Zakon o Parnicnom Postupku RS Integral

ZAKON O PARNINOM POSTUPKU -INTEGRALNI TEKST-1

Dio prvi

OSNOVNE ODREDBE

Glava I

OSNOVNI PRINCIPI

lan 1.

Ovim zakonom odreuju se pravila postupka na osnovu kojih osnovni sudovi, okruni sudovi i Vrhovni sud Republike Srpske raspravljaju i odluuju u graanskopravnim sporovima ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno.

lan 2. U parninom postupku sud odluuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Sud u postupku primjenjuje materijalno pravo po vlastitoj ocjeni i nije vezan za navode stranaka u pogledu materijalnog prava.

lan 3. Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile u toku postupka. Sud nee uvaiti raspolagajna stranaka koja su u suprotnosti sa prinudnim propisima.

lan 4. Sud odluuje o tubenom zahtjevu, po pravilu, na osnovu usmenog, neposrednog i javnog raspravljanja.

lan 5. Svaka stranka ima pravo da se izjasni o prijedlozima i zahtjevima protivne stranke. Samo kad je to ovim zakonom odreeno, sud je ovlaen da odlui o zahtjevu o kome protivnoj stranci nije bila pruena mogunost da se izjasni.

1 Integralni tekst sadri tekst Zakona o parninom postupku (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 58/03), koji je stupio na snagu 1.8.2003. godine i zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku (Slubene glasnik Republike Srpske, broj 85/03, 74/05, 63/07). Integralni tekst se koristi samo za internu upotrebu i na isti se prilikom slubene upotrebe ne moe pozivati.

http://www.advokat-prnjavorac.com

lan 6. U parninom postupku slubeni jezici su jezik srpskog naroda, jezik bonjakog naroda i jezik hrvatskog naroda, a slubena pisma su irilica i latinica.

lan 7. Stranke su dune da iznesu sve ijnenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da izvode dokaze kojima se utvruju te injenice. Sud je ovlaen da utvrdi i injenice koje stranke nisu iznijele, ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (lan 3. stav 2.).

lan 8. Koje e injenice uzeti kao dokazane odluuje sud na osnovu slobodne ocjene dokaza. Sud e savjesno i briljivo ocijeniti svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno.

lan 9. Stranke su dune da pred sudom govore istinu i da savjesno koriste prava koja su im priznata ovim zakonom.

lan 10. Sud je duan da postupak sprovede bez odugovlaenja i sa to manje trokova i da onemogui svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

lan 11. Prvostepeni postupak e se, po pravilu, sastojati od dva roita - jednog pripremnog roita i jednog roita za glavnu raspravu.

lan 12. Kad odluka suda zavisi od prethodnog rjeenja pitanja da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jo nije donio odluku sud ili drugi nadleni organ (prethodno pitanje), sud moe sam rijeiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugaije odreeno. Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravno dejstvo samo u parnici u kojoj je to pitanje rijeeno. U parninom postupku sud je u pogledu postojajnja krivinog djela i krivine odgovornosti uinioca vezan za pravosnanu presudu krivinog suda kojom se optueni oglaava krivim.


lan 13. U prvostepenom postupku i postupku po prijedlogu za ponavljanje postupka sudi sudija pojedinac. U prvostepenom postupku u sporovima male vrijednosti moe postupati i odluivati struni saradnik. Struni saradnik u postupcima iz stav 2. ovog lana moe preduzimati sve radnje za koje je ovim zakonom predvieno da ih preduzima sudija pojedinac. U drugostepenom postupku i postupku odluivanja po reviziji sudi vijee od trojice sudija.

lan 14. Ako za pojedine radnje nije zakonom odreen oblik u kome se mogu preduzeti, stranke preduzimaju parnine radnje pismeno van roita ili usmeno na roitu.

Glava II NADLENOST SUDA

1. Zajednike odredbe

lan 15.

Sud po prijemu tube ocjenjuje da li je nadlean. Prilikom ocjenjivanja nadlenosti, sud e uzeti u obzir navode u tubi i injenice koje su sudu poznate. Ako se u toku postupka promijene okolnosti na kojima je zasnovana nadlenost suda, sud koji je bio nadlean u vrijeme podnoenja tube ostaje i dalje nadlean i ako bi zbog tih promjena bio nadlean drugi sud.

lan 16. Sud u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi da li rjeavanje spora spada u sudsku nadlenost. Kad sud u toku postupka utvrdi da za rjeavanje spora nije nadlean sud nego neki drugi organ, oglasie se nenadlenim, ukinue sprovedene radnje u postupku i odbacie tubu. Kad sud u toku postupka utvrdi da za rjeavanje spora nije nadlean sud u Republici Srpskoj, po slubenoj dunosti oglasie se nenadlenim, ukinue sprovedene radnje u postupku i odbacie tubu.


lan 17. Svaki sud u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi na svoju stvarnu nadlenost.

lan 18. Do donoenja odluke o glavnoj stvari sud e rjeenjem obustaviti parnini postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima vanparninog postupka. Postupak e se po pravosnanosti rjeenja nastaviti po pravilima vanparninog postupka pred nadlenim sudom. Radnje koje je sproveo parnini sud, kao to su uviaj, vjetaenje, sasluavanje svjedoka i drugo i odluke koje je donio taj sud, nisu bez vanosti zato to su preduzete u parninom postupku.

lan 19. Sud se moe povodom prigovora tuenog oglasiti mjesno nenadlenim ako je prigovor podnijet najdocnije u odgovoru na tubu. Sud se moe oglasiti po slubenoj dunosti mjesno nenadlenim samo kad postoji iskljuiva mjesna nadlenost nekog drugog suda, ali najdocnije do podnoenja odgovora na tubu.

lan 20. Po pravosnanosti rjeenja kojim se oglasio nenadlenim, sud e bez odlaganja, a najdocnije u roku od tri dana, ustupiti predmet nadlenom sudu. Sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom nastavie postupak kao da je kod njega bio pokrenut. Parnine radnje nenadlenog suda, kao to su uviaj, vjetaenje, sasluavanje svjedoka i drugo, nisu bez vanosti zato to ih je preduzeo nenadlean sud.

lan 21. Ako sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom smatra da je nadlean sud koji mu je predmet ustupio ili neki drugi sud, dostavie, u roku od tri dana, predmet sudu koji treba da rijei ovaj sukob nadlenosti, osim ako nae da mu je predmet ustupljen usljed oigledne omake, a trebalo je da bude ustupljen nekom drugom sudu, u kom sluaju e ustupiti predmet drugom sudu i o tome obavijestiti sud koji mu je predmet ustupio. Kad je povodom albe protiv odluke prvostepenog suda kojom se on oglasio mjesno nenadlenim odluku donio drugostepeni sud, za tu odluku vezan je u pogledu nadlenosti


i sud kome je predmet ustupljen, ako je drugostepeni sud koji je odluku donio nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova.

lan 22. Sukob nadlenosti izmeu sudova rjeava zajedniki neposredno vii sud. Sukob nadlenosti Vrhovnog suda Republike Srpske i osnovnog, odnosno okrunog suda, rjeava Vrhovni sud Republike Srpske u optoj sjednici.

lan 23. Dok se ne rijei sukob nadlenosti, sud kome je predmet ustupljen duan je da preduzima one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja. Protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nadlenosti nije dozvoljena alba.

lan 24. Svaki sud vri radnje u postupku na svom podruju, ali ako postoji opasnost zbog odlaganja, sud e preduzeti izvrenje pojedinih radnji i na podruju drugog suda. O tome e se obavijestiti sud na ijem podruju e se preduzeti radnja.

2. Nadlenost sudova u sporovima sa meunarodnim elementom

lan 25.

U pogledu nadlenosti sudova u Republici Srpskoj u postupcima u kojima je stranka stranac koji uiva pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, strana drava ili meunarodna organizacija, vae pravila meunarodnog prava.

lan 26.

Sud u Republici Srpskoj nadlean je za suenje kad je njegova nadlenost u sporu sa meunarodnim elementom izriito odreena zakonom Bosne i Hercegovine ili Republike Srpske ili meunarodnim ugovorom. Ako u zakonu ili meunarodnom ugovoru nema izriite odredbe o nadlenosti suda u Republici Srpskoj za odreenu vrstu sporova, sud u Republici Srpskoj je nadlean za suenje u toj vrsti sporova i kad njegova nadlenost proizilazi iz odredaba ovog zakona o mjesnoj nadlenosti.

3. Stvarna nadlenost

lan 27. U parninom postupku sudovi sude u granicama svoje stvarne nadlenosti odreene ovim ili drugim zakonom Republike Srpske.


4. Mjesna nadlenost

a) Opta mjesna nadlenost

lan 28.

Ako zakonom nije odreena iskljuiva mjesna nadlenost nekog drugog suda, za suenje je nadlean sud koji je opte mjesno nadlean za tuenog. U sluajevima predvienim u ovom zakonu za suenje je pored suda opte mjesne nadlenosti nadlean i drugi odreeni sud.

lan 29. Za suenje je opte mjesno nadlean sud na ijem podruju tueni ima prebivalite, ako posebnim zakonom nije drugaije utvreno. Ako tueni nema prebivalite, opte mjesno nadlean je sud na ijem podruju tueni ima boravite. Ako tueni pored prebivalita ima i boravite u kome drugom mjestu, a prema okolnostima moe se pretpostaviti da e tu boraviti najmanje godinu dana od dana podnoenja tube, opte mjesno nadlean je i sud boravita tuenog.

lan 30. Za suenje u sporovima protiv Republike Srpske, optine, kao i drugih oblika teritorijalne organizacije, opte mjesno nadlean je sud na ijem se podruju nalazi sjedite njihove skuptine. Za suenje u sporovima protiv ostalih pravnih lica, opte mjesno nadlean je sud na ijem se podruju nalazi njihovo sjedite.

lan 31. Za suenje u sporovima protiv dravljanina Republike Srpske i Bosne i Hercegovine koji stalno ivi u inostranstvu, opte mjesno nadlean je sud njegovog posljednjeg prebivalita u Republici Srpskoj.


b) Izberiva mjesna nadlenost

Nadlenost u sporovima za naknadu tete

lan 32. Za suenje u sporovima o vanugovornoj odgovornosti za tetu, pored suda opte mjesne nadlenosti, nadlean je i sud na ijem je podruju tetna radnja izvrena ili sud na ijem je podruju tetna posljedica nastupila. Ako je teta nastala usljed smrti ili teke tjelesne povrede, nadlean je pored suda iz stava 1. ovog lana i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite, odnosno boravite. Odredbe st. 1. i 2. ovog lana primjenjivae se i u sporovima protiv drutva za osiguranje radi naknade tete treim licima na osnovu propisa o neposrednoj odgovornosti drutava za osiguranje, a odredba stava 1. ovog lana i u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovu naknade tete protiv regresnih dunika.

Nadlenost u sporovima radi zatite prava na osnovu jemstva proizvaa

lan 33.

Za suenje u sporovima za zatitu prava na osnovu pismenog jemstva protiv proizvoaa koji je dao jemstvo nadlean je, osim suda opte mjesne nadlenosti za tuenog, i sud opte mjesne nadlenosti za prodavca koji je prilikom prodaje stvari uruio kupcu pismeno jemstvo proizvoaa.

Nadlenost u sporovima za zakonsko izdravanje

lan 34.

Za suenje u sporovima za zakonsko izdravanje, ako je tuilac lice koje trai izdravanje, nadlean je pored suda opte mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite, odnosno boravite.

Nadlenost u branim sporovima

lan 35.

Za suenje u sporovima radi utvrivanja postojanja ili nepostojanja braka, ponitenja braka ili razvoda braka (brani sporovi), nadlean je pored suda opte mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju su brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite.


Nadlenost u sporovima o utvrivanju ili osporavanju oinstva ili materinstva

lan 36. U sporovima radi utvrivanja ili osporavanja oinstva ili materinstva, ako je tuilac dijete, nadlean je pored suda opte mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite, odnosno boravite.

Nadlenost po mjestu u kome se nalazi poslovna jedinica pravnog lica

lan 37.

Za suenje u sporovima protiv pravnog lica koje ima poslovnu jedinicu van svog sjedita, ako spor proizilazi iz pravnog odnosa te jedinice, pored suda opte mjesne nadlenosti, nadlean je i sud na ijem podruju se nalazi ova poslovna jedinica.

Nadlenost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa

lan 38.

Dok ostavinski postupak nije pravosnano zavren, za suenje u sporovima iz nasljednopravnih odnosa, kao i u sporovima o potraivanjima povjerioca prema ostaviocu, pored suda opte mjesne nadlenosti mjesno je nadlean i sud na ijem podruju se nalazi sud koji sprovodi ostavinski postupak.

Nadlenost po mjestu plaanja

lan 39.

Za suenje u sporovima imaoca mjenice ili eka protiv potpisnika nadlean je, pored suda opte mjesne nadlenosti, i sud mjesta plaanja.

Nadlenost u sporovima iz radnih odnosa

lan 40.

Ako je u sporu iz radnog odnosa tuilac zaposleni, za suenje je nadlean, pored suda koji je opte mjesno nadlean za tuenog, i sud na ijem se podruju rad obavlja ili se obavljao, odnosno sud na ijem bi se podruju rad morao obavljati, kao i sud na ijem je podruju zasnovan radni odnos.


Nadlenost u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima

lan 41. Za sporove zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima nadlean je, pored suda opte mjesne nadlenosti, i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje.

v) Iskljuiva mjesna nadlenost

Nadlenost u sporovima o nepokretnostima

lan 42. Za suenje u sporovima o pravu svojine i o drugim stvarnim pravima na nepokretnosti, u sporovima zbog smetanja posjeda na nepokretnosti, kao i u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nepokretnosti ili iz ugovora o korienju stana ili poslovnih prostorija, iskquivo je nadlean sud na ijem se podruju nalazi nepokretnost. Ako nepokretnost lei na podruju vie sudova, nadlean je svaki od tih sudova.

Nadlenost u sporovima o vazduhoplovu i brodu

lan 43.

Kad je za suenje u sporovima o pravu svojine i o drugim stvarnim pravima na vazduhoplovu, pomorskom brodu i brodu unutranje plovidbe, kao i u sporovima iz zakupnih odnosa na vazduhoplovu i brodu, nadlean sud Republike Srpske, iskljuivo je mjesno nadlean sud na ijem se podruju vodi upisnik u koji je vazduhoplov, odnosno brod upisan.

lan 44. Kad je za suenje u sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima, odnosno vazduhoplovima iz lana 43. ovog zakona nadlean sud Republike Srpske, mjesno je nadlean, pored suda na ijem se podruju vodi upisnik u koji je brod, odnosno vazduhoplov upisan, i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje.

Nadlenost za sporove u izvrnom i steajnom postupku

lan 45.

Za seenje u sporovima koji nastaju u toku i povodom sudskog ili administrativnog izvrnog postupka, odnosno u toku i povodom steajnog postupka, mjesno je iskljuivo nadlean sud na ijem se podruju nalazi sud koji sprovodi izvrni, odnosno steajni postupak, odnosno sud na ijem se podruju sprovodi administrativno izvrenje.


g) Supsidijarna nadlenost

Nadlenost za suparniare

lan 46. Ako je jednom tubom tueno vie lica u svojstvu materijalnih suparniara (lan 362. stav 1. taka 1.), a za njih ne postoji mjesna nadlenost istog suda, nadlean je sud koji je mjesno nadlean za jednog od tuenih.

Nadlenost za lica za koja ne postoji opta mjesna nadlenost u Republici Srpskoj

lan 47.

Tuba o imovinskopravnim zahtjevima protiv lica za koje ne postoji opta mjesna nadlenost u Republici Srpskoj, moe se podnijeti svakom sudu u Republici Srpskoj na ijem se podruju nalazi kakva imovina tog lica ili predmet koji se tubom trai. Ako nadlenost suda u Republici Srpskoj postoji zato to je obaveza nastala za vrijeme boravka tuenog u Republici Srpskoj, mjesno nadlean je sud na ijem je podruju obaveza nastala. U sporovima protiv lica za koje u Republici Srpskoj ne postoji opta mjesna nadlenost, za obaveze koje treba ispuniti u Republici Srpskoj, tuba se moe podnijeti sudu na ijem podruju tu obavezu treba ispuniti.

Nadlenost po mjestu gdje se nalazi zastupnitvo stranog lica u Republici Srpskoj

lan 48.

U sporovima protiv pravnog lica koje ima sjedite u inostranstvu u pogledu obaveza koje su zasnovane u Republici Srpskoj ili se ovdje moraju ispuniti, tuba se moe podnijeti sudu u Republici Srpskoj na ijem se podruju nalazi njegovo stalno zastupnitvo za Bosnu i Hercegovinu, odnosno Republiku Srpsku ili sjedite organa kome je povjereno da vri njegove poslove.

d) Odreivanje mjesne nadlenosti od strane vieg suda

lan 49. Ako nadleni sud usljed izuzea sudija ne moe da postupa, izvijestie o tome neposredno vii sud, koji e odrediti da u tom predmetu postupa drugi stvarno nadlean sud sa njegovog podruja.


lan 50. Okruni sud moe, na prijedlog stranke ili nadlenog osnovnog suda, odrediti da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadlean osnovni sud sa njegovog podruja ako je oigledno da e se tako lake sprovesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi. Vrhovni sud Republike Srpske moe, na prijedlog stranke ili nadlenog suda, odrediti da u pojedinom predmetu postupa stvarno nadleni osnovni sud sa podruja drugog okrunog suda ili drugi stvarno nadleni okruni sud, ako je oigledno da e se tako lake sprovesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi.

lan 51. Ako je za suenje nadlean sud u Republici Srpskoj, ali se po odredbama ovog zakona ne moe utvrditi koji je sud mjesno nadlean, Vrhovni sud Republike Srpske e, na prijedlog stranke, odrediti koji e stvarno nadlean sud biti mjesno nadlean.

) Sporazum o mjesnoj nadlenosti

lan 52.

Ako zakonom nije odreena iskljuiva mjesna nadlenost nekog suda, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi sud koji nije mjesno nadlean, pod uslovom da je taj sud stvarno nadlean. Ako je zakonom odreeno da su za suenje u odreenom sporu mjesno nadlena dva ili vie sudova u Republici Srpskoj, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi jedan od tih sudova ili neki drugi stvarno nadlean sud. Ovaj sporazum vai samo ako je pismeno sastavljen, ako su ga potpisale sve stranke i ako se tie odreenog spora ili vie sporova koji svi proistiu iz odreenog pravnog odnosa. Ispravu o sporazumu tuilac mora priloiti uz tubu. Ako tuba nije podnijeta sudu na koji upuuje sporazum o mjesnoj nadlenosti tueni moe zahtijevati da se predmet ustupi tom sudu. Zahtjev iz prethodnog stava tueni moe podnijeti najdocnije u odgovoru na tubu, uz prilaganje isprave o sporazumu.


Dio drugi

TOK POSTUPKA A. POSTUPAK PRED PRVOSTEPENIM SUDOM

Glava III

TUBA

1. Tuba i njena sadrina

lan 53.

Parnini postupak pokree se tubom. Tuba mora da sadri: 1) osnov za nadlenost suda; 2) odreen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traenja (tubeni zahtjev); 3) injenice na kojima tuilac zasniva tubeni zahtjev; 4) dokaze kojima se utvruju ove injenice; 5) naznaenje vrijednosti spora; 6) pravni osnov tubenog zahtjeva i 7) druge podatke koje u skladu sa odredbama lana 334. ovog zakona mora imati svaki podnesak. Sud nije vezan za pravni osnov tubenog zahtjeva. Sud e postupiti po tubi i kad tuilac nije naveo pravni osnov tubenog zahtjeva.

2. Tuba za utvrenje

lan 54. Tuilac moe u tubi traiti da sud samo utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa, ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave. Ovakva tuba moe se podii kad je to posebnim propisima predvieno ili kad tuilac ima pravni interes da sud utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa, ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave prije dospjelosti zahtjeva za inidbu iz istog odnosa. Ako odluka o sporu zavisi od toga da li postoji ili ne postoji neki pravni odnos koji je u toku parnice postao sporan, tuilac moe pored postojeeg zahtjeva istai i tubeni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji, odnosno da ne postoji, ako je sud pred kojim parnica tee nadlean za takav zahtjev.


Isticanje zahtjeva u smislu odredbe stava 3. ovog lana nee se smatrati kao preinaenje tube.

3. Isticanje vie tubenih zahtjeva u jednoj tubi

lan 55.

U jednoj tubi tulac moe istai vie zahtjeva protiv istog tunog kad su svi zahtjevi povezani istim injeninim i pravnim osnovom. Ako zahtjevi nisu povezani istim injeninim i pravnim osnovom, oni se mogu istai u jednoj tubi protiv istog tuenog samo kad je isti sud stvarno nadlean za svaki od ovih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve odreena ista vrsta postupka, a sud ocijeni da isticanje takvih tubenih zahtjeva u jednoj tubi doprinosi ekonominosti postupka. Ako sud, u sluaju iz stava 2. ovog lana, ocijeni da isticanje vie tubenih zahtjeva u jednoj tubi ne doprinosi ekonominosti postupka, najdocnije na pripremnom roitu donijee rjeenje o razdvajanju postupaka. Tuilac moe dva ili vie tubenih zahtjeva koji su u meusobnoj vezi istai u jednoj tubi, i traiti da sud usvoji sljedei od tih zahtjeva ako nae da onaj koji je u tubi istaknut ispred njega nije osnovan. Zahtjevi se mogu po stavu 4. ovog lana istai u jednoj tubi samo ako je sud stvarno nadlean za svaki od istaknutih zahtjeva i ako je za sve zahtjeve odreena ista vrsta postupka.

4. Preinaenje tube

lan 56.

Preinaenje tube je promjena istovjetnosti zahtjeva, poveanje postojeeg ili isticanja drugog zahtjeva uz postojei. Tuba nije preinaena ako je tuilac promijenio pravni osnov tubenog zahtjeva, ako je smanjio tubeni zahtjev, ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode.

lan 57. Tuilac moe preinaiti tubu najdocnije do zakljuenja pripremnog roita ili do poetka glavne rasprave ako pripremno roite nije odrano. Poslije odravanja pripremnog roita, a najdocnije do zakljuenja glavne rasprave, sud moe dozvoliti preinaenje tube samo ako ocijeni da preinaenje nije usmjereno na odugovlaenje postupka i ako tueni pristane na preinaenje.


Smatrae se da postoji pristanak tuenog na preinaenje tube ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinaenoj tubi, a nije se prije toga protivio preinaenju. Sud e, u sluaju iz stava 2. ovog lana, dozvoliti prinaenje tube i kad se tueni protivi preinaenju ako su ispunjeni svi sljedei uslovi: 1) tuilac bez svoje krivice nije mogao tubu preinaiti ranije, 2) tueni je u mogunosti da raspravlja po preinaenoj tubi bez odlaganja glavne rasprave. Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija preinaenje tube nije dozvoljena posebna alba.

lan 58. Tuilac moe, u roku iz lana 57. ovog zakona, svoju tubu preinaiti i tako to e umjesto prvobitno tuenog tuiti drugo lice. Za preinaenje tube u smislu stava 1. ovog lana potreban je pristanak lica koje treba da stupi u parnicu namjesto prvobitnog tuenog. Ako se prvobitni tueni ve upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je i njegov pristanak. Lice koje stupa u parnicu namjesto prvobitnog tuenog mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa.

5. Povlaenje tube

lan 59. Tuilac moe povui tubu bez pristanka tuenog prije nego to tuba bude dostavljena tuenom. Tuba se moe povui i poslije dostavljanja tuenom, sve do zakljuenja glavne rasprave, ako tueni na to pristane. Ako se tueni u roku od osam dana od dana obavjetenja o povlaenju tube ne izjasni o tome, smatrae se da je pristao na povlaenje. Povuena tuba smatra se kao da nije ni bila podnijeta i moe se ponovo podnijeti.

6. Postojanje parnice

lan 60. Parnica poinje da tee dostavljanjem tube tuenom. U pogledu zahtjeva koji je stranka postavila u toku postupka, parnica poinje da tee od asa kad je o tom zahtjevu obavijetena protivna stranka.


Dok parnica tee, ne moe se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica meu istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud e tubu odbaciti. Ako meu istim strankama ve tee druga parnica o istom zahtjevu pred sudom u Bosni i Hercegovini, stranke su o tome dune obavijestiti sud. Sud e u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti paziti da li ve tee druga parnica o istom zahtjevu meu istim strankama pred sudom u Bosni i Hercegovini.

lan 61. Ako koja od stranaka otui stvar ili pravo o kome tee parnica, to ne spreava da se parnica meu istim strankama dovri. Lice koje je pribavilo stvar ili pravo o kome tee parnica moe stupiti u parnicu namjesto tuioca, odnosno tuenog samo ako na to pristanu obje stranke.

Glava IV PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE

1. Opte odredbe

lan 62. Sud odmah po prijemu tube poinje pripreme za glavnu raspravu. Ove pripreme obuhvataju prethodno ispitivanje tube, dostavljanje tube tuenom na obavezni odgovor, odravanje pripremnog roita i zakazivanje glavne rasprave.

lan 63. U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upuivati podneske u kojima e navesti injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve, te predloiti dokaze kojima se utvruju ove injenice.

lan 64. Sud u toku pripremanja glavne rasprave donosi odluke o upravljanju postupkom u skladu sa odredbama ovog zakona. Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana nije dozvoljena posebna alba.

lan 65. Sud moe u toku pripremanja glavne rasprave donijeti presudu na osnovu priznanja, presudu na osnovu odricanja i presudu zbog proputanja, te primiti na zapisnik poravnanje stranaka.


2. Prethodno ispitivanje tube i dostavljanje tube

lan 66.

Kad utvrdi da je tuba nerazumljiva ili da ne sadri elemente propisane odredbom lana 53. ovog zakona (nepotpuna tuba), ili da postoje nedostaci koji se tiu sposobnosti tuioca ili tuenog da budu stranke u parnici, ili nedostaci u pogledu zakonskog zastupanja stranke, ili nedostaci koji se odnose na ovlaenje zastupnika da pokrene parnicu kad je takvo ovlaenje potrebno, sud e radi otklanjanja ovih nedostataka preduzeti potrebne radnje predviene odredbama l. 295. i 336. ovog zakona.

lan 67. Po prethodnom ispitivanju tube sud donosi rjeenje kojim se tuba odbacuje ako utvrdi: 1) da rjeavanje o tubenom zahtjevu ne spada u sudsku nadlenost; 2) da je tuba podnijeta neblagovremeno, ako je posebnim propisima odreen rok za podnoenje tube; 3) da o istom zahtjevu ve tee parnica; 4) da je stvar pravosnano presuena; 5) da je o predmetu spora sklopljeno sudsko poravnanje; 6) da se tuilac pred sudom odrekao tubenog zahtjeva; 7) da ne postoji pravni interes tuioca za podnoenje tube za utvrenje ili 8) da tuilac u roku koji je sud odredio nije otklonio nedostatke iz lana 66. ovog zakona. Sud donosi rjeenje kojim se sud oglaava nenadlenim i predmet ustupa drugom sudu, ako utvrdi: 1) da nije mjesno nadlean da rjeava o tubenom zahtjevu ili 2) da nije stvarno nadlean da rjeava o tubenom zahtjevu.

lan 68. Ako smatra da nema dovoljno injenica za donoenje odluke o pitanju koje se postavilo u toku prethodnog ispitivanja tube, sud e o ovom pitanju odluku donijeti naknadno, im bude raspolagao sa dovoljno injenica.

lan 69.

Tuba sa prilozima se dostavlja tuenom na odgovor u roku od 30 dana od dana prijema ispravne i potpune tube u sudu.


3. Odgovor na tubu

a) Odgovor na tubu i njena sadrina

lan 70. Po prijemu tube sa prilozima tueni je duan da, najdocnije u roku od 30 dana, dostavi sudu pismeni odgovor na tubu. Prilikom dostavljanja tube tuenom, sud e pouiti tuenog o obavezi iz stava 1. ovog lana, o tome ta treba da sadri odgovor na tubu i obavijestiti ga o posljedicama nedostavljanja odgovora na tubu u odreenom roku.

lan 71. U odgovoru na tubu, tueni e istai mogue procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tubeni zahtjev, te navesti i druge podatke koje, u skladu sa odredbama lana 334. ovog zakona, mora imati svaki podnesak. Ako tueni osporava tubeni zahtjev, odgovor na tubu mora sadrati i razloge iz kojih se tubeni zahtjev osporava, injenice na kojima tueni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvruju ove injenice, te pravni osnov za navode tuenog.

lan 72. Kad je u ovom zakonu predvieno da stranka moe staviti odreeni prigovor ili prijedlog ili preduzeti kakvu drugu parninu radnju dok se tueni ne upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, takav prigovor, odnosno prijedlog moe se staviti dok sud ne primi odgovor na tubu.

lan 73. Kad utvrdi da je odgovor na tubu nerazumljiv ili nepotpun, sud e radi otklanjanja tih nedostataka postupiti u skladu sa odredbom lana 336. ovog zakona.

b) Protivtuba i odgovor na protivtubu

lan 74.

Tueni moe u odgovoru na tubu, a najdocnije na pripremnom roitu da podnese protivtubu, ako je zahtjev protivtube u vezi sa tubenim zahtjevom, ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti, ili ako se protivtubom trai utvrenje nekog prava ili pravnog odnosa od ijeg postojanja ili nepostojanja zavisi u cjelini ili djelimino odluka o tubenom zahtjevu.


Poslije odravanja pripremnog roita, protivtuba se moe podnijeti samo ako tueni na to pristane i ako sud ocijeni da podnoenje protivtube nije usmjereno na odugovlaenje postupka. Odredbe ovog zakona o tubi i odgovoru na tubu shodno se primjenjuju i na protivtubu i odgovor na protivtubu, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.

4. Pripremno roite

a) Opte odredbe

lan 75. Po prijemu odgovora na tubu, odnosno odgovora na protivtubu, sud e zakazati pripremno roite. Ako tueni nije dostavio odgovor na tubu, a tuilac u tubi nije traio donoenje presude zbog proputanja, sud e zakazati pripremno roite po isteku roka za podnoenje odgovora na tubu. Datum odravanja pripremnog roita sud e, po pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama. Pripremno roite odrae se, po pravilu, najdocnije u roku od 30 dana od dana prijema u sudu pismenog odgovora na tubu, odnosno od dana proteka roka za podnoenje odgovora na tubu, ili ako je tueni podnio protivtubu, u roku od 30 dana od dana prijema odgovora na protivtubu.

lan 76. Odravanje pripremnog roita je obavezno, osim u sluaju kada sud poslije ispitivanja tube i odgovora na tubu utvrdi da meu strankama nema spornih injenica ili da zbog jednostavnosti spora odravanje pripremnog roita nije potrebno.

lan 77. U pozivu za pripremno roite sud e obavijestiti stranke o posljedicama izostanka sa pripremnog roita, kao i o tome da su dune najdocnije na pripremnom roitu da iznesu sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da predloe sve dokaze koje ele izvesti u toku postupka, te da na pripremno roite donesu sve isprave i predmete koje ele upotrijebiti kao dokaz.


lan 78. Pripremno roite poinje tako to tuilac ukratko izlae tubu, a zatim tueni ukratko izlae odgovor na tubu. Kad je potrebno, sud e zatraiti od stranaka razjanjenje u vezi sa njihovim navodima ili prijedlozima.

lan 79. Poslije izlaganja tube i odgovora na tubu, raspravlja se o pitanjima koja se odnose na smetnje za dalji tok postupka. O ovim pitanjima se mogu na pripremnom roitu izvoditi dokazi kad je to potrebno. Sud e po prigovoru stranke ili po slubenoj dunosti, postupiti po odredbama lana 67. ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije drugaije odreeno. Ako sud ne usvoji prigovor da postoji koja od smetnji za voenje postupka, odluku o prigovoru donijee zajedno sa odlukom o glavnoj stvari. Protiv odluke iz stava 3. ovog lana nije dozvoljena posebna alba.

lan 80.

U daljem toku pripremnog roita, raspravljae se o prijedlozima stranaka i injeninim navodima kojima stranke obrazlau svoje prijedloge.

lan 81. Sud e prema rezultatima raspravljanja na pripremnom roitu odluiti o emu e se raspravljati i koji dokazi e se izvesti na glavnoj raspravi. Prijedloge koje ne smatra bitnim za donoenje odluke sud e odbiti i u rjeenju naznaiti razlog odbijanja. Protiv rjeenja iz stava 2. ovog lana nije dozvoljena posebna alba. Sud nije u daljem toku parnice vezan za svoja ranija rjeenja iz ovog lana.

lan 82. Ako sud, na prijedlog stranke, odredi izvoenje dokaza vjetaenjem, uvijek e odrediti rok u kome vjetak treba da pripremi i dostavi svoj nalaz i miljenje. Pri odreivanju ovog roka sud e voditi rauna o tome da pismeni nalaz i miljenje mora dostaviti strankama najdocnije osam dana prije odravanja roita za glavnu raspravu.


lan 83. Ako pred istim sudom tee vie parnica izmeu istih lica ili u kojima je isto lice protivnik raznih tuilaca ili raznih tuenih, sud moe, uz saglasnost stranaka, rjeenjem spojiti sve ove parnice radi zajednikog raspravljanja, ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili trokovi. Za sve spojene parnice sud e donijeti zajedniku presudu. Sud moe, uz saglasnost stranaka, odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtjevima iz iste tube i po zavretku odvojenog raspravljanja donijee posebne odluke o tim zahtjevima. Rjeenja iz st. 1. i 2. ovog lana mogu se, po pravilu, donijeti najdocnije na pripremnom roitu ili do poetka glavne rasprave ako pripremno roite nije odrano. Protiv rjeenja iz st. 1. i 2. ovog lana posebna alba nije dozvoljena.

lan 84. Ako na pripremno roite ne doe tuilac, a bio je uredno obavijeten, smatrae se da je tuba povuena, osim ako tueni ne zahtijeva da se roite odri. Ako na pripremno roite ne doe uredno obavijeten tueni, roite e se odrati bez njegovog prisustva.

lan 85.

Na pripremnom roitu sud ima u pogledu upravljanja postupkom sva ovlaenja koja ima i na glavnoj raspravi.

b) Medijacija i sudsko poravnanje

lan 86.

Najdocnije na pripremnom roitu, sud moe, ukoliko ocijeni da je to svrsishodno s obzirom na prirodu spora i druge okolnosti, da predloi strankama da spor rijee u postupku medijacije kako je predvieno posebnim zakonom. Ovakav prijedlog mogu sporazumno staviti i stranke sve do zakljuenja glavne rasprave.

lan 87. Stranke mogu u toku cijelog postupka da zakljue poravnanje o predmetu spora (sudsko poravnanje).


lan 88.

Sud e, na nain koji ne ugroava njegovu nepristrasnost, na pripremnom roitu, kao i u toku cijelog postupka, nastojati da stranke zakljue sudsko poravnanje. U cilju doprinosa poravnanju sud moe, kada ocijeni da je to osnovano, strankama predloiti kako da se poravnaju, vodei rauna o eljama stranaka, prirodi spora, odnosima meu strankama i drugim okolnostima.

lan 89. Sudsko poravnanje moe da se odnosi na cijeli tubeni zahtjev ili na jedan njegov dio. Pred sudom se ne moe zakljuiti poravnanje u pogledu zahtjeva kojima stranke ne mogu raspolagati (lan 3. stav 2.). Kad sud donese rjeenje kojim ne dozvoljava poravnanje stranaka, zastae se sa postupkom dok ovo rjeenje ne postane pravosnano.

lan 90. Sporazum stranaka o poravnanju unosi se u zapisnik. Poravnanje je zakljueno kad stranke potpiu zapisnik. Poravnanje sadri i sporazum o trokovima. Ako stranke ne postignu sporazum o trokovima, mogu se dogovoriti da odluku o trokovima donese sud. Sud e strankama izdati ovjeren prepis zapisnika u koji je uneseno poravnanje.

lan 91. Sudsko poravnanje ima snagu izvrnog naslova.

lan 92. Sudsko poravnanje moe se pobijati samo tubom. Sudsko poravnanje se moe pobijati ako je zakljueno u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare. Tuba iz stava 1. ovog lana se moe podnijeti u roku od tri mjeseca od dana saznanja za razloge pobijanja, a najdocnije u roku od pet godina od dana zakljuenja sudskog poravnanja.


lan 93. Sud e u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti paziti da li se vodi parnica o predmetu o kome je ranije bilo zakljueno sudsko poravnanje i ako utvrdi da se parnica vodi o predmetu o kome je zakljueno sudsko poravnanje, odbacie tubu.

v) Zakazivanje roita za glavnu raspravu

lan 94. Na pripremnom roitu sud e rjeenjem odrediti: 1) dan i as odravanja glavne rasprave; 2) pitanja o kojima e se raspravljati na glavnoj raspravi; 3) dokaze koji e se izvesti na glavnoj raspravi; 4) lica koja e biti pozvana na glavnu raspravu. Glavna rasprava e se, po pravilu, odrati najdocnije u roku od 30 dana od dana odravanja pripremnog roita. Sud moe odrediti da se glavna rasprava odri odmah poslije pripremnog roita. Ako se procjenjuje da e glavna rasprava trajati due od jednog dana, roite e biti zakazano za onoliko dana uzastopno, koliko je neophodno da se rasprava odri u kontinuitetu.

lan 95. Sa sadrinom rjeenja iz stava 1. lana 94. ovog zakona upoznae se prisutna stranka, te joj se nee dostavljati rjeenje niti poziv za glavnu raspravu. Sud e obavijestiti prisutnu stranku i o posljedicama izostanka sa roita za glavnu raspravu.

lan 96. Sud e na roite za glavnu raspravu pozvati stranke koje nisu bile prisutne na pripremnom roitu, kao i svjedoke i vjetake koje je na pripremnom roitu odluio da pozove. U pozivu za glavnu raspravu, sud e obavijestiti pozvane o posljedicama izostanka sa roita. Stranci koja nije bila prisutna na pripremnom roitu uz poziv za glavnu raspravu dostavlja se ovjeren prepis rjeenja iz stava 1. lana 94. ovog zakona.


Glava V GLAVNA RASPRAVA

1. Tok glavne rasprave

lan 97.

Sudija otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja. Poslije toga, sudija utvruje da li su dola sva pozvana lica, pa ako nisu, provjerava da li su odsutna lica uredno pozvana i imaju li opravdan razlog za izostanak. Ako tuilac bez opravdanog razloga ne doe na roite za glavnu raspravu, a bio je uredno pozvan, smatrae se da je povukao tubu, osim ako se tueni na tom roitu upusti u raspravljanje. Ako na roite za glavnu raspravu bez opravdanog razloga ne doe tueni, a bio je uredno pozvan, rasprava e se odrati bez njegovog prisustva.

lan 98. Sud e prvo, po prigovoru stranke ili po slubenoj dunosti, utvrditi da li postoje procesne smetnje za dalje postupanje i postupiti u skladu sa odredbama lana 67. ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije drugaije odreeno. Ako sud ne prihvati prigovor iz stava 1. ovog lana, bez obzira da li je o njemu raspravljano odvojeno od glavne stvari ili zajedno sa njom, odluku o prigovoru donijee zajedno sa odlukom o glavnoj stvari. Protiv rjeenja kojim se odbijaju prigovori stranaka iz stava 1. ovog lana nije dozvoljena posebna alba.

lan 99. Glavna rasprava se odvija sljedeim redom: 1) tuilac ukratko izlae sva bitna pitanja iz tube, ukljuujui izvoenje dokaza itanjem isprava; 2) tueni ukratko izlae odgovor na tubu i daje odgovor na bitne navode tuioca iz take 1. ovog stava; 3) ako je stavljen prijedlog za izvoenje dokaza sasluanjem stranaka, sasluavaju se stranke, i to prvo tuilac, a zatim tueni; 4) sasluavaju se svjedoci, i to prvo svjedoci tuioca, a zatim svjedoci tuenog; 5) izvode se ostali dokazi, ukljuujui i vjetaenje; 6) po izvoenju svih dokaza, obje stranke, poev od tuioca, imaju pravo da se obrate sudu zavrnim izlaganjem, kojim se rezimiraju pravni i injenini aspekti predmeta; 7) sud moe dozvoliti tuiocu da se ukratko izjasni na zavrno izlaganje tuenog;


8) ako je tuiocu dozvoljeno da se izjasni na zavrno izlaganje tuenog, i tueni e imati pravo da se ukratko izjasni na konane navode tuioca. Izuzetno, sud moe odrediti redosljed odvijanja glavne rasprave drugaiji od redosljeda predvienog u stavu 1. ovog lana.

lan 100. Sud e se starati da se glavna rasprava odvija na pravilan nain, bez nepotrebnih odlaganja, te da se raspravlja samo o pitanjima bitnim za donoenje odluke. Sudija se u toku glavne rasprave stara o odravanju reda u sudnici i o dostojanstvu suda. Sud e kazniti lica koja naruavaju red u sudnici ili vrijeaju dostojanstvo suda i drugih uesnika u postupku u skladu sa odredbama ovog zakona o nepotovanju suda.

lan 101. Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a dokazi se izvode neposredno pred sudom, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.

lan 102. Svaka stranka treba u svojim izlaganjima da iznese sve injenice potrebne za obrazloenje svojih prijedloga, da ponudi dokaze potrebne za utvrivanje svojih navoda kao i da se izjasni o navodima i ponuenim dokazima protivne stranke. Stranke mogu u toku glavne rasprave iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze, samo ako uine vjerovatnim da ih bez svoje krivice nisu bile u mogunosti iznijeti, odnosno predloiti na pripremnom roitu.

lan 103. Stranke iznose i svoja pravna shvatanja koja se odnose na predmet spora.

lan 104. Prilikom izvoenja dokaza sasluanjem stranaka stranku prvo ispituje njen punomonik, a poslije toga suprotna stranka. Ako stranka koja se sasluava nema punomonika, prvo je ispituje sud.


lan 105. Stranke ispituju svjedoke i vjetake. Sudija prvo daje rije stranci koja je predloila svjedoka ili vjetaka, zatim suprotnoj strani, a zatim, ukoliko je potrebno, ponovo stranci koja ih je predloila.

lan 106.

Sudija moe postavljati pitanja strankama, svjedocima ili vjetacima u svakoj fazi sasluanja.

lan 107. Sud e odbiti sprovoenje procesnih radnji koje nisu bitne za postupak. Sud nee dozvoliti postavljanje pitanja u kojima je sadrano kako na njih treba odgovoriti. Sud nee dozvoliti pitanja koja su nebitna za predmet i pitanja na koja je ve dovoljno odgovoreno. Na zahtjev stranke u zapisnik e se unijeti pitanja koja sud nije dozvolio. Sud nee dozvoliti vrijeanje i uznemiravanje stranaka, svjedoka i vjetaka za vrijeme ispitivanja.

lan 108.

Sasluani svjedoci i vjetaci ostaju u sudnici, ako im sud to naloi. Ako stranka to zahtijeva, a svjedok je jo uvijek prisutan, sud moe odluiti da svjedoka koji je ve sasluan na istom roitu za glavnu raspravu jo jednom pozove na ponovno sasluanje.

lan 109.

Sud nije vezan za svoje rjeenje koje se odnosi na rukovoenje raspravom. Protiv rjeenja koja se odnose na rukovoenje raspravom nije dozvoljena posebna alba.

lan 110.

Nakon to budu okonane sve faze glavne rasprave i predmet bude spreman za presuenje, sud e proglasiti da je glavna rasprava zakljuena.


2. Odgaanje, odlaganje i nastavak roita

lan 111. Sud moe odgoditi zakazano roite za glavnu raspravu prije njegovog odravanja, ako utvrdi da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za njegovo odravanje ili da dokazi ije je izvoenje odreeno nee biti pribavljeni do roita (odgaanje roita). Sud je duan, najdocnije osam dana prije odravanja roita, provjeriti da li su ispunjeni uslovi iz stava 1. ovog lana. Kad odgodi roite, sud e o vremenu odravanja novog roita odmah obavijestiti sve pozvane.

lan 112. Sud moe, na prijedlog stranke, odloiti zapoeto roite (odlagajne roita) samo iz sljedeih razloga: 1) ako bez krivice stranke koja predlae odlaganje roita na roitu nije mogue izvesti neki od dokaza ije je izvoenje odreeno, a koji je vaan za pravilno donoenje odluke; 2) ako obje stranke predlau odlaganje radi pokuaja mirnog rjeenja spora ili zakljuenja sudskog poravnanja. Stranka moe samo jednom traiti odlaganje roita iz istog razloga. Kad se roite odloi, sud e prisutnim odmah saoptiti mjesto i vrijeme novog roita. Sud nije duan da o mjestu i vremenu novog roita obavijesti stranku koja nije bila prisutna na odloenom roitu, a bila je uredno obavijetena.

lan 113. Ako na roitu nije mogue izvesti neki od dokaza ije je izvoenje odreeno, sud moe odluiti da se rasprava nastavi, s tim da se naknadno, na novom roitu, izvede samo ovaj dokaz, i iznesu navodi u vezi sa njim.

lan 114. Na novom roitu zakazanom poslije odlaganja rasprave, radnje koje su ve sprovedene ponovo se sprovode samo ako se roite dri pred novim sudijom ili ako sud smatra da je to neophodno za pravilno donoenje presude.

lan 115. Roite za glavnu raspravu se ne moe odgoditi niti odloiti na neodreeno vrijeme.


Roite za glavnu raspravu ne moe se odgoditi ili odloiti na period dui od 30 dana, osim u sluaju iz lana 129. ovog zakona. Sudija je o svakom odgaanju odnosno odlaganju roita duan da obavijesti predsjednika suda. Predsjednik suda vodi evidenciju o odgaanjima i odlaganjima roita za svakog sudiju pojedinano. Prilikom odgaanja, odnosno odlaganja roita sud e datum odravanja novog roita, u pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama. Kad odgodi ili odloi roite, sud je duan preduzeti sve radnje koje mu stoje na raspolaganju kako bi se do sljedeeg roita otklonili uzroci koji su doveli do odgaanja, odnosno odlaganja, te kako bi se na tom roitu rasprava mogla zakljuiti. Protiv rjeenja suda kojim se odgaa ili odlae roite ili rjeenja kojim se odbijaju prijedlozi stranaka za odgaanje, odnosno odlaganje roita, nije dozvoljena posebna alba.

lan 116. Ako se zapoeto roite ne moe okonati u toku istog dana, sud e odrediti nastavak roita za sljedei radni dan (nastavak roita).

lan 117. Odrebe l. 111, 112, 115. i 116. ovog zakona, shodno se primjenjuju na pripremno roite.

3. Javnost glavne rasprave

lan 118. Glavna rasprava je javna. Raspravi mogu prisustvovati samo punoljetna lica. Lica koja prisustvuju raspravi ne smiju nositi oruje ili opasno orue. Odredba stava 3. ovog lana ne odnosi se na pripadnike policije, ako je noenje oruja neophodno za vrenje njihove dunosti.


lan 119. Sud moe iskljuiti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njen dio ako to zahtijevaju interesi uvanja slubene, poslovne ili line tajne, zatita interesa maloljetnika, interesi javnog reda ili razlozi morala. Sud moe iskljuiti javnost i kad se mjerama za odravanje reda predvienim u ovom zakonu ne bi moglo obezbijediti nesmetano odravanje rasprave.

lan 120. Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove zakonske zastupnike, punomonike, umjeae i Ombudsmena Republike Srpske. Sud moe dozvoliti da glavnoj raspravi na kojoj je javnost iskljuena prisustvuju pojedina slubena lica, kao i nauni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu slubu, odnosno naunu ili javnu djelatnost. Sud e upozoriti lica koja prisustvuju raspravi na kojoj je javnost iskljuena da su duna da kao tajnu uvaju ono to su na raspravi saznala, a to nije ve poznato javnosti i upozorie ih na posljedice odavanja tajne.

lan 121. O iskljuenju javnosti odluuje sud rjeenjem koje mora biti obrazloeno i javno objavljeno. Protiv rjeenja o iskljuenju javnosti nije dozvoljena posebna alba.

lan 122. Odredbe o javnosti na glavnoj raspravi shodno e se primjenjivati i na pripremnom roitu, na roitu van glavne rasprave pred sudom, kao i na roitu pred zamoljenim sudom.

Glava VI DOKAZI

1. Opte odredbe

lan 123.

Svaka stranka duna je da dokae injenice na kojima zasniva svoj zahtjev. Sud e slobodnom ocjenom dokaza utvrditi injenice na osnovu kojih e donijeti odluku.


lan 124. Sud e naloiti strankama da izvedu i one dokaze koji su bitni za donoenje odluke, a koje stranke nisu predloile, ako utvrdi da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati u smislu lana 3. stav 2. ovog zakona.

lan 125. Ne treba dokazivati injenice koje je stranka priznala pred sudom u toku parnice. Ako stranka porekne injenice koje je priznala, sud e ocijeniti da li e te injenice smatrati priznatim ili osporenim. injenice ije postojanje zakon pretpostavlja ne treba dokazivati, ali se moe dokazivati da ove injenice ne postoje, ako zakonom nije to drugo odreeno. Ne treba dokazivati injenice koje su optepoznate.

lan 126. Ako sud na osnovu ocjene izvedenih dokaza ne moe sa sigurnou da utvrdi neku injenicu, o postojanju ove injenice zakljuie primjenom pravila o teretu dokazivanja.

lan 127. Ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu tete, na novani iznos ili na zamjenljive stvari, ali se tana visina iznosa, odnosno koliina stvari ne moe utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo sa nesrazmjernim tekoama, sud e o ovom odluiti, po svojoj ocjeni.

lan 128. Dokazi se izvode na glavnoj raspravi. Na prijedlog stranke, podnijet najdocnije na pripremnom roitu, sud moe odluiti da se odreeni dokazi izvedu pred drugim sudom (zamoljeni sud). U tom sluaju zapisnici o izvedenim dokazima proitae se na glavnoj raspravi. Kad sud donese odluku iz stava 2. ovog lana, u zamolnici za izvoenje dokaza opisae ukratko predmet spora, izloie stanje parnice i odrediti koji e se dokazi izvesti, uz naznaenje o kojim okolnostima treba naroito voditi rauna. O roitu za izvoenje dokaza pred zamoljenim sudom obavijestie se stranke. Sudija zamoljenog suda ima pri izvoenju dokaza sva ovlaenja koja ima sudija kad se dokazi izvode na glavnoj raspravi.


Protiv rjeenja suda kojim se odreuje izvoenje dokaza pred zamoljenim sudom nije dozvoljna posebna alba.

lan 129. Ako se zbog izuzetnih okolnosti neki dokaz ne moe izvesti u rokovima predvienim ovim zakonom, sud rjeenjem moe odrediti dui rok za izvoenje dokaza. Kad odreeni rok protekne, rasprava e se sprovesti bez obzira to odreeni dokaz nije izveden.

2. Uviaj

lan 130. Uviaj se preduzima kad je za utvrivanje neke injenice ili za razjanjenje neke okolnosti potrebno neposredno opaanje suda. Uviaj se moe vriti i uz uee vjetaka.

lan 131. Ako u postupku treba razgledati stvar koja se nalazi kod jedne od stranaka, kod treeg lica, kod dravnog organa ili kod pravnog lica kome je povjereno vrenje javnih ovlaenja, shodno e se primijeniti odredbe l. 134. do 136. ovog zakona o pribavljanju isprava od ovih organa ili lica.

3. Isprave

lan 132.

Isprava koju je u propisanom obliku izdao dravni organ u granicama svoje nadlenosti, kao i isprava koju je u takvom obliku izdalo pravno lice u vrenju javnih ovlaenja koje mu je povjereno zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga to se u njoj potvruje ili odreuje. Istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima u pogledu dokazne snage izjednaene sa javnim ispravama. Dozvoljeno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrene injenice ili da je isprava nepravilno sastavljena. Ako se posumnja u autentinost isprave, stranka moe zatraiti da sud trai da se o tome izjasni organ od koga bi trebalo da ona potie.


lan 133. Ako meunarodnim ugovorom nije to drugo odreno, inostrane javne isprave koje su propisno ovjerene imaju, pod uslovom uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i domae javne isprave.

lan 134. Stranka je duna da sama podnese ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda. Uz ispravu sastavljenu na stranom jeziku podnosi se i ovjereni prevod. Ako se isprava nalazi kod dravnog organa ili pravnog lica kome je povjereno vrenje javnog ovlaenja, a sama stranka ne moe izdejstvovati da se isprava preda ili pokae, sud e po prijedlogu stranke narediti tom organu, odnosno licu, da ispravu dostave sudu.

lan 135. Kad se jedna stranka poziva na ispravu i tvrdi da se ona nalazi kod druge stranke, sud moe ovu stranku pozvati da podnese ispravu, ostavljajui joj za to odreeni rok. Stranka ne moe da uskrati podnoenje isprave ako se ona sama u parnici pozvala na tu ispravu za dokaz svojih navoda, ili ako je rije o ispravi koju je po zakonu duna da preda ili pokae, ili ako se isprava s obzirom na njenu sadrinu smatra zajednikom za obje stranke. U pogledu prava stranke da uskrati podnoenje drugih isprava shodno e se primijenjivati odredbe l. 139. i 140. ovog zakona. Kad stranka koja je pozvana da podnese ispravu porie da se isprava kod nje nalazi, mogu se radi utvrivanja ove injenice izvoditi dokazi. Sud e, s obzirom na sve okolnosti, cijeniti od kakvog je znaaja to stranka koja dri ispravu nee da postupi po rjeenju suda kojim joj se nalae da podnese ispravu ili porie da se isprava kod nje nalazi. Protiv odluke suda iz stava 1. ovog lana nije dozvoljena posebna alba.

lan 136. Sud moe, na prijedlog stranke, narediti treem licu da podnese ispravu samo kad je ono po zakonu duno da je pokae ili podnese, ili kad je rije o ispravi koja je po svojoj sadrini zajednika za to lice i stranku koja se poziva na ispravu. Prije nego to donese odluku kojom treem licu nalae da podnese ispravu, sud e pozvati tree lice da se o tome izjasni.


Kad tree lice porie svoju dunost da podnese ispravu koja se kod njega nalazi, sud e rijeiti da li je tree lice duno da podnese ispravu. Kad tree lice porie da se isprava nalazi kod njega, radi utvrivanja ove injenice mogu da se izvode dokazi. Pravosnano rjeenje o dunosti treeg lica da podnese ispravu moe se izvriti po pravilima izvrnog postupka. Sud e ovo rjeenje po slubenoj dunosti dostaviti nadlenom izvrnom sudu radi prinudnog izvrenja. Tree lice ima pravo na naknadu opravdanih trokova koje je imalo u vezi sa podnoenjem isprava. Odredbe lana 146. ovog zakona shodno e se primjenjivati i u ovom sluaju.

4. Svjedoci

lan 137. Svako lice koje se poziva kao svjedok duno je da se odazove pozivu, a ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, duno je i da svjedoi. Kao svjedoci mogu se sasluati samo lica koja su sposobna da daju obavjetenja o injenicama koje se dokazuju. Stranka koja predlae da se odreeno lice saslua kao svjedok mora prije toga navesti o emu ono treba da svjedoi i navesti njegovo ime, prezime i boravte.

lan 138. Ne moe se sasluati kao svjedok lice koje bi svojim iskazom povrijedilo dunost uvanja slubene ili vojne tajne, dok ga nadleni organ ne oslobodi od te dunosti.

lan 139. Svjedok moe uskratiti svjedoenje: 1) o onome to mu je stranka kao svom punomoniku povjerila; 2) o onome o emu se stranka ili drugo lice svjedoku kao vjerskom ispovjedniku ispovjedilo; 3) o injenicama koje je svjedok saznao kao advokat, ljekar, ili u vrenju nekog drugog poziva ili neke druge djelatnosti, ako postoji obaveza da se kao tajna uva ono to se saznalo u vrenju tog poziva ili djelatnosti. Sud e upozoriti ova lica da mogu uskratiti davanje iskaza u sluajevima navedenim u stavu 1. ovog lana.


lan 140. Svjedok moe uskratiti odgovor na pojedina pitanja ako bi svojim odgovorom na ta pitawa izloio opasnosti od krivinog gonjenja sebe ili svoje srodnike po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobonoj liniji do treeg stepena zakljuno, svog branog druga ili srodnike po tazbini do drugog stepena zakljuno i onda kad je brak prestao, lice sa kojim ivi u vanbranoj zajednici ili njegove srodnike do drugog stepena zakljuno, kao i svog staraoca ili staranika, usvojioca ili usvojenika. Sud e upozoriti svjedoka da moe uskratiti davanje odgovora na postavljeno pitanje.

lan 141. Opravdanost razloga za uskraivanje svjedoenja ili odgovora na pojedina pitanja ocjenjuje sud pred kojim svjedok treba da svjedoi, nakon to se o tome izjasne stranke. Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana stranke nemaju pravo na posebnu albu. Svjedok moe rjeenje iz stava 1. ovog lana pobijati u albi protiv rjeenja o novanoj kazni ili o zatvoru zbog toga to je uskratio svjedoenje ili odgovor na pojedino pitanje.

lan 142. Svjedoci se pozivaju dostavljanjm pismenog poziva u kome se navodi ime i prezime i ime jednog roditelja pozvanog, vrijeme i mjesto dolaska, predmet u vezi sa kojim se poziva i naznaenje da se poziva kao svjedok. U pozivu e se svjedok upozoriti na posljedice neopravdanog izostanka predviene odredbama lana 410. ovog zakona i na pravo na naknadu trokova iz lana 146. ovog zakona. Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili tekih tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu mogu se sasluati i u svom stanu, odnosno u prostorijama u kojima borave.

lan 143. Svjedoci se sasluavaju pojedinano i bez prisustva svjedoka koji e se docnije sasluavati. Svjedok je duan da odgovore daje usmeno. Svjedok e se prethodno opomenuti da je duan da govori istinu i da ne smije nita preutati, a zatim e se upozoriti na posljedice davanja lanog iskaza. Zatim e se svjedok pitati za ime i prezime, ime jednog roditelja, boravite, mjesto i datum roenja, godine ivota i njegov odnos sa strankama.


lan 144. Poslije optih pitanja svjedoka ispituje stranka koja ga je predloila, a poslije toga suprotna stranka. Sud uvijek moe postavljati pitanja svjedoku. Svjedok e se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o emu svjedoi.

lan 145. Svjedok koji ne zna jezik na kome se vodi postupak sasluae se preko tumaa. Ako je svjedok gluv, postavljae mu se pitanja pismeno, a ako je nijem, pozvae se da pismeno odgovara. Ako se sasluanje ne moe izvriti na ovaj nain, pozvae se kao tuma lice koje se sa svjedokom moe sporazumjeti. Sud e tuma upozoriti na dunost vjernog prenoenja pitanja koja se svjedoku postavljaju i izjava koje svjedok bude davao.

lan 146. Svjedok ima pravo na naknadu putnih trokova i trokova za ishranu i prenoite, kao i na naknadu izgubljene zarade, nastalih usljed njegove obaveze da svjedoi. Svjedok mora da zahtijeva naknadu odmah po sasluanju, inae gubi pravo na nju. Sud je duan da na ovo upozori svjedoka. U rjeenju kojim se odmjeravaju trokovi svjedoka sud e odrediti da se odreeni iznos isplati iz poloenog predujma, a ako predujam nije poloen, naloie stranci da odreeni iznos plati svjedoku u roku od osam dana. alba protiv ovog rjeenja ne zadrava izvrenje rjeenja.

5. Vjetaci

lan 147. Sud moe, na prijedlog stranke, odrediti izvoenje dokaza vjetaenjem kad je radi utvrivanja ili razjanjenja odreene injenice potrebno struno znanje kojim sud ne raspolae.


lan 148. Stranka koja predlae vjetaenje duna je u prijedlogu da naznai predmet i obim vjetaenja, kao i da predloi lice koje e da izvri vjetaenje. Protivna stranka e se izjasniti o predloenom vjetaku, kao i o predmetu i obimu vjetaenja. Ako stranke ne postignu sporazum o licu koje treba biti odreeno za vjetaka i predmetu i obimu vjetaenja, odluku o tome e donijeti sud.

lan 149. Vjetaenje vri jedan vjetak. Sud moe na prijedlog stranke da odredi vie vjetaka za razliite vrste vjetaenja. Vjetaci se odreuju prvenstveno iz reda imenovanih sudskih vjetaka za odreenu vrstu vjetaenja. Sloenija vjetaenja e se povjeriti prvenstveno strunim ustanovama kao to su: bolnice, hemijski laboratoriji, fakulteti i slino. Ako postoje ustanove za odreene vrste vjetaenja, kao to su: vjetaenje lanog novca, rukopisa, daktiloskopsko vjetaenje i slino, takva vjetaenja povjerie se u prvom redu tim ustanovama.

lan 150. Izvoenje dokaza vjetaenjem odreuje sud rjeenjem koje sadri: 1. ime, prezime i zanimanje vjetaka; 1. predmet spora; 2. obim i predmet vjetaenja; 4. rok za podnoenje pismenog nalaza i miljenja.

lan 151.

Vjetak se uvijek poziva na roite za glavnu raspravu. Prepis rjeenja iz lana 150. ovog zakona dostavlja se vjetaku zajedno sa pozivom na roite za glavnu raspravu. U pozivu e sud upozoriti vjetaka da svoje miljenje mora iznijeti savjesno i u skladu sa pravilima nauke i vjetine i obavijestiti ga o posljedicama nedostavljanja nalaza i miljenja u ostavljenom roku, odnosno neopravdanog izostanka sa roita i pravu na nagradu i naknadu trokova.


lan 152.

Vjetaci su duni da se odazovu pozivu suda i da iznesu svoj nalaz i miljenje. Sud e vjetaka na njegov zahtjev osloboditi dunosti vjetaenja iz razloga iz kojih svjedok moe uskratiti svjedoenje ili odgovor na pojedino pitanje. Sud moe vjetaka na njegov zahtjev osloboditi dunosti vjetaenja i iz drugih opravdanih razloga. Osloboenje od dunosti vjetaenja moe traiti i ovlaeni radnik organa ili organizacije u kojoj vjetak radi.

lan 153. Vjetak e biti izuzet iz istih razloga iz kojih moe biti izuzet sudija, ali se izuzetno za vjetaka moe uzeti i lice koje je ranije bilo sasluano kao svjedok. Stranka je duna da podnese zahtjev za izuzee vjetaka im sazna da postoji razlog za izuzee, a najdocnije prije poetka izvoenja dokaza vjetaenjem. U zahtjevu za izuzee vjetaka stranka je duna da navede okolnosti na kojima zasniva svoj zahtjev za izuzee. O zahtjevu za izuzee odluuje sud. Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzee nije dozvoljena posebna alba. Ako je stranka saznala za razlog izuzea poslije izvrenog vjetaenja i prigovara vjetaenju iz tog razloga, sud e postupiti kao da je zahtjev za izuzee stavljen prije izvrenog vjetaenja.

lan 154. Vjetak svoj pismeni nalaz i miljenje uvijek dostavlja sudu prije rasprave, ukoliko sud ne odredi drugaije. Vjetak mora uvijek da obrazloi svoje miljenje.

lan 155. Ako vjetak ne dostavi nalaz i miljenje u ostavljenom roku, sud e, po isteku roka koji strankama ostavi da se o tome pismeno izjasne, odrediti drugog vjetaka.


Ako vjetak dostavi nalaz ili miljenje koji su nejasni, nepotpuni ili protivrjeni sami sebi ili izvedenim okolnostima, sud e pozvati vjetaka da ih dopuni, odnosno ispravi, i odrediti rok za ponovno dostavljanje nalaza i miljenja. Ukoliko vjetak ni po pozivu suda ne dostavi potpuni razumljiv nalaz i miljenje, sud e, uz prethodno izjanjenje stranaka, odrediti drugog vjetaka.

lan 156. Sud dostavlja strankama pismeni nalaz i miljenje vjetaka najdocnije osam dana prije roita za glavnu raspravu.

lan 157. Roite za glavnu raspravu e se odrati i ako vjetak ne pristupi na glavnu raspravu. Izuzetno od stava 1. ovog lana, sud moe na prijedlog stranke odloiti raspravu i zakazati novo roite na koje e ponovo pozvati vjetaka, ako utvrdi da je njegovo prisustvo na raspravi neophodno radi razjanjenja ili dopune nalaza i miljenja.

lan 158. Sud e vjetaku dozvoliti da razmatra spise, kao i da postavlja pitanja strankama i drugim vjetacima u vezi predmeta vjetaenja.

lan 159. Protiv rjeenja suda iz l. 148, 150, 152. i 155. ovog zakona nije dozvoljena alba.

lan 160. Vjetak ima pravo na naknadu putnih trokova, trokova za ishranu i prenoite i trokova vjetaenja, kao i pravo na razumnu nagradu za izvreno vjetaenje.

lan 161. Ako odredbama ovog zakona nije drugaije odreeno, na izvoenje dokaza vjetaenjem shodno se primjenjuju odredbe o sasluanju svjedoka.

lan 162. Odredbe lana. 148. stav 1, l. 149. stav 3, 151. st. 1. i 3, 152, 153. i 159. ovog zakona primjenjuju se shodno i na tumae.


6. Sasluanje stranaka

lan 163. Na prijedlog stranke, sud e odrediti izvoenje dokaza sasluanjem stranaka.

lan 164.

Sud e odluiti da se saslua samo jedna stranka, ako druga stranka uskrati davanje iskaza ili se ne odazove pozivu suda.

lan 165. Za stranku koja nema parninu sposobnost sasluae se njen zakonski zastupnik. Sud moe odluiti da se umjesto ili pored zakonskog zastupnika saslua sama stranka, ako je njeno sasluanje moguno. Za pravno lice sasluae se lice koje je zakonom ili pravilima odreeno da ga zastupa.

lan 166. Poziv na roite dostavie se punomoniku stranke, koji je duan o tome stranku obavijestiti, odnosno, ako stranka nema punomonika, stranci ili licu koje e se za stranku sasluati. U pozivu e se naznaiti da e se na roitu izvoditi dokaz sasluanjem stranaka i da e stranka koja doe na roite biti sasluana u odsustvu druge stranke.

lan 167.

Ne mogu se primijeniti nikakve prinudne mjere prema stranci koja se nije odazvala pozivu suda radi sasluanja niti se stranka moe prinuditi na davanje iskaza.

lan 168. Odredbe o izvoenju dokaza sasluanjem svjedoka primjenjivae se i pri izvoenju dokaza sasluanjem stranaka, ako za sasluanje stranaka nije to drugo propisano.

7. Obezbjeenje dokaza

lan 169. Ako postoji opravdana bojazan da neki dokaz nee moi da se izvede ili da e njegovo docnije izvoenje biti oteano, moe se u toku kao i prije pokretanja parnice predloiti da se ovaj dokaz izvede.


Obezbjeenje dokaza se moe traiti i u toku postupka po prijedlogu za ponavljanje postupka.

lan 170. Ako je prijedlog za obezbjeenje dokaza stavljen u toku parninog postupka, za postupanje je nadlean sud pred kojim je postupak u toku. Kad se trai obezbjeenje dokaza prije pokretanja postupka, kao i u izuzetnim sluajevima ako je postupak ve u toku, nadlean je sud prvog stepena na ijem se podruju nalaze stvari koje treba razgledati, odnosno sud na ijem podruju boravi lice koje treba sasluati.

lan 171. U podnesku kojim trai obezbjeenje dokaza predlaga je duan da navede injenice koje se imaju dokazati, dokaze koje treba izvesti i razloge zbog kojih smatra da se docnije dokaz nee moi izvesti ili da e njegovo izvoenje biti oteano. U podnesku treba navesti ime i prezime protivnika, osim ako iz okolnosti proistie da on nije poznat.

lan 172. Podnesak u kome je stavljen prijedlog za obezbjeenje dokaza sud e dostaviti protivniku, ako je poznat, ostavljajui mu odgovarajui rok za odgovor. Izuzetno, ako postoji opasnost za obezbjeenje dokaza, sud e o prijedlogu odluiti i bez prethodnog izjanjavanja protivnika. U rjeenju kojim se usvaja prijedlog sud e odrediti roite za izvoenje dokaza, navee injenice o kojima e se izvoditi dokazi, kao i dokaze koji e se izvesti. Ako protivniku nije ranije bio dostavljen podnesak u kome je stavljen prijedlog za obezbjeenje dokaza, on e mu se dostaviti zajedno sa rjeenjem suda kojim se usvaja prijedlog za obezbjeenje dokaza. Protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravite sud moe radi uestvovanja na roitu za izvoenje dokaza postaviti privremenog zastupnika (lan 296.). O ovom postavljenju nije potrebno izdati oglas. Sud moe u izuzetnim sluajevima odrediti da izvoenje dokaza zapone i prije nego to se rjeenje kojim se usvaja prijedlog za obezbjeenje dokaza dostavi protivniku. Protiv rjeenja suda kojim se usvaja prijedlog za obezbjeenje dokaza, kao i protiv rjeenja kojim se odluuje da izvoenje dokaza zapone prije nego to se rjeenje dostavi protivniku, nije dozvoljena alba.


lan 173. Ako su dokazi izvedeni prije nego to je postupak pokrenut, zapisnik o izvoenju dokaza uvae se kod suda pred kojim su dokazi izvedeni. Ako je postupak u toku, a obezbjeenje dokaza nije izveo sud koji vodi postupak, zapisnik e se dostaviti tome sudu.

Glava VII

SUDSKE ODLUKE

1. Zajednike odredbe

lan 174.

Sud donosi odluke na roitu ili van roita.

lan 175. Sud donosi odluke u obliku presude ili rjeenja. O tubenom zahtjevu sud odluuje presudom, a u postupku zbog smetanja posjeda rjeenjem. O svim drugim pitanjima sud odluuje rjeenjem. Odluka o trokovima u presudi smatra se rjeenjem.

2. Presuda

Opte odredbe

lan 176. Presudom sud odluuje o zahtjevu koji se tie glavne stvari i sporednih traenja. Ako postoji vie zahtjeva, sud e o svim tim zahtjevima odluiti jednom presudom.

lan 177. Sud moe da naloi tuenom da izvri odreenu inidbu samo ako je ona dospjela do zakljuenja glavne rasprave.


Ako sud usvoji zahtjev za izdravanje moe obavezati tuenog i na inidbe koje nisu dospjele. Presuda kojom se tueni obavezuje da preda ili preuzme stvari date u najam ili zakup, moe se donijeti i prije prestanka tih odnosa.

lan 178. Ako je tuilac u tubi traio da mu se dosudi odreena stvar, a istovremeno je u tubi ili do zakljuenja glavne rasprave izjavio da je voljan umjesto stvari primiti odreeni novani iznos, sud e, ako usvoji tubeni zahtjev, izrei u presudi da se tueni moe osloboditi od davanja stvari ako plati taj novani iznos.

lan 179. Kad se stranci u presudi nalae izvrenje kakve inidbe, odredie se i rok u kome je ovu inidbu duna da izvri. Ako posebnim propisima nije drugaije odreeno, rok za izvrenje inidbe iznosi 30 dana, ali za inidbe koje se ne sastoje u novanom davanju sud moe odrediti dui rok. U mjeninim i ekovnim sporovima ovaj rok iznosi 15 dana. Rok za izvrenje inidbe poinje da tee prvog dana poslije donoenja presude, odnosno, ako se presuda dostavlja u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavljanju, prvog dana poslije dostavljanja prepisa presude stranci kojoj je naloeno izvrenje.

b) Presuda na osnovu priznanja

lan 180. Ako tueni do zakljuenja glavne rasprave prizna tubeni zahtjev, sud e bez daljeg raspravljanja donijeti presudu kojom usvaja tubeni zahtjev (presuda na osnovu priznanja). Sud nee donijeti presudu na osnovu priznanja i kad su ispunjeni potrebni uslovi, ako nae da je rije o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (lan 3. stav 2.). Donoenje presude na osnovu priznanja odloie se ako je potrebno da se o okolnostima iz stava 2. ovog lana prethodno pribave obavjetenja. Priznanje tubenog zahtjeva, na roitu ili u pismenom podnesku, tueni moe i bez pristanka tuioca opozvati do donoenja presude.


v) Presuda na osnovu odricanja

lan 181. Ako se tuilac do zakljuenja glavne rasprave odrekne tubenog zahtjeva, sud e bez daljeg raspravljanja donijeti presudu kojom odbija tubeni zahtjev (presuda na osnovu odricanja). Za odricanje od tubenog zahtjeva nije potreban pristanak tuenog. Tuilac moe do donoenja presude, na roitu ili u pismenom podnesku, opozvati odricanje od tubenog zahtjeva bez pristanka tuenog.

g) Presuda zbog proputanja

lan 182. Kad tueni, kome je uredno dostavljena tuba u kojoj je tuilac predloio donoenje presude zbog proputanja, ne dostavi pismeni odgovor na tubu u zakonskom roku, sud e donijeti presudu kojom se usvaja tubeni zahtjev (presuda zbog proputanja), osim ako je tubeni zahtjev oigledno neosnovan. Tubeni zahtjev je oigledno neosnovan: 1) ako je tubeni zahtjev oigledno protivan injenicama navedenim u tubi; 2) ako su injenice na kojima se zasniva tubeni zahtjev u oiglednoj protivrjenosti sa dokazima koje je sam tuilac predloio ili sa injenicama koje su optepoznate. Ako je zahtjev oigledno neosnovan, sud e donijeti presudu kojom se odbija tubeni zahtjev. Presuda zbog proputanja nee se donijeti o zahtjevu ili dijelu zahtjeva kojim stranke ne mogu raspolagati.

lan 183. Protiv presude zbog proputanja nije dozvoljena alba, ali tueni moe podnijeti prijedlog za povraaj u preanje stanje u skladu sa odredbama ovog zakona. Blagovremeno podnijet prijedlog iz stava 1. ovog lana spreava da presuda zbog proputanja postane pravnosnana. Ako prijedlogu tuenog iz stava 1. ovog lana bude udovoljeno, tueni e snositi sve opravdane trokove postupka koji su nastali do donoenja presude zbog proputanja.


d) Donoenje, pismena izrada i dostavljanje presude

lan 184. Sud e donijeti presudu i izraditi pismeni otpravak najdocnije u roku od 30 dana od dana zakljuenja glavne rasprave. Ukoliko sudija prekorai rok iz stava 1. ovog lana duan je u pismenoj formi obavijestiti predsjednika suda o razlozima prekoraenja.

lan 185. Po zakljuenju glavne rasprave, sud e prisutne stranke obavijestiti o datumu donoenja presude. Ako jedna od stranaka nije prisustvovala glavnoj raspravi, sud e je pismeno obavijestiti o datumu donoenja presude. Stranke, odnosno njihovi zastupnici ili punomonici, su duni sami preuzeti presudu u zgradi suda, te im sud nee dostavljati presudu u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavljanju. Ako su stranke bile uredno obavijetene o datumu donoenja presude, rok za albu protiv presude poinje tei prvog narednog dana nakon donoenja presude.

lan 186. U izuzetnim okolnostima, sud moe na zahtjev stranke odluiti da se dostavljanje presude izvri na nain predvien odredbama ovog zakona o dostavljanju. Stranci koja nije bila uredno obavijetena o datumu donoenja presude sud e u svakom sluaju dostaviti presudu u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavljanju.

lan 187. Presuda zbog proputanja i presuda drugostepenog suda donesena bez rasprave dostavlja se strankama u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavljanju.

lan 188. U sluaju iz lana 184. stav 2. ovog zakona, sud e im bude saznao da e doi do odgaanja datuma donoenja presude o tome obavijestiti stranke, nakon ega e strankama presudu dostaviti po odredbama ovog zakona o dostavljanju.

lan 189. U sluajevima iz l. 186, 187. i 188. ovog zakona rok za podnoenje pravnog lijeka poinje tei prvog narednog dana nakon dostavljanja prepisa presude.


lan 190.

Izvornik presude potpisuje sudija.

lan 191. Pismeno izraena presuda mora imati uvod, izreku, obrazloenje i pouku o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude. Uvod presude sadri: naziv suda, ime i prezime sudije, ime, prezime i prebivalite, odnosno boravite stranaka, njihovih zastupnika i punomonika, kratko oznaenje predmeta spora i njegovu vrijednost, dan zakljuenja glavne rasprave, naznaenje stranaka, njihovih zastupnika i punomonika koji su toj raspravi prisustvovali, kao i dan kad je presuda donesena. Izreka presude sadri odluku suda o usvajanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se tiu glavne stvari i sporednih traenja i odluku o postojanju ili nepostojanju potraivanja istaknutog radi prebijanja. U obrazloenju sud e izloiti: zahtjeve stranaka i njihove navode o injenicama na kojima se ovi zahtjevi zasnivaju, dokaze i ocjenu dokaza, kao i propise na kojima je sud zasnovao presudu. U obrazloenju presude zbog proputanja, presude na osnovu priznanja ili presude na osnovu odricanja iznijee se samo razlozi koji opravdavaju donoenje ovakvih presuda.

) Dopunska presuda

lan 192. Ako je sud propustio da odlui o dijelu zahtjeva ili o svim zahtjevima o kojima se mora odluiti presudom, a koji su ve raspravljeni, stranka moe u roku od 30 dana od prijema presude da predloi parninom sudu da se izvri dopuna presude. Neblagovremeni ili neosnovani prijedlog za dopunu presude odbacie, odnosno odbie sud bez odravanja roita.

lan 193. Kad sud nae da je prijedlog za dopunu presude osnovan, bez ponovnog otvaranja glavne rasprave donijee, u roku od osam dana, presudu o zahtjevu koji nije rijeen (dopunska presuda).


lan 194. Ako je pored prijedloga za dopunu presude podnijeta i alba protiv presude, prvostepeni sud e zastati sa dostavljanjem ove albe drugostepenom sudu dok se ne donese odluka o prijedlogu za dopunu presude i dok ne istekne rok za albu protiv ove odluke. Ako protiv odluke o dopuni presude bude izjavljena alba, ova alba zajedno sa albom protiv prvobitne presude dostavie se drugostepenom sudu. Ako se prvostepena presuda pobija albom samo zbog toga to prvostepeni sud nije presudom odluio o svim zahtjevima stranaka koji su predmet parnice, alba e se smatrati kao prijedlog stranke da se donese dopunska presuda.

e) Ispravljanje presude

lan 195. Pogreke u imenima i brojevima, kao i druge oigledne pogreke u pisanju i raunanju, nedostatke u obliku i nesaglasnost prepisa presude sa izvornikom ispravie sud u svako doba. Ispravljanje e se izvriti posebnim rjeenjem i unijee se na kraju izvornika, a strankama e se dostaviti prepis rjeenja. Ako izmeu izvornika i prepisa presude postoji nesaglasnost u pogledu neke odluke sadrane u izreci presude, strankama e se dostaviti ispravljeni prepis presude sa naznaenjem da se ovim prepisom presude zamjenjuje raniji prepis presude. U takvom sluaju rok za izjavljivanje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude tee od dana dostavljanja ispravljenog prepisa presude. O ispravljanju presude sud moe odluiti bez sasluanja stranaka.

e) Pravosnanost presude

lan 196. Presuda koja se vie ne moe pobijati albom postaje pravosnana. Sud u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi da li je stvar pravosnano presuena, i ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtjevu o kome je ve pravosnano odlueno, odbacie tubu. Ako je u presudi odlueno o potraivanju koje je tueni istakao prigovorom radi prebijanja, odluka o postojanju ili nepostojanju ovog potraivanja postaje pravosnana.


lan 197. Sud je vezan za svoju presudu im je donesena. Presuda prema strankama ima dejstvo od dana donoenja, a u sluajevima u kojima strankama po odredbama ovog zakona presudu dostavlja sud - od dana kada im je dostavljena.

3. Rjeenje

lan 198. Sva rjeenja koja se donose na roitu objavljuje sudija. Rjeenje koje je na roitu objavljeno dostavie se strankama u ovjerenom prepisu samo ako je protiv tog rjeenja dozvoljena posebna alba, ili ako se na osnovu rjeenja moe odmah traiti izvrenje, ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom. Sud je vezan za svoja rjeenja ukoliko se ona ne odnose na upravljanje parnicom ili ako ovim zakonom nije to drugo odreeno. Kad se rjeenje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima dejstvo im je objavljeno.

lan 199. Rjeenja koja sud donosi van roita saoptavaju se strankama dostavljanjem ovjerenog prepisa rjeenja.

lan 200. Rjeenje mora biti obrazloeno ako se njime odbija prijedlog stranke ili ako se njime rjeava o prijedlozima stranaka koji su meu sobom u opreci, a moe biti obrazloeno i u drugim sluajevima kad je to potrebno. Pismeni sastav rjeenja treba da sadri uvijek uvod i izreku, a obrazloenja samo ako po stavu 1. ovog lana rjeenje mora biti obrazloeno.

lan 201. Rjeenja o kaznama izreenim po odredbama ovog zakona izvravaju se po slubenoj dunosti.


lan 202. Odredbe lana 179, l. 190. do 195. i lana 197. stav 2. ovog zakona shodno e se primjenjivati i na rjeenja. Odredbe l. 184. do 186. i l. 188. i 189. shodno e se primjenjivati i na rjeenja iz lana 198. stav 2. ovog zakona.

B. POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA

Glava VIII

REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI

1. alba protiv presude

a) Pravo na albu

lan 203. Protiv presude donijete u prvom stepenu stranke mogu izjaviti albu u roku od 30 dana od dana donoenja presude, odnosno, ako se presuda dostavlja u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavljanju, 30 dana nakon dostavljanja prepisa presude, ako u ovom zakonu nije odreen drugi rok. U mjeninim i ekovnim sporovima ovaj rok je 15 dana. Blagovremeno izjavljena alba spreava da presuda postane pravosnana u dijelu koji se pobija albom. O albi protiv presude odluuje drugostepeni sud.

lan 204. Stranka se moe odrei prava na albu od trenutka prijema presude. Do donoenja odluke drugostepenog suda stranka moe odustati od ve izjavljene albe. Odricanje ili odustanak od albe ne moe se opozvati.

b) Sadrina albe

lan 205.

alba mora da sadri: 1) oznaenje presude protiv koje se izjavljuje alba; 2) izjavu da se presuda pobija u cjelini ili u odreenom dijelu; 3) razlog albe; 4) potpis podnosioca albe.


lan 206.

Ako alba ne sadri podatke iz lana 205. ovog zakona (nepotpuna alba), prvostepeni sud e rjeenjem, protiv koga nije dozvoljena alba, pozvati alioca da u roku od osam dana dopuni ili ispravi albu. Ako alilac u roku iz stava 1. ovog lana ne postupi po traenju suda, sud e rjeenjem odbaciti albu kao nepotpunu.

lan 207. U albi se ne mogu iznositi nove injenice i predlagati novi dokazi, osim ako alilac prui dokaze da ih bez svoje krivice nije mogao iznijeti odnosno predloiti do zakljuenja glavne rasprave. Pozivajui se na nove injenice, alilac je duan navesti dokaze kojima bi se te injenice utvrdile, a predlaui nove dokaze, duan je navesti injenice koje tim dokazima treba utvrditi. Prigovor zastare i prigovor radi prebijanja koji nisu iznijeti pred prvostepenim sudom ne mogu se iznositi u albi. Ako su usljed iznoenja novih injenica i predlaganja novih dokaza prouzrokovani trokovi u postupku povodom albe, ove trokove e nezavisno od ishoda spora snositi ona stranka koja je iznijela nove injenice, odnosno predloila nove dokaze.

v) Razlozi zbog kojih se presuda moe pobijati

lan 208. Presuda se moe pobijati: 1) zbog povrede odredaba parninog postupka; 2) zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja; 3) zbog pogrene primjene materijalnog prava. Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja mogu se pobijati zbog povrede odredaba parninog postupka ili zbog toga to je izjava o priznanju, odnosno o odricanju data u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare.

lan 209. Povreda odredaba parninog postupka postoji ako sud u toku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo od uticaja na donoenje zakonite i pravilne presude.


lan 210. Pogreno ili nepotpuno utvreno injenino stanje postoji kad je sud neku odlunu injenicu pogreno utvrdio, odnosno kad je nije utvrdio. Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji i kad na to ukazuju nove injenice ili novi dokazi.

lan 211. Pogrena primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebalo da primjeni ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio.

g) Postupak po albi

lan 212. alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

lan 213. Neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu albu odbacie rjeenjem prvostepeni sud bez odravanja roita. alba je neblagovremena ako je izjavljena poslije isteka zakonskog roka za njeno podnoenje. alba je nedozvoljena ako je albu izjavilo lice koje nije ovlaeno za podnoenje albe, ili lice koje se odreklo ili je odustalo od albe ili ako lice koje je izjavilo albu nema pravnog interesa za podnoenje albe.

lan 214. Primjerak blagovremene, potpune i dozvoljene albe dostavie prvostepeni sud protivnoj stranci odmah, a najdocnije u roku od osam dana od dana prijema albe. Protivna stranka moe u roku od osam dana od prijema albe podnijeti tom sudu odgovor na albu. Primjerak odgovora na albu dostavie prvostepeni sud aliocu odmah, a najdocnije u roku od osam dana od prijema odgovora na albu. Neblagovremeno podnijet odgovor na albu nee se uzeti u razmatranje.


Podnesci primljeni po prijemu odgovora na albu ili po isteku roka za odgovor na albu nee se uzimati u razmatranje, osim u sluajevima u kojima sud izriito od stranke zatrai dodatno izjanjenje.

lan 215. Po prijemu odgovora na albu ili po proteku roka za odgovor na albu prvostepeni sud e albu i odgovor na albu, ako je podnijet, sa svim spisima dostaviti drugostepenom sudu najdocnije u roku od osam dana. Ako alilac tvrdi da su u prvostepenom postupku povrijeene odredbe parninog postupka, sudija prvostepenog suda dae objanjenje povodom navoda albe koji se tiu tih povreda, a po potrebi e da provjeri istinitost tih navoda u albi.

lan 216. Kad spisi po albi stignu drugostepenom sudu odreuje se sudija izvjestilac. Sudija izvjestilac moe, po potrebi, od prvostepenog suda da pribavi izvjetaj o povredama odredaba parninog postupka i da zatrai da se radi utvrivanja tih povreda sprovedu provjere.

lan 217. Drugostepeni sud odluuje o albi na sjednici vijea ili na osnovu odrane rasprave. Drugostepeni sud e zakazati raspravu kada ocijeni da je radi pravilnog utvrivanja injeninog stanja potrebno pred drugostepenim sudom utvrditi nove injenice ili izvesti nove dokaze ili ponovo izvesti ve izvedene dokaze, kao i kada ocijeni da je zbog povrede odredaba parninog postupka u prvostepenom postupku potrebno odrati raspravu pred drugostepenim sudom. Drugostepeni sud odrae sjednicu vijea, odnosno raspravu, u roku od 45 dana nakon to od prvostepenog suda primi spise po albi. Drugostepeni sud e donijeti odluku u roku od 30 dana od dana odravanja sjednice vijea na kojoj je odlueno o albi, odnosno, ako je odrana rasprava, u roku od 30 dana od dana zakljuenja rasprave.

lan 218. Na raspravu se pozivaju stranke, odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomonici, kao i oni svjedoci i vjetaci za koje sud odlui da se sasluaju. Ako sa rasprave izostane alilac, rasprava se nee odrati, a odluka e se donijeti na osnovu navoda albe i odgovora na albu.


Ako sa rasprave izostane stranka koja nije alilac, sud e raspravljati o albi i donijeti odluku. U pozivu za raspravu stranka e biti upozorena na posljedice nedolaska na raspravu.

lan 219. Rasprava pred drugostepenim sudom poinje kratkim izlaganjem izvjestioca o stanju predmeta, bez iznoenja njegovog miljenja o osnovanosti albe. Poslije toga proitae se presuda ili dio presude na koji se odnosi alba, a po potrebi i zapisnik o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom; zatim e alilac obrazloiti svoju albu, a protivna stranka odgovor na albu.

lan 220. Ako u l. 217. do 219. ovog zakona nije to drugo odreeno, odredbe o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom shodno se primjenjuju i na raspravu pred drugostepenim sudom.

d) Granice ispitivanja prvostepene presude

lan 221.

Drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u onom dijelu u kome se pobija albom, u granicama razloga navedenih u albi, pazei po slubenoj dunosti na primjenu materijalnog prava i povrede odredaba parninog postupka koje se odnose na stranaku sposobnost i zastupanje.

) Odluke drugostepenog suda o albi

lan 222. Odluke drugostepenog suda donose se poslije vijeanja glasanjem. U prostoriji u kojoj se vri vijeanje i glasanje mogu biti prisutni samo lanovi vijea i zapisniar. Kad treba donijeti odluku o jednostavnijim pitanjima, vijee moe donijeti odluku i u samom zasjedanju.

lan 223. Predsjednik vijea rukovodi vijeanjem i glasanjem i glasa posljednji. On se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. Za svaku odluku vijea potrebna je veina glasova.


lanovi vijea ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima koja postavi predsjednik vijea. lan vijea koji je pri glasanju o kome ranijem pitanju ostao u manjini ne moe se uzdrati od glasanja o pitanju o kome se ima docnije odluiti. Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se odluuje glasovi podijele na vie razliitih miljenja, tako da nijedno od njih nema veinu, pitanja e se razdvojiti i glasanje e se ponavljati sve dok se ne postigne veina. Ako se u pogledu visine novanog iznosa ili koliine glasovi podijele na vie od dva miljenja, ponovo e se raspravljati o razlozima za svako miljenje. Ako se i poslije toga ne moe postii veina, glasovi dati za najvei novani iznos ili koliinu dodae se glasovima datim za najblii manji novani iznos ili koliinu dok se ne postigne veina.

lan 224. Drugostepeni sud moe u sjednici vijea ili na osnovu odrane rasprave: 1. odbaciti albu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu; 2. odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu; 3. ukinuti prvostepenu presudu i uputiti predmet prvostepenom sudu na ponovno suenje; 4. ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tubu, ili 5. preinaiti prvostepenu presudu.

lan 225. Neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu albu odbacie drugostepeni sud rjeenjem, ako to nije uinio prvostepeni sud.

lan 226. Drugostepeni sud e presudom odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu kad nae da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po slubenoj dunosti.

lan 227. Drugostepeni sud e u sjednici vijea ili na osnovu odrane rasprave rjeenjem ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti istom prvostepenom sudu radi odravanja nove glavne rasprave, ako utvrdi da postoji jedan od sljedeih razloga iznesenih u albi: 1. ako je protivno odredbama ovog zakona sud donio presudu na osnovu priznanja ili presudu na osnovu odricanja; 2. ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a naroito proputanjem dostavljanja, nije data mogunost da raspravlja pred sudom, a to je postupanje bilo od uticaja na donoenje zakonite i pravilne presude; 3. ako je sud donio presudu bez glavne rasprave; 4. ako je presudu donio sudija koji se po zakonu mora izuzeti.


Ako drugostepeni sud utvrdi da je u postupku pred prvostepenim sudom odlueno o zahtjevu koji nije u sudskoj nadlenosti ili o zahtjevu o kome ve tee parnica ili o kome ve prije pravosnano presueno ili koga se tuilac odrekao ili o kome je ve zakljueno sudsko poravnanje, ukinue prvostepenu presudu i odbaciti tubu. Ako drugostepeni sud utvrdi da je u prvostepenom postupku kao tuilac ili tueni uestvovalo lice koje ne moe biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravno lice nije zastupalo ovlaeno lice, ili ako parnino nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik

Documents

Zakon o Parnicnom Postupku RS Integral