/92. stupio na snagu 8. sijenja 1993.) u stavku 3. rije: Zajednice zamijenjena rijeju: drutva u odgovarajuim padeima.

Nadlenost u sporovima radi zatite prava na temelju jamstva proizvoaa lanak 53. Za suenje u sporovima za zatitu prava na temelju pisanog jamstva protiv proizvoaa koji je jamstvo dao nadlean je, osim suda opemjesne nadlenosti za tuenika, i sud opemjesne nadlenosti za prodavaa koji je pri prodaji stvari uruio kupcu pisano jamstvo proizvoaa. Nadlenost u branim sporovima lanak 54. (1) Za suenje u sporovima radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja braka, ponitaja braka ili rastave braka (brani sporovi) nadlean je pored suda opemjesne nadlenosti i sud na ijem su podruju brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite. (2) Ako je u branim sporovima sud u Republici Hrvatskoj nadlean zato to su brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite u Republici Hrvatskoj odnosno zato to tuitelj ima prebivalite u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud na ijem su podruju brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite odnosno sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite. lanak 54.alankom 14. ZIDZPP-a (SL SFRJ, br. 27/90. stupio na snagu 1. srpnja 1990.) dodan lanak 54.a.

Ako je u sporovima o imovinskim odnosima branih drugova sud u Republici Hrvatskoj nadlean zato to se imovina branih drugova nalazi u Republici Hrvatskoj ili zato to tuitelj u vrijeme podnoenja tube ima prebivalite ili boravite u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite ili boravite u vrijeme podnoenja tube.lankom 17. Zakona (NN 53/91. stupio na snagu 8. listopada 1991.) u lanku 54.a rijei: jugoslavenski sud

zamijenjene rijeima: sud u Republici Hrvatskoj, a rijei: Socijalistikoj Federativnoj Republici Jugoslaviji zamijenjene rijeima: Republici Hrvatskoj.

Nadlenost u sporovima o utvrivanju ili osporavanju oinstva ili materinstva lanak 55. (1) U sporovima radi utvrivanja ili osporavanja oinstva ili materinstva dijete moe podii tubu bilo pred sudom opemjesne nadlenosti bilo pred sudom na ijem podruju ima prebivalite odnosno boravite. (2) Ako je u sporovima radi utvrivanja ili osporavanja oinstva ili materinstva sud u Republici Hrvatskoj nadlean zato to tuitelj ima prebivalite u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite. Nadlenost u sporovima o nekretninama i zbog smetanja posjeda lanak 56. (1) Za suenje u sporovima o pravu vlasnitva i drugim stvarnim pravima na nekretnini, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini iskljuivo je nadlean sud na ijem se podruju nalazi nekretnina.lankom 26. ZIDZPP-a (NN 17/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) stavak 1. izmijenjen.

(2) Ako nekretnina lei na podruju vie sudova, nadlean je svaki od tih sudova. (3) Za sporove zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima nadlean je pored suda opemjesne nadlenosti i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje. Nadlenost u sporovima o zrakoplovu i brodu lanak 57. (1) Kad je za suenje u sporovima o pravu vlasnitva i drugim stvarnim pravima na brodu i zrakoplovu te u sporovima iz zakupnih odnosa na brodu i zrakoplovu nadlean sud u Republici Hrvatskoj, iskljuivo je mjesno nadlean sud na ijem se podruju vodi upisnik u kojem je brod, odnosno zrakoplov upisan.lankom 3. ZIZPP-a (NN 91/92. stupio na snagu 8. sijenja 1993.) u stavku 1. rije: graanskih brisana je. lankom 27. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) stavak 1. izmijenjen.

(2) Kad je za suenje u sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima odnosno zrakoplovima iz stavka 1. ovog lanka nadlean sud u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean pored suda na ijem se podruju vodi upisnik u koji je brod odnosno zrakoplov upisan i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje.lankom 18. ZPZPP-a (NN 53/91. stupio na snagu 8. listopada 1991.) u stavku 1. i 2. pojedini pojmovi su izmijenjeni.

Nadlenost za osobe koje nemaju opemjesnu nadlenost u Republici Hrvatskoj lanak 58. (1) Tuba o imovinskopravnim zahtjevima protiv osobe koja nema opemjesnu nadlenost u Republici Hrvatskoj moe se podnijeti svakome sudu u Republici Hrvatskoj na ijem se podruju nalazi kakva imovina te osobe ili predmet koji se tubom trai. (2) Ako nadlenost suda u Republici Hrvatskoj postoji zato to je obveza nastala za vrijeme boravka tuenika u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud na ijem je podruju obveza nastala. (3) U sporovima protiv osobe koja u Republici Hrvatskoj nema opemjesnu nadlenost, za obveze koje treba ispuniti u Republici Hrvatskoj, tuba se moe podnijeti sudu na ijem podruju tu obvezu treba ispuniti.lankom 19. ZPZPP-a (NN 53/91. stupio na snagu 8. listopada 1991.) meunaslov iznad lanka 58. je izmijenjen, a u stavku 1., 2. i 3. pojedini pojmovi su izmijenjeni.

Nadlenost po mjestu u kome se nalazi poslovna jedinica pravne osobe lanak 59. Za suenje u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan svog sjedita, ako

spor nastane u povodu djelatnosti te jedinice, pored suda opemjesne nadlenosti nadlean je i sud na ijem se podruju ta poslovna jedinica nalazi.lankom 28. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) lanak 59. djelomino je izmijenjen.

Nadlenost po mjestu gdje se nalazi zastupnitvo strane osobe u Republici Hrvatskoj lanak 60. U sporovima protiv fizike ili pravne osobe koja ima sjedite u inozemstvu u pogledu obveza koje su zasnovane u Republici Hrvatskoj ili im se u njoj ima udovoljiti, tuba se moe podnijeti sudu u Republici Hrvatskoj na ijem se podruju nalazi njezino stalno zastupnitvo za Republiku Hrvatsku ili sjedite tijela kome je povjereno da obavlja njezine poslove.lankom 20. ZPZPP-a (NN 53/91. stupio na snagu 8. listopada 1991.) u lanku 60. pojedini pojmovi su izmijenjeni.

Nadlenost za sporove iz odnosa s ustrojstvenim jedinicama Oruanih snaga Republike Hrvatske lanak 61. U sporovima iz odnosa s ustrojstvenim jedinicama Oruanih snaga Republike Hrvatske iskljuivo je nadlean sud na ijem podruju se nalazi sjedite zapovjednitva ustrojstvene jedinice Oruanih snaga Republike Hrvatske.lankom 4. ZIDZPP-a (NN 84/08. stupio na snagu 1. listopada 2008.) lanak 61. i naslov iznad njega izmijenjeni.

Nadlenost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa lanak 62. Dok ostavinski postupak nije pravomono zavren, za suenje u sporovima iz nasljednopravnih odnosa te u sporovima o potraivanjima vjerovnika prema ostaviocu, pored suda opemjesne nadlenosti mjesno je nadlean i sud na ijem se podruju nalazi sud koji provodi ostavinski postupak. Nadlenost za sporove u ovrnom i steajnom postupkulankom 29. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u naslovu lanka 63. rije: izvrnom zamijenjena rijeju: ovrnom.

lanak 63. Za suenje u sporovima koji nastaju u tijeku i u povodu sudskog ili upravnoga ovrnog postupka odnosno u tijeku i u povodu steajnog postupka mjesno je iskljuivo nadlean sud na ijem se podruju nalazi sud koji provodi ovrni ili steajni postupak. odnosno sud na ijem se podruju provodi upravna ovrha.lankom 29. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u lanku 63. pojedini pojmovi su izmijenjeni.

lanak 63.alankom 30. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.), koji se primjenjuje samo na postupke u kojima je nakon stupanja na snagu ovoga Zakona podnesena tuba, prijedlog za izdavanje platnog naloga ili prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, dodan lanak 63.a.

(1) U sporovima u kojima je nad objema strankama otvoren steajni postupak, mjesno je nadlean sud pred kojim je protiv jedne od stranaka prije otvoren steajni postupak. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, u sporovima iz te odredbe o izlunim i razlunim pravima, o postojanju ili nepostojanju trabina prema steajnom duniku, o postojanju obveza steajne mase te o pobijanju pravnih radnji steajnoga dunika, mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi sjedite steajnoga dunika. Nadlenost po mjestu plaanja lanak 64. Za suenje u sporovima imaoca mjenice ili eka protiv potpisnika nadlean je, pored suda opemjesne nadlenosti, i sud mjesta plaanja. Nadlenost u sporovima iz radnih odnosa

lanak 65. Ako je u sporu iz radnog odnosa tuitelj radnik, za suenje je nadlean, pored suda koji je opemjesno nadlean za tuenika, i sud na ijem se podruju rad obavlja ili se obavljao odnosno sud na ijem bi se podruju rad morao obavljati te sud na ijem je podruju zasnovan radni odnos. Uzajamna nadlenost za tube protiv stranih dravljana lanak 66. Ako u stranoj dravi dravljanin Republike Hrvatske moe biti tuen pred sudom koji, prema odredbama ovog Zakona, ne bi bio mjesno nadlean za suenje u toj graanskopravnoj stvari, ista e nadlenost vaiti i za suenje dravljaninu te strane drave pred sudom u Republici Hrvatskoj.lankom 22. ZPZPP-a (NN 53/91. stupio na snagu 8. listopada 1991.) u lanku 66. pojedini pojmovi su izmijenjeni.

c) Odreivanje mjesne nadlenosti od vieg suda lanak 67.lankom 31. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) lanak 67. djelomino je dopunjen.

Ako nadleni sud zbog izuzea suca ili iz drugih razloga ne moe postupati, obavijestit e o tome neposredno vii sud, koji e odrediti da u tom predmetu postupa drugi stvarno nadleni sud s njegova podruja. lanak 68.lankom 23. ZPZPP-a (NN 53/91. stupio na snagu 1991.) u lanku 68. pojedini pojmovi su izmijenjeni. lankom 32. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) lanak 68. izmijenjen.

(1) Nadleni sud prvog stupnja moe sam ili na prijedlog stranke zatraiti od najvieg suda odreene vrste da odredi da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadleni sud s njegova podruja ako je oito da e se tako lake provesti postupak ili ako za to postoje drugi vani razlozi. (2) O prijedlogu stranke iz stavka 1. ovoga lanka odluuje prvostupanjski sud rjeenjem protiv kojeg alba nije doputena. (3) O zahtjevu prvostupanjskog suda iz stavka 1. ovoga lanka odluuje sudac pojedinac najvieg suda odreene vrste. (4) Nadleni drugostupanjski sud moe sam ili u povodu prijedloga stranke zatraiti od Vrhovnog suda Republike Hrvatske da odredi da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadlean sud ako je oito da e se tako lake provesti postupak ili ako za to postoje drugi vani razlozi. U tom se sluaju stavci 2. i 3. ovoga lanka primjenjuju na odgovarajui nain.lankom 3. ZIDZPP-a (NN 57/11. stupio na snagu 2. lipnja 2011.) dodan stavak 4.

lanak 69.lankom 24. ZPZPP-a (NN 53/91. stupio na snagu 8. listopada 1991.) lanak 69. je izmijenjen.

Ako je za suenje nadlean sud u Republici Hrvatskoj, ali se prema odredbama ovoga Zakona ne moe utvrditi koji je sud mjesno nadlean, Vrhovni sud Republike Hrvatske, na prijedlog stranke odredit e koji e stvarno nadleni sud biti mjesno nadlean. d) Sporazum o mjesnoj nadlenosti lanak 70. (1) Ako zakonom nije odreena iskljuiva mjesna nadlenost suda, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stupnju sudi sud koji nije mjesno nadlean, uz uvjet da je taj sud stvarno nadlean. (2) Ako je zakonom odreeno da su za suenje u odreenom sporu mjesno nadlena dva suda ili vie sudova, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stupnju sudi jedan od tih sudova ili drugi stvarno nadleni sud. (3) Taj sporazum vai samo ako je sastavljen u pisanom obliku i ako se tie odreenog spora ili vie sporova koji svi proistjeu iz odreenog pravnog odnosa. (4) Sporazum o mjesnoj nadlenosti sklopljen je u pisanom obliku i ako je sklopljen razmjenom pisama, brzojava, teleksa ili drugih telekomunikacijskih sredstava koja omoguavaju pisani dokaz o sklopljenom ugovoru.

lankom 25. ZPZPP-a (NN 53/91. stupio na snagu 8. listopada 1991.) u lanku 70. pojedini pojmovi su izmijenjeni. lankom 33. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan novi stavak 4., a dosadanji stavak 4. postao stavak 5.

(5) Ispravu o sporazumu tuitelj mora priloiti uz tubu. Glava trea IZUZEE lanak 71. Sudac ne moe obavljati sudaku dunost: 1. ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomonik stranke, ako je sa strankom u odnosu suovlatenika, suobveznika ili regresnog obveznika ili ako je u istom predmetu sasluan kao svjedok ili vjetak; 2. ako stalno ili privremeno radi u pravnoj osobi koja je stranka u postupku;lankom 4. ZIZPP-a (NN 91/92. stupio na snagu 8. sijenja 1993.) u toki 2. pojedine rijei su brisane.

3. ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomonik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stupnja, a u pobonoj liniji do etvrtog stupnja ili mu je brani drug, izvanbrani drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to je li brak prestao ili nije; 4. ako je skrbnik, usvojitelj ili usvojenik stranke, njezina zakonskog zastupnika ili punomonika; 5. ako je u istom predmetu sudjelovao u postupku pred niim sudom ili pred kojim drugim tijelom; 6. ako je u steajnom postupku u povodu kojega je dolo do spora sudjelovao ili sudjeluje kao steajni sudac ili lan steajnog vijea, 7. ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost.lankom 34. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u lanku 71. u uvodnoj reenici brisane rijei: ili sudac porotnik, u toki 3. dodane rijei: izvanbrani drug, toka 5. izmijenjena te dodana nova toka 6.

lanak 72. (1) Sudac, im sazna da postoji koji od razloga za izuzee iz lanka 71. to. 1. do 6. ovog Zakona, duan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti predsjednika suda, koji e mu odrediti zamjenika. Ako je rije o izuzeu predsjednika suda, on e odrediti sebi zamjenika iz reda sudaca tog suda, a ako to nije mogue, postupit e prema lanku 67. ovog Zakona. (2) Ako sudac smatra da postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost (lanak. 71. toka 7.), obavijestit e o tome predsjednika suda, koji e odluiti o izuzeu. Do donoenja rjeenja predsjednika suda sudac moe poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgode.lankom 35. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u lanku 72. brisane rijei: ili sudac porotnik.

lanak 73.lankom 36. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) lanak 73. izmijenjen.

(1) Stranke mogu traiti izuzee samo suca koji sudjeluje u odreenom postupku, odnosno predsjednika suda koji o zahtjevu za izuzee treba odluiti. (2) Nije doputen zahtjev za izuzee: 1. kojim se uopeno trai izuzee svih sudaca nekoga suda ili svih sudaca koji bi mogli suditi u nekom predmetu, 2. o kojem je ve odlueno, 3. u kojem nije naveden obrazloeni razlog zbog kojeg se trai izuzee. (3) Zahtjeve iz stavka 2. ovoga lanka odbacit e sudac pojedinac ili predsjednik vijea pred kojim tee postupak u povodu kojeg je izuzee zatraeno. (4) Protiv rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka posebna alba nije doputena. (5) Ako je zahtjev za izuzee iz stavka 2. ovoga lanka istaknut u pravnom lijeku, odbacit e ga predsjednik prvostupanjskog suda. (6) Stranka je duna podnijeti zahtjev za izuzee suca im sazna da postoji razlog za izuzee, a najkasnije do zavretka rasprave pred prvostupanjskim sudom; a ako nije bilo rasprave, do donoenja odluke. (7) Zahtjev za izuzee suca vieg suda stranka moe staviti u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni lijek. lanak 74.

(1) O zahtjevu stranke za izuzee odluuje predsjednik suda, ako zakonom nije drugaije odreeno.lankom 37. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 1. dodane rijei: ako zakonom nije drugaije odreeno.

(2) Ako stranka trai izuzee predsjednika suda, odluku o izuzeu donosi predsjednik neposredno vieg suda. (3) O zahtjevu stranaka za izuzee predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske odluuje vijee sastavljeno od pet sudaca toga suda.lankom 26. ZPZPP-a (NN 53/91. stupio na snagu 8. listopada 1991.) stavak 3. je izmijenjen. lankom 37. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 3. rijei: opa sjednica zamijenjene rijeima: vijee sastavljeno od pet sudaca.

(4) Prije donoenja rjeenja o izuzeu uzet e se izjava od suca ije se izuzee trai, a prema potrebi obavit e se i drugi izviaji.lankom 37. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 4. brisane rijei: ili suca porotnika. lankom 37. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan novi stavak 5. lankom 4. ZIDZPP-a (NN 57/11. stupio na snagu 2. lipnja 2011.) brie se dodani stavak 5.

(5) Protiv rjeenja kojim se zahtjev za izuzee prihvaa nije doputena alba, a protiv rjeenja kojim se zahtjev odbacuje ili odbija nije doputena posebna alba.lankom 37. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 5. (tada stavak 6.) dodane rijei: odbacuje ili.

lanak 75.lankom 38. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) lanak 75. izmijenjen.

(1) Kad sudac pojedinac, predsjednik vijea, lan vijea ili predsjednik suda sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzee, duan je obustaviti svaki rad na tom predmetu, a ako je izuzee zatraeno zbog razloga iz lanka 71. toke 7. ovoga Zakona, moe do donoenja rjeenja o zahtjevu poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgode. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka sudac pojedinac ili predsjednik vijea moe rjeenjem protiv kojega nije doputena alba odluiti nastaviti s radom ako ocijeni da je zahtjev za izuzee oito neosnovan i da je postavljen radi sprjeavanja ili ometanja suda u poduzimanju odreenih radnji, odnosno radi odugovlaenja postupka. (3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka sudac pojedinac ili predsjednik vijea e odrediti da se spis predmeta umnoi te da se prijepis spisa zajedno sa zahtjevom za izuzee proslijedi na odluivanje. (4) Ako zahtjev za izuzee bude prihvaen, radnje koje su poduzete i odluke koje su donesene u smislu stavka 2. i 3. ovoga lanka ukinut e sudac pojedinac ili predsjednik vijea koji e preuzeti voenje postupka. (5) Sud e novano kazniti, uz odgovarajuu primjenu odredaba lanka 10. ovoga Zakona, stranku i umjeaa, odnosno njihova zastupnika ako se utvrdi da je zahtjev za izuzee oito neosnovan i da je podnesen samo zato da bi se omelo ili sprijeilo sud u poduzimanju nekih radnji ili radi odugovlaenja postupka. (6) Na zahtjev protivne stranke sud e bez odgode rjeenjem odluiti o naknadi trokova postupka koji su toj stranci uzrokovani postavljanjem neosnovanoga zahtjeva za izuzee. Protiv toga rjeenja posebna alba nije doputena, a na temelju njega ovrha se moe traiti i prije njegove pravomonosti. lanak 76. (1) Odredbe o izuzeu sudaca primjenjivat e se na odgovarajui nain i na sudske savjetnike i zapisniare.lankom 39. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) stavak 1. izmijenjen.

(2) O izuzeu sudskih savjetnika i zapisniara odluuje sudac pojedinac ili predsjednik vijea.lankom 39. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) stavak 2. izmijenjen.

Glava etvrta STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI lanak 77. (1) Stranka u postupku moe biti svaka fizika i pravna osoba. (2) Posebnim propisima odreuje se tko moe biti stranka u postupku osim fizikih i pravnih osoba.

(3) Parnini sud moe, iznimno, s pravnim uinkom u odreenoj parnici, priznati svojstvo stranke i onim oblicima udruivanja koji nemaju stranaku sposobnost prema odredbama st. 1. i 2. ovog lanka ako utvrdi da, s obzirom na predmet spora, u sutini udovoljavaju bitnim uvjetima za stjecanje stranake sposobnosti, a osobito ako raspolau imovinom na kojoj se moe provesti ovrha. (4) Protiv rjeenja iz stavka 3. ovog lanka kojim se priznaje svojstvo stranke u parnici nije doputena posebna alba.lankom 40. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 3. rijei: drutvenim sredstvima su brisane, a rije: izvrenje zamijenjena rijeju: ovrhom.

lanak 78.lankom 27. ZPZPP-a (NN 53/91. stupio na snagu 8. listopada 1991.) lanak 78. je izmijenjen. lankom 41. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) lanak 78. je izmijenjen.

Kad su dravni odvjetnik ili koje drugo dravno tijelo zakonom ovlateni pokrenuti parnini postupak oni mogu poduzimati radnje u postupku potrebne za ostvarivanje svojih ovlasti. lanak 79. (1) Stranka koja je potpuno poslovno sposobna moe sama obavljati radnje u postupku (parnina sposobnost). (2) Punoljetna osoba kojoj je djelomino ograniena poslovna sposobnost parnino je sposobna u granicama svoje poslovne sposobnosti. (3) Maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost parnino je sposoban u granicama u kojima mu se priznaje poslovna sposobnost. lanak 80. (1) Stranku koja nema parninu sposobnost zastupa njezin zakonski zastupnik. (2) Zakonski zastupnik odreuje se zakonom ili aktom nadlenoga dravnog organa donesenim na temelju zakona. lanak 81. (1) Zakonski zastupnik moe u ime stranke poduzimati sve radnje u postupku, ali ako je za podnoenje ili povlaenje tube, za priznanje odnosno za odricanje od tubenog zahtjeva, za zakljuenje nagodbe ili za poduzimanje drugih radnji u postupku u posebnim propisima odreeno da zastupnik mora imati posebno ovlatenje, on moe te radnje poduzimati samo ako ima takvo ovlatenje. (2) Osoba koja se pojavljuje kao zakonski zastupnik duna je na zahtjev suda dokazati da je zakonski zastupnik. Kad je za poduzimanje odreenih radnji u postupku potrebno posebno ovlatenje, zakonski zastupnik duan je dokazati da ima takvo ovlatenje. (3) Kad sud ustanovi da zakonski zastupnik osobe pod skrbnitvom ne pokazuje potrebnu panju u zastupanju, obavijestit e o tome centar za socijalnu skrb. Ako bi zbog proputanja zastupnika mogla nastati teta za osobu pod skrbnitvom, sud e zastati s postupkom i predloiti da se odredi drugi zakonski zastupnik. lanak 82. U tijeku cijelog postupka sud e, po slubenoj dunosti, paziti moe li osoba koja se pojavljuje kao stranka biti stranka u postupku i je li parnino sposobna, zastupa li parnino nesposobnu stranku njezin zakonski zastupnik i ima li zakonski zastupnik posebno ovlatenje kad je ono potrebno. lanak 83. (1) Kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne moe biti stranka u postupku, a taj se nedostatak moe otkloniti, pozvat e tuitelja da izvri potrebne ispravke u tubi ili e poduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti s osobom koja moe biti stranka u postupku. (2) Isto tako, kad sud utvrdi da stranka nema zakonskog zastupnika ili da zakonski zastupnik nema posebno ovlatenje kad je ono potrebno, zatrait e da nadleni centar za socijalnu skrb postavi skrbnika parnino nesposobnoj osobi odnosno pozvat e zakonskog zastupnika da pribavi posebno ovlatenje ili e poduzeti druge mjere koje su potrebne da bi parnino nesposobna stranka bila pravilno zastupana. (3) Sud moe odrediti stranci rok za otklanjanje nedostataka iz st. 1. i 2. ovog lana. (4) Dok se ne otklone ti nedostaci, mogu se u postupku poduzimati samo one radnje zbog ije bi

odgode mogle nastati tetne posljedice za stranku. (5) Ako se navedeni nedostaci ne mogu otkloniti ili ako odreeni rok bezuspjeno protekne, sud e rjeenjem ukinuti radnje provedene u postupku ako su zahvaene tim nedostacima i odbaciti tubu ako su nedostaci takve prirode da spreavaju daljnje voenje parnice. (6) Protiv rjeenja kojim se nareuju mjere za otklanjanje nedostataka nije doputena alba. lanak 84. (1) Ako se u tijeku postupka pred prvostupanjskim sudom pokae da bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika tueniku trajao dugo, tako da bi zbog toga za jednu ili obje stranke mogle nastati tetne posljedice, sud e tueniku postaviti privremenog zastupnika. (2) Uz uvjet iz stavka 1. ovog lanka sud e postaviti tueniku privremenog zastupnika osobito u ovim sluajevima: 1. ako tuenik nije parnino sposoban, a nema zakonskog zastupnika; 2. ako postoje suprotni interesi tuenika i njegova zakonskog zastupnika; 3. ako obje stranke imaju istoga zakonskog zastupnika; 4. ako je boravite tuenika nepoznato, a tuenik nema punomonika; 5. ako se tuenik ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomonika u Republici Hrvatskoj, nalaze u inozemstvu, a dostava se nije mogla obaviti. (3) O postavljanju privremenog zastupnika sud e bez odgode obavijestiti centar za socijalnu skrb, a i stranke kad je to mogue. (4) Sud moe privremenoga zastupnika postaviti i pravnoj osobi, primjenjujui na odgovarajui nain odredbe prethodnih stavaka ovoga lanka.lankom 42. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan stavak 4.

(5) Ako se tijekom postupka nakon podnoenja tube i u odnosu na tuitelja ostvare razlozi zbog kojih je prema prethodnim odredbama ovoga lanka mogue tueniku postaviti privremenoga zastupnika, sud e privremenoga zastupnika postaviti i tuitelju.lankom 42. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan stavak 5.

lanak 85. (1) Privremeni zastupnik ima u postupku za koji je postavljen sva prava i dunosti zakonskog zastupnika. (2) Ta prava i dunosti privremeni zastupnik vri sve dok se stranka ili njezin punomonik ne pojavi pred sudom odnosno dok centar za socijalnu skrb ne obavijesti sud da je postavio skrbnika.lankom 43. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 2. rije: tuenik zamijenjena rijeju: stranka, a rije: njegov zamijenjena rijeju: njezin.

lanak 86. (1) Ako je privremeni zastupnik postavljen stranci iz razloga navedenih u lanku 84. stavku 2. to. 4. i 5. ovog Zakona, sud e izdati oglas koji e objaviti u Narodnim novinama i na oglasnoj ploi suda, a prema potrebi i na drugi prikladan nain.lankom 28. ZPZPP-a (NN 53/91. stupio na snagu 8. listopada 1991.) u stavku 1. rijei: odnosno pokrajinskom brisane su.

(2) Oglas treba da sadri: naznaku suda koji je postavio privremenog zastupnika, zakonsku osnovu, ime stranke kojoj se postavlja zastupnik, predmet spora, ime zastupnika i njegovo zanimanje i boravite te upozorenje da e zastupnik zastupati stranku u postupku sve dok se stranka ili njezin punomonik ne pojavi pred sudom odnosno dok centar za socijalnu skrb ne obavijesti sud da je postavio skrbnika.lankom 44. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u lanku 86. pojedini pojmovi su izmijenjeni.

lanak 87. brisan.lankom 29. Zakona o preuzimanju Zakona o parninom postupku (NN 53/91. stupio na snagu 8. listopada 1991.) lanak 87. brie se.

lanak 88. Strani dravljanin koji nije parnino sposoban prema zakonu drave iji je dravljanin, a parnino je sposoban prema zakonu Republike Hrvatske, moe sam poduzimati radnje u postupku. Zakonski zastupnik moe poduzimati radnje u postupku samo dok strani dravljanin ne izjavi da sam preuzima voenje parnice.lankom 30. ZPZPP-a (NN 53/91. stupio na snagu 8. listopada 1991.) u lanku 88. pojedini pojmovi su izmijenjeni.

Glava peta PUNOMONICI lanak 89. (1) Stranke mogu poduzimati radnje u postupku osobno ili preko punomonika, ali sud moe pozvati stranku koja ima punomonika da se pred sudom osobno izjasni o injenicama koje treba utvrditi u parnici. (2) Stranka koju zastupa punomonik moe uvijek doi pred sud i davati izjave pored svog punomonika. lanak 89.alankom 45. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.), koji se primjenjuje samo na postupke u kojima je nakon stupanja na snagu ovoga Zakona podnesena tuba, prijedlog za izdavanje platnog naloga ili prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, dodan lanak 89.a.

(1) Stranku kao punomonik moe zastupati samo odvjetnik, ako zakonom nije drugaije odreeno. (2) Stranku moe kao punomonik zastupati osoba koja je s njome u radnom odnosu, ako je potpuno poslovno sposobna. (3) Stranku kao punomonik moe zastupati srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra ili brani drug ako je potpuno poslovno sposoban i ako se ne bavi nadripisarstvom. lanak 90.lankom 46. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.), koji se primjenjuje samo na postupke u kojima je nakon stupanja na snagu ovoga Zakona podnesena tuba, prijedlog za izdavanje platnog naloga ili prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, lanak 90. izmijenjen.

(1) Ako se kao punomonik pojavi osoba koja ne moe biti punomonikom prema odredbama lanka 89.a ovoga Zakona, sud e takvoj osobi uskratiti daljnje zastupanje i o tome obavijestiti stranku. (2) alba protiv rjeenja o uskrati zastupanja ne zadrava provedbu rjeenja. (3) Ako utvrdi da punomonik koji nije odvjetnik nije sposoban obavljati tu dunost, sud e upozoriti stranku na tetne posljedice koje mogu nastati zbog nepravilnog zastupanja. lanak 91. Ako u parnicama o imovinskopravnim zahtjevima vrijednost predmeta spora prelazi 50.000,00 kuna, punomonici pravnih osoba mogu biti samo osobe koje imaju poloen pravosudni ispit.lankom 5. ZIZPP-a (NN 91/92 stupio na snagu 8. sijenja 1993.) u lanku 91. rijei: 25.000 dinara zamijenjene su rijeima: 200.000 hrvatskih dinara. lankom 2. ZIDZPP-a (NN 112/99 stupio na snagu 7. studenoga 1999.) u lanku 91. rijei: 800.000 hrvatskih dinara zamijenjene rijeima: 50.000,00 kuna.

lanak 91.alankom 5. ZIDZPP-a (NN 84/08 stupio na snagu 1. listopada 2008.) dodan lanak 91.a.

(1) Stranka moe podnijeti reviziju preko opunomoenika koji je odvjetnik. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, stranka moe sama podnijeti reviziju ako ima poloeni pravosudni ispit, odnosno za nju moe reviziju podnijeti kao opunomoenik osoba koja ju je prema odredbama ovoga ili kojega drugog zakona ovlatena zastupati u tom svojstvu iako nije odvjetnik ako ima poloen pravosudni ispit. (3) Stranka, odnosno njezin opunomoenik iz stavka 2. ovoga lanka, duni su uz reviziju priloiti izvornik ili presliku potvrde o poloenom pravosudnom ispitu, ako takva potvrda u izvorniku ili preslici ve prije nije podnesena sudu u istom postupku. lanak 92. Radnje u postupku to ih punomonik poduzima u granicama punomoi imaju isti pravni uinak kao da ih je poduzela sama stranka. lanak 93. (1) Stranka moe izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomonika na roitu na kome je ta izjava dana. (2) Ako je punomonik priznao koju injenicu na roitu kome stranka nije prisustvovala ili je koju

injenicu priznao u podnesku, a stranka to priznanje kasnije izmijeni ili opozove, sud e cijeniti obje izjave prema lanku 221. stavku 2. ovog Zakona. lanak 94. (1) Opseg punomoi odreuje stranka. (2) Stranka moe ovlastiti punomonika da poduzima samo odreene radnje ili da poduzima sve radnje u postupku. lanak 95. (1) Ako je stranka izdala odvjetniku punomo za voenje parnice, a nije poblie odredila ovlatenja u punomoi, odvjetnik je ovlaten na temelju takve punomoi: 1. obavljati sve radnje u postupku, a osobito podnijeti tubu, povui je, priznati tubeni zahtjev ili se odrei tubenog zahtjeva, zakljuiti nagodbu, podnijeti pravni lijek i odrei se ili odustati od njega te zahtijevati izdavanje privremenih mjera osiguranja; 2. stavljati zahtjev za ovrhu ili osiguranje i poduzimati potrebne radnje u postupku u povodu takva zahtjeva;lankom 47. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 1. toki 2. rije: izvrenje zamijenjena rijeju: ovrha.

3. od protivne stranke primiti dosuene trokove; 4. punomo prenijeti na drugog odvjetnika ili ovlastiti drugog odvjetnika na poduzimanje samo pojedinih radnji u postupku. (2) Za podnoenje prijedloga za ponavljanje postupka odvjetniku je potrebna posebna punomo, ako je od pravomonosti odluke proteklo vie od est mjeseci. (3) Odvjetniki vjebenik bez poloenoga pravosudnog ispita moe zamjenjivati odvjetnika kod kojeg je zaposlen samo pred sudom prvoga stupnja, u postupcima ija vrijednost predmeta spora nije vea od 50.000,00 kuna.lankom 47. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) stavak 3. izmijenjen.

(4) Odvjetniki vjebenik s poloenim pravosudnim ispitom moe zamjenjivati odvjetnika bez ikakvih ogranienja.lankom 47. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan stavak 4.

lanak 95.alankom 6. ZIDZPP-a (NN 84/08 stupio na snagu 1. listopada 2008.) dodan lanak 95.a.

(1) Ako je odvjetniku privremeno obustavljeno pravo na obavljanje odvjetnitva, tada ga zamjenjuje privremeni zamjenik kojem pripadaju sva prava koja ima odvjetnik kojeg zamjenjuje i bez punomoi stranaka. (2) Privremeni zamjenik je duan sudu podnijeti rjeenje o postavljanju za privremenog zamjenika prigodom obavljanja prve radnje u postupku. (3) Ako odvjetnik prestane obavljati odvjetnitvo, tada je preuzimatelj njegova ureda duan bez posebne punomoi zastupati stranku najdulje est mjeseci od dana kada je odvjetnik prestao obavljati odvjetnitvo. (4) Preuzimatelj ureda duan je o tome, bez odgode, obavijestiti sud i stranku koju zastupa. lanak 96. Ako stranka u punomoi nije poblie odredila ovlatenja punomonika, punomonik koji nije odvjetnik moe, na temelju takve punomoi, obavljati sve radnje u postupku, ali mu je uvijek potrebno izriito ovlatenje za povlaenje tube, za priznanje ili za odricanje od tubenog zahtjeva, za zakljuenje nagodbe, za odricanje ili odustanak od pravnog lijeka i za prenoenje punomoi na drugu osobu te za podnoenje izvanrednih pravnih lijekova. lanak 97. (1) Stranka izdaje punomo u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik kod suda. (2) Stranka koja nije pismena ili nije u stanju potpisati se stavit e na pismenu punomo umjesto potpisa otisak kaiprsta. Ako se u tom sluaju punomo izdaje osobi koja nije odvjetnik, potrebna je prisutnost dvojice svjedoka koji e se potpisati na punomoi. (3) Ako posumnja u istinitost pisane punomoi, sud moe rjeenjem odrediti da se podnese ovjerena

punomo. Protiv tog rjeenja nije doputena alba. lanak 98. (1) Punomonik je duan pri prvoj radnji u postupku podnijeti punomo. (2) Sud moe dopustiti da radnje u postupku za stranku privremeno obavi osoba koja nije podnijela punomo, ali e istovremeno narediti toj osobi da naknadno u odreenom roku podnese punomo ili odobrenje stranke za obavljanje parnine radnje. (3) Dok ne protekne rok za podnoenje punomoi, sud e odgoditi donoenje odluke. Ako taj rok bezuspjeno protekne, sud e nastaviti postupak, ne uzimajui u obzir radnje to ih je obavila osoba bez punomoi. (4) Sud je duan u tijeku cijelog postupka paziti je li osoba koja se pojavljuje kao punomonik ovlatena za zastupanje. Ako sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao punomonik nije ovlatena za zastupanje, ukinut e parnine radnje to ih je ta osoba poduzela ako te radnje nije stranka naknadno odobrila. lanak 99. (1) Stranka moe punomo u svako vrijeme opozvati, a punomonik je moe u svako vrijeme otkazati. (2) Opozivanje odnosno otkaz punomoi mora se saopiti sudu pred kojim se vodi postupak u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik. (3) Opozivanje odnosno otkaz punomoi vai za protivnu stranku od asa kad joj je saopen. (4) Poslije otkaza punomoi punomonik je duan jo mjesec dana obavljati radnje za osobu koja mu je izdala punomo ako je potrebno da od nje otkloni kakvu tetu koja bi u to vrijeme mogla nastati. lanak 100. (1) Ako je punomoniku dano ovlatenje da moe obavljati sve radnje u postupku, a stranka izgubi parninu sposobnost, odnosno njezin zakonski zastupnik umre ili izgubi poslovnu sposobnost, ili ako zakonski zastupnik bude razrijeen dunosti, punomonik je ovlaten i nadalje poduzimati radnje u postupku, ali novi zakonski zastupnik moe opozvati punomo.lankom 48. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) stavak 1. izmijenjen.

(2) U sluajevima navedenim u stavku 1. ovog lanka punomoniku koji nije odvjetnik uvijek prestaju ovlatenja koja se u punomoi moraju izriito navesti (lanak 96). lanak 101. (1) Smru fizike osobe, odnosno prestankom pravne osobe prestaje i punomo koju je ona izdala.lankom 49. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) stavak 1. izmijenjen.

(2) U sluaju steaja punomo koju je izdao steajni dunik prestaje kad prema vaeim propisima nastupe pravne posljedice otvaranja steajnog postupka, ako zakonom nije drugaije odreeno.lankom 49. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 2. dodane rijei: ako zakonom nije drugaije propisano.

(3) Iznimno od odredaba st. 1. i 2. ovog lanka, punomonik je duan jo mjesec dana obavljati radnje u postupku ako je potrebno da od stranke otkloni tetu. Glava esta JEZIK U POSTUPKU lanak 102. (1) Stranke i drugi sudionici u postupku imaju pravo pri sudjelovanju na roitima i pri usmenom poduzimanju drugih procesnih radnji pred sudom upotrebljavati svoj jezik. Ako se postupak ne vodi na jeziku stranke odnosno drugih sudionika u postupku, osigurat e im se usmeno prevoenje na njihov jezik onoga to se na roitu iznosi te usmeno prevoenje isprava koje se na roitu koriste radi dokazivanja. (2) Stranke i drugi sudionici u postupku pouit e se o pravu da usmeni postupak pred sudom prate na svom jeziku uz pomo tumaa. Oni se mogu odrei prava na prevoenje ako izjave da znaju jezik na kojem se vodi postupak. U zapisniku e se zabiljeiti da im je dana pouka te izjave stranaka odnosno sudionika. (3) Prevoenje obavljaju tumai.

(4) Trokovi prevoenja padaju na teret stranke ili sudionika kojega se tiu.lankom 50. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan stavak 4.

lanak 103.lankom 31. ZPZPP-a (NN 53/91 stupio na snagu 8. listopada 1991.) lanak 103. je izmijenjen.

Pozivi, odluke i druga pismena upuuju se strankama i drugim sudionicima u postupku na hrvatskom jeziku i latininom pismu.lankom 51. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) stavak 2. brisan je.

lanak 104. Stranke i drugi sudionici u postupku upuuju sudu svoje tube, albe i druge podneske na hrvatskom jeziku i latininom pismu.lankom 32. ZPZPP-a (NN 53/91 stupio na snagu 8. listopada 1991.) lanak 104. je izmijenjen. lankom 52. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) rijei: jeziku koji je u slubenoj uporabi u sudu zamijenjene su rijeima: hrvatskom jeziku i latininom pismu.

lanak 105.lankom 33. ZPZPP-a (NN 53/91 stupio na snagu 8. listopada 1991.) lanak 105. je izmijenjen. lankom 53. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) lanak 105. je izmijenjen.

(1) Uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina u parninom postupku ureuje se posebnim zakonom. (2) Trokovi prevoenja na jezik nacionalne manjine koji nastanu primjenom odredaba Ustava Republike Hrvatske, ovoga Zakona te drugih zakona o pravu pripadnika nacionalnih manjina na uporabu svoga jezika padaju na teret sredstava suda. Glava sedma PODNESCI lanak 106. (1) Tuba, odgovor na tubu, pravni lijekovi i druge izjave, prijedlozi i saopenja koji se daju izvan rasprave podnose se u pisanom obliku (podnesci). (2) Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadrati sve ono to je potrebno da bi se u vezi s njima moglo postupiti. Oni osobito treba da sadre: oznaku suda, ime, zanimanje i prebivalite odnosno boravite stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomonika, ako ih imaju, predmet spora, sadraj izjave i potpis podnosioca. (3) Stranka, odnosno njezin zastupnik potpisuju podnesak na njegovu kraju.lankom 54. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.), koji se primjenjuje samo na podneske predane sudu nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, dodan novi stavak 3., a dosadanji stavci 3. i 4. postali stavci 4. i 5.

(4) Ako izjava sadri kakav zahtjev, stranka treba da u podnesku navede injenice na kojima temelji zahtjev i dokaze kad je to potrebno. (5) Izjava koja se daje podneskom moe se, umjesto podneskom, dati usmeno na zapisnik kod parninog suda. lanak 107. (1) Podnesci koje treba dostaviti protivnoj stranci predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Tako treba postupiti i kad se uz podnesak podnose prilozi. (2) Ako je na protivnoj strani vie osoba koje imaju zajednikoga zakonskog zastupnika ili punomonika mogu se za sve te osobe podnesci i prilozi predavati u jednom primjerku. lanak 108. (1) Isprave koje se prilau podnesku podnose se u izvorniku ili u prijepisu. (2) Ako stranka priloi ispravu u izvorniku, sud e takvu ispravu zadrati, a protivnoj stranci dopustiti da je, razgleda. Kad prestane potreba da se takva isprava dri u sudu, vratit e se podnosiocu na njegov zahtjev, ali sud moe traiti od podnosioca da spisima priloi prijepis isprave. (3) Ako je isprava priloena u prijepisu, sud e na zahtjev protivne stranke pozvati podnosioca da podnese sudu ispravu u izvorniku, a protivnoj stranci dopustiti da je pregleda. Kad je to potrebno, sud e

odrediti rok u kojem se isprava ima predati odnosno pregledati. (4) Protiv tih rjeenja nije doputena alba. lanak 109. (1) Ako podnesak nije razumljiv ili ne sadrava sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud e podnositelju naloiti da podnesak ispravi odnosno dopuni u skladu s danom uputom i u tu svrhu mu vratiti podnesak radi ispravka ili dopune.lankom 7. ZIDZPP-a (NN 84/08 stupio na snagu 1. listopada 2008.) stavak 1. izmijenjen.

(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, sud e odrediti rok za ponovno podnoenje podneska.lankom 7. ZIDZPP-a (NN 84/08 stupio na snagu 1. listopada 2008.) stavak 2. izmijenjen.

(3) Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen odnosno dopunjen i predan sudu u roku odreenom za dopunu ili ispravak, smatrat e se da je podnesen sudu onog dana kad je prvi put bio podnesen. (4) Smatrat e se da je podnesak povuen ako ne bude vraen sudu u odreenom roku i ispravljen u skladu s dobivenom uputom suda a ako bude vraen bez ispravka odnosno dopune, odbacit e se.lankom 7. ZIDZPP-a (NN 84/08 stupio na snagu 1. listopada 2008.) u stavku 4. iza rijei: roku dodane rijei: i ispravljen u skladu s dobivenom uputom suda..

(5) Ako podnesci ili prilozi nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka, sud e odrediti da se oni prepiu na troak stranke, uz odgovarajuu primjenu propisa o sudskim pristojbama.lankom 55. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) stavak 5. izmijenjen.

lanak 110.lankom 56. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) lanak 110. izmijenjen.

(1) Sud prvog stupnja kaznit e novanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 kuna fiziku osobu, odnosno od 2.000,00 do 20.000,00 kuna pravnu osobu koja u podnesku vrijea sud, stranku ili drugoga sudionika u postupku. Novana kazna moe se izrei i zastupniku stranke i umjeaa ako je on odgovoran za vrijeanje suda.lankom 6. ZIZPP-a (NN 91/92 stupio na snagu 8. sijenja 1993.) u lanku 1. rijei: 500 dinara zamjenjuju se rijeima: 200.000 hrvatskih dinara.

(2) Odredbe lanka 10. ovoga Zakona na odgovarajui se nain primjenjuju u sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Odredbe prethodnih stavaka ovoga lanka primjenjuju se u svim sluajevima kad sud izrie novanu kaznu po odredbama ovoga Zakona, osim ako to drugo nije izriito predvieno za pojedine sluajeve. Glava osma ROKOVI I ROITA Rokovi lanak 111. (1) Ako rokovi nisu odreeni zakonom, odreuje ih sud s obzirom na okolnosti sluaja. (2) Rok koji sud odredi moe se produljiti na prijedlog zainteresirane osobe ako za to postoje opravdani razlozi. (3) Prijedlog se mora podnijeti prije proteka roka ije se produljenje trai. (4) Protiv rjeenja o produljenju roka nije doputena alba. lanak 112. (1) Rokovi se raunaju na dane, mjesece i godine. Ako je rok odreen na dane, u rok se ne uraunava dan kad je dostava ili saopenje obavljeno odnosno dan u koji pada dogaaj otkad treba raunati trajanje roka, ve se za poetak roka uzima prvi idui dan. (2) Rokovi odreeni na mjesece odnosno na godine zavravaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpoeo. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se zavrava posljednjeg dana tog mjeseca. (3) Ako posljednji dan roka pada na dravni blagdan, ili u nedjelju ili u koji drugi dan kad sud ne radi, rok istjee protekom prvoga idueg radnog dana.lankom 57. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 4. rije: praznik zamijenjena rijeju: blagdan.

lanak 113. (1) Kad je podnesak vezan za rok, smatra se da je dan u roku ako je prije nego to rok protekne predan nadlenom sudu. (2) Ako je podnesak upuen preko pote preporuenom poiljkom ili telegrafski, dan predaje poti smatra se danom predaje sudu kojemu je upuen. (3) Ako je podnesak upuen telegrafski, a ne sadri sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, smatrat e se da je dan u roku ako uredan podnesak naknadno bude predan sudu ili bude upuen sudu preporuenom poiljkom u roku od tri dana od dana predaje brzojava poti. (4) Za osobe koje se nalaze na slubi u Oruanim snagama Republike Hrvatske dan predaje podneska ustrojstvenoj jedinici Oruanih snaga Republike Hrvatske smatra se danom predaje sudu.lankom 34. ZPZPP-a (NN 53/91 stupio na snagu 8. listopada 1991.) u stavku 4. i 5. odreene rijei su brisane. lankom 8. ZIDZPP-a (NN 84/08 stupio na snagu 1. listopada 2008.) stavak 4. izmijenjen.

(5) Odredba stavka 4. ovoga lanka odnosi se i na ostale osobe koje se nalaze u slubi u ustrojstvenim jedinicama Oruanih snaga Republike Hrvatske u mjestima u kojima ne postoji redovita pota.lankom 8. ZIDZPP-a (NN 84/08 stupio na snagu 1. listopada 2008.) stavak 5. izmijenjen.

(6) Za osobe liene slobode dan predaje podneska upravi zatvora, kazneno-popravne ustanove ili odgojno-popravnog doma smatra se danom predaje sudu. (7) Ako je podnesak koji je vezan za rok predan ili upuen nenadlenom sudu prije proteka roka, a stigne nadlenom sudu nakon proteka roka, smatrat e se da je na vrijeme podnesen ako se njegovo podnoenje nenadlenom sudu moe pripisati neznanju ili oitoj pogreci podnosioca. (8) Odredbe st. 1. do 7. ovog lanka primjenjuju se i na rok u kojem se prema posebnim propisima mora podii tuba a i na rok zastare potraivanja ili kakva drugog prava. Roita lanak 114. (1) Roite odreuje sud kad je to zakonom propisano ili kad to zahtijevaju potrebe postupka. Protiv rjeenja o odreivanju roita nije doputena alba. (2) Sud e na roite pravodobno pozvati stranke i ostale osobe ija se prisutnost smatra potrebnom. Uz poziv e se stranci dostaviti podnesak koji je dao povod za odreivanje roita; a u pozivu e se naznaiti mjesto, prostorija i vrijeme odravanja roita. (3) Ako se uz poziv ne dostavlja podnesak, u pozivu e se navesti stranke, predmet spora te radnja koja e se na roitu obaviti. (4) Sud e u pozivu osobito upozoriti na zakonske posljedice izostanka s roita. lanak 115. Roite se, u pravilu, odrava u sudskoj zgradi. Sud moe odluiti da se roite odri izvan sudske zgrade kad ustanovi da je to nuno ili da e se na taj nain utedjeti u vremenu ili u trokovima postupka. Protiv takva rjeenja nije doputena alba. lanak 116. (1) Sud moe roite odgoditi kad je to potrebno radi izvoenja dokaza ili kad za to postoje drugi opravdani razlozi. (2) Kad se roite odgodi, sud e u pravilu prisutnima odmah priopiti mjesto i vrijeme novog roita.lankom 9. ZIDZPP-a (NN 84/08 stupio na snagu 1. listopada 2008.) u stavku 2. rijei: po mogunosti zamijenjene rijeima: u pravilu, a rije. saopiti rijeju: priopiti.

(3) Protiv rjeenja o odgodi roita nije doputena alba. Povrat u prijanje stanje lanak 117. (1) Ako stranka propusti roite ili rok za poduzimanje kakve radnje u postupku i zbog toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje, sud e toj stranci na njezin prijedlog dopustiti da naknadno obavi tu radnju (povrat u prijanje stanje) ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za proputanje.

(2) Povrat u prijanje stanje nije doputen ako se proputanje stranke moe pripisati bitnoj povredi postupka zbog koje se moe izjaviti pravni lijek.lankom 58. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan novi stavak 2., a dosadanji stavak 2. postao stavak 3.

(3) Kad se dopusti povrat u prijanje stanje, parnica se vraa u ono stanje u kojem se nalazila prije proputanja i ukidaju se sve odluke koje je sud zbog proputanja donio. lanak 118. (1) Prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi se sudu kod kojega je trebalo obaviti proputenu radnju. (2) Prijedlog se mora podnijeti u roku od petnaest dana, raunajui od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao proputanje; a ako je stranka tek kasnije saznala za proputanje od dana kad je za to saznala. (3) Ako je stranka u pozivu za poduzimanje neke parnine radnje ili u pozivu za roite bila upozorena na posljedice proputanja, smatrat e se da je saznala za proputanje onoga dana kojega je istekao rok u kojemu je radnju trebala poduzeti, odnosno onoga dana kojega je odrano roite na koje je pozvana.lankom 59. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.), koji se primjenjuje ako je poziv stranci dostavljan nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, dodan novi stavak 3., a dosadanji stavi 3. i 4. postali stavci 4. i 5.

(4) Nakon proteka tri mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povrat u prijanje stanje. (5) Ako se povrat u prijanje stanje predlae zbog proputanja roka, predlaga je duan istovremeno s podnoenjem prijedloga obaviti i proputenu radnju. lanak 119. Nee se dopustiti povrat u prijanje stanje ako je proputen rok za stavljanje prijedloga da se dopusti povrat u prijanje stanje ili ako je proputeno roite odreeno u povodu prijedloga za povrat u prijanje stanje. lanak 120. (1) Prijedlog za povrat u prijanje stanje, u pravilu, ne utjee na tijek parnice, ali sud moe odluiti da se postupak prekine do pravomonosti rjeenja o prijedlogu. (2) Ako je sud donio odluku da se postupak prekine, a pred viim je sudom u tijeku postupak u povodu albe, obavijestit e se vii sud o toj odluci. lanak 121. (1) Nepravodobne i nedoputene prijedloge za povrat u prijanje stanje odbacit e sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea rjeenjem.lankom 60. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 1. iza rijei: e dodane rijei: sudac pojedinac, odnosno.

(2) U vezi s prijedlogom za povrat u prijanje stanje sud e zakazati roite, osim ako su injenice na kojima se prijedlog temelji opepoznate. lanak 122. Protiv rjeenja kojim se prihvaa prijedlog za povrat u prijanje stanje nije doputena alba, osim ako je prijedlog prihvaen protivno lanku 117. stavku 2. i lanku 119. ovog Zakona ili prijedlog koji je nepravodobno podnesen.lankom 61. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u lanku 122. iza rijei: protivno dodane su rijei: lanku 117. stavku 2. i.

lanak 122.alankom 62. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan lanak 122.a.

Stranka koja trai povrat u prijanje stanje duna je protivnoj stranci naknaditi trokove postupka izazvane proputanjem i odluivanjem o prijedlogu za povrat u prijanje stanje neovisno o ishodu spora. O zahtjevu protivne stranke za naknadu trokova postupka sud je duan odluiti rjeenjem bez odgode, neovisno o odluci o glavnoj stvari. Protiv toga rjeenja posebna alba nije doputena, a ovrha se na temelju njega moe traiti prije njegove pravomonosti. Glava deveta ZAPISNICI

lanak 123. (1) Zapisnik se sastavlja o radnjama poduzetim na roitu. (2) Zapisnik se sastavlja i o vanijim izjavama ili saopenjima koje stranke ili drugi sudionici daju izvan roita. O manje vanim izjavama ili saopenjima nee se sastavljati zapisnik, nego e se samo staviti slubena biljeka na spisu. (3) Zapisnik pie zapisniar. lanak 124. (1) U zapisnik se unosi: naziv i sastav suda, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad se obavlja radnja, naznaka predmeta spora i imena prisutnih stranaka odnosno treih osoba i njihovih zakonskih zastupnika odnosno punomonika.lankom 63. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 1. rije: as zamijenjena je rijeju: sat.

(2) Zapisnik treba sadravati bitne podatke o sadraju poduzete radnje. U zapisnik o glavnoj raspravi osobito e se unijeti: je li rasprava bila javna ili je javnost bila iskljuena, sadraj izjava stranaka, njihovi prijedlozi, dokazi koje su ponudile, dokazi koji su izvedeni, uz navoenje sadraja iskaza svjedoka i vjetaka te odluke suda donesene na roitu. lanak 125. Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije nita brisati, dodati ili mijenjati. Prekriena mjesta moraju ostati itljiva. lanak 126. (1) Zapisnik se sastavlja tako da sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea kazuje glasno zapisniaru to e unijeti u zapisnik.lankom 64. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 1. iza rijei: da dodane rijei: sudac pojedinac, odnosno.

(2) Stranke imaju pravo proitati zapisnik ili zahtijevati da im se proita te staviti svoje prigovore na sadraj zapisnika. (3) To pravo imaju i druge osobe ija je izjava unesena u zapisnik ali samo u vezi s onim dijelom zapisnika koji sadri njihovu izjavu. (4) Ispravci ili dodaci u pogledu sadraja zapisnika koje treba provesti u povodu prigovora stranaka ili drugih osoba ili po slubenoj dunosti unijet e se na kraju zapisnika. Na zahtjev tih osoba unijet e se i prigovori koji nisu prihvaeni. lanak 126.alankom 5. ZIDZPP-a (NN 57/11 stupio na snagu 2. lipnja 2011.) dodan lanak 126.a.

(1) Roita pred sudom mogu se tonski snimati. (2) O tonskom snimanju rjeenjem odluuje sud sam ili na prijedlog stranaka. Protiv tog rjeenja alba nije doputena. (3) Tonska snimka roita dostavlja se strankama. lanak 126.blankom 5. ZIDZPP-a (NN 57/11 stupio na snagu 2. lipnja 2011.) dodan lanak 126.b.

(1) Tonska snimka roita dio je spisa sudskog predmeta. (2) Nain pohrane i prijenosa tonske snimke, tehniki uvjeti i nain snimanja ureuju se Sudskim poslovnikom. lanak 126.clankom 5. ZIDZPP-a (NN 57/11 stupio na snagu 2. lipnja 2011.) dodan lanak 126.c.