Impresso keramička kultura

Italijaistočna obala Jadrana

- Ranoneolitička kultura rasprostranjena u Sredozemlju i susjednim područjima (sjev. Afrika, Grčka, Albanija, CrnaGora, Hrvatska, BiH, Slovenija, Italija, južna Francuska, ŠpanjolskaCircummediteranski kompleks koji se može podijeliti na tri područja:1. istočno: obalni pojas palestinsko-sirijsko-kilikijski(Mersin, Tarsus, Ugarit itd.)2. srednje: Grčka, Albanija – djelomično ulazi u istočno, a djelomično u zapadno3. zapadno: istočni Jadran, južna Italija, Sicilija, Ligurija, južna Francuska, jugoistočna Španjolska

Razlike između istočnog i zapadnog područja:na istoku prethodi faza akeramičkog neolitika kao rezultatranih poljodjelskih i stočarskih gospodarstava; na zapadunema takvog predneolitičkog horizonta (bilo je nekihpokušaja da se Crvena Stijena IV definira kao takavhorizont) već neolitizacija počinje upravo s impressokeramičkom kulturomistok iskazuje sklonost prema izradi figuralne plastike, dokje na zapadu nema što je rezultat različite duhovnepodloge, odnosno gospodarskih čimbenikana istoku gospodarsku osnovu predstavljaju poljodjelstvoi stočarstvo, a na zapadu lov, ribolov i skupljaštvo

Iako u ovakvoj općoj podjeli istočnajadranska obala pripada zapadnomprostoru, ipak i unutar toga prostoramože se razlikovati istočna skupinaimpresso keramike, koju čine istočnajadranska obala i dio zapadne obale, odone zapadnije tzv. cardium keramike(cardial ware) Ligurije, južne Francuske, jugoistočne Španjolske.

impresso ist. jadr. obale cardium zap. Sredozemlja

pretežno ravna dna posuda pretežno zaobljena dnagotovo nema plast. ukrasa brojni plastični ukrasinema žljebnjenja žljebljenjeukras prekriva čitavu površinu ne prekrivanema zoomorfnih prikaza zoomorfni prikazi

Južna Italija

najgušća koncentracija ranih neolitičkihnaselja je u Kalabriji, Materanu, Valle dell' Ofanto i Tavoliere (sjeverni dioApulije, a znači upravo ravnica). Ona jeočito rezultat pažljivog izbora upravoravnica i aluvijalnih terasa za životniprostor, a to su ujedno područjaprikladna za poljodjelstvo i uzgoj goveda.

Pulo di Molfetta

Apulski rani neolitikimpresso di tipo arcaico ili stil Prato don Michele(jednostavni impresso uzorci u redovima pojedinačnih ilidvostrukih otisaka) impressa evoluta ili stil Guadone (složeniji uzorci iz

povezanih otisaka, primjerice cik-cak, složenijigeometrijski uzorci izvedeni urezivanjem: ljestvičastimotivi, viseći trokuti ili rešetkasti motivi. Zajedno s ovomkeramikom prvi se put pojavljuje i tremolo ukras)keramika dipinta a fasce larghe ili dipinta a banderosse. Ista keramika i pod nazivom stile Lagnano daPiede. Crveno slikana keramika s uglavnom širokim, crvenim vrpcama ili velikim geometrijskim uzorcima nafinoj keramici

Masseria La Quercia keramika, fina sivosmeđa, biržljivoglačana keramika s geometrijskim motivima slikanimsmeđom, crvenom, crnom ili bijelom bojom. Motivi suvodoravni nizovi linija, mreže, ljestvičasti i cik-cak naposudama zaobljenog dna, na dvodijelnim posudamakao i na trbušastim bocama sa cilindričnim vratom. Bojaje uvijek nanošena u obliku tankih crta ili zareza. Ova se keramika pojavljuje i pod nazivom keramika dipinta a bande strette. Moguća je i kombinacija impresso motivai slikanja na istoj posudi

LIGURIJA

pripada zapadnoj impresso keramicizajedno s južnom Francuskom i Španjolskom – središnji položaj izmeđuistočnojadranskog impressa i cardiumkeramike zapadnog Sredozemlja, neki jejoš nazivaju tirenskom impressokeramikom

Opća obilježja ligurijskeimpresso keramike

zaobljeno dno posuda (svojstvo zapadnog Sredozemlja i sjev. Afrike), posude četvrtastog otvora, bute, žlice; ukrasne kompozicije pravilne, uvijek tvore neke motive, često gornji dio posude ima jedan motiv, a donji drugi ili jebez ukrasatehnike: jednostavni otisci školjke cardium, životinjskogzgloba, gusti ubodi koji tvore linije, plastični ukrasi nastaliizbacivanjem gline pomoću školjke (poput nekovrsnogbarbotina), brazdasto urezivanje, urezivanje geometrijskihmotiva, te crvena inkrustacija, tkđ. plastične vrpce s otiscima

špiljski lokaliteti, najznačajniji AreneCandide: paleolitikmezolitik, hijat, 3 neolitička horizonta (I. impressokeramika šireg mediteranskog kruga, II. impresso+”vasi a bocca quadrata”, III. Lagozza kultura)

Zemunica, HR

ISTOČNOJADRANSKI MEZOLITIK

rani mezolitik koji na osnovi artefakataodgovara soveterijenu (sauveterrien) odn. tardigravetijenukasni mezolitik koji odgovarakastelnovijenu (castelnovien)

Mezolitički lokaliteti na hrv. dijelu ist. Jadrana

rani mezolitik - soveterijen: Kopačina na Braču(7030-6490 cal.BC) kasni mezolitik - kastelnovijen: Savudrija, Loza, Klanjčeva peć, Oporovina, Podosojna peć(5410 cal BC), Lopar na Rabu, Vaganačka pećna Velebitu, Ledenice, Podumci, Okrugla, GlavičicaCrna Gora: Odmut I, Crvena stijena

Istočni Jadran

u neolitiku čini zaseban, izdvojen i zatvoren kulturni krug uvjetovanzemljopisnim čimbenicima: krški sastav i oblik tla, sredozemna klima, povezanosts jadranskim morem

Kultura impresso keramikeprostire se od Istre do Boke, a granica tečeplaninskim lancima koji odvajaju priobalnopodručje od unutrašnjosti: Soča, Vipava, Reka, Kras, Ćićarija, Učka, Gorski Kotar, Velika i Mala Kapela, Velebit, Dinara, državna granicas BiH do Ivan planine, Vitoroga, Raduše, Bjelašnice, Zelengore, Durmitora, Sinjajevine, Prokletija, unutarnje albanske granice – prodoriu unutrašnjost dolinama rijeka Neretve (na kojuse nadovezuje dolina Bosne), Pive, Drine, Ibra, Bojane i Drima

Mogu se izdvojiti uža područja:Istra odvojena Krasom i Ćićarijomobalni pojas Hrvatskog primorja s kvarnerskim otocimasjeverna Dalmacija omeđena Zrmanjom i Krkomsrednja Dalmacija i sjeverozapadna Hercegovina (izmeđuKrke i Neretve)jugoistočna Hercegovinazapadni dio Crne Gorezapadna Albanija

Nalazišta

oko Trsta: Grotta Azzura (Pečina na Leskovcu), Grotta Gialla, Grotta della Tartaruga, Caverna dell'Orso (Pečina pod Muzarji), Caverna dell'Petirosso (Pejca v Lašci ili Vlaška jama), Grottadelle Gallerie (Pečina pod Steno), Grotta dei Ciclami (Orehovapejca)južna Istra: Vrčin, Šandalja, Verudica, Ižula, Pradišelski rt, OporovinaHrv. primorje: Vela jama na Lošinju, Jami na Sredi-Cres, Vorganska peć-Krk, Vaganačka pećina-Velebitsjev. Dalmacija: Nin, Vrsi, Crno Vrilo, Islam Grčki-Gradusa/Lokve, Pećina u Ždrilu, Tinj-Podlivade, Smilčić, Butajama, Benkovac, Bribir, Vrbica-Krković, Tradanj, Jagodnja, Kamenta, Kula Atlagić

srednja Dalmacija: Škarin Samograd, Danilo, Krčina-Klis, Pokrovnik, Tamnica kod Bitelića, Markova špilja-HvarHercegovina: Zelena pećina, Stolac, Ravlićapećina, Hateljska pećinajužna Dalmacija: Gudnja na Pelješcu, Vela spila-KorčulaBoka Kotorska: Spila iznad PerastaCrna Gora: Crvena Stijena, Odmut, KoroninaAlbanija: Blaz, Vlush

Smilčić - Barica

Periodizacija

Šime Batović1. rana faza – Crvena Stijena2. razvijena faza – Smilčić3. kasna faza – Gudnja

Johanes MüllerImpresso A 6050-5850 cal.BC

A1: jednostavni ukrasni motivi, otisci prsta, nokta, štipanje, šiljato-ovalni

rovaši, jednostavno žigosanje školjkomA2: finiji ukrasi, jednostavne linije i brižno izvedeni žigosani motivi,

tipološki napredakImpresso B 5800-5600 cal.BC

B1 cardium cik-cak linije, ubodi i složeni linearni motiviB2 nenarebrene cik-cak linije

Impresso C 5600-5500 cal. BC →razvoj u dva pravcagrupa Medulin (5750-5100) – Istra; u glini prevladava kvarcniprijesak. Ukrasi složeni od linearnih i utisnutih motiva, linija školjkipovučenih rubovima cardium školjke, nema tremolo ukrasagrupa Humina (5800-5550) neretljansko područje; nedostaju ukrasiškoljkom, prevladava otisak prsta, nokta i štipanje

Gudnja

Vela spila

Obre I