SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEODETSKI FAKULTET

Zavod za kartografiju i fotogrametriju

Katedra za kartografiju

Marin Žanko

INTERAKTIVNI PLAN GRADA SINJA

Diplomski rad

Zagreb, prosinac 2013.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEODETSKI FAKULTET

ZAVOD ZA KARTOGRAFIJU I FOTOGRAMETRIJU

KATEDRA ZA KARTOGRAFIJU

I. AUTOR

Ime i prezime : Marin Žanko

Datum i mjesto rođenja : 03.06.1988. Sinj

II. DIPLOMSKI RAD

Naslov : Izrada interaktivnog plana grada Sinja

Mentori : prof. dr. sc. Stanislav Frangeš i dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić

Voditeljica : dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić

III. OCJENA I OBRANA

Datum zadavanja zadatka: 30.01.2013.

Datum obrane : 13.12.2013.

Sastav povjerenstva pred kojim je branjen rad :

1. prof. dr. sc. Stanislav Frangeš

2. doc. dr. sc. Robert Župan

3. dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić

Zahvala:

Zahvaljujem se mentoru prof. dr. sc. Stanislavu Frangešu i voditeljici dr. sc. Vesni

Poslončec-Petrić na stručnim savjetima, idejama i pomoći pri izradi ovog diplomskog

rada.

Hvala svim mojim prijateljima i kolegama koji su uljepšali moje studentske dane i

učinili ih nezaboravnima.

I najveće hvala mojim roditeljima, Šimunu i Terezi, bratu Stipi i djevojci Saneli što su

mi bili podrška i oslonac sve ove godine.

Naslov diplomskog rada:

Izrada interaktivnog plana grada Sinja

Sažetak: U ovom diplomskom radu prikazan je i detaljno opisan postupak izrade

interaktivnog plana grada Sinja. U teoretskom dijelu dan je kratak pregled povijesti i

kulture koju grad nudi, opisani važniji pojmovi vezani uz kartografiju i internet,

analizirani su postojeći planovi grada Sinja dostupni na webu, te je na kraju opisan

sam postupak izrade plana. Praktični dio rada obuhvaćao je izradu interaktivnog plana

u programskom paketu OCAD i njegovo postavljanje na internet.

Ključne riječi: Sinj, interaktivni plan, OCAD, kartografija, internet

Making an interactive plan of the city of Sinj

Abstract: This master's thesis presents, described in details, the process of making

an interactive map of the city of Sinj. The theoretical part of the thesis includes a brief

overview of the history and culture that the city offers, describes important technical

terms related to cartography and the web, analyzes the existing maps for the city of

Sinj available on the web, and in the end describes the process of making the

interactive map. Practical part of the thesis included the process of making an

interactive map using the OCAD software package and its uploading on the web.

Key words: Sinj, interactive map, OCAD, cartography, web

SADRŽAJ

1. UVOD .................................................................................................................. 1

2. GRAD SINJ ......................................................................................................... 2

2.1 Glavna geografska obilježja ............................................................................... 2

2.2 Povijest ............................................................................................................... 3

2.3 Kulturne znamenitosti ........................................................................................ 5

3. POSTOJEĆI PLANOVI GRADA SINJA ......................................................... 11

4. KARTOGRAFIJA I KARTE ............................................................................. 14

4.1 Definicija i podjela ........................................................................................... 14

4.2 Web-kartografija .............................................................................................. 16

4.2.1 Interaktivne karte ...................................................................................... 16

4.2.2 Prednosti i nedostaci interaktivnih karata ................................................. 21

5. INTERAKTIVNI PLAN GRADA SINJA ........................................................ 24

5.1 Postupak izrade ................................................................................................ 24

5.1.1 Pribavljanje podloga ................................................................................. 24

5.1.2 Odabir područja prikaza ............................................................................ 25

5.2 Izbor programa za izradu plana ....................................................................... 26

5.2.1 Zahtjevi plana ........................................................................................... 28

5.3 Izrada plana grada Sinja ................................................................................... 28

5.3.1 Boje ........................................................................................................... 31

5.3.2 Signature ................................................................................................... 33

5.3.2.1 Točkaste signature ............................................................................ 34

5.3.2.2 Linijske signature .............................................................................. 35

5.3.2.3 Tekstualne i linijske tekstualne signature ......................................... 37

5.3.2.4 Površinske signature ......................................................................... 38

5.3.2.5 Pravokutne signature ......................................................................... 39

5.4 Izrada baze podataka ........................................................................................ 40

5.5 Postavljenje karte na web ................................................................................ 43

6. ANALIZA IZRAĐENE INTERAKTIVNE KARTE ........................................ 48

7. ZAKLJUČAK .................................................................................................... 52

LITERATURA .......................................................................................................... 53

POPIS SLIKA ............................................................................................................ 55

PRILOZI .................................................................................................................... 57

1

1. UVOD

Od samih početaka čovječanstva ljudi su se koristili crtežima i kartama da bi lakše

razumjeli i opisali svijet oko sebe. Prvi špiljski crteži koji su prikazivali dijelove neba,

ljudske nastambe, putove kretanja životinja, obilježili su napredak ljudske vrste i na određen

način označili i početak kartografije. Kartografija je tako sastavni dio ljudske povijesti, čije

su se metode izrade i sam kartografski prikaz, kojim se vizualizirao prostor koji nas okružuje,

godinama razvijale i dalje se razvijaju. Klasična kartografija i analogna karta u današnjem

suvremenom svijetu punom osobnih računala, pametnih mobitela i tableta prelazi u prošlost,

a njenu zadaću preuzima digitalna kartografija, čiji je razvoj omogućio ubrzani razvoj

računalne tehnologije. Primjena računalne tehnologije donijela je niz pozitivnih rješenja koja

su unaprijedila i ubrzala proces izrade karata koji je prije bio složen i vrlo dug. To je

omogućilo smanjenje cijene i ubrzanje izrade, lako održavanje i ažuriranje karte, veću i bržu

ponudu karata korisnicima i sl. Naravno, promijenila se i uloga kartografa koji sada treba

biti stručnjak i za računalno programiranje, baze podataka, digitalnu obradu slika, daljinska

istraživanja, zemljišne i geografske informacijske sustave.

Današnji interaktivni prikazi omogućuju korisnicima sudjelovanje u oblikovanju

kartografskog prikaza, pružajući im mogućnosti interakcije, kakve do sada nisu postojale.

Tako je kartu moguće smanjivati i povećavati, mijenjati njen osnovni prikaz, pretraživati i

dodavati nove informacije i sl., a postavljanjem na internet takvi interaktivni prikazi postaju

dostupni svima. Karta je sredstvo za prijenos informacija, a kada se oblikuje prema

potrebama korisnika, postaje neizostavno sredstvo za snalaženje u prostoru.

I ovaj interaktivni plan izrađen je obazirući se na potrebe budućih korisnika. Kroz

rad se čitatelj upoznaje s povijesti grada Sinja, njegovim povijesnim, kulturnim i prirodnim

znamenitostima te teoretskim postavkama klasične i web-kartografije. Kroz praktični dio

rada opisan je proces prikupljanja informacija, kako na internetu tako i na terenu, izrade

plana i baze podataka te postavljanja interaktivnog plana na internet kako bi bio dostupan

svim zainteresiranim korisnicima.

2

2. GRAD SINJ

2.1 Glavna geografska obilježja

Grad Sinj (slika 1) je dio Dalmatinske zagore, smješten na kopnenom dijelu Splitsko-

dalmatinske županije u neposrednoj blizini Splita. Smješten je između Svilaje i Dinare sa

sjevera i Kamešnice na sjeveroistoku uz rub Sinjskog polja (slika 2), koje se prostire uz

srednji tok rijeke Cetine. Nalazi se na 330 m nadmorske visine i udaljen je dvadesetak

kilometara zračne linije od mora, koje uz planine na sjeveru najviše utječe na klimu područja.

Područje grada Sinja ima površinu od 194,27 km2 što čini 4,3% kopnene površine Splitsko-

dalmatinske županije.

Slika 1. Grad Sinj

Prema popisu iz 2011. godine, Sinj broji 24.826 stanovnika i obuhvaća četrnaest

naselja: Bajagić, Brnaze, Čitluk, Glavice, Gljev, Jasensko, Karakašica, Lučane, Obrovac,

Radošić, Sinj, Suhač, Turjaci i Zelovo. Prostor grada Sinja predstavlja kontaktno područje

metropolitanskog prostora Splita, te globalno pripada njegovoj regionalnoj gravitaciji.

Nalazi se na važnom području koje spaja unutrašnjost s morem (Split-Sinj-unutrašnjost

Republike Hrvatske), što uvjetuje otvorenost i povezanost područja.

3

Središnja os koja povezuje ovaj prostor je rijeka Cetina, koja cijelim svojim tokom i

vodnim resursima daje posebno obilježje i bogatstvo ovom dijelu Splitsko-dalmatinske

županije. Na prijelazu visokih ravnica formirala su se polja u koja se slijevaju vode s okolnih

brda nanoseći u njih plodnu zemlju. U sjevernom dijelu Zagore veličinom i značenjem ističe

se Sinjsko polje koje pokriva područje od 64 km2 (URL 1).

Slika 2. Sinjsko polje

Prostor grada Sinja zahvaljujući svom geografskom položaju na plodnom i strateški

značajnom području srednjeg toka rijeke Cetine ističe se neprekinutim kontinuitetom

življenja od prapovijesti i antike do danas. Bogat je kulturno-povijesnim nasljeđem nastalim

u različitim vremenskim razdobljima i pod različitim kulturnim utjecajima.

2.2 Povijest

Povijest grada Sinja je bogata i seže daleko u prošlost jer se grad nalazi na plodnom

polju i na križanju mnogih prometnih i karavanskih putova. Urbanistički temelji današnjeg

Sinja udareni su na samom kraju XVII. stoljeća na obroncima stjenovita brijega (Grada) na

kojemu su razvaline istoimenog srednjovjekovnog burga. S osnovnim i srednjim školama, s

muzejima i Franjevačkim samostanom, te svetištem Gospe Sinjske, glavno je obrazovno i

kulturno središte Cetinske krajine. Arheološki pronalasci svjedoče o naseljenosti cetinskoga

područja još iz prapovijesnih razdoblja. Najstarija povijest Cetine zapisana je u pećinama:

4

na izvoru Cetine, u Biteliću, iznad Dabra, Rumina, u Otišiću, Vrdovu. Tu su živjeli

prastanovnici regije. Kamene sjekire, žrvnjevi, noževi, strelice i lončarija u sinjskim

muzejima oslikavaju kvalitetu življenja tog vremena. Pogodan geografski položaj, špilje,

uzvisine i plodna polja pogodovali su razvoju poljodjelstva, a na planinskim obroncima i

stočarstva. U brončanom dobu se javljaju i starosjedioci na ovim prostorima, pripadnici

ilirskog plemena Delmata koji svoj razvoj nastavljaju sve do dolaska Rimljana. Slomivši

otpor Delmata i zagospodarivši Cetinom, Rimljani su osnovali nekoliko naselja (vjerojatno

na ilirskim temeljima) i povezali ih cestama. Obilje arheoloških nalaza gotovo na svim

naseljenim lokalitetima svjedoči o neprekinutom kontinuitetu življenja u Cetini. U rimskom

razdoblju najintenzivnije živi Tilurij - utvrđeni logor i grad na Gardunu, te Aequum na

Čitluku.

Slika 3. Srednjovjekovni naziv za grad Sinj

Početkom 7. stoljeća, iz Bijele Hrvatske (područje oko Visle u Poljskoj), dolaze

Hrvati i naseljavaju se na područje Dalmacije. Arheološki nalazi 7. – 9. stoljeća svjedoče i

o primanju kršćanstva franačkim posredstvom. Formiraju se prve državne tvorevine,

hrvatske kneževine, a kasnije i kraljevina, kada je Sinj kao utvrđeni grad, bio sjedište

Cetinske županije (slika 3). Jačanjem knezova formira se Cetinsko kneštvo koje pripada

knezovima Šubićima, a od 1345. Nelipićima. Nažalost, na to vrijeme upozorava samo

nekoliko spisa, koji svjedoče o njihovoj slavi. Pošto je obitelj Nelipića izumrla, u Cetini nije

bilo snažne osobe, pa nastaju borbe oko njihova naslijeđa. To ide na ruku Turcima, pa već

početkom XVI. stoljeća upadaju u Cetinu. Godine 1536. su je definitivno i osvojili te ovdje

5

ostali 150 godina. Godine 1715. odigrala se najvažnija bitka, kada je 700 sinjskih branitelja

odbilo napad više desetaka tisuća Turaka. Uznemirena turska vojska, oslabljena glađu i

pojavom srdobolje, napušta Cetinsku krajinu.

Pod upravom mletačkog providura Sinj ostaje sve do 1797. kada pada pod austrijsku

vlast (do 1918.), a u međuvremenu kratko i francusku. Nakon Kraljevine SHS, a zatim i

Kraljevine Jugoslavije, NDH, talijanske okupacije, komunističke Jugoslavije, Sinj konačno

pripada samostalnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj (URL 2, URL 3).

2.3 Kulturne znamenitosti

U daljnjem tekstu bit će opisane i objašnjenje neke od kulturnih znamenitosti grada

Sinja koje će također biti prikazane na interaktivnom planu (URL 4).

Crkva Čudotvorne Gospe Sinjske

Crkva Čudotvorne Gospe Sinjske (slika 4), znamenito marijansko svetište, građena

je od 1669. do 1712. godine. Odolijevajući ratovima i potresima, mnogo je puta oštećena,

ali je do danas zadržala svoj izvorni izgled. Središnje mjesto u crkvi, kao i u srcima mnogih

Sinjana, zauzima slika Čudotvorne Gospe Sinjske. Naslikao ju je nepoznati autor u 15. ili

16. stoljeću. Prema legendi njenim čudotvornim utjecajem Sinj je 1715. godine zauvijek

oslobođen turske vlasti. U znak zahvalnosti, Sinjani su sliku 1716. okrunili zlatnom krunom

na kojoj piše „IN PERPETUUM CORONATA TRIUMPHAT – ANNO MDCCXV

(Zauvijek okrunjena u slavi – 1715.). Iznad reljefnih brončanih vrata na ulazu crkve, koja su

rad kipara Stipe Sikirice, nalaze se vitraji koji prikazuju Uznesenje Blažene Djevice Marije,

likove fra Pavla Vučkovića i sv. Nikole Tavelića.

6

Slika 4. Crkva Čudotvorne Gospe Sinjske

Stari Grad

Stari grad je srednjovjekovna utvrda na brdu iznad samog Sinja, koja je bila utočište

puku i vojnicima od najezde osvajača. U središtu se nalazi zavjetna crkva sv. Mihovila u

koju su na oltar sv. Barbare, franjevci iz Rame položili dragocjenu sliku Gospe od Milosti.

Nakon potresa 1709., 1768., 1796. i višestrukih navala barbara, zidine starog utvrđenog

Grada Sinja su popustile i puk je počeo naseljavati Podvaroš. Od same tvrđave i nije mnogo

ostalo. Taj važni kulturno-povijesni objekt je simbol Sinja, a za njega se zna i izvan granica

Hrvatske. Arheološko značenje tog lokaliteta je iznimno jer su pronađeni tragovi ljudskog

obitavanja na tom brdu stari oko 5000 godina. Nakon opsežnih priprema i snimanja situacije

na terenu radovi na obnovi i sanaciji zidina počeli su 2004. godine te su do danas u

potpunosti obnovljeni (slika 5).

Kamičak

Kamičak je jedan od najslikovitijih i najupečatljivijih simbola Sinja (slika 6),

smješten u samoj gradskoj jezgri, nasuprot crkve Čudotvorne Gospe Sinjske. To je utvrda

zvjezdolikog tlocrta, sagrađena 1712. godine na istoimenom brežuljku, povezana s

kvartirom (vojarnom za konjicu), današnjim alkarskim dvorima. Sadašnji izgled Kamičak je

dobio 1890. godine kada je obzidan i pošumljen borovima. Na utvrdi se nalazi kula koja je

služila kao promatračnica, na kojoj je sat koji zvoni tri minute prije punog sata i na puni sat

7

otkucava točno vrijeme. Na vrhu kule je brončano zvono izliveno u poznatoj talijanskoj

ljevaonici obitelji Colbachini, kojoj papa Leon XIII. 1898. dodjeljuje pravo upotrebe

papinskog grba na svojim proizvodima.

Slika 5. Utvrda Stari grad

Slika 6. Kamičak

Gaj Laberije

Nadgrobni spomenik sedmogodišnjeg rimskoga dječaka Gaja Laberija koji u ruci

drži kuglu ukrašenu mrežasto povezanim šesterokutima, simbol prave kožnate lopte, smatra

se čvrstim dokazom da se prvi nogomet u Europi igrao baš u Cetinskoj krajini (slika 7).

Pronađen je na nalazištu Tilurium, na lokalitetu Gardun, a datira iz 2. stoljeća. Danas se

nalazi uzidan u pročelje kamene kuće u sinjskoj Vrličkoj ulici. Spomenik je izrađen od

8

vapnenca. Nogomet se igrao u Gardunu u krugu rimskih vojnika i sinova uglednika, ali je

igra originalno bila ilirska te su je Delmati igrali davno prije dolaska rimske vojske. To

potvrđuje i činjenica da nigdje na prostoru Rimskog Carstva, osim u Gardunu, nije pronađen

nikakav uzorak ili lik povezan s ovom igrom. FIFA tvrdi da je otkriće u Sinju informacija

važna za arheologiju i nogometne obožavatelje.

Slika 7. Gaj Laberije

Spomenik Alkaru

Spomenik Alkaru postavljen je 1965. na sami početak Alkarskoga trkališta - Biljeg,

mjesto s kojega alkari na konjima kreću u galop. Alkarsko trkalište također je poznato po

drvoredu kestena. Drvored je posađen na početku Prvog svjetskog rata u spomen na novake

koji su poslani na ratište (broj stabala je isti kao i broj tih unovačenih vojnika). Jedan od

poznatijih simbola Sinja, živopisna skulptura alkara - kopljanika na konju (slika 8), rad je

akademskog kipara Stipe Sikirice.

9

Alkarski dvori – Kvartiri

Naziv Kvartira (franc. quartier – stan, vojnički logor) ukazuje na njihovu izvornu

namjenu – vojarnu u kojoj je smještena hrvatska konjica (Cavalleria croata, Croati a cavallo).

Sagrađeni su 1760. godine kao utvrda u obliku četverokuta s dva sklopa zgrada s po dvije

četverokutne kule te dva unutrašnja dvorišta odijeljena štalama. U kompleks su se mogle

smjestiti četiri satnije konjanika s konjima. Kroz povijest su ih koristile sve vojske koje su

boravile na području Sinja, osobito francuska, početkom 19. stoljeća, te austrijska, kada su

Kvartiri nadograđeni dvokatnom vojarnom za domobranstvo (slika 9).

Slika 8. Alkar na konju

Slika 9. Alkarski dvori - Kvartiri

10

Spomenik Tri Generacije

Monumentalna skulptura s vodoskokom, autora Sinjanina Ive Filipovića Grčića,

smještena je u središte Gradskoga parka. Naglašene simbolike, predstavlja trojicu Sinjana

koji na podignutim rukama drže alku. Obučeni su u mušku sinjsku narodnu nošnju (slika

10).

Slika 10. Spomenik Tri generacije

Spomenik na izvoru - Luca

Lik djevojke koja pije vodu na izvoru prva je javno postavljena skulptura Stipe

Sikirice (1957.). Među Sinjanima je poznata kao Luca. Smještena je u sredinu fontane koja

simbolizira oblik alke. Nalazi se u zelenoj oazi u centru grada, odmah do crkve Čudotvorne

Gospe Sinjske.

11

3. POSTOJEĆI PLANOVI GRADA SINJA

Internetskom pretragom dosadašnjih planova grada Sinja zastupljenih na internetu

ustanovljeno je da ne postoji niti jedan samostalni, zasebni plan grada Sinja. Većina

postojećih planova su zapravo karte preuzete s Google Mapsa, čija se oznaka kao i link na

uvjete korištenja, nalaze u donjem desnom kutu (URL 5 - URL 8). Primjer jedne takve karte

prikazan je na slici 11. Bitno je napomenuti da je takva karta jednostavno preuzeta s Google

Mapsa i pozicionirana na područje grada Sinja pri učitavanju stranice.

Slika 11. Primjer interaktivne karte Sinja (URL 5)

Jedina razina interaktivnosti s korisnikom je mogućnost približavanja i udaljavanja

karte, od razine cijele zemaljske kugle pa do razine ulice. Sadržaj takve karte je jako

siromašan. Prikazani su samo nazivi većih ulica i cesta te pojedini važniji objekti. Dodatnu

interaktivnost pruža mogućnost prikaza karte s podlogom satelitske snimke u niskoj

rezoluciji gdje su objekti neprepoznatljivi a pri jačem približavanju satelitska snimka se u

potpunosti gubi.

Daljnjom pretragom ustanovljeno je da se na službenim stranicama „Turistička

zajednica grada Sinja“, „Grad Sinj – portal grada Sinja“ te „Sinj.hr“ nalaze identične karte,

12

dakle karte preuzete s Google Mapsa. Jedina razlika je u karti sa stranica „Grad Sinj – portal

grada Sinja“ koja nudi još jednu dozu interaktivnosti, koja je na kraju opet jako siromašna.

Moguće je pritiskom miša na jednu od 6 lokacija posebno označenih na karti otvoriti dodatan

prozor na kojem se može vidjeti slika odabrane lokacije, što je vidljivo na slici 12.

Slika 12. Interaktivna karta Sinja s mogućnošću dodatnog prikaza slika (URL 7)

Ostale karte pronađene na internetu su auto-karta Hrvatske koja je opet preuzeta s

Google Mapsa ali dodatno ima mogućnost pretraživanja po ulicama, planiranja rute vožnje,

prikaza visina, odabira područja po gradovima i otocima i slično. Također, na nijednoj karti

ne postoji legenda ili bilo kakvo objašnjenje vezano uz kartografske znakove korištene na

karti, zbog čega je upotreba takve karte otežana. Sadržaj je jako pojednostavljen, a

mogućnost interaktivnosti ograničena.

Također, istraživanjem se došlo do informacije da postoji jedan digitalni plan grada

dostupan za preuzimanje na URL 9 u pdf-u. Na njemu je prikazano jako malo područje grada

Sinja koje zahvaća sami centar grada. Sadržaj tog plana je takav da su na njemu prikazani

samo najvažniji objekti poput bolnica, najvažnijih znamenitosti, hotela. Na tom planu postoji

i legenda s objašnjenjem značenje 26 objekata prikazanih na planu. No kartografski znakovi

na karti nisu objašnjeni, niti postoji ikakva mogućnost interakcije s kartom.

Iz priloženog se može zaključiti kako uopće ne postoji pravi plan grada Sinja

dostupan na internetu, već su to većinom karte preuzete s Google Mapsa pod licencom uvjeta

korištenja. To pridodaje dodatnu pozornost ovom radu, koji je u jednom pogledu i odabran

zbog nepostojanja sličnih planova i koji će na kraju pružiti svim posjetiteljima, a i stalnim

13

stanovnicima grada Sinja, mogućnost lakšeg organiziranja, razgledavanja i samog

snalaženja u gradu, uz mogućnost različite interakcije s korisnicima.

14

4. KARTOGRAFIJA I KARTE

4.1 Definicija i podjela

Definirati kartu, kartografiju i kartografiku nije nimalo lako. Većina ljudskih

djelatnosti vezanih uz prostor teško je ostvariva bez odgovarajućih kartografskih prikaza.

Nabrojimo samo neke: prostorno planiranje, evidencija vlasništva nad zemljištem, prognoza

vremena, izgradnja prometnica, hitne službe, upravljanje šumama, iskorištavanje mineralnih

sirovina, navigacija i tako dalje (Frančula, 2004). Da bismo bolje shvatili pojam kartografije,

njenu uporabu, prednosti i nedostatke potrebno je definirati kartografiju kao znanstvenu

disciplinu. Upravo zbog složenosti teško je dati jednu, sveobuhvatnu definiciju kartografije.

Prema Hakeu, kartografija je djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom,

pohranjivanjem i upotrebom prostornih informacija, te posebno njihovom vizualizacijom

kartografskim prikazom. Pri tome se prostornom informacijom smatra svaki navod, kojemu

uz iskaz o značenju objekta pripada i položajna određenost u danom sustavu (Frangeš, 2008).

Prema Međunarodnom kartografskom društvu (International Cartographic

Association – ICA) kartografija je disciplina koja se bavi zasnivanjem, izradom,

promicanjem i proučavanjem karata. Široko poimanje kartografije stvoreno je pri njezinu

kasnijem razvitku kao samostalne znanstvene discipline, a u svezi s razvojem i proširenjem

visokoškolske kartografske izobrazbe (Lapaine, 2007). Objekt istraživanja kartografije je

pretvorba prostorne stvarnosti u grafički prikaz u ravnini. To znači da su objekt istraživanja

kartografije pronalaženje najprikladnije kartografike i vrste kartografskog prikaza, kako bi

taj prikaz ili znakovni model određenih vanjskih i unutrašnjih obilježja prostorno vezanih i

položajno određenih objekata bio takav da kod korisnika može izazvati što bolju predodžbu

prostorne stvarnosti (Frangeš, 2011).

Kartografiju možemo podijeliti na različite načine, ovisno o prirodi podjele koja se

zahtijeva. Sukladno tome razlikujemo podjelu prema objektu prikaza (topografska i

tematska kartografija), prema metodama izrade (klasična i digitalna kartografija) i prema

namjeni (vojna i civilna kartografija koja se dalje dijeli na katastarsku, planersku, školsku,

atlasnu kartografiju i drugo) (Frangeš, 2008).

15

Isto kao i kartografija, tako i karta ima više definicija. Karta je umanjen, generaliziran,

uvjetno deformiran i objašnjen kartografski prikaz površine Zemlje, ostalih nebeskih tijela

ili nebeskog svoda u ravnini, kao i objekata povezanih s tim objektima (Frangeš, 2008).

Prema definiciji Međunarodnog kartografskog društva iz 1995. godine karta je

kodirana slika geografske stvarnosti, koja prikazuje odabrane objekte ili svojstva, nastaje

stvaralačkim autorskim izborom, a upotrebljava se onda kada su prostorni odnosi od

prvorazredne važnosti.

Osnovna podjela geografskih karata je na topografske i tematske. U tematske karte

među ostalima spadaju i planovi gradova, koji su i tema ovog diplomskog rada.

Plan grada je karta naselja izrađena u krupnijem mjerilu, a služi za orijentaciju zbog

čega su ulice posebno istaknute s njihovim imenima i kućnim brojevima (Borčić i dr., 1977).

Plan je namijenjen najširem krugu korisnika, koji se pak svrstavaju u tri skupine. To su stalni

stanovnici grada, gosti grada – pješaci i gosti grada – automobilisti, čijim je željama potrebno

prilagoditi sadržaj plana. Treba voditi računa da plan grada sadržava relevantne podatke za

orijentaciju i korištenje krajnjih korisnika, ali istovremeno plan mora sadržavati jasnoću

cjelokupnog prikaza. Karta treba biti sadržajna, ali isto tako ne smije imati ni višak

informacija.

Kartografika je poseban način prikazivanja prostornih objekata, tj. znakovni sustav

koji se sastoji od kartografskih znakova i međusobnog odnosa znakova (sintaktička

dimenzija), odnosa znakova prema prikazanim objektima (semantička dimenzija), i odnosa

korisnika prema znakovima (pragmatička dimenzija) (Frangeš, 2011). Sastavni dijelovi

kartografike su:

osnovni geometrijsko–grafički elementi (točka, crta, područje)

kartografski znakovi

boja

pismo.

Kartografski znak je jedan od sastavnih dijelova kartografike za prikaz sadržaja karte,

posebno objekata koje zbog njihovih malih veličina ne možemo prikazati u mjerilu karte.

Kartografske znakove dijelimo na signature i dijagrame na karti. Signatura je kartografski

znak primijenjen za prikaz u prvom redu položaja i kvalitete diskretnog objekta (Frangeš,

2008).

16

4.2 Web-kartografija

Web-kartografiju možemo shvatiti u potpunosti kao i digitalnu kartografiju kod koje

osnovnu ulogu izrade, prikaza i reprodukcije svojih proizvoda odnosno web-karata

(digitalnih karata) ima internet. Web-kartografija je moderan pristup kartografiji koji

olakšava pristup i manipulaciju geoprostornih podataka putem interneta (Župan, 2011).

Web-karta je digitalna karta objavljena na webu.

Internet je javno dostupna globalna mreža koja zajedno povezuje računala i računalne

mreže a time i ljude na različitim krajevima svijeta. To je ”mreža svih mreža”. Informacija

na internetu je neovisna o platformi i omogućava svakome tko ima pristup internetu da svoje

podatke predoči i podijeli s drugima. Web omogućava svakom korisniku interneta da pristupi

bilo kojem podatku spremljenom na mreži bez poznavanja načina na koji se ti podaci prenose

i spremaju (Frančula i Tutić, 2002).

Sadržaj prikaza karata na webu može se brzo i lako osvježiti i promijeniti. Karta postaje

višenamjenska i dobiva nove uloge (zvuk, slika, tekst) (Župan, 2011). Karte se često

primjenjuju kao sučelja za druge informacije na webu. Mogu biti upotrijebljene samo kao

vizualni putokaz, kao način priopćavanja informacija ili kao primjer mnogim različitim

vrstama dostupnih karata. Kako se razvija internetska tehnologija, tako će se razvijati i načini

na koje se karte mogu isporučiti i upotrijebiti; npr. upotreba animacije i interaktivno

uključivanje i isključivanje slojeva karte pružaju dinamičnije mogućnosti za prikazivanje

karata u rasterskom i vektorskom obliku te interakcije korisnika informacije na webu.

4.2.1 Interaktivne karte

Interaktivne karte dijele se u dvije osnovne skupine: statične (prikaz na zaslonu nije

promjenjiv) i dinamične (prikaz na zaslonu je promjenjiv). U obje skupine mogu se izdvojiti

one kod kojih postoji samo mogućnost gledanja karte ili one kod kojih je moguć neki oblik

interakcije s kartom. Podjela digitalnih karata prikazana je na slici 13.

17

Slika 13. Podjela digitalnih karata (Frangeš, 2008)

Kod preglednih statičnih web-karata osnova je skenirana analogna karta spremljena

kao bitmap-slika i postavljena na web. Problem koji se javlja kod statične karte samo za

pregledavanje je to da nije generalizirana i rezolucija je najčešće vrlo loša. Statične karte

samo s mogućnošću gledanja najčešće su od svih digitalnih karata i vrlo su često zapravo

analogne karte pretvorene skeniranjem u digitalni oblik. Primjer takve karte nalazi se na slici

14.

18

Slika 14. Statična pregledna karta grada Sinja (URL 9)

Kod interaktivnih statičnih karata korisnik ima mogućnost pokretanja svojevrsnih

radnji pritiskom na kartu (ili neki njezin dio). Statične karte osim mogućnosti jednostavnog

pregledavanja dopuštaju (Župan, 2011):

uvećanje (zoom in)

smanjivanje (zoom out)

pomicanje (panning) dijelova karte

mogućnost odabira određenih slojeva na karti i prikaza željenog sadržaja

mogućnost odabira boja ili kartografskih znakova na karti.

Korisnik mora imati mogućnost mijenjanja i odabiranja prikazanih objekata, te uvida

u njihova svojstva. Omogućuju brzo i jednostavno korištenje linkova kako bi se došlo do

koreliranih sadržaja. Slika 15 prikazuje primjer takve karte. Na spomenutoj karti moguće je

klikom na određene signature otvoriti dodatan opis ili sadržaj, ili pak pretraživati područje

grada po ulicama ili po imenima tvrtki. Ponekad je korisniku omogućeno da sam modelira

kartu na način da odabere slojeve različitog ranga podataka ovisno o svojim interesima te

odabire način prikaza podataka koristeći signature i boje.

19

Slika 15. Interaktivna statična karta grada Zagreba (URL 10)

Dinamične karte samo s mogućnošću gledanja su digitalne karte koje sadržaj

vizualiziraju putem animacija. Najčešće su takozvane gif animirane karte (samo pregledna

verzija dinamičkih karata). Sastoje se od niza bitmap-slika koje se međusobno nadovezuju i

neprestano „vrte“ animaciju (Župan, 2011). Korisne su za prikazivanje određenog tematskog

sadržaja i procesa koji imaju vremensko obilježje pa se stoga često koriste za izradu karata

u meteorologiji, npr. karte naoblake i kretanja zračnih masa. Na slici 16 nalazi se dinamična

karta koja prikazuje kretanje uragana Sandy.

20

Slika 16. Dinamična karta samo s mogućnošću gledanja - uragan Sandy (URL 11)

Za izradu dinamičnih interaktivnih karata koriste se tehnologije Java, JavaScript ili

pak „virtual environments“ u VRML-u ili QuickTimeVR-u. Posebno su pogodne za

vizualizaciju trodimenzionalnih podataka jer nude mogućnost definiranja putanje, kao i

odluka o smjeru i visinama. To je moguće jer ti formati u bazu podataka spremaju 3D model

objekta, a ne samo njegovu sliku. Primjer sa slike 17 preuzet je s URL 11.

Slika 17. Dinamična interaktivna karta (URL 12)

21

Na toj je karti prikazano područje Norveške zajedno s okolnim državama. Moguće

je odabirati slojeve koje želimo prikazati kao što su UV-zračenje, temperatura, kretanje

zračnih masa, ciklona i anticiklona, vjetra i ostalog sadržaja, te pritiskom na tipku play u

vremenskoj traci gledati i „premotavati“ sadržaj razvrstan po satima i danima u tjednu. Bitno

je napomenuti da su takve karte najmanje zastupljene na internetu.

4.2.2 Prednosti i nedostaci interaktivnih karata

Interaktivne karte evoluiraju u kartografski prikaz kakav do sada nismo vidjeli. One

imaju veliki potencijal u odnosu na analogne papirne karte. Na internetu se mogu naći razne

vrste takvih karata, a bolje su one koje korisniku pružaju više kvalitetnih informacija, uz

njihovo brzo pretraživanje (Frangeš i Župan, 2004). Primjena računala i ostalih elektroničkih

uređaja, na primjer - GPS-a i satelita, donijela je niz pozitivnih rješenja koja su unaprijedila

proces izrade karata. Možda najvažnije od svega je ubrzanje izrade karata. Tradicionalno,

taj je proces bio vrlo dug i složen, a nova karta je već prilikom dovršetka proizvodnje bila

zastarjela. Konstantnim prikupljanjem podataka i njihovim unošenjem u digitalnom obliku

znatno se unapređuje obnavljanje geografskog sadržaja karte.

Najveća prednost interaktivnih karata iz perspektive korisnika je njihova dostupnost

i aktualnost. Dostupnost je 24 sata na dan bez ikakvih ograničenja. Tek je web omogućio

bitan napredak interaktivnih internetskih karata. Dostupnost i aktualnost, dvije glavne

prednosti web-karata, nisu uvijek potpuno ispunjene. Neke web-stranice nisu redovito

održavane pa korisnici gube povjerenje u te stranice. Mnogo je važnije da u praksi postoje i

ograničenja u dostupnosti: pronalaženje web-karata, jezik, dostupnost svima, web-karte i

geopodaci uz naplatu, dostupnost interneta, brzina prijenosa podataka. Podaci dostupni bez

naplate nisu uvijek najkvalitetniji. Ograničavajući faktor su i troškovi pristupa internetu.

Uvjeti su snažno računalo, modem, softver, telefonski troškovi dok je najveći problem za

korisnika brzina prijenosa podataka (Župan, 2011).

Prije uporabe interaktivne karte s internetskim pretraživačem, korisnik treba učitati i

instalirati poseban dodatak (plug-in ili java applet control), jer se ne može pretpostaviti da

ga korisnik već ima instaliranog. Takav postupak zahtijeva vrijeme, a danas, uz veliku

prijetnju virusa, korisnik je vrlo pažljiv pri učitavanju i instaliranju programa koje pronalazi

na internetu. To su neke predradnje koje se trebaju napraviti, a da za to vrijeme korisnik još

22

uvijek ne zna hoće li mu ponuđeni sadržaj ispuniti očekivanja. Zatim je potrebno određeno

vrijeme učitavanja karte u pretraživač, kao i prateće baze podataka, koje ovisi o brzini

internetske veze, brzini servera i korisnikovog računala, dok za to vrijeme korisnik još uvijek

čeka. Rad s rasterskom kartom, kao interaktivnom internetskom kartom, zahtijeva daljnje

strpljenje za svaku operaciju ili naredbu jer se podaci tada učitavaju iz baze podataka. U

budućnosti će se vrijeme čekanja skratiti uvođenjem bržih internetskih veza. Nažalost

današnji projekti interaktivnosti kopiraju organizaciju i značajke klasičnih papirnatih karata

i atlasa, tako da se nedostaci mogu promatrati i kroz:

redundantnost podataka

dizajn sučelja za pregled interaktivne karte

potrebno stručno znanje korisnika.

Ipak, prednosti interaktivnih karata su mnogobrojne. Pretraživanje karte je značajno

olakšano, jer postoje podaci s prostornom dimenzijom na karti, čija je vizualizacija povezana

s bazom podataka (npr. prikaz određenog naselja, ulice ili objekta). Olakšana je i izrada i

korištenje tematskih karata s mogućnošću odabira slojeva na karti s određenim sadržajem

(npr. podaci o temperaturi, stanovništvu, reljefu i sl.). Postoji i mogućnost povećavanja i

smanjivanja karte kao i pomicanja po karti. U slučaju da imamo veliko područje prikaza na

karti, možemo se jednostavno približiti na željeni prikaz te uključiti slojeve prema želji. Na

interaktivnoj karti možemo postaviti i poveznice na nekom dijelu karte koje vode prema

dodatnom sadržaju, slikama, drugim kartama. Moguće je integrirati i multimedijske sadržaje

poput zvuka, slike, videa, animacije.

Na kraju možemo sažeti prednosti i nedostatke web-karata (Župan, 2011):

Prednosti Nedostaci

dostupnost

aktualnost

brzina pretraživanja

ekonomičnost

jednostavnost

ograničena interakcija s korisnikom

instaliranje dodataka, npr. plug-in ili java

applet control

brzina prijenosa podataka

neažuriranost podataka u bazi podataka

(ne)kvaliteta besplatnih podataka

troškovi pristupa internetu

23

Povećanjem brzine pristupa internetu, internetska kartografija dobit će na

popularnosti. Velike baze prostornih podataka neće morati biti podijeljene u manje, pa će i

pretraživanje određenih kartografskih informacija nekog područja biti brže. Ažuriranje

interaktivnih kartografskih prikaza (up to date) nužan je postupak, jer se na prikazanom

području objekti i informacije relativno brzo mijenjaju. Danas u svijetu sve većeg razvoja

tehnologije, digitalne interaktivne karte su nezaobilazan dio čovjekovog snalaženja u

prostoru.

24

5. INTERAKTIVNI PLAN GRADA SINJA

5.1 Postupak izrade

Prije same izrade plana grada Sinja, potrebno je bilo podsjetiti se svih kartografskih

pravila izrade i prikaza objekata, kako bi izrađeni plan bio što vjernija slika područja grada

Sinja, zajedno sa svim objektima koji bi mogli interesirati krajnje korisnike. Korisnike karte

čini širok spektar ljudi koje zanimaju različiti sadržaji, na pravom mjestu ulice a zatim

autobusna stajališta, kulturni i športski objekti, zabavni objekti, kafići, parkirališta, hoteli i

ostali objekti, koji će biti prikazani na karti s mogućnošću njihova pretraživanja. Sljedeći

korak bio je proučiti područje grada Sinja, položaj, prošlost i sve ono što Sinj nudi turistima

i prolaznicima. Program za izradu karte, čije su funkcije upoznate kroz školovanje, kao i

službene podloge opisani su u daljnjem tekstu. Podloga plana, digitalni ortofoto, nabavljena

je od strane Državne geodetske uprave. Na nju će biti dodan sav sadržaj koji će plan nuditi,

a koji će se pribaviti s interneta. Uz sve to potrebno je izraditi i bazu podataka s

informacijama o objektima koji se prikazuju na planu.

5.1.1 Pribavljanje podloga

Za podlogu ovog plana, odlučeno je da se koristi Digitalna ortofoto karta (DOF) u

mjerilu 1:5000. DOF je ortofoto karta izrađena u digitalnom obliku iz aerofotogrametrijskih

snimaka uz pomoć digitalnog modela reljefa, u novom službenom referentnom

koordinatnom sustavu kartografske projekcije HTRS96/TM (Hrvatski terestrički referentni

sustav). DOF je izrađen za područje cijele Hrvatske u mjerilu 1:5000 a cijeli teritorij

Republike Hrvatske prekriven je s 10945 listova DOF5. Jedan list DOF5 karte pokriva

područje 3000 m (po osi E) x 2000 m (po osi N).

Razlozi odabira tih karata za podlogu plana su sljedeći: to su službene provjerene

državne karte, područje koje prikazuju odgovara realnom terenu, oku su ugodnog i

razumljivog sadržaja, visoke su rezolucije i moguće je razaznati sve veće objekte na karti.

Nakon što je to odlučeno u dogovoru s mentoricom, poslan je dopis ravnatelju Državne

geodetske uprave u kojem su traženi podaci službenih podloga (HOK i DOF) za područje

25

grada Sinja u digitalnom obliku. U kratkom vremenu dobili smo pozitivan odgovor te su

podaci preuzeti iz DGU na CD-u s napomenom da se koriste isključivo za potrebe izrade

diplomskog rada (slika 18). Dobivene karte već su georeferencirane u HTRS96.

Slika 18. Dobiveni podaci od DGU na CD-u

5.1.2 Odabir područja prikaza

Nakon što su pribavljene službene podloge karte, trebalo je odrediti područje koje će

karta zahvatiti, tj. polje karte. Nije bilo potrebno prikazivati područja bez nekog sadržaja kao

što su obradive površine van grada. Također, naglasak je na području grada Sinja, tako da je

orijentacija postavljena na samo središte grada koje je i najbogatije sadržajem. Područje

zahvata postavljeno je tako da niti jedan važniji objekt koji će biti od značaja turistima, a i

svim ostalim korisnicima plana, ne izlazi van okvira, a opet da nije zahvaćeno preveliko

područje na kojem i nema sadržaja. Također, u obzir je uzeto i mjesto potrebno za opis karte

i tumač znakova koje će se nalaziti na desnom rubu karte. Podloga plana bit će DOF5, čija

su 4 lista za područje grada Sinja nabavljena od Državne geodetske uprave. Listovi DOF-a

spojeni su u jedan, kako bi se stekao dojam veličine područja, nakon čega je određen okvir

koji će zahvaćati plan. Na slici 19 prikazani su preklopljeni listovi DOF-a a crvenom bojom

okvir karte.

26

Slika 19. Područje zahvata plana grada

Imajući na umu da većina današnjih računala ima zaslon ekrana u formatu 16:9, čija

je veličina jedan od ograničavajućih čimbenika prikaza karte na zaslonu monitora, pokušalo

se zahvatiti područje da otprilike odgovara takvim dimenzijama, tako da prilikom učitavanja

karte ne bude praznog prostora na zaslonu.

5.2 Izbor programa za izradu plana

Za izradu Interaktivnog plana grada Sinja odlučeno je da se koristi programski paket

OCAD verzija 9.0.1 Professional. OCAD je program za izradu karata svih vrsta,

topografskih, planinarskih, karata gradova, internetskih karata i drugih. Zahvaljujući

jednostavnom rukovanju alatima i funkcijama, te pripremljenim kartografskima znakovima,

moguće je izraditi kartu prema različitim grafičkim izvorima i podlogama. U OCAD-u se

sve izvodi s osnovnim grafičkim elementima: točkama, linijama i površinama (Frangeš i

Župan, 2009).

OCAD ima sljedeće mogućnosti:

kreiranje ravnih linija i krivulja

kreiranje površina

27

kreiranje biblioteke znakova – uključujući stvaranje kontinuiranih, crtkanih i

točkastih linija, ispunjenja bojom i uzorcima

kreiranje i manipulacije teksta

odvajanje boja za cjelokupni crtež

izmjene i dopune svega nabrojenog

poredak objekata prema važnosti.

Razlog odabira ovog programa je u tome što su njegove funkcije već upoznate kroz

izradu nekoliko projekata na Geodetskom fakultetu i to u sklopu vježbi iz predmeta

Topografska kartografija, gdje je trebalo iscrtati obalnu liniju na Hrvatskoj osnovnoj karti,

te u sklopu vježbi iz predmeta Web-kartografija, gdje smo se pak upoznali s izradom planova

gradova.

Na slici 20 prikazano je sučelje programa OCAD (verzija 9.0.1.) sa zbirkom

predkreiranih znakova za izradu plana grada. Osnovni dijelovi programa su izbornik, traka

s alatima, radni prostor i izbornik kartografskih znakova.

Slika 20. Sučelje OCAD-a

Jedna od važnijih značajki OCAD-a je mogućnost direktnog izvoza karte u obliku

koji je prepoznatljiv web-servisima. To je razlog zbog čega je OCAD postao jedan od

najprimjerenijih programa za kartografiju, s kojim možemo izvesti razne vrste karata na

jednostavniji način nego s drugim programima. OCAD se i dalje razvija i orijentira prema

kartografu i njegovim potrebama.

28

5.2.1 Zahtjevi plana

U konačnoj verziji plana želi se dobiti karta koja će ponuditi korisnicima sve

informacije koje bi ih mogle zanimati. Želi se ponuditi odabir objekata i pretraživanje

sadržaja i informacija grupiranih prema klasama. Na prvom mjestu, kao i u svakom planu,

to su ulice, zatim slijedi turizam, kultura i zabava, zdravstvo, službe i ustanove, trgovina i

ugostiteljstvo, usluge i servisi te financije. Na taj način želi se ponuditi korisniku

pretraživanje sadržaja grupiranog u 7 važnijih objektnih cjelina ili klasa, tako da je

omogućeno što jednostavnije snalaženje na karti. Također, uz desni rub karte bit će

postavljena i legenda na kojoj će biti objašnjeni svi kartografski znakovi i njihovo značenje

za lakše snalaženje korisnika i čitanje plana.

Interaktivnost koja će se ponuditi korisnicima bit će: mogućnost približavanja i

smanjivanja karte, odabir i pretraživanje ulica i ostalog sadržaja podijeljenog na klase,

korištenje linkova na drugi sadržaj gdje će biti postavljen opis i slike, dodatni opis određenih

objekata kao što su povijest kulturnih znamenitosti i radno vrijeme važnijih ustanova,

kontakt telefoni i slično. Sve to moguće je izraditi u OCAD programu koji će se koristiti za

izradu plana grada.

5.3 Izrada plana grada Sinja

Nakon određivanja područja obuhvata plana grada, u OCAD je učitana službena

DOF karta kao podloga na koju će se preklopiti drugi sadržaj. Karta je od proizvođača

dobivena georeferencirana, pa nije bilo potrebe za dodatnim podešavanjem parametara

prilikom učitavanja.

Kao sekundarni izvori podataka za izradu plana grada Sinja, korišteni su podaci

OpenStreetMapa, koji su preuzeti sa servera geofabrik.de. Sa servera je moguće preuzeti

sadržaj za područje cijelih kontinenata ili za područje pojedinih država (slika 21).

29

Slika 21. Područje Hrvatske za koje su preuzeti podaci

Preuzeti podaci podijeljeni su u različite klase: zgrade, korištenje zemljišta, priroda,

mjesta, točke interesa, željeznica, ceste i ulice te vode. Sav taj sadržaj nije od interesa za

izradu plana grada Sinja niti je dovoljno točan i detaljan za potrebe plana, tako da je izvršena

selekcija. Korišteni su samo podaci o ulicama s pripadajućom bazom podataka. Preuzeti

podaci su u .shp formatu i trebalo ih je prvo obraditi, a za to je korišten slobodan (Open

Source) program Quantum GIS (QGIS) verzija 1.8.0 Lisboa.

U QGIS su učitani shape podaci za područje Hrvatske, u WGS koordinatnom

sustavu. Nakon toga odabrano je područje od interesa (grad Sinj), a u OCAD-u je napravljen

okvir koji će obuhvatiti željeno područje nakon čega je izvezen u .dxf formatu i ubačen u

QGIS.

Prema okviru je selektirano samo područje od interesa nakon čega su podaci

transformirani u službeni referentni koordinatni sustav kartografske projekcije

HTRS98/TM. Transformacija podataka obavljena je također u QGIS-u.

Na slici 22 možemo vidjeti odabrano područje plana zajedno sa svim podacima

preuzetima s geofabrik.de servera.

30

Slika 22. Podaci od interesa za područja grada Sinja

Tako uređeni podaci spremljeni su da bi se mogli učitati u OCAD. Sljedeći korak bio

je preklapanje službenih podloga s preuzetim vektorskim podacima (što nije bio problem

budući da su spremljeni u istom koordinatnom sustavu). Već georeferencirane rasterske

karte učitane su u OCAD kao što prikazuje slika 23.

Slika 23. Učitavanje DOF-a u OCAD

Nakon učitavanja, vektorski podaci o cestama, ulicama, vodama i točkama interesa,

spremljeni su u shape datoteke i preklopljeni s DOF-om (slika 24).

31

Slika 24. Preklopljeni vektorski podaci s DOF-om

Nakon što je utvrđeno da je preklop zadovoljavajući, svi ostali podaci osim ulica i

cesta su uklonjeni. Plan je bio da se na prvom mjestu urede ulice i ceste te napravi njihova

klasifikacija. Potrebno je spomenuti da je mnogo vremena utrošeno na popravljanje,

spajanje, rezanje i uređivanje preuzetih vektorskih podataka o ulicama, unatoč tome što je

preklop bio zadovoljavajući. Zbog lakšeg snalaženja na karti u gustoj mreži ulica, okvir karte

je podijeljen na 16 pravokutnika tako da se obrađivalo jedan po jedan dio karte.

5.3.1 Boje

Prije same izrade kartografskih znakova-signatura, potrebno je definirati boje koje

će se koristiti pri izradi te ujedno i njihovu hijerarhiju. Odabirom u izborniku kartice Map

pa Colors otvara se novi prozor u kojem se definiraju nove boje ili mijenjaju postojeće. U

glavnom prozoru odmah je ponuđen CMYK supstraktivni model boja, u kojem se svaka boja

definira preko udjela svijetloplave (cyan), purpurne (magenta), žute (yellow) i crne (black).

U istom prozoru moguće je postaviti i transparentnost ili prozirnost pojedine boje. Klikom

32

na pojedinu boju u posljednjem stupcu tablice otvara se novi prozor gdje boju možemo

definirati prema RGB modelu, koji kombinira crvenu (red), zelenu (green) i modru boju

(blue). Hijerarhija boja određena je položajem u tablici, tako da se prva boja prikazuje iznad

svih, a posljednja u tablici je ispod svih koje su iznad nje. Naravno, sama boja kao i njena

hijerarhija u tablici, može se promijeniti u bilo kojem trenutku rada u OCAD-u klikom na

strelice za premještanje gore ili dolje. Prilikom izrade karte neke boje, najviše bijela i crna,

kreirane su po nekoliko puta, kako bi se mogle koristiti za izradu raznih signatura, rubova

cesta i ujedno zadovoljiti potreba za njihovom hijerarhijom. Crna boja korištena za tekst

nalazi se iznad svih jer je potrebno da se tekst koji se čita bude iznad svih, posebno iznad

ulica na kojima se nalazi. Boja ispune ulice nalazi se ispod boje za ispunu primjerice

državnih cesta koje su važnije po hijerarhiji, a opet boje za izradu signatura su smještene

iznad ulica i cesta tako da mogu „ulaziti“ u njih. U svakom trenutku tijekom izrade karte

moguće je dodavati nove boje ili izbrisati postojeće te mijenjati hijerarhiju boja. Neke boje

za izrade signatura su naknadno dodavane po potrebi. Na slici 25 prikazana je tablica s

kreiranim bojama za izradu svih kartografskih znakova.

Slika 25. Tablica boja korištenih za izradu plana

33

5.3.2 Signature

Prije svega kako bi sadržaj karte mogli iscrtavati potrebno je za svaki objekt, koji će

se prikazati na karti, izraditi odgovarajući kartografski znak. U OCAD-u svaki kartografski

znak treba definirati zasebno a oni se dijele na:

točkaste

linijske

površinske

tekstualne

linijski tekstualne

pravokutne.

Točkaste signature koriste se za izradu i prikaz objekata kao što su škole, vrtići,

banke, igrališta, parking i slično. Linijske signature koriste se za izradu linijskih objekata,

kao što su ceste, ulice i potoci. Površinske signature koriste se za iscrtavanje površinskih

objekata poput šuma, zgrada, jezera, mora. Tekstualne signature koriste se za pisanje imena

naselja, trgova, mjesta. Linijske tekstualne signature koriste se kad treba neki tekst napisati

duž neke linije ili krivulje, kao što su npr. nazivi ulica, rijeka, potoka, planina. Pravokutne

signature koriste se primjerice za okvir karte. Sve te signature možemo izraditi na način da

iz izbornika Symbol ili desnim klikom u okvir kartografskih znakova odaberemo New te

jednu od ponuđenih i gore nabrojanih signatura što je prikazano na slici 26.

Slika 26. Odabir signatura

Nakon odabira signature, otvara se dodatan prozor u kojem se namještaju potrebni

parametri ovisno o vrsti signature, što je opisano u nastavku. Svaka signatura također ima

34

svoju ikonicu, koju sam autor izrađuje, kako bi u mnoštvu signatura brzo pronašao ono što

treba.

5.3.2.1 Točkaste signature

Nakon odabira naredbe za izradu nove točkaste signature (Point Symbol) otvara se

dodatan prozor u kojem definiramo broj signature i njen kratki opis (slika 27).

Slika 27. Definiranje točkaste signature

Klikom na dugme Edit otvaramo dodatan prozor Symbol editor u kojem pomoću alata

za crtanje linije, površine, kruga i točke izrađujemo naš znak. Moguće je birati debljinu i

obrub linije, boju linije i ispune i slično. Također je moguće ubaciti predložak, tj. rastersku

sliku primjerice ikone za bazen te preko nje vektorizirati i na taj način izraditi signaturu.

Predložak se poslije lako ukloni (Background map – Options – Remove). Proces izrade

točkaste signature prikazan je na slici 28.

Slika 28. Izrada točkaste signature

35

Naknadno se može promijeniti veličina signature kao i njen sami izgled i boje.

Desnim klikom na ikonu signature odabere se Enlarge/Reduce te se u Enlarge Symbol

poveća ili smanji signatura za određeni postotak (moguće povećanje/smanjivanje 20-500%).

Izrađene su točkaste signature koje prikazuju muzeje, bolnicu, vrtiće, škole,

spomenike, restorane, autobusne postaje, vatrogasno društvo i sav ostali sadržaj na karti.

Ukupno su izrađene 52 točkaste signature s ciljem što vjernijeg predstavljanja objekata radi

lakšeg snalaženja na karti. Također, svaka signatura ima i svoju ikonicu pomoću koje ih je

lakše razaznati među svim ostalima. Primjer nekih izrađenih signatura prikazan je na slici

29.

Slika 29. Primjer izrađenih točkastih signatura

5.3.2.2 Linijske signature

Odabirom nove linijske signature (Line Symbol) otvara se prozor s karticama: Main

Line (glavna linija), Distances (udaljenosti), Symbols (znakovi), Double Line (dvostruka

linija), Decrease (postupno sužavanje linije) i Framing (obrubi).

Unutar kartice osnovne linije (Main Line) potrebno je definirati broj signature, kao i

njen opis, zatim boju, širinu i vrstu završetka linije. Unutar kartice udaljenosti (Distances)

moguće je definirati iscrtkanu liniju sa širinom samih razmaka linije i sl. Kartica znakova

(Symbols) omogućava da se duž linije prikazuju određeni znakovi koji se mogu nacrtati. U

kartici dvostrukih linija (Double Line) mogu se postaviti obrubi linije koji mogu biti puna ili

crtkana linija određene debljine i boje, te je moguće definirati i međurazmak linija. U kartici

36

postupnog sužavanja linija (Decrease) moguće je kreirati linije koje će u sredini ili na

jednom kraju biti šire, a na drugom kraju uže, dok u kartici obruba (Framing) možemo

definirati boju, širinu i vrstu pregiba okvira i obruba oko linijskog znaka.

Slika 30. Definiranje linijskih signatura

Pri izradi plana kreirane su linijske signature s obrubima linije korištene za prikaz

ulica, državnih cesta i makadamskih cesta, običnom plavom linijom prikazane su vode, a

iscrtkanom linijom predstavljene su ostale pješačke staze kao i stepenice u centru grada u

svrhu atraktivnijeg izgleda karte. Također kreirane su i linije za izradu grafičkog mjerila kao

i pomoćne linije za prikaz koordinata u vanjskom okviru karte. Primjer linijskih signatura

vidimo na slici 31.

Slika 31. Primjer izrađenih linijskih signatura

37

5.3.2.3 Tekstualne i linijske tekstualne signature

Izrada tekstualnih signatura kreće odabirom Text Symbol ili Line Text Symbol iz

izbornika Symbol - New Symbol nakon čega se otvara kartica u kojoj se definiraju parametri

ovisno o odabiru signature. Razlika između ove dvije signature jest u načinu njihovog

ispisivanja. Kod obične tekstualne signature tekst se ispisuje unutar okvira a kod linijske

tekstualne signature tekst se ispisuje po liniji koja može biti pravocrtna, krivulja, elipsa, krug

i slično. Takav način koristi se za imena ulica, rijeka, planina i slično. Opet je potrebno

postaviti parametre kao što su broj i opis signature, veličina, boja i pismo teksta, kao i razmak

između slova.

Slika 32. Definiranje linijskih tekstualnih signatura

Za potrebe izrade plana korištene su i tekstualne i linijske tekstualne signature.

Tekstualne signature korištene su pri izradi tumača znakova i opisa karte. Linijske tekstualne

signature pomoću kojih se tekst ispisuje duž neke linije što je bilo najviše potrebno za izradu

karte. Korištene su za imena ulica, trgova, staza, prolaza i slično.

Korišten je font Arial s različitim veličinama slova (od 3 pa do 35 za naslov „Grad

Sinj“), kao i različita pisma (uspravno i nagnuto). Primjer korištenih linijskih tekstualnih

signatura vidimo na slici 33.

38

Slika 33. Linijske tekstualne signature na primjeru plana

5.3.2.4 Površinske signature

Površinske signature izrađujemo odabirom Area Symbol nakon čega se otvara prozor

u kojem se podešavaju parametri kojima je definirana pojedina signatura. Potrebno je

postaviti broj i opis signature, kao i boja ispune i po potrebi njen obrub. Također možemo

definirati debljinu, udaljenost i orijentaciju linija kojom će površina biti šrafirana, dok se u

kartici Structure definiraju postavke vezane uz strukturu kojom će biti ispunjena površina.

Površinske signature pri izradi plana su korištene za ispunu okvira karte budući da se

pozadina karte, background map, ne može rezati. Također je bilo potrebno izraditi i

površinsku signaturu za tumač znakova te podesiti boju pozadine tako da se nalazi iznad

karte a opet da je ispod svih boja korištenih na podlozi tumača.

39

Slika 34. Definiranje površinske signature

5.3.2.5 Pravokutne signature

Odabirom izrade pravokutne signature Rectangle symbol otvaramo prozor u kojem

definiramo broj i naziv signature, boju i debljinu linije, te način crtanja.

Slika 35. Definiranje pravokutne signature

Pravokutne signature korištene su pri izradi plana za prikaz okvira karte, koji je

podijeljen na 16 manjih pravokutnika po kojima se karta segmentalno uređivala za lakše

40

snalaženje i osiguranje da prilikom dodavanja sadržaja ništa ne promakne. Dalje je pri

završetku izrade plana izrađena i pravokutna signatura za vanjski okvir karte. Takav primjer

vidimo na slici 36.

Slika 36. Podjela karte na manje dijelove za potrebe uređivanja

5.4 Izrada baze podataka

Da bi se ostvarila interaktivnost karte kakva je zamišljena na početku i na taj način

omogućilo pretraživanje sadržaja karte po objektnim cjelinama, tj. klasama, bilo je potrebno

izraditi bazu podataka. Bazu podataka čine tablice u kojima se nalaze atributi koji opisuju

objekte prikazane signaturama na karti.

Prije same izrade baze podataka, bilo je potrebno odrediti prema kojim će objektnim

cjelinama, tj. klasama, biti moguće pretraživati kartu. Kao što je zamišljeno u odjeljku 5.2.1

Zahtjevi plana, objekti su podijeljeni u sedam cjelina:

Ulice

Turizam, kultura i zabava

Zdravstvo

Službe i ustanove

Trgovina i ugostiteljstvo

Usluge i servisi

Financije.

41

Za svaku cjelinu stvorena je posebna tablica odnosno dbf. datoteka. Iz izbornika

Database odaberemo Database Connection (slika 37).

Slika 37. Baze podataka u OCAD-u

Otvara se novi prozor u kojem odabirom naredbe New kreiramo novu bazu podataka

za onu objektnu cjelinu po kojoj ćemo pretraživati odabrane objekte. Na slici 38 prikazan je

korak u izradi nove baze podataka za objektnu cjelinu Ulice.

Slika 38. Izrada baze podataka

Na isti način stvorene su tablice za ostalih 6 objektnih cjelina. Nakon što su kreirane

tablice, tj. baze, trebalo ih je povezati s objektima na planu prikazanim različitim

signaturama. To se postiže tako da se prethodno označe sve signature za koje se želi stvoriti

veza s bazom te iz izbornika Database odaberemo naredbu Create Links (slika 39).

42

Slika 39. Povezivanje tablica s objektima

Na taj način svi objekti na planu povezani su sa svojom bazom podataka i stvorene

su tablice u kojima po predlošku postoji 6 polja: ID, Symbol, Text, URL te X i Y koordinate

(slika 40). Prvo polje ID ima posebnu ulogu ključa (key field-ID), u kojem se nalazi broj

koji je identifikator upisa, pomoću kojeg su podaci unutar tablice povezani s objektima na

karti. Polje Symbol označava broj signature kojom je objekt prikazan na karti. Moguće je

dodavati i nova polja u tablicu ukoliko su potrebna. ID, Symbol te X i Y koordinate se

automatski popunjavaju dok je polje Text, URL te sva ostala koja su naknadno dodana,

potrebno ručno dopuniti.

Slika 40. Informacije o objektima

U slučaju da neki objekt nije u bazi podataka ili želimo dodati novi objekt, to se može

učiniti na način da se prvo taj objekt označi, zatim se odabere naredba Link, izabere se baza

podataka, prvi slobodan jedinstveni broj i označi kvačicom Create new record te pritisne

gumb OK. Ako želimo izbrisati objekt iz zapisa, taj se objekt označi i odabere naredba Link,

zatim naredba Remove.

Nakon što su baze podataka stvorene i svi objekti razvrstani, trebalo je dodati atribute

svim objektima odnosno popuniti tablice podacima. Podatke se prikupljalo internetskom

pretragom, pri čemu se posebno praktičnim pokazao Google Street View za objekte koji su

43

se nalazili uz ulicu a za koje nije bilo dovoljno podatka na internetu, ili koji se nisu prikupili

direktnim putem. Podatke se prikupljalo i direktnim obilaskom grada i zapisivanjem

informacija od interesa (adresa, radno vrijeme). U polje Text u svim tablicama ručno su

uneseni službeni nazivi svih objekata na karti prema kojima se i pretraživalo kartu. U

tablicama baza financije, trgovina i ugostiteljstvo, zdravstvo te turizam, kultura i zabava je

dodano polje „OPIS“ koje je sadržavalo informacije poput radnog vremena ustanova,

kontakt telefona i još nekih dodatnih informacija. Ideja je bila da se prilikom prelaska

pokazivača miša preko određene signature otvori oblačić u kojem će se prikazati ranije

spomenute informacije bez potrebe otvaranja dodatnih prozora. Baze podataka uređivane su

u programu Microsoft Access 2010. Također, u polje URL, za određene objekte za koje

postoje web-stranice, unesene su adrese kojima je moguće pristupiti klikom pokazivača miša

na signaturu. Detaljnije objašnjenje tih funkcija nalazi se u poglavlju „Postavljanje karte na

web“.

5.5 Postavljenje karte na web

Nakon što je baza podataka dopunjena podacima, posljednji korak bio je izrada

samog interaktivnog plana i njegovo postavljanje na web. U OCAD-u postoji mogućnost

direktnog izvoza karte u .html obliku koji je prepoznatljiv web-servisima. Iz izbornika File

odabere se naredba Export (ili možemo koristiti kraticu ctrl+E), pri čemu se otvara prozor

za izvoz karte u desnom dijelu izbornika u kojem su ponuđene početne opcije. Kartu je

moguće izvesti u različitim formatima, kao što su .dxf, .jpeg, .tiff, .pdf a među ostalima i

najvažniji OIM (OCAD Internet Map). Nakon odabira OCAD Internet Map treba izabrati

rezoluciju karte (slika 41). Nakon isprobavanja raznih rezolucija, od 150 dpi (dots per inch)

pa sve do 600 dpi odlučio sam se za rezoluciju od 400 dpi jer mi najbolje odgovara udaljenost

krajnjeg pogleda na kartu a i kvaliteta signatura je zadovoljavajuća. Opcijom Partial Map

definira se dio karte koji se želi prikazati, a u mom slučaju to je cijela karta završno s

vanjskim okvirom.

44

Slika 41. Definiranje osnovnih parametara web-karte

Nakon postavljenih početnih parametara otvara se novi prozor Export OIM file sa

četiri kartice: General, Layout, Maps i Find. U kartici General moguće je izraditi interaktivni

plan u 3 formata: Java, Flash i SVG. Osnovna razlika je u formatu rasterskih datoteka od

kojih će se sastojati budući plan. U slučaju Jave, koja je odabrana za format plana, plan se

sastoji od velikog broja .gif datoteka. Nadalje, za Zoom range odabran je faktor 11, jer pri

učitavanju karte prikazuje cijelu kartu a ne samo njezin dio, a za Zoom levels, tj. broj

stupnjeva uvećanja, 3 (slika 42).

Slika 42. Postavljane formata plana i uvećavanja

U kartici Layout definira se veličina preglednog prozorčića u gornjem desnom kutu,

koji prikazuje umanjenu kartu i naš položaj na njoj. Može se postaviti iz kojeg pogleda se

učitava karta, širinu obruba karte u pregledniku i boju ispune (slika 43).

45

Slika 43. Postavljanje preglednog prozora i ispune karte

U kartici Find klikom na dugme Add otvara se novi prozor u kojem se dodaju

prethodno napravljene baze podataka po kojima ćemo pretraživati kartu (slika 44). U polje

Title upiše se naziv objektne cjeline, a pod Dataset odabere se baza podataka koju ćemo

povezati. Kao Name field postavljeno je polje u tablici Text u koje su upisivani nazivi

objekata koji se prikazuju. Moguće je odabrati između nekoliko stilova i boja pokazivača, a

uključivanjem opcije Hotspots (slika 45) omogućava se korištenje veza na druge adrese na

internetu (URL field) i u mom slučaju prelaskom miša preko signature otvara se oblačić u

kojem se prikazuju dodatne informacije za određene objekte poput radnog vremena

ustanova, kontakt telefona i sl. Postavljanjem polja OPIS za Hint field omogućava se

spomenuti postupak.

46

Slika 44. Postavljanje baza podataka za pretraživanje plana

Slika 45. Postavke pretraživanja

47

Na kraju, rezultat postupka je niz .gif, .gfw, .xml i .htm datoteka. Gif datoteke tvore

rastere od kojih se sastoji karta, a .xml datoteke određuju na kojem će se mjestu nalaziti

određeni raster, tj. .gif datoteka, te sadrži popis objekata koji su preuzeti iz baze podatka sa

svojim koordinatama. Htm datoteka sadrži postavke grafičkog sučelja interaktivnog plana.

Na kraju jedino što je preostalo u izradi interaktivnog plana je posljednji korak, a to je

postaviti izrađeni plan na server, čime on postaje web-karta.

Kao svakom studentu na Geodetskom fakultetu u Zagrebu, dodijeljen mi je prostor na

serveru koji sam već bio koristio za postavljenje web-stranice tokom studiranja. Taj prostor

nalazi se na adresi http://www2.geof.unizg.hr/~mzanko.

Postavljanje plana na server izvedeno je pomoću slobodnog programa FileZilla (slika

46). Nakon pokretanja programa potrebno je unijeti podatke o poslužitelju, što je u mom

slučaju domus.srce.hr, te se povezati s korisničkim imenom i šifrom Fakulteta. Lijevi prozor

predstavlja prostor diska na mom računalu na kojem se nalazi i mapa s datotekama plana, a

desni prozor prostor diska na serveru. Jednostavnim korakom 'drag and drop' povučemo

cijelu mapu iz lijevog prozora u desni i pričekamo dok se datoteke učitaju. Sa završetkom

učitavanja, web-stranica s interaktivnim planom grada Sinja nalazi se na internetu.

Slika 46. Postavljanje plana na web - FileZilla

48

6. ANALIZA IZRAĐENE INTERAKTIVNE KARTE

Interaktivni plan grada Sinja postavljen je na web (URL 15) čime je postao web-karta

dostupna svima koji imaju pristup internetu. U nastavku su opisani rezultati provedene

analize samog izgleda plana, funkcija i informacija koje nudi te su dane i upute za korištenje

karte.

Po svim karakteristikama ovaj plan spada u grupu statičnih interaktivnih web-karata.

To znači da korisnicima nudi različite razine interakcije s planom. Pri učitavanju plana na

zaslonu monitora možemo vidjeti njegov izgled (slika 47).

Slika 47. Izgled interaktivnog plana grada Sinja (URL 15)

U glavnom prozoru (lijevo) je prikaz cijelog plana u početnom, najsitnijem mjerilu.

Na desnom dijelu karte nalazi se legenda s grbom grada Sinja, naslovom karte, grafičkim

mjerilom, tumačem znakova te podacima o autoru karte (slika 48).

49

Slika 48. Tumač znakova

50

U pomoćnom prozoru (desno) u gornjem dijelu nalazi se mala pregledna karta

veličine 300 x 300 piksela na kojoj je plavim kvadratićem, koji se može pomicati pa se time

mijenja i položaj na karti u glavnom prozoru, označen položaj na kojem se trenutno nalazimo

na planu. Veličina tog kvadratića mijenja se ovisno o stupnju mjerila plana. Ispod

navigacijske karte nalazi se mjerilo s tri nivoa promjene i svaki se nivo može direktno

izabrati odabirom jednog od kvadrata. Ispod mjerila nalaze se dva prozora: Objekt prikaza i

Odaberi. Pritiskom miša na prozor Objekt prikaza moguće je odabrati koje objektne cjeline

želimo pretraživati (slika 49).

Slika 49. Odabir objekata prikaza

U prozoru Odaberi moguće je direktno upisati ime objekta koji nas zanima, ili

odabrati onaj objekt od interesa iz popisa objekata u prozoru ispod. Nakon odabira objekta,

on se prikazuje na karti u najkrupnijem mjerilu i istaknut je strelicom koja prikazuje njegov

položaj. Također, u sredini signature koja prikazuje pojedini objekt nalazi se mali žuti kružić

(hotspot). Prelaskom miša preko kružića prikazuju se dodatne informacije o objektu (slika

50).

51

Slika 50. Prozor s dodatnim informacijama o objektima

Na taj način eliminiran je korak otvaranja novih prozora i pretraživanja stranica za

pronalazak osnovnih informacija koje najčešće zanimaju korisnike, a to su radno vrijeme i

kontaktni telefon preko kojeg se opet mogu dobiti sve informacije koje zanimaju korisnike

plana. Pritiskom miša na hotspot kružić otvara se novi prozor koji vodi na web-stranicu na

kojoj se nalaze dodatne informacije o objektu: slike, opis, povijest i slično.

52

7. ZAKLJUČAK

Razvoj računalne tehnologije omogućio je razvoj digitalne kartografije i novih vrsta

kartografskih prikaza. Razvijaju se računalni programi koji omogućuju brzu izradu

kartografskih prikaza kako bi se zadovoljili sve veći zahtjevi korisnika za aktualnim, točnim,

pouzdanim i u svako vrijeme dostupnim kartografskim prikazima. Jedan od takvih

kartografskih programa je OCAD koji je korišten za izradu interaktivnog plana grada Sinja.

Kako se moj rodni grad Sinj sve više orijentira prema turizmu, što se vidi u sve većem

broju turista, pojavila se želja da sve turističke ponude, te prirodna i povijesna bogatstva

kojima Sinj obiluje objedinim na jednom kartografskom prikazu i na taj način pridonesem

razvoju turizma. Dosadašnjom internetskom pretragom utvrđeno je da za grad Sinj ne postoji

niti jedan detaljni internetski interaktivni prikaz. Planovi gradova trebaju biti aktualni, jer se

prostor oko nas neprestano mijenja, grad se širi zbog sve većeg broja stanovnika, grade se

nove prometnice, nastaju novi objekti i mijenjaju se postojeći. Obilaskom grada utvrđene su

sve promjene tako da se osigura aktualnost plana i da se pri završetku ovog diplomskog rada

može utvrditi da je ovo trenutno jedini aktualni plan grada Sinja na internetu.

Sigurno da izrađeni plan ima svoje prednosti i nedostatke. Kako je plan izrađen u

skladu sa sadašnjim tehnologijama digitalne izrade karata, tako ga je u budućnosti relativno

jednostavno ažurirati i dopuniti. Nedostatci se mogu gledati kroz ograničene mogućnosti

korištenog softvera. Pošto plan sadrži velik broj podataka i kvalitetnu rastersku podlogu,

pretraživanje je otežano jer je potrebno pričekati neko vrijeme da se podaci učitaju. Iz toga

se može zaključiti da OCAD nije dobar za velike baze podataka ali omogućuje brzu i

jednostavnu izradu kartografskih prikaza.

Na kraju, nadam se da sam uspio u naumu da pružim posjetiteljima i građanima Sinja

jedan ukupan proizvod koji će im omogućiti snalaženje u gradu i zadovoljiti njihove

zahtjeve.

53

LITERATURA

1. Borčić, B.; Kreiziger, I.; Lovrić, P.; Frančula, N. (1977): Višejezični kartografski

rječnik, Sveučilište u Zagrebu Geodetski fakultet, Zagreb.

2. Frančula, N. (2004): Digitalna kartografija, Interna skripta, Sveučilište u Zagrebu

Geodetski fakultet, Zagreb.

3. Frančula, N., Tutić, D. (2002): Kartografija, GIS i Internet, Časopis Kartografija i

geoinformacije, Vol. 1, No. 1, rujan 2002, Zagreb, dostupno na:

http://hrcak.srce.hr/file/4515

4. Frangeš, S. (2008): Predavanja iz kolegija Kartografija, Sveučilište u Zagrebu,

Geodetski fakultet, Zagreb.

5. Frangeš, S. (2011): Predavanja iz kolegija Tematska kartografija, Sveučilište u

Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb.

6. Frangeš, S., Župan, R. (2004): Interaktivne karte na webu, dostupno na:

http://hrcak.srce.hr/file/17260

7. Frangeš, S., Župan, R. (2009): Ocad 10, dostupno na: http://hrcak.srce.hr/file/62140

8. Lapaine, M., (2007): Kartografske projekcije, dostupno na:

http://www.kartografija.hr/old_hkd/projekcije_dugo.pdf

9. Župan, R. (2011): Web-kartografija, Interna skripta, Sveučilište u Zagrebu,

Geodetski fakultet, Zagreb.

INTERNETSKI IZVORI

1. URL 1 : Sinj.hr

http://www.sinj.hr/Prostornoplanskadokumentacija/ProstorniplanGradaSinja/tabid/

5273/Default.aspx (10.5.2013)

2. URL 2 : Sinj.hr

http://www.sinj.hr/OGradu/Povijestgrada/tabid/749/language/hr-HR/Default.aspx

(10.5.2013)

3. URL 3 : Visitsinj.com.hr

http://www.visitsinj.com/hr/povijest/20/povijest (10.5.2013)

4. URL 4 : Issuu.com

http://issuu.com/tzgradsinj/docs/grad_sinj_vodic (10.5.2013)

54

5. URL 5 : Grad-sinj.net

http://grad-sinj.net/karta-grada-vodic/ (10.5.2013)

6. URL 6 : Visitsinj.com.hr

http://www.visitsinj.com/hr/KakoDoNas/13/kako-do-nas (10.5.2013)

7. URL 7 : Sinj.com.hr

http://www.sinj.com.hr/virtualni-sinj (10.5.2013)

8. URL 8 : Auto-karta-hrvatske.com

http://www.auto-karta-hrvatske.com/karta-sinja.html (10.5.2013)

9. URL 9 : Visitsinj.hr

http://www.visitsinj.com/Download/karta-hr.pdf (15.5.2013)

10. URL 10: Kartazagreba.com

http://www.karta-zagreba.com/karta-zagreba/ (15.5.2013)

11. URL 11 : Cimss.ssec.wisc.edu

http://cimss.ssec.wisc.edu/goes/blog/wp-

content/uploads/2012/10/GOES13_NH_IR4_SandyLife.gif (15.5.2013)

12. URL 12 : Yr.no

http://www.yr.no/ (16.5.2013)

13. URL 13 : Geoportal.dgu.hr

http://geoportal.dgu.hr/podaci-i-servisi/dof5/ (16.5.2013)

14. URL 14 : Edupoint.carnet.hr

http://edupoint.carnet.hr/casopis/19/Clanci/2.html (18.5.2013)

15. URL 15 : Geof.unizg.hr

http://www2.geof.unizg.hr/~mzanko/sinj (28.10.2013)

55

POPIS SLIKA

Slika 1. Grad Sinj ............................................................................................................................... 2

Slika 2. Sinjsko polje .......................................................................................................................... 3

Slika 3. Srednjovjekovni naziv za grad Sinj ....................................................................................... 4

Slika 4. Crkva Čudotvorne Gospe Sinjske .......................................................................................... 6

Slika 5. Utvrda Stari grad .................................................................................................................. 7

Slika 6. Kamičak ................................................................................................................................. 7

Slika 7. Gaj Laberije .......................................................................................................................... 8

Slika 8. Alkar na konju ....................................................................................................................... 9

Slika 9. Alkarski dvori - Kvartiri ........................................................................................................ 9

Slika 10. Spomenik Tri generacije .................................................................................................... 10

Slika 11. Primjer interaktivne karte Sinja (URL 5) .......................................................................... 11

Slika 12. Interaktivna karta Sinja s mogućnošću dodatnog prikaza slika (URL 7).......................... 12

Slika 13. Podjela digitalnih karata (Frangeš, 2008) ........................................................................ 17

Slika 14. Statična pregledna karta grada Sinja (URL 9) ................................................................. 18

Slika 15. Interaktivna statična karta grada Zagreba (URL 10) ....................................................... 19

Slika 16. Dinamična karta samo s mogućnošću gledanja - uragan Sandy (URL 11) ...................... 20

Slika 17. Dinamična interaktivna karta (URL 12) ........................................................................... 20

Slika 18. Dobiveni podaci od DGU na CD-u ................................................................................... 25

Slika 19. Područje zahvata plana grada .......................................................................................... 26

Slika 20. Sučelje OCAD-a ................................................................................................................ 27

Slika 21. Područje Hrvatske za koje su preuzeti podaci .................................................................. 29

Slika 22. Podaci od interesa za područja grada Sinja ..................................................................... 30

Slika 23. Učitavanje DOF-a u OCAD .............................................................................................. 30

Slika 24. Preklopljeni vektorski podaci s DOF-om .......................................................................... 31

Slika 25. Tablica boja korištenih za izradu plana ............................................................................ 32

Slika 26. Odabir signatura ............................................................................................................... 33

Slika 27. Definiranje točkaste signature .......................................................................................... 34

Slika 28. Izrada točkaste signature .................................................................................................. 34

Slika 29. Primjer izrađenih točkastih signatura ............................................................................... 35

Slika 30. Definiranje linijskih signatura .......................................................................................... 36

Slika 31. Primjer izrađenih linijskih signatura ................................................................................ 36

Slika 32. Definiranje linijskih tekstualnih signatura ........................................................................ 37

Slika 33. Linijske tekstualne signature na primjeru plana ............................................................... 38

Slika 34. Definiranje površinske signature ...................................................................................... 39

Slika 35. Definiranje pravokutne signature ..................................................................................... 39

Slika 36. Podjela karte na manje dijelove za potrebe uređivanja .................................................... 40

Slika 37. Baze podataka u OCAD-u ................................................................................................. 41

Slika 38. Izrada baze podataka ........................................................................................................ 41

Slika 39. Povezivanje tablica s objektima ........................................................................................ 42

Slika 40. Informacije o objektima .................................................................................................... 42

Slika 41. Definiranje osnovnih parametara web-karte .................................................................... 44

Slika 42. Postavljane formata plana i uvećavanja ........................................................................... 44

Slika 43. Postavljanje preglednog prozora i ispune karte ............................................................... 45

Slika 44. Postavljanje baza podataka za pretraživanje plana .......................................................... 46

Slika 45. Postavke pretraživanja ...................................................................................................... 46

Slika 46. Postavljanje plana na web - FileZilla ............................................................................... 47

Slika 47. Izgled interaktivnog plana grada Sinja (URL 15) ............................................................. 48

Slika 48. Tumač znakova .................................................................................................................. 49

Slika 49. Odabir objekata prikaza .................................................................................................... 50

Slika 50. Prozor s dodatnim informacijama o objektima ................................................................. 51

56

57

PRILOZI

Prilog br. 1: CD s podacima za izradu diplomskog rada, diplomski rad i prezentacija

Prilog br. 2: Dopis za izdavanje službenih podloga ravnatelju DGU

Prilog br. 3: Izjava o preuzimanju službenih podloga i uvjeti korištenja

Prilog br. 4: Životopis