IMPLEMENTACIJA AKCIONOG PLANA - fld.ba · IMPLEMENTACIJA AKCIONOG PLANA prevencije, za{tite i borbe protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo Sarajevo, 2008

IMPLEMENTACIJA AKCIONOG PLANAprevencije, za{tite i borbeprotiv nasilja u porodici

u Kantonu Sarajevo

Sarajevo, 2008.

Bilten br. 2 • Izdava~: Fondacija lokalne demokratije Sarajevo • Za izdava~a: JasminaMujezinovi} • Ure|iva~ki kolegij: Jasna Hasi} - Slijep~evi}, Azra Mulaomerovi}, SuvadaKuldija, Nefisa Dobra~a, Aida Sal~inovi}, Lamija Husi}, Jasmina Mujezinovi}, SelmaBegi} • Lektor: Vjekoslav Trboglav • [tampa: CPU Sarajevo • Za informacije obratite seFondaciji lokalne demokratije, Radi}eva 11, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina •Tel/Fax: +387 33 236 899, 237 240, e-mail: [email protected], [email protected] • Godinaizdavanja. 2008.

NJIHOVE SUDBINE MOGU BITI I NA[E

Sudbina N.N. 1.Kao `rtva psihofizi~kog nasilja, smje{taj u “Sigurnu ku}u”, zatraìla je~etrdesetdvogodi{nja N.N. sa svoje dvoje djece. N.N. je u braku ve}dvadeset dvije godine, od kojih je sedam godina bilo idili~no i harmo-ni~no. Tokom ratnih de{avanja, njen suprug je kratko bio i u zaroblje-ni{tvu. Naàlost, ipak je to ostavilo trajne posljedice po njegovu psihu.O danima zarobljeni{tva nikada nije èlio razgovarati, ali se njegovopona{anje znatno promijenilo. Za N.N. je to zna~ilo svakodnevno psi-hi~ko nasilje – maltretiranje i poniàvanje.Ubrzo je uslijedilo i fizi~ko nasilje. Teror koji je sprovodio u ku}i premasvim uku}anima nalikovao je ratnoj torturi. Vrhunac je uslijedio jedneno}i kada je do{ao ku}i pijan i po~eo udarati N.N. Prijetio joj je noèmgovore}i, izme|u ostalog, kako }e je zaklati. N.N. je uspjela pozvatiSOS telefon i zatraìti pomo}. Ubrzo je uslijedila intervencija policije. Upratnji socijalnog radnika N.N. je odvedena na CUM KCUS gdje joj jeukazana medicinska pomo}, a potom je smje{tena u “Sigurnu ku}u”. U“Sigurnoj ku}i” joj je ukazana stru~na pomo}. Uz psihosocijalni tre-tman koji je trajao duè vrijeme pruèna joj je, naravno, sva mogu}apodr{ka i razumijevanje.Kada se osjetila spremnom i po{to su se stekli odgovaraju}i uvjeti, stru-~ni tim je zaklju~io da je sposobna da se vrati suprugu koji je obe}ao da}e se promijeniti, te da je spreman da sara|uje. Nakon odlaska N.N. iz“Sigurne ku}e” obavljena je mobilna posjeta i konstatovano da je poro-di~no stanje zadovoljavaju}e.

Implementacija akcionog plana • 3

Sudbina N.N. 2.N.N. je tridesettrogodi{nja èna i majka troje malodobne djece. U “Si-gurnu ku}u” je do{la kao `rtva psihofizi~kog, ali i seksualnog nasilja odsvoga tridesetsedmogodi{njeg supruga. Nasilje zapravo trpi od ranogdjetinjstva, jer je i njen otac bio nasilan prema majci. Osim {to je nasi-lan, suprug joj je od puberteta i alkoholi~ar. Svoje nasilni~ko pona{anjenaro~ito je po~eo ispoljavati po ro|enju njihovog prvog djeteta. Na po-~etku je to bilo psihi~ko nasilje. Ubrzo je uslijedilo i fizi~ko, ali i seksu-alno nasilje. Nagla{avao je stalno kako je to njena “bra~na du`nost”, teda nema pravo na odbijanje.Silovanja su vremenom postala sve ~e{}a, potom i svakodnevna te bol-na. N.N je sve to godinama trpila i {utila. Vrhunac je uslijedio jedne no-}i kada se suprug N.N. ku}i vratio prili~no kasno i pijan, te je prisilja-vao na spolni odnos. Bio je uàsno agresivan i bu~an. Probudila su se idjeca te su i oni bili svjedoci tog gnusnog ~ina. Ni na to se on nije oba-zirao. Djeca su majci èljela pomo}i, ali kako...? Plakali su i to je kod pi-janog oca izazvalo jo{ gori efekat. Djecu je tukao {akama, a N.N. je uda-rao po cijelom tijelu sve dok na podu nije ostala nepomi~no leàti. Po-licija je intervenisala na poziv susjeda koji su bili uznemireni i traìli po-mo}. Po ukazanoj medicinskoj pomo}i na CUM KCUS i u pratnji soci-jalne radnice, smje{tena je u “Sigurnu ku}u”. Sa N.N. se radilo indivi-dualnom i suporativnom terapijom sve dok se nije osjetila spremnomza susret sa suprugom. Ina~e, on je cijelo to vrijeme u razgovorima sasocijalnim radnicima negirao seksualno zlostavljanje. Pri prvom susre-tu sa N.N., ~ak je i prijetio samoubistvom ako mu se ne vrati. Iako su svibili mi{ljenja da je njenom suprugu potrebna stru~na pomo} i da jo{ ne-ma uvjeta za njen povratak ku}i, N.N. se odlu~ila pruìti suprugu jo{jednu {ansu.Prilikom redovnih mobilnih posjeta porodici, zate~eno stanje je bilo jo{gore. N.N. je bila izloèna jo{ gorem fizi~kom zlostavljanju. Modrice subile vidljive po cijelom licu, a i tijelu. Ponovo je smje{tena u “Sigurnuku}u”, gdje je jo{ uvijek na psihosocijalnom tretmanu... Njen suprug jeprihvatio lije~enje i pristao da radi u grupi samopomo}i.

Sudbina N.N. 3.Devetnaestogodi{nja N.N. poti~e iz sretne i harmoni~ne peto~lane obi-telji u kojoj je kao najmla|i ~lan uìvala veliku ljubav i za{titu roditelja

4

i bra}e. Bila je uzorno dijete i dobra u~enica. Sve bi bilo super da je pri-jateljica nije upoznala sa mladi}em u kojeg se silno zaljubila. Odnosiose prema njoj kao da je “princeza”. Govorio joj je da je njegova prva,prava ljubav... Vjerovala mu je, ali ga sa roditeljima nije èljela upozna-ti. Nakon dva mjeseca zabavljanja ponudio joj je brak. A ona mlada inaivna – pristala. Uslijedile su pripreme i on je izrazio èlju da je upo-zna sa roditeljima koji su ìvili izvan njenog mjesta stanovanja. Onasvojim roditeljima, iz ko zna kog razloga, i dalje nije ni{ta govorila. @e-lila ih je iznenaditi.Ljubavna idila, naàlost, nije potrajala. Ubrzo je spoznala da je njen“princ” prodao gazdi jednog lokala koji se nalazio na nekom lokalnomputu. Uslijedili su dani i no}i patnje i boli, stalnog zlostavljanja, maltre-tiranja i brutalnog silovanja. I kada je ve} mislila da joj niko ne moèpomo}i, ugledala je svjetlost dana... Nakon policijske racije koja je iz-vr{ena u lokalu, napokon je bila spa{ena. Sa vidnim povredama i mo-dricama po cijelom tijelu smje{tena je u “Sigurnu ku}u”.U po~etku ni{ta nije govorila. Odbijala je svaki kontakt i sa uposlenimai sa roditeljima. Danima je plakala. Poku{ala je i samoubistvo. Razgova-raju}i sa neuropsihijatrom pristaje na psihosocijalni tretman. Nakon iz-vjesnog vremena pokazalo se da je tretmanom ostvaren dobar rezultat.Za samo dva mjeseca terapijskog rada, uz podr{ku uposlenih i rodite-lja, samovoljno se vratila porodici. Nastoji zaboraviti sve ru`ne trenut-ke i nastaviti svoj ìvot...


NE ZATVARAJMO OÎ

Ovakvih sudbina ima mnogo. Bosna i Hercegovina se nalazi u perioduu kojem se jo{ uvijek osje}aju posljedice rata na ekonomskom, kao i usvim ostalim oblastima ìvota. Osim {to prolazi kroz postratni period,dràva je suo~ena i sa tranzicijom kompletnog dru{tvenog sistema idràvnih institucija. Nezaposlenost, nizak ìvotni standard, raspad pa-trijarhalne porodice, alkoholizam, narkomanija... Sve su to posljedicedru{tvenih i gospodarskih promjena kroz koje prolazi bosanskoherce-gova~ko dru{tvo. To opet, za posljedicu ima drasti~no pove}anje svihvrsta nasilja. Posebno zabrinjava porast nasilja u porodici, i to naro~itonasilja nad ènama i djecom. Problemom nasilja u porodici, kao naras-tuju}eg problema sa svakodnevnim i te{kim posljedicama, do sada seuglavnom bavio nevladin sektor.O kolikom se dru{tvenom problemu radi, moè se samo procjenjivatina osnovu svjetske statistike. Naime, na ovim prostorima, sve do neda-vno, statistika o problemu nasilja u porodici, jednostavno nije postoja-la. Broj prijavljenih slu~ajeva se znatno razlikuje od zemlje do zemlje idirektno ovisi o razvijenosti sustava za{tite `rtava u odre|enoj zemlji.înjenice pokazuju da {to je sustav sankcioniranja po~inioca i za{tite`rtve kvalitetniji to se procenat prijavljenih slu~ajeva nasilja u porodicipove}ava i obrnuto.Naàlost, do sada jedinu organiziranu pomo} u smislu pruànja uto~i-{ta, fizi~ke za{tite, zdravstvene, psihosocijalne za{tite i podr{ke, pruà-le su pojedine nevladine organizacije. Jedna od takvih je Fondacija lo-kalne demokratije (FLD) koja ve} 8 godina vodi Skloni{te za `rtve ku-}nog nasilja u porodici. Naàlost, uprkos izuzetnim rezultatima koji supostignuti, bez stvaranja sustava prevencije i za{tite koji bi objedinio i

6

institucionalizirao napore svih vladinih i nevladinih faktora, krajnji re-zultati, koliko god na prvi pogled izgledali impresivni, ostajali su na ni-vou pojedina~nih ekscesa.Posljedicu nedostatka sustava prevencije i za{tite najbolje potvr|uje ~i-njenica da je od 370 `rtava, koliko ih je u periodu od 2002. – 2004. biloprimljeno u “Sigurnoj ku}i” FLD, gotovo 50% njih, vrlo brzo nakon na-pu{tanja “Sigurne ku}e”, ponovo bilo prinu|eno zatraìti za{titu. Trebare}i i da su mnogi me|unarodni donatori donirali velike sume novca narazli~ite individualne projekte vezane za nasilje u porodici. Ipak, posti-gnuti rezultati su u odnosu na ukupan problem prili~no skromni. Gla-vni razlog je upravo nedostatak jedinstvenog pristupa u borbi protivovog problema.Imaju}i sve ovo u vidu, te suo~avaju}i se svakodnevno u svom radu(vo|enju Skloni{ta za ène i djecu- `rtve nasilja u porodici) sa proble-mom neuvezanosti i nekoordiniranosti svih relevantnih aktera, Fonda-cija lokalne demokratije je u novembru 2005. godine formirala Koordi-naciono tijelo sa~injeno od predstavnika: Ministarstva pravde i upraveKantona Sarajevo; Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena licai izbjeglice Kantona Sarajevo; Ministarstva zdravstva Kantona Saraje-vo; Ministarstva unutarnjih poslova Kantona Sarajevo; Udruènja /udruge “BH Novinari” i NVO – Fondacije lokalne demokratije. U julu2007. Koordinacionom tijelu se pridruìo i predstavnik Ministarstvaobrazovanja i nauke Kantona Sarajevo.Kao rezultat rada Koordinacionog tijela na nivou Kantona Sarajevo2005. je usvojen i potpisan Protokol o radu i saradnji na prevenciji, za-{titi i borbi protiv nasilja u porodici (od ministarstava/organizacija ~ijipredstavnici su u tom momentu ~inili ~lanove Koordinacionog tijela);kao i Program rada na prevenciji, za{titi i borbi protiv nasilja u poro-dici za 2005. – 2006. godinu.Uspostavljanjem Koordinacionog tijela, u Kantonu Sarajevo, po prviput su se zapravo udruìli predstavnici vladinih i nevladinih organi-zacija u jedinstveno institucionalno tijelo ~iji je zajedni~ki cilj pre-vencija, borba i za{tita od nasilja u porodici.Rade}i po usvojenom Programu rada, na na~in da se dobije uvid u po-trebe i mogu}nosti svih sudionika /uposlenika u institucijama i organi-zacijama ~iji predstavnici ~ine ~lanove Koordinacionog tijela, tada je iz-vr{eno:


Anketiranje uposlenika svih relevantnih institucija sistema uklju~e-nih na bilo koji na~in u problem nasilja u ku}i;Edukacija ~lanova Koordinacionog tima kako bi se upoznali sa svomkompleksno{}u problema {to }e im olak{ati rad u Koordinacionomtimu;Stvarane su osnove za kreiranje jedinstvene baze podataka o regis-trovanim slu~ajevima nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo kaopreduslova za organizovanu i jedinstvenu borbu protiv problemanasilja u ku}i;Izrada Protokola postupanja za svaku pojedinu slu`bu uklju~enu uovaj Projekat i Program rada prevencije i borbe protiv nasilja;

Cijene}i da je postignut zna~ajan napredak u uspostavljanju sistemskeborbe protiv nasilja u porodici na nivou Kantona Sarajevo, Koordinaci-ono tijelo je nastavilo sa svojim djelovanjem i nakon usvajanja Progra-ma rada, te je 2007. kreiralo i implementiralo prvi strate{ki dokumentnazvan:

Akcioni plan za prevenciju, za{titu i borbu protiv nasilja u porodiciKantona Sarajevo 2007.-2008.Dono{enjem Akcionog plana, koji predvi|a aktivnosti za 2007. – 2008.godinu, osigurani su uslovi za nastavak sistemskog rje{avanja problemanasilja u porodici na podru~ju Kantona Sarajevo. Ovo je naro~ito va`noimaju}i u vidu podatke iz JU “Kantonalni centar za socijalni rad” te Slu-`bi socijalne za{tite op}ina Kantona Sarajevo, koji su u 2006. godini evi-dentirali porast broja slu~ajeva nasilja za 65% u odnosu na 2005. godinu.Tako|e, neuskla|enost u funkcioniranju relevantnih subjekata nadle-`nih za provo|enje aktivnosti vezanih za nasilje, sistemski nerije{enopitanje u vezi sme{taja `rtava nasilja, kao i izmije{tanje nasilnika u od-govaraju}e ustanove, neutvr|eni oblici socijalne za{tite koji bi omogu}i-li `rtvama nasilja rje{avanje statusnih pitanja, skroman preventivni radu spre~avanju svih oblika nasilja i niz drugih, op}e poznatih nerije{enihpitanja vezanih za nasilje u porodici, nametnuli su potrebu za izradomstrate{kog dokumenta koji }e konkretnim akcijama i uskla|enim akti-vnostima voditi ka efikasnoj borbi protiv nasilja u porodici.Veoma bitno je i da je Vlada Kantona Sarajevo u oktobru 2007. usvoji-la Akcioni plan za prevenciju, za{titu i borbu protiv nasilja u porodi-ci Kantona Sarajevo 2008. kao svoj strate{ki dokument.

8

Akcioni plan za prevenciju, za{titu i borbu protiv nasilja u porodiciKantona Sarajevo 2008. predvidio je niz aktivnosti za sve potpisnikeProtokola o radu i saradnji na prevenciji, za{titi i borbi protiv nasilja uporodici. Osnovni cilj je:

Podizanje svijesti i senzibilizacija {ire dru{tvene zajednice o prisu-tnosti nasilja u porodici;Pove}anje stepena informiranosti o mogu}nostima prevencije i za-{tite;Djelotvornija pomo} i za{tita osoba izloènih zlostavljanju i nasiljuu porodici;Institucionalni i svestraniji tretman nasilnika;Usavr{avanje stru~njaka ~iji djelokrug rada obuhvata prevenciju,edukaciju, senzibilizaciju, za{titu i sveobuhvatnu pomo} osoba izlo-ènih zlostavljanju i nasilju u porodici;Popunjavanje baze podataka od MUP-a, Skloni{ta i centara za soci-jalni rad, te objavljivanje do sada dobivenih podataka o registrira-nom broju slu~ajeva nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo;

^lanice Koordinacionog tijela:– Jasna Hasi}- Slijep~evi} – Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo– Azra Mulaomerovi} – Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raselje-

na lica i izbjeglice Kantona Sarajevo– Suvada Kuldija – Ministarstvo unutarnjih poslova Kantona Sarajevo– Nefisa Dobra~a – Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo– Lamija Husi} – Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo– Aida Sal~inovi} – Udruènje /udruga “BH Novinari”– Jasmina Mujezinovi} – Fondacija lokalne demokratije – Sarajevo


ZDRAVSTVENI RADNICI U PREVENCIJI NASILJA NAD @ENAMA U PORODICI U KANTONU SARAJEVOJasna Hasi}-Slijep~evi}, ~lanica Koordinacionog tijela iz Ministarstvazdravstva Kantona Sarajevo

Iskustva i postignu}a u timskom raduMinistarstvo zdravstva Kantona Sarajevo, odnosno Vlada kantona Sa-rajevo je prepoznalo problem/pojavu – nasilja nad ènama, ali i djecomu porodici u Kantonu Sarajevo, i {to je mo`da i bitnije, prepoznalo jenu`nost multisektorske saradnje u cilju poduzimanja aktivnosti na pre-venciji, za{titi i borbi protiv nasilja u porodici. Sve ovo je posebno bitnojer su nerijetko upravo zdravstveni radnici, ukoliko su naravno dovo-ljno samosvjesni problema nasilja, prve osobe od kojih `rtva traì po-mo} i mogu prepoznati problem.Ministarstvo zdravstva je stoga podràlo Projekat formiranja Koordina-cionog tijela za prevenciju nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo, ~iji jezadatak osigurati tu multisektorsku saradnju, a potpisnik je i Protoko-la o radu i saradnji ~lanova Koordinacionog tijela na prevenciji, za{ti-ti i borbi protiv nasilja u porodici. U protekle dvije /2/ godine doprino-silo je realiziranju niza aktivnosti kojim je cilj prevencija nasilja u poro-dici, s jedne strane, ali i pomo} `rtvi te ~lanovima njene obitelji, s dru-ge strane.U Kantonu Sarajevo, primjenjuje se Zakon o zdravstvenoj za{titi, kojije federalni propis, a koji i pored niza nedostataka, uklju~uje princip je-dnakosti u pristupu zdravstvenoj za{titi. Ovim zakonom je osiguranazdravstvena za{tita èna, kao i potpuna i sveobuhvatna zdravstvenaza{tita djece i omladine, kao posebne vulnerabilne/rizi~ne skupine.

10

Valja re}i, me|utim, da ovim zakonom nisu posebno tretirane ène idjeca kao `rtve nasilja u obitelji, niti su definirana njihova prava kodostvarivanja zdravstvene za{tite. Pa ipak, a to se pokazalo i kroz akti-vnosti pomenutog Koordinacionog tijela, ovim rizi~nim skupinama je ucijelosti osigurana zdravstvena za{tita standardnog kvaliteta.Uo~avaju}i odre|ene probleme kod pacijenata/ca koje su `rtve nasiljau porodici, prije svega te{ko}e u komunikaciji, te s tim u vezi i te{ko}eu radu zdravstvenih profesionalaca da prepoznaju povrede koje rezul-tiraju nasiljem u porodici, Koordinaciono tijelo se uz podr{ku Ministar-stva zdravstva fokusiralo na edukaciju i doedukaciju zdravstvenih pro-fesionalaca.U 2006. godini su organizirane dvije /2/ dvodnevne radionice za goto-vo 30 zdravstvenih profesionalaca iz: JU Dom zdravlja Kantona Saraje-vo, JU Zavod za hitnu medicinsku pomo} Kantona Sarajevo i Centaraurgentne medicine u Klini~kom centru Univerziteta Sarajevo i JU Op}abolnica “Prim.dr Abdulah Naka{“ Sarajevo. Za edukatore su angaìranidoktori medicine sa iskustvom iz ove oblasti te su oni, op}i je zaklju~ak,svojim znanjem i na~inom prezentiranja iskustava u potpunosti uspje-li animirati prisutne za ovaj problem. U okviru ovih radionica su ra-zmatrane slijede}e teme:

Nasilje (privatni i dru{tveni problem), stavovi i predrasude, sa os-vrtom na vrste uzroka i posljedica nasilja;Etika i eti~ki kodeks (konstatacija tjelesnih i drugih povreda, ~uva-nje profesionalne tajne i evidencija nasilja.

U okviru ovih radionica prezentirani su slu~ajevi nasilja u porodici i na-~ini prepoznavanja povreda koje su ~in ovog nasilja.Pored toga, kroz neposredne diskusije, zdravstveni radnici su iznosili isvoje dileme te neposredna iskustva. Zna~ajno je ista}i, da su zdrav-stveni radnici u svim radionicama, ukazivali i na zna~aj pravilnog pris-tupa u radu sa `rtvom nasilja.Ovakav se pristup, ve} u 2006. godini pokazao efikasnim, jer je:

Ukazao zdravstvenim radnicima na zna~aj i obim ovog problema uKantonu Sarajevo;Ustanovio da nema posebnih podataka/evidencija o broju pacijena-ta koje su `rtve nasilja u porodici jer se kao takvi ne evidentiraju;Ukazao na nu`nost multidisciplinarnog pristupa, kad je u pitanjunasilje u porodici/saradnja sa nadle`nim slu`bama socijalne za{tite ipolicijom;


Zainteresirao zdravstvene profesionalce za problem, a samim timosigurao i novi pristup u procesu osiguranja zdravstvene za{titeovoj rizi~noj skupini;

Imaju}i u vidu navedena opaànja i zaklju~ke utvr|ene u okviru radi-onica, Koordinaciono tijelo je radi definiranja osnovnih ciljeva utvrdiloAkcioni plan prevencije, za{tite i borbe protiv nasilja u porodici na po-dru~ju Kantona Sarajevo za period 2007-2008. godina (u daljem tekstu:Akcioni plan), koji je podràla i Vlada Kantana Sarajevo.Ovim su planom za oblast zdravstva definirani slijede}i ciljevi:

Senzibilizacija zdravstvenih profesionalaca u prepoznavanju nasiljau porodici /prepoznati povrede kao ~in nasilja u porodici/;Efikasnije djelovanje, koje pored pruànja neophodne zdravstveneusluge, podrazumjeva i mjere psiholo{ke podr{ke `rtvi;Ve}a saradnja i koordinacija sa nadle`nim institucijama, centrima zasocijalni rad, slu`bama policije i nevladinim organizacijama;Definiranje jedinstvenog obrasca/formulara za prijavljivanje povre-da kod `rtve /tjelesnih i mentalnih/, te time njihovog lak{eg pra}e-nja i evidentiranja;

I u okviru daljnje implementacije Akcionog plana, imaju}i u vidu pozi-tivna iskustva iz ranijeg perioda, aktivnosti organiziranja radionica u ci-lju edukacije i senzibilizacije zdravstvenih profesionalaca po pitanjunasilja u porodici u Kantonu Sarajevo, nastavljene su i u 2007. godini.U~esnici radionica su bili predstavnici JU Dom zdravlja Kantona Sara-jevo, timovi porodi~ne medicine, koji su prvi u kontaktu sa pacijentica-ma, jer im se one naj~e{}e obra}aju.U radu ovih radionica u~estvovalo je tako|er preko 20 predstavnika –doktora porodi~ne medicine i medicinskih sestara/tehni~ara koji rade snjima u timu. I organizaciju ovih radionica koordiniralo je Ministarstvozdravstva Kantona Sarajevo. Radionice su rezultirale dono{enjem kon-kretih zaklju~aka u smislu uspostave obaveznih evidencija u JU Domzdravlja Kantona Sarajevo za pacijente/ce `rtve nasilja. O~ekuje se sto-ga da }emo u budu}nosti osigurati ta~nije podatke o broju `rtava nasi-lja, a koje su se obra}ale u zdravstvene ustanove. Pored toga, zdravstve-ni radnici su upoznati i sa ~injenicom da je na nivou Federacije BiH do-nesen Zakon o za{titi od nasilja u porodici, te da je u njemu propisananjihova obaveza poduzimanja odre|enih radnji.

12

Ovakav na~in rada i saradnje vladinog i nevladinog sektora (VladaKantona Sarajevo, ostvaren preko predstavnika nadle`nih Ministarsta-va, te Fondacije lokalne demokratije Sarajevo), koordiniran u prote-klom periodu od Koordinacionog tijela za prevenciju, za{titu i borbuprotiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo, cijenimo uspje{nim. Prijesvega je osigurano da se sagleda veli~ina problema nasilja u porodici uovom Kantonu, a i na~in kako unaprijediti i pobolj{ati stanje u ovojoblasti.U oblasti zdravstva je ve} postignut zna~ajan napredak motivacijomzdravstvenih radnika za prepoznavanje ovog problema, osiguran je bo-lji pristup prema `rtvi nasilja u porodici u ordinacijama primarnezdravstvene za{tite, a tako|er je zdravstvenim profesionalcima jasnijiput saradnje sa nadle`nim institucijama u cilju ublaàvanja posljedicaovog problema.


MUP U BORBI PROTIV NASILJA U PORODICISuvada Kuldija, ~lanica Koordinacionog rijela iz Ministarstva unutar-njih poslova Kantona Sarajevo

Iskustva i postignu}a u timskom raduVeoma bitan segment u suzbijanju nasilja u porodici imaju slu`benicipolicije. To je stoga {to su upravo njeni djelatnici ti koji, kad se nasiljeve} desi, naj~e{}e prvi susre}u i sa `rtvom a i nasilnikom. Iskustvo pot-vr|uje da ukoliko slu`benici policije poznaju ispravne procedure opho-|enja s `rtvom ili pak nasilnikom, te kako postupati i sura|ivati dalje sdrugim slu`bama koje pomaù `rtve i rade na suzbijanju ove po{asti,da }e slu~aj biti brè i lak{e razrije{en.To je i razlog opredijeljenosti da se u sklopu Programa rada Koordina-cionog tijela, rade edukacije slu`benika policije MUP-a Kantona Saraje-vo, koji naj~e{}e rade na razrje{avanju problema nasilja u porodici.Odràno je vi{e edukacija. Posljednja je bila u maju 2007. godine i to za20 djelatnika policije, a tema je bila primjena Zakona o ravnopravnostispolova BiH.Na osnovu dosada{njih ukupnih rezultata Koordinacionog tijela te nje-nog krajnjeg cilja, cijenimo da je slu`benike policije potrebno doeduci-rati i o Zakonu o za{titi od nasilja u porodici. Na taj bi na~in mogao bi-ti unaprije|en rad ovog Ministarstva i njenih slu`benika koji rade u ra-zrje{avanju problema nasilja u porodici jer bi uz punu primjenu Zako-na o za{titi od nasilja u porodici, `rtve nasilja u porodici nedvojbenoimale potpuniju za{titu.

14

Baza podatakaStatistika iz Baze podataka koja je uspostavljena inicijativom i radomKoordinacionog tijela kazuje da je u Kantonu Sarajevo u periodu 2006.i 2007. g. ukupno zabiljeèno 537 slu~ajeva nasilja u porodici. Broj `rta-va nasilja je 563, a nasilnika 453. O svim ovim slu~ajevima, nadle`nomKantonalnom tuìla{tvu u Sarajevu dostavljeni su slu`beni izvje{taji.Na podru~ju Kantona Sarajevo, prema podacima MUP-a Kantona Sara-jevo, u toku 2007. godine, ukupno je prijavljeno 623 slu~aja nasilja u po-rodici. Nadle`nom Kantonalnom tuìla{tvu u Sarajevu dostavljeno je242 slu`bena izvje{taja, 71 predmet na odluku i mi{ljenje Kantonalnomtuìla{tvu u Sarajevu. U samo jednom slu~aju je uru~en prekr{ajni na-log a u 291 slu~aju, nasilnici su upozoreni na licu mjesta.


PRAVDA U SUZBIJANJU NASILNI[TVANefisa Dobra~a, ~lanica Koordinacionog tijela iz Ministarstva pravde iuprave Kantona Sarajevo

Iskustva timskog radaTimski rad u ovoj oblasti od izuzetnog je zna~aja, jer represivne i ma-hom neadekvatne mjere krivi~no pravne intervencije trebaju biti po-sljednje u akciji suzbijanja nasilja. Kad se djeluje na vrijeme, prethodeim daleko konstruktivnije, savjetodavne te socijalne mjere. Naime, za-konska intervencija jeste potrebna, jednako kao i briga za osiguranje`rtve porodi~nog nasilja, te njenih legitimnih i univerzalno ljudskihprirodnih prava – prava na gra|ansku, pravnu i drugu za{titu. Me|u-tim, svaki slu~aj nasilja treba posmatrati pojedina~no i krivi~nopravnaza{tita treba biti krajnje sredstvo u~vr{}enja porodice. Nju treba primje-niti tek kad ostale mjere ostanu nedjelotovorne. Jer, u dràvi u kojoj senasilnik dovodi u red samo sankcijama, nema uspjeha. Dakle, pravosu-dne institucije u svakom slu~aju trebaju biti na posljednjem mjestu unizu institucija u ~ijoj je nadle`nosti nasilje u porodici.Sve to je opredijelilo da edukacije organiziramo i za djelatnike tuìla-{tava i sudova. Veoma efikasnim su se pokazale radionice u kojim su in-teraktivno sura|ivali djelatnici policije ili zdravstvenih radnika sa pred-stavnicima tuìla{tva koji su ih uputili kakve su to metode rada i sara-dnje nu`ne kako bi krajnji rezultat bio najefikasniji.

Analiza pravnih normiKrivi~ni zakon Federacije BiH u ~lanu 222. defini{e nasilje u porodicikao krivi~no djelo i sankcioni{e ga. Zaprije}ena sankcija u~iniocu zaugroàvanje mira, tjelesne cjelovitosti ili psihi~kog zdravlja ~lana poro-

16

dice je nov~ana kazna ili kazna zatvora do jedne godine. Stav 2. istog~lana utvr|uje da ukoliko isto krivi~no djelo bude ponovno u~injenoprema ~lanu porodice s kojim ìvi u zajedni~kom ku}anstvu, sankcija jenov~ana kazna ili kazna zatvora do tri godine. Istim ~lanom Krivi~nogzakona, u stavu 3. (222.) poo{trena je sankcija (od tri mjeseca do tri go-dine) za po~initelja koji prilikom izvr{enja krivi~nog djela upotrijebioru`je, opasno oru|e ili drugo sredstvo. Ukoliko izvr{enjem ovog kri-vi~nog djela ~lan porodice bude te{ko tjelesno ozlije|en ili mu je zdrav-lje te{ko naru{eno ili ako je krivi~no djelo u~injeno prema djetetu ilimaloljetniku sankcija, utvr|ena je kazna u stavu 4. a kre}e se u raspo-nu od jedne do pet godina. Ako je ovim krivi~nim djelom prouzroko-vana smrt ~lana porodice, po~initelj prema stavu 5. moè biti ka`njen urasponu od dvije do petnaest godina.Najteà zaprije~ena sankcija, od najmanje deset godina ili kazna dugo-trajnog zatvora, utvr|ena je u stavu 6. istog ~lana za u~inioca koji us-mrti ~lana kojeg je prethodno zlostavljao.


Za primjenu ovog zakona, tj. izricanje presude, nadle`na su krivi~naodjeljenja op}inskih sudova. Istragu vode i dostavljaju optu`nicu napotvr|ivanje op}inskim sudovima tuìoci Kantonalnog tuìla{tva. Zbogkrivi~nog djela nasilja u porodici, Kantonalno tuìla{tvo je u prvih desetmjeseci 2007. godine zaprimilo 232 krivi~ne prijave. Prema 6 lica stavlje-na je naredba o neprovo|enju istrage, istraga koja se odnosila na 45 licaje obustavljena, a protiv 37 osoba podignuta je optu`nica. Sud je donio16 presuda od ~ega je 14 uvjetnih osuda, 1 zatvorska i 1 nov~ana.Iskustvo kazuje da je odustanak od daljeg krivi~nog gonjenja, u ve}inislu~ajeva povezan sa odustankom svjedo~enja o{te}ene, odnosno o{te-}enog. Neophodno je istraìti razloge zbog kojih `rtva odustaje od svje-do~enja ili pak za{to mijenja svoj iskaz. Pravilo je naime da od desetprijavljenih slu~ajeva nasilja u porodici, kantonalni tuìlac obustavi de-vet istraga jer `rtva, u skladu sa ~lanom 97. ZKP-a odbija da svjedo~i,odnosno odbija da dostavi ljekarsko uvjerenje. Jedan predmet u kojem`rtva ne odustaje i ide na sud je uglavnom u situacijama u kojima je ra-zvod u toku ili je ve} okon~an. Presuda ne mora biti kazna zatvora iuglavnom su sve dosad izre~ene ispod zakonskog minimuma tj. uslo-vne kazne. Samo etiketiranje nasilnika doprinosi smanjenju nasilja.Prekr{ajna odjeljenja op}inskog suda nadle`na su za izricanje za{titinihmjera za za{titu od nasilja u porodici u skladu sa Zakonom o za{titi odnasilja u porodici (“Slu`bene novine Federacije” broj 22/05). Policija, or-gan starateljstva i prekr{ajno odjeljenje u skladu sa navedenim Zako-nom hitno rje{avaju ovu vrstu predmeta radi pruànja za{tite `rtvi odnasilni~kog pona{anja. Du`ni su hitno djelovati ako se nasilje npr. desiu toku no}i. Za{titne mjere koje ova odjeljenja mogu izre}i su:

udaljenje iz stana i zabrana vra}anja u stan;zabrana pribliàvanja `rtvi nasilja;osiguranje za{tite osobe izloène nasilju;zabrana uznemiravanja ili uho|enja osobe izloène nasilju;obaveza psihosocijalnog tretmana;obavezno lije~enje od ovisnosti;

Iako je Zakon na snazi vi{e od dvije godine (stupio je na snagu u okto-bru 2005. godine), prekr{ajna odjeljenja ga ne primjenjuju. U 2007. go-dini je podnesen samo jedan zahtjev, ali je sud i njega odbacio. Razlogkoji sud navodi je neuskla|enost Zakona o prekr{ajima sa Zakonom oza{titi od nasilja u porodici.

18

OBLAST SOCIJALNE POLITIKE U PREVENCIJI, ZA[TITI I BORBI PROTIV NASILJA U PORODICI, U KANTONU SARAJEVOAzra Mulaomerovi}, ~lanica Koordinacionog tijela Ministarstva za rad,socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo

JU”Kantonalni centar za socijalni rad “SarajevoI po iskustvu u ovoj oblasti je nedvojbeno da je svaki oblik nasilja, pasamim tim i nasilja u porodici, problem u svim dru{tvima u svijetu teda se svojom sloèno{~u i kompleksno{~u posebno isti~e. Upravo je torazlog zbog kojeg zahtijeva multidisciplinaran pristup.Problem nasilja u porodici, vi{estruko je povezan sa cjelokupnim sta-njem u na{em dru{tvu. înjenicu je da su ratna zbivanja uvjetovaladrasti~an pad kvaliteta ìvljenja. U prvom planu su egzistencijalni pro-blemi porodice. Sve to skupa prati i porast nasilja u porodici. Iskustvoje da razne dru{tvene okolnosti uti~u na pojedina~ne reakcije ljudi, teda oni zbog svojih specifi~nih psihoemotivnih stanja ~ine razne, dru{-tveno neprihvatljive postupke. Postratni period, u kojem je velik brojpripadnika Armije BiH, R.V.I., sa neprirodnim emocijama vezano zapreìvljene traume, kao i veliki broj nezaposlenih, dodatno, ~ine da jefunkcioniranje porodice oteàno. Kao prvo se moè ista}i da se kod nasveliki broj interpersonalnih nesuglasica i u tim trenucima akutna, afe-ktivna stanja ~lanova porodice, ~esto kvalificiraju i procesuiraju kao na-silje u porodici. Rezultat je da jedna osoba bude ozna~ena kao nasilnik{to, donekle, i nema realnog utemeljenja. To ima naro~it zna~aj kad seu Slu`bi socijalne za{tite otvori predmet, i to na osnovu slu`bene zabi-lje{ke Policije. De{ava se naime da se “`rtve nasilja” ne odazivaju na pi-


smene pozive, a telefonskim putem obavijeste Slu`bu da su se “pomi-rili” i da nema potrebe da dolaze u Slu`bu.Krajnji cilj dono{enja Zakona o za{titi od nasilja u porodici bio je uredi-ti ovu oblast te utjecati na spre~avanje i suzbijanje nasilja, i to prije sve-ga utjecati {to efikasnijim mjerama na nasilnika i druga lica da ne ~inenasilje, ali i djelovati u otklanjanju posljedica po~injenog nasilja. Sma-tramo da je primjenom navedenog Zakona, ~lan 13. djelimi~no na{aosvoju primjenu u praksi i to zahvaljuju}i Protokolu o saradnji potpisa-nom od Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjegliceKantona Sarajevo i FDL “Barcelona” i MUP Kantona Sarajevo, a odno-si se na smje{taj `rtve nasilja u “Sigurnu ku}u”. Ina~e, Ministarstvo zarad i socijalnu politiku Kantona Sarajevo, sa svoje je pozicije iz Budè-ta izdvojilo 100.000,00 KM za adaptaciju Skloni{ta, a u svrhu pobolj{a-nja uslova boravka {ti}enica.Rad sa nasilnikom u Centru za socijalni rad, {to je me|u ciljevima po-tpisanog Protokola o saradnji, oteàn je jer se temelji na dobrovoljnos-ti po~inioca nasilja. U situaciji kad je po~initelj nasilja du{evno oboljelaosoba ili ovisna o alkoholu ili drogama, Centar za socijalni rad nije ovla-{ten niti kadrovski osposobljen za pruànje tretmana takvim licima. Aiskustvo kazuje da su i nakon napu{tanja “Sigurne ku}e” i povratka na-silnom partneru, ène veoma ~esto `rtve nasilja.Upravo zbog procjene njihove trenutne sigurnosti kao i pona{anja par-tnera, Mobilni tim kojeg ~ine socijalni radnik i psiholog “Sigurne ku}e”,te psiholog iz nadle`ne slu`be socijalne za{tite, redovno kontaktiraju iperiodi~no obilaze biv{e korisnice. U stru~nom radu, porodici se pruàpsihosocijalna podr{ka, materijalna pomo}, te savjetodavne usluge.@ene – `rtve porodi~nog nasilja, koje su po napu{tanju Skloni{ta za`rtve porodi~nog nasilja donijele odluku da se ne vrate nasilnom par-tneru, ve} da zapo~nu samostalan ìvot, Slu`ba socijalne za{tite nasto-ji im pomo}i u njihovom ekonomskom osamostaljivanju. Uklju~uje ihu projekte razli~itih NVO, s kojima imamo uspje{nu saradnju i solidnerezultate.Naj~e{}i oblici nasilja sa kojim se u svom radu susre}u stru~ni radniciJU “Kantonalni centar za socijalni rad” Sarajevo su:

emocionalno nasilje, u 414. slu~ajeva za period od 01.01.2007. do31.12.2007. godine,fizi~ko nasilje registrovano je u 483 slu~aja, za isti period,

20

ostali oblici nasilja u 204 slu~aja,seksualno nasilje u 14 slu~ajeva.

Rad obuhvata slijede}e aktivnosti:psihosocijalna podr{ka `rtvi iinstitucionalni i vaninstitucionalni smje{taj,sa~injavanje Programa za{tite (Stru~ni tim slu`be i institucija),odgovaraju}i oblik materijalne pomo}i,usluge savjetodavne prirode,deùra socijalnog radnika 24 sata,u~e{}e u radu mobilnog tima za nasilje u porodice,dalje pra}enje `rtve nasilja i porodice,saradnja sa drugim institucijama s ciljem koordinacije sveobuhva-tne pomo}i `rtvi nasilja

Slu`be socijalne za{tite na predmetima nasilja rade timski. Smatramoda bi aktivnosti vezane za rad u ovoj oblasti, ubudu}e trebalo vi{e us-mjeravati na preventivni rad (projektne aktivnosti koje bi uklju~ivaleedukaciju u~enika osnovnih i srednjih {kola). U cilju unapre|enja na-


{eg rada je i osnaìvanje saradnje s drugim dràvnim ustanovama iNVO, sektorom koji se bavi ovom problematikom.

Iskustva i budu}i planovi u radu na prevenciji nasilja u porodici KJU“Porodi~no savjetovali{te” SarajevoKJU “Porodi~no savjetovali{te” pojavu nasilja u porodici tretira po mo-delu Sistemske porodi~ne teorije koja na nasilje gleda kao na poreme-}aj granica u porodi~nom sistemu putem koga su `rtve i nasilnici pove-zani cirkularnim i recipro~nim procesom.Klijenti Ustanove, ~lanovi porodica, partneri, prilikom prvog razgovo-ra sa savjetnikom, gotovo nikad kao problem ne prezentiraju elementenasilja. Tokom tretmana, savjetnici nerijetko uo~avaju i obrasce nasil-nog pona{anja, kada pomaù klijentima da u njihovom odnosu i samiprepoznaju i artikuli{u ugroàvaju}e oblike pona{anja. Na osnovu pro-fesionalnog iskustva, evidentno je da u podlozi prezentiraju}e proble-matike na{ih klijenata dominiraju elementi takozvanog pasivnog nasi-lja: ignoriranje, izolacija, zanemarivanje..., kao i elementi emocional-nog/ psiholo{kog nasilja: prijetnje, omalovaàvanje, podcjenjivanje,kontrola kretanja..., kako na nivou partnerstva, tako i na nivou roditelj-stva. Ovo je posebno uo~eno u razvodnoj i postrazvodnoj fazi savjeto-davno- terapeutskog rada sa partnerima, kada su nasilnim oblicima po-na{anja odraslih ugroèna i njihova djeca.U Savjetovali{ta sve ~e{}e iz drugih institucija upu}uju i klijente sa ele-mentima fizi~kog nasilja. Cilj profesionalaca koji s njima rade u Savje-tovali{tu, bilo da je upu}en pojedinac ili cijela porodica, je pomo} kom-pletnoj porodici. To ostvarujemo rje{avanjem problema koji ugroàva-ju komunikaciju i svih drugih rezultiraju}ih simptoma, ne traè}i pritom krivca ili da se pojave patologiziraju. Nasilje je forma interaktivnekomunikacije. Porodi~ni obrasci interakcije su dvosmjerno povezani sanasiljem. Pojedini obrasci interakcije mogu olak{ati nasilje u porodici,ali nasilje tako|e naru{ava porodi~nu komunikaciju i interakciju. Pote-{ko}e i problemi nisu ono {to ugroàva odnos, ve} na~in na koji se raz-govara o pote{ko}ama.Tretman se kreira tako da se u~esnici savjetodavnog procesa osje}aju si-gurno. Prethodno podrazumjeva i ugovor za nenasilje. U zaustavljanjunasilja polazi se od pretpostavke da je prvenstveno potrebno podstica-ti odgovornost zlostavlja~a za nasilno pona{anje. Savjetnik je uvijek“na strani `rtve”, ali ne demonizira nasilnika. Intervencijama se kreira

22

kontekst za mogu}u promjenu uz razumjevanje i po{tovanje pote{ko-}a u procesu promjene. Sistemske intervencije su se u ovom pokazaleprihvatljivim i efikasnim u situacijama kada i `rtva i nasilnik èle zaje-dni~ki savjetodavni tretman. Ne treba umanjiti ni korisnost individual-nog tretmana, tj. suportivno savjetovanje zlostavljanih.Problem nasilja u porodici je veoma sloèni psihosocijalni problem.Njegova u~estala pojavnost ukazuje na neophodnost nastavka pro-gramskih aktivnosti KJU “Porodi~no savjetovali{te” na prevenciji, za{ti-ti i borbi protiv nasilja u porodici. To je razlog zbog kojeg je u toku 2008.godine planirana realizacija programskih aktivnosti iz primarne pre-vencije i to po dobnim grupama:

Za DJECU (od 11-13 godina), tema “Na{ krug rje{enja” (nenasilnorje{avanje sukoba me|u vr{njacima). Cilj je izgradnja prihvatljivihformi me|usobnog komuniciranja;Za ADOLESCENTE (od 14-18 godina), tema “Zamke {kolovanja”.Cilj je otklanjanje neuspjeha kao jednog od rizi~nih faktora nastan-ka nepoèljnih oblika pona{anja;Za ADOLESCENTE (od 15-17 godina), tema “Tabori” (izgradnja vje-{tine dogovaranja). Cilj je uspje{nije socijaliziranje adolescenata pri-hvatanjem razli~itosti i gradnjom odnosa kroz dogovaranje.Za MLADE OSOBE (od 18-24 godine), tema “Moj izbor” (problema-tika partnerskih odnosa). Cilj je rasvjetljavanje faktora koji zna~ajnouti~u na izbor partnera i na funkcioniranje njihovih odnosa;Za MLADE OSOBE (od 18-24 godine), tema “Korak do roditeljstva”(pretpostavke za uspje{no roditeljstvo). Cilj je ostvarivanje funkci-onalnosti mlade porodice;Za ODRASLE OSOBE, tema “Unapre|enje roditeljstva” (oblici po-dr{ke roditeljima). Cilj je podizanje nivoa kvalitetnog porodi~nogìvota;


OBRAZOVANJE U BORBI PROTIV NASILJALamija Husi}, ~lanica Koordinacionog tijela Ministarstva obrazovanja inauke Kantona Sarajevo

Iskustva timskog radaPo~etak saradnje Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo iFondacije lokalne demokratije po~inje davanjem podr{ke i potpisiva-njem Protokola o saradnji na prevenciji, za{titi i borbi protiv nasilja uporodici u okviru projekta “Implementacija Akcionog plana prevenci-je, za{tite i borbe protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo”, na sas-tanku odrànom 10. maja 2007. godine.Potpisivanjem Aneksa Protokola o radu i saradnji ~lanova Koordinaci-onog tijela na prevenciji, za{titi i borbi protiv nasilja u porodici, i Minis-tarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo postaje ~lan ranije formi-ranog Koordinacionog tijela. Aneks Protokola o radu i saradnji je potpi-san 24. septembra 2007. godine, a za ~lana Koordinacionog tijela ispredovog Ministarstva imenovana je Lamija Husi}, stru~na savjetnica zapred{kolsko, osnovno i srednje obrazovanje.Za realizaciju navedenog Akcionog plana zaduèni su bili: Ministarstvoza rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo,Ministarstvo pravde i uprave Kantona Sarajevo, Ministarstvo zdravstvaKantona Sarajevo, Ministarstvo unutra{njih poslova Kantona Sarajevo,Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, Udruènje/udru-ga “BH novinari” i NVO – Fondacija lokalne demokratije.U okviru dosada{nje saradnje u Koordinacionom tijelu, Ministarstvoobrazovanja i nauke i Fondacija lokalne demokratije su u okviru ovogProjekta, u novembru mjesecu 2007. godine, realizirali prvu edukacijuza prosvjetne radnike. Odràna su tri jednodnevne radionice za peda-

24

goge zaposlene u javnim i privatnim osnovnim {kolama. Na poziv upu-}en iz Ministarstva obrazovanja i nauke odazvali su se pedagozi iz go-tovo svih osnovnih {kola na podru~ju Kantona Sarajevo. Razgovaranoje o vi{e tema: “Uloga policije u rje{avanju problema porodi~nog nasi-lja”, “Uloga socijalnog radnika u rje{avanju problema porodi~nog nasi-lja”, “Sigurna ku}a” Fondacije lokalne demokratije, “Nasilnik, `rtva ipromatra~”, “Vo|eno rje{avanje konflikta”, te “Solucije `rtvi, {ta u~ini-ti...?” Kroz redovne sastanke Koordinacionog tijela, koji se odràvaju je-dnom mjese~no, uspostavljena je razmjena mi{ljenja, kao i novih ideja.Vjerujemo da je to dobar pristup i na~in rje{avanja problema nasilja.

Za{tita djece od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, kao i za{tita odvr{nja~kog nasilja – problemi me|u u~eni~kom populacijomSvjedoci smo poja~anog intenziteta nasilja u porodici, kao i nasilja naddjecom, zlostavljanja, te zanemarivanja djece. Kao {to se moè primije-titi, u~eni~ka populacija je kategorija koja je najvi{e izloèna ovoj vrstiproblema. Pojava nasilja u porodici kao i nasilja nad djecom je problemkoji tek sad dolazi do izraàja u javnosti, a razlog leì u mentalitetu na-{eg dru{tva, koje se ne odlu~uje lako prijaviti nasilje bilo koje vrste. Na-silje nad djecom je veoma ozbiljan problem koji je postao evidentanme|u u~eni~kom populacijom u Kantonu Sarajevo.


Nastavnici, profesori i pedagozi u {kolama, kroz svakodnevne susrete sdjecom, ve} dugo su svjedoci pojave nasilja nas djecom. Nerijetko sunemo}ni poduzeti bilo kakve korake i za{tititi u~enika od bilo kakvevrste nasilja. Razlozi su vi{estruki. Najbitniji su nedovoljna educiranostte neadekvatan na~in na koji su ova pitanja regulirana zakonom.Do sada su nevladine organizacije, putem vlastitih projekata angaìra-le pojedine pedagoge osnovnih i srednjih {kola u Kantonu Sarajevo, ieducirale ih o ovom problemu.Va`no je stoga ista}i da se za ovu problematiku ne moè re}i da je ne-poznata pedagozima na{ih {kola. Susretali su se oni s njom, ali je me-|utim ~injenica da do sada nije bilo sistematskog uklju~ivanja svih pe-dagoga. Nije bilo organiziranog pribliàvanja ovom problemu, niti do-bijanja novih informacija o ovoj problematici ni u teorijskom a ni pra-kti~nom smislu.Potpisivanjem Aneksa Protokola, cijenimo da je Ministarstvo obrazova-nja i nauke saradnjom s Fondacijom lokalne demokratije a putem dje-lovanja Koordinacionog tijela dobilo novu mogu}nost za aktivnijeu~e{}e u rje{avanju svih oblika i problema nasilja nad i me|u djecom.Nadamo se da }e dodatnom edukacijom pedagoga, ali i ostalih u~esnikau procesu nastave, prvenstveno nastavnika i u~enika, do}i do pruànjaosnovnih informacija, ve}e saradnje i boljeg pristupa ovom problemu.Putem seminara, razli~itih vrsta obuka, kao i izdatih bro{ura, o~ekuje-mo da }e se problem nasilja aktuelizirati, te da }e se probuditi svijest opotrebi ozbiljnijeg i sloènijeg pristupa ovom problemu.Poja~ana komunikacija me|u pedagozima, razmjena iskustava iz pra-kse, kao i razli~iti na~ini pristupa problemu nasilja nad djecom, svaka-ko predstavljaju po~etnu fazu za sticanje osnovnih znaja iz ove proble-matike.Mi od ove saradnje ne o~ekujemo da nasilje prestane, pa ~ak ni da sesmanji, ali o~ekujemo da }e nastavnik u {koli ili pedagog znati lak{eprepoznati u~enika – `rtvu nasilja, te saznati korake koji se mogu po-duzeti od identifikacije nasilnika do njegovog prijavljivanja odgovor-nim institucijama.Isto tako o~ekujemo da }e se kroz ovu saradnju pojaviti novi pristuppruànja informacija i osposobljavanja svih u~esnika u nastavnom pro-cesu, koji }e vremenom biti u stanju adekvatno odgovoriti na izazovepred kojim se nalaze.

26

DOPRINOS BH NOVINARAAida Sal~inovi}, ~lanica Koordinacionog tijela, “Udruènje/udruga BHNovinari”

Iskustvo timskog rada u Koordinacionom tijeluUklju~enost novinarskog udruènja u ovakav tim je svakako opredije-ljenost da doprinesemo suzbijanju ovog sve o~iglednijeg problema una{em dru{tvu. Iako je nasilje, barem po svojoj vidljivosti narastaju}e,jasno je da ni kod nas, kao ni u drugim, zemljama razvijenijim od na{e,ovaj problem nije tek nastao. U Koordinacionom tijelu, ~iji je rad mul-tidisciplinaran upravo zbog svjesnosti da }e samo tako ostvariti èljenirezultat, prepoznali su zna~aj i mjesto medija. îni se me|utim da me-diji jo{ uvijek nisu spoznali kakav doprinos moèmo imati u osvje{}i-vanju `rtve ili bilo koga drugog ko zna za nasilje kad se ono ve} desi,da ga prijavi, nasilnika da ne ~ini nasilje, svih nas da pomognemo da sepo~inilac nasilja kazni, a `rtvi da se pomogne, i jo{ mnogo toga...Naravno, u Koordinacionom odboru su svjesni da za ovakvo pisanjetrebaju i senzibilizirani novinari, te naravno, urednici. Organizirana jestoga i edukacija za novinare. Naàlost broj novinara i redakcija koje suprepoznale bitnost ovog problema bio je ispod o~ekivanja. Gotovosvim redakcijama su i dalje mnogo bitnije teme i doga|aji iz oblasti po-litike. Ni pojedina~nim obilaskom mnogih redakcija nije ostvaren èlje-ni efekat. Urednici u redakcijama prihvataju sva obja{njenja i razumijuproblem, ali generalno, problemi prisutni u pisanju o bilo kom oblikunasilja nisu prestali. Istina, intenzivnim radom Koordinacionog tijela, tepojedina~nim izvje{tavanjima o tim doga|ajima, ostvareno je da je ovajproblem sada mnogo vidljiviji. Nema me|utim redakcijskog odnosa oovom problemu. On i dalje, bilo da je rije~ o elektronskim ili pisanim


medijima, prije svega ovisi od koli~ine senzibilizacije svakog novinarapojedina~no, odnosno dnevnog ili glavnog urednika. Da je tako pot-vr|uje ~injenica da se u jednoj novini, istog dana, objavi i tekst kojimna najbolji na~in osvjetljavaju ovaj problem, ali i tekst u kojem kr{eosnovna ljudska prava na za{titu i privatnost `rtve. Preostaje dakle in-tenzivirati i raditi na vidljivosti rada i rezultata u ovoj oblasti, ja~anjusaradnje sa novinarima koji o ovoj problematici izvje{tavaju, uspostav-ljanju saradnje s Regulatornom agencijom za komunikacije te Vije}emza {tampu, koji svojim radom mogu usmjeravati redakcije i utjecati ta-ko da bude {to manje gre{aka. Smatramo da su zna~ajnog efekta imalei dvije javne prezentacije Analiza koje smo radili o izvje{tavanju pisa-nih i elektronskih medija. Iako su ra|ene u dva {estomjese~na perioda,uo~en je niz primjedbi koje mogu biti generalne te samim tim i primje-njive na bilo koji period ili bilo koji medij. Stoga ih u ovom biltenuobjavljujemo u cijelosti.

Analiza izvje{tavanja pisanih i elektronskih medija o problemu nasi-lja u porodici, februar-mart 2006.Analizom pisanja o ovoj temi i to {tampanih medija: San, Oslobo|enjei Avaz, te elektronskih: TV Kantona Sarajevo, TV BiH i TV FBiH, o~igle-dno je da se ova tema u izvje{tajnom periodu od februara do juna ovegodine, obra|uje sve ~e{}e. Uo~ljivo je i da je tema nasilja u porodicisve prisutnija i onda kada nije u pitanju vijest. Tema nasilja je naime sveprisutnija zahvaljuju}i prije svega aktivnostima brojnih nevladinih or-ganizacija koje {irom zemlje rade na spre~avanju ovog problema.Me|u onim koje svojim aktivnostima kroz rad Koordinacionog tijela –Multidisciplinarni pristup u prevenciji, za{titi i borbi protiv nasilja uporodici u Kantonu Sarajevo ovaj, sada ve} globalni problem ~ine vi-dljivijim u medijima, a preko njih i javnosti je i NVO Fondacija lokalnedemokratije.Ipak, ~injenica je da bi na{e pisanje o ovom problemu moglo biti jo{ bo-lje i korisnije nego {to je to sada slu~aj. Cilj ove analize nije me|utimpojedina~na kritika medija ili novinara koji tamo rade. Ambicija je uo~i-ti na ovom uzorku naj~e{}e propuste i ukazati na njih kako bi se oni {toprije otklonili, a pisanje o ovoj temi bilo {to kvalitetnije.Jasno je da je novinarima cilj, kad god je to mogu}e, da vijest imaju prvii izvijeste o njoj svoje ~itaoce, gledaoce ili slu{aoce. Nerijetko me|utim

28

sve to uradimo, a drugi nas kritikuju. Nekad je to opravdano, nekad ni-je. Kritika pisanja o nasilju je opravdana ukoliko na bilo koji na~in ot-krivamo identitet `rtve. Time zapravo i mi dodatno ugroàvamo njenusigurnost. Treba ipak re}i da je evidentno da sve vi{e novinara, koji u{tampanim medijima pi{u o ovoj temi, identitet skrivaju inicijalima, a uelektronskim ga {tite i video i tonskom za{titom. Uprkos tome ~injeni-ca je da su primjeri neprofesionalizma gotovo svakodnevni. Osimobjavljivanja imena uo~eno je i bespotrebno objavljivanje adrese `rtvepa ~ak i fotografija mjesta na kojem je ona sklonjena.Za svaku pohvalu je i to da je sve vi{e tekstova o ovoj temi koji ve} unaslovima upozoravaju. U njima se ukazuje na sve u~estalije prijavlji-vanje nasilnika, da je nasilnik pritvoren te da }e krivi~no odgovarati:Uhap{en zbog nasilja, Prijavile poslodavca zbog zlostavljanja, Osu-mnji~en za nasilje u porodici, Prijavila pijanog muà zbog nasilja, Prija-vila muà zbog napada, Prijavljen zbog nasilja u porodici, Istukao ses-tru, Maltretirao biv{u suprugu i zeta, Maltretirao suprugu i k}erke,Uhap{en zbog nasilja, Pijan maltretirao suprugu, Prijetio biv{oj èni injihovom sinu, Suprugu uznemiravao i provocirao, Osumnji~en za si-lovanje, Osu|en za silovanje, Fizi~ki maltretirao…, Zlostavljao…, Istu-kao… Naravno, ima i naslova koji nemaju kvalitetnu poruku, ve} ~ita-oca privla~e {okantnim i nerijetko mu~nim naslovima.Ima i slu~ajeva da pojedini novinari, u trci za {to atraktivnijim tv. prilo-zima, uop}e ne pomenu dru{tveno korisne aktivnosti pokrenute radiprevencije, za{tite i borbe protiv nasilja u porodici. Postavlja se onda pi-tanje da li je na{ cilj tek puko biljeènje nekih, pa i ove pojave ili smoobavezni uo~avati aktivnosti koje mogu doprinijeti razotkrivanju po~i-nioca i spre~avanju {irenja ovog zla.Najve}i broj objavljenih tekstova o nasilju u porodici i dalje su kratkevijesti i informacije o doga|ajima koji su se desili. Op{irniji tekstovi suu slu~ajevima tragi~nih posljedica nasilja ili pak izvje{tavanja o su|enjuoptuènim. Mada su najkvalitetniji tekstovi u na{em uzorku oni kojigovore o radu nevladinih organizacija koje se bave ovim problemomjer ukazuju na globalnije cifre o porastu nasilja, poru~uju nam da to ni-je problem samo te porodice ve} cijele zajednice i ukazuju na mogu}arje{enja, njih je jo{ uvijek mnogo manje, pa samim tim nedovoljno.Veoma bitan utisak prema uzorku ovog izvje{tajnog perioda je da je svevi{e svih oblika nasilja. Mada su vjerovatno ta~nije tvrdnje da je ovo


problem koji oduvijek postoji, a da je o~igledan, pa i narastaju}i od ka-ko se o njemu po~elo javno i sve ~e{}e govoriti, gotovo je neshvatljivoda o ovoj temi u {tampi nema tekstova ili priloga istraìva~kog novinar-stva. Nema ih ni u televizijskim emisijama.Nemamo informacija ni o tome da li je, i koliko u ovom izvje{tajnomperiodu bilo pisanih pritu`bi zbog neprofesionalizma i propusta u pisa-nju o ovoj temi, te da li u redakcijama, u takvim slu~ajevima, uop}e imasankcija.Za ovu je analizu veoma zna~ajna ~injenica da je Vije}e za {tampu BiH,krajem maja mjeseca, ponovo upozorilo urednike {tampanih medija naodredbe Kodeksa za {tampu koji se odnose na izvje{tavanje o `rtvamanasilja i sli~nim temama. Istaknuto je kako javnost ima pravo na infor-maciju i o negativnim dru{tvenim pojavama, ali je du`nost novinaraprezentirati tu informaciju na odgovoran i profesionalan na~in. Toprvenstveno podrazumijeva da se `rtve za{tite i ne dozvoli njihova zlo-upotreba. Imaju}i u vidu da su `rtve nasilja nerijetko i djeca mla|a od15 godina, ~iji se inicijali, adrese stanovanja, fotografije roditelja ~estoobjavljuju u bh. {tampi, Vije}e za {tampu je podsjetilo urednike i novi-nare na obavezu po{tivanja ~lana 11. Kodeksa koji govori o za{titi dje-ce i maloljetnika, odnosno ~lana 9. koji govori o za{titi privatnosti. Pod-sjetili su i da svako nepotrebno otkrivanje identiteta `rtve nasilja, pogo-tovo ako je rije~ o seksualnom nasilju, moè imati brojne negativne po-sljedice po `rtvu. Osim upozorenja upu}enih urednicima i novinarima,Vije}e za {tampu je apeliralo na policiju i Tuìla{tva, te im sugeriralo dakad informiraju novinare o ovim slu~ajevima, rade to s mnogo vi{epa`nje nego {to je to sada slu~aj. U Vije}u za {tampu naime smatrajuda, nerijetko, upravo iz tih institucija dolaze suvi{ne informacije, a no-vinari ih potom, olahko prezentiraju javnosti.[to se elektronskih medija ti~e, standarde emitiranja propisuje Regulator-na agencija za komunikacije (CRA). Uz profesionalno, nepristrasno, pris-tojno i uljudno, oni obavezuje i da se u izvje{tavanju o nasilju i kriminaluprona|e ravnoteà izme|u potrebe cjelovitog informiranja javnosti o sa-mom doga|aju i opasnosti od izlaganja {tetnom djelovanju onih koji slu-{aju ili gledaju emisije. To u cilju za{tite djece podrazumijeva i obavezupravilne procjene vremena u kojem se neki materijal emitira, ali i zabranuemitiranja bilo kojeg materijala koji bi mogao poticati predrasude ili pro-vocirati temeljna prava i gra|anske slobode bilo kojeg pojedinca.

30

Analiza izvje{tavanja pisanih i elektronskih medija o problemu nasi-lja u porodici, juli-decembar 2006.U medijima je generalno nastavljen trend sve ~e{}eg pisanja o nasilju.Ovo dokazuje analiza pisanja medija u periodu juli-decembar 2006. i to{tampanih: San, Oslobo|enje i Avaz te elektronskih: TV Kantona Sara-jevo, TV BiH i TV FBiH. Napominjem da cilj ove analize nije pojedina-~na kritika medija ili novinara koji tamo rade ve} nam je ambicija uo~i-ti na ovom uzorku dobre prakse te ukazati na naj~e{}e propuste, kakobi se oni {to prije otklonili. Cijenimo da je to najbolji na~in kako bi pi-sanje o ovoj temi bilo {to kvalitetnije.Kao i u prvom izvje{tajnom periodu februar-juni 2006., uo~ljivo je da jetema nasilja u porodici sve prisutnija ne samo kada je u pitanju vijest,ve} se o njoj i dalje sve ~e{}e pi{e zahvaljuju}i prije svega aktivnostimanevladinih organizacija koje {irom zemlje rade na spre~avanju ovogproblema.Najkvalitetnije u ovom izvje{tajnom periodu je porast tekstova u kojimsu pojedine teme o ovoj problematici obra|ivane analiti~nije nego uprethodnom izvje{tajnom periodu. Takvi su, primjera radi, tekstovi onasilju nad djecom objavljeni povodom Dana djeteta, ali i o “Sigurnojku}i”, te o primjeni Zakona o za{titi od nasilja u porodici. Ipak, takvihtekstova koji bi ukazivanjem na globalan porast nasilja poru~ili ~itaoci-ma, slu{aocima i gledaocima da to vi{e nije problem samo te porodiceve} cijele zajednice i ukazali nam mogu}a rje{enja, jo{ uvijek nema ne-dovoljno.Najve}i broj objavljenih tekstova o nasilju u porodici i dalje su ipakkratke vijesti i informacije o doga|ajima koji su se desili. U blagom po-rastu je pisanje o ubistvima kao posljedici nasilja u porodici, sigurnojku}i, silovanjima, poku{ajima silovanja te su|enjima za ovakva djela.Ne{to op{irniji tekstovi su u slu~ajevima tragi~nih posljedica nasilja ilipak izvje{tavanja o su|enju optuènim.Nastavljen je sre}om i trend da sve vi{e novinara koji u {tampanim me-dijima pi{u o ovoj temi identitet aktera skrivaju biljeè~i samo godine`rtve ili njene inicijale, a u elektronskim, i video i tonskom za{titomidentiteta. Primjeri neprofesionalizma su u ovom izvje{tajnom periodurje|i. I dalje me|utim biljeìmo bespotrebno objavljivanje imena, otkri-vanje adrese `rtve, pa i fotografije mjesta gdje akteri nasilja ìve ili gdjese ono desilo. Za svaku je pohvalu da sve vi{e naslova, nadnaslova ili


podnaslova tekstova o ovoj temi skre}u pa`nju i upozoravaju da je sve~e{}e prijavljivanje nasilnika, da je on pritvoren te da }e krivi~no odgo-varati. Takve su primjera radi poruke: “Ne postoje zla djeca, takvi smomi odrasli”, “Nasilje u porodici moè dovesti do tragedija”, “Trojka op-tuèna za silovanje ostaje u pritvoru”, “Pritvoren nasilnik”, “Kriminalacpoku{ao silovati maloljetnicu”, “[estorica uhap{ena zbog silovanja 14-godi{njakinje”, “Uhap{en zbog nasilja u porodici”, “Udvostru~ena ka-zna za silovanje maloljetnice”, “Prijavila poslodavca zbog zlostavljanja,“Osumnji~en za nasilje u porodici”, “Narastaju}e nasilje u bosanskoher-cegova~kom dru{tvu”, “Nasilje nad djecom uzima maha-zabrinuta Ge-neralna skup{tina UN”, “Uhap{en jer je tukao djevojku”, “Optuèn zaseksualno uznemiravanje” te “Muèvi i dalje tuku svoje ène” objav-ljen u crnoj hronici jednih dnevnih novina... Naravno, ima i naslova ko-ji nemaju kvalitetnu poruku, ve} ~itaoca privla~e {okantnim i nerijetkomu~nim naslovima.Smatram da novinari, a naj~e{}e su to urednici, u trci za atraktivnostiinformacije koja }e prodati novinu ili pak pove}ati slu{anost ili gleda-nost radija ili televizije, zanemaruju da je u spre~avanju ovog zla ve-oma bitan na~in na koji biljeìmo i izvje{tavamo o ovom problemu. Ta-ko ima primjera da pojedini novinari u trci za atraktivnijim pri~ama uo-p}e ne pomenu dru{tveno korisne aktivnosti pokrenute radi prevenci-je, za{tite i borbe protiv nasilja u porodici. I dalje je dakle aktuelno pi-tanje, da li je na{ cilj i obaveza prema javnosti tek puko biljeènje ne-kih, pa i ove pojave, ili smo obavezni uo~avati aktivnosti koje mogu do-prinijeti razotkrivanju po~inioca i spre~avanju {irenja ovog zla.Za razmi{ljanje, a za{to ne i novinarske analize, je i teza da je problemnasilja u porodici narastaju}i u na{oj zemlji. Ovo tim prije, jer je to naj-~e{}e prvi utisak koji se izvla~i iz o~igledno, sve u~estalijeg pisanja me-dija o nasilju u porodici. Podsje}am, isto smo zabiljeìli i u na{oj anali-zi u prvom izvje{tajnom periodu. Li~no smatram da su vjerovatno ta-~nije tvrdnje da je ovo problem koji oduvijek postoji, a da je o~igledan,pa i narastaju}i od kako se o njemu po~elo javno i sve ~e{}e govoriti.Ba{ zato je gotovo neshvatljivo da o ovoj temi u {tampi nema tekstovaili priloga istraìva~kog novinarstva, a nema ni dijalo{kih niti obrazo-vnih radio i televizijskih emisija. înjenica je naime da bi na taj na~inna{e pisanje o ovom problemu moglo biti jo{ bolje i korisnije nego {toje to sada slu~aj.

32

Kritike na{eg rada nekad su opravdane, nekad nisu. Opravdane suukoliko na bilo koji na~in otkrivamo identitet `rtve jer time dodatnougroàvamo njenu sigurnost. I dalje je nemogu}e dobiti informacije dali je i koliko u ovom izvje{tajnom periodu bilo pisanih pritu`bi zbog ne-profesionalizma i propusta u pisanju o ovoj temi, te da li u tim slu~aje-vima, u redakcijama uop}e ima sankcija. Znamo me|utim da Vije}e za{tampu BiH povremeno upozori urednike {tampanih medija na odre-dbe Kodeksa za {tampu koji se odnose na izvje{tavanje o `rtvama nasi-lja i sli~nim temama. Podsje}anja radi, po Kodeksu je obavezuju}e dajavnost ima pravo na informaciju i o negativnim dru{tvenim pojavama,ali je du`nost novinara prezentirati tu informaciju na odgovoran i pro-fesionalan na~in. To prvenstveno podrazumijeva da se `rtve za{tite i nedozvoli njihova zloupotreba. Zbog ~injenice da su `rtve nasilja nerijet-ko i djeca mla|a od 15 godina, ~iji se inicijali, adrese stanovanja ili foto-grafije roditelja objavljivani u bh. {tampi, va`no je podsjetiti urednike inovinare na obavezu po{tivanja ~lana 11. Kodeksa koji govori o za{titidjece i maloljetnika, odnosno ~lana 9. koji govori o za{titi privatnosti.Nije naodmet podsjetiti da svako nepotrebno otkrivanje identiteta`rtve nasilja, pogotovo ako je rije~ o seksualnom nasilju, moè imatibrojne negativne posljedice po `rtvu. Osim upozorenja upu}enih ure-dnicima i novinarima, nu`no je apelirati i na policiju i Tuìla{tva da oovim slu~ajevima novinare informiraju sa vi{e pa`nje nego {to je to sa-da slu~aj. Uo~ili smo naime, da su nerijetko i u ovom izvje{tajnom pe-riodu na{e analize, upravo oni izvor suvi{nih informacija, ali i krivih in-terpretacija o problemima nasilja. [to se elektronskih medija ti~e, stan-darde emitiranja propisuje Regulatorna agencija za komunikacije(CRA). Uz profesionalno, nepristrasno, pristojno i uljudno, oni u izvje-{tavanju o nasilju i kriminalu obavezuje i da se prona|e ravnoteàizme|u potrebe cjelovitog informiranja javnosti o samom doga|aju iopasnostima od izlaganja {tetnom djelovanju onih koji slu{aju ili gleda-ju emisije. To u cilju za{tite djece podrazumijeva i obavezu pravilneprocjene vremena u kojem se neki materijal emitira, ali i zabranu emi-tiranja bilo kojeg materijala koji bi mogao poticati predrasude ili pakprovocirati temeljna prava i gra|anske slobode bilo kojeg pojedinca.


ZAKLJUÂK O RADU KOORDINACIONOG TIJELA

înjenica je da su u Kantonu Sarajevo u toku aktivnosti koje obezbje-|uju:1. Sistem jednakosti u pristupu i uìvanju zdravstvene za{tite èna i

djece, odnosno op~enito `rtava nasilja;2. Osiguran je podsticaj `rtvama nasilja da govore i prijavljuju nasilje

u porodici kroz medijsko informiranje i ukazivanje o ovoj poja-vi/problemu;

3. Ve} se provode odgovaraju}i programi edukacije zdravstvenihprofesionalaca u cilju njihove informiranosti o na~inu prepoznava-nja povreda koje su posljedica nasilja, poduzimanja i ostalih mjeraradi pomo}i `rtvi- psiholo{ka pomo}, saradnja sa centrima za soci-jalni rad i policijom i sl.;

4. U “Sigurnoj ku}i”, je osiguran profesionalan i stru~ni tretman ènai djece koji su `rtve nasilja u porodici;

5. U MUP-u Kantona Sarajevo je uspostavljena Baza podataka o`rtvama nasilja u porodici;

6. Javni mediji ukazuju na problem nasilja u porodici sa porukom mo-gu}ih rje{enja;

7. O~igledno je i da ja~a podr{ka radu Koordinacionog tijela u ciljuprevencije, za{tite i borbe protiv nasilja u porodici i to ne samo odonih koji u njemu ve} u~estvuju ve} i od drugih institucija zajedni-ce i dru{tva uop}e;

34

UMJESTO PORUKE

Slijedi i pri~a o stra{nom zlo~inu nad N.N. Dajemo je pred kraj bilte-na ne zato jer je najmanje bitna, ve} zato jer je ona samo jedan od do-kaza da saradnjom svih nas moèmo doprinijeti da se po~inioci ka-zne, a `rtvi pomogne. Jer, {to prije shvatimo da nasilje u porodici nijeprivatan, ve} problem svih nas, mo}i }emo doprinijeti suzbijanju svihoblika nasilja...N.N. je ro|ena 21.03.1988. god. u Visokom, BiH. Stalno je nastanjena uSarajevu, zavr{ila je Srednju {kolu. Majka joj je 1991. izvr{ila suicid ba-civ{i se pod voz. Prema navodima N.N. “njenu majku je zlostavljaootac, te je cijeli njen ìvot bio mukotrpan”. Prije maj~inog samoubistva,svoj je ìvot suicidom okon~ala i baka N.N. sa maj~ine strane.Od 1991., kada je N.N imala 3 godine, a njen mla|i brat godinu i dvamjeseca, kompletnu brigu o staranju dvoje malodobne djece preuzimaotac s kojim oni ostaju da ìve. Otac je i ranije bio poznat po agresi-vnom i netrpeljivom pona{anju, a ujedno i kao hroni~ni alkoholi~ar. Ba-vio se automehani~arskim poslom i tako ostvarivao sredstva za ìvot.N.N se sje}a da ju je otac po~eo seksualno uznemiravati kada joj je bi-lo 9 godina. Pred njom se svla~io, govorio joj je da ga dodiruje po inti-mnim djelovima tijela, a to bi i on njoj ~inio. Dijete sa 9 godina je to ra-dilo za svog oca. U roditelju nije prepoznavala neprijatelja tako da je toubrzo postalo “normalno pona{anje oca”.Kada je bila I razred Srednje {kole, N.N je silovao i drug iz {kole. Zapri-jetio joj je da }e je ubiti ukoliko nekome kaè {ta se desilo. Kad je brzopotom otac saznao da N.N. vi{e nije nevina, i on je od nje zahtijevao se-ksualni odnos. Morala je to nekada ~initi i vi{e puta sedmi~no. Otac sepotrudio da je stalno ucjenjuje seksualnim odnosom. Kad god bi joj ne-


{to zatrebalo, otac joj je ispunjavao zahtjev tek nakon seksualnog odno-sa. N.N. je godinama ìvjela na taj na~in. Kada bi zatraìla da se zapo-sli, otac bi joj to strogo zabranjivao.N.N. je izmrcvarena dugogodi{njim zlostavljanjem sopstvenog oca, vi{eputa èljela izvr{iti suicid. Poku{ala se baciti pod voz, rezala vene... Kakoje imala vi{e neuspjelih ljubavnih veza, njena okolina je takvo “labilno”stanje i poku{aje suicida, povezivala sa nesretnim ljubavima... U Centruza socijalni rad gdje je N.N. odlazila na preglede i razgovore, nikad nijepriznala zlostavljanje. Svima je djelovala utu~eno, depresivno i vrlo ~es-to je upu}ivana stru~njacima na psihijatriju, CZM da joj oni pomognu...Krajem jedanaestog mjeseca 2007. N.N. vi{e nije mogla izdràti, te seodlu~uje povjeriti prijatelju i rodici od kojih je zatraìla pomo}. Pomo-gli su joj i sve je prijavila nadle`noj policijskoj upravi. Otac je odmah li-{en slobode. Ona je nakon saslu{anja smje{tena u “Sigurnu ku}u”. Bilaje jako i fizi~ki i psihi~ki iscrpljena. Plakala je danima. Iako joj je bilodrago {to je napokon skupila hrabrosti da zatraì pomo}, osje}ala je kri-vicu zbog brata kojem nikad nije rekla {ta joj se de{avalo. On nije znaoistinu, pa je sada nju optuìvao za sve.

Nakon petnaest dana intenzivnog psihosocijalnog tretmana u “Sigur-noj ku}i” N.N. se osje}ala malo bolje. Po~ela je da u~estvuje i u grupnimtretmanima sa drugim korisnicima. Uklju~ila se u radno-okupacionuterapiju. Podvrgnuta je kompletnom ljekarskom tretmanu, saslu{ana uTuìla{tvu i slu~aj je krivi~no procesuiran.

Slu~aj N.N. je zaklju~enNakon psihosocijalnog oporavka N.N. je ubrzo zaèlila stvarati usloveza samostalan i normalan ìvot. Otpo~ela je redovan kontakt sa srodni-cima koji su je maksimalno podràvali da istraje. To joj je zna~ilo mno-go jer zbog stanja u porodici nije u mogu}nosti odràvati normalne istalne kontakte sa svojim socijalnim okruènjem.Prilikom ljekarskog pregleda N.N. je konstatovan Hepatitis B, a uzrokzaraze nije poznat. Prihvatila je dalje lije~enje i terapiju. “Sigurnu ku-}u” je napustila u decembru 2007. godine. Redovno se javlja na SOS te-lefon koji joj, kako sama kaè, predstavlja zna~ajnu podr{ku u daljemoporavku.Sada je dobro, traì zaposlenje i ìvje}e neko vrijeme kod rodice.

36

[TA JE “SIGURNA KU]A“

To je skloni{te za ène i djecu – `rtve nasilja u porodici koje je u okviruprojekta “Snaga je u tebi”, u oktobru 2000. godine, formirala Fondacijalokalne demokratije – Sarajevo. “Sigurna ku}a” djeluje na podru~juKantona Sarajevo, a smje{tajni joj je kapacitet za 35 osoba. Sa korisnici-ma se provodi kompletan psihosocijalni tretman:

individualna terapijagrupna terapijasuport terapijamedikamentozna terapija (po potrebi)edukativna terapijaradno-okupaciona terapijarekreativna terapijaekonomsko osnaìvanje kroz ekonomsko osposobljavanje

Psihosocijalni tretman sa korisnicima provodi psihosocijalni tim koji jeuposlen u “Sigurnoj ku}i”, a kojeg ~ine:

specijalista neuropsihijatrica,specijalista dje~ija neuropsihijatricaspecijalista traumatske psihologijesocijalna radnica – menadèrica “Sigurne ku}e”4 koordinatora koji rade 24 h dnevno (dnevne i no}ne deùre).

Prijem korisnika u “Sigurnu ku}u” vr{i se u koordinaciji i uz asistencijuslu`bi koje direktno rade na rje{avanju problematike nasilja u porodici(Policijske Uprave Kantona Sarajevo, MUP Kantona Sarajevo, Slu`besocijalne za{tite Kantona Sarajevo i dr.). Duìna boravka korisnika u us-tanovi “Sigurna ku}a” nije odre|ena, a krajnji cilj boravka je za{tititi`rtvu i rije{iti njen problem.


Godine 2001., tek {to je “Sigurna ku}a” otpo~ela s radom, Fondacija lo-kalne demokratije je potpisala Protokole o saradnji sa Kantonalnim Mi-nistarstvom za rad, socijalnu politiku, izbjeglice i raseljena lica, Minis-tarstvom za unutra{nje poslove Kantona Sarajevo, JU Kantonalnimcentrom za socijalni rad i Porodi~nim savjetovali{tem. Iste godine, Kan-tonalno Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, izbjeglice i raseljena licaprihvatilo je FLD kao ravnopravnog partnera u rje{avanju problemanasilja u porodici u Kantonu Sarajevo. Potpisan je Ugovor o sufinansi-ranju boravka `rtava u Skloni{tu, te tako obezbije|ena samoodrìvostprojekta.S obzirom na to da se u praksi neophodnim pokazao i rad sa nasilni-kom, FLD Sarajevo je 2004. godine implementirala projekat “Edukacijapredstavnika CSR – psihologa za rad u mobilnom timu”. Rezultat togprojekta je formiranje mobilnog tima kojeg ~ine predstavnici FLD Sara-jevo – “Sigurna ku}a” i psiholozi CSR KS. Mobilne posjete se obavljajudirektno na terenu, na ku}nim adresama nasilnika sa kojim se radi te-rapijski.Mobilne posjete se nastavljaju i nakon izlaska korisnica/ka iz “Sigurneku}e”. U cilju daljeg pra}enja porodi~nog stanja, saniranja eventualnonovih porodi~nih konflikata i recidiva porodi~nog nasilja, sa cijelomporodicom se provodi porodi~na terapija.Od 2000.-2007. godine u “Sigurnu ku}u” je zbrinuto i pro{lo psihosoci-jalni tretman ukupno 863 korisnice/ka:

R.b. Kategorija korisnika Broj~ano stanje1. @ENA 3132. DJECE 4433. DJEVOJAKA 107

UKUPNO: 863

SOS Crvena linija – telefon za prijavu nasilja u porodici“Fondacija lokalne demokratije” Sarajevo je u junu 2004. godine imple-mentirala projekat pod nazivom “SOS Crvena linija – telefon za `rtvenasilja”. Na SOS telefonu su angaìrane operaterke koje su prethodnopro{le edukaciju u trajanju od 4 mjeseca. SOS linija je u funkciji 24 hdnevno. Najve}i broj registriranih poziva je prijava nasilja u porodici.

38

Nasilje, u cilju pomo}i `rtvi, prijavljuju same `rtve ili njihovi srodnici iprijatelji, ali i tre}a lica.Primljeni pozivi na SOS telefonu u periodu od 2004.- 31.10.2007. godi-ne:

R.b Vrsta SOS poziva Broj poziva Postotak1. Prijava nasilja u porodici 2181 60,66%2. Pravna pomo} 420 11,68%3. Medicinska pomo} 232 6,45%4. Kombinovani oblik pomo}i 654 18,20%5. Informacija/ostalo 108 3,01%

UKUPNO: 3595 100%


Documents

IMPLEMENTACIJA AKCIONOG PLANA - fld.ba · IMPLEMENTACIJA AKCIONOG PLANA prevencije, za{tite i borbe protiv nasilja u porodici u Kantonu Sarajevo Sarajevo, 2008