7/30/2019 INKVIZICIJA: Gorjet ete na onom svijetu, a mi emo vam na ovom pokazati kako

1/1

to Crkva osudi, drava pogubiInkvizitorska su suenja uvijek otro povlaila crtu izmeunevjernika i ostalih u napasti da se u vjeri pokolebaju.Inkvizitorski tuitelj pred crkvenim bi sudom dokazao here-zu, sud bi heretiku izrekao presudu s proklinjanjem poi-njenog zloina, a prokletstvo se nerijetko irilo na mnogokrugova srodnika i znanaca. Zavravalo bi spektakularnim

javnim upiranjem prsta u grijenika, auto da fom, svoje-dobno najzabavnijim javnim drutvenim dogaajima. Blagoosueni, koji npr. nisu znali, a morali su, bio bi sretanako bi mu se presudilo da kao penitent proe gradom i trpijavne poruge. Inkvizicijski sud osuenoga bi na auto da

fu predao u ruke dravi da mu odmjeri kaznu, pri emu bise trailo milosre. Ali jao, ako bi se vladar pokolebao!

INKVIZICIJAPostojalo je ve vie odtisuu godina. Mue-nici za vjeru postalisu polako mit jer je kran-stvo bilo svugdje. Misiona-ri su putovali sve dalje, aveze s njima polako su sla-bjele. Tradicije kranstvana latinskom i grkom je-ziku polako se otuivale, a1054. godine su se i razile uvelikom crkvenom raskolu.Ali kranstvo je bilo tu daostane; politiki su poslovivodili tome da mu se vanj-ske granice osiguraju kriar-skim ratovima. Prvoga je vo-dio papa Urban II. od 1095..Koliko je u tim ratovima bilo

vjere i pravde, a koliko jokojeega, bolje se vidi ako seproui tko je u tim ratovimasudjelovao na ijoj strani...

to zavreuje heretikA onda su kranstvu zapri-jetili oni koji misle drugai-je. Ljudi koji su za ono tovjeruju bili spremni izloi-ti se grdnim nevoljama, he-retici. Da katare razuvjere uono to su oni vjerovali, nijepomagalo ni tisuljee ue-nja crkvenih otaca. Zato suosnivani crkveni sudovi kojisu krivovjercima sudili i naj-otrije ih kanjavali za po-uku drugima. Inkvizicija.Biskupske inkvizicije iz XII.stoljea zamijenila je pap-ska inkvizicija u XIII. stolje-u, kad je papa Grgur IX. svusvoju mo predao u ruke do-minikanskom redu. A tako

je ostalo punih est stolje-a sve dok 1908. papa PioX. nije skinuo kroz stoljea

osramoeno ime. Inkvizicijaje bila jedini tuma ne samodoktrinalne istine, nego ireligiozne prakse. Imala jeovlasti prekritelja prinudi-ti na priznanja, a i u priku-pljanju dokaza inkvizitorisu znali biti matoviti koli-ko i okrutni. Dio tih nepo-recivih dokaza moese vidjeti i u Muze-ju inkvizicije u glav-nom gradu PeruaLimi.Dakako, inkvizi-cija je s osvajai-ma i misionari-ma u Novi svijetila usporedo.Koga nisu nago-vorili misionari

ili ih uutkalikonkvista-dori, inkvi-zitori su imna ivim pri-mjerima po-kazali to jesudba krivo-vjernika...Posebno jepo okrutno-sti strah irilamona pa-njolska dr-avna inkvizicija. Nje nisupoteivane ni krunjeneglave, ak ni kardinalski gri-miz nije bio dovoljna zati-ta.Trajala je neprekidno od1478. do 1834. godine.Osnovali su je kralj Ferdi-nand II. Aragonski i kraljicaIzabela I. od Kastilje. Obojesu bili vjerski fanatici i obje

su drave ciljale na maurskeosvajae. A oni su na Iber-ski poluotok u VII. stoljeu

donijeli kulturu iji je vrhu-nac bio u XII. stoljeu. Euro-pa upravo maorskoj kultu-ri na Pirinejskom poluotokumoe zahvaliti to su ouva-ni i prevoenjem proireniantiki spisi, poglavito s gr-koga na arapski i odatle nalatinski. Mauri su bili trpe-

ljivi, pa su pod njihovomvlau ivjeli i stvarali ikrani i idovi.

Sustav koji je uspo-stavio prvi glavnidravni inkvizitorToms de Torqu-emada (1420.1498.) to nijedoputao. In-kvizicija je izu-mila pojmove

unutranjegi vanjskogneprijate-

lja, pa i onoto e Geor-ge Orwell u1984. nazvatizlomilju.Nakon to jepanjolskau XV. stolje-u zauvijek uratu s Osman-lijama izgubi-

la Tunis, a poput kockica do-mina poruile su se sve nadeda e sjeverna Afrika osta-ti kranska, bit inkvizicijebila je da svi koji su drugai-ji postanu graani drugogareda; oni koji preive.Bilo je dovoljno da netkonekoga potkae da je pota-jice obrezao sina, da manjeradi petkom ili subotom, pa

da se inkvizicija svom sna-gom baci na nevjernika kojise samo drao svoje tradi-

cije i sve mu oduzme. Bo-gatai su se morali hvasta-ti kranstvom svoje obiteljikroz desetak narataja, jersu svi ostali bili sumnjivi. A izlopogled bi bio dovoljanda padne sumnja u potaj-no urovanje sa sotonom ilikakvom drugom nekran-skom praksom. A inkvizicijabi na vrlo matovite naineizvlaila priznanja, pa i ispo-vijedi, o heretikim uenji-maa, vezama s krivovjerci-ma, podrivanju kranskoguenja o milosru, ljubavi,nadi i spasenju.

Stoljea prokazivanjaHereticima nije bilo spasa,ni na onom svijetu, a kamo li

na ovom. Oni koji su bili pro-kazani, znali su da ne moguizbjei priznanja ni na sudu,a potom niti na spektakular-nim javnim smaknuima,auto da fima. Ona su bilaomiljeni drutveni dogaa-ji. A i prokazivau je uvijeksljedovala nagrada.Sustav se nije nimalo zabri-njavao nad time to je pro-kaziva mogao baciti oko naneiji imetak, ili se naprostoplaio da sam ne bude naslian nain prokazan, pa jeprokazao nekog drugog.U panjolskoj se tri i pol sto-ljea inkvizicija odrala ute-meljena jedino na prokazi-vanju. Stradati je mogao isumnjivac koji bi zazirao odruganja penitentu (pokajni-ku) koji je morao proi uli-cama, tko bi nevoljko kli-cao za auto da fa. Lomaa

je uslijedila priznao osuenigrijeh ili ne, odrekao ga se, iline. Ve je bio u paklu.

MIROSLAV AMBRU-KI

Gorjet ete na onom svijetu, a miemo vam na ovome pokazati kako

MUZEJPRADO

CERN

Appa Sherpa, rekorder pobroju uspona na MountEverest, potkraj svibnjatrebao bi popraviti svoj ne-dostini rekord sa 19 us-pona na vrh. Trenutano sesa lanovima Ekoloke ek-spedicije povukao u seloLobuche, ali im se vrije-me popravi, na vrh e po-kuati iznijeti posveenumjedenu aru u kojoj je400 svetih predmeta izsvih hramova u Nepalu.Time se, kao rtvom, ele

odobrovoljiti bogoviHimalaje srditi zbog mno-tva koje ostavlja otpatke.

ovjeanstvu najstarije po-znato ime nadjenuto ne-kome brodu je Slava dvi-ju zemalja. To je proitanona ulomku stijene s hijero-glifima poznatom kao Ka-men iz Palerma. Dvije kr-hotine egipatske bazaltnestele iz regionalnog arhe-olokog muzeja Salinas naSiciliji zapravo su faraon-ski dinastiki ljetopisi ijizapisi seu sve do poetakaPete dinastije u XXV. st. p.n. e. Spominju sve faraonestaroga Egipta sve od uje-

dinjenja Donjega i GornjegEgipta kroz nekoliko tisu-ljea, a za mnoge je jasno

da nikad nisu postojali, po-put Menesa, prvoga ovje-ka kojega je postavilo bo-anstvo Horus. Na manjojod dvije krhotine spominese Sneferu, osniva etvr-te dinastije (vladao 2613.-2589. p. n. e.), koji je izgra-dio barem tri piramide, alii brod iz cedrovine dug ba-rem 50 metara. Bilo je toudo, jer u starom Egiptunije bilo drvea i nilski suse brodovi gradili od trske,a ovaj je bio za uvoz cedro-vine. Iako se u to vrijeme

mnogoto nazivalo po bo-anstvima i vrlinama, ovajje brod slavio ujedinjenje.

REUTERS/GOPALCHITRAKAR

FLICKR/CC

Kriket na doista najvioj razini

19EGIPTOLOGIJAProtumaen je zapis s kamena iz Palerma

Preparat sirene u Muzeju inkvizicije kao dokaz vrajih ina

Dio stele iz Palerma s imenom imaketa broda iz Louvrea

aba s licem odvjetnika

Auto da f bila je uvijek pompozna javna predstava

eljezna djeva, stroj za priznanja

Pedro Berruguete: Sveti Dominik predsjeda auto da fu, freska iz 1475. godine

Grb panjolskedravne inkvizicije sve

govori o namjeri da semaslinom (milosrem)i maem (prinudom)sud bori za dobrobitkranstva, a podblagonaklonomzatitnom sjenomkraljevske krune kojatiti vjene ispasonosnevrijednosti kranstva,duhovne vrline poputvjere, nade, ljubavi imilosra... I tako svedo prije sto godina.

Glavni glumci i redatelj Anela i demona Ron Howard proljetos su posjetili CERN

Appa Sherpa i ara za Everest

KAPETANI I SUTKINJA:ruiasti Gareth Wesley(l), prva Britanka na

vrhu Everesta RebeccaStephens (s) i modriRichard Kirtley (d)

Tom Hanks i Ayelet Zurer, napetost i akcija Anela i demona

Inkvizicija je bila osobitomatovita kako izoptuenoga na suenjuizvui priznanje ili dokaz

Nakon dobrotvorne utakmicekriketa modrih protiv ruiastihu baznom logoru Everesta, odi-grane na igralitu na nadmor-skoj visini 5300 metara to jesvjetski rekord poele su sti-zati vijesti iz Himalaje. U sljede-a dva tjedna vrhunac je sezo-ne uspona pa nestrpljivo eka-mo i novosti o naim curamakoje se penju na Everest.

DRUTVO Kada drava jedan dio puanstva okrene protiv drugog ispliva zlo

Potjera za Higgsom i antimaterijom

Slava dviju zemalja prvo je ime broda

POP-SCI CERN objanjava fiziku u pozadini filma Aneli i demoni

Kad se poetkom godine2000. pisalo o sinopsisu ro-mana Anela i demona, svi

smo se slatko nasmijali. Alikad je u svibnju izaao ro-man, svi smo ga itali. I slat-ko se smijali rekao je piscuovih redaka dr. Daniel Dene-gri, koji je sa 25 godina sta-a jedan od asnih veteranaCERN-a, europskog nukle-arnog instituta povie ene-ve na granici s Francuskom.Kako se od ovoga proljeaprikazuje i igrani film RonaHowarda prema romanuDana Browna, CERN je naadresi http://angelsanddemons.cern.ch/otvorio i web straniceposveene fizikalnim inje-nicama u zapletu i potjeri utom fantastinom trileru.Dio radnje u filmu dogaa seu institutu, a zaplet i raspletmotaju se oko dvaju fizikal-nih fenomena koje ondjeprouavaju. To su Higgsovbozon, koji u romanu, a po-tom i u popularnim glasili-

ma, zovu i Boja estica, teantimaterija. Nita tu ne moe eksplo-

Marksistika analizanema nikakve veze

s onim to se dogaalo uStaljinovoj Rusiji; to je kaokad biste Krista osuivalizbog panjolske inkvizicijeAntony Tony Neil Wedgwood Benn(r. 1925), engleski socijalist,danas predjednik koalicijeZaustavite rat!

Uhienik inkvizicijenikad nije smio vidjeti

potkazivaa i svjedoka, acilj je bio da uhieni nakrajuoptui samoga sebe.

MIROSLAV AMBRU-KI

AFP/JAMIEZUBAIRI

dirati, a bili bismo presretnikad bismo detektorima po-uzdano barem zabiljeili tumilijuntinku sekunde u kojojbi Higgsov bozon postojao kae nam profesor Denegri.Prema izraunu kotskog te-orijskog fiziara dr. PeteraHiggsa, u standardnom mo-delu fizike estica, to je te-oretski okvir slian Mede-ljejevljevoj tablici kemijskihelemenata, svoje mjesto ima

i estica koja to jo nije, Hi-ggsovo polje koje pokazujeda ima masu, ali u svom sre-

ditu jo nema materijal-nu esticu. Higgsov bozonmorao je postojati u pr-voj milijuntinki prve mili-juntinke sekunde Velikogapraska, i trajati upravo to-liko kratko dok se ne pre-inai u elektrone, fotone,kvarkove, protone, atome,molekule i galaksije.U tom prvom bljesku na-stala je i antimaterija, ali seponitila u dodiru s mate-

rijom. Sve to je preostalo,ovaj je na svijet.

COLUMBIAPICTURES

John Foxe (1517.-1587.),engleski martirolog,

popularan po Knjizimuenika, s opisima smrtionih koji su umrli za vjeru