1Integrirana zatita bilja

Udruga proizvoaai zastupnika sredstavaza zatitu biljaRepublike Hrvatske Croatian Crop ProtectionAssociation

2 Politika integrirane zatite bilja CropLife International-a

PREGLED

3 to je integrirana zatita bilja?

4 Zato je integrirana zatita bilja vana?

5 Prednosti integrirane zatite bilja

OD EGA SE SASTOJ I INTEGRIRANA ZAT ITA B ILJA

5 Pregled

6 Sprjeavanje

8 Praenje

8 Intervencija

STRATEGIJE I ALATI INTEGRIRANE ZAT ITE B ILJA

10 Pregled

11 Odreivanje praga ekonominosti

11 Zatita prirodnih neprijatelja

12 Odabir odgovarajuih sredstava za zatitu bilja

12 Odgovorno i sigurno koritenje sredstava za zatitu bilja

13 Sprjeavanje otpornosti tetoinja na sredstva za zatitu bilja

INDUSTRIJA ZA ZAT ITU B ILJA I INTEGRIRANA ZAT ITA B ILJA

14 Pregled

15 Upravljanje i izobrazba

16 Europa pomae u zatiti poljoprivrednika i javnog zdravlja

SADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJSADRAJ

POLITIKA INTEGRIRANE ZATITE BILJA CROPLIFE INTERNATIONAL-a CropLife International, njegove tvrtke i udruge lanice podravaju odrivu poljoprivredu s ciljem proizvodnje dovoljnih koliina hrane i sirovina, na nain koji uva okoli i drutveno je osjetljiv. Na cilj je odrati bazu prirodnih resursa za budue generacije.

Predani smo standardima integrirane zatite bilja (IZB) to je, prema definiciji iz Meunarodnog kodeksa ponaanja o upravljanju pesticidima, gospodarski odriva te ekoloki i drutveno prihvatljiva mjera zatite bilja. Nae tvrtke lanice imaju za cilj osigurati kupcima sigurnu i djelotvornu tehnologiju za zatitu od negativnih uinaka koje uzrokuju tetnici, bolesti i korovi.

Nae tvrtke lanice omoguuju i potiu provedbu IZB-a razvojem i promicanjem odgovarajuih proizvoda i usluga. Suraujemo s partnerima na razvoju i ispitivanju strategija i programa IZB-a, te nudimo edukaciju i izobrazbu o odrivoj uporabi sredstava za zatitu bilja. Mjerimo i izvjetavamo o napretku u naoj gospodarskoj grani u pogledu usvajanja naela i vrijednosti sadranih u mjerama IZB-a.

2

3to je integrirana zatita bilja?Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda*, IZB je procjena i primjena svih raspoloivih mjera zatite bilja i drugih mjera koje sprjeavaju razvoj populacija tetnih organizama, svodei istovremeno na najmanju moguu razinu opasnosti po ljudsko zdravlje i okoli.

Za poljoprivrednike, IZB je najbolja kombinacija kulturalnih, biolokih i kemijskih mjera za suzbijanje bolesti, tetnih kukaca, korova i drugih tetoinja. Njome se uzimaju u obzir sve relevantne mjere suzbijanja koje su dostupne na lokalnoj razini te se ocjenjuje njihova potencijalna ekonominost. Meutim, IZB se ne sastoji od nikakvih apsolutnih ili strogih kriterija. To je fleksibilan sustav u kojem se dobro iskoritavaju lokalni resursi i najnovija istraivanja, tehnologija, spoznaje i iskustvo.

Ukratko, IZB je specifina strategija suzbijanja tetoinja na najekonominiji te ekoloki i drutveno prihvatljiv nain na pojedinoj lokaciji. IZB provode poljoprivrednici koji usvajaju prakse koje su po njihovoj procjeni praktine i korisne za njihovu djelatnost.

Pomou IZB-a poljoprivrednici mogu suzbijati bolesti, tetne kukce, korove i druge tetoinje na ekonomian i ekoloki prihvatljiv nain

* Integrirana zatita bilja (IZB) obuhvaa paljivu procjenu svih raspoloivih mjera zatite bilja, te njihovu integraciju kojom se sprjeava razvoj populacije tetnih organizama, odrava uporaba sredstava za zatitu bilja i drugih oblika suzbijanja na razini koja je ekonomski i ekoloki opravdana, te smanjuju ili svode na najmanju moguu mjeru rizici za zdravlje ljudi i za okoli. Kod IZB-a stavlja se naglasak na uzgoj zdravih usjeva i nasada uz najmanje mogue naruavanje agroekolokih sustava i potiu prirodni mehanizmi kontrole tetnih organizama. (FAO, 2012)

SVJETSKO STANOVNITVO

je u porastu

POTRANJAZA HRANOM

a time i

TO ZNAI DA POLJOPRIVREDNICI MORAJU

na postojeim povrinama

POVEATI PRINOSE

i brinui se o okoliu

istovremeno TITEI BIORAZNOLIKOST

IZB OMOGUAVA POLJOPROVREDNICIMAALATE I STRATEGIJE

da odrivo POVEAJU

PROIZVODNJU

i svedu

uslijed prisutnosti tetnih kukaca, korova i uzronika bolesti

GUBITKE

NA MINIMALNU RAZINU

4

Zato je integrirana zatita bilja vana?

Zbog potranje sve brojnijeg svjetskog stanovnitva za hranom i sirovinama, poljoprivrednici moraju proizvoditi vie kultura na postojeim povrinama obradivog tla. Kako bi se prinosi poveali, potrebno je neprekidno unaprjeivati tehnologiju poljoprivredne proizvodnje da se gubici prinosa svedu na minimalnu razinu. Izazov se sastoji u tome da istovremeno treba tititi okoli.

Integrirana zatita bilja je veliki dio rjeenja. IZB se sve vie razvija i u razvijenim dravama i u dravama u razvoju u cilju dugorone i odrive poljoprivrede koja postie odgovarajuu, sigurnu i kvalitetnu proizvodnju hrane, unaprjeuje ivot poljoprivrednika i uva neobnovljive resurse.

Od ega se sastoji integrirana zatita bilja?IZB zahtijeva kompetenciju na tri podruja: sprjeavanje, praenje i intervencija.

SPRJEAVANJESprijeiti razmnoavanje tetoinja Obuhvaa niz praktinih strategija koje odgovaraju lokalnim uvjetima.

razumjeti uvjete

odabratisorte

upravljati proizvodnjom

pregledati polja

prepoznati problem

odrediti djelovanje

odabrati mjeru

planirati pristup

odgovorno djelovati

INTERVENCIJAIntervenirati kada su potrebne mjere suzbijanjaObuhvaa fizike, bioloke i kemijske mjere radi ouvanja ekonomske vrijednosti kultura s minimalnim uinkom na okoli.

PRAENJEPraenje usjeva u pogledu razvoja tetoinja i prirodnih mehanizama suzbijanjaObuhvaa traenje tetoinja (tetnih kukaca, bolesti i korova) te utvrivanje treba li, kada i na koji nain intervenirati.

5

Zato je integrirana zatita bilja vana? Prednosti integrirane zatite biljaIZB nosi mnogostruku korist za drutvo i okoli. Od kljune je vanosti za dugoronu budunost industrije za zatitu bilja (industrija koja se temelji na znanosti o bilju).

# Poboljana rentabilnost proizvodnje kultura zbog kvalitetnijih mjera suzbijanja tetoinja i odgovarajue primjene sredstava za zatitu bilja

# Stabilni, pouzdani i kvalitetni prinosi kultura

# Umanjeni intenzitet pojave tetoinja

# Umanjeni potencijal za potekoe vezano uz otpornost tetoinja ili ponovnu pojavu

# Poveano povjerenje potroaa u sigurnost i kvalitetu hrane i proizvoda od vlakana

Tvrtke proizvoai sredstava za zatitu bilja koje su u svoj marketing i podrku korisnicima za svoje proizvode ugradili naela IZB-a takoer ostvaruju korist od:

# Kontinuiranog trinog udjela i pristupa tritu

# Manjeg rizika od ogranienja ili gubitka registracije

# Novih mogunosti za postojee i nove proizvode, tehnike i usluge

# Dueg ivotnog vijeka proizvoda

# Smanjene otpornosti tetoinja na sredstva za zatitu bilja i sorte biljaka dobivene biotehnologijom

# Poveanog povjerenja javnosti u industriju za zatitu bilja i vjerodostojnost iste

6LOKACIJA USJEVAUzgoj kultura na lokacijama koje im najbolje odgovaraju u smislu klimatskih uvjeta, tla i topografije od samog poetka daje optimalne uvjete. Odgovarajua priprema tla predstavlja daljnji stupanj u stvaranju optimalnih uvjeta.

ODABIR SORTIOdabir pogodnih sorti kultura, kao primjerice onih koje su otporne na bolesti i tetnike, oduvijek je bio temelj IZB-a. Takve sorte mogu se dobiti tradicionalnim krianjem ili suvremenom biotehnologijom: sorte koje su primjerice otporne na tetnike i tolerantne na herbicide mogu eventualno smanjiti potrebu za drugim mjerama zatite kultura. Biotehnoloki obraene kulture takoer mogu pospjeiti praksu smanjene obrade tla ili izravne sjetve bez obrade tla, ime bi se odralo zdravlje tla i doprinjelo sprjeavanju erozija.

STRATEKA SADNJA I PLODOREDKada se sline kulture sade jedna pored druge, omoguuje se pojaani razvoj tetoinja, te takvu praksu treba po mogunosti izbjegavati.

Neki poljoprivrednici tradicionalno siju razliite kulture u naizmjenine redove ili koriste kao predusjev za kukuruz leguminozne kulture poput indijskog crnog graha da bi poboljali plodnost tla i smanjili pojavu korova. Takvi sustavi pomau i u suzbijanju tetoinja.

Sprjeavanje Brojni aspekti upravljanja proizvodnjom predvieni su na nain da se sprijei pojava tetnih kukaca, bolesti i korova. Praktine strategije (opisane u nastavku) mogu se kombinirati i optimizirati u sklopu IZB programa. Cilj je sprijeiti razvoj populacije tetoinja do gospodarski tetnoga stupnja.

OD EGA SE SASTOJ I IZB

Sjetva razliitih kultura u plodoredu takoer doprinosi smanjenju pojave tetoinja, naroito onih koji se nalaze u tlu kao to su kukci koji se hrane korijenjem, te gljive. Plodoredom se mogu smanjiti i problemi vezani uz korove i proiriti raspon mjera za suzbijanje korova koje se mogu primijeniti.

7OD EGA SE SASTOJ I IZB

GOSPODARENJE TLOMPrimjenom mehanikih, fizikih i kulturalnih mjera zatite bilja sprjeava se ili svodi na minimalnu razinu pojava tetoinja te se smanjuje njihov daljnji razvoj i irenje na druge kulture. Tako se primjerice tradicionalnim oranjem (obradom) tlo okree i ukapaju se ostaci kultura i korovi prije nego se povrina pripremi za sjetvu sljedee kulture.

Meutim obradom tla poveava se opasnost od erozije i gubitka vlage i organskih tvari iz tla. U mnogim dravama pojavio se trend smanjene obrade tla i koritenja biotehnoloki obraenih kultura koje su tolerantne na herbicide. To je dovelo do toga da se u Europi sve vie primjenjuje direktna sjetva, a u Americi i Kanadi postupak bez obrade. Kao rezultat uvelike su smanjeni problemi erozije tla.

GOSPODARENJE VODOMOpskrba kultura vodom kljuna je za zdravlje biljaka, ali moe znaajno utjecati na pojavu i djelovanje tetoinja. Ponegdje je, a naroito u suhim podrujima i kod kultura koje zahtijevaju puno vlage, potrebno natapanje. No unato injenici to se poplavljivanjem nekih kultura, kao to je nizinska ria, suzbijaju korovi, potronja vode je prevelika i moe nepovoljno utjecati na korisne organizme u tlu. Mjere kojima se mogu sprijeiti takvi rizici i sauvati voda su natapanje sustavom kap po kap ili uzgoj kultura u brazdama ili podignutim gredicama.

OPTIMIZACIJA ISHRANE BILJA

Razliite vrste tla sadre i razliite koliine hranjivih tvari. U vrijeme etve hranjive tvari se uklanjaju zajedno s usjevom iz tla. Kako bi se odrala ili poboljala plodnost tla, te hranjive tvari treba nadomjestiti mineralnim i/ili organskim gnojivima. Za odravanje plodnosti tla takvi proizvodi moraju se primjenjivati u za to predvieno vrijeme u tonim koliinama. Treba uzeti u obzir nove sorte biljaka koje djelotvornije uzimaju hranjive tvari iz tla.

ETVA I SKLADITENJE irenje sjemena korova i uzronika bolesti moe se smanjiti dobrim mjerama prikupljanja uroda, ienja sjemena i skladitenja.

OUVANJE BIORAZNOLIKOSTI Najbolji nain za ouvanje bioraznolikosti, a time i brojnih neprijatelja tetoinja, je zatita prirodnih stanita u blizini obradivih povrina. Briljivo gospodarenje rubnim podrujima obradivih povrina, ukljuujui stabla i ivice, vrlo je vano za prirodna stanita biljnog i ivotinjskog svijeta, u kojima sklonite nalaze korisni kukci i druge ivotinje (npr. pregrade u riinim poljima pruaju zatitu paucima grabeljivcima koji pomau u suzbijanju nekih tetnih kukaca).

8KULTURALNE I FIZIKE MJEREOve mjere, kao to su suzbijanje korova kultivacijom traktorom ili suzbijanje bolesti uklanjanjem zaraenih ostataka biljke treba ocijeniti u pogledu na njihov utjecaj na korijen biljke i prinose te po pitanju koliko rada i energije zahtijevaju. Takoer treba istraiti mogunost integriranja kulturalnih tehnika uz paljivu primjenu sredstava za zatitu bilja. Primjerice, umjesto da se runo plijevljenje u potpunosti zamijeni herbicidima, u kombinaciji s tim postupkom moe se primijeniti i okopavanje.

BIOLOKO SUZBIJANJENa temelju istraivanja vlastitih mjera prirode za suzbijanje tetnika nastali su novi proizvodi i mjere koji se mogu koristiti u sklopu programa IZB-a. Za mnoge od njih potrebna je jednaka

struna osposobljenost kao i za sredstva za zatitu bilja u pogledu formulacije, primjene i upravljanja otpornou.

Takve mjere suzbijanja obuhvaaju: uvoenje korisnih kukaca ili grabeljivaca; primjenu mikroorganizama, npr. virusa, gljivica i bakterija; te koritenje feromona za privlaenje, hvatanje i ubijanje tetnih kukaca ili ometanje njihova razmnoavanja.

Upotreba korisnih kukaca za suzbijanje tetoinja najdjelotvornija je kada se kulture uzgajaju u kontroliranim prostorima kao to su staklenici ili plastenici. Ima sluajeva kada su mjere suzbijanja na otvorenom takoer uspjene, npr. kada se koriste predatorske vrste grinja za suzbijanje paunjaka. Meutim, sredstva za bioloko suzbijanje obino su djelotvorna samo kada je intenzitet pojave tetoinja nizak te su esto potrebni i drugi oblici intervencije.

IntervencijaZa smanjenje populacije gospodarski znaajnih tetoinja na prihvatljivu razinu, eventualno je potrebno primijeniti kulturalne, fizike, bioloke i kemijske mjere suzbijanja, bilo pojedinano ili kombinirano. Trokovi, korist, vremensko planiranje, radna snaga i oprema te gospodarski, ekoloki i drutveni utjecaji sve to treba uzeti u obzir.

PraenjePromatranjem usjeva odreuje se treba li, kada i na koji nain djelovati kako bi se poveala proizvodnja i unaprijedila kvaliteta usjeva. U donoenju takvih odluka pomau razni alati, od perforiranih ploa do raunala, te struno lokalno osoblje i tehnologija za daljinsko oitavanje. Idealna situacija je kada se mogu prikupiti informacije o stanju na terenu u realnom vremenu.

Gospodarenje bilo kojom kulturom zahtijeva rutinske preglede kako bi se ocijenilo rastu li biljke dobro i koje mjere treba poduzimati od sjetve do etve. Za vrijeme obilaska polja potrebno je traiti tetoinje te ih znati razlikovati od korisnih organizama. Feromonske trake te dijagnostiki i prognostiki sustavi pomau da se praenje obavi pravodobno i na ispravan nain.

IZB esto zahtijeva kooperativno odluivanje unutar odreenog geografskog podruja kako bi se osiguralo djelotvorno suzbijanje tetoinja. Neke od tih odluka trebaju donijeti nacionalne vlasti u vezi s propisima i zakonima koji reguliraju karantenu, pruanjem savjetodavnih usluga i odgovarajuom izobrazbom te strategijama za suzbijanje visoko mobilnih tetnika kao to su skakavci. Sustavi s geografskim informacijama i tehnologije za daljinsko oitavanje takoer mogu biti od pomoi za upravljanje na irokom podruju.

9Bakterije, gljivice, nematode ili virusi takoer se masovno proizvode radi suzbijanja nekih vrsta tetnika. Najuobiajenija i najuspjenija je Bacillus thuringiensis (Bt), bakterija koja se prirodno nalazi u okoliu i koja se koristi za suzbijanje nekoliko vanih tetnika (npr. gusjenica u povru, vinogradima i vonjacima). Pomou suvremene tehnologije, kulture poput kukuruza i pamuka sada mogu izluivati Bt. toksin i jo djelotvornije ga isputati.

I konano, na temelju razvoja i dostupnosti spolnih feromona kukaca i drugih kemijskih tvari koje utjeu na ponaanje, poljoprivrednici danas imaju sljedee mogunosti:

# Tehnika selektivnog hvatanja radi praenja kretanja tetnika ili promjena u njihovoj populaciji tijekom sezone

# Strategija privuci i ubij radi privlaenja tetnika do mjesta gdje je nanesen insekticid i smanjenja potrebe tretiranja itavog usjeva

# Ometanje parenja radi usporavanja irenja populacije ime se odgaa ili smanjuje potreba za kontrolnim tretiranjem

Biotehnologija takoer moe znaajno doprinijeti IZB-u. Jedan od fokusa istraivanja je na masovnoj proizvodnji mikroorganizama koji uzrokuju bolesti na tetnim kukcima i korovima ili se bore s organizmima koji uzrokuju bolesti biljaka. Drugo i ujedno najbre iree podruje biotehnologije je razvoj sorti koje su otporne na tetnike i bolesti i/ili tolerantne na herbicide.

KEMIJSKO SUZBIJANJEProizvodi za kemijsku zatitu bilja (sredstva za zatitu bilja) su bioloki aktivne kemikalije koje suzbijaju itav spektar tetnih kukaca i kraljenjaka, bolesti i korova. Oni su esto najjeftiniji i najdjelo-tvorniji nain suzbijanja zaraza u sklopu strategije IZB-a. Sredstva za zatitu bilja koja se danas koriste rezultat su istraivanja, razvoja i iskustva u polju koje industrija za zatitu bilja provodi vie od 50 godina.

Prije nego to se sredstva za zatitu bilja stave na trite, podvrgavaju se detaljnim ispitivanjima njihove sigurnosti, koristi i djelotvornosti. Kada se prodaju, oznaena su etiketom s jasnim uputama za uporabu.

Da bi se ta sredstva najbolje iskoristila, moraju se primjenjivati na ispravan nain. Odgovornom uporabom i dobrom praksom rukovanja smanjuje se mogunost ostataka pesticida u kulturama i okoliu te se olakava sprjeavanje ponovne pojave i otpornosti tetoinja.

Pomou poboljanih tehnika i opreme, kao to su sapnice sa smanjenim rizikom od zanoenja i prskanje tokastim mlazom, poljoprivrednici mogu zatititi netretirane povrine (npr. ivice i rubne dijelove polja) te prirodna stanita biljnog i ivotinjskog svijeta i neprijatelje tetoinja. Izbor vremena za tretiranje (sezone i doba dana) kao i vrste koritenih sredstava takoer su kljuni imbenici.

OD EGA SE SASTOJ I IZB

Poljoprivrednici su glavni donositelji odluka u programima IZB-a. Pojedinano ili skupno, oni moraju odluivati kako postupati sa svim tetoinjama koji mogu natetiti usjevima. Uloga industrije za zatitu bilja je osigurati pristup irokoj lepezi korisnih tehnologija, proizvoda, usluga i to veem broju informacija o njihovim svojstvima, trokovima, specifinostima i strategijama za optimalnu upotrebu. Veina poljoprivrednika kombinirati e razliite mjere i alate IZB-a.

Kao preduvjet za razvoj programa IZB-a, vano je razumjeti na koji nain poljoprivrednici percipiraju problem tetoinja te njihove trenutne mjere suzbijanja tetoinja. Preporuke IZB-a moraju biti dovoljno fleksibilne da bi se prilagodile promjenama u okoliu, plodoredu i trinim silama. Takoer se moraju ispitati drutveno-gospodarski uinci komponenti IZB-a. Tako primjerice koritenje herbicida smanjuje koliinu posla u poljoprivredi, ali moe doprinijeti urbanim migracijama. S druge strane, runo plijevljenje uzima puno vremena, naporno je i ne moe se uvijek obavljati u pravom trenutku.

To je problematino, s obzirom da se kasno plijevljenje i unitavanje korijenja moe nepovoljno odraziti na prinos nekih kultura.

10

Strategije i alati IZB-a IZB obuhvaa razvoj i upotrebu kemijskih, prirodnih, bioloki i biotehniki obraenih sredstava u suzbijanju tetoinja. Isto tako moe obuhvaati i raunalno potpomognuto uzorkovanje i donoenje odluka, kao i unaprijeenu poljoprivrednu opremu.

ODREIVANJE PRAGA EKONOMINOSTIOpseg gospodarskog gubitka moe se znaajno razlikovati u pojedinim sezonama, ovisno o vremenskim uvjetima i drugim imbenicima. Obzirom da intenzitet pojave tetoinja varira, openito je mnogo bolje pratiti njihovu populaciju ili tetu koju nanose prije nego to se donese odluka o upotrebi sredstava za zatitu bilja ili o drugim intervencijama. Kada zaraza dosegne prag ekonominosti odnosno kada razina populacije tetnika uzrokuje gubitke koji su vei od trokova suzbijanja tetnika vrijeme je za djelovanje. Alternativno, modeliranje npr. na temelju vremenskih uvjeta moe ukazati na potrebu djelovanja prije nego zaraza dosegne prag ekonominosti (npr. plamenjaa krumpira).

U vezi s primjenom praga ekonominosti kao alata za donoenje odluka postoji jedan problem, a to je da on ovisi o vrijednosti usjeva. Prihodi od prodaje usjeva mogu se brzo mijenjati na temelju ponude i potranje na lokalnom tritu. Ovaj prag takoer ovisi o populacijama tetoinja i stupnju razvoja usjeva na kojem se javljaju. To je vano jer brojne kulture mogu nadoknaditi neke tete nastale u pojedinim dijelovima ciklusa rasta. Sorte koje su otporne na tetoinje mogu smanjiti intenzitet zaraze, ali se populacije tetoinja i dalje moraju pratiti kako bi se utvrdilo jesu li potrebne dodatne mjere.

Poljoprivrednicima su potrebne jednostavne mjere pomou kojih mogu brzo utvrditi moe li neka populacija tetoinja uzrokovati gospodarsku tetu na usjevima. Za razvoj praktinih mjera prihvatljivih poljoprivrednicima mogu se koristiti i lokalna saznanja. U pojedinim podrujima mogue je razviti i lokalne baze podataka pomou kojih se olakava donoenje odluka na itavom podruju.

ZATITA PRIRODNIH NEPRIJATELJAOuvanje prirodnih neprijatelja tetoinja vaan je dio IZB-a i pomae u sprjeavanju ponovne pojave tetoinja. Treba uzeti u obzir uinak sredstva za zatitu bilja ili drugih mjera na tetoinje i na njihove prirodne neprijatelje. Tako primjerice odabir vremena primjene sredstva u razdobljima kada prirodni neprijatelji nisu aktivni moe pomoi u njihovoj zatiti. Odravanje minimalne razine populacija tetnih organizama za hranidbu prirodnih neprijatelja moe biti kljuno za njihovo preivljavanje. U istraivanjima treba takoer ocijeniti vanost korova i drugih lokalnih biljnih vrsta koje mogu potaknuti preivljavanje korisnih vrsta na rubovima polja.

Populacije korisnih vrsta vrlo se brzo oporavljaju, ak i kada se koriste sredstva irokog spektra djelovanja, a naroito kada su lako razgradiva. To se dogaa s migracijom i rekolonizacijom tretiranih podruja sa zaklonjenih povrina na rubovima polja. Takoer je mogue fiziki ograniiti uinak sredstva irokog spektra: dio zasaene povrine moe se izostaviti kod tretiranja kako bi prirodni neprijatelji preivjeli i rairili se po povrini.

11

prolo je vie od Od 2005. kroz meunarodne IZB programe CropLife-aosoba2 MILIJUNA

Poljoprivrednici i njihovi savjetnici mogu koristiti itav niz tehnologija iz programa IZB-a.

Za njihov odabir potrebni su odgovarajui alati, znanje i strunost, npr.:

prolo je vie od Od 2005. kroz meunarodne IZB programe CropLife-aosoba2 MILIJUNA

KADA I KAKO suzbijati tetnike

ODGOVORNO KORITENJE sredstava za zatitu bilja

Svako sredstvo za zatitu bilja treba se koristiti u skladu s preporukama proizvoaa. Svrha tih preporuka je da osiguraju pouzdano suzbijanje pod normalnim okolnostima u polju. One takoer sadre i upute za sigurno rukovanje i primjenu sredstva.

Za suzbijanje tetoinja i sprjeavanje razvoja otpornosti na sredstvo treba koristiti preporuene koliine. Takoer se treba strogo pridravati smjernica za pravilno uvanje, prijevoz i zbrinjavanje neiskoritenog sredstva i prazne ambalae.

Ciljana i pravodobna primjena sredstava za zatitu bilja kljuna je za djelotvorno suzbijanje tetoinja. Mnogi tetni kukci mogu preivjeti pod kiobranom od lia ako poljoprivrednici tretiraju samo gornju stranu lista tako to sapnicu dre iznad usjeva. Kod prekomjernih primjena kropivo se slijeva niz list i

pada na tlo. Izgubljena koliina kropiva moe imati ozbiljne negativne uinke na prirodne neprijatelje koji ive u tlu, naroito pauke i mrave. Ako vide da su tetoinje preivjele, poljoprivrednici esto tretiraju usjeve i dva

puta tjedno, umjesto da uloe u bolju opremu ili promjene nain primjene sredstva. Jednostavnim promjenama u praksi, kao to je usmjeravanje sapnice prema mjestu gdje se tetoinje nalaze na donjoj strani lista ili kontrola tlaka tijekom tretiranja, moe poboljati domet djelovanja

sredstva i kvalitetnije suzbiti tetoinje.

Neki poljoprivrednici tretiraju kasnije ili mijenjaju dozu zbog potekoa kod dobivanja dovoljne koliine vode za prskanje, naroito u polusunim ili sunim podrujima. Postoje tehnike smanjenja volumena pomou kojih poljoprivrednici mogu bre tretirati tetoinje u trenutku kada njihova populacija dosegne prag ekonominosti. U drugim situacijama primjerenije je koristiti granule jer se sredstvo moe lokalizirati na korijen biljke ili u lijevak biljke kukuruza.

ODGOVORNO I SIGURNO KORITENJE SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA

Prilikom razvoja programa IZB-a sa sredstvima za zatitu bilja najvanije je provjeriti svojstva sredstva, njegovu primjenu i trokove, potom odabrati one koji osiguravaju najekonominiji tretman uz minimalne nepoeljne uinke. Neka sredstva imaju iroki spektar djelovanja, dok druga djeluju samo ciljano na nekoliko vrsta tetnika. Za oekivati je da e selektivne tvari manje utjecati na prirodne neprijatelje i druge neciljane organizme, ali one su esto skuplje i slabije dostupne. Ako su dostupne, vano je utvrditi je li manji broj primjena takvih tvari gospodarski isplativije nego koristiti povoljnije proizvode sa irokim spektrom djelovanja koje treba vie puta primijeniti. Tretiranje sjemena, kojim se mlade biljke tite od rane pojave tetoinja, takoer je korisno i njime se moe izbjei primjena sredstava za zatitu bilja u kasnijoj fazi. Njime se umanjuje utjecaj sredstava za zatitu bilja jer je aktivna tvar esto unutar biljke gdje korisne vrste ne mogu doi s njom u dodir.

Veina sredstava za zatitu bilja ima iroki spektar djelovanja i vano je razlikovati njihovu priroenu toksinost i bioraspoloivost stupanj u kojem se aktivna tvar apsorbira ili postaje raspoloiva tetnicima na polju. Neka aktivna tvar moe biti toksina za niz tetnih kukaca, ali ne mora nuno biti bioraspoloiva korisnim kukcima. Primjerice, kada je neka aktivna tvar sadrana u biljci (Bt biotehnoloki obraena kultura), ona ne utjee na vrste koje tu biljku ne jedu. Takoer je vano na koji se nain sredstvo za zatitu bilja primjenjuje i koliko dugo se zadrava u okoliu. Tako primjerice spojevi koji prolaze kroz listove i brzo se razgrauju na povrini lista mogu imati minimalan uinak na korisne organizme.

ODABIR ODGOVARAJUIH SREDSTAVA ZA ZATITU BILJA

12

Promiljena praksa, kao npr. usmjeravanje mlaza sa sredstvom za zatitu bilja na donju stranu lista gdje se tetni kukci nalaze, doprinosi kvalitetnijem suzbijanju tetoinja

STRATEGIJE I ALAT I IZB-a

STRATEGIJE I ALAT I IZB-a

13

Svim poljoprivrednicima izazov predstavlja injenica da se tetoinje prilagoavaju aktivnim tvarima i na koncu postanu otporni ako se ne primjenjuje strategija prevencije. IZB nudi niz mjera ijom primje- nom se smanjuje opasnost od razvoja otpornosti. Meu njima su praenje populacija tetoinja, primjena sredstava kada je dosegnut prag ekono-minosti i provedba mjera kao to su naizmjenino koritenje ili mijeanje kompatibilnih sredstava za zatitu bilja ili biotehnoloki obraenog sjemena razliitih mehanizama djelovanja.

Kako bi sprijeili ili odgodili stvaranje otpornosti, poljoprivrednici ili savjetnici za suzbijanje tetoinja moraju razumjeti biologiju i ekologiju ciljanih tetoinja; djelotvornost sredstva za zatitu bilja i osjetljivost tetoinja na to sredstvo; sloena (modificirana) svojstva sredstava za zatitu bilja naspram pojedinanih svojstava; modele koritenja sredstava; lokalne sustave uzgoja kultura; te dostupnost alternativnih opcija za suzbijanje tetoinja, ukljuujui suzbijanje biotehno-lokim, kemijskim, biolokim i kulturalnim mjerama.

Kulture koje imaju biotehnoloku zatitu od tetnika unutar sebe, stvaraju proteine za zatitu od tetnih kukaca, ime se omoguava izvrsna zatita od opasnih tetnika diljem svijeta. Ove kulture takoer daju i izvanrednu ekoloku korist, a istovremeno poveavaju prihode uzgajivaa. S obzirom na tu vrijednost, upravljanje otpornou tetnih kukaca postaje kljuni element. Meu mjerama su sadnja zaklonjenih podruja koja nemaju biotehnoloka svojstva; traenje tetnika i primjena sredstva za zatitu bilja prema potrebi; izmjena sredstava s razliitim mehanizmima djelovanja; ogranienje upotrebe tvari za suzbijanje pojedinih tetnih kukaca u razliitim kulturama; unitavanje biljnih ostataka; upotreba lokalno prilagoenih sorti s uroenom otpornou; te kombiniranje viestrukih svojstava koja ciljano djeluju na iste tetnike u biljci.

Kroz neprekidni razvoj novih aktivnih tvari u sredstvima za zatitu bilja i novih biotehnolokih svojstava iri se raspon mogunosti za upravljanje otpornou koje poljoprivrednici mogu koristiti. Dodatne mogunosti doprinijet e ekonominom i odrivom suzbijanju tetnika, dok e se istodobno tititi djelotvornost i vrijednost svih opcija suzbijanja.

SPRJEAVANJE OTPORNOSTI TETOINJA NA SREDSTVA ZA ZATITU BILJA

14

INDUSTRIJA ZA ZATITU BILJA I IZB

# integrirati svijest o IZB-u i naela IZB-a u poslovne planove i strategije razvoja proizvoda

# razvijati vjetine i razumijevanje IZB-a meu dionicima

# istraivati i razvijati nove proizvode i tehnologije, ukljuujui:

# sredstva za zatitu bilja s novim, specifinim aktivnim tvarima

# kemijske tvari koje modificiraju ponaanje tetoinja

# sigurnije i djelotvornije formulacije i tretiranje sjemena

# proizvode za bioloku i biotehnoloku kontrolu koji se mogu koristiti u IZB-a

# dijagnostike alate i sustave za predvianje populacija tetoinja

# unaprijeenu primjenu sredstava i sigurnost radi smanjenja opasnosti od zanoenja, otjecanja i ispiranja u podzemnim vodama

# podravati screening programe radi praenja djelovanja sredstava za zatitu bilja na prirodne neprijatelje i okoli

# obuavati i educirati osobe koje rade u poljoprivredi:

# kroz praktine programe za poljoprivrednike, distributere, prodavae, savjetnike, poljoprivredne kole i obiteljska gospodarstva, kao i za upravno, marketinko, prodajno i tehniko osoblje

# kroz osnivanje demonstracijskih mjesta i farmi za IZB

# dijeliti marketinke materijale i nuditi prodajne usluge:

# ukljuujui strunu literaturu i edukativne materijale o IZB-u

# ukljuiti poticaje za marketinki i prodajni uspjeh IZB-a

# sudjelovati u lokalnim projektima koji promiu IZB, ukljuujui one koje podupire Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, Svjetska banka, druge razvojne banke, donatorske organizacije, nevladine organizacije i osobe iz privatnog sektora

Industrija za zatitu bilja mora odigrati veliku ulogu u nastojanju da se IZB pone primjenjivati u irim razmjerima. Za to je potrebna meusobna potpora, partnerstvo i suradnja s vladama, nevladinim organizacijama i istraivakim tvrtkama; meunarodnim, nacionalnim i lokalnim poljoprivrednim udrugama; distributerima i prodavaima sredstava za zatitu bilja i trgovcima u maloprodaji; i naravno sa samim poljoprivrednicima.

INDUSTRIJA ZA ZATITU BILJA PODUPIRE PROVEDBU IZB-a kroz istraivanja, razvoj, transfer tehnologije, obrazovanje i izobrazbu.

Za daljnji razvoj IZB tehnologija i promicanje njihova koritenja industrija za zatitu bilja moe pomoi tako to e:

15

Glavni cilj izobrazbe je poveati koristi od sredstava i umanjiti njihov rizik. Takva izobrazba obuhvaa sve aspekte rukovanja i uvanja sredstava za zatitu bilja, kao i kada ih treba a kada ne treba koristiti, ukljuujui naine kako:

# prepoznati tetne i korisne kukce

# ocijeniti rizik od populacija tetoinja i eventualne tete za usjev

# suzbijati tetoinje u skladu s naelima IZB-a

# primjenjivati sredstva za zatitu bilja na siguran i djelotvoran nain prema potrebi

# izbjegavati nepotrebne rizike za ljude i okoli

# ostatke sredstva na biljkama svesti na minimum i pratiti otpornost tetoinja

# uvati sredstva na siguran nain te propisno zbrinjavati praznu ambalau

U sklopu nae mree izobrazba o odgovornom koritenju provodi se u vie od 70 drava. Prema podacima iz 2013., vie od 2,5 milijuna poljoprivrednih radnika, zajedno s drugim skupinama kao to su savjetnici i instruktori, proli su kroz izobrazbu meunarodne mree CropLife-a. Te osobe nakon izobrazbe informiraju i educiraju druge ljude, to rezultira znaajnim mnogostrukim efektom.

IZB se sve vie razvija i u razvijenim dravama i u dravama u razvoju u cilju postizanja dugo-rone i odrive poljoprivrede na nacionalnoj i meunarodnoj razini. IZB podravaju svi najvaniji sudionici koji su ukljueni u odrivi razvoj, od vlada do donatorskih udruga. Vlade zapravo sve vie koriste zakonodavstvo da bi poduprle integraciju IZB-a u poljoprivrednu praksu. Razlog tome je to je IZB doista budunost poljoprivrede.

VOENJE I IZOBRAZBADo dugoronog i odrivog usvajanja IZB-a meu poljoprivrednicima doi e samo ako o tome budu informirani i dobiju adekvatne alate i tehnologije za njegovu provedbu. U tom cilju industrija za zatitu bilja aktivno sudjeluje u programima educiranja i razvoja kapaciteta za poljoprivrednike diljem svijeta, ukljuujui i partnerstva s javnim sektorom. Kljune komponente su sljedee:

# izobrazba tehnikog i edukacijskog osoblja koje moe educirati savjetodavno i prodajno osoblje o IZB-u

# vano je da poljoprivrednici dobivaju dosljedne informacije iz vie izvora i da su svi sudionici na istoj strani

# izobrazba osoblja vlade, privatnih savjetnika i distributera i trgovaca sredstvima za zatitu bilja i sjemenom

# ovi ljudi izravno utjeu na poljoprivrednike i moraju biti dovoljno educirani za davanje praktinih savjeta o IZB

# razvoj edukacijskih programa i izobrazbe za poljoprivrednike

# izravni praktini kontakt s poljoprivrednicima ostvaruje se primjerice u kolama na otvorenom, kroz masovne i drutvene medije, broure, potu, video materijale i plakate

prolo je vie od Od 2005. kroz meunarodne IZB programe CropLife-aosoba2 MILIJUNA

Globalna mrea CropLife ima vie od

340 PARTNERSTVA U SKLOPU IZB-a diljem svijeta.

prolo je vie od Od 2005. kroz meunarodne IZB programe CropLife-aosoba2 MILIJUNA

prolo je vie od Od 2005. kroz meunarodne IZB programe CropLife-aosoba2 MILIJUNA

U SKLOPU TRAJNE OBVEZE voenja industrija za zatitu bilja educira poljoprivrednike o najboljim praksama IZB-a.

Helping Farmers Grow

CropLife International aisblAvenue Louise 326, Box 351050 Brussels, BelgiumTel.: +32 2 542 04 10

croplife@croplife.orgwww.croplife.orgIzdano 2014.

CropLife International je glas globalne industrije za zatitu bilja. Zalae se za ulogu poljoprivrednih inovacija u zatiti bilja i biljnoj biotehnologiji, podravajui i unaprjeujui odrivu poljoprivrednu proizvodnju; pomae poljoprivrednicima nahraniti rastuu populaciju pritom pazei na planet; i unaprjeuje ruralne zajednice. Svijet treba poljoprivrednike i poljoprivrednici trebaju industriju za zatitu bilja. CropLife International je ponosan to je u sreditu pomoi poljoprivrednicima.

Udruga proizvoaa i zastupnika sredstava za zatitu bilja RH (CROCPA) neprofitno je udruenje domae industrije i zastupnika inozemne industrije zatite bilja. Udruga je osnovana 2002. godine, a glavni je cilj Udruge unaprjeivanje, promicanje i zatita zajednikih ciljeva proizvoaa i zastupnika sredstava za zatitu bilja.

Udruga CROCPA je lan Europskog udruenja za zatitu bilja (ECPA). Udruga uspjeno provodi projekte kojima se potie odriva primjena sredstava za zatitu bilja.

Udruga proizvoaa i zastupnika sredstava za zatitu bilja RH (CROCPA)

Palinoveka 41, 10000 Zagreb Tel./fax. +385 (0)1 /4814 262 www.crocpa.hr

Udruga proizvoaai zastupnika sredstavaza zatitu biljaRepublike Hrvatske Croatian Crop ProtectionAssociation

Brouru prilagodila za Hrvatsku:

DESIGN: D

ESIGN PLU

S, 2014

Europa pomae u zatiti poljoprivrednika i javnog zdravlja

Europska udruga za zatitu bilja pokrenula je Inicijativu sigurne i odrive primjene pesticida (Sigurna primjena pesticida - SPP) kroz koju poljoprivrednicima i rukovateljima daje alate za sigurnu i djelotvornu upotrebu sredstava za zatitu bilja.

Ovaj program, star vie od jednog desetljea, kojeg je pokrenula industrija, vaan je primjer kako se prijenosom znanja moe iriti dobra praksa u sklopu opsenije strategije IZB-a.

Industrija sredstava za zatitu bilja provodi projekte u 16 drava: Bugarskoj, Cipru, Francuskoj, Grkoj, Hrvatskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovakoj, Sloveniji, Srbiji, panjolskoj i Turskoj.

Prije pokretanja inicijative SPP u nekoj dravi, provodi se temeljita analiza situacije na terenu. Poljoprivrednici se ispituju u pogledu njihovih radnih metoda, koja

osobna sredstva zatite primjenjuju i kakva je njihova svakodnevna rutina na polju. Pomou tih informacija utvruju se kljuni imbenici uspjeha za svaku dravu. Nakon odreenog razdoblja provodi se jo jedna studija kako bi se utvrdilo jesu li preporuke SPP-a usvojene. Tako je primjerice u Poljskoj 2013. godine provedena kontrolna studija u kojoj se pokazalo da je znaajno porastao broj voara koji nose rukavice, zatitne kombinezone i zatitu za lice kada pripremaju kropivo u spremnicima.

Redovno praenje pokazatelja uinka pokazalo je da su korisnici sredstava za zatitu bilja preuzeli najbolju praksu jednostavne primjene u vrlo kratkom vremenu, time poveavajui zatitu ljudskog zdravlja i okolia.