infoKOM _MAJ.indd

InfoKOMBroj 5Maj 2008.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Urednički kolegij:Tarik ÐođićZdravko MarinkovićAnte OstojićAlmira Huseinović

Tehnički urednik:Engin Mešanović[email protected]

Vanjski saradnici:Elvira Ahmetović, savjetnikRuždija AdžovićDuda AdžovićSiniša Vukelić

Lektor:Loris Zubanović

Adresa:Vanjskotrgovinska komora BiH- INFOKOMBranislava Ðurđeva 1071000 Sarajevo

Kontakt:Almira HuseinovićT: +387 61 381-603F: +397 33 214-292E-mail: [email protected]

Dizajn i priprema:Vedad Voloder

Štampa:BEMUST d.o.o.

Tiraž: 2000

Uvodnik

Cijenjeni čitaoci

Bosna i Hercegovina će uskoro potpisati Sporazum o stabiliza-ciji i pridruživanju sa Evropskom unijom. To je sada postalo pitanje dana.

Značajne promjene očekuju poslovne subjekte u našoj zemlji, kao direktna posljedica tog čina.Uvođenje i poštivanje evropskih standarda i principa u sistemu

rada i poslovanja kompanija, postaje stvar opstanka u svjetlu pojave novih konkurenata sa evropskih prostora.

Evropa sporo i sigurno ulazi u Bosnu i Hercegovinu.Stejkholderi koji to brzo shvate i na vrijeme počnu proces prilagođavanja novoj bh. evropskoj stvarnosti, imaju šansu da se razvijaju i napreduju, podstičući i pomažući tako razvoj bh. društva.

Kvalitet života građanina pojedinca mora biti u fokusu djelovanja svih stubova bh. zajednice. I to Brisel očekuje u procesu reformi koji se nameće svim zemljama na putu ka punopravnom članstvu Evropskom uniji.

Vanjskotrgovinska komora BiH spremna ulazi u proces asimiliranja u evropsko društvo.U tom svjetlu su koncipirani i sadržaji na stranicama ovog izdanja našeg magazina.Čitajte InfoKom.

U ime uredničkog kolegijaAlmira Huseinović

41 Niskotarifni avioprijevoz

42 TEMA: OBD dijagnostikatehnički pregled

44 Problematične naknade za ceste

46 Novi propisi za prevoz opasne robe u drumskom saobraćaju

49 INFOCENTAR: Cijene armatura obilježile građevinsku sezonu

50 Na sajmu“GRADNJA I OBNOVA” 300 izlagača

51 VIJEĆE MINISTARA USVOJILO PRAVILNIKE U OBLASTI PREHRANE

53 INFOCENTAR:Cijena pšenice u padu!

54 Prehrambeni sektor prilagoditi evropskim iskustvima

55 Na buduću prodaju gledajte s otvorenim očima

56 Članstvo u EU turizmu donosi samo korist

57 SARAJEVO U USPONU

58 MICROSOFT I IBM NOVE TEHNOLOGIJE

59 Stvari koje ne smijete reći šefu

4 BH POSLOVNE VIJESTI

4 SVIJET

5 AKTIVNOSTI KOMORE

6 NAJSKUPLJE GORIVO U BIH

6 POZNATI PRVI SUPERBRANDOVI U BIH

7 VODA JE RESURS KOJI SEMORA POŠTOVATI

9 INTERVJU: Ramiz Bašić,ambasador Crne Gore u BiH

13 REKORDAN PRIVREDNI RAST

15 TEMA: Šta donose izmjene i dopune zakona o carinskim tarifama

17 TEMA: Fiskalno vijeće ili kase

19 Aktiva banaka prati GDP

SADRŽAJ

InfoKOM - Broj 5 - maj 2008. 3

20 TEMA: Nedostatakkvalificiranih zanimanja

22 ADIL BUSHNAK: Arapitraže projekte

24 SAUDIJSKI ISPITUJU BH. POTENCIJALE

25 TEMA: Štediše (ne)čekaju obveznice

28 SASE: Prodaja dionica u vlasništvu države

30 Promet na BLSE

31 ASTRID PUMMER: Austrijanci u BiH uložili 1,6 mlrd EUR

32 U FOKUSU: Republika Austrija

34 Vanjskotrgovinska razmjena BIH – AUSTRIJA

35 Tržište namještaja u Austriji

36 Diplomate u bijelim rukavicama

37 KNJIGA: Ekonomska diplomatija u BiH (II dio)

39 PROGRAM EU ZA KONKURENTNOSTI I INOVACIJE

4 InfoKOM - Broj 5 - maj 2008.

Prvi put veće plaće u Republici Srpskoj nego u Federaciji BiH

Zaposleni u Republici Srpskoj prvi put nakon rata prosječno primaju veće plaće od kolega u Federaciji FBiH, prvenstveno zbog skoka mjesečnih pri-manja proračunskih korisnika, poka-zuju zadnji objavljeni podaci entitetskih zavoda za statistiku. Prosječna plaća za februar u RS je uz mjesečni skok od čak 24 posto iznosila 724 KM, čime je za 11 KM premašila prosjek za isti mjesec u drugom entitetu koji je zabilježio tek neznatni mjesečni rast.

BiH uvezla mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti 116 miliona KM

U BiH je prošle godine uvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti 116 miliona KM, a izvezeno u vrijednosti 41 milion KM, podaci su Vanjsko-trgovinske komore BiH. Iako je proiz-vodnja mlijeka veća nego prije rata, a otkup mlijeka od 2002. godine povećan je za 100 miliona litara, mljekar-ska industrija BiH ne nosi se lako sa konkurencijom iz susjednih zemalja i zemalja članica EU.Predsjednik Udruženja poljoprivredni-ka u BiH Miro Pejić navodi da je prob-lem u tome što Državna kancelarija za veterinarstvo nije postavila stvari kako bi trebalo, tako da i dalje ne postoji odgovarajuća laboratorija koja bi mogla da izdaje međunarodno priznate certi-fikate o kvalitetu i ispravnosti mlijeka i mliječnih proizvoda i ispunjavanju tehnoloških uslova.

Njemački biznismeni najavili nove investicije u Goraždu

Predstavnici njemačke Privredne komore, odnosno vlasnici i direktori firmi “Schmersal” i “Kalmbach”, tokom boravka u Goraždu posjetili su kom-panije “Bekto Precisa” i Emka Bosnia”. U pratnji Friedhelm Runge, vlasnika i direktora “Emka”, obišli su pogone “Emka” i “Precise”, te izrazili interes za novim investiranjima na području

Goražda. Posjeta njemačkih biznis-mena rezultat je višemjesečne saradnje kako predstavnika firmi “Emka Bosnia” i “Bektro Precisa”, tako i predstavnika BPK-a i općine Goražde.

DVIJE PONUDE ZA “KRIVAJU” - JEDNA ISPRAVNA

Nakon objave javnog poziva za dostavu ponuda za promjenu strukture kapitala po osnovu zajednièkog ulaganja u IP Krivaja iz Zavidovića, Komisija Agenci-je za privatizaciju u FBiH je konstatova-la formalnopravnu ispravnost samo ponude Ferimpexa d.o.o. Zavidovići.

Narednih dana, Komisija APF-a će raditi na vrednovanju ponude i eventu-alnom utvrđivanju prijedloga ugovora koji bi, prema terminskom planu iz javnog poziva trebao biti usaglašen do polovine juna.

Za Tvornicu duhana Mostar stigle dvije ponude

Komisija Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH je u Sarajevu konstatira-la da su stigle dvije ponude za prodaju državnog kapitala u Tvornici duhana Mostar, od kojih je jedna formalno ispravna. To je ponuda kompanije Pazardžik BT AD iz Bugarske. Kako je objavljeno iz Agencije za privatizaciju FBiH, riječ je o kompaniji koja ima dugogodišnju tradiciju u proizvodnji duhana

Slovenci preuzeli upravljanje bosanskohercegovačkim fon-dom MF Global

Prema podacima Registra i Komisije za vrijednosne papire FBiH, Rasema Hadžajlić, donedavni jedini vlasnik DUF-a MF Invest iz Sarajeva, prodala je 51 posto udjela u ovom društvu za upravljanje fondovima brokerskoj kući Medvešek Pušnik iz Ljubljane. Na ovaj način jedna od vodećih slovenskih bro-kerskih kuća postala je većinski vlasnik DUF-a MF Invest, koji upravlja i prvim bosanskohercegovačkim otvorenim investicijskim fondom - MF Global

BH. POSLOVNE VIJESTI SVIJET

EU UNIŠTAVA ZAGAĐENO UKRAJINSKO ULJE

Evropska komisija je saopćila da je poduzela sve neophodne mjere kako bi sa tržišta Evropske unije povukla zagađeno ukrajinsko suncokretovo ulje, uvezeno posljednjih sedmica, javljaju agencije. Najveći dio tog ulja, zagađenog jednim mazivom, uništen je krajem prošlog mjeseca, objavljeno je na Internet sajtu foodproductiondaily.com.

MICROSOFT ODUSTAO OD KUPOVINE YAHOO-A

Nakon tri mjeseca pregovora Micro-soft je odlučio odustati od kupovine Yahooa. Kompanija Billa Gatesa nije uspjela dogovoriti s Yahooem željenu cijenu pa je glavni direktor Microsofta Steve Ballmer kolegi iz Yahooa Jerryju Yangu poslao pismo u kojem je poručio kako povlači ponudu, prenosi BBC.

MMF upozorava na svjetsku inflaciju

Globalna inflacija glavna je prijet-nja svjetskoj ekonomiji, objavio je Međunarodni monetarni fond (MMF) u svojem šturom upozorenju u četvrtak, označivši naglu promjenu tona od svoga dosadašnjeg naglaska na rizicima za rast gospodarstava. John Lipsky, zamjenik generalnog direktora MMF-a, rekao je kako je “zabrinutost od inflacije ponovno isplivala nakon godina drijemanja” zbog rastuće cijene energije i hrane.


AKTIVNOSTI KOMORE

OSNOVAN POSLOVNI KLUB ZA TRŽIŠTA NJEMAČKE, AUSTRIJE, ŠVICARSKE I BENELUXA

Direktor Agencije za promociju izvoza Enes Ališković je kao temeljni cilj i smisao osnivanja poslovnih klubova naglasio stalno povećanje broja izvozno orijentiranih kompanija i njihovog izvoza na međunarodnom tržištu. Organiziranjem poslovnih foruma i sastanaka, te stalnim poboljšanjima baze po-dataka o klijentima i profilima bh. firmi će biti na raspolaganju stranim kupcima i mogućim partnerima. Poslovni klubovi su, kako je naglasio Ališković, nastali iz potrebe da se planiraju izvozne strategije i dade maksimalna podrška bh kompanijama u smislu promocije. Novoosnovani klub će pokrivati tržište 15 zemalja EU s kojima imamo najznačajniju razmjenu, Sjevernu i Južnu Ameriku i Oceaniju. Do kraja juna bit će osnovan poslovni klub za nove članice Europske unije, zemlje bivšeg Sovjetskog saveza i Dalekog Istoka, a u narednom periodu klub za zemlje CEFTA-e, Sjeverne Afrike, Bliskog i Srednjeg Istoka. Sektori kojima će poslovni klubovi dati poseban prioritet bit će metalska industrija, drvna i prehrambena, te neke druge industrije koje pokazuju određeni izvozni potencijal. Svaki klub u Komori (BHEPA-i) će imati savjetnika za izvoz i savjetnika za tržište koje pokrivaju aktivnosti kluba.

Izraelski privrednici stižu u BiH

Ambasadorica Izraela Amira Arnon posjetila je predsjednika VTK Milana Lovrića i tom prilikom najavi-la kako će u junu BiH posjetiti delegacija izraelskih privrednika, u kojoj će biti i predstavnici državnih institucija, Instituta za izvoz i industrije. Bosna i Hercegovina u Izrael izvozi proizvode vojne i drvne industrije (građevinske konstrukcije i stolariju), a uvozi uglavnom elektronsku opremu i opremu sustava za irigaciju. Sektori koji bi mogli biti zanimljivi za suradnju su metalski, drvna industrija i upravljanje vo-dama. Prvi posjet izraelske delegacije bit će vjerojatno iskorišten i za posjet Aluminiju iz Mostara. Izrael je već imao određenu netrgovinsku suradnju sa Bosnom i Hercegovinom. Njihovi stručnjaci su participi-rali u projektima USAID Lampa u domeni poljoprivrede, nakon čega je 60 ljudi iz naše zemlje i posjetilo Izrael. Izrael ne obiluje vodenim resursima kao BiH, pa su vrlo vješti i dobri stručnjaci u domeni upravlja vodom. Turistički potencijali Bosne i Hercegovine bi također mogli zainteresirati Izraelce prema kojima je potrebno usmjeriti agresivniju promotivnu kampanju. Brojne mogućnosti za suradnju ipak postoje, a ovo će biti prilika i način da se pokušaju otvoriti.

VTKBIH I PKFBIH ORGANIZIRAJU PREDSTAVLJANJE BH. PRIVREDE NA SAJMU U PRIŠTINI

Vanjskotrgovinska komora BiH (VTKBiH) i Privredna komora Federacije BiH (PKFBiH) pozivaju zainteresovane privred-nike da učestvuju u promociji privrede BiH i budu izlagači ili član privredne delegacije na Međunarodnom općem sajmu – Priština 2008. Međunarodni sajam u Prištini organizira Privredna komora Kosova u saradnji s Ministarstvom trgovine i industrije Kosova, a ove godine održava se od 3. do 6. juna. Ovo je treći put da komore organiziraju kole-ktivni nastup bh. preduzeća na tom sajmu.

Agencija za promociju izvoza VTK BiH (BHEPA) je krenula u realizaciju promotivnih i drugih aktivnosti kojima bi na najefikasniji način kom-panijama iz cijele Bosne i Hercegovine pomogla u pronalaženju novih izvoznih tržišta i jačanju pozicija na postojećim. Stoga je u Vanjsko-trgovinskoj komori BiH osnovan Poslovni klub za tržišta Njemačke, Austrije, Švicarske i Beneluxa.


CNN objavio da je gorivo u BiH najskuplje na svijetu i da galon (3,78 litara) goriva u BiH košta 10,86 dolara. Izudin Ahmetlić, predsjednik Asocijacije distributera nafte u Federaciji BiH kaže da je CNN-ova informacija neutemeljena i netačna.

Ako je suditi prema informa-cijama CNN-a, najskuplje gorivo na svijetu je ono na

benzinskim pumpama u BiH. Ova televizijska mreža na svojoj internet-skoj stranici CNNmoney objavila je rezultate istraživanja agencije AIRINIC, koji tvrde da galon (3,78 litara) goriva u BiH košta 10,86 dolara, zbog čega je BiH na vrhu liste 155 zemalja gdje su ispitivane cijene goriva od marta do početka aprila ove godine. Iza BiH su Eritreja, Norveška, Velika Britanija, Holandija, dok je na začelju Venecuela, gdje je galon goriva 12 centi, zatim Iran, Saudijska Arabija, Libija. Izudin Ahmetlić, predsjednik Asocijacije dis-tributera nafte u Federaciji BiH kaže da je CNN-ova informacija neutemeljena i netačna. Uzimajući u obzir kurs dolara, proizilazi da bi, prema toj informaciji, litar goriva u BiH bio 3,62 KM. Opće je poznato da se cijena trenutno najsku-pljeg derivata u BiH kreće oko 2,33 KM što je za 36% manje od cijene navedene u toj informaciji.

EURODIZEL NAJSKUPLJI NA ISLANDU

Prema analizi cijena trenutno naj-skupljeg goriva u BiH (eurodizel) u ukupno 38 zemalja u Evropi, cijene u BiH dijele 24-27 mjesto, tvri Ahmetlić. Najskuplji je eurodizel na 1. Islandu (1,83 € ), zatim slijede 2.Turska (1,81 €), 3.Norveška (1,65 €) .. 7. Italija (1,45 €), 8. Njemačka (1,38 €) .. 21. Hrvat-ska (1,22 €), 22. Albanija (1,21 €), 23. Bugarska (1,20 €) 24-27. BiH, Češka, Srbija i Slovenija (1,19 €) .. 38. Rusija (0,6 €).

« Uvažavajući činjenicu da nema-mo nikakve vlastite naftne rezerve, udaljenost rafinerija i značajne trans-portne troškove goriva do krajnjih destinacija u BiH te potpunu ovisnost od cijena koje diktiraju rafinerije u okruženju, ipak se uspijevamo održati u donjem dijelu liste evropskih zemalja kada su u pitanju cijene goriva u ma-loprodaji.» kaže Ahmetlić u izjavi za InfoKom.

NAJSKUPLJE GORIVO NA SVIJETU U BIH!?

Poznati prvi SUPERBRANDOVI u Bosni i Hercegovini

Superbrands ekspertno vijeće za BiH, koje čine vodeći poslovni, marketinški te akademski stručnjaci, kao predstav-nici medija, svojim neovisnim glasa-njem dodijelilo je status Superbranda najboljim tržišnim markama na podru-čju BiH. Čak 800 domaćih i stranih brandova nalazilo se na listi finalista koja je pripremljena u saradnji sa vode-ćim agencijama za istraživanje tržišta (GfK, Puls, Valicon). Za najbolje se gla-salo na osnovu prepoznatljivosti, repu-tacije, kvaliteta, pouzdanosti i dugogo-dišnje dosljednosti. Glasovima vijeća 125 brandova je zaslužilo status Super-brand u BiH, od kojih je jedna trećina domaćih brandova. Asa Prevent Group, Violeta, Sarajevo Film Festival, Arix, Mostarski most su prvi domaći Super-bandovi u Bosni i Hercegovini, dok je u kategoriji stranih brandova vodeće mjesto zauzela Milka. Ostali Super-brandovi će biti predstavljeni javnosti na samoj ceremoniji dodjele priznanja.

Kvalitet i prepoznatljivost

Izabrane tržišne marke su svojom kvalitetom, prepoznatljivošću i dosljednošću stekle status lidera na tržištu BiH, dok su Sarajevo Film Fes-tival i Stari most u Mostaru ocijenjeni kao brandovi koji su do sada znatno doprinijeli promoviranju BiH u svijetu i stoga zaslužili status Superbranda. Izabrani Superbrandovi će dobiti niz mogućnosti za dodatnu komunikaciju prema potrošaćima i javnosti. Primjeri sa ostalih tržišta pokazuju da korištenje stečenog statusa doprinosi daljnjem jačanju pojedinog branda. U junu počinje i izrada luksuzno opremljene monografije u izdanju organizacije Su-perbrands u kojoj će biti predstavljeni Superbrandovi u BiH za 2008 godinu. Knjiga Superbrands BiH 2008 bit će predstavljena javnosti na svečanoj cer-emoniji dodjele priznanja Superbrands koja će se održati u septembru.

Asa Prevent Group, Violeta, Sarajevo Film Festival, Arix, Mostarski most su prvi domaći Superbandovi u Bosni i Hercegovini, dok je u kategoriji stranih brandova vodeće mjesto zauzela Milka.


“U budućnosti ćemo imati veliki problem s pitkom vodom i to je resurs koji moramo poštovati. Bosna i Her-cegovina je na svom putu ka članstvu u Evropskoj uniji ozbiljno pristupila usklađivanju zakonodavstva iz sek-toru voda sa zakonodavstvom EU, a ona koristi svega jednu trećinu svog hidropotencijala, koji nije baš racio-nalno iskorišten” - kazao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Slobodan Puhalac na regionalnom sastanku eksperata iz oblasti hidrologije u Sarajevu.

On je naglasio da su u oba bh. entiteta već usvojeni zakoni o vodama u koje su ugrađeni elementi Okvirne direktive o vodama i da je njihova implementacija u toku. Inače, sastanak pod nazivom “Upravljanje i očuvanje izvora vode i sistema vodosnabdijeva-nja za ljudske i ekološke potrebe”, dio je pripreme za Peti svjetski forum voda, koji će se u maju naredne godine održati u Istanbulu. Teme skupa bile su strategija upravljanja vodama, očuvanje prirodnih ekosistema, zaštita površinskih, podzemnih i kišnih voda, efikasno vodosnabdijevanje, teškoće uvodoprivredi, međunarodne konven-cije o vodama, uređivanje vodotoka, te direktive EU o vodama. Organizator sastanka bilo je Ministarstvo okoline i šumarstva Republike Turske, uz podršku Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Da li se REACH odnosi i na preduzeća izvan Evropske unije?

“BiH je bogata vodama. Godišnji bilans od padavina je 7.000 kubnih metara. Naša zemlja spada u četiri riječna sliva. Više od 75 posto BiH pripada Dunavskom slivu. Glavna odgovor-

nost za upravljanje vodama pripada entitetima. Oblast voda je dijelom u nadležnosti opština, ministarstva trgovine i poljoprivrede. Postoje dvije agencije za vodu, za Savski sliv i za Jadranski sliv. Planirane su i dvije agencije za RS. U Distriktu Brčko po-stoji Odjel za šumarstvo i upravljanje vodama” - kazao je direktor Agencije za vodno područje slivova Jadranskog mora - Mostar, mr. Damir Mrđen.

On je naglasio da su u BiH usvojeni novi zakoni o vodama u okviru CARD projekta EU. Oni su harmonizirani sa principima Direktive o vodama. Potrebno je usvojiti podzakonska akta da bi se uskladili sa evropskim odred-bama.

“Preuzeli smo osnovne principe. Upravljanje vodama će se provoditi putem upravljanja riječnim slivovima. Oba zakona, u Federaciji i RS, moraju se pripremiti do 2009. godine. Potrebna je strategija za upravljanje vodama. Počinje priprema, ali treba obezbijediti sredstva za implementaciju programa. Također, treba odrediti prioritete i obezbijediti novac” - naglasio je Mrđen.

Projekat poboljšanja kvaliteta voda finansira Svjetska banka. Očekuje se daće BiH završiti program sa Svjetskom bankom i GEF-om i da će Hrvatskaokončati projekat za upravljanje Neretvom koji GEF takođe finansira.Naša zemlja ima projekte i sa Španijom i Norveškim. Španska vlada finansiraprojekte za područja Neretve i Bosne. Sa vladama Španije i Austrije radi se projekat za vodosnabdijevanje općina.

Mrđen kaže da su otpadne vode naš veliki problem. Velika su i oštećenja nastala tokom rata. Kanalizacioni sistem nije bio riješen ni prije rata. Samo je 76 posto ukupnog stanovništva u gradu priključeno na kanalizaciju, a svega šest posto na selu. Postoji sedam

Voda je resurs koji se mora poštovati

Piše: Duda Adžović

Zemlje regiona se suočavaju sa velikim teškoćama u oblasti upravl-janja i zaštite voda i ulažu napore da sačuvaju taj neprocjenjivi resurs. Dok ga jedni imaju dovoljno, drugi oskudijevaju. Zajedničko za sve je što se voda neprekidno devastira usljed prirodnih pojava ili ljudskim nemarom.


postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

“Trenutno radimo sa Evropskom investicionom bankom i nadamo se da ćemo uraditi projekat za 15 općina. Potrebno je definisati strategiju voda,pa onda implementirati zadatke. Potrebna je i priprema plana upravlja-nja vodenim slivovima koji pripadaju međunarodnim slivovima. Najveće pre-preke će biti institucionalni kapaciteti i koordinacija između vlada. Da bismo uspjeli, trebat će nam finansijska itehnička podrška” - zaključio je Mrđen.

Strategija upravljanja

“Hrvatska ima zakone u oblasti voda. Sve je uređeno u skladu sa evropskim standardima. 76 posto stanovništva je priključeno na javni vodovod (Zagreb i Istra 95 posto, Bjelovar 31 posto). Samo 43 posto stanovništva je priključeno na javnu kanalizaciju. Postoji 127 vodo-vodnih preduzeća. Hrvatska nema sistem za treći nivo prečišćavanja voda. Sada se radi na uvođenju evropskih di-rektiva koje su zahtjevne, jer treba puno novca. U pitanju su milijarde eura. To uslovljava unapređenje postojećih sistema monitoringa voda” - rekao je Alan Cibilić iz Hrvatske vode, Sektor za planiranje i međunarodnu suradnju.

Strategija upravljanja vodama u Hrvatskoj, kao dugoročni dokument, u fazi je usvajanja od strane hrvatskog parlamenta. Cilj strategije je uspostava koordiniranog sistema voda, pružiti dovoljno pitke vode i zaštititi i unapri-jediti njen status. Do 2009. godine planiran je završetak projekta o slivovi-

ma. Strategija predviđa konsolidaciju upravljanja vodama, što predstavlja osnov za implementaciju direktiva.

“Strateški cilj je zaštita voda, izgrad-nja kanalizacionog sistema i sistema prečišćavanja voda. Očekuje se da će svi problemi u tom domenu u Hrvatskoj biti riješeni do 2020. godine. Strategija, također, definiše specijalna područja,područja za eksploataciju pijaće vode, vode značajne za važne vrste i vode za kupališta. Cijena implementacije strategije je 24 milijarde kuna” - istakao je Cibilić.

Dunav prioritet

“U Crnoj Gori je u toku donošenje posebnog zakona o zaštiti voda. Teškoća je nedostatak novca. Mnogi problemi će se rješavati sa susjedima”, rekao je pomoćnik ministra za vodo-privredu Crne Gore Velizar Vujanović i dodao da se stanje voda u toj zemlji nije pogoršalo. Prema njegovim riječima, provode se mjere zaštite i prečišćavanja. Zaključeni su ugovori o saradnji sa Albanijom i Hrvatskom, predstoje sa Srbijom i BiH. Očekuju se pripreme za izgradnju hidroelektrana.

“Srbija ima zakon o vodama. Sva podzakonska akta su usaglašena sa evropskim standardima. Jedanaest zemalja učestvuje u projektu ispitivanja kvaliteta vode Dunava. Projektom se smanjuju industrijska zagađenja te rijeke. Obezbijeđen je i poseban brod laboratorija ARGUS za ispitivanje kvaliteta vode Dunava” - informisala je Dušanka Stanivojević iz Ministarstva zaštite životne sredine Srbije.

“Opskrba vodom, prečišćavanje, ublažavanje posljedica poplava i suše, zaštita Crnomorske obale i Dunava za Rumuniju su glavna područja djelovanja u oblasti voda. Probleme u toj sferi Rumunija ima namjeru da riješi putem novih investicija” - rekla je Anamari Ciurea iz Ministarstva okoliša i održivog razvoja Rumunije.

“U Rumuniji je u toku implement-acija Okvirne direktive o vodama. Od 22 miliona stanovnika 11,5 je priključeno na kanalizacioni sistem. Za pitku vodu će se potrošiti šest miliona eura, a za izgradnju postrojenja za eliminaciju otpadnih voda 21 milion eura. Projekat kontrole poljoprivrednih zagađenja finansira Svjetska banka.Jedan od najvećih problema je promje-na klime i nepovoljan uticaj na Rumu-niju. Ciljevi i zadaci glavnog plana su utvrđivanje prioriteta i raspodjela sred-stava. Tu spadaju mjere za smanjenje posljedica poplava, studija ekološke obnove močvarišta, prirodnih staništa za određene vrste, šuma, smanjenje zagađenja i negativnog uticaja na eko-sisteme” - naglasila je Anamari Ciurea.

Turska nema dovoljno vode

Ministar okoliša i šumarstva Republike Turske prof. dr. Veysel Eroglu rekao je da je svjetski forum o vodama najveći globalni događaj o vodama i da se on fokusira na stalno rastuće probleme vezane za taj resurs. Istakao je da je Turska u tom području napravila dobar iskorak i da je spremna prenijeti svoja iskustva nadležnim institucijama i ministarstvima u BiH. Prirodni izvori u Turskoj su u nadležnosti države kao i korišćenje voda. Tamo nema puno padavina, pa ima teškoća u vodosnab-dijevanju. Suša je veliki problem, što je zamjenik generalnog direktora hidrau-like Turske Akif Ozlaldi okarakterisao kao veliki rizik za njegovu zemlju. Većina kontinentalnog područja u Tur-skoj nalazi se u polusušnom području, što zahtijeva navodnjavanje poljo-privrednog zemljišta.

“Uveli smo sisteme za uštedu vode za navodnjavanje. Od ukupnih količina, 73 posto vode se koristi u te svrhe. Izgrađena je 591 velika brana. Utvrđen je nacionalni plan zaštite od erozije, protiv suše i za pošumljavanje. Sistem prečišćavanja otpadnih voda imaju 43 općine, a u 26 to nedostaje” - rekao je Ozlaldi.

Prekogranične vode temelj izgradnje povjerenja

Altay Altonors, ministar vanjskih poslova Turske, kazao je da Turska vjeruje da prekogranične vode predstavljaju temelj izgradnje povjerenja i istinske saradnje među zemljama, a ne sukoba.

“Većina turske teritorije je u polusušnom području, oko 60 posto. Nije bogata vodom. Treba skladištiti vodu u sušnom periodu. Prekogranične rijeke predstavljaju 40 posto turskog vodenog potencijala i 30 posto vodenih resursa iz sliva Eufrata i Tigrisa. Potencijal jedinstvenog riječnog sliva je 85 miliona kubnih metara. Godišnji potencijal je nešto manji od potencijala Nila” - rekao je Altonors.

On je istakao da je samo 15 zemalja ratifikovalo Konvenciju EU o korištenjumeđunarodnih voda iz 1997. godine.

“Zajedničke vode podrazumijevaju zajedničko korištenje. One ne pripadaju samo graničnim državama, nego i trećim zemljama” - ocijenio je Altonors.

Svjetski forum o vodama prvi put je održan 1997. godine u Maroku i održava se svake tri godine. Drugi forum je bio u Holandiji, treći u Japanu, a četvrti u Meksiku.


INTERVJU: Ramiz Bašić, ambasador Crne Gore u BiH

Nezavisnost Crne Gore pospješila je ekonomski razvoj ove zemlje, kazao je za „In-

foKom“ ambasador Crne Gore u BiH Ramiz Bašić. Prema njegovim riječima, ekonomski, posebno makroekonomski pokazatelji potvrđuju da je Crna Gora postigla izuzetne rezultate, da je zemlja koja ima privredni rast između pet i šest posto godišnje, da ima inflaciju manju nego u euro zoni, da je uzas-topno nekoliko godina lider po stranim investicijama, ove godine i lider u Evropi po glavi stanovnika.

„Ove godine u Crnu Goru je in-vestirano gotovo milijardu eura. Trend

rasta stranih investicija prisutan je svake godine. U svim oblastima Crna Gora bilježi napredak. Prije svega, smanjena je nezaposlenost koja sada iznosi oko 11 posto, mada je i to više statistički, nego što je realnost, odnos-no, stanje na terenu. Realno, Crnoj Gori nedostaje radna snaga. Prošle go-dine smo imali 68.000 radnika koji nisu crnogorski državljani. To svjedoči da Crna Gora ima nevjerovatan ekonom-ski rast, posebno u oblasti turizma i građevinarstva, da nam nedostaje radna snaga, da je veliki broj tih radnika iz BiH“ – rekao je Bašić.

Povećan standard

Na drugim poljima, osim sman-jenja nezaposlenosti naglo je skočio i standard stanovništva. Prosječna plata u Crnoj Gori sada je gotovo 400 eura, a samo prije dvije godine bila je oko 210 ili 220 eura. Mijenja se ekonomska struktura u Crnoj Gori. Više dominira-ju mala i srednja preduzeća, ulazi sve više kvalitetnog stranog kapitala koji je, uglavnom, investiran u oblasti turizma i male privrede.

To su prvi pokazatelji briselske ad-ministracije da je Crna Gora napravila

Robna razmjena nam nije naadekvatnom nivou, iz više razloga. Jedan od razloga je i taj što Crna Gora nema veliku količinu roba koje može ponuditi BiH. Tu, uglavnom, dominira izvoz vina, nekih proizvoda metalske industrije Željezare Nikšić i nekoliko manjih pogona u Kotoru. Sve je to, zaista, vrlo mala ponuda u odnosu na stvarne potencijale. Naravno, u okviru ove robne razmjene ne ubrajamo usluge. To su prije svega prihodi od turizma, transporta i tako dalje.

POSTOJE POTENCIJALI ZA MNOGO BOLJU SARADNJURazgovarala Duda Adžović


izuzetan napredak. Upravo je za vrijeme nedavne posjete predsjednika Filipa Vujanovića Briselu podvučen taj podatak da je Crna Gora stvo-rila izvanredan okvir za razvoj, da je praktično jedna stabilna demokratija i da neočekivano brzo savladava dionice na putu prema euroatlantskim inte-gracijama.

Saradnja Crne Gore i BiH do sada nije bila na zavidnom nivou? Da li se nešto mijenja?- Uvijek u susretima na političkom vrhu ističem da Crna Gora i BiH imaju neuporedivo bolje političke odnose, nego što su ekonomski. Prema na-jnovijim podacima, BiH sa Hrvatskom ima robnu razmjenu od 2,4 milijarde eura, naravno, uz ogroman deficit nabosanskohercegovačkoj strani. Sa Srbi-jom robna razmjena BiH iznosi oko 1,2 milijarde eura, opet sa ogromnim defi-citom na bh. strani. Jedino u trgovini sa Crnom Gorom, koja iznosi oko 100 miliona eura, BiH ostvaruje suficit.

Robna razmjena nam nije na adek-vatnom nivou, iz više razloga. Jedan od razloga je i taj što Crna Gora nema veliku količinu roba koje može ponu-diti BiH. Tu, uglavnom, dominira izvoz vina, nekih proizvoda metalske indus-trije Željezare Nikšić i nekoliko manjih pogona u Kotoru. Sve je to, zaista, vrlo mala ponuda u odnosu na stvarne potencijale. Naravno, u okviru ove robne razmjene ne ubrajamo usluge. To su prije svega prihodi od turizma, transporta i tako dalje.

Regionalni projekti

U kojim oblastima vidite zajedničku budućnost u saradnji BiH i Crne Gore?- Postoji mnogo veći potencijal, nego što smo ga mi realizovali. Ono što ja smatram ključnim za odnose Crne Gore i BiH su, prije svega, zajednički regionalni projekti u oblasti energetike i saobraćaja. Mislim da je to ključno. Više država nema ingerencije da nešto pospješuje. Mi možemo samo da stvori-mo pravni ambijent, da sklopimo bilat-eralne sporazume koji će omogućiti da se robna razmjena nesmetano odvija, a od privrednih subjekata zavisi kako će djelovati.

Postoji nekoliko firmi u BiH koje su,na neki način, orijentisane na crnogor-sko tržište, kao što je, recimo, Teleoptic, ekskluzivni distributer crnogorskih firmi na bh. tržištu. Ima još nekolikofirmi koje su orijentisane prema CrnojGori, ali opet se ne možemo pohvaliti da je to na onom nivou kako bisamo željeli.

Promocija crnogorskog turizma u BiH dosada je bila prilično slaba. Ovdašnji turisti su uglavnom orijen-tisani na hrvatsko primorje. Hoće li Crna Gora učiniti nešto da se to promijeni?- Crna Gora ne čini puno na promociji turizma u BiH, ali iz jednog razloga. Naime, mi smatramo da na prostoru bivše Jugoslavije nemamo šta otkrivati jedni drugima. Većina ljudi u BiH su bar jednom bili u Crnoj Gori. Nije u pitanju nepoznavanje Crne Gore, nego nešto drugo. U pitanju su cijene i u pitanju su putevi. Znači transport do Crne Gore. Naravno, u pitanju su i druge stvari, kao što je standard. Mislim da vrijeme radi za Crnu Goru, jer će ona svojom orijentacijom na takozvani visoko kvalitetni turizam omogućiti da možda oni za manju cijenu dobiju bolju uslugu, nego što je to slučaj sa Hrvatskom. Hrvatska je i geografski bliža BiH, pa i tu treba tražiti neke razloge zašto veći dio ljudi ide ipak na hrvatsko primorje.

Mislim da će s vremenom biti bolje kako budemo poboljšavali saobraćajnu infrastrukturu i ukoliko se uspostave avionske linije sa Tivtom sa više desti-nacija iz BiH. Mi to imamo sa Banjom

Olakšati protok roba

Šta je sa olakšicama kod protoka roba između Crne Gore i BiH?- Nakon osamostaljivanja Crne Gore pravni nasljednjik svih ugovora bila je Srbija. Tako je Crna Gora praktično startovala od nule, što se tiče ugovornog stanja, ne samo sa BiH i sa susjedima, nego i sa svim državama svijeta. Mi smo pristupili jednom praktičnom rješenju, pa smo blizu 20 ugovora sa BiH koje je sklopila bivša SRJ, pa Državna zajednica Srbija i Crna Gora, prihvatili kao svoje, tako da će se, putem procedure ratifikacije u oba parlamenta, potvrditi da CrnaGora prihvata sporazume kao svoje. Izmijeniće se memorandum ugovora, a neće se ulaziti u onaj mukotrpni dio pregovora. Neki ugovori će vrlo brzo stupiti na snagu, a to je set ugovora koji se odnose i na ekonomsku saradnju, Spora-zum o zaštiti investicija, Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i nekoliko bilateralnih sporazuma sa olakšicama oko carina. Mi smo članice CEFTA-e, tako da carina praktično i nema i mi u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja i uopšte euroatlantskih integracija, gledamo da susjedima i sebi olakšamo promet i ljudi i kapitala i roba. Postoje uslovi za dinamičniji ekonom-ski razvoj, a od nas će zavisiti u kojoj će mjeri biti izražen.


Lukom, ali zašto to ne bi bilo i sa Sara-jevom ili Tuzlom. I ta mogućnost bi povećala turistički promet.

Naravno, mi sada govorimo o jednosmjernom turizmu – BiH na crnogorskom primorju. Međutim, postoji i obrnuto interesovanje, a to je veliki broj crnogorskih turista zain-teresovanih za BiH, posebno za njene zimske centre, Jahorinu, Bjelašnicu, Ig-man. Veliki broj turista u BiH ove zime bio je upravo iz Crne Gore i mislim da je tu velika šansa da finansiramo raz-mjenu BiH sa Crnom Gorom. Možemo na puno projekata raditi zajednički. Crna Gora ima komparativne pred-nosti što se tiče ljetnjeg turizma, zbog mora, a opet BiH ima mogućnosti, jer kapaciteti Crne Gore nisu takvi da bi ona mogla zimi, gdje je ogromno interesovanje, to kompenzirati, recimo ponudom za zimski turizam u svojim zimskim centrima.

Prirodne mogućnosti

BiH, takođe, ima vrlo slične prirodne mogućnosti, kao i Crna Gora, što se tiče planinskog turizma – čiste rijeke, čiste planine, dobru hranu. BiH ima i tradiciju. U kreiranju svega onoga što čini dobar imidž jedene zemlje, BiH može tu mnogo da ponudi. Recimo da etno-sela, koja su moderniji vid turizma, kombinuje sa planinskim i primorskim turizmom i velikim brojem kulturno-istorijskih spomenika. Ta vr-sta turizma je danas itekako popularna.

Sve je to povezano, kako ste ocijenili, sa saobraćajnom infrastrukturom. Hoće li se i na koji način poboljšati te veze sa BiH ?- Mi smo susjedene zemlje. Ako vam kažem da je geografski Podgorica iz Sarajeva bliža nego Banja Luka, mnogi će se iznenaditi. Od Sarajeva do Podgorice, putem preko Šćepan Polja, ima svega 230 kilometara. U aprilu otvaramo 12 kilometara dugu dionicu između Meljina, to jeste Herceg Novog do Petijevića, na granici sa BiH. To je put Trebinje – Heceg Novi. Veliki broj turista koji ljetuje u Boki Kotorskoj i Herceg Novom moći će od aprila da putuju modernijim putem i to će po-praviti situaciju.

Postoji još jedan projekat vezan sa saradnju dvije zemlje, koji je ocijen-jen možda kao jedan od najboljih. To je obnova nekadašnje pruge između Nikšića i Čapljine. Ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija Crne Gore Andrija Lompar i ministar komunikacija i prometa BiH Božo Ljubić potpisali su u Sarajevu Memo-randum o zajedničkim aktivnostima na izradi projektno-studijske doku-mentacije za povezivanje BiH i Crne Gore željezničkom prugom Nikšić – Čapljina.

Mi smo nedavno obnovili prugu Podgorica – Nikšić. Željeznice BiH bi se apsolutno povezale južnim kra-kom i sa Lukom Bar i jugom Crne Gore, a u nastavku preko Albanije, Grčke, praktično i Turske sa čitavom jugoistočnom Evropom. Treba pomen-uti i nekoliko projekata u oblasti ener-getike, a to zajedničko korišćenje voda Ćehotine i Bilećkog jezera. Zaista smo zainteresovani da koristimo tu vodu, ne samo za hidroelektranu u Risnu, nego i za vodosnabdijevanje Bokokotorskog

zaliva. Sve su to projekti koji su na dnevnom redu u razgovorima sa našim partnerima u oba entiteta i na nivou države BiH.

Putna infrastruktura

Putna infrastruktura omogućila bi BiH veće korištenje Luke Bar. Šta bi to značilo za obje strane?- Upravo bi pruga Nikšić – Čapljina omogućila BiH najjeftiniji vid trans-porta i sačuvala drumski transport, zato što teretni saobraćaj najviše uništava puteve, a željeznica bi te puteve očuvala. Zapravo, njezina ekonomska vrijednost je povezivanje sa Lukom Bar, gdje bi se koridor 5c na neki način povezao sa tom lukom. Bar je možda najbolja luka na Jadranu, jer ima najdublji gaz. Najteži brodovi sa najtežom nosivošću mogu da pristaju u Luku Bar. Ako u Ploče može da pris-tane brod sa 30.000 tona, u Luku Bar može sa 130.000. U tom smislu, jedan brod u Baru vrijedi koliko tri, četiri broda drugdje. Nije ovo favorizovanje Luke Ploče. BiH je najviše ulagala u Ploče i ona će ostati. Međutim, za sve luke na Jadranu biće dovoljno posla. Preko pruge ćete imati opciju da niste usmjereni samo na Ploče, nego da je tu i Luka Bar. Određeni tereti lakše će se prenositi preko te luke.

Šta je sa jadransko-jonskim autop-utem?- Od Hrvata će zavisiti da li će ta trasa ići i kroz BiH ili će se nastaviti obalom, pa će zaobići BiH. Prema jednoj projek-ciji, on bi trebalo da prođe preko BiH u dužini od nekih 35 kilometara, ali to ne zavisi od Crne Gore, nego od toga kako će Hrvatska usmjeriti tu svoju dionicu puta, da li će ići u zaleđe, pa bi prošla kroz BiH ili će ići na Dubrovnik, pa će zaobići BiH. Nama bi bilo drago kada bismo se sreli na dionici koja prolazi kroz BiH, što je značajno, jer bi se mi i drumskim putem povezali sa jadran-sko-jonskim autoputem.

Rusi sa investicijama tek na četvrtom mjestu

U Crnu Goru je investiralo preko 45 zemalja. U strukturi ulaganja vrlo je visok procenat ulaganja u sektor usluga, čak 71 posto. Primjera radi, u Srbiji je to 34 posto, a u BiH 14,6 posto. Ko najviše investira u Crnu Goru? Jesu li Rusi najveći investitori, kako se trenutno misli?- Prema našim podacima, na prvom mjestu po investicijama je Mađarska, što je iznenađene, jer ovdje obično vlada mišljenje da je to Rusija. Rusija se nalazi tek na četvrtom mjestu. Prije njih su Mađari, Austrijanci i Slovenci. Sve se više mijenja struk-tura stranaca koji kupuju nekretnine u Crnoj Gori. Naravno, dominiraju Rusi, ali u sve većem broju to su Irci, Francuzi, Italijani, pa i ljudi iz regiona. Apsolutno nisu tačne one informacije kako su Rusi kupili Crnu Goru. To je predubjeđenje. Konačno, ne možete vi nikoga spriječiti da proda svoje imanje onome kome hoće. Ako smo otvorena privreda, otvoreno društvo, vi ne možete diskriminisati nikoga ko želi da uđe u Crnu Goru. Ono što mi moramo paziti, jeste da ta ulaganja budu transparentna, da taj kapital bude čist, da dolazi preko relevantnih banaka, a ostalo je stvar tržišne ekonomije.

zaliva. Sve su to projekti koji su na


Turizam i usluge

S obzirom na komplementarnost privreda, ne samo BiH i Crne Gore, nego i svih ostalih bivših jugosloven-skih republika, ima li mogućnosti za zajednički nastup naše dvije zemlje na traćim tržištima?- Političari vole da upotrebljavaju frazu „saradnja sa trećim zemljama“. To je formulacija koja ulazi u sve moguće protokole, zajednička saopštenja o razgovorima. Međutim, iskren da budem, to je više jedna zgodna for-mulacija, da bi se popunilo saopštenje. To zapravo jeste vrlo dobra stvar, ali se postavlja pitanje u kojim oblastima i kako. Postoji ta orijentacija da mi sa BiH možemo naći zajedničkog u mnogim elementima, zato što su to komplementarne privrede, jer smo bili toliko godina dio jedinstvenog prosto-ra. Imamo neke prednosti u odnosu na treće zemlje. U kojoj mjeri mi to sada možemo realizovati, ja to ne znam. Crna Gora ima malu privredu i malo tržište i ona nema neke velike strateške ciljeve za inostrano tržište. Njeni prior-iteti su turizam i usluge. Mi ne možemo razvijati tešku industriju, niti veliku prerađivačku industriju. Crnogorska privreda je potpuno orijentisana na svoj strateški razvojni cilj, a to je turistička privreda. U tom pogledu mi možemo da sarađujemo sa BiH.


Orhan Hodžić, član Predsjedništva Unije poslodavaca Crne Gore

Razgovarala Duda Adžović

Rekordan privredni RAST

Unija poslodavaca Crne Gore sarađuje sa vladom i drugim nadležnim institucijama u

stvaranju poslovnog okvira koji će podsticati konkurentnost i rast izvoza. Usvojeni su određeni zakoni, relativno usklađeni sa standardima EU, a koji se tiču institucionalnog okvira za podsti-canje investicija, kao što su: Zakon o privrednim društvima, Zakon o insol-ventnosti privrednih društava, Zakon

o spoljnoj trgovini, Carinski zakon, Zakon o zaštiti konkurencije itd. U postupku je donošenje i novog Zakona o zapošljavanju i radu stranaca.

Prema riječima člana Predsjedništva Unije poslodavaca Crne Gore Orhana Hodžića poslovni ambijent u toj državi prolazi kroz određene faze poboljšanja tokom proteklog perioda otkako je Crna Gora postala nezavisna država.

“Slabosti za investicioni potencijal u Crnoj Gori prepoznaju se u nedovoljno razvijenoj infrastrukturi, raskoraku u primjeni zakona u oblasti investicione politike, svojinskih odnosa i prostornog planiranja, neujednačenom regional-nom razvoju, nefleksibilnom tržištu rada, neadekvatnom nivou praktičnih znanja i vještina” - kaže Hodžić.

Najbolji ekonomski rezultati do sada

“Prethodnu godinu možemo okara-kterisati kao najuspješniju godinu u crnogorskoj ekonomskoj istoriji. To je do sada najviši privredni rast, budžetski suficit od oko 7% BDP-a, prijevremena

otplata duga Svjetskoj banci, pad stope nezaposlenosti ispod 12% poslije dvije decenije, prvo mjesto u Evropi po prilivu SDI (strane direktne investicije) drugu godinu zaredom. To su neki od pokazatelja” - ističe Hodžić.

On dodaje da usvajanje novog Usta-va, potpisivanje Sporazuma o stabiliza-ciji i pridruživanju i početak primjene CEFTA-e dodatno poboljšavaju kom-pletan investicioni ambijent.

“Takođe se očekuje nastavak strukturnih reformi, kao što je usva-janje sistemskih i svojinskih zakona, novog Zakona o radu, restrukturiranje i priprema preostalih preduzeća za privatizaciju, kao i ubrzavanje reformi energetskog sektora. Osim toga, brzo usvajanje prostornog plana i prostornih dokumenata u području morskog dobra, predstavljaće podsticaj novim velikim investicijama u turističkom i energetskom sektoru” - kaže naš sagovornik.

Hodžić naglašava da je, osim članstva u Međunarodnoj organizaciji poslodavaca (IOE), Unija posloda-vaca Crne Gore član i najznačajnijih međunarodnih asocijacija i foruma poslodavaca, a svoje zvanične pred-

Prethodnu godinu možemo okarakterisati kao najuspješniju godinu u crnogorskoj ekonomskoj is-toriji. Ipak, faktičko stanje pokazuje da u Crnoj Gori postoji još puno prepreka koje onemogućavaju sveobuhvatan investicioni razvoj. UPCG ima veoma dobru saradnju sa organizacijama poslodavaca u regionu. Ravnopravnim učešćem socijalnih part-nera ostvariće se ambijent za efikasnije rješavanje sindikalnih zahtjeva, ističe Hodžić.


stavnike ima u zemljama Evropske Unije i SAD-a.

“Što se tiče saradnje sa poslodava-čkim organizacijama u regionu, UPCG je potpisnik Sporazuma o saradnji sa Vijećem poslodavačkih organiza-cija Albanije (KOPSH), kao i sa svim poslodavačkim organizacijama zemalja bivše Jugoslavije: Asocijacijom poslo-davaca Bosne i Hercegovine (APBIH), Unijom poslodavaca Srbije (UPS), Hr-vatskom udrugom poslodavaca (HUP), Konfederacijom poslodavacaMakedonije (CERM), kao i Udruže-njem poslodavaca Slovenije. Dosadašnja veoma kvalitetna saradnja udruženja poslodavaca realizovana jes ciljem povezivanja privrednika, čla-nova udruženja i stvaranja osnove za unapređenje ukupne privredne sarad-nje ovih zemalja” - naglašava Hodžić.

Regionalni centar za poslodavce

On ukazuje da je, uz podršku i pokro-viteljstvo Međunarodne organizacije

poslodavaca (IOE) i Međunarodne organizacije rada (ILO), u proteklom periodu realizovan niz okruglih stolova, seminara, radionica i međunarodnih konferencija čiji su učesnici bili upravo predstavnici poslodavačkih organiza-cija regiona.

“Krajem marta 2008. godine, na inicijativu poslodavačkih organizacija iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije i Srbije, u Zagrebu je pod pokroviteljstvom IOE i uz inicijalnu finansijsku pomoćŠvajcarske agencije za razvoj i saradnju, osnovan regionalni Centar za poslo-davce jadranske regije (CEPOJAR). Centar ima cilj da promoviše projekte, saradnju, razmjene iskustava i znanja između partnera u regiji, okruženja pogodnog za poslovanje, lokalna i stra-na ulaganja, kao i zastupanje regional-nih poslovnih udruženja u odnosima sa međunarodnim partnerima kao što su Evropska komisija, Međunarodna organizacija rada i Svjetska banka. Uz sve dosad realizovano, jasno je da su formiranjem CEPOJAR-a njegovi

osnivači pokazali da poslovna zajed-nica preuzima vodeću ulogu u saradnji zemalja Zapadnog Balkana” - smatra Hodžić.

Unapređenje socijalnog dijaloga

Hodžić objašnjava da su osnovni ele-menti za formiranje zarada zaposlenih u Crnoj Gori na nacionalnom nivou dati Opštim kolektivnim ugovorom.

“Konkretni odnosi putem pregova-ranja socijalnih partnera (poslodavci i sindikat), uređuju se na sektorskom, granskom i pojedinačnom nivou. U decembru 2006. godine Vlada je revi-dirala odluku o osnivanju Ekonomsko-socijalnog savjeta, u čiji sastav ulaze predstavnici Vlade, Saveza sindikata Crne Gore i Unije poslodavaca, čiji je zadatak praćenje, podrška i analiza socijalnih i ekonomskih aktivnosti u Crnoj Gori. Takođe, usvojeni su i veoma važni zakoni: Zakon o ESS-u i Zakon o mirnom rješavanju radnih sporova” - kaže Hodžić.

Tako će se, ističe naš sagovornik, bitno unaprijediti socijalni dijalog i značajna pitanja rješavaće se uz ravno-pravno učešće socijalnih partnera.

“Takođe, u toku je procedura donošenja novog Zakona o radu, koji će doprinijeti fleksibilnosti radnihodnosa – veća sloboda poslodavcima prilikom ugovaranja radnih odnosa, a s druge strane radnicima ublažiti gubitak sigurnosti boljom zaštitom primanja u slučaju nezaposlenosti i djelotvornijupomoć prilikom zapošljavanja. U okviru kolektivnog pregovaranja i soci-jalnog dijaloga sva tri partnera zajedni-čki donose odluke o utvrđivanju naj-niže cijene rada, odnosno minimalne zarade. Treba napomenuti da je u decembru 2006. godine potpisan Na-cionalni tripartitni sporazum između Vlade, Unije poslodavaca i Sindikata” - zaključuje Hodžić.


akcizama potrebno je imati potpuno usaglašene stavove, odnosno konsen-zus ministara finansija na državnom i entitetskim nivoima.

Predsjednica Komisije za vanjsku trgovinu i carine parlamenta BiH naglasila je kako je od izuzetne važnosti da naša zemlja dobije potpisan Spo-razum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom. Efekti tog dokumenta, naglašava Rajilićeva, već u prvim mjesecima primjene donijet će ogromne koristi svim privrednim granama BiH, jer će doći do ukidanja carina, odnosno one će biti utvrđene na nula procenata.

Najveći problem privrede Bosne i Hercegovine, mišljenja je Snježana Rajilić, jeste uvoz mašina koji u uku-pnom procentu otpada na nivou od 11 posto, kao i goriva i maziva od 18 procenata.

„Poljoprivredna proizvodnja sama kao takva nije problematična, odnosno jedini problem je što većina stanovništva živi od nje. Prema procjenama to se odnosi na preko 50 posto proizvoda koji se uvoze. No, u ukupnom uvoznom dijelu u smislu car-inskih tarifa to nema nekog značajnijeg udjela. Daleko veći su problemi koji se odnose na uvoz repromaterijala, pa i za poljoprivrednu proizvodnju“ – naglasi-la je Snježana Rajilić.

Ona je istakla kako je stoga glavni segment dodatnog usaglašavanja izmjena i dopuna Zakona o carinskoj tarifi sa Vijećem ministara bio onaj koji se odnosi na uvoz mašina i alata. Smanjivanjem tarife na uvoz ovih kvota

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine konačno će razmatrati izmjene i

dopune Zakona o carinskoj tarifi naše zemlje. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH još 29. marta 2006. godine dostavilo je Upravnom odboru Uprave za indirektno opo-rezivanje prijedlog utvrđenih izmjena i dopuna Zakona na davanje saglasnosti, te ga dodatno dopunilo 3. jula iste godine.

Upravni odbor UIO dao je saglas-nost na izmjene i dopune Zakona o carinskim tarifama na svojoj sjednici 29. augusta 2006. godine. No, problem je što je Komisija za vajsku trgovinu i carine Predstavničkog doma PSBiH sačinila vlastiti prijedlog izmjena ovog zakonskog akta te je uz onaj Vijeća ministara BiH ponudila i taj na usvajanje parlamentu BiH. Za UO UIO bio je prihvatljiv samo prijedlog koji je dostavila državna vlada, ali ne i onaj nadležne parlamentarne komisije, jer je predviđao znatno proširenje kvota proizvoda kojim bi se smanjila ili pot-puno ukinula carinaska tarifa.

Budžetska umanjenja

Uprava za indirektno oporezivanje je prema nacrtu izmjena i dopuna zakona o carinskoj tarifi BiH sačinila analizu uticaja izmjene carinske stope na prihode od carina i dostavila i svoje očitovanje Ministarstvu vanjske trgo-vine i ekonomskih odnosa BiH. Prema toj procjeni manje naplaćeni iznosi prihoda od carina zbog smanjenja car-inskih stopa iznosili bi 67.320.890,30 KM godišnje. Na osnovu dopune zahtjeva koji se odnosi na otvaranje tarifnih kvota za uvoz živih životinja i pšenice, odnosno njihovo ukidanje, u određenom smislu došlo bi do dodat-nih smanjenja prihoda od carina u iznosu od 7,9 miliona KM.

Tako je u konačnici utvrđeno

Ubuduće manje carine za uvoz roba za jačanja domaće proizvodnjeAlmir Terzić

kako bi smanjenje prihoda od carina na godišnjem nivou na jedinstvenom računu Uprave za inidrektno opo-rezivanje bilo oko 75.220.890,30 KM, ukoliko se usvoje izmjene i dopune Za-kona o carinskoj tarifi BiH. Međutim, stav Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH jeste kako bi se time znatno stimulisalo povećanje proizvodnje i zapošljavanje u BiH, te na taj način povećali i prihode u budžetima BiH i entitetima po drugim osnovama.

Predsjednica Komisije za vanjsku trgovinu i carine Predstavničkog doma PSBiH Snježana Rajilić istakla je u razgovoru za InfoKom kako je rok od 30 dana koji je taj zakonodavni organ dao tom nadležnom parlamentarnom tijelu da bi došao do konačnih rješenja izmjena carinske tarife istekao još u martu.

„Usaglašena verzija izmjena Za-kona o carinskoj tarifi je utvrđena na nivou od oko 74,5 miliona, koliko bi u konačnici trebalo iznositi umanjenje prihoda na jedinstvenom računu UIO BiH. Dodatne, odnosno dopunjene odredbe izmjena Zakona o carinskoj tarifi koje je izradila Komisija za van-jsku trgovinu i carine predviđale su da se proširi smanjenje carina ili njihovo ukidanje za još određeni broj proiz-voda iz nekih oblasti, što bi značilo dodatno umanjenje prihodovne strane za oko 30 miliona KM u budžetima. Upravni odbor dao je negativan stav na te dodatne odredbe, tako da smo mi našli usaglašeno rješenje“ – navela je Snježana Rajilić.

Naime, radna grupa pri Upravi za indirektno oporezivanje BiH treba da usaglasi ne samo odredbe izmjena Zakona o carinskoj tarifi već i odredbe izmjena Zakona o akcizama čije usva-janje ide u paketu, s obzirom na to da se odredbama izmjena akta o akcizama namjerava popuniti smanjenje budžeta.

Za izmjene i dopune Zakona o

TEMA

Šta donose izmjene i dopune Zakona o carinskim tarifama Zbog umanjenja ili ukidanja carinskih stopa na određene proizvode prihodi na jedin-stvenom računu Uprave za indirektno oporezivanje bit će manji za oko 75 miliona KM godišnje. Sredstva će se na-domjestiti povećanjem akciza. Glavni problem države je uvoz mašina i repromaterijala, te goriva i maziva. Zatraženo je da ubuduće fiskalno vijeće BiH određuje visine stopa PDV-a, carina i svih odrednica iz ekonomske oblasti, bez obaveze pribavljanja mišljenja Upravnog odbora UIO kao do sada.


osiguralo bi se jačanje domaće proiz-vodnje i njena postepena neovisnost od uvoza roba na tržištu.

Komisija za vanjsku trgovinu i carine parlamenta BiH predložila je i izmjene i dopune Zakona o carinskoj politici koji su, također, imali funk-ciju osnaživanja domaće proizvodnje. Zakonski prijedlog je predviđao da se za privredne subjekte uvede kategorija garancija putem mjenica na robe koje se uvoze, bez obaveznog pribavljanja bankovnih garancija iz te oblasti. No, s obzirom na nerazumijevanje poslanika o tom pitanju, te izmjene će morati sačekati neka bolja vremena.

Moguće tužbe

Kao veliki problem naše zemlje u narednom periodu predsjednica Komisije za vanjsku trgovinu i carine vidi i u primjeni odredbi zone slobodne trgovine (CEFTA). Naime, iako je ovim sporazumom definirano kako će našazemlja sa državama članicama osigurati nesmetan, odnosno slobodan transport roba i usluga, to se nije desilo. Tako su i dalje zadržane carine koje se u iznosu od 40 procenata naplaćuju za robe koje se uvoze iz Hrvatske i Srbije, odnosno Crne Gore.

„Postoji bojazan kako bi Hrvatska, Srbija i Crna Gora mogle tužiti našu zemlju zbog tog čina, usljed čega bismo mogli snositi posljedice, što nam u ovom trenutku najmanje treba. Naime, u Vijeću ministara ne postoji politički konsenzus za ukidanje ovih carinskih odredbi. Do njih će morati doći kad-tad, samo je pitanje šta će u svemu tome dobiti, a šta izgubiti naša zemlja“ – navela je Rajilićeva.

Zamjenik predsjednika Komisije za budžet i finansije parlamenta BiH LazarProdanović istakao je kako se prije stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o carinskim tarifama moraju postići rješenja koja neće ugroziti makroekonomsku stabilnost zemlje.

„Jasno je precizirano odredbama da bi prilikom umanjenja prihodovne strane u budžetu za deset i više proce-nata došlo do remećenja cjelokupnog sistema, odnosno takvo što bi osje-tili entiteti i niže razine vlasti putem naplate prihoda. Upravo iz tog razloga i nije nikad do sada, iako je bilo niz inicijativa, moglo doći do realizacije izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost, odnosno uvrštavanje nulte stope za određene kategorije proiz-voda, prvenstveno one namijenjene

za zadovoljenje osnovnih potreba stanovništva“ – naveo je Prodanović.

Stoga je, navodi on, i opredjeljenje Komisije za budžet i finansije da bi dalapozitivan stav na izmjene zakonskih prijedloga o carinskoj tarifi to da seriješi da ne dođe do smanjenja prihoda na jedinstvenom računu Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Kao veoma važan segment budućeg djelovanja na državnom nivou zamjenik predsjednika Komis-ije za budžet i finansije parlamentaBiH ocijenio je usvajanje zakona o fiskalnom vijeću naše države koje ćeponuditi rješenje određenih otvorenih pitanja koja su bila do sada, a koja se nalaze u parlamentarnoj proceduri na izjašnjavanju.

Upravo stoga, naveo je Prodanović, Komisija za budžet i finansije predložilaje Predstavničkom domu zaključak, a on prihvatio da se u narednom periodu pokrene inicijativa za izmjene zakon-skih odredbi kojim se utvrđuje da parlament BiH, odnosno Vijeće mini-stara BiH, prilikom bilo koje izmjene akta koji se odnosi na sredstva koja se prikupljaju na jedinstvenom računu Uprave za indirektno oporezivanje naše zemlje mora imati očitovanje Upravnog odbora te institucije i to pozitivno.

„Smatramo kako je dobro da se raz-motri mogućnost da se ukine obaveza davanja mišljenja i saglasnosti Uprav-nog odbora UIO te da te stvari ubuduće radi isključivo fiskalno vijeće“ – naveoje Prodanović.

Vijeće ministara BiH, naime, na sjednici krajem februara je utvrdilo, većinom glasova, prijedlog zakona o Fiskalnom vijeću u BiH. Ovim za-konom osniva se Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine, čiji je zadatak koordi-nacija fiskalne politike u BiH s ciljemosiguranja makroekonomske stabil-nosti i fiskalne održivosti BiH, Feder-acije BiH i Republike Srpske. Članovi Fiskalnog vijeća su predsjedavajući Vijeća ministara, predsjednici vlade RS i FBiH, te državni i entitetski ministri finansija. Sjednicama Fiskalnog vijeća,u svojstvu pomatrača i bez prava glasa, prisustvuju guverner Centralne banke BiH i predsjednik Vlade Distrikta Brčko. Fiskalnim vijećem predsjedava predsjedavajući Vijeća ministara BiH, a u slučaju njegove spriječenosti federalni premijer, odnosno predsjednik Vlade RS naizmjenično. Punovažne odluke donosi najmanje pet članova Fiskal-nog vijeća, od čega najmanje po jedan predstavnik iz svakog konstitutivnog naroda.

Uz koordinaciju fiskalne politike,nadležnosti Fiskalnog vijeća su, između ostalog, donošenje globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika u BiH,usvajanje prijedloga kratkoročnih i dugoročnih makroekonomskih pro-jekcija, praćenje realizacije utvrđenih ciljeva i kriterija kod donošenja i izvršavanja budžeta, kao i poduzimanje korektivnih mjera i aktivnosti u ovoj oblasti.

Mjere za primjenu CEFTA-e

Razmatrajući izvještaj o programu mjera za primjenu o izmjeni i pristu-panju Centralnoevropskom spora-zumu o vanjskoj trgovini (CEFTA 2006.) Komisija za vanjsku trgovinu i carine parlamenta BiH ocijenila je kako je Ministarstvo vanjske trgo-vine i ekonomskih odnosa zakasnilo sa programom te da je taj materijal trebalo uraditi prije stupanja na snagu odredbi sporazuma.Od resornog ministarstva zatraženo je stoga da ponudi akcioni plan sa stavkama:- primjenjivati član 23. bis Sporazu-

ma CEFTA na prijedlog poljopriv-rednih proizvođača i/ili udruženja poljoprivrednih proizvođača radi ozbiljnih poremećaja na domaćem tržištu, nastalih kao rezultat preko-mjernog uvoza;

- ažurirati rokove predložene akcio-nim planom, te obavijestiti Dom o realizaciji mjera za koje su istekli produženi rokovi;

- Vijeće ministara treba uložiti napo-re za osposobljavanje i opremanje državnih institucija neophodnih za nesmetan izvoz bh. proizvoda;

- angažovati nadležne institucije za konstantno pružanje pomoći i dodatnu edukaciju bh. proizvođača kako bi jednostavnije izvozili svoje proizvode i tako bili ravnopravni sa izvoznicima iz zemalja članica CEFTA-e. Isto tako neophodno je preduzimanje odgovarajućih mjera kako bi se bh. proizvođači osposobili da budu konkurenti na bh. tržištu i na tržištu zemalja CEFTA-e.


Viceguverner Centralne banke BiH Ljubiša Vladušić ocijenio je da trenutno u BiH nema

finansijske stabilnosti, imajući u vidu posljedice fiskalne politike i rada nekih institucija u BiH.

“Ne bih mogao reći da je BiH finan-sijski stabilna. S aspekta monetarne politike koju vodimo u Centralnoj banci BiH preduzete su sve mjere da se obezbijedi monetarnu stabilnost. Međutim, mislim da trenutno u BiH nemamo finansijsku stabilnost, imajući u vidu fiskalne politike i rad nekih institucija u BiH” - rekao je Vladušić na konferenciji “Finansijska stabilnost BiH - stvarnost ili iluzija” koja je održana u okviru trećeg Sajma “Dani bh. finan-sija” u Banjaluci.

Viceguverner je ocijenio da BiH, sa spoljnotrgovinskim dugom od četiri milijarde KM, nije prezadužena država. Smatra da se kriza u SAD-u neće odraziti na BiH, ali osjetićemo infla-torni udar iz EU, s obzirom na to da je konvertibilna marka vezana za euro.

“Ako je tamo sada očekivana in-flacija 3,7 odsto, ona će biti prenesena

Siniša Vukelić

TEMA

Banja Luka - „Dani bh. finansija“

- BiH, sa spoljnotrgovinskim dugom od četiri milijarde KM, nije prezadužena država.- Kozarić: Nije pitanje da li će, već kada će BiH zahvatiti finansijska kriza, jer ona je prisutna i u većim zemljama od naše.- Neobuzdan rast javne potrošnje glavni problem i prijetnja fiskalnoj stabilnosti države.

direktno u BiH. S obzirom na to da je naša ekonomija u tranziciji, nedovoljno razvijena i mala, ne možemo amortizo-vati udare, posebno cijena nafte, tako da ćemo imati sigurno nešto veću in-flacija nego u EU2 - rekao je Vladušić.

On je podsjetio da je u BiH prošle godine inflacija na kraju 2007. godine iznosila 4,9 odsto i da je očekivana in-flacija u ovoj godini u iznosu od sedam odsto.

Javna potrošnja najveći problem

Većina učesnika Konferencije saglasna je da je neobuzdan rast javne potrošnje, posebno u Federaciji BiH, glavni problem i prijetnja fiskalnoj stabilnosti države. Ministar finansija Republike Srpske Aleksandar Džombić ocijenio je da javna potrošnja na nivou BiH ima tendenciju rasta, za razliku od RS koja konstantno smanjenju javnu potrošnju.

“Prema usvojenim budžetima plan javne potrošnje u BiH za 2008. godinu će iznositi 10,8 milijardi KM, dok je u 2007. godini iznosila 9,6 milijardi, a u

2006. godini 8,2 milijarde KM” - rekao je Džombić novinarima. On je naglasio da se javna potrošnja u RS sa 2,4 mili-jarde KM od 2006. godine povećala tek na 2,8 milijardi u ovoj godini.

Džombić ističe da se javna potro-šnja na nivou BiH posljednje tri godine povećala sa 43 do 47 odsto, dok je RSsmanjena sa 40 na 37 odsto bruto društvenog proizvoda.

“Svi nivoi vlasti u BiH u narednom periodu moraju raditi na strukturi javne potrošnje, zadovoljenju neophod-nih socijalnih potreba, ali i u preusmje-ravanju u razvojnu komponentu javne investicije koje će u narednom periodu stvoriti nove uslove i nove pretpostavke da se određeni socijalni problemi zado-volje” - ističe Džombić.

Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Dragan Vrankić je takođe naglasio potrebu za smanjenjemjavne potrošnje u BiH, ističući da veliki dio prihoda od PDV-a odlazi na povećanje javne potrošnje, umjesto u podsticaj privrede.

“Prvo što trebamo uraditi je da javnu potrošnju hitno stavimo pod

POLJULJANA FISKALNA STABILNOST BIH


kontrolu. Prošle godine smo imali milijardu maraka više od planiranih prihoda od PDV-a. Šta smo uradili? Mi smo 70 odsto tih prihoda usmjerili u javnu potrošnju, umjesto u pod-sticaj privrede i smanjenje poreskih opterećenja” - rekao je Vrankić.

Bevanda: Haotična situacija

Ministar finansija u Vladi FederacijeBiH Vjekoslav Bevanda rekao je da javna potrošnja u Federaciji BiH popri-ma zabrinjavajuće razmjere, okrivivši za to neodgovornost parlamentarnih zastupnika koji “donose zakone u predizborne svrhe, a koji nemaju finan-sijsko uporište”. Bevanda je rekao da je neophodno što prije formirati nacion-alno finansijsko vijeće BiH.

“Fiskalna stabilnost još se održava, ali je poljuljana. Para ima sve manje, a pritisci na budžete su sve veći” - upo-zorava Bevanda. Saglasio se da je javna potrošnja jedan od najvećih problema finansijske stabilnosti naše zemlje.

“Jednostavno vlada haotična situa-cija” - ocijenio je Bevanda, uz zaključak da bez reforme i uređenja stanja u fiskalnoj oblasti, centralnih registara iostalog u BiH neće doći do potrebnih rješenja za tu oblast.

Bankarska kriza

Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić u svom izlaganju osvrnuo se na opasnost od bankarske krize u BiH. On je istakao da ne očekuje bankarsku krizu i dovođenje u pitanje domaće valute, ali svakako treba razgovarati o toj mogućnosti, kao i mjerama kako prevazići eventualne krize i nesporno prisutnu troškovnu inflaciju.

Ističući da nije pitanje da li će biti krize, već kada će je biti, Kozarić je naveo da je finansijska kriza prisutna iu većim zemljama nego što je BiH, ali, kada je u pitanju monetarna politika, Valutni odbor će biti istrajan na mjera-ma stabilnosti, tako da do monetarne inflacije neće doći.

Za sam naziv Konferencije “Finan-sijska stabilnost - stvarnost ili iluzija”, Kozarić je rekao da je veoma provokati-van, ali je dobar povod da najznačajniji akteri i donosioci odluka u BiH kažu koji su to potencijalni rizici i kako da se kao jedna mala ekonomija nosi s problemima.

“Sigurno je da nismo otporni na eksterne šokove. Poznato je da trpimo inflatorni pritisak, kao i ostale zemlje,ali na nas utiču i drugi faktori, jer smo mala i otvorena ekonomija koja nema dovoljno mehanizama da se brani” - rekao je Kozarić. Guverner Centralne banke BiH, koji je bio i predsjedavajući Organizacionog odbora manifestacije u Banjaluci, kazao je da bankarski sektor kao lider finansijskog sektorau BiH jeste najrazvijeniji, ali da naše banke nisu velike, već regionalne, tako da je bitno sagledati kako one mogu prevazići krize.

“Znamo da su plasmani 11 mili-jardi, da su naši građani dužni šest milijardi, po stanovniku gotovo 2.000 maraka i zato treba da vidimo do kojeg nivoa možemo ići dalje i na koji način se braniti od eventualne krize” - nagla-sio je Kozarić. On je odbacio navode da se vještački održava stabilnost valute, podsjećajući da su bh. devizne rezerve 6,7 milijardi KM i da postoji oko 400 miliona slobodnih deviznih rezervi, “što je još jedno osiguranje za domaću valutu”.

U okviru “Dana bh. finansija” pred-stavnici USAID-a predstavili su novi projekt “Partnerstvo za unapređenje ekonomskih reformi” (PARE) koji ra-spolaže fondom od osam milionadolara namijenjenih za pomoć ekonomiji BiH.

U okviru Konferencije, na prvoj se-siji, čiji je moderator bio predsjedava-jući Upravnog odbora UIO BiH Peter Nicholl, raspravljalo se o temi “Fiskalna arhitektura - prednosti i rezultati”, a prezentacije o temi fiskalnog sistemaBiH imali su ministri finansija BiH,FBiH i RS - Dragan Vrankić, Vjekoslav Bevanda i Aleksandar Džombić.

U okviru druge sesije centralna tema je bila o razvoju tržišta kapitala na kojoj su izlaganja imali predstavnici berzi u BiH i komisija za hartije od vrijednosti, a na trećoj sesiji ekonomski stručnjaci su govorili o perspektivama i opasnostima po finansijski sektor BiH.


TEMA

Kamatne stope u BiH u ovoj godini će porasti - najav-ljuju iz Udruženja banaka

BiH. U 2007. godini kamatna stopa na kratkoročne kredite iznosila je 7,03%, a na dugoročne kredite 7,72%. U istom periodu Euribor je bio 4,745%. Tokom perioda od pet godina kamatne stope su se konstantno smanjivale, a Euroi-bor rastao. Taj trend bit će zaustavljen zbog dešavanja na svjetskom deviznom tržištu, koje nikako da se oporavi od krize hipotekarnih zajmova. Iako su kamatne stope izložene unutrašnjem makroekonomskom pritisku, na njih neće utjecati inflacija, koja će, premaprocjenama Centralne banke BiH, u ovoj godini iznositi 7 %.

U protekloj godini banke su odobrile 11,5 milijardi KM kredita, koji su po istoj stopi rasli u Federaciji i Republici Srpskoj. U strukturi kredita primijetno je da počinju rasti krediti odobreni pravnim licima, koji su u 2007. godini iznosili 5,9 milijardi KM, dok su krediti odobreni građanima vrijedili 5,6 milijardi KM. 2007. je bila godina u kojoj je ostvaren rekordan rast kredita i depozita u bankama, koji su dostigli 14,8 milijardi KM, što pokazuje da povjerenje građana u bankarski sektor iz godine u godinu raste. Ukupan kapital banaka vrijedi 2 milijarde KM, a sama aktiva 19,67 mili-jardi KM. Aktiva banaka je vrlo blizu iznosa GDP-a, koji je u 2006. godini prema podacima Agencije za statistiku BiH iznosio 19,1 milijardu KM. Realni rast bruto domaćeg proizvoda (GDP) u BiH tokom 2007. godine iznosio je 6,1 posto i nakon crnogorskog GDP-a bio je najveći među državama nastalim ras-padom bivše Jugoslavije. U široj regiji jugoistočne Evrope GDP raste po stopi dvostruko većoj od stope rasta GDP-a u državama Zapadne Evrope, dok je istovremeno aktiva banaka dva do tri puta veća od GDP-a.

Aktiva banaka prati GDPAktiva banaka je vrlo blizu iznosa GDP-a koji je 2006. godine iznosio 19,1 milijardu KM. U široj regiji jugoistočne Evrope aktiva banaka je dva do tri puta veća od GDP-a.


Prema pokazateljima Agencije za rad i zapošljavanje BiH sve je veća potreba za radnom snagom

u našoj zemlji. Prije četiri godine potražnja je bila za 40.000 radnika, dok je lani traženo oko 80.000 radnika. Pomoćnik direktora Agencije za rad i zapošljavanje BiH Asim Ibrahimagić kaže da će ove godine poslodavci u malim i srednjim preduzećima imati potrebu za 100.000 radnika.

Međutim, činjenica je da BiH ima oko 40 posto nekvalificirane radne snage, odnosno 40 posto ljudi bez zanimanja, što ubuduće može biti veliki problem. Prema Ibrahimagićevim riječima, treba što prije pripremati otvaranje više stručnih centara i srednje stručne obrazovne škole i obezbijediti

Asim Ibrahimagić, pomoćnik direktora Agencije za rad i zapošljavanje BiH

takve kurseve da se ljudi obrazuju u zanimanjima za koja postoji velika potreba na tržištu rada.

“Sva građevinska zanimanja su jako potrebna. Kod izgradnje puteva više nema buldožerista, nema radnika za upravljanje teškim mašinama. Ta radna snaga se sada uvozi kada se grade autoputevi. Najveći problem BiH će biti što će nam sve više nedostajati kvalificiranih zanimanja. U global-nim promjenama razvoja srednjih i malih preduzeća sve je veća potreba za specijalističkim zanimanjima. Ne možeš više biti zidar, tesar i keramičar. Sada se traži VKV keramičar. Monteri centralnog grijanja izuzetno su traženi, zatim majstori za vodovodne instalac-ije, elektroinstalacije i automehaničari

za popravku novih tipova automobila, dekodiranje preko kompjutera. Trebat će puno novih zanimanja i obrazovanja nekvalificirane radne snage” - kaže Ibrahimagić.

Tehnički kadrovi

On dodaje kako je potreba za zaniman-jima vidljiva iz potražnje stranih poslo-davaca koji traže sva specijalistička zanimanja.

“U tom kontekstu sajmovi za zapošljavanje su nam puno pomogli da se ta zanimanja izdiferenciraju, da se vidi šta se to traži na globalnom svjet-skom tržištu u našem okruženju koje ima malo brži tehnološki razvoj.

TEMA

Piše: Duda Adžović

Nedostatak kvalificiranih zanimanja uskoro može postati jedan od najvećih problema u oblasti zapošljavanja u BiH. U aktuelnom trendu razvoja srednjih i malih preduzeća sve je veća potreba za specijalističkim zanimanjima, dok su u domenu visoke stručne spreme najviše traženi tehnički kadrovi.

SVE VIŠE ĆE NEDOSTAJATI KVALIFICIRANIH ZANIMANJA


Najbolji primjer je i novi sajam zapošljavanja „Karijera 2008.“, koji organiziraju „Bolji posao BiH“, uz podršku Agencije za rad i zapošljavanje BiH, gdje su slovanačke i bh. kom-panije tražile preko 300 radnika specijalističkih zanimanja” - kaže naš sagovornik.

Od visoke stručne spreme traže se inženjeri elektrotehnike, mašinstva, hemije, farmacije, tehnologije. Sve je više potreba za tehničkim kadrovima, dok naši fakulteti tehnike ne mogu upisati dovoljan broj studenata.

Govoreći o ciljevima Agencije za rad i zapošljavanje BiH za ovu godinu, naš sagovornik je kazao da je ta in-stitucija formirala zanimanja i potrebe putem aktivnijih mjera zapošljavanja te da će se i dalje bazirati na ostvarenju programa zapošljavanja pripravnika i radnika sa visokom stručnom spre-mom, kao i više i srednje spreme stručnih zanimanja.

“Pomažemo sve te vrste vidova zapošljavanja pripravnika da bi mladi ljudi stekli radno iskustvo. Od kantona do kantona preko 40 posto zasnuje radni odnos, što je izuzetno visok procenat. To je veći procenat nego što druge zemlje imaju putem svojih pro-grama. I dalje su aktivni programi koje proklamira Zavod zapošljavanja FBiH putem Investicione razvojne banke. To su programi iz oblasti proizvodnje i im-aju veliku podršku. Niske su kamatne stope i tu se otprilike po radnom mjestu daje 20.000 maraka kredita u industriji i proizvodnji. Metodologija pomoći za programe zapošljavanja je sasvim po međunarodnim standardima. Program mora pokazati ekonomičnost, profita-bilnost i da će se moći vratiti kredit koji se dobije. Poslodavci moraju obezbi-jediti odgovarajuće garancije i jedina prednost u odnosu na druge banke su niže kamatne stope. To je jedinstven fond koji se stalno obnavlja i stalno koristi za oblast zapošljavanja” – kaže Ibrahimagić.

Masovno zapošljavanje

Pitali smo našeg sagovornika da li se proizvodni programi po evropskim standardima mogu sada primijeniti kod nas, s obzirom na to da smo bili u zemlji sa modelom velikih preduzeća i masovnog zapošljavanja koji se u svijetu napušta.

“Mi smo svjedoci da veliki broj malih i srednjih preduzeća doživljava ekspanziju u BiH. Kad krenete kroz Visoko, Živinice, Srebrenik, Gradačac, Brčko, zatim dolinom rijeke Bosne, Neretve, gdje su žile kucavice, Vitez, Travnik, vidite kako niču nove hale, kako se mala i srednja preduzeća razvijaju. Privredu svih zemalja čini negdje oko 60 posto malih i srednjih preduzeća. Ono na šta smo mi navikli, na velike kompanije, njih neće biti u jugoistočnoj Evropi. Te velike kompan-ije su iz oblasti automobilske industrije, vojne industrije, avioindustrije. To su velike globalne kompanije koje mogu zapošljavati veliki broj ljudi, ali to su specifična stručna zanimanja i pro-cenat koje one danas zapošljavaju je sve manji, jer uvode sve savremeniju teh-nologiju i robotizaciju tako da to nije više masovno zapošljavanje. Masovno zapošljavanje BiH može doživjeti u tur-izmu i ugostiteljstvu, u oblasti servisnih usluga. Tu se može doživjeti ekspanzija. Posjete stranih turista kod nas su sve veće. Ima BiH puno ljepota u koje treba uložiti. Očekuju se razvojni projekti u oblasti turizma i ugostiteljstva i to

podržava federalni Zavod zapošljavanja preko federalne Investicione banke” - naglašava Ibrahimagić.

Jedinstvene strategije

Što se tiče institucija iz oblasti rada i zapošljavanja od nivoa Agencije za rad i zapošljavanje BiH, entitetskih Zavoda zapošljavanja i kantonalnih Zavoda zapošljavanja, strategija u oblasti pomoći zapošljavanja nezapos-lenih lica je gotovo u potpunosti ista. Te isntitucije se dogovaraju i zajednički programiraju.

“Samo je ustavno uređenje Fede-racije i RS ono što uzrokuje različite programe razvoja. Vlade kantona imaju svoj budžet i one iz svog budžeta, također, mogu izdvojiti sredstva za zapošljavanje, kao što to radi Zeničko-dobojski kanton i jači kantoni koji mogu izdvojiti više novca. Federalni zavod pomaže onim kantonima koji nemaju dovoljno sredstava za to. Onda oni dogovaraju da kantonima kao što je Bosanskopodrinjski ili neki drugi izd-voje više sredstava iz budžeta federalog zavoda da bi i oni ostvarili programe zapošljavanja. Resorno ministarstvo RS više je uključeno u neke programe zapošljavanja kao i vlada. Vlada izdvaja sredstva, a Zavod za zapošljavanje RS prevashodno izdvaja sredstva za zapošljavanje pripravnika svih kate-gorija” - ističe Ibrahimagić.


BIH I SVIJET

ARAPSKI

BIZNISMENI

TRAŽE

PROJEKTE

Dr. Adil Bushnak uspješan je biznismen i jedan od vlasnika najjače privatne kompanije za preradu vode u Saudijskoj Arabiji. Član je odbora za reviziju BBI banke. Za Bosnu i Hercegovinu ga vežu posebna osjećanja, budući da porodica Bushnak potiče upravo s ovih prostora. Prema Bushnakovim navodima, velika prepreka uspostavljanju saradnje između bosanskohercegovačkih i saudijskih biznismena predstavlja nepostojanje direktnih letova. Saudijske kompanije zanimaju turizam, banje, nekretnine, ulaganja i finansije, prehrambena industrija, voda, sokovi, te zato traže konkretne projekte.

Bushnak Grupa je holding kom-panija specijalizirana za preradu i distribuciju vode i drugih

energenata, prva ove vrste u Saudijskoj Arabiji. Podružnice Bushnak grupe, koje se prostiru na svim kontinentima, pomažu investitorima da uspostave kontakte, planiraju, istražuju, izrade tehnološke i fizibiliti studije i sve ostalo što je potrebno da bi zaživio jedan joint venture. Holding je u vlasništvu porodice Bushnak, koja vuče kori-jene iz Bosne i Hercegovine. Na čelu grupacije je dr. Adil Bushnak, koji zajedno s braćom Zuhdijem i Fejsalom i dalje radi na razvoju, sada već inter-nacionalne kompanije. Najstariji brat Zuhdi prvi je osnovao privatnu firmu, a kada su to učinila i ostala braća. Arapi su ih zbog prezimena Bošnjak

počeli zvali Bushnak grupa i tako je nastalo prepoznatljivo ime. Prošlo je od tada mnogo godina, a kako je priča o uspjehu posebna svaka za sebe, dr. Adil Bushnak na univerzitetima često drži predavanja o tome. Dr. Adil je osoba koja plijeni pažnju samom svojom po-javom. Skroman, a opet tako velik u toj svojoj skromnosti, Bushnak uživa veliki ugled u poslovnom svijetu i nijednim gestom ne odaje da se radi o čovjeku čije bogastvo se mjeri milijardama dolara. Veliki je filantrop, ali o tome ne-rado govori. Zbog ogromnog iskustva u edukaciji, primijenjenom istraživanju, konsaltingu i javnim servisima svo-jevremeno je bio član saudijske vlade na regionalnom i nacionalnom nivou. Iako našu zemlju rijetko posjećuje, Bushnak sebe smatra Bosancem, jer mu

je djed iz Donjeg Vakufa, a nana iz Ba-njaluke. I supruga mu je iz BiH također. Bosanski jezik ne govori, ali mu je zato engleski dobar gotovo kao maternji arapski jezik.

“Svaki put kad dođem u Sarajevo, vidim napredak” - kaže Bushnak, naglašavajući da je prijatno iznenađen činjenicom da mnogi bh. građani govo-re i razumiju engleski jezik. Prije deset godina nije bilo tako.

“Grad se dosta promijenio, nikli su novi, veleljepni objekti. Ali, jedna stvar je ostala ista – zračna konekcija Sara-jeva sa arapskim svijetom. Vrlo je teško jednom turisti, poslovnom čovjeku doći iz Medine u Sarajevo. Potrebno je da se razvije bosanska aviokompanija i uspostave direktni letovi s arapskim zemljama. To bi bilo veoma korisno za

Piše: Elvira Ahmetović


ovadašnji poslovni ambijent i razvijanje turizma” - kaže Bushnak, navodeći da je i sam zainteresiran za saradnju, te iz tog razloga i vrši promociju bh. projekata.

TRANSPORT VELIKA PREPREKA

Nakon rata Bushnak je dosta novca i energije uložio s namjerom da pokrene Bosnian Investment Company, koja nažalost nikad nije registrirana. Bilo je teško opravdati kapital kompanije bez eksplicitnih projekata, kojih u tom momentu nije bilo. Početni neuspjeh ga nije pokolebao, pa Bushnak još uvijek razmišlja kako pokrenuti vlastiti biznis u BiH. U međuvremenu radi na pro-mociji nekoliko turističkih projekata. Neki od njih predstavljani su prilikom nedavne posjete delegacije saudijskih biznismena BiH. Reakcije su pozitivne, kao i uopšte percepcija arapskog svijeta o Bosni i Hercegovini. Bushank tvrdi da su mnogi Arapi zainteresirani kako za posjetu, tako i za investiranje u Bosni i Hercegovini, ali da nisu do-voljno upoznati s mogućnostima koje im se ovdje pružaju.

“Najveća prepreka nije poli-tika, mada i ona ima svog udjela u iskorištenosti arapskog kapitala, nego sama potreba malo dužeg putovanja. Udaljenost je velika, zračna komunika-cija je najbrža, a ona je ograničena. Zato mislim da to treba biti prioritet. Kako ćete prodavati robu, ako nemate načina da je transportujete? Moj djed je bio poslovan čovjek. Počeo je razvijati biznis tako što je iz Bosne u Medinu dovozio stvari, koje se tamo nisu mogle kupiti i obrnuto. U svakom slučaju, da li zbog prevelike udaljenosti ili nečeg drugog, potencijalni BiH nisu dovoljno prezentirani” - kazao je Bushnak.

U prilog Bushnakovim tvrdnjamagovori i podatak da je po obimu vanj-skotrgovinske razmjene Kraljevina Sau-dijska Arabija u prosjeku u posljednjih pet godina tek na 77. mjestu. Prošle go-dine obim vanjskotrgovinske razmjene dviju zemalja je iznosio 1.167.708 KM, od čega je izvoz iz Bosne i Hercegovine 856.230 KM izvoz, a uvoz 311.478 KM. To je tek 3,77% od izvezene vrijednosti 1991. godine, koja je iznosila približno 14 miliona USD. U posljednjih sedam godina suficit je zabilježen tri puta i toprvenstveno izvozom oružja i municije (2004. i 2006. godine), dok je prošle go-dine vodeći izvozni proizvod bio motor

sa unutrašnjim sagorijevanjem. Ranijih godina, vodeći izvozni proizvodi bili su pumpe za tečnosti, električna oprema i lijekovi, a tokom svih godina zastupljen je i izvoz dijelova za motore. Što se tiče ulaganja Saudijske Arabije u BiH, ona su vrlo skromna i dosada su se odnosila isključivo na bankarstvo i nekretnine. Bushnak kaže da je to zbog toga što su poslije rata sve projekte radili i vodili predstavnici državnih institucija, dok je fizibiliti studija bilo veoma malo, a beznjih se niko ne usuđuje ulagati.

“Sada ima mnogo mogućnosti za investiranje. Ne mora se to odnositi samo na iskorištavanje kapaciteta vode, već može biti i hrana. Poljoprivredni kapaciteti u BiH su vrlo malo, gotovo nikako iskorišteni i na tome treba raditi da se stanje popravi. Velika prednost je što ste osnovali Agenciju za certificira-nje hrane halal kvalitete. Nadam se da ću biti u prilici da nađem investitore koji bi ulagali u proizvodnju mesa i mlijeka, koji su u BiH veoma kvalitetni” - navodi Bushnak.

(NE)ISKORIŠTENI POTENCIJALI

Ako postoje potencijali za saradnju, logičnim se zapitati zašto oni nisu iskorišteni? Zašto nijedna arapska zemlja nije na listi najvećih investitora u BiH? Zašto je tek u februaru ove go-dine potpisan ugovor o saradnji između Vanjskotrgovinske komore BiH i Vijeća privrednika komora Saudijske Arabije? Odgovor na ova pitanja djelimično je sadržan u činjenici da osim trans-porta, odnose između BiH i Saudsijske Arabije i generalno islamskog svijeta, opterećuju različiti entitetski pogledi na kapital koji dolazi iz arapskih zemalja. Zato BiH, iako ima tu mogućnost, još nije postala članica Organizacije islam-ske konferencije, niti je u parlamentu donijela Zakon o primjeni islamskog bankarstva, koje se zasniva na šerijatu. Najbolji primjer je BBI banka, jedina u BiH koja posluje na principima islam-skog bankarstva. Iako ima sve predis-pozicije da uz pomoć BBI banke Bosna i Hercegovina postane centar islamskog bankarstva u jugoistočnoj Evropi, vlast ne čini mnogo da se ova ideja provede u praksi. Bushnak napominje da postoji trend u cijelom svijetu da se osnivaju posebni odjeli koji rade na principima islamskog bankarstva i koji, kojeg li ku-rioziteta, u vremenu sveopšte finansijekrize posluju bolje nego ikad. Nisu u

pitanju samo religiozni razlozi, nego etika prema kojoj se ne smiju oštetiti siromašni i da banka dijeli rizik zajedno s klijentom. Zato je, prema Bushnako-vim riječima, Arapima važno da znaju za BBI banku i da se uz njenu pomoć mogu vršiti promocije projekata, pogo-tovo sada kada je Organizacija islamske konferencije najavila da će sve svoje finansijske operacije koje ima u Bosni iHercegovini obavljati isključivo preko Bosna Bank International.

Bushnak je pozvao bh. privrednike da posjete Saudijsku Arabiju, da pošalju ljude koji će istraživati tržišta i analizi-rati lokalne partnere, u čemu i on lično može pružiti veliku pomoć.

Dr. Adil Bushnak rođen je u Medini. Nakon završetka srednje škole studirao je u Americi, na Berkeley Uni-verzitetu u Kaliforiniji, dok je doktorsku disertaciju odbranio na Univerzitetu u Mičigenu. Ima sina i kćerku. Oboje su magistri nauka. Porodica Bushnak je osnovala prvu srednju školu u Medini, kao i prvi privatni ženski koledž u Saudijskoj Arabiji.


BIH I SVIJET

SAUDIJCI ISPITUJUBH. POTENCIJALE

U organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH) u Sarajevu je održan Poslovni forum i bilateralni susreti bh. i privrednika iz Saudijske Arabije. Saudijski biznismeni su se interesovali

za vizne olakšice i otvaranje direktne avio linije sa Sarajevom.

U delegaciji Saudijske Arabije, koja je nedavno boravila u BiH, bili su predstavnici

preduzeća iz različitih oblasti privrede, kao što su građevinarstvo, nekretnine, prehrambena industrija, turizam i hotelijerstvo, finansijske institucije, ele-ktroindustrija, auto i metalska industr-ija. Vođa delegacije saudijskih privred-nika Ghassan Al-Suleiman izjavio je da je razlog njihove posjete upoznavanje s bh. potencijalima i mogućnostima za ulaganje, a posebno je izdvojio četiri sektora - turizam, razvoj infrastrukture, električnu energiju i nekretnine. Neki saudijski privrednici, kako je dodao Al-Suleiman, zainteresovani su i za druge investicije. Predsjednik Vanjskotrgovin-ske komore BiH Milan Lovrić kazao je da je posjeta saudijskih privrednika šansa da se napravi iskorak u ekonom-skim odnosima dviju zemalja, da sau-dijski privrednici upoznaju domaće po-tencijale i da se bh. kompanije povežu s partnerima koji mogu podržati razvoj nekih resursa i njihovo tržišno valor-iziranje. Posjeta je dogovorena prije nekoliko mjeseci prilikom učešća bh.

privredne delegacije na ekonomskom forumu u Saudijskoj Arabiji. Tržište Saudijske Arabije, kako je poznato, u relativno kratkom periodu prošlo je kroz mnoge promjene. Evoluiralo je od prilično male poljoprivredne ekonomi-je ka regionalnoj, ali i svjetskoj sili koju karakteriše moderna infrastruktura. Vodeći proizvod u ekonomiji Saudijske Arabije je nafta i ona je vodeći svjetski proizvođač i izvoznik nafte.

SAUDIJCI ZAINTERESIRANI ZA DIREKTNE AVIO LETOVE

Delegaciju privrednika Kraljevine Saudijske Arabije primio je i predsje-davajući Predsjedništva Bosne i Herce-govine dr. Haris Silajdžić. Razgovarano je o mogućnostima ulaganja saudijskih investitora u Bosnu i Hercegovinu kao i o direktnoj saradnji poslovnih ljudi dvije zemalje. Saudijski biznismeni su se interesovali za vizne olakšice i otvar-anje direktne avio linije sa Sarajevom, izrazivši spremnost da češće i u većem broju dolaze u našu zemlju.

PRIVREDNICI SAUDIJSKE ARABIJE ZAINTERESIRANI ZA SARADNJU SA MIMS GRUPOM

Privrednici Kraljevine Saudijske Arabije zainteresirani su za saradn-ju s Klasom, Sarajevskom pivarom i ostalim članicama Grupacije MIMS. Razgovori o uspostavljanju part-nerstva vođeni su u „Klasu“, gdje je domaćin saudijskim privrednicima, pored Uprave Klasa, bio i Mujo Selimović u ime Grupacije MIMS, saopćeno je iz Klasa.

Štediše (ne)čekaju obvezniceBh. vlasti i OHR su osporili Zakon o isplati stare devizne štednje u RS navodeći izmedju ostalog da je prethodno državnim zakonom predviđena isplata u devet, a ne u pet godina. Konačnu odluku donijet će Ustavni sud BiH. Sigurne su samo obveznice iza kojih stoji Centralna banka. Devizne štediše neće da se njihova štednja ponovo predaje u ruke onih koji su tu štednju uzeli.

Obveznice Republike Srpske po osnovu stare devizne štednje koje se od marta prometuju

na Banjalučkoj berzi, s cijenom su pozitivno iznenadile kako analitičare tako i same štediše. Sama njihova pojava za tržište kapitala je veliki dogadjaj, zato što obveznice predstav-ljaju alternativu ulaganju u dionice. Obveznice su posebno atraktivne investicionim i budućim penzionim fondovima, bankama i osiguravajućim društvima, odnosno institucionalnim investitorima koji žele ostvarivati sig-urne prihode. Kao što je poznato, vlada Republike Srpske samoinicijativnu je donijela odluku o izdavanju svojih obveznica za obaveze nastale po osnovi stare devizne štednje, u ukupnom izno-su od 209,7 miliona KM. Obveznice su nominalne vrijednosti od jedne KM sa rokom dospijeća od pet godina i fiksnom godišnjom kamatnom stopom od 2,5 odsto. Otplata je predviđena u deset polugodišnjih rata, od kojih prva dospijeva 28. avgusta. Vlada RS je na taj način prekršila odluku Ustavnog suda BiH, koji je još 2. decembra 2005. donio odluku da računi stare devizne štednje spadaju u isključivu nadležnost države BiH. Bh. vlasti i OHR su

osporili Zakon o isplati stare devizne štednje u RS navodeći izmedju ostalog da je prethodno državnim zakonom predviđena isplata u devet, a ne u pet godina. Ko je upravu, a ko u krivu, ovih dana presudit će Ustavni sud BiH, mada je moguće da on ponovo prolongira donošenje odluke. Zbog toga je odgodjeno izdavanje obveznica u Federaciji i Brčko Distriktu, koje je najavljivano za kraj marta ove god-ine. Profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu dr. Mirko Puljić podsjeća da je prema Zakonu o zaduživanju, dugu i garancijama prvobitno bilo predvidjeno da se obveznice izdaju na nivou Bosne i Hercegovine.

« Taj proces se otegao u nedogled. Ne vidim neku veliku štetu u tome što je Republika Srpska već emitirala ob-veznice. To može samo koristiti tržištu kapitala i podstaći Vijeće ministara da nešto učini, odnosno da i Federacija krene s izdavanjem obveznica. Medju-tim, bolje bi bilo da su obveznice izdate na nivou države, te da je Centralna banka pružila tehničku podršku.» naglašava prof. Puljić.

Centralna banka Bosne i Herce-govine trebala je biti fiskalni agent Ministarstva finansija i trezora BiH

prilikom emisije obveznica, koji sklapa agentske sporazume sa entitetskim Registrima vrijednosnih papira, izdaje potvrdu kojom se potvrdjuje vlasništvo nad obveznicom za svakog nosioca tog prava, te dostavlja podatke komerci-jalnim bankama putem kojih se vrši isplata na pojedinačne račune vlasnika obveznica. S obzirom da je Republika Srpska odstupila od dogovora, Upravni odbor Centralne banke BiH donio je odluku da CBBH ne može biti fiskalni agent samo jednog entiteta, nego samo države. Ocijenivši da bi bilo mudro sačekati odluku Ustavnog suda u vezi sa ocjenom ustavnosti zakona RS o unutrašnjem dugu guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić je rekao je da je ova banka spremna, ukoliko se RS vrati u proces, da bude fiskalni agent za izdavanje državnih obveznica za iz-mirenje stare devizne štednje građana. “Ho-ruk” sistem

Svetlana Cenić, bivša ministrica finansija Republike Srpske, kaže da se u svakoj državi zna ko je ovlašten da izdaje obveznice upravo zbog sigurnos-ti tržišta kapitala, uspjeha emisije,itd. Recimo, u SAD-u je Kongres ovlastio

TEMA



odredjeni broj američkih državnih agencija da izdaju obveznice. Država garantuje eksplicitno za obveznice agencija, iako većina investitora ima osjećaj da vlada ne bi dopustila agen-cijama da ne ispune obaveze. Rizik obveznica državnih agencija je vrlo nizak. Ako država stoji iza toga, malo je vjerovatno da bi ista ta država dopustila da onaj ko je ovlašten za izdavanje ob-veznica ne ispuni svoje obaveze, navodi Cenićeva.

« U principu, obveznice mogu da izdaju i privredni subjekti, po prop-isanoj proceduri, te svi nivoi vlasti. Podsjećam vas na postojanje junk bonds u svijetu kojima se finansiraju, recimo, neki filmovi ili rizični pro-jekti po sistemu “ako prodje, prodje”. Pogledajte Zakon o dugu i garancijama, te ostale zakone iz tog seta, koji su

2005. godine usvojeni pod pritiskom predstavnika američkog trezora u BiH. Tada sam ukazivala da bi trebalo uvesti četiri amandmana, kako bismo izbjegli ovakvu situaciju. Nažalost, upravo oni koji sada vode «bitku sa državnim nivoom», glasali su za takav zakon, pa sad ne bi trebalo da se bune. Tada je rečeno samo da se usvoji taj zakon, sve će procvjetati, ljudi već na granici čekaju da kupe naše obveznice ili otkupe naše dugove. Moje skromno znanje je govorilo drugačije, ali to je sada završena priča. Sada treba poštovati postojeće zakone i postojeću strukturu. Što se mene tiče, ukoliko Centralna banka stoji i iza obveznica mjesne zajednice, neka ih izdaju!» kaže Cenićeva, navodeći da je ova duga priča ustvari samo djelić problematike.

Za ovakve poduhvate treba uredjen-je i drugih sektora, a ne samo ho-ruk sistem da krenu svi, pa šta bude. Zato se Cenićeva, za vrijeme svog ministar-skog mandata, zalagala za istovremene reforme, jer je povjerenje poljuljano i činjenicom da postoji stara devizna štednja, za koju je u bankama garan-tovala država.

Štediše ne žele štednju pretvoriti u obveznice

Ministarstvo finansija i trezora BiH dostavilo je Centralnoj banci odluku prema kojoj za Federaciju treba izdati obveznice za 345 miliona KM veri-fikovane štednje bez kamata, odnosno sa obračunatim kamatama za 383,5 miliona, a za Brčko distrikt 39 miliona KM bez kamata, odnosno 43,5 miliona sa kamatom. Pravna mogućnost da obveznice ipak budu izdate postoji, ali o tome treba da odluči Vlada FBiH.

Stare devizne štediše u Federaciji BiH gromoglasno dižu svoj glas i poručuju da na to neće pristati.

« Odstupilo se od Zakona da za cijelu BiH budu izdate obveznice. Došli smo do saznanja da su obveznice bile namijenjene za najvalitetniji dio preduzeća u privatizaciji i da su trebale biti jeftino ponudjene na tržištu. Zakon o privatizaciji koji je donio državni Parlament ostavio je vlast entitetskim vladama da rade šta hoće s privatizacijom i obveznicama. Devizne štediše neće obveznice, neće da se njihova štednja ponovo predaje u ruke onih koji su tu štednju uzeli. U igri su fondovi kojima Slovenci dominiraju. Pa zar vi mislite da je slučajno što je up-ravo sada federalna Vlada u Parlament uputila izmijenjeni set Zakona o tržištu kapitala?!» kaže Amila Omersoftić iz Udruženja starih deviznih štediša.

Dok ovo govori Omersoftićeva pokazuje članak iz slovenskog lista “Dnevnik” koji na poslovnim stranama upozorava investitore da su u BiH mnoga preduzeća pojeftinila, te da uskoro počinje prodaja državnih obveznica. “Dnevnik” navodi da je zamjenik ministra finansija i trezora BiH Fuad Kasumović izjavio da za obveznicama vlada nevjerovatan interes stranih, prije svega engleskih banaka, iako vrijeme dospjelosti, a kamo li kamatna stopa, još nije poznato.

“Ne treba, naime, zaboraviti da su i najuglednija bh. preduzeća u zadn-jih pola godine jako pojeftinila i da je došlo vrjeme da se u ruke ponovo uzme barem džepni računar i izračunaju novi berzni pokazatelji, koji u nekim slučajevima pokazuju donekle razum-ljivu sliku», piše ovaj slovenski list, koji zanimljivom smatra “planiranu prodaju novih dionica za već postojeće dioničare”,te najavljenu privatizaciju “BH Telecoma”. Omersoftićeva sve ovo naziva organizovanim kriminalom i kaže da su stare devizne štediše na vrijeme prozrele ove namjere. Svetalna Cenić takodjer se pita da li je uopšte dobro rješenje da se stara devizna štednja rješava kroz obveznice?

« Pošto nema para, odnosno troši se na plate, avione, zgrade, beneficije državnih činovnika, plaćanjem odšteta u sporovima do kojih su neodgovorni činovnici i doveli... obveznice mogu biti dobro rješenje. Pravo trgovine ob-veznicima treba se dati onima kojima je pokradena stara devizna štednja, da mogu nešto s tim obeveznicama da kupe u smislu ili nekretnina ili učešća u nekim projektima, kako bi onda u

Na Sarajevskoj berzi trenutno se trguje samo sa dionicama koje spadaju u kategoriju takozvanih visokorizičnih vrijednosnih papira, ali nude manju i sporiju zaradu. Prema podacima Centralne banke BiH, komercijalne banke u BiH čuvaju 600 miliona KM više od stope obaveznih rezervi, što je značajan investicioni potencijal koji bi vjerovatno mogao biti usmjeren u obveznice


trgovini i došli ranije do para prijeko potrebnih za preživljavanje. Kamata se isplaćuje povremeno, pa bi bar neki prihod imali u odnosu na sada kada nemaju ništa. To je opet pitanje sigurnosti, odnosno da Centralna banka stane iza toga. Ovoj državi za ovakva pitanja prijeko je potrebno Fiskalno vijeće, odgovorna politika i koordinacija. Naravno, uz prisustvo Centralne benke i Uprave za indirektno oporezivanje. Medjutim, načekaćemo se na to, jer se i zakoni usvoje, a onda ih niko ne poštuje, a pare vuče svako sebi i kupuje vlast, ne razmišljajući o posljedicama. « kaže Cenićeva.

Koridor Vc graditi s obveznicama

Profesor Mirko Puljić kaže da su obveznice jedan fini mehanizam za pribavljanje sredstava, koji je istovre-meno i veoma skup i zato uvijek prije njihovog izdavanja treba provjeriti i druge mogućnosti. U kombinaciji s drugih izvorima obveznice se mogu iskoristiti i za finansiranje koridora VC,

FIMA banka je druga banka u Federaciji BiH, koja je na temelju prethodnih odobrenja Agencije za bankarstvo FBiH i Komisije vrijed-nosnih papira FBiH, uspjela pokre-nuti emisiju vrijednosnih papira - obveznica - putem javne ponude. Saglasnost relevantnih institucija je ujedno potvrdila da je FIMA banka sposobna za izvršavanje svojih obaveza po osnovu obveznica. Ukupna nominalna vrijednost emisije je 7 miliona KM na dan dospijeća. Obveznice glase na ime, obligacijski su, dužnički i neosigu-rani vrijednosni papiri, karakterizira ih načelo povratnosti - emituju se na period od tri godine po dis-kontnoj stopi od 6,15% p.a.

tvri profesor Puljić, napominjući da treba biti oprezan da s n e bi dodatno opteretio budžet.

« To se može amortizovati prihodi-ma od korištenja autoputa, kocesija… Moglo bi se ići na zaduživanje do 2%, kod Vlada nekih zemlja koje bi bile spremne za finansiranje. Ovdje se radi o efektu, do kojeg bi se došlo tako što bi sektor stanovništva plasirao višak sredstava i u fondovima i u komercijal-nim bankama, umjesto da se ta sredstva transferiraju vani. Ne bih se odrekao emisije obveznica, jer ona može podstaći razvoj tržišta kapitala.» kaže dr. Mirko Puljić, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

Neozbiljna država

U pogledu Sarajevske berze, emi-tovanje dužničkih vrijednosnih papira najvećeg boniteta (jer obveznice po osnovu stare devizne štednje imaju rang vanjskog duga) bi svakako dovelo do povećanja kvalitetnog tržišnog materijala na našem tržištu. Država BiH kao garant ovog duga dovela bi sigurno i do većih cijena koje bi vlasnici obveznica mogli dobiti za svoje vrijednosne papire, ukoliko se naravno odluče da ih prodaju, a ne da ih čuvaju do njihovog dospijeća. Naime, iza ent-

itetskih obveznica ne stoji država Bosna i Hercegovina, nego samo entiteti, koji u inozemstvu nemaju nikakav pravni subjektivitet. U skladu s tim, entitetske obveznice po svoj prilici ne bi bili interesantne za strane investitore, tvrdi Almir Mirica, direktor Sektora za trgovinu i nadzor Sarajevske berze. S tim se slaže Svetlana Cenić. Ona kaže da « sada kada je berza načisto dostigla dno dna neodgovornim ponašanjem i stvaranjem nepovjerenja u pravnu državu i zaštitu privatne imovine za što je Gacko dobar primjer, investitorima šaljemo poruku da smo jedna neoz-biljna država».

Dok Ustavni sud ne donese odluku, obveznicama će se trgovati samo na Banjalučkoj berzi, U tehničkom pogledu i Sarajevska berza-burza je sa svojim članicama, brokerskim kućama, spremna za trgovanje obveznicama po osnovu stare devizne štednje i u ovim aktivnostima vidi značajan potencijal za rast berzanskog poslovanja i tržišta kapitala uopšte. Na to će ipak morati da pričeka izvjesno vrijeme.

Elvira Ahmetović


ANALIZA SASE

Agencija za privatizaciju FBiH odlučila je izmijeniti Pravilnik o prodaji državnog kapitala. Korekciju ci-jene do 10 % može izvršiti direktor APF-a, a ako bi se cijena korigovala do 25 %, odluku o tome morao bi donijeti Upravni odbor Agencije. Brokeri kažu da je ovo dobra stvar, te da je ovim izmjenama APF prodaju državnog kapitala učinio fleksibilnijom.

Piše: Elvira Ahmetović

April je na Sarajevskoj berzi protekao u iščekivanju usva-janja zakona o reformi policije i

potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Zbog političke nestabil-nosti, ali i globalne finansijske krize, in-vestitori su se preselili na jača tržišta, pa je SASE s oskudnom trgovinom ušao u peti mjesec. Istini za volju statistike su se u aprilu popravile u odnosu na mart, ali generalno gledajući, situacija na berzi je i dalje loša. Ukupan promet u aprilu je iznosio 28.459.792 KM, što čini 65,89% od ukupnog prometa koji je ostvaren na bh. berzama. Poredeći ove podatke s onima iz marta, vidljivo je da je trgovina na SASE ojačala za 66,70 %. U sklopu 3.320 transakcija prometovano je 1.394.272 dionice. Prosječni promet po danu trgovine

u aprilu iznosio je 1.293.627 KM. No bilo je i dana kada je trgovina doseg-nula samo dno, kao npr. 22. aprila kada je ostvaren promet od samo 256 hiljada maraka. Rast trgovine u aprilu u odnosu na mart može se dovesti u vezu s dvije uspješne javne aukcije i dvije blokovske transakcije. Najprije su putem vanredne aukcije prodate dionice emitenta JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo. U okviru samo jedne transakcije prometovano je 31.840 dionica u vrijednosti od 3.268.057,60 KM. Dionice su prodate po cijeni od 102,64 KM po dionici. Podsjećamo, prvi pokušaj IF-a Crobih iz Mostara da u martu putem vanredne aukcije proda 75.000 dionica JP Elektroprivreda BiH propao je zbog nepostojanja kupovne strane. Cijena ponuđenih dionica tada

je iznosila 127 KM po dionici. Uspješno je obavljena i vanredna aukcija dionica-ma Energoinvesta, koje su u vlasništvu investicionog fonda Prof Plus d.d. Sara-jevo. Cijena ponuđenih dionica iznosila je 20,84 KM po dionici, pa je 156.788 dionica prodato za 3.267.461,92 KM..

Pravilnik za bolju prodaju

Nakon nekoliko neuspješnih javnih aukcija, među kojima posebno treba izdvojiti prodaju paketa od 16 % di-onica Šipad Export Importa za koje nije bilo interesa, Agencija za privatizaciju FBiH odlučila je izmijeniti Pravilnik o prodaji državnog kapitala. Dosadašnjim propisima bilo je regulisano da se prije prodaje na berzi uzme najbolja cijena u

Prodaja dionica u vlasništvu države


posljednjih 30 dana i da se po toj cijeni kapital prodaje putem javne aukcije. Izmjenama pravilnika Agencija za privatizaciju ne mora nužno zakazivati javnu aukciju, nego državni kapital može prodavati i na redovnom tržištu. Korekciju cijene do 10 % može izvršiti direktor APF-a, a ako bi se cijena ko-rigovala do 25 %, odluku o tome morao bi donijeti Upravni odbor Agencije. Brokeri kažu da je ovo dobra stvar, te da je ovim izmjenama APF prodaju državnog kapitala učinio fleksibilnijom.

Sredinom maja prema novim propi-sima na tržištu će se prodavati paket od 16 % dionica Koksno-hemijskog kom-binata Lukavac. Odabrani profesionalni posrednik za prodaju 572.464 dionica je brokerska kuća Raiffeisen BROKERS d.o.o. Sarajevo. Prilikom prodaje doz-voljeni su samo oni kupovni nalozi koji glase na cijelu količinu dionica. Početna cijene jedne dionice je 5,98 KM i nešto je viša od posljednje tržišne cijene koja je iznosila 5,80 KM. Dionica KHK Lu-kavac najveću vrijednost imala je u feb-ruaru (7 KM). Većinski vlasnik Kombi-

nata je Vlada Tuzlanskog kantona koja posjeduje 67 % kapitala, a investicioni fondovi Eurofond 1 Tuzla, te sarajevski Big i MI group imaju od 5 do 10 % dionica. Pretpostavlja se da ni ova javna aukcija neće polučiti veliki uspjeh, jer se radi o malom paketu dionica, nakon čije prodaje država, odnosno Vlada Tuzlanskog kantona, i dalje upravlja kombinatom. No, tržište kao najbolji regulator vrijednosti je nepredvidivo i ne treba žuriti s iznošenjem bilo kakvih ocjena.

Preuzimanje BOR banke

U proteklom periodu nastavljeno je preuzimanje BOR banke. Nakon što je u nekoliko blokovskih transakcija od Fonda Bošnjaci Hypo Alpe Adria Bank za svog skrbnika kupila veći paket dionica koji je doveo na mjesto drugog dioničara sa 21,99% kapitala, dio di-onica (14,93%) je prodat. Hypo banka sada je ponovo na trećem mjestu, iza Ministarstva finansija (32,7%) i Fonda

Indeksi Sarajevske berze su u aprilu doživjeli rast, tako da je kod indeksa investicijskih fondova BIFX-a zabilježen porast vrijednosti od 5,63%. Sličan rast zabilježen je i kod glavnog indeksa Sarajevske berze – SASX-10, čija je vrijednost porasla za 2,97% u odnosu na prethodni mjesec.

Sarajevska berza je za 11. juni ove godine sazvala Skupštinu dioničara, na kojoj bi trebao biti usvojen izvještaj o poslovanju u protekloj godini i donesena odluka o raspodjeli dobiti u istom peri-odu. Na Skupštini bi trebala biti donesena odluka o novom Statutu i izmjenama i dopunama Pravila Sarajevske berze.

Bošnjaci (13,7%). Umjesto Unigrad-nje i Butmir Oila, novi dioničar je Yildizlar Construction and trading co. inc. iz Ankare sa 3,2775% dionica Bor banke. Upravo s dionicama BOR banke u aprilu je u dvije blokovske transakcije ostvaren najveći promet na SASE u iznosu od 2.678.600,00 KM. Na drugom mjestu po ostvarenom pro-metu nalazi se emitent Remontmontaža d.d. Tuzla sa iznosom od 1.512.254,54 KM. Treće i četvrto mjesto zauzimaju Fabrika duhana Sarajevo d.d. Sarajevo sa prometom od 1.449.913,63 KM, te BH Telecom d.d. Sarajevo sa ostvaren-im prometom u iznosu od 1.359.538,06 KM. Veliko interesovanje investitora vladalo je i za dionicama emitenta IK banka d.d. Zenica, čijim se dionicama trgovalo u iznosu od 671.078,02 KM. IK banka je prošlu godinu okončala sa 3.473.000 KM bruto dobiti, što je uvećanje od 37,5 posto u odnosu na prethodni završni račun. Interes inves-titora za ovom dionicom je konstantan. Najviša cijena dostignuta je u februaru 274 KM, a u danima koji su uslijedili nakon toga, dionica je pala i do 215 KM.

Na kotaciji fondova najbolje je prošao IF MI Group, koji je u aprilu os-tvario promet u iznosu od 2.144.386,80 KM. Dionica ovog fonda je u pro-teklom mjesecu ojačala za 13,81%. Dvocifrenim rastom kursa mogu se još pohvaliti IF Eurofond 1 Tuzla (11,11%) i IF Prof Plus Sarajevo (11,88%). Zbog ostvarenog prometa od 1,132 miliona KM vrijedi još izdvojiti IF BIG Investi-ciona grupa.


BERZE

BLSE: Promet prepolovljen

Pojedine brokerske kuće su imale veći mjesečni račun za kiriju od pro-meta, poput Nešković Brokera Bijeljina, čiji je promet bio 4.230 KM.

Pesimizam, nizak promet i pad cijena glavna su bila obilježja tržišta kapitala u aprilu. Na

Banjalučkoj berzi se nastavio pad vrijednosti indeksa. BIRS je tako april završio sa gubitkom od -7,70% i na vrijednosti od 1.951,86 poena, dok je indeks FIRS pao za 4,36% na 3.980,81 poena.

Sarajevska berza je imala blagi oporavak, što se odrazilo na rast oba indeksa. BIFX je mjesec završio sa rastom od 5,12%, vrijednost indeksa je iznosila 4.499,06 poena. Indeks SASX-10 je imao rast od 2,95% i mjesec je završio sa 2.492,4 poena. Promet na Banjalučkoj berzi u aprilu je prepolov-ljen. S 34,3 miliona u martu, u četvrtom mjesecu ove godine ukupan promet je pao na 15,9 miliona KM. Redovan pro-met je iznosio 8,7 miliona, blok poslovi 2,1 miliona, dok su preuzimanja bila vrijedna 3,1 miliona KM. Obveznice su prometovane u vrijednosti od 1,8 miliona KM.

Najveći promet (11,48 %) ostvarenje sa akcijama Telekoma Srpske (1.081.146 KM) po prosječnoj cijeni od 1,89 KM. Akcije Telekoma su 30. aprila vrijedile 1,79 KM, što je pad od 10 odsto u odnosu na kraj prethodnog mjeseca.

Druge po vrijednosti prometa su akcije banjalučkog hotela Palas (806 hiljada KM), slijedi Tržnica Banja Luka sa 688 hiljada KM. Na četvrtom mjestu su obveznice Republike Srpske po os-novu izmirenja stare devizne štednje u iznosu od 635 hiljada KM. Najveći blok posao je napravljen sa akcijama Bobar banke u dva navrata ukupne vrijednosti 2,16 miliona KM.

Preuzimanja su izvršena u vrijedno-sti od 3,1 milion KM sa akcijama Eko-nomskog instituta Banja Luka, Kame-nih agregata Banja Luka, Šipovo, Novi Grad a.d. Ugljevik, Guber Bratunac, Slateks-Tekstil Slatina i Slatina ZTC.

Uključujući preuzimanja i blok poslove, najveći promet od 7,2 miliona KM je napravljen preko Monet brokera Banja Luka (22,7%), te brokerske kuće Bobar (19%) zahvaljujući blok poslu sa akcijama Bobar banke.

Kada je u pitanju redovan promet, primat i dalje drži Hypo Broker sa ostvarenih 4,2 miliona KM. Pojedine brokerske kuće su imale veći mjesečni račun za kiriju od prometa, poput Nešković Brokera Bijeljina, koji je imao promet od 4.230 KM u ostvarena četiri posla. April je završen sa tržišnom kapitalizacijom od 5,8 milijardi KM, što je za oko 400 miliona KM manje nego u martu.

BLSE: Tržišna kapitalizacija

Otvoreni fondovi – Nimako jedini u plusu

Sudbinu kretanja na tržištu podi-jelili su i otvoreni fondovi u BiH koji su prošli mjesec uglavnom ostvarili negativne rezultate. Minimalni dobitak je imao jedino fond Nimako Trend Banja Luka sa minimalnim prinosom od 0,05%. Od ostala tri fonda najveći gubitak je imao Kristal Kapital -3,65%, slijedi MF Global.ba sa -1,24%, dok je Hypo BH Equity imao najmanji pad vrijednosti udjela od -0,25%.

Imovina fondova je i dalje na ni-skim nivoima. Nimako trend je jedini fond čija se je vrijednost povećala za 195.349 KM. Ostala tri fonda imaju pad vrijednosti imovine. Najviše je izgubio fond Kristal Kapital 39.529 KM, dok su ostala dva fonda imala manje gubitke. MF Global je imao pad vrijednosti imovine od 14.631 KM. Najniži pad vrijednosti imovine je imao Hypo BH Equity od 7.374 KM.

U maju počinje sa radom i peti otvoreni (uzajamni) fond Euro-haus Balanced. Očekuje se ili bolje reći nada se da će veći broj otvorenih fondova, kao institucionalnih investitora do-prinijeti razvoju i stabilnosti bh. tržišta kapitala.

Piše: Siniša Vukelić


Astrid Pummer

Razgovarala: Almira Huseinović

AUSTRIJANCI U BIH ULOŽILI UKUPNO 1,6 MILIJARDI EURA

Bilateralna trgovinska razmjena između BiH i Austrije u 2007. godini porasla je za +27,6% u

odnosu na prethodnu godinu. Prošle godine je time po prvi puta probijena granica od EUR 500 miliona. Ovaj dvocifreni rast odnosi se kako na realizivane izvoze i uvoze između dvije zemlje. Samim tim nastavljen je i pozitivan trend u trgovinskoj raz-mjeni između istih. Izvoz iz Bosne i Hercegovine prema Austriji porastao je za 19.5% i iznosio je EUR 203,7 miliona, te se tako u zadnjih pet godina učetverstručio. Sa druge strane, Austrija je prema BiH izvezla roba u vrijednosti od EUR 330,9 miliona i to 33,0% više u odnosu na prethodnu godinu, a čak 160% više u odnosu na 2003. Trenutno Austrija bilježi plus u trgovinskoj bilanci od EUR 127,2 miliona, kaže u razgovoru za InfoKom Astrid Pummer, trgovinska savjetnica Ambasade Aus-trije i šefica Ureda Privredne komore ove zemlje u BiH, naglašavajući da izgradnja infrastrukture nudi mnoge poslovne mogućnosti.

« U planu je izgradnja novih saobraćajnica, ali isto tako i rekon-strukcija i modernizacija željezničke infrastrukture. Pored toga, pojačano se investira u oblast i modernizaciju oko-linske i energetske infrastrukture kao i u samu industriju. Dobre prilike nude se i u oblasti i izgradnji informacionog i telekomunikacijskog sektora te razvoja turizma. Istovremeno, Bosna i Herce-govine ocijenjena je kao interesantno tržište za oplemenjivanje metala i met-alnih proizvoda. « kaže Pummerova.

Austrija je investitor broj jedan u našoj državi, a međutrgovinska suradnja je na visokoj razini. Čak trećina direktnih stranih investicija u bh. privredu u proteklih 12 godina došla iz Austrije. Prema austri-jskim podacima, riječ je o ulaganju od 1,3 milijarde eura, a prema bh. izvorima nešto više, odnosno 1,64 milijardi eura. Astrid Pummer, trgovinska savjetnica Ambasade Austrije i šefica Ureda Privredne komore ove zemlje u BiH u razgovoru za InfoKom naglašava da izgradnja infrastrukture nudi mnoge poslovne mogućnosti.

Socijalno partnerstvo

Austrija je investitor broj jedan u našoj državi, a međutrgovinska suradnja je na visokoj razini. Čak trećina direktnih stranih investicija u bh. privredu u proteklih 12 godina došla iz Austrije. Prema austrijskim podacima, riječ je o ulaganju od 1,3 milijarde eura, a prema bh. izvorima nešto više, odnosno 1,64 milijardi eura. Austrija zemlja raspolaže posebno izraženim sistemom saradnje velikih privrednih interesnih skupina i vlade, koji je bio temeljna pretpostavka za obnovu nakon Drugog svjetskog rata i daljnji ekonomski rast. Ovaj sistem privrednog i socijalnog partnerstva, skraćeno poznat pod nazivom „Socijalno partnerstvo“, leži na principu dobrovoljnosti: povijesni razvoj suradnje interesnih udruga je što je više moguće neformalan i nije zakonski reguliran. Pojam “Socijalno partnerstvo” podrazumijeva kooperati-van odnos poslodavaca i Udruga za-poslenika (socijalni partneri) sa ciljem, da se putem politike konzensusa rijese pitanja razlicitih stavova i interesa te sprijece sve daljnje nezeljene akcije i mjere.

U Austriji se socijalno parterstvo sastoji od: • Wirtschaftskammer Österreich (WKO) Privredna komora Austrije • Präsidentenkonferenz der Landwirt schaftskammern Österreichs - Pred sjednicka konferencija pokrajinskih komora Austrije

• Österreichischer Gewerkschaftsbund (ÖGB) - Savez austrijskih sindikata • Bundesarbeiterkammer (BAK) - Savezna komora zaposlenika

Pummerova kaže da je za navedene uspjehe prije svega potrebno snažno podrzavanje kompanija, zastupanje njihovih interesa te davanje različitih vidova podrške investitorima iz inostranstva. S druge strane, od velikog značaja su poticaji i poreske olakšice za izvoznike. Ako BiH želi slijediti austrijski primjer, onda treba znati da okvirne uslove stvara Savezna vlada,(kao npr. izvozna finansiranja i osiguranja). Privredna komore Austrije djeluje kroz AWO (Vanjskotrgovinsku organizaciju) čiji je isključivi zadatak da podržava izvozna preduzeća u njihovim aktivnostima. Prednost ovakve organ-izacije je da je ista prisutna i cijelom svijetu.» kaže Pummerova, napomi-njujući da razlike u mentalitetu izumeđu bh. i austrijskih privrednika skoro i da ne postoje ili su veoma male.

« Data obećanja i prihvaćanja treba održati. Ne postoji potreba da se iz kurtoazije prihvaćaju određene stvari i obaveze. Negativan odgovor je u pot-punosti prihvatljiv. Kako u BiH tako i u Austriji vazan je taj lični kontakt i veza koja nudi dobre osnove za započinjanje i uspješnu realizaciju posla. « savjetuje Pummerova svima koji namjeravaju poslovati s Austrijom.

Najviše je investirano u finansije Struktura austrijskih investicija govori da je 55 posto otišlo u finan-sije, konkretnije bankarski sektor, koji je bio prethodnica i podloga za ostale vrste ulaganja. No, postupno dominantnije mjesto zauzimaju ula-ganja u proizvodnju: od energetike do prerađivačke industrije. Spektar proizvodnih ulaganja, sve više pod-razumijeva domaću finalnu preradu te ulaganja u vodu (Grude, Bosanska Gradiška). Ono što se priželjkuje u BiH, investiranje u licencnu proiz-vodnju, još je na čekanju kako bi se u BiH stvorio dugoročni ambijent za sigurnost ovakvih ulaganja i stand-ardi primjereni EU.


Da li znate da Republika Austrija:

- ima GDP u vrijednosti od 256 mlrd eura (2006.), dok GDP/capita iznosi 30.200 eura. Stopa rasta GDP-a iznosi 3,3 %;- jeste jedna od najbogatijih ekonomijasvijeta i spada u red prvih 10 najzna-čajnijih izvoznih zemalja, te pri tome 57 % svoje ukupne proizvodnje plasira na inozemna tržišta;- ostvaruje izvoz od 114,2 mlrd eura, dok istodobno uvoz iznosi 113,8 mlrd EUR-a. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 100,35 %;- izvozi 75 % svojih proizvoda na tržište Europske unije, te da 17 % svog izvoza plasira na tržište istočne i jugoistočne Europe. Najviše svojih proizvoda izvozi u Njemačku (31,1 %), potom u Italiju (8,1 %), te SAD (5,7 %). Izvoz Austrije 2006. godine u odnosu na 2005. godinu ukupno je porastao za 14%. Izvoz u Njemačku rastao je po stopi od 11%, Italiju 7%, te SAD 15%. Ove tri zemlje i jesu najznačajniji austrijski partneri kada je riječ o izvozu;- najznačajniji je izvoz mašina i bojlera sa udjelom u ukupnom austrijskom izvozu od 17%, potom vozila, osim tračnih (12%), elektro i elektroničke uređaje (11 %), mineralna goriva i ulja (5 %), te željezo i čelik (4 %). Godišnja stopa rasta izvoza ovih proizvoda u 2006. u odnosu na 2005. godinu iznosila je:

1. Mašine i bojleri – 12 %;2. Vozila, osim tračnih – 13 %;3. Elektro i elektronski uređaji – 6 %;4. Mineralna goriva i ulja – 30 %;5. Željezo i čelik – 9 %.

- u ukupnom svjetskom izvozu proizvo-da sudjeluje sa (1,12 %). Tako npr. udio Austrije u svjetskom izvozu mašina i bojlera iznosi (1,49 %), vozila, osim tračnih (1,63 %), elektro i elektronskih uređaja (0,9 %), mineralnih goriva i ulja (0,4 %), te željeza i čelika (1,75 %);- najviše roba uvozi iz Njemačke koja u ukupnom austrijskom uvozu sudjeluje sa 42,7 %, potom slijede Italija (6,6 %),Francuska (3,7 %), te Kina sa (3,5 %).Ukupan austrijski uvoz u 2006. u odno-su na 2005. godinu porastao je za 12 %;- Zanimljivo je da, u promatranom periodu od dvije godine, uvoz Austrije iz Njemačke raste po stopi od 12 %, iz Italije 11 %, Francuske 3 %, dok je uvoz iz Kine porastao za 26 %. Iako, u ukup-nom austrijskom uvozu Kina nosi udio od 3 %, stopa po kojoj je rastao uvoz u Austriju iz ove zemlje najavljuje ubuduće značajnije učešće kineskih proizvoda na austrijskom tržištu;- najviše uvozi mineralna goriva i ulja sa učešćem u ukupnom austrijskom uvozu od 14 %, mašine i bojlere 14 %,vozila, osim tračnih 11 %, elektro i elektroničke uređaje 10 %, plastiku i proizvode od plastičnih masa 4 %. Godišnja stopa rasta ovih proizvoda

u 2006. u odnosu na 2005. godinu iznosila je:

1. Mineralna goriva i ulja – 26 %;2. Mašine i bojleri – 9 %;3. Vozila, osim tračnih – 6 %;4. Elektro i elektronski uređaji – 6 %;5. Plastika i proizvodi od plastičnih masa – 9 %.

- ima stopu inflacije od 2,2 % (2007.), testopu nezaposlenosti od 4,3%. Pri tome je u 2006. godini otvorila novih 52.000 radnih mjesta;- prepoznala kao svoje najprosperitet-nije industrijske sektore prehrambenu industriju, mašinogradnju i inžinjering, preradu čelika i uslužne djelatnosti;- članica značajnih međunarodnih organizacija kao što su UN, EU, Vijeća Europe i OSCE-a;- ostvaruje ukupan iznos od uplaćenih poreza na nivou države u vrijednosti od42 % GDP-a, što je za 4 % više u odno-su na prosjek EU. Švedska, Danska, Belgija, Francuska i Finska imaju čak i više stope poreza od Austrije;- u strukturi poreskih prihoda od indi-rektnih poreza prikuplja 35 % vrijedno-sti, od čega više od jedne polovine ot-pada na PDV, dok od poreza na proiz-vodnju prikuplja 7 % od ukupne vrijed-nosti naplaćene od poreza. Prosjek EU za ovu stopu iznosi 3,9 %. Suprotnotome, akcize donose manje sume sred-stava reflektirajući umjerene stope kojesu u primjeni. Direktni porezi donose 30,7 % prihoda od poreza, što je u skladu sa prosjekom EU;- ima sveobuhvatnu i progresivnu

U FOKUSU

Pripremila: Eldina BegovićSavjetnica za tržišta EU-15

Republika Austrija


shemu poreza na dohodak građana. Postoje četiri razreda poreskih optere-ćenja (0%, 38,333 %, 43,596 % i 50 %).U prvi razred spadaju građani sa uku-pnim oporezivim dohotkom od 10.000 eura; - smanjila porez na dobit poduzeća sa 34 % na 25 % u 2005. godini što je di-jelom financirano proširenjem poreske osnovice i ukidanjem subvencija od 10% na investiranje u opremu i mašine, koje su primjenjivane od 2002. godine;- ima stopu PDV-a od 20%. Umanjena stopa PDV-a od 10 % primjenjuje se naosnovne prehrambene proizvode, knji-ge i novine, javni transport i iznajmlji-vanje nekretnina;- primjenjuje akcize na mineralna goriva, duhan i energiju (3,5 %, 1,3% i 0,8 % od ukupne naknade za porez, respektivno), kao i za alkoholna pića;- obvezuje i uposlenike i poslodavce na uplate socijalnih doprinosa (doprinosa za socijalno osiguranje). Generalna stopa doprinosa koju izdvajaju upos-lenici za osiguranje iznosi 17%, dok je stopa po kojoj plaćaju poslodavci malo iznad 21 %;- primjenjuje uvozna ograničenja samo za određene proizvode, uglavnom poljoprivredne i prehrambene. Uvozne dozvole potrebne su kod plasmana žitarica, riže, mesa (govedina, teletina, bravetina, jagnjetina, jaretina), šećera, masti, ulja, sjemena, mlijeka i mliječnih proizvoda, te vina. Dozvole koje se izdaju za uvoz spomenutih proizvoda vrijede šest mjeseci uz mogućnost pro-duživanja. Asortiman alkoholnih pića je predmet kvantitativnih ograničenja – kvota, dogovorenih na razini Europ-ske unije;- prilikom uvoza lijekova i ostalih pro-izvoda farmaceutske industrije zahti-jeva pribavljanje dozvola od nadležnih tijela u Republici Austriji, s obzirom na to da se striktno provjeravaju svi neophodni uvjeti i standardi koje ovi proizvodi moraju zadovoljavati ukoliko se plasiraju na austrijskom tržištu;- primjenjuje regulativu EU kojom tretira skoro sve aspekte proizvodnjei prodaje hrane i pri tome propisuje

sljedeće: sastojke, izgled i sadržaj etikete, veličinu staklenki i drugih formi pakiranja, aditive. Na proizvodi-ma također moraju stajati: adresa uvoznika u EU ili Austriju, naziv i opis proizvoda, naznaka da li je proizvod animalnog porijekla, te materijal od kojeg je naopravljena ambalaža;- dopušta uvoz mašina, građevinskih materijala, telekomunikacijske opreme, medicinskih aparata, sportskih artikala, igračaka i eksplozivnih materija samo ukoliko su u skladu sa propisanim direktivama EU i ukoliko posjeduju CE znak;- jeste dio harmoniziranog trgovinskogsistema EU. Iste carinske stope primje-njuju sve zemlje članice EU na proiz-vode koji dolaze iz zemalja koje nisu članice EU. Većina carina bazirana je na ad valorem vrijednosnom sistemu WTO-a (otprilike CIF vrijednost). Spe-cifične stope primjenjuju se na ograni-čen broj proizvoda. Austrijski carinski tarifni sistem se bazira na TARIC-u, što je u biti integrirana tarifa EU;- ima prosječnu carinsku stopu od 1,06%, pri čemu prosječna carinska sto-pa za poljoprivredne proizvode izno-si 9,43 %, a za industrijske proizvode primjenjuje se prosječna stopa od 0,44 %;- prema Bosni i Hercegovini primje-njuje preferencijalni carinski sistem. Da bi se mogle koristiti preferencijalne ca-rine, neophodno je kod plasmana robe na austrijsko tržište priložiti i certifikat o porijeklu proizvoda;- zahtijeva adekvatno pakiranje proiz-voda pri isporuci. Vanjski dio kontej-nera mora nositi oznaku primaoca robe i luke istovara, te biti numeriran (suk-ladno pakirnoj listi), posebno ukoliko se teret ne može lako identificirati na neki drugi način. Nalaže se dobavljaču proizvoda da osigura i recikliranje materijala korištenih za transport i pakiranje proizvoda. Posebna pravila vezana za pakiranje primjenjuju se na uvoz većine prehrambenih artikala. Etikete na konzerviranoj hrani moraju biti napisane na njemačkom jeziku i sadržavati sljedeće stavke:

o Zemlja proizvodnjeo Naziv tvornice konzervi o Rok upotrebe o Neto količinao Sadržaj i vrijeme konzerviranja

- primjenjuje Zakon o hrani iz 1975. godine koji regulira pitanja označavanja i etiketiranja proizvoda, što spada u nadležnost Ministarstva zdravlja i zaštite okoliša;- kada su u pitanju metode plaćanja, primjenjuje odredbe EU. Austrijski

uvoznik očekuje povoljne uvjete plaća-nja, što znači duže rokove za isplatu sredstava. Popust u plaćanju pri isporu-ci robe iznosi 3 do 6 % od vrijednosti fakture. Rokovi plaćanja se dogovaraju shodno privrednoj grani čijim se proiz-vodima trguje. Često se od isporučioca očekuje potvrda dodijeljenog naloga. Obično se ugovara i zadržavanje pravavlasništva do isplate, što znači da roba ostaje u vlasništvu prodavca do potpune isplate, čime se osigurava potraživanje kupovne cijene prodavca prema kupcu. Drugi oblici osiguranja naplate potraživanja su: kapara, objava o patronatu, bankovne garancije, cesija, hipoteka;- kod uvoza živih životinja, hrane i proizvoda animalnog porijekla zahti-jeva certifikat o sanitarnoj ispravnosti proizvoda izdat od strane nadležnih institucija u zemlji porijekla proizvoda. Certifikati koji prate klaoničke proiz-vode moraju sadržavati broj i opseg pakiranja, deklaraciju mesa, bruto i neto količinu;- za biljna sjemena i biljne proizvode (jabučasto, koštunjičavo i bobičasto voće u pakiranju od 250 grama) zahti-jeva certifikat o fitosanitarnoj isprav-nosti proizvoda koji izdaje nadležni organ u zemlji porijekla proizvoda. Certifikat o porijeklu proizvoda također je neophodan. Certifikat o kvaliteti proizvoda mora pratiti vino koje se uvozi u Austriju. Ukoliko takav certifikat nije priložen, vino će biti predmetom provjere u laboratorijima u Austriji koji su registrirani pri Mini-starstvu poljoprivrede. Za alkoholne likere koji izlaze na tržište Austrije može biti tražen i certifikat o starosti proizvoda;- ostvaruje u periodu od 1994. do 2007.godine ukupan iznos investicija u Bosnu i Hercegovinu od 810,76 miliona KM. Najveći dio ovih investicija ostva-ren je u bankarskom sektoru (Hypo Alpe Adria Bank, Volksbank, HVB Bank), a potom u trgovinu (OMV) i turizam (Alpha Baumanergement Gesellschaft mbH) te se nalazi na dru-gom mjestu na listi zemalja najznačaj-nijih investitora u Bosnu i Hercegovinu.


VANJSKO-

TRGOVINSKA

RAZMJENA

Bosne i

Hercegovine

i

Austrije


TRŽIŠTE NAMJEŠTAJA U AUSTRIJI (2002-2006.)

Austrijsko tržište namještaja u 2006.godini doseglo je vrijed-nost od 2,206 miliona EUR-a,

kada je riječ o maloprodajnim cijena. U istoj godini Austrijanci su potrošili u prosjeku 269 EUR-a za namještaj, dok je godišnji prosjek izdvajanja za ovu skupinu proizvoda 166 EUR-a u EU. Austrija je rangirana na 10.mjestu kada je govorimo o zemalja EU i ima približno istu vrijednost tržišta namještaja kao i Belgija, Portugal i Finska. Austrija spada među sred-nje velike proizvođače namještaja u okviru EU sa reputacijom proizvođača drvenog „country style“ namještaja. U 2006.godini vrijednost proizvodnje namještaja u Austriji iznosila je 1,900 miliona EUR-a od čega je najveći dio izvezen u susjedne zemlje: Njemačku, Italiju i Švicarsku. U 2005.godini u ovoj zemlji je radilo više od 750 malih i srednjih poduzeća iz oblasti proiz-vodnje namještaja koja su zapošljavala 6,500 ljudi. Najznačajniji proizvođači na tržištu Austrije su:- ADA Mobelfabrik GmbH, smještena u Baiersdorf-u (www.ada.at), koja je specijalizirana za suvremeni namještaj za dnevne sobe i trpezarije, TV stoliće,

Najviše šansi na austrijskom tržištu proizvođači iz zemalja u razvoju imaju za izvoz tapaciranog i kuhinjskog namještaja. Kada započnete posao na ovom tržištu sa veletrgovcem/uvoznikom budite spremni na to da će oni u početku tražiti manje količine proizvoda dok se ne uvjere u vašu sposobnost i spremnost na suradnju, kao i u kvalitet vaših proizvoda.

stolice i spavaće sobe (kreveti urađeni u koži). Ova kompanija je izuzetno izvozno orjentirana. - Team 7 – Naturlich Wohnen GmbH, smještena u Ried im Innkreis (www.team7.at ), proizvode trpezarije i dnevne sobe od drveta, moderne i suvremene spavaće sobe.- Wittmann Mobelwerkstatten GmbH, smještena u Etsdorf am Kamp (www.wittmann.at ) i specijalizirana za kožne garniture u svim bojama i kvadratnim oblicima.

Trgovinski kanali za ulazak na tržište

Distribucija namještaja u Austriji je mnogo koncentriranija nego u ostalim zemljama EU. Tradicija proizvodnje namještaja je kreirala značajne distribu-tivne kanale.

Za izvoznike iz zemalja u razvoju najbolje je da se pokušaju ubaciti u kanale veleprodaje ili da svoje proiz-vode plasiraju putem agenata na ovom tržištu. Kada započnete posao na ovom tržištu sa veletrgovcem/uvoznikom bu-dite spremni na to da će oni u početku tražiti manje količine proizvoda dok se

ne uvjere u vašu sposobnost i sprem-nost na suradnju, kao i u kvalitet vaših proizvoda. Nakon toga će se i vrijed-nost vaših pošiljki povećati i biznis ustaliti. Velike količine namještaja uvoze se putem agenata koji su speci-jalizirani točno za određenu vrstu ovih proizvoda. Njih možete naći na stranici www.commercial-agent.at . Ipak, u zadnje vrijeme kompanije pokušavaju same doći do trgovaca na malo što se nije pokazalo najuspješnijim.

Šansa za zemlje u razvoju

Oko 9% austrijskog uvoza namještaja ostvaruje se iz zemalja u razvoju – 127 miliona EUR-a ili 62 hiljade tona (19% od ukupne vrijednosti). Od svih ze-malja u razvoju Kina se nametnula kao glavni izvoznik na austrijskom tržištu sa 27% od ukupnog uvoza Austrije iz zemalja u razvoju, potom slijede Turska (23%) i Hrvatska (12%). Značajni isporučioci namještaja na ovo tržište od spomenute grupe zemalja u razvoju su još i Indonezija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Vietnam. Dok izvoz Kine na austrijsko tržište godišnje raste po stopi od 25%, izvoz iz Turske raste čak i po većoj stopi. U istom tom periodu izvoz iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske je opao. Najviše šansi na austrijskom tržištu proizvođači iz zemalja u razvoju imaju za izvoz tapaciranog i kuhinjskog namještaja.

Druga mogućnost koja stoji pred proizvođačima namještaja iz zemalja u razvoju jeste u proizvodnji i izvozu namještaja za trpezarije i dnevne bo-ravke, kao i u proizvodnji netapaciranih garnitura od drveta. Iako ostali namještaj i spavaće sobe ne pokazuju toliki trend rasta, ipak možemo reći da zemlje u razvoju, kada je u pitanju njihov izvoz ovog namještaja na tržište Austrije, još uvijek bilježe porast plas-mana ovih proizvoda na austrijskom tržištu.


Članstvo u Privrednoj komori Austrije je zakonska obaveza za sva preduzeća registrovana

u Austriji. Privredna Komora pred-stavlja zakonom uređen način organi-zovanja 350.000 preduzeća u Austriji iz oblasti industrije, trgovine, turizma i ugostiteljstva, transporta i saobraćaja, bankarstva i osiguranja, informatike i konsaltinga koja funkcionišu na fede-ralnom principu. U Austriji postoji jedna savezna i devet pokrajinskih komora, a prema registrovanom sedištu preduzeća određuje se i njegova komor-ska pripadnost. Spoljnotrgovinski poslovi i organizacija predstavništava u inostranstvu u nadležnosti su Savezne privredne komore. Izvoz i širenje tržišta proklamovano je kao primarni uslov opstanka austrijske privrede. U posled-nje vreme, pokrajinske Vlade zajedno sa pokrajinskim Privrednim komorama formiraju Agencije za internacionaliza-ciju poslovnih aktivnosti i podršku lokalnom izvozu . Ove Agencije su for-mirane kao preduzeća koja posebno naplaćuju svoje usluge. Osnivački kapital obezbeđuju pokrajinske Vlade, Komore i velike banke iz tih pokrajina.

Diplomate u bijelim rukavicamaPiše: prof.dr Ilija Džombić

Austrijski model ekonomske diplomatije je koncept koji se često pominje u zvaničnim krugovima država Zapadnog Balkana. Austrijska privredna komora otvara kancelarije u inostranstvu i popunjava ih iskusnim kadrovima. Kadrovi koji odlaze u inostrana predstavništva su visokoobrazovane osobe. Službenici koji rade u predstavništvima austrijske komore u inostranstvu imaju diplo-matski status. Prednost ovog modela je u tome što službenici u tim uredima dobro poznaju kako austrijsku privredu, tako i privredu države u koju odlaze na službu.

Osnovni cilj Agencije je da se izvozna preduzeća u svim detaljima prate kroz proces izvoza (od obezbeđenja zakon-skih propisa zemlje u koju se izvozi, do obezbeđenja finansiranja i instrume-nata osiguranja naplate potraživanja).Austrijska Privredna komora u svetu ima 107 predstavništava na svih 5 kontinenata, sa 600 zaposlenih (zapos-leni imaju diplomatski status). Bečka centrala ima na raspolaganju godišnji budžet od 70 mil. € sa kojima se organi-zuje 1.000 tematskih skupova na godiš-njem nivou,od čega 200 u zemlji i 800 u inostranstvu. U okviru Privredne komore postoji spoljnotrgovinska organizacija koja je u funkciji podsti-canja izvoza i prezentacije austrijskih proizvoda i firmi u inostranstvu.

Kako poslovati s Austrijancima?

Za pregovore u Austriji potrebna je izuzetno dobro priprema koju će pratiti kvalitetna prezentacija. Na pitanja koja dobijamo od druge strane potrebno je odgovarati kratko, jasno i sa čvrstim argumentima. Austrijsku stranu po pravilu predstavlja ovlašteno lice za sklapanje konačnog dogovora. Isto se očekuje i od druge strane, partnera u pregovorima.

Na sastanke treba dolaziti tačno na vreme. Kada se prolazi između redova stolica na sastanku trudite se da budete okrenuti licem ka poslovnim partneri-ma i poslovnim ljudima.

Tokom razgovora (formalnog ili neformalnog) sa austrijancima ruke ne držite u džepovima. Nemojte biti prefa-milijarni sa austrijskim partnerima dok posao ne postane dobro uhodan. U slučaju da vas je kolega pozvao na ručak/večeru u njegovu kuću, domaćici ne smete nositi crvene ruže jer one

asociraju na ljubavna osećanja. Kada se nađete u austrijskoj kući, ne pratite do-maćina u kuhinju jer se taj gest smatra neprikladnim za gosta.

Austrijski menadžeri tokom prego-vora često koriste neformalan govor i škrti su na rečima, pri čemu stav-ljaju akcenat na procene aktuelne ekonomske situacije. Očekuju razmenu vizit karata, koje je poželjno da budu crno-bele bez ikakvih drugih boja sa navedenom funkcijom u poslovnoj organizaciji i stečenim obrazovnim zvanjem. Austrijanci se ponose svojim geografskim karakteristikama i svojim doprinosom razvoju umetnosti i nauke, pri čemu posebno mesto zauzimaju muzički geniji kao što su Štrauss, Mocart i Šubert. Zbog toga, potrebno je izvršiti dodatnu pripremu poslovnih ljudi koji će pregovarati sa austrijan-cima. Njihovo poznavanje austrijske ge-ografije i nacionalne kulture doprineće opuštenijoj atmosferi.

Austrijanci mnogo cene titule. Ako ne spomenete titulu austrijskog kolege, moguće je da će se uvrediti. Austrijski menadžeri vole da kombinuju posao i zabavu, bolje reći užitak, pa se brojnipregovori događaju u restoranu. Popu-larna su druženja u klubovima i resto-ranima nakon radnog vremena i od vas se očekuje da sledite svog kolegu.

Plemićke titule se ne koriste u pos-lovnom i javnom životu, ali se pominju u privatnim razgovorima. Rukovanje je uobičajeno u Austriji, a pri susretu saženom očekuje se da ona inicira ruko-vanje. Starija osoba pruža ruku mla-đoj. Predaja poklona nije standardnaposlovna praksa, ali ako se već dajupokloni, birajte jeftin i prikladan poklon. Kada se dolazi u kuću, prepo-ručljivo je doneti cveće, bombonijeru ili dobar konjak. Upotreba engleskog jezi-ka vrlo je rasprostranjena u državnoj administraciji i poslovnom svetu.


KNJIGA

Tematika o kojoj se govori u knjizi „Ekonomska diplomatija Bosne i Hercegovine“ je izuzetno aktuelna, ne samo za BiH, nego i za svakog ekonomskog i drugog aktera koji na bilo koji način komunicira sa inostranim faktorom. Nada-mo se da će knjiga svojim porukama pomoći diplomatama da još uspješnije obavljaju svoje profesionalne dužnosti u sferi ekonomske bilaterale i multilaterale. Isto tako, ona će biti od posebne koristi svima, posebno ekonomistima i menadžerima, koji se bave poslovima ekonomske saradnje sa inostranstvom izvan diplomatske službe.

Suština procesa globalizacije ogle-da se u porastu ekonomske, poli-tičke, kulturne i ekološke među-

zavisnosti država. Proces globalizacijeje svjetskoj privredi nametnuo i namećetokove funkcionisanja svjetske privre-de, stvarajući surovo tržište koje doživ-ljava brojne potrese, pozitivne i nega-tivne prirode. Globalizacija je prisutna u svim poslovnim aktivnostima šireći horizont svog djelovanja na sve sfere društva. U takvoj konstelaciji odnosa jedni prihvataju proces globalizacije, a drugi se istovremeno bore protiv njega.

Pomenute aktivnosti iniciraju stva-ranje jedinstvenog ekonomskog pro-stora gdje dominantna mjerila postaju parametri i standardi koji krase svjet-sku privredu kao cjelinu. Nacionalni ekonomski prostor postaje nedovoljanza savremene razvojne procese. Aktiv-nosti savremene diplomatije usmjera-vaju se na zaštitu ekonomskih interesadržave na međunarodnom planu. Takav oblik aktivnosti dobija sve više na značaju kada se ima u vidu stepenmeđuzavisnosti koji vlada na međuna-

rodnoj sceni. Djelovanje savremene diplomatije možemo podijeliti u neko-liko oblasti, i to:• Promocija izvoza i izvoznih potencijala;• Zaštita nacionalnih ekonomskih interesa;• Promocija bosanskohercegovačkih privrednih potencijala i njenih mogućnosti zainteresovanim potencijalnim investitorima;• Stvaranje uslova za ulazak potrebne savremene tehnologije koja će dati svoj doprinos razvoju bosanskoherce- govačke privrede.

Kada je riječ o aktivnostima usmje-renim na promociju izvoza i izvoznih potencijala, ekonomska diplomatija započinje svoje aktivnosti podrške domaćem preduzeću onog momenta kada ono odluči da pređe administra-tivnu granicu i izađe na međunarodno tržište. Ekonomska diplomatija ostva-ruje uspjeh samo u slučajevima kada izvozno orijentisano preduzeće ima unaprijed kreiranu strategiju proizvod-nog plasmana na inostranom tržištu i

koja je kreirana na osnovu informacija dobijenih od strane ekonomske diplo-matije.

Uzimajući u obzir globalno okruže-nje, Bosna i Hercegovina mora uložiti mnogo napora i truda u izgradnju ot-vorene, dinamične i fleksibilne privredezasnovane na pravnoj uređenosti i razvijenoj mreži socijalne sigurnosti i zaštite svakog pojedinca. Primarno opredjeljenje Bosne i Hercegovine u periodu do 2010. godine mora biti in-tenzivno učešće u globalnim i integra-cionim procesima.

Uspješan oporavak i privredni raz-voj zahtijevaju postojanje dugoročne strategije razvoja bosanskohercegova-čke privrede. Uspjeh razvoja zavisi od kvaliteta same strategije privrednog oporavka i razvoja. Stoga predlažem sljedeće mjere za izradu i provođenje nacionalne strategije privrednog raz-voja:1. Neophodno je stvoriti model izvozno orijentisane privrede. Bosna i Hercegovina ima malo tržište koje broji oko 4 miliona potrošača. Loka-

Budući koraci uspostavljanja i djelovanja bh. kocepta ekonomske diplomatije

Ekonomska diplomatija Bosne i Hercegovine (II dio)


lizacija naše proizvodnje uskratiće razvoj konkurentnosti kod naših preduzeća, što će odbiti potencijalne investitore koje interesuje izvoz na svjetsko tržište.2. Potrebno je odrediti prioritetne sektore na kojima će se zasnivati privredni razvoj. Određenje prioritetnih sektora zahtijeva precizne analize bh. privrednog potencijala, nivo obrazo- vanosti radno sposobnog stanovni- štva, stepen konkurentnosti određe- nog sektora na svjetskom tržištu i mogućnost obezbjeđenja finansijskih sredstava potrebnih za razvoj izabra- nog sektora.3. Stvoriti jedinstven ekonomski prostor na teritoriji Bosne i Hercegovine. Uspostava jedinstvenog ekonomskog prostora zahtijeva uspostavljanje jedinstvenih poreskih stopa. Takođe, kao metod obezbjeđenja većeg priliva stranih direktnih investicija, potrebno je obezbijediti poreske olakšice za sve investitore, gdje iznos investicija prelazi 10 miliona KM.4. Identifikacija potencijalnih investitora u privredu Bosne i Hercegovine. Kada znamo prioritetne sektore na kojima će se zasnivati privredni oporavak i razvoj, potrebno je sakupiti informacije ko može i ko je zaintere- sovan da investira u odabrane sektore. Ove informacije će se obezbijediti u saradnji sa ekonomskom diplo- matijom, koja će, promovišući odabrane sektore, sakupljati informacije o potencijalno zainteresovanim investi torima u privredu Bosne i Hercegovi- ne. Na osnovu sakupljenih i obrađe- nih podataka, kreiraće se baza podataka sa potencijalnim investitorima.5. Izbor prioritetnih infrastrukturnih projekata koji će biti realizovani. Iz- borom prioritetnih infrastrukturnih projekata, usmjerićemo novčana sredstva u realizaciju projekata koji će obezbijediti brži protok robe, podataka i ljudi kroz Bosnu i Hercego- vinu.6. Kreirati dugoročnu projekciju entitetskih budžeta. Realizacija određe- nih projekata finansiraće se iz entitetskih budžeta. Stoga je potrebno ura diti analize dugoročne projekcije entitetskih budžeta, jer zaduživanje u velikoj mjeri ili koncesije nisu uvijek rješenje. Dugoročna projekcija odre- diće prioritete finansiranja iz državne kase.7. Obezbijediti podsticajne mjere za strane investitore koji su spremni investirati u Bosnu i Hercegovinu

iznos veći od 10 miliona KM. 8. Uskladiti obrazovni proces sa privrednim potrebama Bosne i Hercego vine.9. Uspostaviti efikasan socijalni sistem, koji će obezbijediti sigurnost najsiro- mašnijem dijelu stanovništva.10. Obezbijediti medijsku kampanju i promociju brenda Bosne i Hercego- vine na svjetskoj sceni. Najznačajniji dio ovog zadatka realizovaće ekonomska diplomatija. Imidž Bosne i Hercegovine u svijetu je loš i na nje- govom popravljanju i predstavljanju ljepše slike o Bosni i Hercegovini potrebno je uložiti mnogo napora, ali i mnogo sredstava.

Vještine ekonomske diplomatije postaju stub razvoja svjetske saradnje,mira i bezbjednosti. Razvoj međuza-visnosti nacionalnih ekonomija pred-stavlja izazov međunarodnom poslova-nju i neposrednim učesnicima glo-balnih međunarodnih odnosa. Prouča-vajući istorijski razvoj čovječanstva, uvidjećemo da su još od pećinskog doba ljudi ratovali radi osvajanja novih teritorija, stvarali su udruženja zbog naseljavanja plodnih površina ili da bi se odbranili od drugih plemena, kasnije država itd.

Sa teorijskog osnova, ekonomska diplomatija se razlikuje od države dodržave. U većini slučajeva razvoj eko-nomske diplomatije zavisi od nivoa privrednog i društvenog razvoja, a samprivredni razvoj određuje mjesto i ulogu države na globalnoj privrednoj sceni.

Ekonomska diplomatija se zasniva na konceptu međunarodne poslovne saradnje i razvija se kao proces trans-formacije klasične diplomatije novim izazovima i zadacima interesa učesnika u međunarodnim ekonomskim odno-sima. Savremena diplomatija je integri-sana disciplina koja razumije dinamiku međunarodnih odnosa i njen značaj u poslovnom svijetu. Aktivnosti savre-mene poslovne diplomatije usmjerenesu na zaštitu i promociju nacionalnihekonomskih interesa na međunaro-dnom planu.

Savremena ekonomska diplomatijadokazuje višestruke prednosti među-narodne poslovne saradnje nad suko-bima i ratovima. Rast svjetske privre-dne međuzavisnosti i sve slabija granica između nacionalnih i internacionanihposlovnih aktivnosti i operacija, stvara-ju ubrzan razvoj ekonomsko-diplomat-ske prakse. Njen razvoj zasniva se na razvoju svjetske privrede, nacionalnih

privreda i međunarodne poslovne saradnje.

Kreirajući i razvijajući ekonomsku diplomatiju, potrebno je obezbijediti kontinuirano istraživanje stvarnosti, istražujući strateške, taktičke i opera-tivne zadatke i tražeći odgovor na pitanje kako nacionalnu privredu pripremiti za buduće događaje.

Pripremajući nacionalnu privredu za buduće događaje i postavljajući njene ciljeve, mora se uvažavati činjeni-ca da se iz dana u dan brišu nacionalne karakteristike preduzeća. Preduzeća iz nacionalnih prelaze u globalna okvire. Politika i spoljnopolitički nastup savre-mene države sadrže veću ekonomsku komponentu. Stoga, često čitamo ili slušamo da ekonomija i politika idu ruku pod ruku. U mnogim razvijenim državama snaga kapitala multinacio-nalnih ili transnacionalnih kompanijakreira spoljnu politiku pomenute države. Mnoštvo manje razvijenih zemalja ili zemalja u razvoju primorano je da svoju unutrašnju nacionalnu poli-tiku prilagođava zahtjevima kapitala multinacionalnih ili transnacionalnih kompanija.

(U sljedećem nastavku o „Stvaranje institucionalnog okvira za djelovanje bh. diplomatije“.)

Jeffrey Garten, podsekretarza trgovinu i međunarodnu trgovinu Sjedinjenih Američkih Država iz perioda Clintonove administracije, rekao je: “Ulazimo u vrijeme kada će se spoljna politika i nacionalna bezbjednost sve više vrtjeti oko naših trgovačkih interesa i kada će ekonomska diplomatija biti ključna za rješavanje najznačajnijih pitanja našeg vremena.”Li Shu Yuan, bivši ambasa-dor NR Kine u BiH: ”Prodor kineskih proizvoda i usluga na svjetsko tržište zavisi od uspjeha naše ekonomske diplomatije.”


Okvirni program za konkurent-nost i inovacije (Com-petitiveness and Innovation

Framework Programme – CIP) ima za cilj povećati konkurentnost evrop-skih preduzeća. Imajući u vidu mala i srednja preduzeća kao glavnu ciljnu grupu, program će pružiti podršku ino-vativnim aktivnostima (uključujujući eko-inovacije), omogućiti bolji pristup

finansijama i pružiti usluge poslovnepodrške u različitim regijama. Također će raditi na boljoj iskorištenosti infor-macija i komunikacijskih tehnologija (ICT) i pomoći u razvoju informacio-nog društva. Jedan od ciljeva također podrazumijeva promociju obnovljive energije i uštede energije.

Program će trajati od 2007. do 2013. godine.

CIP je podijeljen na tri programa: - Program preduzetništva i inovacija

(Enterpreneurship and Innovation Programme- EIP)

- Program podrške informacionim komunikacionim tehnologijama

- Information Communication Technologies Policy Support Programme (ICT PSP)

- Racionalno iskorištenje energije u Evropi (Intelligent Energy Europe)

Program preduzetništva i inovacija

Pomoću ovog programa, malim i srednjim preduzećima će se omogućiti jednostavan, jasan i efikasan pristupEU zakonodavstvu, programima i drugim mogućnostima koje nudi EU putem mreža poslovne podrške uključujući i IPR helpdesk (pomoć upodručju prava intelektualnog vlasništva). Budžet ovog programa iznosi 2,17 milijardi eura uključujući 430 eura za eko-inovacije.

Uslovi za inovacije će se poboljšati putem razmjene najboljih praksi između zemalja članica i podataka kao što su pregled inovacijskih trendova, inovacijski barometar, oglasna ploča rezultata u oblasti inovacija koji se odnose na:

Program EVROPSKE UNIJE za konkurentnost i inovacijeOkvirni program za konkurentnost i inovacije obuhvata preduzetništvo i inovacije, podršku informacionim komunikacionim tehnologijama i racionalno iskorištenje energije u Evropi. Bosna i Hecegovina može učestvovati u ovom Programu nakon što potpiše Memorandum o razumijevanju sa Evropskom Komisijom u Briselu.

EU


- poboljšanje ambijenta za poduzet-ništvo i inovacije,

- bolji pristup finansiranju za mala i srednja preduzeća u njihovim po-četnim i daljim razvojnim fazama, i

- pružanje pomoći malim i srednjimpreduzećima u snalaženju na jedin-stvenom tržištu i prosljeđivanju povratnih informacija u smislu što boljeg određivanja politike EU u tom području

Program podrške informacionim komunikacionim tehnologijama

Programom ICT se nastoji učiniti sljedeće:

- pružiti podrška novim tržištima zaelektronske mreže, medijski sadržaji digitalne tehnologije,

- ponuditi rješenja za „zastoje“ kojeusporavaju razvoj elektronskihusluga, i

- pružiti podršku modernizaciji us-luga javnog sektora koje će podići nivo produktivnosti i poboljšati usluge.

Budžet ovog programa iznosi: 730 miliona eura.

Program racionalnog iskorištenja energije u Evropi

Program racionalnog iskorištenja en-ergije u Evropi ima za cilj ubrzanje ak-tivnosti u vezi sa dogovorenim strate-gijama i ciljevima u oblastima održive energije, povećavajući udio obnovljive energije i dalje smanjenje njene krajnje potrošnje.

Program uključuje sljedeće akcije:- bolje razumijevanje iskorištenja

energije, - promovisanje izvora obnovljive

energije i raznolikost energije, i- stimulisanje raznolikosti u upotrebi

goriva i načina iskorištenja energije u transportu.

Programom će se također omogu-ćiti podizanje nivoa ulaganja u nove ibolje tehnologije i premoštavanje raz-lika između uspješnog prikazivanja ino-vativnih tehnologija i njihovog pred-stavljanja na tržištu kako bi se postigla što bolja iskorištenost. Osim toga, na taj način će se pojačati administravni kapacitet u smislu, kako razvijanja strategija i politika tako i implement-acije postojećih odredbi.

Ko može učestvovati u Programu za konkurentnost i inovacije Evropske unije

Pored svih zemalja članica Evropske unije u programu mogu učestvovati i sljedeće zemlje:

- zemlje EFTA koje su članice EEA, u skladu s uslovima iz Sporazuma EEA

- zemlje kandidati za članstvo- zemlje Zapadnog Balkana u skladu

s odredbama koje se određuju s timzemljama nakon uspostave okvirnihugovora vezanih za učešće u progra-mima Zajednice

- ostale treće zemlje ukoliko je todopušteno ugovorima

Bosna i Hecegovina može učestvo-vati u ovom Programu nakon što potpiše Memorandum o razumijevanju sa Evropskom Komisijom u Briselu. Memorandum o razumijevanju se pot-pisuje posebno za svaki podprogram u ovisnosti od interesa zemlje. Hrvat-ska je potpisala Memorandum u vezi učešća u sva tri stuba te na taj način omogućila učešće u sva tri potprogra-ma od 01.01.2008. godine. Makedonija učestvuje u aktivnostima u okviru samo jednog potprograma odnosno Programa preduzetništva i inovacija također od 01.01.2008. godine.

Crna Gora je potpisala Memoran-dum o razumijevanju koji se odnosi na učešće u prvom stubu odnosno

Programu poduzetništva i inovacija u martu 2008. godine. Albanija i Srbija trenutno pregovaraju potpisivanje Memoranduma u vezi učešća u Pro-gramu poduzetništva i inovacija. Mini-starstvo vanjske trgovine i ekonom-skih odnosa BiH u svojstvu resornog ministarstva je poduzela korake u ovom pravcu na način da je potvrdilo spremnost Bosne i Hercegovine za učešće u ovom Programu i preduzelo korake da se provede procedura neophodna za za zaključivanje Memo-randuma sa Evropskom komisijom u vezi učešća u prvom stubu odnosno Programu poduzetništva i inovacija. Nakon što obje strane potpišu ovaj dokument bilo bi omogućeno ne samo privrednim subjektima nego i drugim pravnim licima iz Bosne i Hercegovine učešće u ovom značajnom Programu Evropske unije. Potrebno je napomenuti da provođenje ovakvog programa zahtijeva da država ima uspostavljenu odgovarajuću infrastruk-turu na državnom nivou za podršku malim i srednjim preduzećima (npr. agencija za mala i srednja preduzeća) kao i odgovarajuću strategiju razvoja malog i srednjeg poduzetništva za cijelu teritoriju države koja namjerava da učestvuje u ovom programu.

Za više informacija kontaktirajte Euro info korespondentni centar na [email protected].


Niske cijene avio-karata, koja su u prosjeku za 50% niže od „ustaljene“ cijene avio karte, a vrlo često bivaju niže i od autobusnih karata, sve više opredjeljuju putnike za korištenje usluga niskotarifnih avio kompanija. Iako iz Bosne i Hercegovine trenutno operira samo jedna low-cost aviokompanija i to samo sa ljetnim redom letenja, njihov dola-zak je neminovan.

Sredinom protekle godine europ-ski niskotarifni avioprijevoznici najavljivali su značajnije prisustvo

u našoj regiji. Koliko su te najave bile ozbiljne najbolje pokazuje broj letova tih kompanija u susjednoj Hrvatskoj, koja je postala posebno interesantna u ljetnoj sezoni. Trenutno najveći broj letova iz Hrvatske ima Germanwings, pored kojega operira i čitav niz drugih niskotarifnih (low-cost) avioprijevozni-ka među kojima su: Easyjet, Ryanair, Wizzair, TUIfly, Thomas Cook, SkyEur-ope, Norvegian, Thomsonfly i drugi.

Vidna ekspanzija niskotarifnog avi-oprijevoza sa sobom donosi probleme domaćem avioprijevozniku, ali istovre-meno upošljava i regionalne aerodrome koji su željni posla. Takav je slučaj i sa Republikom Hrvatskom u kojoj low-cost kompanije ne operiraju samo sa zagrebačkog, nego i sa aerodroma u Dubrovniku, Splitu, Rijeci, Zadru, Puli i Osijeku.

Pored toga, niske cijene avio-karata, koja su u prosjeku za 50% niže od „us-taljene“ cijene avio karte, a vrlo često bivaju niže i od autobusnih karata, sve više opredjeljuju putnike za korištenje usluga niskotarifnih kompanija.

Jeftiniji avioprevoz stiže i u BiH

Iako iz Bosne i Hercegovine trenutno operira samo jedna low-cost aviokom-panija i to samo sa ljetnim redom letenja, njihov dolazak je neminovan. Međunarodni redoviti linijski prijevoz putnika na pojednim autobusnim linijama već bilježi pad broja putnika, pri čemu se kao jedan od bitnih faktora mora uzeti u obzir i uspostava velikog broja low-cost letova sa jednog broja već navedenih aerodroma u Republici

niskotarifni AVIOPRIJEVOZ

Hrvatskoj. Dolaskom ovih aviokom-panija i u Bosnu i Hercegovinu, taj utjecaj će biti daleko veći.

No, mora se imati u vidu da ove kompanije sa sobom donose putnicima daleko jeftiniji (u odnosu na trenutne cijene letova), kao i daleko brži dola-zak do željenog cilja po gotovo istoj cijeni prijevoza u odnosu na trenutni autobusni prijevoz. Svakako, tu se mora imati u vidu i porast uposlenosti aerodroma.

Tabela: Prikaz očekivanog rastabroja prevezenih putnika low-cost

aviokompanije Germanwings

Ekspanzija low-cost kompanija

Izrazito niske cijene avio-karata, low-cost aviokompanije pravdaju drastičnom redukcijom velikog broja

troškova: rezervacija karata u agen-cijama zamijenjena je rezervacijom i kupovinom istih putem interneta, što predstavlja rad koji izvršava sam putnik. Takođe, tu je i korištenje manjih i slabije uposlenih aerodroma čije takse su neuporedivo manje nego kod velikih aerodroma. Istovre-meno, low-cost kompanije u pravilu lete na kratkim destinacijama, zbog čega imaju daleko veću iskorištenost vlastitih resursa, jer je u mogućnosti jednim avionom obaviti i nekoliko letova u toku dana. Pored toga, na ovim letovima obroci za putnike su isključeni, što za kratke letove uistinu i predstavlja balast. Tu je svakako i čitav niz drugih elemenata. Istina, poneka se može čuti da je ekspanzija low-cost aviokompanija kratkog daha, jer je „bazirana na marketinškim trikovima“, no kada se vide dostupni finansijski pokazatelji trenutno najvećih low-cost avioprijevoznika, onda je očito da takva predviđanja nemaju mjesta. Ako se ima u vidu da u velikom broju low-cost aviokompanija značajan vlasnički udio imaju neke od velikih i poznatih av-iokopanija, onda je sve mnogo jasnije. Utakmice na tržištu se odigravaju bez prestanka.

Piše: Zijad Sinanović

Tabela: Prikaz prihoda tri vodeće europske low-cost kompanije


OBD dijagnostika itehnički pregledInstitut za edukaciju VTK BiH je za potrebe bosanskohercegovačkih privrednika priredio prevod ADR (2007) sporazuma. Pripremljena su također stručna izdanja iz domena obuke vozača i savjetnika pri prevozu opasnih materija. InfoKom u dva nastavka donosi pregled najbitnijih izmjena i novih odredbi ADR sporazuma.

Bezbjednost vozila i njegove eko-loške karakteristike značajno za-vise od ispravnog funkcionisanja

elektronike. Za sada ne postoji dovoljno podataka o pouzdanosti ovih sistema kao i o metodama njihove provjere. Samodijagnostika na vozilima, kao jedan od složenijih elektronskih uređaja, standard je koji je Evropska unija prihvatila od 1998. godine. Cilj je da se čitaocu približi samodijagnostika na vozilima i da se ukaže na neophod-nost uvezivanja samodijagnostike i sa-vremenih trendova u vršenju tehničkog pregleda.

Automobili postaju sve kompleksn-iji zbog povećanja broja elektronskih komponenti, a to kao posljednicu ima da je sve teže locirati grešku na nekom od sistema. Podaci o različitim sistemi-ma i njihovom zajedničkom radu neop-hodni su da bi se mogle dijagnosticiratigreške. Moderna elektronika sasopstve-nom dijagnostikom OBD pomaže servisima da provjere stvarne vrijedno-sti, porede ih sa nominalnim i ustanove greške koje su smještene u memoriji. Tokom radnog vijeka vozila elektronska upravljačka jedinica (EUJ) provjerava rad senzora koji su spojeni na nju. EUJ može da odredi kada na senzoru postoji kratak spoj ili je veza senzora i EUJ prekinuta. Poredeći izmjerene vrijednosti sa vrijednostima koje se nalaze u memoriji, EUJ može da odredi kada izmjerene vrijednosti izlaze iz granice tolerancije i konstatuje grešku. Napajanjem aktuatora i praćenjem reakcije sistema može da se testira rad aktuatora.

Drugi zadatak OBD dijagnostike je upozoriti vozača na nastalu grešku. Ovaj zadatak se rješava paljenjem upozoravajuće lampice na instrument-

TEMA

tabli. Zakonska regulativa u pogledu izduvne emisije propisala je obavezu korištenja OBD dijagnostike.

Nagli razvoj elektronike u vozilima predstavlja glavni izazov za servisne radionice i za tehničke preglede. Proiz-vođači opreme za servisne radionice kao i proizvođači opreme za provjeru tehničke ispravnosti vozila moraju da slijede moderne trendove u razvoju di-jagnostike i informacionih sistema i da tržište snabdiju mjernim uređajima koji mogu da dijagnosticiraju kvar na vozi-lu. Brzo i pouzdano dijagnosticiranje kvara u modernim vozilima zahtijeva visok stepen tehničkog znanja, detaljne informacije o vozilu, moderne sisteme za testiranje i vješte mehaničare koji ih mogu primijeniti.

Testna oprema koja se pojavljuje na tržištu može biti podijeljena u dvije kategorije:

- ručni ili portabl instrumenti za testiranje i- stacionarna oprema.

Ručni instrumenti se obično koriste za kontrolu osnovnih funkcija motora, kao što je sistem izgaranja ili sistem napajanja gorivom. Ovi sistemi mogu da čitaju greške iz EUJ.

Stacionarna oprema pokriva cijeli rang funkcija koje prate veći broj per-formansi vezanih za vozilo u cjelini: motor, mjenjač, šasiju, izduvnu emisiju, dodatnu opremu vozila (ABS, ESP,ASR,klima uređaj).

Dijagnostičke procedure su veoma bitne za održavnje sistema u eksploata-ciji, posebno kod elektronskog ubrizga-vanja goriva koje predstavlja komplek-san sistem, jer sadrži veliki broj meha-ničkih, hidrauličkih, elektronskih i kombinovanih komponenti. Zbog togaEUJ kod savremenih sistema ubrizga-

Doc. dr Aleksandar Milašinović

vanja posjeduje dijagnostički priklju-čak za priključenje na računarski dija-gnostički uređaj, preko čega se mogu identifikovati greške i neispravnosti uradu sistema. Ove greške su kodirane, tako da se pri postupku dijagnosticira-nja dobija kod koji ukazuje na grešku ili pomaže pri identifikaciji izvora greške.

Neispravnosti u radu sistema ubriz-gavanja mogu u velikoj mjeri pogoršati potrošnju goriva i izduvnu emisiju mo-tora, zbog čega se veliki značaj pridaje permanentnom praćenju rada najbitni-jih elemenata tokom eksploatacije, kako bi se eventualne neispravnosti odmah identifikovale i otklonile i timebitno doprinijelo zaštiti životne sredine i uštedi energije. Ovo je regulisano i zakonskim propisima o tzv. dijagnostici u vozilu.

U principu OBD propisi predviđaju da EUJ konstantno prati rad određenog broja uređaja i komponenti sistema odkojih bitno zavisi kvalitet izduvne emi-sije, dakle, da posjeduje samodijagnos-tiku. Ukoliko se identifikuju greške, onese unose u memoriju računara zajedno sa uslovima pod kojima su nastale i odmah signaliziraju vozaču na kontrol-noj tabli vozila. Vozač je dužan da bez odlaganja preduzme mjere kako bi se uočene neispravnost otklonila. Takođe, OBD propisi standardizuju kodove greški i dijagnostički priključak koji EUJ mora da posjeduje.

U prvoj fazi razvoja OBD dijagnos-tike proizvođači su razvijali svoje vlas-tite sisteme. Ovakav pristup je bio nepraktičan, jer su servisne radionicemorale da imaju mnogo različitih ure-đaja i konektora za dijagnostiku. Ovo je dijagnostiku činilo komplikovanom i skupom. Ovakav pristup dijagnostici je poznat pod nazivom OBD1.

Evropska unija je 1970. godine usvojila direktivu 70/220/EEC koja se odnosi na mjerenje izduvne emisije motornih vozila. Ova direktiva je bila baza za donošenje sljedećih setova zakonskih propisa koji se odnose na izduvnu emisiju iz vozila. Amandma-nom na ovu direktivu iz 1998. godine (98/69/EC) uveden je sistem OBD dija-gnostike. U aneksu XI ove direktive de-taljno je opisano funkcionisanje OBD dijagnostike u Evropi i ovaj sistem je postao poznat kao EOBD.

Premda su vozila koja se danas pro-daju na tržištu postigla zavidan nivo u pogledu smanjenja emisije štetnih ga-sova, ipak su najodgovornija za global-no zagađenje. Homologacijska ispitiva-nja vozila u pogledu izduvne emisije suvrlo stroga, međutim ona se odnose nanova vozila. Cilj OBD2 dijagnostike jeda se prati izduvna emisija vozila tokom cijelog eksploatacionog perioda.

Glavni zadaci OBD2 dijagnostike su:

- otkrivanje greške na bilo kojem sistemu koji utiče na izduvnu emisiju,- memorisanje greške zajedno sa parametrima rada motora pri kojima je greška nastala,- paljenje dijagnostičke lampice koja upozorava vozača na kvar (MIL – – Malfunction Indicator Light),- očitavanje greške sa standardnim dijagnostičkim alatima.

Pristup OBD sistemu mora biti neo-graničen i standardizovan kako bi inspekcijska tijela, dijagnostički servisi i stanice tehničkog pregleda mogle da utvrde stanje vozila.

OBD sistem treba da prikaže grešku na vozilu ako izduvna emisija prelazi granice date u tabeli.

Za vozila pogonjena dizel motorom u svrhu OBD dijagnostike mora da se prati:

- katalizator (ako postoji),- filter čestica (ako postoji),- sistem za ubrizgavanje goriva,- rad bilo kojeg senzora čija funkcio-

nalnost na bilo koji način može da dovede do pogoršanja izduvne emisije propisane u tabeli.

Sastavni dio OBD sistema je upozo-ravajuća lampica koja se nalazi na instrument-tabli. Njen zadatak je da upozori vozača da nešto nije uredu saizduvnom emisijom i da treba što prijeotići u servis da se kvar otkloni. Ova lampica se ne smije koristiti u druge svrhe. Kada se aktivira, mora da pri-kaže simbol kao na slici 3a (izgled simbola propisan je standardom ISO 2575). Posebni simboli se moraju koris-titi za ostale sisteme na vozilu, npr. za kočni sistem, za vazdušni jastuk, za pri-tisak ulja (slika 3b). Lampica za OBD dijagnostiku treba da radi u različitim modovima, npr. naizmjenično paljenje i gašenje lampice ukazuje na to da seradi o ozbiljnoj grešci, kao što je izosta-nak paljenja nekog od cilindara, koja može da ošteti katalizator. Permanen-tno svijetljenje lampice upozorava na uobičajene greške vezano za izduvnu emisiju. Ispravna lampica za OBD mora da zasvijetli kada se da kontakt i da se ugasi kada se startuje motor.

Simbol MIL lampice

instrument-tabla sa ostalimlampicama koje prate rad vozila

ZAKLJUČAK

Na osnovu iznesenog teksta nameću se neki od zaključaka:- tehničke novine na vozilima iziskuju

stalnu potrebu za usavršavanjem pristupa pri vršenju tehičkog pregleda;

- vozila koja saobraćaju na putevima Evropske unije moraju biti ispravna po propisima koji vrijede u Uniji (96/96/EC i 2000/30/EC);

-trenutno važeći zakonski propisi u BiH (Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, Pravilnik o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom opterećenju vozila, o uređajima i opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim uslovima koje moraju ispunjavati uređaji i oprema u saobraćaju na putevima i Pravilnik o tehničkim pregledima vozila), a koji su vezani za tehničke preglede, usklađeni su sa evropskim propisima;

- na savremenim vozilima se nalazi sve više elektronskih komponenti, tako da se moderno vozilo smatra mehatroničkim sistemom. Sljedeći zadatak u ovoj oblasti je propisati metodologiju za provjeru ispravnosti elektronskih komponenti na vozilu.

LITERATURA

1. Duboka Č., Autoservisi, Jugoslovensko društvo za motore i vozila - JUMV, Beograd, 1990.2. Denton, T., Advanced Automotive Fault Diagnosis, Arnold Publishers, London, 2000.3. Tomić M. Oprema motora, Mašinski

fakultet Beograd, 2005.4. http://www.cvh.hr5. Direktive Evropske unije: 96/96/EC, 2000/30/EC i 70/220/EEC

Tabela: Granične vrijednosti pojedinih štetnih komponenata u izduvnim gasovima kada bi trebalo da se aktivira upozoravajuća lampica

1 Za dizel motore2 Izuzimajući vozila čija najveća dopuštena masa prelazi 2500 kg3 Za vozila kategorije M koja su specificirana u 2


OBD dijagnostika itehnički pregledInstitut za edukaciju VTK BiH je za potrebe bosanskohercegovačkih privrednika priredio prevod ADR (2007) sporazuma. Pripremljena su također stručna izdanja iz domena obuke vozača i savjetnika pri prevozu opasnih materija. InfoKom u dva nastavka donosi pregled najbitnijih izmjena i novih odredbi ADR sporazuma.

Bezbjednost vozila i njegove eko-loške karakteristike značajno za-vise od ispravnog funkcionisanja

elektronike. Za sada ne postoji dovoljno podataka o pouzdanosti ovih sistema kao i o metodama njihove provjere. Samodijagnostika na vozilima, kao jedan od složenijih elektronskih uređaja, standard je koji je Evropska unija prihvatila od 1998. godine. Cilj je da se čitaocu približi samodijagnostika na vozilima i da se ukaže na neophod-nost uvezivanja samodijagnostike i sa-vremenih trendova u vršenju tehničkog pregleda.

Automobili postaju sve kompleksn-iji zbog povećanja broja elektronskih komponenti, a to kao posljednicu ima da je sve teže locirati grešku na nekom od sistema. Podaci o različitim sistemi-ma i njihovom zajedničkom radu neop-hodni su da bi se mogle dijagnosticiratigreške. Moderna elektronika sasopstve-nom dijagnostikom OBD pomaže servisima da provjere stvarne vrijedno-sti, porede ih sa nominalnim i ustanove greške koje su smještene u memoriji. Tokom radnog vijeka vozila elektronska upravljačka jedinica (EUJ) provjerava rad senzora koji su spojeni na nju. EUJ može da odredi kada na senzoru postoji kratak spoj ili je veza senzora i EUJ prekinuta. Poredeći izmjerene vrijednosti sa vrijednostima koje se nalaze u memoriji, EUJ može da odredi kada izmjerene vrijednosti izlaze iz granice tolerancije i konstatuje grešku. Napajanjem aktuatora i praćenjem reakcije sistema može da se testira rad aktuatora.

Drugi zadatak OBD dijagnostike je upozoriti vozača na nastalu grešku. Ovaj zadatak se rješava paljenjem upozoravajuće lampice na instrument-

TEMA

tabli. Zakonska regulativa u pogledu izduvne emisije propisala je obavezu korištenja OBD dijagnostike.

Nagli razvoj elektronike u vozilima predstavlja glavni izazov za servisne radionice i za tehničke preglede. Proiz-vođači opreme za servisne radionice kao i proizvođači opreme za provjeru tehničke ispravnosti vozila moraju da slijede moderne trendove u razvoju di-jagnostike i informacionih sistema i da tržište snabdiju mjernim uređajima koji mogu da dijagnosticiraju kvar na vozi-lu. Brzo i pouzdano dijagnosticiranje kvara u modernim vozilima zahtijeva visok stepen tehničkog znanja, detaljne informacije o vozilu, moderne sisteme za testiranje i vješte mehaničare koji ih mogu primijeniti.

Testna oprema koja se pojavljuje na tržištu može biti podijeljena u dvije kategorije:

- ručni ili portabl instrumenti za testiranje i- stacionarna oprema.

Ručni instrumenti se obično koriste za kontrolu osnovnih funkcija motora, kao što je sistem izgaranja ili sistem napajanja gorivom. Ovi sistemi mogu da čitaju greške iz EUJ.

Stacionarna oprema pokriva cijeli rang funkcija koje prate veći broj per-formansi vezanih za vozilo u cjelini: motor, mjenjač, šasiju, izduvnu emisiju, dodatnu opremu vozila (ABS, ESP,ASR,klima uređaj).

Dijagnostičke procedure su veoma bitne za održavnje sistema u eksploata-ciji, posebno kod elektronskog ubrizga-vanja goriva koje predstavlja komplek-san sistem, jer sadrži veliki broj meha-ničkih, hidrauličkih, elektronskih i kombinovanih komponenti. Zbog togaEUJ kod savremenih sistema ubrizga-

Doc. dr Aleksandar Milašinović

vanja posjeduje dijagnostički priklju-čak za priključenje na računarski dija-gnostički uređaj, preko čega se mogu identifikovati greške i neispravnosti u radu sistema. Ove greške su kodirane, tako da se pri postupku dijagnosticira-nja dobija kod koji ukazuje na grešku ili pomaže pri identifikaciji izvora greške.

Neispravnosti u radu sistema ubriz-gavanja mogu u velikoj mjeri pogoršati potrošnju goriva i izduvnu emisiju mo-tora, zbog čega se veliki značaj pridaje permanentnom praćenju rada najbitni-jih elemenata tokom eksploatacije, kako bi se eventualne neispravnosti odmah identifikovale i otklonile i time bitno doprinijelo zaštiti životne sredine i uštedi energije. Ovo je regulisano i zakonskim propisima o tzv. dijagnostici u vozilu.

U principu OBD propisi predviđaju da EUJ konstantno prati rad određenog broja uređaja i komponenti sistema odkojih bitno zavisi kvalitet izduvne emi-sije, dakle, da posjeduje samodijagnos-tiku. Ukoliko se identifikuju greške, one se unose u memoriju računara zajedno sa uslovima pod kojima su nastale i odmah signaliziraju vozaču na kontrol-noj tabli vozila. Vozač je dužan da bez odlaganja preduzme mjere kako bi se uočene neispravnost otklonila. Takođe, OBD propisi standardizuju kodove greški i dijagnostički priključak koji EUJ mora da posjeduje.

U prvoj fazi razvoja OBD dijagnos-tike proizvođači su razvijali svoje vlas-tite sisteme. Ovakav pristup je bio nepraktičan, jer su servisne radionicemorale da imaju mnogo različitih ure-đaja i konektora za dijagnostiku. Ovo je dijagnostiku činilo komplikovanom i skupom. Ovakav pristup dijagnostici je poznat pod nazivom OBD1.

Evropska unija je 1970. godine usvojila direktivu 70/220/EEC koja se odnosi na mjerenje izduvne emisije motornih vozila. Ova direktiva je bila baza za donošenje sljedećih setova zakonskih propisa koji se odnose na izduvnu emisiju iz vozila. Amandma-nom na ovu direktivu iz 1998. godine (98/69/EC) uveden je sistem OBD dija-gnostike. U aneksu XI ove direktive de-taljno je opisano funkcionisanje OBD dijagnostike u Evropi i ovaj sistem je postao poznat kao EOBD.

Premda su vozila koja se danas pro-daju na tržištu postigla zavidan nivo u pogledu smanjenja emisije štetnih ga-sova, ipak su najodgovornija za global-no zagađenje. Homologacijska ispitiva-nja vozila u pogledu izduvne emisije suvrlo stroga, međutim ona se odnose nanova vozila. Cilj OBD2 dijagnostike jeda se prati izduvna emisija vozila tokom cijelog eksploatacionog perioda.

Glavni zadaci OBD2 dijagnostike su:

- otkrivanje greške na bilo kojem sistemu koji utiče na izduvnu emisiju,- memorisanje greške zajedno sa parametrima rada motora pri kojima je greška nastala,- paljenje dijagnostičke lampice koja upozorava vozača na kvar (MIL – – Malfunction Indicator Light),- očitavanje greške sa standardnim dijagnostičkim alatima.

Pristup OBD sistemu mora biti neo-graničen i standardizovan kako bi inspekcijska tijela, dijagnostički servisi i stanice tehničkog pregleda mogle da utvrde stanje vozila.

OBD sistem treba da prikaže grešku na vozilu ako izduvna emisija prelazi granice date u tabeli.

Za vozila pogonjena dizel motorom u svrhu OBD dijagnostike mora da se prati:

- katalizator (ako postoji),- filter čestica (ako postoji),- sistem za ubrizgavanje goriva,- rad bilo kojeg senzora čija funkcio-

nalnost na bilo koji način može da dovede do pogoršanja izduvne emisije propisane u tabeli.

Sastavni dio OBD sistema je upozo-ravajuća lampica koja se nalazi na instrument-tabli. Njen zadatak je da upozori vozača da nešto nije uredu saizduvnom emisijom i da treba što prijeotići u servis da se kvar otkloni. Ova lampica se ne smije koristiti u druge svrhe. Kada se aktivira, mora da pri-kaže simbol kao na slici 3a (izgled simbola propisan je standardom ISO 2575). Posebni simboli se moraju koris-titi za ostale sisteme na vozilu, npr. za kočni sistem, za vazdušni jastuk, za pri-tisak ulja (slika 3b). Lampica za OBD dijagnostiku treba da radi u različitim modovima, npr. naizmjenično paljenje i gašenje lampice ukazuje na to da seradi o ozbiljnoj grešci, kao što je izosta-nak paljenja nekog od cilindara, koja može da ošteti katalizator. Permanen-tno svijetljenje lampice upozorava na uobičajene greške vezano za izduvnu emisiju. Ispravna lampica za OBD mora da zasvijetli kada se da kontakt i da se ugasi kada se startuje motor.

Simbol MIL lampice

instrument-tabla sa ostalimlampicama koje prate rad vozila

ZAKLJUČAK

Na osnovu iznesenog teksta nameću se neki od zaključaka:- tehničke novine na vozilima iziskuju

stalnu potrebu za usavršavanjem pristupa pri vršenju tehičkog pregleda;

- vozila koja saobraćaju na putevima Evropske unije moraju biti ispravna po propisima koji vrijede u Uniji (96/96/EC i 2000/30/EC);

-trenutno važeći zakonski propisi u BiH (Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, Pravilnik o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom opterećenju vozila, o uređajima i opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim uslovima koje moraju ispunjavati uređaji i oprema u saobraćaju na putevima i Pravilnik o tehničkim pregledima vozila), a koji su vezani za tehničke preglede, usklađeni su sa evropskim propisima;

- na savremenim vozilima se nalazi sve više elektronskih komponenti, tako da se moderno vozilo smatra mehatroničkim sistemom. Sljedeći zadatak u ovoj oblasti je propisati metodologiju za provjeru ispravnosti elektronskih komponenti na vozilu.

LITERATURA

1. Duboka Č., Autoservisi, Jugoslovensko društvo za motore i vozila - JUMV, Beograd, 1990.2. Denton, T., Advanced Automotive Fault Diagnosis, Arnold Publishers, London, 2000.3. Tomić M. Oprema motora, Mašinski

fakultet Beograd, 2005.4. http://www.cvh.hr5. Direktive Evropske unije: 96/96/EC, 2000/30/EC i 70/220/EEC

Tabela: Granične vrijednosti pojedinih štetnih komponenata u izduvnim gasovima kada bi trebalo da se aktivira upozoravajuća lampica

1 Za dizel motore2 Izuzimajući vozila čija najveća dopuštena masa prelazi 2500 kg3 Za vozila kategorije M koja su specificirana u 2


Naknada za korištenje cesta značajan je izdatak koje snosi prijevoznik i s obzirom na

stanje cestovne mreže ima tendenciju stalnog porasta.

Da se nakratko samo prisjetimo:

1.) Prilikom registriranja vozila prije-voznik plaća i naknadu za korištenje cesta čiji iznos zavisi od vrste vozila i njegove registrirane nosivosti i vremena na koji se vrši registracija. Registracija se u pravilu vrši na period od godinedana ali može i na kraći period. Otka-zom registracije stiče se pravo na povrat dijela plaćenih sredstava.2.) S obzirom na stanje i vrstu cesta u zemlji za sada se, izuzev kod vanrednih i vangabaritnih prijevoza uglavnom ne plaćaju druge naknade za ceste.3.) Kod prijevoza u inozemstvo bez obzira da li se prijevoz vrši u potpu-nosti u inozemstvu, ili je prijevoz u in-ozemstvu u sastavu građevinske opera-tive i slično, ili se radi o pojedinačnim prijevozima u inozemstvo (tour-retour) plaća se naknada za korištenje cesta u toj zemlji po propisima te zemlje.

Posebno je značajan iznos naknade za korištenje cesta kod pojedinačnih prijevoza. Takva naknada se plaća za pojedine destinacije prijevoza zavisno od nosivosti vozila i dužine relacije u prijevozu tim putem.

Ovi troškovi posebno pogađaju prijevoznike koji se bave pojedinačnim prijevozom u inozemstvo a takvih je većina u BiH, jer plaćaju istovremeno punu godišnju naknadu za korištenje cesta prilikom registriranja vozila.

PROBLEMATIČNE NAKNADE ZA CESTEPiše: Velibor Peulić

U Službenim novinama F BiH br. 48/03 od 29.09.2003. godine donese-no je Uputstvo o jedinstvenom načinu obračuna za povrat sredstava što se plaćaju pri registraciji motornih i priključnih vozila. Prijevoznici predlažu da se naknada za korištenje cesta pri registraciji vozila treba obračunavati i plaćati prilikom registracije vozila, no visina te na-knade ne bi se trebala utvrđivati paušalno.

Ranije konstatirane osnovne karak-teristike cestovnog prometa: radno-in-tenzivna i nisko-akumulativna djelat-nost, problem reproduktivne sposob-nosti, povećanje starosne strukture vozila još se više usložnjavaju porastom ulaznih cijena čiji smo svakodnevni svjedoci.

Povrat sredstava od registracije

U Službenim novinama F BiH br. 48/03 od 29.09.2003. godine, temeljem članka 93 Zakona o cestama Federa-cije BiH (Službene novine br. 06/02) doneseno je Uputstvo o jedinstvenom načinu obračuna za povrat sredstava što se plaćaju pri registraciji motornih i priključnih vozila.

Prva točka spomenutog Uputstva glasi:

„Pravno lice koje obavlja međuna-rodni prijevoz osoba ili stvari koje obavlja radove u inozemstvu (u daljem tekstu vlasnik vozila), ima pravo, prilikom slijedeće registracije vozila, na povrat odgovarajućeg dijela sredstava iz naknade za ceste.........., za vozilo koje koristi za promet u inozemstvu duže od 3 mjeseca u toku godine dana“.

Parafrazirajući ostale odredbe Up-utstva o kome je riječ regulirano je:

- Da se pravo na povrat utvrđuje dijelje-njem godišnje naknade za ceste sa 365 odnosno 366 dana i množenjem sa brojem dana koje je vozilo proboravilo u inozemstvu,- Da se Zahtjev za povrat sredstava dostavlja Direkciji za ceste F BiH i

nadležnom kantonalnom ministarstvu 30 dana prije isteka registracije vozila uz priloge:

- Dokaz o uplati godišnje naknade- Dokaz da je vozilo duže od tri mjeseca korišteno u inozemstvu u toku godine (Dokaz policijske ili carinske uprave),- Nadležni organ donosi rješenja po za-htjevu najkasnije do isteka registracije vozila,- Žalba se dostavlja u roku od 15 dana po rješenju,- Temeljem rješenja naknada za regis-traciju za narednu godinu se umanjuje za iznos sredstava koje treba platiti.

Povrat sredstava od registracije

Ovo Uputstvo i njegova primjena jeodmah po donošenju, naišlo na mno-gobrojne diskusije formalnih i nefor-malnih sastanaka prijevoznika. Nismo u saznanju da li je traženo i zvanično tumačenje, odnosno izmjena i dopuna ovog Uputstva.

Zapravo prvom točkom Uputstva koje smo skoro u potpunosti citirali nije precizirano na koje se prijevoznike odnosi, iako bi se prema sadržaju Uputstva i odredbi o realizaciji moglo pretpostaviti da se možda mislilo na prijevozne kapacitete građevinskih isličnih organizacija koje obavljaju radove u inozemstvu, putem stalnih radilišta i gdje su prijevozni kapaciteti u funkciji izvršenja tih radova.

Ili se odredbe Uputstva odnose na druge prijevoznike koje ispunjavaju vremenski cenzus boravka vozila u inozemstvu preko 3 mjeseca?


Mišljenje prijevoznika je bilo da seovo Uputstvo odnosi na sve prijevozni-ke i firme bez obzira da li je cestovnipromet osnovna djelatnost ili se radi orežijskom cestovnom prometu kao sporednoj djelatnosti. Po donošenju Uputstva bilo je pokušaja od strane pojedinih prijevoznika koji vrše pojedi-načni prijevoz u inozemstvo, da ostvare povrat naknade za ceste. Uglavnom se odustajalo zbog složenosti procedure o dokazivanju prava na povrat. Rekli smo već da većinu firmi a time i kapacitetačine one koje, kad je ino-prijevoz u pitanju, obavljaju pojedinačne prijevoze po principu odvoz-dovoz robe. Poje-dine, iako njihov broj nije definiran,intenzivnije vrše prijevoz u inozemstvo ili se isključivo bave tim pa je prijevozu zemlji zanemariv. Takve firme ostva-ruju i do 95% kolskih kilometara u inozemstvu a otprilike isto toliko danavozila proborave u inozemstvu i bezneradnih dana i dana praznika, dakle do 9 mjeseci. Istovremeno, vršeći kon-stantno pojedinačne prijevoze ove firme moraju imati registrirana vozilaza cijelu godinu, platiti punu godišnju naknadu za ceste pri registraciji vozila, a istovremeno zbog visokog intenziteta prijevoza u inozemstvo plaćati vrlo visoke naknade za korištenje cesta u inozemstvu.

Kako jedno vozilo u toku mjeseca, zavisno od lokacije firme i duljine rela-cije prijevoza može obaviti 1-20 prije-voza u inozemstvo, teško je putem zvaničnih organa osigurati pokazatelje o vremenu boravka u inozemstvu kao osnovu za eventualni povrat naknade za ceste o kojoj je riječ.

Prijedlozi prijevoznika

Mišljenja smo da bi ovakve firme treba-le imati prioritet u povratu ove naknade te drugim stimulirajućim mjerama. One su u direktnoj funkciji ostvariva-nja i predupređenja izvoza koji je prio-ritet u svakoj zemlji. Pogotovo što ne raspolažemo velikim izborom u pogle-

du alternativnih prijevoza. Uputstvo o kome je riječ može se kvalitetno prim-jenjivati na firme koje konstantno ujednom vremenskom intervalu imaju prijevozne kapacitete u inozemstvu, dok je neprimjenjivo ili vrlo teško primjenjivo za ostale prijevoznike u cestovnom prometu. Naknada za korištenje cesta pri registraciji vozila treba se obračunavati i plaćati prilikom registracije vozila, no visina te naknade ne bi se trebala utvrđivati paušalno. S obzirom da je nosivost vozila konstan-ta, dužina korištenja cesta – prevaljenih kilometara bi trebala biti u direktnoj zavisnosti sa plaćenom naknadom za ceste. Utvrđenoj naknadi za korištenje cesta prilikom registriranja vozila treba sučeliti predviđene kolske kilometre koje vozilo treba i može ostvariti. Svaki porast ili pad prevaljenih kilometara uzemlji u odnosu na pretpostavljene kilometre daje osnovu za porast dijela cestarine ili obvezu veće uplate-dodat-ne uplate u odnosu na iznos plaćen prilikom registriranja.

Naprimjer: godišnja naknada za ceste je 2000 KM, a pretpostavljeni go-dišnji kilometri u zemlji su 50.000. Djeleći 2.000 KM sa 50.000 KM kilo-metara dobije se iznos naknade po ki-lometru. Množenjem stvarno pređenih kilometara godišnje sa iznosom po kilometru dobije se ukupna naknada za korištenje cesta godišnje, koji se staveu odnos sa plaćenom naknadom prili-kom registracije. Alternativa ovome jeukoliko se nedvosmisleno želi u istu ravan staviti firme koje uglavnom obav-ljanju pojedinačne prijevoze u inozem-stvu da se stvori dokumentaciona osno-va i mehanizam kroz prevaljenu kilo-metražu kako bi se ostvario ovaj povrat.

Kako obračunati predjene kilometre?

S obzirom na mogući veliki broj prela-zaka granice teško je utvrditi točno vrijeme boravka u inozemstvu. Ali bi semogao koristiti kriterij ostvarenih kilo-

metara u zemlji i inozemstvu što je znatno ispravnije. Kako osigurati egzaktne pokazatelje radi utvrđivanja osnovanosti povrata naknade za ceste? Jednostavnije nego što to na prvi po-gled izgleda. Sa putnih naloga se unose ažurni podaci u Pregled čiji bi izgled mogao biti kao u prilogu. Jer popunje-ni i obrađeni putni nalozi sadrže sve pretpostavljene elemente za obračun i identifikaciju, počev od broja naloga,relacije, vrste i nosivosti vozila, posade te kretanja vozila i kilometraže u odlasku i povratku, zadržavanje vozila te drugi relevantni pokazatelji. Npr. ako je koncem godine na osnovu unešenih podataka ino prijevoz preko 20% u strukturi ukupne kilometraže stiče sepravo za povrat plaćene naknade za ceste u procentu preko 20% (ista pro-porcija). Isto tako mogli bi se predvi-djeti rastući ili opadajući procenti za iznos preko startnih 20% za utvrđivanje povrata cestarine. Zakonodavac bi predvidio način evidencije kilometraže i obračuna, kaznene sankcije u pogledu netočnog unošenja podataka te tko bi vršio kontrolu: komisije, inspekcijski organi ili na drugi način.

Ostvareno pravo na povrat bi se ko-ristilo kao akontacija za narednu regis-traciju. Još bolje kroz osiguranje gori-va za prijevoznike koji bi se opet djelo-mično vraćao za financiranje cesta sobzirom da 15 PF iz cijene goriva ide za ceste.

Dopune postojećeg Uputstva

Temeljem ove kratke opservacije koja ne prejudicira sva konkretna rješenja predlaže se:

1.) Da se jedinstveni način obračuna za povrat naknade za ceste primjenjuje za sve imaoce transportnih kapaciteta2.)Da se analogno prethodnom dopuni postojeće Uputstvo kako bi se mogloprimjenjivati i na pojedinačne prijevo-ze odnosno na firme koje vrše pojedi-načne prijevoze u inozemstvo.

Kao varijanta moglo bi se za sve prijevoznike utvrditi jedinstveni kriterij za plaćanje naknade za ceste pri regis-triranju vozila, i to na diferenciranoj osnovi zavisno od korištenja cesta za što su najbolji pokazatelji prevaljeni kilometri u zemlji.

Stručni djelatnici odgovarajućeg ministarstva i predstavnika cestovnog prometa vrlo brzo bi regulirali rješenja za sva otvorena pitanja i nejasnoće u ovom segmentu.


U Evropskoj uniji od 01.01.2007. na snazi su novi propisi o prevozu opasnih materija,

koji se inače mijenjaju dvogodišnje. Prijelazni period trajao je šest mjeseci, kako bi se zemljame potpisnice Spo-razuma o međunarodnom prijevozu opasnih tvari cestom upoznale s novim, kao i promjenama dosadašnjih odredbi ADR Sporazuma. Pregledom izmjena koje se odnose na utvovar, transport i rukovanje s robom završavamo s objav-ljivanjem novosti iz ADR Sporazuma.

Propisi vezani za utovar i ruko-vanje sa robom dalje su pooštravali odgovonost vezanu za prevoz opasne robe.

Kod pristizanja prevoznog sredstva i njegovog vozača na mesto istovara iutovara - podrazumevajući i terminale

za kontejnere - treba da odgovarajupropisisma (naročito u odnosu nasigurnost, javna sigurnost, na čistoću i u odnosu na pogon uređaja za utovar iistovar.Utovar se ne može izvršiti,- ako ispitivanje dokumenata ili- prevozno sredstvo, kao i uređaji koji služe za utovar i istovar prilikom proveravanja pokazuje, da prevozno sredstvo, vozač prevoznog sredstva, ili neki uređaj ne odgovara propisima.

Istovar se ne može izvršiti,

- ako u napred navedenom provera-vanju nalaze takvih nedostatak, koji mogu da uplivišu sigurnost istovara.

Pre utovara prevozno sredstvo, odnosno kontejner treba pregledati spolja i iznutra, radi osiguranja, dane postoje takva oštećenja, koji prevozno sredstvo, odnosno kontejner ili uto-

varene pošiljke mogu uticati na njegovo neoštećenje.

Sa ovim propisom odgovornostrukovodilaca mesta utovara i istovara u značajnom stepenu je povećano u odnosu na firmu transportnika.

Novi propisi za rukovanje sa robom i njegovog gomilanja prema dole navedenom:

Transportna sredstva i kontejnere u datim slučajevima treba snabdevati sredstvima za učvršćivanje i rukovanje opasne robe. Dijelove pošiljki opasne robe i neupakovanih opasnih pred-meta, treba učvstiti sa odgovarajućim sredstvima, koji je sposoban za zadrža-vanje robe na prevoznom sredstvu, odnosno na kontejneru (na primjer: kaiš za učvršćivanje, zidovi koji se mogu pomeriti, odbojnik koji se može

TEMA

NOVI propisi za prevoz opasne robe udrumskom saobraćaju

Priredio: Velibor Peulić

Institut za edukaciju VTK BiH je za potrebe bosanskohercegovačkih privrednika priredio prevod ADR (2007) sporazuma. Pripremljena su takodjer stručna izdanja iz domena obuke vozača i savjetnika pri prevozu opasnih materija. InfoKom u ovom broju donosi nastavak pregleda najbitnijih izmjena i novih odredbi ADR sporazuma.


pomeriti), da ne nastanu takva pome-ranja tokom prevoza, koji prouzrokuju promjenu smeštaja robe pošiljke, ili koje mogu dovesti do povreda dijelovapošiljki. Ako je opasnu robu, sa dru-gom robom (na primjer: sa teškim ma-šinama ili sanducima) zajedno šalju, na prevoznom sredstvu odnosno u kontejneru, svaku robu tako treba učvrstiti ili pakovati, da ne dođe do oslobađanja opasne robe. Oslobođenje dijelova pošiljki treba onemogućiti, popunjavanjem praznih prostora, na primjer sa potpornim drvima ili sa odgovarajućem blokiranju i razapira-nju. Ako za razapiranje, na primjer koristi pojas, kaiš, traka ili užad, ove ne smeju se suviše nategnuti, koji bi mogao prouzrokovati povredu ili de-formisanje dijelova pošiljki.

Dijelova pošiljki se ne sme nagomi-lovati, izuzev, ako oni za ovu svrhu su formirani. Ako za gomilanje formi-ranih dijelova pošiljki različite vrste gomilaju jedan na drugi, treba uzeti u obzir međusobnu sposobnosti za nago-milovanje. U slučaju potrebe dijelovi pošiljki koji su međusobno nagomilo-vani, povreda donjih dijelova pošiljki treba sprečiti korišćenjem pomoćnih sredstava.

Treba pokloniti naročitu pažnju na rukovanje sa dijelovima pošiljki tokom pripremanja za njihovo slanje, izbora prevoznog sredstva ili kontejnera sa kojima se namerava izvršiti prevoz dijelova pošiljki, izbora metoda utovara i istovara, da bi izbegli nenameravanepovrede na dijelovima popiljki sa njihovim vučenjem na podu ili sa ne-pravilnim rukovanjem.

Transportna sredstva i rezervoari

Novi ADR uvodi pojam Knjige rezervoara

Knjigu rezervoara treba da čuva vlasnikili vršilac pogona, koji treba da bude sposoban da na zahtjev odgovarajućeg organa vlasti može prikazati. Knjigu rezervoara treba voditi tokom celog njegovog postojanja i posle stavljanjarezervoara van pogona još 15 meseci treba čuvati. Tokom trajanja života rezervoara u slučaju promjena vlasnika ili vršilaca pogona knjigu rezervoara treba predati novom vlasniku ili vrši-ocu pogona. Prepis knjige rezervoara i svaku potrebnu dokumentaciju prili-kom periodične ili vanredne kontrole, srtučnjaku koji obavlja pregled prekon-trolisanja rezervoara treba staviti na raspoloženje.

Postupak odobravanja- tipa prevoznog sredstva mijenja se prema dole navedenom:

Stvoren je mogućnost na to, da proizvo-đač ili njegov ovlašćeni predstavnik iliod strane nadležnog državnog organa priznato radno telo izdaje izjavu o dokazivanju odgovarajnja zahtjevima iz ADR 9.2. Sa izjavom koji dokazuje odgovaranje zahtjevima pojednostav-ljen je postupak vezan za izdavanje potvrde o odobrenju (ratifikaciji).

Novi propis o ograničenju brzine:

Prema propisu UN (ENSZ)-EGB broj 89, ili 92/6/EGK Smjernice Saveta sprava za ograničenje brzine, treba primjenjivati na svakom takvom prevonom sredstvu, čija je dozvoljena najveća ukupna težina prelazi 12 tona i u pogon prvom prilikom stavljen posle 31.- decembra 1987.-godine, kao i treba primjenjivati na svakom takvom prevoznom sredstvu, čija je ukupna dozvoljena težina pređe 3,5 tona, ali najviše 12 tona i u pogon prvom prili-kom stavljen je posle 31.- decembra 2007.-godine.

Ovo znači, da počev od 2008.- go-dine prevoz opasne robe čija je ukupnatežina iznad 3,5 tona može da se obav-lja samo sa takvom prevoznom sred-svom koji je snabdeven sa sredstvom ograničavanja brzine.

Novi tunelski propisi

Sa gledišta infrastrukture i sigurnosti, u saglasnosti sa smjernicama 2004/54/EK evropski tuneli razvrstavaju se u 5 kategorija. U okviru TERN (ocenji-vanja rizika prevoza opasnih materijala u tunelima) uzimaju u obzir ventilacije,snabdevenost sigirunosnim uređajima, sistema alarmiranja i signalisanja tu-nela, kao i broj pruga na raspoloženju i mogućnost bežanja.

Važeći tekst ADR počev od 01.01.2007., već sadržava nove propise. Nadležni organi vlasti treba da se prip-ermaju za udovoljenje ovim propisima do 31. 12. 2009.- godine.

Ograničenje korišćenja tunela

Opšti propisi

Za primjenjivanje ograničenja korišće-nja tunela javnih puteva transportnih

sredstava koji prevoze opasnu robu, nadležni državni organi tunela javnih puteva treba da određuju prema nekoj tunelskoj kategoriji. Treba uzeti u obzirkarakteristike tunela, ocenjivati rizike, uračunavajući i stanje i pogodnosti alternativnih putnih pravaca koje stoje na raspoloženju i rešenja usmeravanja saobraćaja. Isti tunel može se uključiti i u kategoriju više tunela, zavisno od naprimjer: zavisno od doba dana, ili dana u nedelji tid.

Kategorije

Određivanje kategorija zasniva se na onoj pretpostavci, da u tunelima pos-toji tri glavna opasnost, koji mogu da prouzrokuju brojne žrtve ili značajno mogu oštetiti konstrukciju tunela:a) eksplozija;b) otrovni gas ili oslobađanje para

tečnog otrovnog materijala;c) požar

Pet kategorija tunela su sledeće:

A kategorija tunela:Nema ograničenja za prevoz opasnih materijala;

B kategorija tunela:Ograničenja za one opasne robe, koji mogu da prouzrokuju vrlo veliku eksploziju;

C kategorija tunela:Ograničenja za one opasne robe, kojimogu da prouzrokuju vrlo veliku eks-ploziju, veliku eksploziju ili oslobođenjevelike količine otrovnog materijala;

D kategorija tunela:Ograničenja za one opasne robe, kojimogu da prouzrokuju vrlo veliku eks-ploziju, veliku eksploziju ili oslobođenjevelike količine otrovnog materijala ili prouzrokuju požar;

E kategorija tunela:Ograničenje za svu opasnu robu sa nekoliko izuzetaka.

Propisi za signalne table na javnim putevima i objavljivanje ograničenja

Ugovorne Strane su obavezni označitizabranu prolaza kroz tunele i alterna-tivne putne pravce treba da obilježavaju sa znakovima i tablicama. Za ovu svrhu „Bečki Sporazum o Saobraćaju na Javnim putevima (1968)” i „dopunski


Evropski Sporazum Sporazuma o Zajedničkim Oznakama i Tablicama (Genf, 1971)” i odluka o Oznakama i tablicama na Javnim putevima sa kojima se bavi Glavna Radna Grupa za Prevoz u Javnom saobraćaju Komisije za Prevoz UN (ENSZ) za unutrašnjojst (R.E.2.) - u svako doba promjenjenom obliku - na osnovu tumačenja oznake i tablice C, 3h i D. 10a, 10b i 10d. mogu se koristiti.

U interesu međunarodnog razume-vanje znakova u Bečkom Sporazumu propisane sistem znakova i oznaka, zapojedine razreda karakterističkim obli-cima i bojama, i gde god je moguće umesto natpisa tekstova, zasnivaju na grafičkim slikama. Tamo gde UgovorneStrane smatraju potrebnim propisane znakova i oznaka mijenjaju, ali izvršene promjene ne mogu da mijenjaju nji-hove bitne karakteristike. Tamo gdeUgovorne strane ne primjenjuju Bečki Sporazum, propisani znakovi i oznake mogu se mijenjati, uslovno, da sprovodene promjene ne mijenjaju njihove bitne ciljeve.

Znakove i oznake koji zabranjuju prolaz kroz javni tunel transportna

sredstva koji voze opasnu robu treba staviti na takva mesta, gde postoji mo-gućnost za izbor alternativnog putnog pravca.Kodovi tunelskih ograničenja

Ograničenja koje se odnose na prevoz date opasne robe kroz tunel, ove robe se zasnivaju na kodovima tunelskog ograničenja, koje sadrži 15 stub ADR 3.2. „A” tablice. Kodovi tunelskih ograničenja, na donjoj strani stupca stavljeni su u zagradu. Ako umesto koda tunelskih ograničenja nalazi „(-)”, dati materijal ne spada ni u jednu odredbu tunelskog ograničenja. Kod robe, koji spadaju u UN2919 i UN3331

ograničenje prelaska tunela međutim predstavlja predmet mogućeg poseb-nog sporazuma o odobrenju, prema propisima od strane nadležnih organa vlasti. Ako jedna transportna jedinici sadrži takve opasne robe, za koje je određena različita tunelska ograničenja, onda za ceo tovar treba primjenjivati kod tunelskog ograničenja najvišeg stepena. Ograničenja koje se odnose na ograničenja prolaza transportnih jedi-nica prevoza opasne robe kroz tuneleTransportna jedinica koja prevozi opas-nu robu, kodovi tunelskog ograničenja uređuje se prema celokupnom tovaru, za prolaz ove prevozne jedinice kroz tunele odnose se sledeća ograničenja.

Europski sporazum o međunarodnom prijevozu opasnih tvari cestom (ADR) sastavljen je u Ženevi 30. septembra 1957. godine pod okriljem Trgovinske komisije Ujedinjenih naroda za Evropu, te je stupio na snagu 29. januara 1968. godine. Prilozi A i B kao sastavni dio Sporazuma naknadno su usvojeni i pripojeni Sporazumu 1969. godine. Prilozi A i B bitni su sastavni dijelovi Sporazuma koji se izmjenjuju i dopunjuju svake druge (neparne) godine te upravo te izmjene i dopune utječu na nacionalne prop-ise i ponašanje s opasnim robama te ih je potrebno neprekidno pratiti i usvajati.

ADR je sporazum između država. U vrijeme izdavanja publikacije Sporazumne strane su Albanija, Austrija, Azerbajdžan, Bjelorusi-ja, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Češka Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Hrvatska, Njemačka, Grčka, Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, Mađarska, Italija, Kazahstan, Litva, Latvija, Lihtenštajn, Luksemburg, Maroko, Ni-zozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Republika Moldavija, Rumunjska, Ruska Federacija, Slovačka, Slovenija, Srbija i Crna Gora, Španija, Švedska, Švicarska, Velika Britanija i Ukrajina.

B................... Zabranjen prolaz za B, za C, za D. i za E kategoriju tunelaB 1000C..... Zabranjen prolaz tunela B kategorije, ako ukupna masa eksplozivnog materijala u trans

portnim jedinicama pelazi 1000 kg.Zabranjeno je prolaz za C, za D. i za E kategorije tunela

B1D............. Zabranjeno je prolaz za B i za C kategoriju tunela u slučaju prevoza sa rezervoarimaZabranjeno je prolaz za D. i za E kategorije tunela

B1E.............. Zabranjeno je prolaz za B, za C i za D kategoriju tunela u slučaju prevoza sa rezervoarimaZabranjeno je prolaz za E kategorije tunela

C.................. Zabranjeno je prolaz za C, za D. i za E kategorije tunelaC 5000D... Zabranjen prolaz tunela C kategorije, ako ukupna masa eksplozivnog materijala u trans

portnim jedinicama pelazi 5000 kg.Zabranjeno je prolaz za D. i za E kategorije tunela

C1D............. Zabranjeno je prolaz za C kategoriju tunela u slučaju prevoza sa rezervoarimaZabranjeno je prolaz za D. i za E kategorije tunela

C1E.............. Zabranjeno je prolaz za C i za D kategoriju tunela u slučaju prevoza sa rezervoarimaZabranjeno je prolaz za E kategorije tunela

D.................. Zabranjeno je prolaz za D. i za E kategorije tunelaD1E............. Zabranjeno je prolaz za D kategoriju tunela u slučaju prevoza rinfuzne robe ili prevozom

sa rezervoarimaZabranjeno je prolaz za E kategorije tunela

E................... Zabranjeno je prolaz za D. i za E kategorije tunela......................Dozvoljen je prolaz kroz svakog tipa tunela

(za UN 2919 i 3331 slučajevima, vidi još i stav 8.6.3.)


Cijene armaturnog željeza obilježile početak građevinske sezone

Tržište građevinskog materijala ovog proljeća trpi velike oscila-cije. Ovakvo stanje se naročito

ogleda kod određenih roba, kao što su armaturno željezo, cement i drvena građa. Sagledavajući sve aspekte koji su prethodili ovim dešavanjima, trenutno stanje se moglo i očekivati.

Posmatrajući trenutno stanje na tržištu, svaki pregled kretanja cijena neminovno počinje dešavanjima u vezi sa armaturnim željezom. U proteklomperiodu došlo je do većeg rasta cijena armaturne mreže i betonskog željeza. Prosječna zabilježena cijena iz prethod-nog perioda je 1,24 KM/kg, a sada iz-nosi 1,45 KM/kg, što je za 100,00 eura/t više. Najavljeno je već novo poskup-ljenje ovih roba za 15. 5. 2008. u pro-sjeku za 20,00 do 30,00 eura/t. Prema izjavama proizvođača ovakvo stanje i visoke cijene su direktno uzrokovane cijenama sirovine na svjetskom tržištu, koja varira iz mjeseca u mjesec. Još jedan od uzroka za česta poskupljenja je, pored već navedenih varijacija cijena sirovine, i nedostatak iste. Proizvođači iz BiH nisu u stanju da dobiju dovoljne količine za svoju proizvodnju, što auto-matski izaziva nestašicu i porast cijena.

Sljedeći koraci proizvođača, što setiče korekcije cijena, zavisit će isključivo od dinamike nabave sirovine i trenu-tnog kretanja cijena na svjet-skom tržištu.

Kod domaćih proizvođača cementa prethodni period je obilježio blagi pad cijena, koji je samo uvod u najavljeno poskupljenje od polovine maja.

Jedan od rijetkih građevinskih materijala koji u ovom periodu nije pretrpio nikakve značajnije promjene je kreč, ali nije isključeno da će i kod ovog artikla doći do nivelacija cijena, uzimajući u obzir da je poskupljenje pogodilo sve vodeće građevinske robe.

Kao i kod kreča, tako i kod opekarskih proizvoda nije dolazilo do značajnijih promjena cijena.

Izvođači radova u oblasti visoko-gradnje, kao i veći trgovci građevinskim materijalom sve nam se češće javljaju sa tražnjom drvene rezane građe, prevashodno za krovne konstrukcije. Redovnim praćenjem kretanja cijena na tržištu rezanom građom, došli smo do informacija koje ukazuju da se cijene za ovu vrstu roba postepeno povećavaju.

Uzrok je nedostatak trupaca koji se koriste za preradu i proizvodnju, što je dovelo do povećanog interesovanja za uvozom sirovine iz inostranstva.

Pored ove vrste građe, na tržištu vlada i veliko interesovanje za drvnim proizvodima koji se koriste u proiz-vodnji stolarije i namještaja. To su prvenstveno daska od jele i smrče, ali je dosta zastupljena i od hrasta i bukve. Veće količine ovih proizvoda se izvoze u zemlje EU, ali dosta toga se plasira i na domaćem tržištu. Kao što se može vidjeti i iz priložene tabele, rasponi cijena su veliki, što zavisi od dimenzija i klase u kojoj se rade.

Svi podaci i sve informacije nam go-vore da nas očekuje burna građevinska sezona.

ArtikliArmaturna mrežaČbr (fi 8-32)Cement Lukavac PC 450Cement Kakanj PC 450Kreč RavnajaKreč Hidrat-ČelinacKreč Sirač – HrvatskaBlok giter 25x19x19Crijep Vinkovci 333Crijep BramacCrijep Vinkovci 104Građa Jela/Smrča I/III kl.Daska Jela/Smrča stolarska

Cijena1,25 – 1,47 KM/kg + PDV1,14 – 1,35 KM/kg + PDV158,11 – 188,03 KM/t + PDV164,16 – 176,50 KM/t + PDV118,00 - 130,00 KM/t + PDV123,00 – 154,00 KM/t + PDV145,30 – 170,94 KM/t + PDV0,55 – 0,85 KM/kom + PDV0,62 – 0,66 KM/kom + PDV1,41 – 1,44 KM/kom + PDV0,62 – 0,76 KM/kom + PDV282,05 – 363,00 KM/m3 + PDV188,03 - 600,00 KM/m3 + PDV

Kretanje cijena od 5. 4. do 8. 5. 2008.

BERZA INFORMACIJA - InfoCentar

��

��


Na sajmu300 izlagačaTradicionalna sajamska manifesta-cija „Gradnja i obnova 2008.“ bit će održana u Centru „Skenderija“ od 27. do 30. maja.

“Gradnja i obnova”

Sajam privrednih vozila

Također će biti prezentirani proiz-vodi i najnovija dostignuća iz oblasti građevinarstva i prateće građevinske i komplementarnih industrija. Na na-cionalnom štandu Hrvatske u organ-izaciji Županijske komore Sisak svoje proizvode prezentirat će deset firmi. Nasajmu izlažu firme iz BiH, Srbije, CrneGore, Hrvatske, Slovenije, Kosova, Italije, Mađarske, Njemačke, Austrije, Švedske, Švicarske, Poljske, Češke, SAD-a, Belgije, Velike Britanije, Japana, Francuske, Španije i Turske. U okviru sajma “Gradnja i obnova 2008.” or-ganizovan je prvi međunarodni sajam privrednih vozila, saobraćaja, logistike i

prateće industrije, kao središnje mjesto prezentacije novih modela privrednih lakih i teških vozila, dostavnih vozila, mjesto ponude opreme i dijelova, teh-nike i tehnologija i usluga u saobraćaju, saopćeno je iz Centra Skenderija.

U okviru ove manifestacije su međunarodni sajmovi građevinarstva i prateće

građevinske industrije, zanatstva, alata i alatnih strojeva, komunalne opreme i opreme za zaštitu okoline, privrednih vozila, saobraćaja, logistike i prateće industrije; “Interklima” sajam grijanja, hlađenja, klimatizacije i sanitarija; “Instal” sajam instalacija, rasvjete, ele-ktrotehnike i industrijske elektronike; “Plagram”, Međunarodni sajam plastike i gume. Na 13.000 metara kvadratnih zatvorenog i otvorenog prostora pred-stavit će se 300 izlagača i suizlagača iz čitavog svijeta na više od 150 štandova. Na ovogodišnjem sajmu je 50 posto novih izlagača, a posebno u segmentu sajma proizvoda za hlađenje, venti-laciju, grijanje i sanitarni program za kupaonice i saune.


Komisija za vanjsku trgovinu i carine Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne

i Hercegovine usaglasila je sporne amandmane čime je osigurano da naša zemlja konačno dobije zakon o poljo-privredi, prehrani i ruralnom razvoju.

Naime, Vijeće ministara BiH utvrdi-lo je tekst prijedloga zakona još 31. maja 2007. godine, ali zbog nedostatka podrške poslanika iz Republike Srpske zakonske odredbe nisu imale entitetsku većinu i samim tim nisu mogle biti usvojene u Parlamentu BiH u konačnoj verziji.

Ranije je čak nadležno parlamen-tarno tijelo odbilo u drugom čitanju odredbe ovog zakona, čime je prijetila mogućnost da njegovo usvajanje defini-tivno padne u proceduri, ali su srpski poslanici popustili u posljednji čas te je on vraćen na ponovno razmatranje.

Suština sporenja u Upravi/kancelariji

Član Komisije za vanjsku trgovinu i carine Predstavničkog doma Parla-menta BiH Šemsudin Mehmedović,

Evropski principi konačno i u Bosni i Hercegovini

Evropska unija, odnosno većina njenih zemalja članica ima princip po kojim se 40 posto budžeta izdvaja za poticaj poljoprivredi. U slučaju Federacije BiH zahvaljujući potpori kantona, ali i općina taj procenat je nešto veći od tri posto • Ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou od izutezene važnosti za zemlju i stoga nisu uzaludna traženja iz Brisela da se ono ustanovi. To će ovisiti od postizanja političkog konsenzusa.

Usaglašen zakon o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju

istakao je za InfoKom kako je postignut konsenzus na ponuđeni tekst zakonaizmeđu Vijeća ministara, odnosno Ministarstva vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa BiH i poslanika - predlagača amandmana.

“Najviše sporenja bilo je u pogledu naziva, odnosno postojanja agencije za harmonizaciju sistema plaćanja. Dogovoreno je da zakonom ne bude formirana agencija već ured, ali njena ovlaštenja u suštini ostaju ista. Ove odredbe bile su najviše sporne za po-slanike iz RS-a” naveo je Mehmedović.

Odgovornosti i obaveze za harmo-nizaciju sistema plaćanja između osta-log, odnose se na to da s ciljem jačanja postojećih sistema iz te oblasti, praksi i procedura u entitetima i Brčko distrik-tu, nadležno ministarstvo u saradnji satim razinama vlasti “razvija pravni ok-vir za uspostavljanje i razvoj institucio-nalnih struktura za podršku i provođe-nje mjera politike i privlačenje sredsta-va EU i onih iz drugih međunarodnihfondova”.

Usvajanjem zakona o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju navodi Mehmedović u BiH se uvodi evropska praksa djelovanja u toj oblasti.

“Evropska unija, odnosno većina njenih zemalja članica ima princip po kojim se 40 posto budžeta izdvaja za poticaj poljoprivredi. Naša zemlja je još uvijek daleko od tog nivoa, ali će nam zakonska rješenja osigurati mogućnost korištenja sredstava iz pristupnih fondova EU koje ćemo moći koristiti za razvoj poljoprivrednog sektora u našoj zemlji. Mi još dugo nećemo moćidostići evropski nivo ulaganja u poljo-privredu, ali u narednim godinama svakako da dolazi bolji period za tu oblast posebno kada su u pitanju veća finansijska izdvajanja. Sporazum ozoni slobodne trgovine (CEFTA) je predsoblje EU za našu zemlju i taj regionalni dokument će nam uveliko također, pomoći da budemo spremni za primjenu evropske prakse i legislative u oblasti koju on obuhvata” istakao je Mehmedović.

Član Komisije za vanjsku trgovinu i carine državnog Parlamenta kaže kako trenutno u skladu sa Zakonom o poljo-privredi Federacija BiH trenutačno iz svog budžeta izdvaja sredstva u visini do tri posto budžeta što je svakako ne-dovoljno. No, poticaji naglašava, dolaze i od kantona, ali i općina iako se ne

Piše: Almir Terzić


radi o prevelikim sumama, sveukupna izdvajanja premašuju tri posto.

Jedan od važnih budućih korakakoji mora napraviti BiH smatra Meh-medović, a što je i jedan od resursa za-konodavstva EU svakako je uspostavaministarstva poljoprivrede na držav-nom nivou.

Na žalost, BiH po sadašnjim ustav-nim odredbama nema zasebno minis-tarstvo poljoprivrede što se smatra ve-likim nedostatkom i što će biti naredni zadatak koji će se morati riješiti. Tako je i iz Brisela sredinom marta u našu zemlju stigao izvještaj kojim se upravo sugeriše na potrebu da ispunjavanja slijedećih uslova koje BiH mora ispuniti na putu ka punopravnom članstvu EU. Jedan od njih je upravo formiranje ministarstva poljoprivrede.

Propuštena šansa

“Zanimljivo je kako će ovo pitanje sadabiti tretirano na Vijeću ministara našezemlje, odnosno kako će se državna Vlada postaviti u rješavanju tog nared-nog zadatka. Tu je nužno postići kon-senzus jer se radi o prenosu određenih nadležnosti sa razine entiteta na državni nivo. Kolika je nužnost posto-janja ministarstva poljoprivrede govori i činjenica da je upravo ono to koje bitrebalo da vrši ne samo poticaje u tojoblasti, već i da formira i utiče na cije-ne. Ministarstvo je to koje treba da na razne načine interveniše kako bi se osi-gurala zaštita potrošača, odnosno kako bi se umanjili udari na građane kada dolazi do korekcija proizvoda. Mi smo imali šansu da dobijemo ministarstvo poljoprivrede kroz amandmane na Ustav BiH iz 2006. godine, ali smo topropustili njihovim odbijanjem u Parlamentu naše zemlje” naglašava Mehmedović.

Na tom putu jedan od prvih koraka je upravo donošenje zakona o poljopri-vredi, prehrani i ruralnom razvoju BiH. Zakonskim tekstom predviđeno je da će se mjere podrške za poljoprivredu i ruralni razvoj za BiH postepeno prila-gođavati na svim nivoima vlasti, a s ci-ljem usklađivanja sa vrstama mjera u EU. Mjere su podijeljene na one koje se odnose na podršku poljoprivrednih tržišta i to u smislu poboljšanja kvalite-ta koji uključuje određene proizvode za koje u BiH ima konkurentnsku pred-nost u oblasti proizvodnje, prerade i trgovine tih proizvoda. Isto se odnosi na mjere direktne pomoći poljoprivred-

nim domaćinstvima definirane krozplaćanje po hektaru i/ili grlu, te one koje se odnose na vanjske trgovine, a koje se regulišu međunarodnim trgovinskim sporazumima.

Zakonski prijedlog definirao je i trikonkretne mjere koje se odnose na po-litiku ruralnog razvoja. Kao prva defi-nirana je ona za povećanje konkurent-nosti koja uključuje odredbe za poveća-nje investicija u poljoprivredna doma-ćinstva i prehrambenu industriju, podrške službama za educiranje u sektoru, ranom penzionisanju, mladim poljoprivrednicima, razvoju infrastruk-ture u ruralnom području, te ostale koje se odnose na slične mjere vezaneza tu oblast. Propisana je i mjera zaštite ruralne okoline u što spada ona za manje povoljna ruralna područja, po-drška agro-okolišnim programima uključujući i organsku, integralnu, te okolinsko prihvatljivu proizvodnju. Isto se odnosi i na podršku dobrobiti

Pomoć putem predpristupnih fondova

Mjere koje će biti podržane od Instrumenta za predpristupnu pomoć (IPA) imaju za cilj da promoviraju široku lepezu mjera za uspostavljanje institucija u svim zemljama korisnicima. Podrška će biti na raspolaganju u svrhe jačanja demokratskih institucija i vladavinu prava, reforme javne uprave, reforme u privredi, poštovanje ljudskih prava i prava manjina, ohrabrivanje jedna-kosti polova i nediskriminacije, unapređenje građanskih prava i razvoja građanskog društva, podrške regionalnoj saradnji, pomirenju i rekonstruk-ciji, te doprinos održivom razvoju, smanjenju siromaštva i poboljšanju zaštite okoliša. Pomoć za zemlje kandidate treba dodatno da se fokusira na usvajanje i implementaciju punog “acquis communataire” te usaglašavanje sa kriterijem pristupanja. Sredstva će također, pomoći zemljama kandidatima u pripremi kod programiranja, upravljanja i implementiranja Evropskog fonda za regionalni razvoj, Kohezivnog fonda, Evropskog fonda za društveni i ruralni razvoj, koji će im biti na raspolaganju nakon pristupa EU.Jasno je prepoznato od strane Evropske unije da se svaka od zemalja za-padnog Balkana kreće naprijed u pravcu pristupa i da se, prema tome, sve zemlje regije mogu biti smatrane kao zemlje potencijalni kandidati. Pomoć zemljama potencijalnim kandidatima, prema tome, može obuhvatiti izvjes-nu podršku za usaglašavanje posebno u partnerstvu sa državama članicama kroz prekogranične programe saradnje kao i podršku investicionim progra-mima, sa specijalnim ciljem izgradnje kapaciteta upravljanja u oblastima regionalnog i ruralnog razvoja i razvoja ljudskih potencijala.Pomoć će biti osigurana na bazi sveobuhvatne višegodišnje strategije (povezane sa višegodišnjim i godišnjim dokumentima) koji oslikavaju prio--ritete procesa Stabilizacije i pridruživanja kao i strateških prioriteta predpris-tupnog procesa svake zemlje. Cilj komponente IPA za ruralni razvoj (IPA - RD) će pomoći zemljama kandidatima da pripreme programe ruralnog razvoja koje će finansirati EU poslije pristupa, implementiranjem predpristupnepomoći putem sistema koji su što je više moguće slični onim sistemima koji su potrebni za period poslije pristupa, u kontekstu predpristupa.Sektor poljoprivrede i ruralnog razvoja BiH mora razviti strategiju koja će omogućiti sektoru da se pripremi za prijem IPA-RD fondovima u narednih tri do četiri godine.

životinja, te drugim mjerama iz tog područja. Zakon propisuje i mjere za diverzificiranje u ruralnim područjimai one za poboljšanje kvaliteta života u takvim sredinama. One uključuju podršku dopunskim djelatnostima i nepoljoprivrednim uslugama, mjere zapoboljšanje sela i očuvanje prirodnogi kulturnog naslijeđa u ruralnim područjima.Detaljne mjere podrške i mehanizme za njihovo implementiranje određuju se sektorskim strategijama za poljo-privredu, prehranu i ruralni razvoj u BiH i akcionim planovima. Ponuđena rješenja utvrdila su i način raspodjele vlasti u oblasti poljoprivrede na razini države, entiteta, ali i kantona, te općina kada je u pitanju FBiH.


obzirom na to da je cijena pšenice u aprilu bila dosta visoka, cijena brašna je u tom periodu porasla za 0,02 KM/kg, da bi početkom maja većina domaćih proizvođača vratila cijene na stare po-zicije. Tokom proteklog mjeseca cijene brašna T-500 su se kretale od 0,75 do 0,85 KM/kg + PDV, a T-400 od 0,76 do 0,94 KM/kg + PDV.

Što se tiče cijena ulja, ovog mjeseca je došlo do ponovnog rasta cijene poje-dinih vrsta ulja za 0,65 KM/l u prosje-ku, za ulja koja se u BiH uvoze iz Srbije. Npr. cijena Vital ulja je bila 2,39 KM/l + PDV, a sada se kreće od 3,18 do 3,196 KM/l + PDV. Cijena ulja Dijamant izZrenjanina je sa 2,52 KM/l + PDV porasla na 2,99 KM/l + PDV.

Cijena Bimalovog ulja se kretala od 2,67 do 2,88 KM/l + PDV, dok se ulje Bimal duo (kombinacija suncokreta i uljane repice) kretalo od 2,57 do 2,77 KM/l + PDV.

Zvijezda ulje iz Hrvatske je poskup-jelo u prosjeku za 0,35 KM/l i kreće se od 2,564 do 2,92 KM/l + PDV.

Cijena brazilskog šećera se protek-log mjeseca kretala od 0,695 do 0,75 KM/kg + PDV uz najavu novog posku-pljenja do kraja mjeseca.

Cijenapšeniceu padu!

BERZA INFORMACIJA - InfoCentar

Proteklog mjeseca na tržištu BiH je bilo značajnih oscilacija cijena poljoprivrednih roba. Za razliku

u zbivanjima iz proteklih mjeseci, ovog mjeseca su cijene nekih roba bile u porastu, kao što su sojina sačma, sun-cokretova sačma i stočno brašno, dok cijene pšenice i ječma padaju.

U odnosu na prošli mjesec cijena pšenice na domaćem tržištu je pala za 20,00 KM/t u prosjeku, dok se na tržištu Mađarske ovih prvih majskih dana pšenica može kupiti po cijeni od 257 do 268 eura/t, što je svakako najznačajnija promjena cijene u odnosu na protekli mjesec kada je pšenica bila skuplja i do 20 eura/t.

S obzirom na to da se domaći mlinari snabdijevaju uglavnom u Mađarskoj, takva situacija je svakako izazvala pad cijena brašna na domaćem tržištu. Pretpostavljamo da Mađarska još uvijek raspolaže značajnim količi-nama pšenice koje su se do sada čuvale za prodaju po što boljoj cijeni, a sada je svakako došlo vrijeme da se silosi polako oslobađaju pa su se odjednom pojavile velike količine kod ponuđača iz Mađarske i svakako kod domaćih veletrgovaca.

Cijena ječma je, također, u značaj-nom i neočekivanom padu. U odnosu na prošli mjesec cijena je pala u pros-jeku za nevjerovatnih 45,00 KM/t kod domaćih ponuđača.

Za razliku od ječma, cijena sojine sačme je značajno porasla u odnosu na protekli mjesec, također, u prosjeku za 45,00 KM/t.

Što se tiče cijene kukuruza, nema pomjeranja, bar na domaćem tržištu cijena se stabilizovala. U Mađarskoj je situacija drugačija. Cijena kukuruza je pala ispod 200 eura/t, tako da se može očekivati da bi se cijena kukuruza i kod nas mogla uskoro promijeniti. Da bi izbjegli carinsku taksu na kukuruz iz Mađarske, najveći broj domaćih firmi i dalje umjesto kukuruza kupujekukuruznu prekrupu iz Srbije koja se još uvijek na domaćem tržištu nudi po povoljnijoj cijeni od cijene kukuruza.

Kada su u pitanju prehrambene robe, cijena brašna se više puta mije-njala tokom proteklog mjeseca. S


Artikli

Brašno T-400

Brašno T-500

Brašno T-850

Brašno - integralno pšenično

Ulje

Šećer

Cijena

0,76 – 0,94 KM/kg + PDV

0,75 – 0,85 KM/kg + PDV

0,66 – 0,75 KM/kg + PDV

0,60 – 0,85 KM/kg + PDV

2,564 – 3,196 KM/lit + PDV

0,695 – 0,75 KM/kg + PDV

Artikli

Pšenica

Kukuruz

Ječam

Sojina sačma 46% proteina

Suncokretova sačma 33% pr

Stočno brašno - pšenično

Cijena

0,60-0,65 KM/kg + PDV

0,47-0,55 KM/kg + PDV

0,50-0,57 KM/kg + PDV

0,81-0,84 KM/kg + PDV

0,55-0,58 KM/kg + PDV

0,40-0,49 KM/kg + PDV


��

��


Prehrambeni sektor prilagoditi EVROPSKIM ISKUSTVIMA

Tehničke upute o najboljim tehničkim raspoloživim tehnikama u prehrambenoj industriji predstavljaju podršku cjelovitoj imple-mentaciji Zakona o zaštiti okoliša/životne sredine i pratećih pravil-nika u oba entiteta, te u Brčko Distriktu. Šest odabranih podsek-tora prehrambene industrije, na koje se odnose tehničke upute su: klaonica krupne stoke, prerade mesa, uzgoja i prerade ribe, prerade mlijeka i proizvodnje mliječnih proizvoda, prerade voća i povrća, te proizvodnje piva.

Piše: Zvonko Papoci

U martu 2006. godine s imple-mentacijom je počeo proje-kat “Jačanje kapaciteta za

implementaciju integralne prevencije i kontrole zagađivanja u BiH (IPPC-BiH)”,koji finansira Evropska komisijakroz program LIFE za treće zemlje.Pro-jekat izvode Institut za hidrotehnikuG.F. iz Sarajeva i Exergia s.a. iz Grčke.Konačni korisnici njegovih rezultatasu ministarstva koja se bave zaštitomokoliša u oba entiteta i bosanskoherce-govačka industrija, te stručna javnost. Projekat ima za cilj da smanji negativni uticaj industrijske aktivnosti na ljudskozdravlje i okoliš, promoviranjem upo-trebe najboljih raspoloživih tehnika uproizvodnim procesima i jačanjem implementacije integralne prevencije i kontrole zagađivanja kroz dosljednijuprimjenu novog Zakona o zaštiti okoliša. U tom smislu, projektni tim će raditi na izgradnji kapaciteta ključnih aktera za izradu najboljih raspoloživih tehnika za prehrambeni sektor, te upo-znavanju industrije i administracije sa procesom izdavanja integralne okolin-ske dozvole i upotrebe najboljih raspo-loživih tehnika. Pored toga, radiće se i na podizanju svijesti industrije o novim obavezama koje proizilaze iz Zakona o zaštiti okoliša, te ojačati kapaciteti ministarstva za izdavanje dozvola i mo-nitoring okolinskog učinka industrij-skih preduzeća u BiH. Bosanskoherce-govačke upute o najboljim raspoloživim tehnikama osigurati će primjenu evrop-skih iskustava prilagođenih stanju pre-hrambenog sektora u našoj zemlji.

Radionice za izradu dokumenta

Početkom novembra 2007. godine održana je prva radionica sa kojom je započeo rad na izradi prvih ref-erentnih dokumenata o najboljim raspoloživim tehnikama za 6 podsek-tora prehrambene industrije u BiH. U proteklih 5 mjeseci radne grupe za izradu Tehničkih uputa o najboljim raspoloživim tehnikama za 6 odabranih podsektora prehrambene industrije, uključujući podsektore klaonica krupne stoke, prerade mesa, uzgoja i prerade

ribe, prerade mlijeka i proizvodnje mliječnih proizvoda, prerade voća i povrća, te proizvodnje piva, radile su na izradi nacrta dokumenta koji će biti prezentiran na radionici planiranoj za kraj maja 2008. godine.

Dokumenti su zamišljeni da predstavljaju rezultat participatornog pristupa gdje se nastoje uzeti u obzir primjedbe i problemi svih zainter-esiranih strana, te postići odgovarajući nivo koncenzusa među njima. Izrada dokumenata je povjerena radnim grupama, odnosno njih 6, po jedna za svaki sektor, gdje svaku grupu čine tri relevantna eksperta i tri predstavnika nadležnih organa vlasti. Rad ovih radnih grupa koordiniraju predstavnici Institut za hidrotehniku d.d. iz Sarajeva.

Nacrt prvih 6 tačaka Tehničkih uputa za svaki od 6 navedenih pod-sektora predstavljen je javnosti na drugoj radionica na temu „Izrada bosanskohercegovačkih referentnih dokumenata o najboljim raspoloživim tehnikama za prehrambenu indus-triju“ održanoj od 11. do 12. februara, 2008. godine u Sarajevu. Radionici su prisustvovali predstavnici entitetskih ministarstava okoliša/ekologije, te kantonalnih i opštinskih organa koji se bave izdavanjem okolinskih/ekoloških dozvola, entitetskih ministarstava pol-joprivrede, vodoprivrede i šumarstva, predstavnici Agencije za vodno područje rijeke Save, predstavnici industrija iz prehrambenog sektora, te ostali zainteresirani. Nakon radionice uslijedila je faza širih konsultacija sa zainteresiranim stranama i javnošću, koja je trajala 30 dana.

Uskoro finalna verzija

Komentari zaprimljeni tijekom radioni-ce i javne rasprave ugrađeni su u doku-

mente, koji su u proteklom periodu na-dopunjeni opisima trenutno raspoloži-vih tehnika u BiH, kao i prijedlozima za odabir najboljih raspoloživih tehnika za industrijske pogone i postrojenja u prehrambenom sektoru u BiH, a koji ćebiti ponovno prezentirani zainteresira-nim stranama na trećoj radionici plani-ranoj za kraj maja 2008. godine. Nakon ove zadnje radionice ponovno će uslije-diti faza javne rasprave u trajanju od 30dana. Po završetku javne rasprave do-kumenti će biti korigovani, te u kona-čnici predati nadležnim ministarstvima za okoliš/ekologiju na dalju proceduru i postupak usvajanja. Svi detalji o dosadašnjim aktivnostima na IPPC-BIH projektu, dostupni su na web stranici projekta (http://www.heis.com.ba/home.php?kategorija=11&lang=ba ).

Piše: Evgen Gec

Na buduću prodaju gledajte s otvorenim očima


snositi kako pozitivne tako i negativne posljedice. Nažalost, na neke od njih nema uticaja, ali zato imaju nove mogućnosti.

Broj maloprodajnih lanaca je sve veći i veleprodaja sa naručivanjem pro-izvoda sve brže pristupa elektronskom načinu rada u svim procesima. U nap-rednim zemljama tzv. trgovačkih putni-ka, odnosno komarcijalista na terenu više nema. Njihov posao nije više toliko vezan na narudžbe, koliko za učešće proizvoda na policama. Zato je put od narudžbe do maloprodajnih polica srazmjerno kraći, što utiče na kon-stantnost izbora robe sa smanjenjem troškova poslovanja. Već radite u tom smjeru? Uvjeren sam - da! Posebno ukoliko surađujete sa velikim prodaj-nim mrežama. U suprotnom primjeru i ukoliko ne želite izostati, preporučuje se da se što prije opredijelite za podru-čje ulaganja u tehnološkom smjeru, primjenom edukacije kadra i dovoljno vremensko prihvatljivom reorganiza-cijom rada u cjelini. To su elementi kojima možete imati još bolji nadzor iznad ukupnog poslovanja, uključujući i prateće segmente vaših kupaca.

Takav način je pristupačniji i do krajnjih potrošača. Statistika naime po-kazuje kako sve veći broj njih se sve manje zadržava u robnim centrima, odnosno kupovini općenito. Još intere-santnije je to, da se ne fokusiraju toliko na kvalitet samih proizvoda ili usluge,koliko na sam tempo i udobnost kupo-vine. To potvrđuje i sve brži porast kupovine preko interneta. U jednom od prethodnih članaka sam napomenuo kako se postepeno selimo u eru komu-nikacije, što bi se na osnovu navedenog moglo i dodatno potvrditi. Istovremeno to pokazuje, i svima u prodaji daje obavezu, da u potpunosti promijene i sam odnos prema potrošaču. Potrebno je djelovati napredno, što bi značilo približavati se na njima pristupačan način.

Sve više je potrebno ulagati u praće-nje, informiranje i posebno u stvaranje konkretnih uzroka za suradnju kupaca ili potrošača s vama. Baza podataka jeu tom dijelu najefikasnija osnova kojommožete stvarati realnu sliku vašeg kupca. Karakterizira je veliki broj poda-taka o potrebama, željama, mogućnosti praćenja finansijskih tokova i napred-nog planiranja. Takva baza podataka je za specijalizovane trgovine od poseb-nog značaja. Frekvencija potrošača jeu većoj mjeri opredijeljena na pojedi-načnog kupca. Zato dopušta dodatne mogućnosti praćenja kupovine, obavje-štavanje o novostima i aktivnostima i drugim mogućnostima što efikasnijeg pristupa kupcima.

U potpunosti je slično u veleproda-jnim procesima da se bazom podataka(CRM sistem) sa svim unošenim infor-macijama povlaštenim osobama omo-gućuje cjelovit pregled rada, počevši od svih izvedenih sastanka, pregleda elektronske pošte, ugovora, plaćanja, dogovora, rezervacija, ponuda, prijed-loga i drugo. U realnom kontekstu bi to značilo da u primjeru kada bi jedan od zaposlenih iz različitih razloga bio sa radnog mjesta odsutan, ovlaštena osoba bi imala potpun pregled njegovih obaveza, odnosno radnih zadataka, uključujući i tekući pregled suradnje s kupcima. Svi razgovori i dogovori su zavedeni i time se sprječava mogućnost upotrebe riječi, odnosno rečenica, kao npr: “Mislio sam...”, “Ja sam to razu-mio/razumjela drugačije...”, “Javili su da je potrebno popraviti...”, “Tada smo se dogovorili drugačije...”, “Mislili smo da je to sasvim razumljivo...”, “Trebali ste nama javiti...” itd.

Tehnički napredak je prednost pojednostavljenja prodajnih procesa koji dopušta veću fleksibilnost, produk-tivnost i sigurnost, ali u realnosti nikako ne može nadomjestiti osobni odnos.

Ne dozvolite da vas trenutna si-tuacija u prodaji, posebno ako je dobra, dovodi do sigurnosti,

čija je posljedica najčešće vezana s ne-razumnim ulaganjem u nove projekte. U organizaciju prodaje, čiji smo značaj spomenuli u prošlom broju kao pred-nost dobro pripremljenih prodajnih projekata, mogli bi dodati još segmente s kojima bi se mogućnosti uspjeha mogle dodatno povećati.

Želite možda saznati što se očekuje od buduće prodaje? Naredne rečenice sam pripremio za vas s namjerom pri-kazivanja određenih prodajnih predno-sti među kojima su primjeri, kojima se broj prodajnih preduzeća djelomično već koristi. Sa inicijativama i primjeri-ma možete pridobiti korisne infor-macije koje pokazuju kako klasičan način prodaje gubi svoju snagu. Kupci tako u veleprodajnim mrežama, kao i u maloprodaji, postaju sve zahtjevniji, sve više su upoznati sa svojim pravima na jednoj strani i sve veći komoditet traže na drugoj. Pristup njima postaje sve različitiji i posljedično tome neo-phodno je promijeniti stav o njihovim zahtjevima.

Posebno u veleprodajnoj praksi se pokazuju primjeri sa zahtjevom sma-njenja troškova poslovanja koji obično počinju od zaposlenih. Od njih se traži sve veća produktivnost sa što manjim ulaganjem. Ukoliko se opredijelimo, na primjer, za jednu od prodajnih praksi,pokazuje se kako još uvijek veći broj ponuda narudžbe svojih kupaca preuzi-maju na klasičan način. To nije sporno ukoliko su tome primjereni i rezultati,ali svakako je klasičan način sve jačaosnova za povećanje troškova posebno u tzv. primjerima „B“ i „C“ kupaca. Posljednjih je sve manje, zato i spome-nuti procesi sve češće dobivaju svoj primarni status naručivanja preko elek-tronskih medija. Sasvim razumljivo je da tehnika postaje sve jači i efikasniji element prodaje, ali u budućnosti može


Za očekivati je da će se ulaskom BiH u Evropsku uniju, značajan broj danas prisutnih i identificiranih problema s kojima se BH turizam još uvijek bori, biti ili u cijelosti riješen, ili, dobrim dijelom ublažen. BiH će morati preuzeti EU norme u oblasti ekologije , urbanističkih planova i time očuvati prirodne resurse.

ČLANSTVO U EU TURIZMU DONOSI SAMO KORISTI

EU DIREKTIVE

Piše: Goran Brčkalović

Iskustva novih članica EU govore u prilog predviđanjima da će domaći turizam profitirati ulaskom u EU.

Naime, nakon ukidanja granica i viza te otvaranja zračnih linija, turistički promet novih članica Unije porastao je 20 do 30 posto, a u baltičkim zemljama gotovo 50 posto.Ulazak Bosne i Hercegovine u EU implicira značajne promjene uslova privređivanja u svim sferama ekonomi-je, pri čemu sektor turizma nije nikakva iznimka. Iako EU, s izuzetkom pol-joprivrede i ribarstva nema posebno formulisane politike ni za jedan privredni sektor pa tako ni za sektor tu-rizma, iskustva zemalja zadnjeg kruga proširenja ukazuju da članstvo u EU utječe na sektor turizma na više načina:

EU članstvo pozitivno utječe na općeprihvaćeni imidž zemalja članica, a što se posredno odražava i na broj turističkih putovanja u ove zemlje, odnosno na prihode od inozemnog turizma;

EU članstvo implicira otvaranje zračnog prostora svih zemalja članica, što generira pojačani interes aviokom-panija, uključujući i tzv. “low cost carri-er-e”. Ta činjenica, nadalje, omogućava lakšu i jednostavniju dostupnost, uz manji trošak, a što se također pozitivno odražava na broj turističkih dolazaka i noćenja u zemlje članice;

EU članstvo implicira nove investicije u javnu infrastrukturu (ceste, morske luke, aerodrome, projekti povezani s zaštitom okoliša – rješavanje otpadnih

voda, krutog otpada i sl., što se pozi-tivno odražava kako na zaštitu prostora kao primarnog turističkog sektora, tako i na povećan stepen interesa privatnog kapitala (naročito stranog) za ulaganje u razvoj smještajne i druge ugostiteljske ponude;

EU članstvo, nadalje, donosi povećanu konkurenciju domaćim pravnim osobama, što doprinosi poboljšavanju kvalitete usluživanja, a ima i značajne implikacije na formiranje cijena usluga;

Konačno, EU članstvo podrazumijeva primjenu novih, znatno strožih opera-tivnih standarda, zaštite potrošača i kvalitete sirovina i materijala (prehram-bene namirnice, građevinski materi-jali i sl.), a što ima direktne negativne implikacije na troškovnu strukturu privatnog sektora.

Turistička ponuda bit će obogaćena

Što se tiče konkretnih očekivanih ko-risti i troškova koje EU članstvo donosi sektoru turizma u Bosni i Hercego-vini, za očekivati je da će se značajan broj danas prisutnih i identificiranih problema s kojima se BH turizam još uvijek bori, biti ili u cijelosti riješen, ili, dobrim dijelom ublažen. To se narčito odnosi na problem divlje gradnje i bespovratnog neplanskog trošenja kvalitetnog prostora . Za očekivati je da će kvaliteta turističkog proizvoda Bosne i Hercegovine osjetno povećati i to ponajviše uslijed značajnog restruk-

turiranja smještajne ponude (rast broja hotelskih objekata, uz istodobno sman-jivanje broja objekata u komplemen-tarnom smještaju), obogaćivanju iz-vanpansionske ponude i razvoja novih turističkih proizvoda (posljedica brzog rasta SME ). Ovaj proces, paralelno sa primjenom novih, znatno rigoroznijih prostorno-planskih standarda i mjera zaštite okoliša bitno će promijeniti imidž Bosne i Hercegovine (prilično jef-tine) turističke destinacije, uslijed čega će BiH sve više moći računati na rast potražnje klijentele srednje platežne sposobnosti i to ne samo u nekoliko ljetnih mjeseci, već tokom cijele godine.

Kratkoročne i dugoročne posljedice

U skladu sa svim prethodnim , može se, zaključiti, da će Bosne i Hercego-vine ulaskom u EU imati kratkoročne i dugoročne posljedice za BH turizam. Kratkoročno gledano, zemlja pripad-nica EU turistu osigurava i svojevrsnu sigurnost,trend koji s aktuelnim događanjima u svijetu(teroristički napadi,...) postao jedan od kri-terija odabira destinacije za odmor.Dugoročno, Bosna i Hercegovine će imati veći pristup investicijskim fondovima za očuvanje kulturnih spomenika,prirodnih parkova i rural-nih područja. I najvažnije, Bosna i Her-cegovina će morati preuzeti EU norme što se tiče ekologije , urbanističkih planova i time očuvati prirodne resurse.


Ovo je još uvijek Evropa!

Već četiri stoljeća ovaj otomanski grad leži na granici islamskog carstva u Evropi, samo njegovo ime koje potiče od turske riječi saraj, što označava namjesničku palatu ili dvor – odražava njegovu privilegovanu poziciju vezano za stare trgovačke puteve koji povezuju istok i zapad. Sarajevo je postalo dio austrougarskog carstva u 19. vijeku, a pod komunističkom vladavinom je bilo većim dijelom 20. vijeka. Istorijsko srce Sarajeva leži u nekoliko blokova istočno od katedrale na Sebilju, fontane izrez-barene u drvetu, u turskom stilu na vrhu strmog trokutastog trga koji vodi ka Baščaršiji, Otomanskom bazaru. Šetao sam Baščaršijom skoro svaki dan mog boravka u Sarajevu: posude za kafu uzanih grla, pepeljare od kova-nog bakra, vezene papuče u izlozima podsjećaju me na Kairo; džamije sa širokim kupolama na Istambul. Mogao sam da čujem Fez u pozivima na molitvu koji odjekuju sa okolnih brda, i da osjetim Amman u ukusnim slatkim orasima koji se prže u maloj prodavnici

Kada se magla koja leži na brdima oko Sarajeva konačno podigne i otkrije jedan topli

proljetni dan, jedva da se uspije dobiti jedan slobodan sto u dugom nizu kafićakoji se protežu od katoličke Katedrale u centru, u austrougarskoj četvrti. Stolice su postavljene osam ili deset preko puta, zauzimajući ulicu i nastavljajući jedan niz u drugi. Prijatelji dolaze u parovima ili u grupama od tri, ali pošto je Sarajevo mali grad bez anonimnosti, oni postepeno primaju nove pridošlice, i uskoro se podjela između stolova takođe gubi. Mladići zastajkuju; žene paradiraju i žure negdje kao da imaju neki cilj, i potom se vraćaju natrag u slučaju da nisu bile primijećene. Kasno popodne počinje korzo, i cijeli se grad, ili se bar tako čini, pridružuje povorci pješaka u Ferhadiji, ližući sladolede u kornetima iz „Vatre“ ili „Egipta“, pozdravljajući pritom susjede. Pogledsa jednog od tih stolova u blizini Kate-drale liči mnogo kao onaj u Trstu ili Lisabonu, izuzimajući crnu čađ koja je još uvijek vidljiva iznad prozora bom-bardovanih zgrada. Prevela:Jelena Marković

SARAJEVO

u usponu Sean Roch pisac i fotograf čiji radovi su objavljivani u New York Times, francuskom Le Monde d’Hermèsu i iItalijanskom Elleu bo-ravio je nedavno u Sarajevu i napisao zanimljivu reportažu o tome. «Više od decenije nakon završetka jugoslovenskih ratova, grad koji je bio pod opsadom pronalazi svoj put ka budućnosti.» , primjećuje Roshe u svom tekstu, iz kojeg smo izdvojili jedan dio.

„Badem Butik“. Ali neke stvari ukazuju da je ovo još uvijek Evropa: ulice ne krivudaju već su prostrane i široke, pravilne trake koje se ukrštaju pod pravim uglovima, i prodavnice skrivene ispod španskih krovova sa strehama koje nude zaklon od kiše. Džamije stare stoljećima su neaktivne baš kao i ruralna francuska katedrala bez turista – i sa mnogo manje gužve nego u džamijama koje su se izgradile tokom posljednjih nekoliko decenija u Parizu, Hamburgu i Londonu. Osim toga, u Sarajevu izgleda da nikome ne smeta (niko čak i ne primjećuje) starije ljude koji pije pivo u kafićima koji se naslan-jaju na zidove džamije, ili mlade parove koji se strastveno ljube za stolovima pored njih.

Cijeli tekst možete pronaći na web stranici http://www.travelandleisure.com/articles/sarajevo-on-the-rise


MICROSOFT I IBM prezentirali nove tehnologije

Dvije vodeće svjetske firmeiz sektora informacionih tehnologija Microsoft i IBM,

prezentirali su nove proizvode. Mi-crosoft je predstavio: Windows Server2008, Visual Studio 2008 i SQL Server 2008. Novi serverski operativni sistem Windows Server 2008 je napravljen u slijedećim verzijama: Web, Stand-ard, Enterprise, Datacenter i Itanium. Novosti koje su ugrađene u Windows Server 2008 su: Internet Information Services 7.0 (IIS 7.0), Hyper-V, NeworkAccess Protection (NAP), Active Direc-tory Right Management Services (AD RMS), Terminal Services Gateway, Server Manager, Windows Deployment Services, Server Core. Naročitu pažnju privukla je prezentacija virtualizacijske platforme Hyper-V, koja treba da se pojavi za par mjeseci. Hyper-V zahti-jeva 64-bitni procesor sa podrškom za hardwaresku virtualizacA Ç Vijui baziran je na Mikrokernelized hy-pervisor modelu. Visual Studio 2008 je napravljen u tri verzije: Standard, Professional i Team System od komer-cijalnih, kao i besplatna Express verzija. Svaka od ovih verzija podržava tri glavna programska jezika: Visual Basic, C# i C++ za razvoj u Windows

Piše: Suad Sućeska

okruženju, kao i Visual Web Developer za razvoj u Web okruženju. Novosti koje sa sobom donosi Visual Studio 2008 su: .NET 3.5, Silverlight, Visual Basic 9, C# 3.0 i Language Integrated Query (LINQ). SQL Server 2008 dolazi u slijedećim verzijama: Enterprise i Standard, kao i specijaliziranim verzi-jama: Workgroup, Express i Compact, od kojih su dvije posljednje besplatne. SQL Server 2008 uključuje slijedeće novosti: SQL Server Installation Center, Bosnian Language u Collation, Beyond Relational, HierarchyID, poboljšanja T-SQL-a, Transparent Data Encription, poboljšan Database Mirroring, neovis-nost Reporting Service-a od IIS-a i novi Report Designer.

Novosti iz IBM-a

IBM je prezentirao slijedeće nove tehnologije: Big Green; upravljanje IT servisima sa ITIL-om; SAP u javnojupravi; IBM Systemp, Power6 i virtua-lizacija; IBM ISS security rješenja; IBM Collaboration Strategy; IBM Open Client Solution; Rational i sigurnost Web aplikacija. Projekat Big Green se bavi smanjenjem potrošnje električne

energije i emisije stakleničkih gasovapoboljšanjem hardware-a i software-a,virtualizacijom i konsolidacijom raču-nara. Prezentacija IT Infrastructure Library (ITIL) se bavila vođenjem IT okruženja, a dati su praktični primjeri iz Slovenije i BiH. Prezentirane su procesne i tehnološke strategije za upotrebu SAP rješenja u međunaro-dnim javnim institucijama, saveznim i državnim vladama, lokalnim uprava-ma, agencijama i neprofitnim organiza-cijama. IBM Systemp, Power6 i virtuali-zacija su prezentirali optimiziranje troškova i efikasnosti korištenja sistem-skih resursa pomoću virtualizacijskih tehnologija i Power6 arhitekture. Pred-stavljena su sigurnosna rješenja firmeIBM ISS. IBM Collaboration Strategy je prezentirala kolaboracijsku paletu preizvoda: Lotus Notes, WebSphere Portal, Lotus Sametime, Lotus Quickr i Lotus Connections. Prezentacija IBMOpen Client Solution se bavila kombi-novanjem Lotus-a, open source-a, Linux-a, Windows-a i Mackintosh-a s ciljem povećanja produktivnosti i smanjenja troškova. Prezentiran je i software firme Rational.

Bosansko-hercegovačkoj tehnološkoj javnosti i IT profesionalcima Microsoft predstavio novu gener-aciju infrastrukturnog i aplikativnog softvera. IBM je takodjer predstavio najnovija dostignuća, inovacije i proizvode, koji već mogu naći I na našem tržištu.

8. Nemoguće! To se ne može napraviti. Ovom izjavom poručujete šefu dvije stvari: da nemate želju za radom i da vam nije previše stalo. Jedino ako imate ideju kako obaviti zadatak na drugačiji način možete si dopustiti izjavu ovakvog tipa, inače - jezik za zube.

7. I ovo je najbolje što su mogli napraviti, bahhh… Komentiranje nečijeg rada s visoka nije prihvatljivo ni u kojoj situaciji. Nitko ne voli pametnjakoviće koji umanjuju nečiji trud. Ako vam se ne sviđaju nova uredska računala ili organizacija partija kompanije, zadržite to za sebe. Osim što ovom izjavom vrijeđate kolege, neposredno vrijeđate i svojeg šefa koji je možda sve to odobrio.

6. To nije moj problem. Mogao bi postati, i to vrlo brzo. Nadređenima se diže kosa na glavi od ovakvih izjava. Ako već dođu s nekim problem-om do vas, to znači da su frustrirani zbog toga što im ništa ne pada na pamet i traže pomoć. Oni dobro znaju da to nije vaš problem, ali to im ne morate nabijati na nos. Pomognite im!

5. Ovo nije u opisu mog posla. Je li u opisu vašeg posla i surfanje internetom na radnom mjestu ili pak razgovor s prijateljem? Nije?! Naravno da u opisu vašeg posla mnogo toga nije određeno, zbog čega se nemate pravo narogušiti ako vam šef naredi da napravite nešto što možda i nije uobičajeno.

4. Zar je stvarno bitno ako to nisam uspio napraviti? Gluplje da gluplje ne može biti.

3. To je izvan svake pameti. Izjava je to u rangu one pod brojem osam te izlizana uzrečica koja, ako je još kažete s visoka, može značiti i uvredu. Vaš šef ne čuje ‘to je glupo’, nego da je glup on jer ne vidi da to ne vodi nikud.

2. Zgazio sam se sinoć… Ovom izjavom poručujete da nećete biti baš produktivni, što neće oduševiti nijednog šefa. Osim toga, poručujete oko-lini da ne znate razdvojiti privatni život od posla i da niste diskretni. Stoga vam nikad neće ponuditi složenija zaduženja te se možete oprostiti od napredovanja u karijeri.

1. Nisam dovoljno plaćen za to. Kad to kažete, u 99 posto slučajeva bit ćete u krivu. Ubrzo će slijediti odgovor tipa: ‘Daj otkaz, pa ispuni svoj potencijal negdje drugdje.’ Nitko ne voli dosadnjakoviće koji se non-stop žale. Ako se već nekome morate izjadati, povjerite se ljudima koji će vas podržati, poput supruge ili prijatelja.

KARIJERARiječi koje nikad ne smijete reći svom šefu

Sigurno ste bar jednom rekli nešto šefu zbog čega ste se poslije ugrizli za jezik. Svakome od nas ponekad izleti neka glupa izjava, no dok će vam prijatelji ili obitelj lako oprostiti, u uredu vas to može stajati napredovanja ili čak, ako pretjerate, i posla. Izdvojili smo osam izjava koje posebno nerviraju nadređene

tportal

Documents

infoKOM _MAJ.indd