IRRI – Projekt navodnjavanjaUDRUGA KORISNIKA SUSTAVA ZA NAVODNJAVANJE OPATOVAC

UDRUGA KORISNIKA SUSTAVA ZA NAVODNJAVANJE OPATOVAC

UDRUGA KORISNIKA ZA NAVODNJAVANJE TOMPOJEVCI

UDRUGA KORISNIKA ZA NAVODNJAVANJE TOMPOJEVCI

OPĆINA ODŽAK

OPĆINA ODŽAK

1

FUNKCIONIRANJE, ODRŽAVANJE I POPRAVKA SISTEMA ZA NAVODNJAVANJE (PROBLEMI, RJEŠENJA)

Prof. dr Nezir Tanović

SISTEMISISTEMI NAVODNJAVANJANAVODNJAVANJA 

 

•BrojniBrojni načininačini navodnjavanjanavodnjavanja kojikoji susu sese razvilirazvili tokomtokom vremenavremena mogumogu sese svrstatisvrstati uu tritri metode:metode:

•-- površinskopovršinsko navodnjavanje,navodnjavanje,•-- podzemnopodzemno navodnjavanje,navodnjavanje,•-- navodnjavanjenavodnjavanje kišenjem,kišenjem,

• PovršinskoPovršinsko navodnjavanjenavodnjavanje najčešćenajčešće jeje primjenjivanaprimjenjivana metodametoda navodnjavanjanavodnjavanja uu svjetskimsvjetskim razmjerima.razmjerima. GotovoGotovo 60%60% navodnjavanihnavodnjavanih površinapovršina primjenjujeprimjenjuje ovuovu metodumetodu.•  

• GlavnaGlavna karakteristikakarakteristika ovogovog navodnjavanjanavodnjavanja jeje dada vodavoda uu tankomtankom slojusloju stagnirastagnira iliili tečeteče popo površinipovršini tla,tla, tete infiltrirajućiinfiltrirajući sese uu tlotlo dodo dubinedubine razvojarazvoja korijenovogkorijenovog SISTEMASISTEMA obezbjeđujeobezbjeđuje voduvodu zaza njennjen normalannormalan rastrast ii razvoj.razvoj.

PodzemnoPodzemno navodnjavanjenavodnjavanje iliili subirigacijasubirigacija jeje metodametoda gdjegdje sese vodavoda dovodidovodi otvorenimotvorenim kanalimakanalima i/ilii/ili podzemnimpodzemnim cijevimacijevima,, tete infiltrirajućiinfiltrirajući sese uu tlotlo ii dizanjemdizanjem uslijed kapilarnih sila osigurava vodu u zoni rizosvere.

• NavodnjavanjeNavodnjavanje kišenjemkišenjem jeje metodametoda kojakoja sese počelapočela

uvoditiuvoditi ss razvojemrazvojem strojevastrojeva ii pumpi,pumpi, tete rasprskivača,rasprskivača, početkompočetkom prošlogprošlog vijeka.vijeka. OvaOva naprednijanaprednija tehničkatehnička opremaoprema omogućilaomogućila jeje dovođenjedovođenje vodevode nana navodnjavanunavodnjavanu površinupovršinu simulirajućisimulirajući prirodnuprirodnu kišu.kišu. VodaVoda jeje uu sistemsistem kišenjakišenja dovođenadovođena podpod pritiskompritiskom tete izlazećiizlazeći krozkroz mlaznicumlaznicu prskaprska tlotlo i/ilii/ili biljkebiljke..

o LokaliziranoLokalizirano navodnjavanjenavodnjavanje jeje metodametoda kojomkojom sese vodavoda podpod manjimmanjim pritiskompritiskom dovodidovodi nana poljoprivrednupoljoprivrednu površinupovršinu gdjegdje sese vlaživlaži samosamo jedanjedan diodio ukupneukupne površine.površine. VlažiVlaži sese samosamo mjestomjesto gdjegdje sese razvijarazvija glavnaglavna masamasa korijena.korijena. NajvišeNajviše sese koristikoristi uu područjimapodručjima gdjegdje susu zalihezalihe vodevode zaza navodnjavanjenavodnjavanje ograničene.ograničene.

• Navodnjavanje kišenjem počinje se primjenjivati nakon otkrića parnih mašina, a svoju

• pravu ekspanziju doživljava s razvojem rasprkivača i laganih čeličnih cijevi s brzim spojkama.

Navodnjavanje kišenjem

Počinje sa primjenom čeličnih cijevi s brzim spojkama.

Zatim nastaju poboljšanja sa aluminijskim cijevima i izvedbama rasprskivača.

Danas se radi na sistemu kompjuterskog praćenja

• PostojiPostoji velikiveliki brojbroj načinanačina ii sistemasistema kišenja,kišenja, aliali svimasvima susu zajedničkizajednički sljedećisljedeći osnovniosnovni dijelovi:dijelovi:

• PumpaPumpa• UsisniUsisni cjevovodcjevovod (primarni(primarni cjevovod)cjevovod)• GlavniGlavni cjevovodcjevovod (Zalivna(Zalivna iliili dovodnadovodna mreža)mreža) RazvodneRazvodne cijevicijevi iliili lateralilaterali

(( KišneKišne linijelinije )) RasprskivačiRasprskivači (prskači)(prskači)

• PumpaPumpa kojakoja pumpapumpa voduvodu iziz izvora,izvora, kaokao štošto jeje akumulacija,akumulacija, bušotina,bušotina, kanalkanal iliili vodotok,vodotok, tete jeje podpod potrebnimpotrebnim pritiskompritiskom uvodiuvodi uu sistemsistem zaza navodnjavanje.navodnjavanje. PumpaPumpa nijenije potrebnapotrebna ukolikoukoliko jeje vodavoda uu izvorištuizvorištu podpod pritiskom.pritiskom.

 

• UsisniUsisni cjevovodcjevovod kojimkojim sese vodavoda dovodidovodi odod izvoraizvora dodo pumpe.pumpe.•  

• GlavniGlavni cjevovodcjevovod krozkroz kojikoji sese vodavoda potiskujepotiskuje odod crpkecrpke uu razvodnerazvodne cijevicijevi odnosnoodnosno kišnekišne linije.linije. KodKod stabilnihstabilnih sistemasistema glavniglavni cjevovodcjevovod sese najčešćenajčešće ugrađujeugrađuje podpod površinupovršinu tla,tla, aa prijenosniprijenosni sistemisistemi omogućavajuomogućavaju premještanjepremještanje cjevovocjevovoda s jednene površinepovršine nana drugu.drugu. UkopaniUkopani cjevovodicjevovodi običnoobično susu izrađeniizrađeni ood čeličnih,čeličnih, azbestno-cementnihazbestno-cementnih iliili plastičnihplastičnih materijala.materijala. NaNa velikivelikim površinamapovršinama glavniglavni cjevovodcjevovod sese jošjoš granagrana uu jedanjedan iliili viševiše cjevovodacjevovoda kojikoji iimajuaju istuistu zadaćuzadaću dovodadovoda vodevode dodo razvodnihrazvodnih cijevi.cijevi.

 

• Razvedene cijeviRazvedene cijevi iliili lateralilaterali (kišne(kišne linije)linije) dovodedovode voduvodu iziz glavnogglavnog cjevovodacjevovoda dodo rasprskivača.rasprskivača.

• RasprskivačiRasprskivači raspršujuraspršuju voduvodu popo površinipovršini tla,tla, uzuz osnovniosnovni uslovuslov ujednačenogujednačenog prekrivanjaprekrivanja tj.tj. vlaženjavlaženja površine.površine.

• Navodnjavanje kišenjem može se, prema položaju rasprskivača, razvrstati u tri skupine

• Stacionirani (stabilni )• Mobilni (pokretni)• Polustacionirani

Stacionirani (stabilni ) sistem za kišenje ima sve svoje dijelove nepokretne i vezane za određena mjesta. Cjevovodi su ukopani ispod površine zemlje ili se polažu na površini terena. Kod ovih sistema proces zalivanja je mehanizovan i automatizovan što čini ovaj sistem pogodnim za korištenje i zahtijeva malo radne snagek

•orištenje i zahtijeva malo radne snage. Zbog visoke cijene •• Mobilni (pokretni) sistem za kišenje za vrijeme navodnjavanjaima sve svoje dijelove pokretne počevši od vodozahvata. Obično se primjenjuje za navodnjavanje malih površina u blizini vodozahvata.Svi dijelovi ovog sistema mogu se premještati sa pozicije na poziciju i mogu se koristiti na više zalivnih dionica. Ovi sistemi koriste plastične ili aluminijske ili čelične cijevi koje omogučuju transport, distribuciju i regulisanje vode.

Polustacionirani sistemi za kišenje su najviše u upotrebi i oni imaju neke dijelove pokretne a neke nepokretne tj predstavljaju kombinaciju stacioniranog i mobilnog sistema za kišenjeališta i na mjestima gdje nije moguće koristiti ostale načine za navodnjavanje.

Mašine sa kružnim kretanjem (Centar Pivoti omogućavaju jednostavan i pouzdan rad

Mašine sa linearnim kretanjem (lineari)

omogućavaju navodnjavanje parcela

kvadratnog oblika, što je čest slučaj.

Uzimaju vodu direktno iz kanala ili se

kače na hidrante

Mašine sa linearnim kretanjem-Lineari sa napajanjem iz otvorenih kanala Samohodna krila

Alum. cijevi Cjevni sistem

• TIFONITifoni prečnika crijeva od 40 do 140 mm i dužine crijeva do 700 m. Obrtanje i štelovanje potpornih nogu može biti mehaničko ili hidrauličko. Podešavanje navodnjavanja može biti ručno ili putem kompjutera. Tifoni mogu biti sa pumpama koje mogu biti samostalne ili montirane na samom tifonu. Za navodnjavanje osetljivih kultura mogu se uz tifone koristiti odgovarajuće rampe

Ram a u radu

RASPRSKIVAČIRasprskivač je najvažniji dio sistema jer o njemu zavisi

efikasnost cijelog sistema. Glavni dijelovi rasprskivača su

glava i mlaznica. Rasprskivač izbacuje vodu pod pritiskom

kroz mali otvor ili mlaznicu, razbija je u fine kapi i stvara

kišu koja se ravnomjerno raspodjeljuje po zemljištu.

Promjer mlaznice i pritisk vode određuju intenzitet

navodnjavanja. Većina rasprkivača vlaži tlo u obliku kruga,

iako ima i drugih tipova vlaženja.

• SvakogSvakog rasprskivačarasprskivača karakterizirakarakterizira

sljedeće:sljedeće: 

• Radni pritisak potreban za dobru raspodjelu vode,• Protok ili količina vode koju izbacuje , Domet (m). 

• IstaIsta glavaglava rasprskivačarasprskivača možemože sese koristitikoristiti zaza različitirazličiti protokprotok ii promjerpromjer ovlaživanjaovlaživanja promjenompromjenom radnogradnog pritiskapritiska i/ilii/ili promjerapromjera mlaznice.mlaznice.

• OpisOpis rasprskivačarasprskivača kojikoji prilažeprilaže proizvođačproizvođač nudinudi podatkepodatke oo najboljojnajboljoj kombinaciji.kombinaciji.

• DanasDanas nana tržištutržištu imamoimamo velikiveliki brojbroj rasprskivačarasprskivača kojikoji sese mogumogu podijelitipodijeliti prema:prema:

• - tipu,• - dometu,• - pritisak pod kojim rade,• - načinu rada,• - obliku vlaženja;• - intenzitetu kišenja,• - broju mlaznica

Domet prskača Prema dometu prskači se dijele na : • prskače malog dometa , R < 5 m,• prskači srednjeg dometa, 5 < R < 15 m,• prskače velikog dometa 15 < R < 45• dalekometne prskače (kišni topovi) 45 < R < 135 m. •Obično se prskači dometa preko 60 - 70m ne koriste u grupama. 

Pritisak•Prema pritisku prskači se dijele na : • mali (< 1,5 bara)• srednji ( od 1,5 do 3,5 bara)• veliki (>3,5 bara) 

NačinNačin radarada RasprskivačeRasprskivače dijelidijeli nana nepokretnenepokretne ii obrtne.obrtne.•NajprostijiNajprostiji nepokretninepokretni rasprskivačirasprskivači susu pramenastipramenasti kojikoji raderade nana principuprincipu dada sese vodavoda izbacujeizbacuje krozkroz mnogobrojnemnogobrojne rupicerupice ii zalijevajuzalijevaju kvadratnukvadratnu iliili pravougaonupravougaonu površinu.površinu. TijeloTijelo ovihovih rasprskivačarasprskivača završavazavršava sese kapicomkapicom sasa mnogobrojnimmnogobrojnim rupicamarupicama sasa malimmalim prečnikomprečnikom .. OviOvi rasprskivačirasprskivači običnoobično raderade podpod pritiskompritiskom odod 0.5-0.5- 33 barabara sasa proticajemproticajem odod 1-1- 1010 ll /min./min. aa dometdomet jeje svegasvega 5-5- 66 m.m. OviOvi prskačiprskači služesluže zaza zalijevanjezalijevanje rasadnika,rasadnika, malihmalih vrtovavrtova ii parkovaparkova okooko kućekuće ii običnoobično koristekoriste voduvodu iziz vodovoda.vodovoda.•ObrtniObrtni prskačiprskači susu složenijesloženije ii savremenijesavremenije konstrukcijekonstrukcije ii zaza vrijemevrijeme radarada sese obrćuobrću uu krug.krug. ZalivnaZalivna površinapovršina jeje najčešćenajčešće kružnogkružnog oblikaoblika ii oviovi prskačiprskači potpunopotpuno dominirajudominiraju uu praksi.praksi. KružnoKružno kretanjekretanje prskačaprskača jeje običnoobično isprekidanoisprekidano II povezanopovezano sasa mlaćommlaćom vodevode kojikoji dobija.dobija.

•ObrtanjeObrtanje rasprskivačarasprskivača postižepostiže sese nana dvadva načinanačina ::

PrskačPrskač je je snadbjevensnadbjeven malommalom turbinomturbinom kojakoja prekopreko osovineosovine ii prenosaprenosa

pokrećepokreće glavuglavu prskaćaprskaća aa obrćeobrće sese mlazommlazom

MlazMlaz vodevode udaraudara uu jednujednu rućicurućicu ,, kokojaa osciliraoscilira uu suprotnomsuprotnom pravcupravcu pomoćupomoću

jednejedne oprugeopruge iliili kontrakontra tega.tega. TiTi uudarciarci neneprekidnorekidno obrćuobrću prskaćprskać naprijednaprijed

zaza malimali diodio ugla.ugla.

• PremaPrema oblikuobliku vlaženjavlaženja rasprskivačerasprskivače sese dijeledijele nana oneone kojikoji vlaževlaže cijeli ili dio kruga.

• InteIntenzitetnzitet kišenjakišenja jeje jedanjedan odod osnovnihosnovnih pokazateljapokazatelja kojikoji karakterišukarakterišu radrad prskačaprskača ii cijelogcijelog sistemasistema zaza kišenje.kišenje.

• IntenzitetIntenzitet kišenjakišenja jeje količinakoličina vodevode kojakoja padnepadne nana površinupovršinu tlatla uu jedinicijedinici vremenavremena tijekomtijekom radarada rasprskivača.rasprskivača. IntenzitetIntenzitet kišenjakišenja ovisiovisi oo kapacitetukapacitetu rasprskivačarasprskivača (m³h)(m³h) i,i, kadakada sese radiradi oo stabilnimstabilnim sistemima,sistemima, razmakurazmaku izmeđuizmeđu rasprskivača,rasprskivača, štošto određujeodređuje navodnjavanunavodnjavanu površinupovršinu (m²).(m²).

• StvarniStvarni intenzitetintenzitet kišenjakišenja jeje odnosodnos količinekoličine distribuiranedistribuirane vodevode krozkroz navodnjavanjenavodnjavanje premaprema vremenu.vremenu.

 

• UU praksipraksi sese običnoobično uzimauzima srdnjisrdnji intenzitetintenzitet kišenjakišenja kojikoji sese obračunavaobračunava kaokao odnosodnos srednjeesrednjee količikoličinee vodevode (dobijene(dobijene iziz viševiše mjerenja)mjerenja) ii vremenavremena mjerenjamjerenja

• PrilikomPrilikom navodnjavanjanavodnjavanja potrebnopotrebno jeje osiguratiosigurati dada intenzitetintenzitet kišenjakišenja budebude manjimanji odod intenzitetaintenziteta upijanjaupijanja vodevode odod zemljišta.zemljišta.

• UkolikoUkoliko jeje intenzitetintenzitet kišenjakišenja većiveći odod intenzitetaintenziteta upijanjaupijanja vodavoda ćeće sese skupljatiskupljati uu barice,barice, oticatioticati sasa zalivnezalivne površinepovršine ii kvaritikvariti strukturustrukturu zemljišta.zemljišta. OvoOvo imaima zaza psljedicupsljedicu ii većiveći utrošakutrošak vodevode kaokao ii energije.energije. DaDa bibi sese ovoovo izbjegloizbjeglo intezitetkišenjaintezitetkišenja trebatreba dada budebude 6-126-12 mm/satmm/sat zaza teškateška zemljišta,zemljišta, 12-1812-18 mm/satmm/sat zaza srednjasrednja ii 30-30- 4545 mm/satmm/sat zaza lakšalakša zemljišta.zemljišta.

• VeličinaVeličina kapikapi• RasprskivačiRasprskivači proizvodeproizvode kapikapi uu širokomširokom rasponurasponu veličina,veličina, promjerapromjera odod

0.50.5 dodo 4.04.0 mm.mm. MaleneMalene kapikapi padajupadaju običnoobično uu bliziniblizini rasprskivača,rasprskivača, aa velikevelike imajuimaju ii većiveći domet.domet.

• RasponRaspon veličinaveličina kapikapi određujeodređuje veličinaveličina ii oblikoblik mlaznicemlaznice ii radniradni pritisakpritisak nana rasprskivaču.rasprskivaču.

• PriPri nižemnižem pritiskupritisku kapikapi susu veće.veće. PriPri visokomvisokom pritiskupritisku kapikapi susu znatnoznatno manje,manje, tete jeje mogućemoguće postićipostići ii efekatefekat zamagljivanja.zamagljivanja.

RaspodjelaRaspodjela vodevode 

RasprskivačiRasprskivači uu potpunostipotpunosti nene mogumogu proizvestiproizvesti potpunopotpuno ravnomjernuravnomjernu raspodjeluraspodjelu vodevode popo cijelojcijeloj navodnjavanojnavodnjavanoj površini.površini. ČestoČesto većaveća količinakoličina vodevode padapada uu bliziniblizini rasprskivača,rasprskivača, tete sese smanjujesmanjuje premaprema rubovima,rubovima, aa radijalnaradijalna raspodjelaraspodjela vodevode ostavljaostavlja nana površinipovršini oblikeoblike trouglatrougla .. DaDa bibi sese postiglapostigla štošto ujednačenijaujednačenija raspodjelaraspodjela vodevode nana cijelojcijeloj površini,površini, rasprskivačirasprskivači morajumoraju bitibiti postavljenipostavljeni dovoljnodovoljno blizublizu jedanjedan drugomdrugom dada bibi sese njihovinjihovi oblicioblici raspodjeleraspodjele preklapali.preklapali.

OO izvedbiizvedbi rasprskivačarasprskivača zavisizavisi ii kolikikoliki moramora bitibiti razmakrazmak međumeđu njimanjima dada bibi sese takav efekttakav efekt postigao.postigao.

NajboljiNajbolji sese učinakučinak postižepostiže kadakada sese rasprskivačirasprskivači postavljajupostavljaju savimsavim blizublizu jedanjedan drugom,drugom, aliali toto povećavapovećava intenzitetintenzitet kišenja i troškove sistema.

FiksnoFiksno postavljenipostavljeni rasprskivačirasprskivači postavljajupostavljaju sese običnoobično popo :: 

ØØ KvadratnojKvadratnoj iliiliØ TrouglastojØ Trouglastoj shemishemi  

RaspodjelaRaspodjela vodevode ii preporučenipreporučeni razmacirazmaci

UjednačenostUjednačenost raspodjeleraspodjele kojikoji jeje mogućemoguće postićipostići stacionarnimstacionarnim

sistemomsistemom uu najvećojnajvećoj mjerimjeri ovisiovisi oo načinunačinu distribucijedistribucije vodevode ii

razmakurazmaku izmeđuizmeđu rasprskivača.rasprskivača. PoredPored toga,toga, ujednačenostujednačenost znatnoznatno

ovisiovisi ii oo vjetruvjetru ii radnomradnom pritisku.pritisku. MaleneMalene kapikapi kojekoje proizvodeproizvode

rasprskivačirasprskivači raznosiraznosi vjetarvjetar štošto narušavanarušava načinnačin vlaženjavlaženja ii smanjujesmanjuje

ujednačenostujednačenost navodnjavanja.navodnjavanja.

UU vjetrovitijimvjetrovitijim uvjetimauvjetima potrebnopotrebno jeje smanjitismanjiti razmakrazmak rasprskivačarasprskivača

kakokako bibi sese postiglapostigla štošto ujednačenijaujednačenija raspodjelaraspodjela vode.vode.

Nadalje, u vjetrovitim područjima potrebno je laterale postaviti

okomitookomito nana smjersmjer duvanjaduvanja vjetra,vjetra, aa razmakerazmake rasprskivačarasprskivača nana

lateralimasmanjiti.lateralimasmanjiti.  

• RasprskivRasprskivačiači susu najefikasnijinajefikasniji akoako raderade unutarunutar rasponaraspona pritiskapritiska kojikoji preporučujepreporučuje proizvođač.proizvođač. AkoAko jeje pritisakpritisak prenizak,prenizak, mlazmlaz vodevode nećeneće sese dovoljnodovoljno razbijatirazbijati ii većinavećina ćeće vodevode uu krupnimkrupnim kapimakapima padatipadati popo vanjskomvanjskom ruburubu ovlaženogovlaženog promjera.promjera.

• UkolikoUkoliko jeje pritisakpritisak previsok,previsok, razbijanjerazbijanje mlazamlaza jeje prejakoprejako izazivajućiizazivajući zamagljivanje,zamagljivanje, aa većinavećina vodevode pastpast ćeće uu bliziniblizini rasprskivača.rasprskivača.

• ObaOba navedenanavedena načinanačina imajuimaju smanjensmanjen dometdomet mlaza.mlaza. ProizvođačiProizvođači rasprskivačarasprskivača specificirajuspecificiraju promjerpromjer vlaženjavlaženja zaza svakusvaku kombinacijukombinaciju veličineveličine mlaznicamlaznica ii radnogradnog pritiskapritiska datogdatog tipatipa rasprskivačarasprskivača Međutim,Međutim, uu prirodnimprirodnim uvjetimauvjetima čestočesto putaputa razmakrazmak trebatreba korigiratikorigirati zbogzbog vjetra.vjetra.

• Priri vjetruvjetru odod 55 kmkm razmakrazmak rasprskivačarasprskivača trebatreba smanjitismanjiti zaza 10%.10%. Svakivaki dodatnidodatni kmkm povećanjapovećanja brzinebrzine vjetravjetra razmakrazmak trebatreba smanjitismanjiti zaza 1,5%.1,5%.

• PrednostiPrednosti navodnjavanjanavodnjavanja kišenjemkišenjem

1.1. OptimalnoOptimalno projektovanimprojektovanim ii dobrodobro održavanimodržavanim sistemomsistemom navodnjavanjanavodnjavanja kišenjemkišenjem možemože sese postićipostići visokavisoka efikasnostefikasnost ii

uštedaušteda vode.vode.2.2. NavodnjavanjeNavodnjavanje kišenjemkišenjem nene zavisizavisi oo infiltracijskojinfiltracijskoj

sposobnostisposobnosti tla,tla, većveć sese njojnjoj prilagođava.prilagođava.3.3. RavnanjeRavnanje terenaterena nijenije potrebno,potrebno, budućibudući dada sese sistemsistem

prilagođavaprilagođava topografijitopografiji terena.terena.4.4. PovršinePovršine strmestrme iliili neravneneravne topografijetopografije mogumogu sese

navodnjavatinavodnjavati bezbez rizikarizika odod oticanjaoticanja iliili erozije.erozije.5.5. MogućeMoguće jeje primjenjivatiprimjenjivati učestaloučestalo navodnjavanjenavodnjavanje malogmalog

intenziteta,intenziteta, kakvokakvo je,je, nana primjer,primjer, potrebnopotrebno uu fazifazi klijanja.klijanja.

6.6. SistemiSistemi navodnjavanjanavodnjavanja kišenjemkišenjem mogumogu koristitikoristiti malemale protokeprotoke nana izvoruizvoru vodevode ii prilagoditiprilagoditi sese izdašnostiizdašnosti izvoraizvora vode.vode.

7. Mehanizovani sistem kišenja traži vrlo malo radne snage i relativno se jednostavnojednostavno njimenjime upravlja.upravlja.

8.8. FiksniFiksni sistemsistem kišenjakišenja tražitraži vrlovrlo malomalo terenskogterenskog radarada tokomtokom sezonesezone navodnjavanjanavodnjavanja ii mogućemoguće gaga jeje potpunopotpuno automatizovati.automatizovati.

• NedostaciNedostaci navodnjavanjanavodnjavanja kišenjemkišenjem1.1. PočetniPočetni troškovitroškovi susu većiveći negonego zaza površinskopovršinsko navodnjavanje,navodnjavanje,

akoako toto nene uključujeuključuje skuposkupo ravnanjeravnanje terena.terena.2. Ukoliko2. Ukoliko nana raspolaganjuraspolaganju nemanema kontinuiranokontinuirano dovoljnodovoljno vode,vode,

tadatada jeje potrebnopotrebno osiguratiosigurati akumulaciju.akumulaciju.3.3. KadaKada jeje koeficijentkoeficijent infiltracijeinfiltracije tlatla manjimanji odod 3-53-5 mmmm /h,/h, možemože

doćidoći dodo površinskogpovršinskog oticanja.oticanja.

4.4. VjetrovitiVjetroviti ii suhisuhi uvjetiuvjeti uzrokujuuzrokuju gubitkegubitke vodevode evaporacijomevaporacijom ii odnošenjemodnošenjem vjetrom.vjetrom.

5. Voda5. Voda određenogodređenog kvalitetakvaliteta možemože uzrokovatiuzrokovati korozijukoroziju metalnihmetalnih cijevicijevi uu sistemusistemu zaza navodnjavanje.navodnjavanje.

6.6. VodaVoda uu kojojkojoj imaima otpadaotpada iliili pijeskapijeska moramora sese pročistitipročistiti dada nene bibi došlodošlo dodo začepljenjazačepljenja mlaznica.mlaznica.

7.7. VisokaVisoka vlagavlaga zrakazraka ii vlažnavlažna biljkabiljka nakonnakon kišenjakišenja pogodujupogoduju razvojurazvoju nekihnekih gljivičnihgljivičnih bolesti.bolesti.

NAVODNJAVANJE KAPANJEMNAVODNJAVANJE KAPANJEM

PatentiranjemPatentiranjem prveprve plastičneplastične kapaljkekapaljke odod Blass-aBlass-a uu IzraeluIzraelu ovajovaj načinnačin navodnjavanjanavodnjavanja počeopočeo sese širitiširiti popo svijetu.svijetu. UređajUređaj kapanjakapanja karakterišekarakteriše upravoupravo kapaljkakapaljka kaokao mjestomjesto nana kojemkojem sese reducirareducira radniradni pritisakpritisak iziz cijevicijevi ii uu oblikuobliku kapljicekapljice ispuštaispušta voduvodu nana iliili uu tlo.tlo. SS obziromobzirom nana mjestomjesto gdjegdje susu postavljenepostavljene laterarnelaterarne cijevicijevi ii kapaljke,kapaljke, ovajovaj načinnačin imaima dvadva sistema:sistema: površinskopovršinsko ii potpovršinskopotpovršinsko navodnjavanjenavodnjavanje.. KodKod površinskogpovršinskog navodnjavanjanavodnjavanja cijevicijevi ii kapaljkekapaljke susu postavljenepostavljene iznadiznad iliili nana površinipovršini tla,tla, aa kodkod potpovršinskogpotpovršinskog navodnjavanjanavodnjavanja onioni susu ukopaneukopane uu tlotlo

OsnovniOsnovni tipovitipovi kapaljkikapaljki su:su:ØØ kapaljkekapaljke nana principuprincipu laminarnoglaminarnog tokatoka vodevode (mikrocijevi),(mikrocijevi),ØØ kapaljkekapaljke nana principuprincipu turbulentnogturbulentnog tokatoka (labirinta),(labirinta),ØØ kompenzirajućekompenzirajuće kapaljkekapaljke iliili kapaljkekapaljke nana principuprincipu izjednačavanjaizjednačavanja pritiska,pritiska,ØØ samoispirajućesamoispirajuće kapaljke.kapaljke. SS obziromobzirom nana mjestomjesto instaliranjainstaliranja kapaljkikapaljki nana lateralnimlateralnim cijevimacijevima razlikujurazlikuju se:se:

kapaljkekapaljke ugrađeneugrađene uu cijevi,cijevi, ii dodanedodane iliili postavljenepostavljene nana cijev.cijev.UU posljednjeposljednje vrijemevrijeme nana tržištutržištu sese pojavljujupojavljuju ii traketrake ss ugrađenimugrađenim kapaljkamakapaljkama

• JedanJedan odod najznačajnijihnajznačajnijih problemaproblema navodnjavanjanavodnjavanja kapanjemkapanjem jeje začepljenjezačepljenje kapaljki,kapaljki, bilobilo mehaničkomehaničko iliili hemijsko.hemijsko.

• ZačepljenjeZačepljenje kapaljkikapaljki jeje direktnodirektno povezanopovezano ss kvalitetomkvalitetom vodevode zaza navodnjavanje,navodnjavanje, tete ss njezinimnjezinim fizičkim,fizičkim, hemijskimhemijskim ii mikrobiološkimmikrobiološkim osobinama.osobinama. SvaSva susu tritri faktorafaktora ii međusobnomeđusobno povezana.povezana.

• ZbogZbog togatoga prijeprije instaliranjainstaliranja kapanjakapanja moramora bitibiti urađenaurađena analizaanaliza kvalitetakvaliteta vode.vode. SS obziromobzirom nana rezulaterezulate tihtih analizaanaliza trebatreba odabratiodabrati odgovarajućaodgovarajuća opremauopremau tj.tj. sistemsistem zaza navodnjavanje.navodnjavanje.

• BITNO JE STALNO PROVJERAVANJE FILTERA, VENTILA I INJEKTORABITNO JE STALNO PROVJERAVANJE FILTERA, VENTILA I INJEKTORA

Zalivna norma  •Količina vode koja se daje pri jednom zalivanju predstavlja •zalivnu normu. Zalivna norma se obračunava na osnovu vodno •fizičkih svojstava zemljišta i svojstava biljke. Zalivna norma se •izražava u litrima po kvadratnom metru (l/m²), kubnim •metrima po hektaru (m³/ha) ili milimetrima (mm).

•Za postizanje maksimalnih efekata navodnjavanja i očuvanje •pozitivnih svojstava zemljišta potrebno je pravilno odrediti •normu zalivanja. Ukoliko je zalivna norma mala dolazi do •nedovoljnog prokvašenja zemljišta i efekat navodnjavanja je •slab. Kada j zalivna norma prevelika, voda ponire u dublje •slojeve zemljišta i dovodi do zabarivanja ili zaslanjivanja i pogoršava aeraciju zemljišta što su negativni efekti •Navodnjavanja

•Pravilno određena zalivna norma doprinosi većim efektima navodnjavanja, uštede u vode i energiji i struč om gazdovanju.  

• NormaNorma navodnjavanjanavodnjavanja•NormaNorma navodnjavanjanavodnjavanja predstavljapredstavlja ukupnuukupnu količinukoličinu vodevode kojukoju trebatreba dodatidodati navodnjavanjemnavodnjavanjem tokomtokom periodaperioda vegetacije.vegetacije. IzražavaIzražava sese uu milimetrimamilimetrima iliili metrimametrima kubnimkubnim popo hektaru.hektaru. ObračunavaObračunava sese popo formuliformuli ::

• KVALITETKVALITET VODEVODE ZAZA NAVODNJAVANJENAVODNJAVANJE • JedanJedan odod najvećihnajvećih nepovoljnihnepovoljnih osobinaosobina ii problemaproblema jestejeste sekundarnosekundarno

zaslanjivanjezaslanjivanje ii alkalizacijaalkalizacija tla.tla. Međutim,Međutim, ovajovaj problemproblem nijenije svojstvensvojstven samomsamom navodnjavanju,navodnjavanju, većveć njegovojnjegovoj nemarnojnemarnoj praksi.praksi.

• PoredPored zaslanjivanjazaslanjivanja ii alkalizacije,alkalizacije, uu posljednjeposljednje vrijemevrijeme problemproblem dodatnododatno komplikujekomplikuje svesve češćačešća primjenaprimjena otpadnihotpadnih vodavoda zaza navodnjavanje.navodnjavanje. PrimjenomPrimjenom otpadnihotpadnih vodavoda nedefinisanognedefinisanog kvaliteta,kvaliteta, mogumogu sese ii uu tlutlu ii uu biljcibiljci akumuliratiakumulirati štetneštetne materijematerije ii kojekoje mogumogu bitibiti uključeneuključene uu ishranu.ishranu.

FizičkiFizički HemijskiHemijski BiološkiBiološki

TemperaturaTemperatura ReakcijaReakcija (pH)(pH) BrojBroj koliformnihkoliformnih organizamaorganizama

SuspendiraneSuspendirane česticečestice UkupnoUkupno otopljeneotopljene solisoli BrojBroj patogenihpatogenih klicaklica

BojaBoja // MutnoćaMutnoća VrstaVrsta ii koncentracijakoncentracija BiološkaBiološka potrebapotreba zaza kisikomkisikom

 anionaaniona (BPK)(BPK)

 VrstaVrsta ii koncentracijakoncentracija kationakationa

 

 MikroelementiMikroelementi

 

 ToksičniToksični ioniioni

 

 TeškiTeški metalimetali

 

Vodeni topovi

•Velike Džinovske prskaliceVelike Džinovske prskalice ( (topovitopovi)) udarne prskalice izrađene od mesinga sa udarne prskalice izrađene od mesinga sa dvije ili tri mlaznice. Radni pritisak je visok dvije ili tri mlaznice. Radni pritisak je visok (4-8 bar(4-8 baraa). ). Protok prskanja je Protok prskanja je 6-60 6-60 mm33/h. /h. Džinovske prskalice se koriste za navodnjavanje krmnog bilja i poljskih Džinovske prskalice se koriste za navodnjavanje krmnog bilja i poljskih usjeva putem sistema fiksnih uređaja ili samostalnih jedinica po principu usjeva putem sistema fiksnih uređaja ili samostalnih jedinica po principu pokretnog topapokretnog topa..•Pokretni top zahtijeva visok radni pritisak u mlaznici, Pokretni top zahtijeva visok radni pritisak u mlaznici, 6-8 atm. 6-8 atm. Protok jednog Protok jednog topa može biti do topa može biti do 250 m3/h250 m3/h, aprečnik kvašenja do , aprečnik kvašenja do 50 m. 50 m. Voda se doprema Voda se doprema pomoću krutog ili fleksibilnog crijeva velikog prečnikapomoću krutog ili fleksibilnog crijeva velikog prečnika. . Crijevo je namotano na Crijevo je namotano na kalem montiran na prikolicu. Top se može izvući prema prikolici namotavanjem kalem montiran na prikolicu. Top se može izvući prema prikolici namotavanjem crijeva na kalemcrijeva na kalem.. Izbacivanje vode se poIzbacivanje vode se po

MMehaničko navodnjavanjeehaničko navodnjavanje

•Pomanjkanje kvalificirane radne snage, te ubrzan prelazak sa površinskog na Pomanjkanje kvalificirane radne snage, te ubrzan prelazak sa površinskog na navodnjavanje pod pritiskom, kao i potreba istovremenog navodnjavanja velikih navodnjavanje pod pritiskom, kao i potreba istovremenog navodnjavanja velikih površina pokrenuli su razvoj mehaničkog navodnjavanjapovršina pokrenuli su razvoj mehaničkog navodnjavanja..

•Mehaničko navodnjavanje je pogodno za velike pravougaone parcele, ravne Mehaničko navodnjavanje je pogodno za velike pravougaone parcele, ravne parcele površine prekoparcele površine preko 10-20 he 10-20 hekktartara ili blage padinea ili blage padine. . Vučni sistem sastoji se od Vučni sistem sastoji se od običnih aluminijskih cijevi dužine običnih aluminijskih cijevi dužine 12 m12 m, spojenih pomoću ojačanih spojnica da bi , spojenih pomoću ojačanih spojnica da bi se na minimum sveo rizik od loma tokom vučenja. Cijevi su oslonjene na klizače ili se na minimum sveo rizik od loma tokom vučenja. Cijevi su oslonjene na klizače ili točkove postavljene na svakih točkove postavljene na svakih 6-12 m. 6-12 m. Kod traka sa dužim cijevima, vertikala se Kod traka sa dužim cijevima, vertikala se montira u sredini radi veće stabilnosti. Vučenje se vrši uzdužno po redovimamontira u sredini radi veće stabilnosti. Vučenje se vrši uzdužno po redovima

•Mehanička krila Tifon

• Navodnjavanje kap po kap

• Navodnjavanje kap po kap je trenutno najzastupljeniji sistem navodnjavanja u proizvodnji voća i povrća kako na otvorenom polju tako i u zaštićenim prostorima iz razloga što istim omogućujemo: Ušteda vode i energije; Precizno

navodnjavanje; Bolji prinos i kvalitet; Smanjenje pojave bolesti i korova; Mogućnost

korištenja vodotopivih đubriva; Ujednačeno navodnjavanje.

• Grijanje

• Grijanje plastenika i staklenika se obavlja na dva načina toplom vodom ili toplim zrakom

• Kod sistema grijanja sa toplom vodom koriste se dva sistema sistem centralnog grijanja i otvoreni sistem.Sistem centralnog grijanja pokreće kotlovnica koja može da koristi različite energente struja,plin,drvo ,ugaljitd grijna tijela su cijevi sa krutim ili fleksibilnim vezama zavisno od namjene i izvedbe.Ovim načinom se cijevi mogu staviti u zemlju na zemlju ili iznad biljaka zavisno od tehnologije uzgoja.Otvoreni tip grijanja se koristi na lokalitetima na kojima ima geotermalne vode odgovarajuće temperature voda prolazi kroz sistem vrši zagrijavanje i na kraju ističe iz cijevi van. Grijanje toplim zrakom se ostvaruje uz pomoć termogena koji sistemom ventilatora ispuhuju topli zrak u objektu i na taj način održavaju potrebnu temperaturu.

VODA Uloga vode u biljci jedna od osnovnih komponenti biljnih ćelija sredina u kojoj se obavljaju svi metabolički procesi u ćeliji neposredni učesnik u mnogim hemijskim reakcijama omogućuje hidrataciju molekula, bubrenje i kretnje protoplazme nužna je za održavanje strukturnog jedinstva ćelije otapalo za mnoge hranjive materije i omogućuje kretanje u biljci ima ulogu toplotnog bufera u životu biljke

OBLICI VODEGravitacijska vodavoda koja otječe pod djelovanjem gravitacijeKapilarna voda kapilarna voda predstavlja najznačajniji dio vode jer je raspoloživa za usvajanjeHigroskopna vodavrlo čvrsto adsorbirana voda koja se uklanja nakon sušenja iznad 1050C biljkama

potpuno nedostupna Hemijski vezana voda nije raspoloživa za usvajanje

VODASlobodna voda voda koja struji od korijena preko stabljike do lišća gdje se isparava služi za transport materija od korijena do nadzemnih organa reguliranje topline biljke

Vezana voda • osmotski (vezana za ione i male molekule)• koloidno (vezana na koloidne micele)• higroskopski vezana voda (čvrsto adsorbirana voda)

Cjelokupni promet vode u biljci

primanje vode

transport vode

odavanje vode

VODNI REŽIM BILJAKA Primanje vode

pasivan načinpokretačka sila je gradijent vodnog potencijala (iz područja gdje je koncentracija vode veća u područje gdje je koncentracija vode manja)

aktivan način uzimanje vode ide nasuprot gradijenta hemijskog potencijala (potrebna energija – metabolički procesi)

Faktori koji utječu na usvajanje vode• količina pristupačne vode u tlu• intezitet transpiracije• koncentracija otopine tla• temperatura tla• aeracija tla• sposobnost tla da zadrži vodu• razvijenost korijenovog sistema

• u cilju izjednačenja vodnog potencijal (koncentracije vode) u listu i nezasićenoj atmosferi voda izlazi u vanjski prostor procesom difuzije

VODNI REŽIM BILJAKA Odavanje vode

transpiracija (u obliku vodene pare) gutacija (u obliku kapljica) suzenje (u obliku tekućine)

uzimanje mineralnih materija iz vanjske sredine i njihovo uključivanje u fiziološke procese biljke

41

Hvala na pažnjiHvala na pažnji