3Srpanj 3 II

4 Srpanj 3 II

INOVA - MLADI 2008U prostorima Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu u subotu 10. svibnja 2008. godi-ne održana je osma po redu izložba inovacija mladih inovatora. To je najveća izložba inovacija mladih u RH, koja redovito od 2001. godine okuplja sva dostignuća mladih zagrebačkih inovatora učenika osnovnih i srednjih škola te fakulteta uz goste iz cijele Hrvatske i prijatelje iz susjednih zemalja.

Intervju: Vlado Orešković, predsjednik Upravnog vijeća i savjetnik Uprave Končar-Elektroindustrije d.d.

Okrećemo se alatničarstvu u funkciji novih

proizvodaU alatničarstvu kao globalnoj djelatnosti danas su jako niske cijene, velika je konkurencija, posebno zemalja s niskom cijenom rada (Azija, Indija), uz vrlo zabrinjavajući negativni trend nedostatka kvalitetne radne snage. Cluster alatnica Republike Hrvatske u dvije godine postojanja profi lirao se u vodeću instituciju domaćeg alatničarstva.

Matilda Bačelić, novinarka LiderFoto: Končar-Elektroindustrija d. d.

sadr

žaj

4

PREDSTAVLJAMO DOK-ING d. o. o., Zagreb

DOMAĆE VIJESTI

E-GPR (European Global Product Realization)Od akademske godine 2003./2004. Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu izvodi zajedničku nastavu kolegija “European Global Product Realization” (E-GPR) s vodećim europskim sveučilištima: TU Delft , ETH-om iz Lausanne, Strojarskim fakultetom iz Ljubljane i Londonskim gradskim sveučilištem. Seminar organizira i provodi Katedra za konstruiranje i razvoj proizvoda (www.cadlab.fsb.hr). Nastavni program seminara E-GPR obuhvaća zajedničko odr-žavanje nastave i zajednički rad na studentskim projektima.

BIAM - 19. međunarodni sajam alatnih strojeva i alataOd 22. do 26. travnja na Zagrebačkom velesajmu održane su usporedno četiri specijalizirane priredbe: TEGRA, OBRTNIŠTVO, BIAM i ZAVARIVANJE. Već na otvorenju navedenih priredaba državna tajnica Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Tajana Kesić Šapić istaknula je nužnost pripremanja obrtnika i poduzetnika za izazove koji ih očekuju ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Pri tome je važno jačanje njihove konkurentnosti usvajanjem i primjenom novih tehnologija, ali i unaprjeđenjem strukovnog obrazovanja. Hrvatska je usmjerena na poticanje inovativnoga i konkurentnoga gospodarstva, izvoz je imperativ, a obrtnici i tvrtke o tome trebaju razmišljati od svoga osnutka. Činjenica je da više od 95 % gospodarstva Republike Hrvatske čini obrtništvo te malo i srednje poduzetništvo. Zbog toga vlasti već poduzimaju, a i ubuduće će poduzimati, napore za poticanje razvoja obrtništva i tvrtki.

IZ SVIJETA

16

Rezanje s pomoću vode – sustav INOJETPosebnost ovog sustava nije samo način rezanja nego i činjenica da se s pomoću vode može rezati gotovo svaki materijal. Uporabljuje se u svim strukama gdje je potrebno rezanje, obrezivanje i izrezivanje. Sustav omogućuje izrezivanje najzahtjevnijih dvodimenzionalnih oblika koje korisnik može zamisliti. Vodom izrezani izradci opti-malnih su svojstava. Imaju razmjerno gladak rez, nemaju oštrih rubova (srha), nisu savinuti ni pregrijani. Rezanje vodom poboljšava kvalitetu izradaka, smanjuje troškove rezanja, povisuje proizvodnost i konkurentnost tvrtke te ne utječe loše na okoliš.

20

8

24

uvodnik 7

domaće vijesti 1313 Razvoj tehnologije i upravljana

ljevaonicama

15 Rijeka Academic Download

15 Svjetska banka: u 2008. rast hrvatskog BDP-a za 4,5 posto, infl acija 6 posto

22 ISCAR predstavio novu generaciju reznih alata

50 8. međunarodni simpozij »Materijali i metalurgija«

iz svijeta 3232 Grupa EMCO - jedan od vodećih

proizvođača u Europi

36 Strojevi za glodanje - Izvještaj o posjetu tvornici HAAS (SAD, Kalifornija)

38 Nova serija strojnih ureznika (oblik E)

OSG

42 HELLER na sajmu BIAM u Zagrebu

49 Skeniranje prometnica

51 Spremni za utrku

55 48. Međunarodno savjetovanje ljevača u Portorožu

55 Tvrdometalna svrdla serije CDX-INOX

DORMER

63 Osiguravanje primjernog osvjetljenja

mjesta obrade

70 Magnetni stolovi Quad Extra

Tecnomagnete

84 Novi tehnološki centar u Kaliforniji

automatizacija i informatizaija 5660 Inteligentna stanica za posluživanje

automatskoga montažnog sustava

62 Fleksibilna robotska struktura za “laku” obradu i posluživanje

64 AUTOMATICA 2008 – nastavlja se rast

nemetali 6671 Smjernice za strojnu obradu polu-

proizvoda od konstrukcijske plastike (prvi dio)

72 ARBURG – Tehnološki dani 2008

75 Tehnološki seminar o injekcijskom prešanju polimera

suvremene tehnologije 7882 NI predstavlja obitelj visokoučinkovitih

kamera Smart

83 Još jedan CAM sustav ili nešto novo – Pro/Toolmaker

85 Hrvatski inovatori na svjetskom vrhu

30

34

Matilda Bačelić, novinarka LiderFoto: DOK-ING d. o. o.

Novi izazov - automobil na struju

5Srpanj 3 II

popis oglašivača

Digitalna i presloživa tvornica za uvježbavanje

Samo ona poduzeća koja se mogu brzo i prila-godljivo odazvati na sve češće promjene u zah-tjevima kupaca i na sve manje predvidljivu, a

sve više individualiziranu serijsku proizvodnju, mogu se uspješno natjecati na međunarodnoj razini. Digitalna i presloživa tvornica za uvjež-bavanje naprednoga proizvodnog inženjerstva

nudi stručnjacima s područja proizvodnih i logističkih sustava mogućnost učenja planira-

nja i vođenja proizvodnih sustava. Dr. Tomaž Perme

Injekcijsko prešanje s pomoću plina – GIT

Od 1963. godine, kada je u Chicagu prvi put predstavljen postupak injekcijskog prešanja

s pomoću plina, taj unaprijeđeni postupak prerade polimera postao je vrlo proširen i

uspješan postupak izrade šupljikavih otpresa-ka istodobnim ili programiranim punjenjem

kalupne šupljine polimernom taljevinom i plinom. Postupak se u literaturi najčešće ozna-

čava engleskom kraticom GIT (Gas-assisted Injection Moulding Technology). Temeljna značajka injekcijskog prešanja s pomoću plina (GIT) je izrada tvorevine s pomoću

dvije različite komponente.

nemetali

Dolaze digitalni automobiliU bliskoj budućnosti automobili će biti još

sigurniji, udobniji, povoljniji i za okoliš prihvatljiviji, dok će istodobno postizati sve viši

stupanj autonomnog djelovanja.Automobilska industrija danas je pred velikim izazovima. Javnost zahtijeva daljnje smanjenje

broja prometnih nesreća i stope emisije štetnih plinova. Vozači bi htjeli vozila što prilagođenija

osobnim potrebama, tehnološki opremljena vozila koja bi nudila bolje mogućnosti i trošila

manje goriva. Proizvođači se, naravno, brinu prije svega za kontrolu troškova razvoja i proi-

zvodnje u jakoj borbi s konkurencijom. Esad Jakupovič

suvremene tehnologije

sadržaj

automatizacija i informatizacija

iz svijeta

Sve prije nego standardniDok su se laserski sustavi za obradu u makrodi-

menzijama već uspješno rasprostranili na tržištu, laserski sustavi za mikroobradu trenutačno na njemu zauzimaju tek mali udio. Uzrok: sustavi

za mikroobradu često su namjenski i postavljaju posebne zahtjeve cjelokupnom konceptu stroja:

od izvora zrake i njezina navođenja pa do pozici-oniranja sustava i upravljanja. Danas se precizna

laserska mikroobrada može unaprijediti u učinkovitiji razred novim konceptima strojeva i inovativnim izvorom laserske zrake, zajedno s dinamikom i preciznošću. U skladu s aktu-alnom analizom tržišta, laserska bi branša

mogla do 2010. godine ostvariti najviši rast u području mikroobrade. Uzrok je taj što su

lasersko rezanje i zavarivanje već do sada postigli visok stupanj prodora na tržište.

Siegfried Paise

82 3-WAY, Tomaž Vujasinovic s.p.

1, 61 ABB, d. o. o.

11 Alfl eth Engineering, k. d.

1, 69 ARBURG GmbH + Co KG

1, 3, 86 BTS, d. o. o.

88 BTS KOTHENNYA, d. o. o.

1, 6 Cajhen, d. o. o.

80 Camincam, d. o. o.

81 Celjski sejem, d. o. o.

35, 65 EMCO Maier GmbH

17, 40 Gazela Platit, d.o.o.

41 Gebr. Heller Maschinenfabrik GmbH

58 GR Inženiring, d. o. o.

54 HURCO (Strojotehnika, d. o. o.)

59 Hyundai avto trade, d. o. o.

25, 76 ICM, d. o. o.

23 ISCAR Alati, d. o. o.

1, 70 KMS, d. o. o.

63 LAMA Avtomatizacija, d. o. o.

27 MARI MEDIA, d. o. o.(časopis Građenje&Opremanje)

48 NC Servis Lovrek Ivan, s. p.

1, 2 Nomis, d. o. o.

71 Nubius, d. o. o.

1, 37 Rappold Winterthur brusilna tehnika, d. o. o.

75 ROBOS, d. o. o.

87 Sandvik, d. o. o.

1, 18, 19 Siming, d. o. o.

50, 73 SOCIA, d. o. o.

45 STROJOTEHNIKA, d. o. o.

14 TBW, d. o. o.

47 TEH-CUT, d. o. o.

74 Tecos

1, 39 Teximp, d. o. o.

1, 12 TM, d. o. o.

38 TOP ELEMENT, d. o. o.

33 WALTER AG

Slik

a na

nas

lovn

ici:

Texi

mp

d.o.

o.

44

66

56

78

Arburg Know-how Edition, Processing Technology

6 Srpanj 3 II

7Srpanj 3 II 9

Poštovani čitatelji!

Naslov posljednjeg uvodnika bio je IRT3000 na dobrom putu, no kratkim pregledom područja koja pokrivamo moguće je isto ustvrditi i za zbivanja i trendove u Hrvatskoj. Takav zaključak može se donijeti na temelju prikazanoga na ovogodišnjoj priredbi BIAM 2008, ali i na temelju rezultata koje postižu naši inovatori (i “mladi” i “stari”) na domaćem i međunarodnom planu.

Priredba BIAM 2008 održana je u vrlo optimističnom ozračju, a u razgovorima s izlagačima doznaje se da je velika većina vrlo zadovoljna i samom priredbom i trendovima na tržištu, koje je u porastu. Činjenica je da oni koji su prepoznali važnost ulaganja u znanje, ali i opremu, danas imaju ugovorene poslove (uglavnom s inozemnim naručiteljima) koji im jamče daljnji razvoj. A

jedino je tako moguće držati korak s nemilosrdnim tržištem na kojem su sve više prisutne i dalekoistočne zemlje koje dodatno zaoštravaju uvjete. U sljedećim brojevima časopisa nastojat ćemo vam detaljnije prikazati neke od tih uspješnih tvrtki. Ukratko, na BIAM-u se ove godine moglo vidjeti doista gotovo sve iz metaloprerađivačke branše. Međutim, moglo se primijetiti još nešto – gotovo svi izloženi strojevi, uređaji i oprema dolaze iz inozemstva. BIAM je prikazao vrlo malo hrvatskog znanja i hrvatskih proizvoda. A Hrvatska je imala vrlo jaku industriju strojogradnje. Mnoge uspješne svjetske tvrtke na području strojogradnje

Hrvatska na dobrom putu

Damir Godecurednik

7

Glavni i odgovorni urednik

Damir Godec

Urednik za tehnologije

Branimir Barišić

Urednik za metale

Tomislav Staroveški

Tehnički urednik

Darko Švetak

Stručno vijeće časopisa Izv. prof. dr. sc. Zlatan Car, Prof. dr. sc. Goran

Cukor, Prof. dr. sc. Igor Duplančić, Vladimir

Ferdelji, Ruđer Friganović, Mr. sc. Željko Goja,

Prof. dr. sc. Bojan Jerbić, Doc. dr. sc. Lado

Kranjčević, Prof. dr. sc. Dubravko Majetić,

Mr. sc. Vlado Orešković, Ljiljana Pedišić,

Mr. sc. Gordana Pehnec Pavlović, Mr. sc. Saša

Sladić, Doc. dr. sc. Antun Stoić, Prof. dr. sc. Faruk

Unkić, Doc. dr. sc. Saša Vlahinić, Damir Vranić,

Prof. dr. sc. Roberto Žigulić

Novinarski priloziMatilda Bačelić, Liderpress

Hrvoje Mateljić, Liderpress

Igor Škevin

Prijevod

Matea Hotujac (SLO)

Mr. sc. Marina Manucci (ENG)

Mr. sc. Snježana Kereković (NJE)

Lektura

Ela Orešković-Požek (HR)

Idejno rješenje

Saša Brunčič, Barbara Kodrun

Računalni prijelom časopisa

Darko Švetak s. p.,

Jan Lovše

Oblikovanje naslovnice i oglasa

Barbara Kodrun s.p.,

Boštjan Čadej

Nakladnik

PROFIDTP d.o.o.

Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska

Adresa uredništva:

PROFIDTP d.o.o.

Časopis IRT3000

Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska

Tel: +385 (0)98 409 690

E-pošta: info@irt3000.hr

Tisak: MEDIAPRINT-TISKARA HRASTIĆ d.o.o.

Naklada: 3.000 primjeraka

Cijena: 30 kn/4 €/5 $.

IRT3000 - inovacijerazvojtehnologijeISSN: 1846-5951

Copyright© IRT3000Autorska prava za časopis IRT3000 vlasništvo su nakladnika,

tvrtke PROFIDTP d.o.o. Dopušta se prijenos i umnožavanje

sadržaja časopisa samo u informativne svrhe i isključivo uz

izdavanje pisanog dopuštenja nakladnika.

uvod

nik

počele su s radom primjerice u kasnim 80-im godinama prošlog stoljeća, a i danas su pri vrhu svjetske proizvodnje. Mi imamo primjere tvrtki s mnogo duljom tradicijom na tom području, koje su u prošlosti poslovale vrlo uspješno, no sad ih nema. Ili se njihovi dijelovi polako “dižu”. Detaljniji prikaz same priredbe uz naznaku nekoliko svijetlih primjera predstavljanja hrvatskog znanja, pročitajte u prilogu u ovom broju.

Na početku Uvodnika spomenuo sam i uspjehe naših inovatora. Posebice veseli zanimanje mladih za inovatorstvo, što se moglo vidjeti na njihovoj izložbi održanoj u svibnju na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, a i po dodijeljenim mnogobrojnim priznanjima. Mnoge od nagrađenih inovacija doživjet će i komercijalizaciju. S druge strane, tu su naši već iskusni inovatori, mahom poduzetnici, koji su na međunarodnoj izložbi INPEX u Pittsburghu postigli izniman uspjeh osvojivši brojna odličja za svoje inovacije. Danas je razvoj gotovo nemoguće zamisliti bez inovacija i inovativnosti pa nam ti uspjesi ulijevaju sigurnost u našu budućnost.

Konačno, u Hrvatskoj je uočen još jedan pozitivni trend. Naime, počeo se uređivati popriličan nered glede nelicenciranih računalnih programa koje rabe tvrtke u poslovanju. Hrvatske tvrtke sve su ozbiljnije počele shvaćati vrijednost računalnih programa kao imovine i ulagati u licencije, a o jednom takvom primjeru moglo se nedavno čitati u dnevnom tisku.

8 Srpanj 3 II

inte

rvju

8

Okrećemo se alatničarstvu u funkciji novih proizvodaRazgovarala: Matilda Bačelić, novinarka LideraFoto: Končar-Elektroindustrija d.d.

U alatničarstvu kao

globalnoj djelatnosti

danas su jako niske

cijene, velika je konku-

rencija, posebno zemalja

s niskom cijenom rada

(Azija, Indija), uz vrlo

zabrinjavajući negativni

trend nedostatka kvalite-

tne radne snage.

Vlado Orešković, predsjednik Upravnog vijeća Clustera alatnica RH

Cluster alatnica Republike Hrvatske u dvi-je godine postojanja profi lirao se u vodeću instituciju domaćeg alatničarstva koja na jednome mjestu okuplja glavne tvrtke te artikulira zajedničke potrebe i planove cje-lokupne branše. Klaster je fokusiran na če-tiri djelatnosti – promidžbu, obrazovanje, tržište nabave i tržište prodaje. Osnovan je kao udruga modelom odozdo prema gore, na inicijativu šest najvećih alatnica u Hr-vatskoj (TEH-CUT d.o.o., SIGA Internati-onal d.o.o., Đuro Đaković Alatnica d.o.o., Elektrokontakt d.d. i Alatnica Mihalec) vod vodstvom tvrtke Končar-Alati d.d. u srpnju 2006. godine. Ključne tržišne niše na koje se članice koncentriraju su automobilska industrija, kućanski aparati, informatička tehnologija i elektrotehnika, graditeljstvo te roba široke potrošnje. Na skupštini Clu-stera alatnica RH u svibnju donesena je od-luka da se udruga preregistrira u trgovačko

društvo, odnosno da se osnuje Cluster pro-izvodnog strojarstva i alatničarstva RH. O tome i drugim planovima klastera razgova-ramo s mr. sc. Vladom Oreškovićem, pred-sjednikom Upravnog vijeća i savjetnikom Uprave Končar-Elektroindustrije d.d.

Kakve je rezultate dosad postigao Cluster alatnica i koji su sljedeći koraci?Najviše smo napravili na promidžbi u ze-mlji i inozemstvu. Sudjelovali smo aktiv-no na tri međunarodna sajma (Njemačka, Austrija), BIAM-u (Zagreb), brojnim ino-zemnim i domaćim skupovima i savjetova-njima o klasterima, imamo svoju web-stra-nicu, prospekte itd. Sljedeći važni korak je tržište nabave. Svjesni smo da smo sve više skupi i da nam je konkurentnost niska i zato smo uložili velik napor na smanjenju ulaznih troškova proizvodnje. Na osnovi ukupnih količina potrošnje alatnih čelika i

9Srpanj 3 II

intervju: Vlado Oreškovićstandardnih dijelova za alate većine hrvat-skih alatnica, uspostavili smo partnerske i ugovorne odnose s poznatim europskim proizvođačima alatnih čelika i ugradbenih dijelova: Th ysenKrupp iz Austrije, Fibro iz Njemačke, Drei-s-werk i Kind & Co. iz Njemačke. Na temelju toga sinergijskog efekta postigli smo odlične uvjete sa staja-lišta cijena, rokova plaćanja, transportnih uvjeta i tehničke podrške. Njihov glavni partner u Hrvatskoj su Končar-Alati d.d., koji robu dalje isporučuje alatnicama. Na tržištu prodaje najviše smo napravili unu-tar sebe – međusobno si dijelimo poslove, zajednički se kandidiramo za veće projekte, a što do sada nije bila praksa. Zadnja, ali najvažnija je problematika obrazovanja i nedostatka kadrova.

Kako planirate dalje razvijati klaster? Koji su strateški ciljevi?Zaključili smo da se moramo transformira-ti tako što ćemo se preregistrirati u centar, odnosno klaster proizvodnog strojarstva i alatničarstva RH. I dalje razvijamo alat-ničarstvo, ali u funkciji novog proizvoda. Dakle, ne odustajemo od alatničarstva, posebno od proizvodnje za izvoz. Smatra-mo da je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva prepoznalo u nama jedno-ga od budućih generatora razvoja metalo-prerađivačke industrije te s optimizmom očekujemo da ćemo do kraja godine dobiti status nacionalnog klastera tako što ćemo se proširiti na druge tvrtke u metaloprera-đivačkoj industriji i elektrotehnici.

Koji je osnovni cilj i zadaća klastera proizvodnog strojarstva i alatničarstva?Glavni je cilj povećati konkurentnost. Pla-niramo to učiniti kroz tri strateška cilja – tehnološku modernizaciju, smanjenje troškova proizvodnje i unapređenje obra-zovnog sustava. U centru proizvodnog strojarstva i alatničarstva imali bismo če-tiri djelatnosti: novi programi, proizvodi i usluge, razvoj tehnologija, alatničarstvo i obrazovanje.

Što podrazumijeva svaka od tih djelatnosti? Na što ćete se koncentrirati? Djelatnost, novi programi, proizvodi i ure-đaji podrazumijevaju maksimalno uklju-čivanje domaće industrije na realizaciji projekata koje fi nanciraju jedinice lokalne uprave i samouprave i za potrebe samog tržišta. To su, primjerice, projekti poput Crotrama, vjetrolelektrana, prigradskih vlakova koji će se raditi u Končaru, autobu-sa, nove žičare Sljeme, borbenih oklopnih vozila koje radi “Đuro Đaković” itd. U se-gmentu razvoja tehnologija koncentrirat ćemo se na nabavu i uslužnu kooperaciju modernih tehnologija koje nedostaju Hr-vatskoj kao što su petoosni laser, PVD/CVD površinske zaštite, mikrozavarivanje, plazma-nitriranje, robotika itd. Ideja je da

se preko pretpristupnih fondova EU i kroz partnere iz Zapadne Europe pokuša doći do takvih tehnologija koje bi bile smještene u centru proizvodnog strojarstva, a davale bi usluge i svoj ostaloj domaćoj industriji. Zasad, nažalost, moramo ići u Sloveniju, Austriju ili Njemačku, a što nam znatno povećava proizvodne troškove. Alatničar-stvo (prototyping, simulacije, CAD/CAM usluge, reverzni inženjering) ostavili smo kao posebnu djelatnost jer je ono specifi č-no i jer smo tu već napravili dosta velike iskorake. Zadnje, ali možda najvažnije je obrazovanje.

Koliko je ozbiljno stanje s neadekvatnim obrazovanjem kadrova?Jedan od krucijalnih problema hrvatske in-dustrije je kronični nedostatak kvalitetnih stručnih kadrova. Da bismo utvrdili uzro-ke i pronašli rješenje problema, prošle smo godine obavili razgovore s ravnateljima i voditeljima nastave u četiri srednjoškolska centra u Zagrebu. Te četiri škole godišnje obrazuju oko 250 učenika, jedan manji dio nastavlja dalje školovanje, a onaj dru-gi dio, nažalost, najviše se zapošljava po trgovačkim centrima. Glavni razlog tomu je neadekvatan obrazovni sustav školova-nja. Učenici se ne obrazuju za profi le koji trebaju industriji. Istovremeno škole ras-polažu opremljenim kabinetima, posjedu-ju licence za tehničke soft vere, raspolažu edukativnim strojevima (CNC-glodalice, CNC-tokarilice, roboti...), na kojima uče i na kojima stječu određena znanja, no naj-veći je propust neorganizirana praktična nastava, koja gotovo i ne postoji. U pravilu

ona je svedena na dobivanja potpisa, a da se praktična nastava uopće ne obavi. Zbog toga se industrija mora snalaziti na razna načine. No zabrinjava negativan trend da je sve manje učenika koji se uopće opredjelju-ju za proizvodna zanimanja.

Na koji se način može riješiti problem nedostatka kvalifi cirane radne snage? Imate li kakve konkretne planove?Taj problem nije samo problem industrije, to je problem na nacionalnoj razini. Žurno treba mijenjati obrazovni sustav. Budući da

Cluster alatničara na BIAM-u 2008 u Zagrebu

10 Srpanj 3 II

intervju: Vlado Oreškovićin

terv

ju

su zakazale funkcije sustava, prisiljeni smo na alternativna, odnosno isprobana rješe-nja. Upravo traje akcija osnivanja edukacij-skog centra hrvatske industrije na inicijativu WIFI Hrvatska, a po uzoru na austrijski i njemački sustav dualnog obrazovanja. Kako su to riješili Austrijanci? Austrijska gospo-darska komora osnovala je 18 WIFI-jevih instituta za praktičnu obuku čija je isključiva zadaća poticaj razvoju gospodarstva. To su instituti koji obrazuju profi le potrebne gos-podarstvu dajući im prvenstveno praktičnu naobrazbu i nisu povezani sa školama i fa-kultetima. Dakle, tu se školuju nezaposleni, vrše prekvalifi kacije, školuju radnici iz indu-strije te obavlja praktična nastava za srednje škole i fakultete. Nedavno smo bili u posjetu jednom takvom centru u Linzu i upoznali se

s njihovim načinom rada. Na 5 000 m2 nala-ze se 152 učionice, kabineta i laboratorija za praktičnu obuku za potrebe metaloprerađi-vačke i elektroindustrije te ostalih obrtničkih zanimanja. Od 2 500 trenera koji rade samo u Gornjoj Austriji, 95 posto ih radi u proi-zvodnim tvrtkama, koji se nakon pedagoš-ko-didaktične obuke osposobe za zanimanja trenera. Tu su zastupljene sve moderne teh-nologije, počevši od pneumatike, hidraulike, automatike, robotike, CNC-tehnologija pa sve do frizerskih salona. Dakle, sve ono što treba industriji i obrtništvu.

Budući da nam taj oblik školovanja daje brza i kvalitetna rješenja, naš je plan da po prin-cipu javno-privatnog partnerstva u kojem bi sudjelovali Ministarstvo gospodarstva, Za-grebačka županija, Grad Zagreb i industrija, osnujemo jedan takav regionalni centar u kojemu bi znatan dio opreme i uređaja bio doniran od partnerskih WIFI-jevih centara iz Austrije i Njemačke. Edukacijski centar hrvatske industrije za usavršavanje, prekva-lifi kaciju, izobrazbu majstora te cjeloživotno učenje uz osnivanje istraživačkog centra za industriju bio bi namijenjen prvenstveno za metaloprerađivačku industriju, elektroteh-niku i eventualno drvnu industriju. Nadam se da ćemo uz svesrdnu pomoć gđe Ivanke Springer, suvlasnice i direktorice WIFI Hr-vatska, do ljeta imati konsenzus oko njegova osnivanja.

Često se kao primjer razvoja alatničarstva uzima Slovenija. Kakva je situacija sada u Hrvatskoj?Hrvatska nema tako razvijeno alatničar-stvo kao Slovenija jer se slovenska Vlada odredila prema alatničarstvu i automo-bilskoj industriji kao strateškim gospo-darskim granama. Slovenija ima 300-350 alatnica, gdje je pored alata jako razvijena i

proizvodnja dijelova za autoindustriju. Na-žalost, u Hrvatskoj još nemamo razvijenu strategiju razvoja metaloprerađivačke in-dustrije, a time ni autoindustrije, iako se na tome u najnovije vrijeme radi. Imamo uku-pno oko 50 alatnica, od toga je 10-ak pravih alatnica koje rade za izvozna tržišta. Inače, Hrvatska radi sve vrste alata, od onih za obradu metala, tlačnog lijevanja aluminija i magnezija, injekcijskog prešanja plastike, do onih za izradu gumenih proizvoda, sta-klarsku industriju, alata za kovanje itd.

Kakva je struktura tvrtki u ovoj branši?Od ukupno 50-ak alatnica, 25 su obrti, 16 društva s ograničenom odgovornošću, a 6 dionička društva. Otprilike polovica proi-zvodi za domaće tržište, a druga polovica za izvoz. Ukupno zapošljavamo 1 182 rad-nika, uz ukupan godišnji prihod od oko 50 milijuna eura. Što se tiče veličine alatnica po broju zaposlenih, pola ih ima do 10 za-poslenih, 30 posto od 10 do 50 zaposlenih, a ostatak su velike alatnice.

Zašto se niste uključili u klastere Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske gospodarske komore?Organizacijski oblik klastera je moderan način poslovanja u svijetu. Kod nas je osni-vanje klastera postalo pomodarstvo. Na-žalost, nismo prepoznali svoje interese u pristupanju nacionalnim klasterima HUP-a. Trećina osnovanih klastera u Hrvatskoj je propala, trećina životari, dok je trećina uspješna. Edukacija o fi lozofi ji i ispravnom funkcioniranju klastera i fi nancijska pot-pora koje pruža Ministarstvo gospodar-stva, rada i poduzetništva, pravi su put k potpunom etabliranju dobro osmišljenih klastera. Smatramo da naš klaster slijedi tu fi lozofi ju.

Što se postiglo posjetom Zastavi? Jesu li dosad sklopljeni kakvi poslovi?Prije mjesec dana Fiat je postao 70-postot-ni vlasnik Crvene Zastave. Prema ugovo-ru se obvezuje uložiti 700 milijuna eura u dvije godine, a predviđena je proizvodnja 350 tisuća vozila godišnje počevši od 2010. godine. Biti će to velika prilika i izazov za regionalnu industriju, odnosno oko 20 000 kooperanata, a time i za hrvatske tvrtke. Za-jedno s hrvatskom tvrtkom HD Auto, koja je njihov zastupnik za Hrvatsku, u sljede-ćih nekoliko tjedana očekujemo sastanak s talijanskom upravom u Kragujevcu o tome kako bi hrvatski dobavljači mogli participi-rati u tom ogromnom projektu.

Kako funkcionira klaster na operativnoj razini i kako se fi nancirate?Klaster alatnica ima Upravno vijeće od devet članova, predstavnika najvažnijih alatnica u Hrvatskoj. Sjednice se održavaju nekoliko puta mjesečno, svaki put u dru-goj alatnici. Sami se fi nanciramo, Končar-

16 članica Clustera alatnicaAlati-BrezjeAlatnica MihalecĐuro Đaković Alatnica d.o.o.Elektrokontakt d.d.Kordun-Alati d.o.o.Končar-Alati d.d.SIGA-International d.o.o.TEH-CUT d.o.o.Filej d.o.o.Formel Ivaniš-Promet d.o.o.MicronNovi alatiPIB-Extra d.o.o.PlastometalT.Plast

Pogon u alatnici Končar-Alati d.d.

11Srpanj 3 II

intervjuintervju: Vlado OreškovićAlati d.d. besplatno su nam dali poslovni prostor, a snose i dio troškova poslovanja. Živimo od članarine, vlastitog rada, a proš-le smo godine dobili potporu od Ministar-stva gospodarstva, rada i poduzetništva za sufi nanciranje nastupa na međunarodnim sajmovima i za operativni rad klastera. Mo-ramo naglasiti da smo imali seriju sastana-ka s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva, posebno s gđom Zdenkom Mesić, koji su u nama prepoznali partnera i s kojima imamo odličnu suradnju. Zaposli-li smo klaster-menadžera, a kada osnujemo trgovačko društvo, za početak ćemo imati nekoliko zaposlenika, s krajnjim ciljem za-pošljavanja četiriju klaster-manadžera, za svako područje djelovanja po jednoga.

Kakav je daljnji plan razvoja alatničarstva putem ovog klastera?Planiramo se proširiti na čitavu Hrvatsku. Nas osam ili deset osnovat ćemo trgovač-ko društvo, ali ćemo i dalje imati velik broj članica klastera iz cijele Hrvatske koje su i dosad htjele ući u njega, ali nama nije bio bitan broj članica, nego sadržaj. Kroz ove smo se dvije godine profi lirali i znamo kamo idemo. Trebamo, kao primjerice slo-venski Cimos, uspostaviti blisku suradnju s fakultetima i institutima. Računamo na Fa-kultet strojarstva i brodogradnje u Zagre-bu, Brodarski institut, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu i FESB Split.

Koji su glavni problemi alatničarstva u Hrvatskoj?Niske cijene na globalnoj razini i vrlo oštri uvjeti ugovaranja. Svi izvoznici, pa tako i alatničari, osjećaju posljedice niskog tečaja eura. Npr. Končar-Alati su prošle godine izvezli 72,6 posto alata u Europsku uni-ju. Osim toga, zaostajemo u tehnologiji i strojnom parku kojim raspolažemo. Op-ćepoznata je stvar da je alatničarstvo naj-složenija grana strojogradnje, svaki je alat za sebe umjetničko djelo koje traži veliku preciznost, pouzdanost i točnost. Prema tome, jedino boljom efi kasnošću, nižim troškovima, suvremenom tehnologijom te kvalitetnim kadrovima možemo opstati na bespoštednom globalnom tržištu.

Na koji način domaća industrija može konkurirati Dalekom istoku?Globalizacija je proces koji su lansirale razvi-jene zapadne ekonomije radi još snažnijeg prodora na svjetska tržišta. Međutim, sadaš-nji oblik globalizacije može se vratiti kao bu-merang, jer zemlje s jeft inom cijenom rada brzo uče, imaju jeft inu sirovinu, državne benefi cije i stoga ne čudi trend stidljivog, ali sigurnog vraćanja proizvodnje na Zapad.

Radite li na još kakvim projektima?Poznato je da inovacije i informacije pokreću svijet. Dakle, da bi tvrtka bila što konkuren-tnija, da bi što brže donijela ispravnu odluku,

potrebne su joj pouzdane informacije. Stoga nije čudno što se na razini države radi na izradi baze tehnoloških mogućnosti Republike Hr-vatske. Cilj je projekta napraviti bazu podataka iz koje će se vidjeti kolika je naša tehnološka konkurentnost, a trebao bi biti gotov do kraja godine. U tijeku je realizacija takvog projekta u društvima koncerna Končar. Ideja je da jed-nim klikom miša dobijete sve potrebne tehnič-ko-tehnološke podatke za konkretno društvo: vrste i karakteristike strojeva, opreme i uređaja, proizvodne usluge koje pruža i koje daje, broj zaposlenika, raspoložive certifi kate itd. Danas za metaloprerađivačku industriju i elektroin-dustriju ne postoji takva baza podataka.

Koliki je problem to što je velik broj velikih tvrtki u ovoj industriji još u državnom vlasništvu?Privatizacija nije jedini problem uspješnosti poslovanja tvrtki u Hrvatskoj. I danas postoje državni holdinzi i tvrtke u državnom vlasniš-tvu u Austriji, Italiji i SAD-u koji uspješno i profi tabilno posluju. Izvozni proizvodni pro-gram, dobar menadžment, educiran i kvali-tetan kadar te funkcioniranje pravne države i regularnost javnih natječaja bitniji su od oblika vlasništva u nekoj tvrtki. Ako funkci-onira pravna država, i državni holding mora poslovati po istim pravilima kao i privatni. Dakle, privatizacija nema alternative, ali ne pod svaku cijenu. I stoga ona mora biti kvali-tetna, ali kada se za to stvore uvjeti.

12 Srpanj 3 II

13Srpanj 3 II

domaće vijesti

događaji i dostignuća

U Opatiji je od 5. do 7. lipnja 2008. godi-ne održano 8. međunarodno savjetovanje ljevača. Konferencija se održavala u kon-ferencijskoj dvorani Mimoza, koja pripada kompleksu Grand hotela Četiri opatijska cvijeta. Organizatori ovoga prestižnog sa-vjetovanja ljevača bili su: Metalurški fakul-tet Sisak, Rio Tinto Iron & Titanium GmbH (Eschborn, Njemačka), Frank & Schulte in Austria GmbH (Beč, Austrija), Metalska industrija Varaždin d.d. i Elkem AS (Oslo, Norveška). Također, savjetovanje je organi-zirano uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Akademije tehničkih znanosti Republike Hrvatske, Hrvatske gospodarske komore, Grada Siska, Sisačko-moslavačke župani-je, Mittel Europäische Giesserei Initiative i Sveučilišta u Zagrebu. Ovo je bilo do sada najposjećenije savjetovanje ljevača, na ko-jem je bilo prisutno oko 250 sudionika iz 17 zemalja.

Predstavljena su 63 znanstveno-stručna referata, od kojih 48 usmeno, a 15 u po-sterskoj sekciji. Cilj je ovog savjetovanja

8. međunarodno savjetovanje ljevača

Razvoj tehnologije i upravljanja ljevaonicamaNa 8. međunarodnom savjetovanju ljevača predstavljena su najnovija po-

stignuća u tehnologiji ljevarstva i proizvodnji odljevaka te je organiziran

okrugli stol s temom Ljevaonice i razvoj klastera u Republici Hrvatskoj

bio predstaviti najnovija postignuća u pro-izvodnji odljevaka i organizirati međuna-rodni forum za razmjenu znanja i iskustava vezanih za tehnologiju lijevanja. Temat-

ski su pokriveni znanstveni, tehnološki i iskustveni aspekti u istraživanju, razvoju i realizaciji tehnologije lijevanja. Posebna pozornost bila je usmjerena prema konku-rentnosti ljevaonica, zaštiti okoliša te svoj-stvima i primjeni odljevaka. Konferenciju su pozdravnim govorima otvorili predsjed-nik Organizacijskog odbora prof. dr. Faruk Unkić i predsjednik Programskog odbora, dekan Metalurškog fakulteta u Sisku prof. dr. Prosper Matković. Izvrsno odabrana uvodna pozvana predavanja započela su referatom o najranijim počecima ljevarstva i najranijoj europskoj serijskoj proizvodnji odljevaka, koji je održao prof. dr. Aleksan-dar Durman. O iznimnoj važnosti ovog savjetovanja govori i dolazak predsjednika Svjetskog udruženja ljevača prof. dr. Mi-lana Horačeka s Tehničkog sveučilišta u Brnu. Prof. Horaček održao je predavanje o tradiciji, sadašnjem stanju i perspektivi ljevarske industrije. Predavači iz Rio Tin-to Iron & Titanium predstavili su svoja istraživanja i novosti u svezi s napajanjem odljevaka od nodularnog lijeva i karbidnih grešaka u odljevcima od nodularnog lijeva. Elkemovi predavači prezentirali su teoriju

Priredio: Doc. dr. sc. Branimir BarišićFoto: Darko Švetak

Organizatori ovoga prestižnog savjetovanja ljevača (slijeva): Faruk Unkić, Gordana Gojsević Marić, Smiljan Hren i Željko Verdiš

Oko 250 sudionika je sa velikim interesom prisustvovalo na svih 48 izloženih referata

14 Srpanj 3 II

i primjere o grafi tu Chunky u nodularnom lijevu te u suradnji s Kovis Livarnom iz Slovenije obradili optimizaciju cijepljenja nodularnog lijeva. Metalska industrija Va-raždin upoznala je sudionike s opravdano-sti zamjene duplex-postupka izrade nodu-larnog lijeva izradom nodularnog lijeva u srednjofrekventnoj peći u poduzeću MIV Varaždin. Ista je tvrtka prikazala postupak Tundisch u proizvodnji nodularnog lijeva. Metalurški fakultet Sisak predstavio je niz istraživanja vezanih za utjecaj povišenih temperatura na mikrostrukturu željeznih ljevova, skrućivanje i mikrostrukturne zna-čajke legure AlSi10Mg, ispitivanje struk-turne homogenosti aluminijske slitine EN AW-5083, kvantitativne metalograf-ske analize sivih željeznih ljevova, izbor materijala kokile za proizvodnju klinkera aluminatnog cementa, ispitivanje tvrdo-će i otpornosti na lom krhkih materijala. Također, istraživači Metalurškog fakulteta predstavili su i niz istraživanja vezanih za suradnju s drugim institucijama kao što su Commerciale Metals Company, Grad Sisak, INA d. d. i drugi. Neka od tih istraži-vanja su: mogućnosti primjene istrošenoga ljevarskog pijeska, zbrinjavanje otpada crne metalurgije i ispitivanja mogućnosti njego-ve uporabe te prilagodba procesa izgaranja u peći pri zamjeni goriva. Po referatima i posterima vrlo brojni i zapaženi bili su i predavači Prirodoslovno-tehničkog fakul-teta u Ljubljani te predavači Fakulteta me-talurgije iz Košica. Tijekom stanki sudioni-ci Savjetovanja imali su priliku upoznati niz izlagača iz područja ljevarstva i metalurgije te se informirati o najnovijim proizvodi-ma koje su prikazali. Također, organizato-ri savjetovanja vrlo su smisleno uklopili i komercijalne prezentacije koje su se siner-gijski nastavljale na predavanja. Drugi dan savjetovanja, nakon svih održanih referata, priređena je mornarska večera, tako da su sudionici mogli bolje osjetiti i kulinarske čari Primorja u kojem su boravili tih dana.

Sudionici su pored prisustva na predavanjima mogli i posjetit izložbu fi rmi i sponzora skupa

Treći dan savjetovanja organiziran je okrugli stol s temom Ljevaonice i razvoj klastera u Republici Hrvatskoj. Gđa Tatjana Puškarić, prof., iz Sisačko-moslavačke županije otvorila je okrugli stol te naglasila važnost udruživanja ljevaonica u klastere. Kao uvodničari preda-vanja su održali: Gordan Krpanec, dipl. ing., iz Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatski klaster brodogradnje, Branko Mihalić, dipl. ing., iz Hrvatske udruge poslodavaca, Hr-vatski automobilski klaster, Dalibor Pavičić, dipl. ing., iz Zavoda za ispitivanje kvalitete te Zoran Svetec, dipl. ing., također iz Zavoda za ispitivanje kvalitete. U diskusiji aktivno su sudjelovali Josip Martišković, dipl. ing., Lje-vaonica Duga Resa, Vladimir Wagner, dipl. ing., Ljevaonica Dalit Daruvar, Smiljan Hren, dipl. ing., ljevaonica MIV Varaždin, Željko Vedriš, tvrtka Frank&Schulte, predstavniš-tvo Rijeka te gospodin Dragan Popović, dipl. ing., iz Klastera metalaca sjeverne Hrvatske. Tijekom diskusije uočene su dvije razine pro-blema s kojima se suočavaju ljevaonice u RH. Unatoč trenutačnoj popunjenosti kapaciteta, postoji realna zabrinutost za daljnji uspješan rad ljevaonica zbog rastućih cijena energena-ta i repromaterijala. Naglašen je monopoli-zam na tržištu uložnog materijala. Postavlja

se problem radne snage. Također su naglašeni problemi vezani za ekologiju. Nisu regulirana odlagališta ljevaoničkog otpada. Ne postoji zajednička regeneracija ljevaoničkog pijeska. Financijska sredstva za investiranje u ekologi-ju dosta su visoka. Sudionici su se složili da bi se navedeni problemi trebali rješavati u sklo-pu Hrvatske gospodarske komore.

Druga razina problema je udruživanje u klastere. Ljevaonice su svjesne da u global-noj konkurenciji nastupajući pojedinačno imaju male šanse za opstanak. U organi-zacijskom smislu probleme treba rješavati putem Hrvatske gospodarske komore i Hr-vatske udruge poslodavaca. Na poduzet-nicima, odnosno menadžerima pojedinih ljevaonica ostaje da nađu svoje mjesto na tržištu kroz sofi sticirani proizvod udruži-vanjem u odgovarajuće klastere.

Zahvaljujući izvrsnoj organizaciji i kvaliteti savjetovanja iskazan je velik interes za po-novno okupljanje na 9. savjetovanju ljevača u Opatiji u lipnju 2009. godine.

Doc. dr. sc. Branimir Barišić, Tehnički fakul-tet Rijeka

dom

aće

vije

sti

događaji i dostignuća

15Srpanj 3 II

domaće vijesti

događaji i dostignuća

Rijeka Academic DownloadNa Tehničkom fakultetu u Rijeci 5. lipnja 2008. predstavljena je nova usluga IT akademije Sveučilišta u Rijeci pod nazivom »Rijeka Academic Download« (RAD). Riječ je o sustavu za besplatno online preuzimanje licenciranoga Microsoft ova soft ve-ra koji je prvi put u Hrvatskoj dostupan svim studentima i zaposlenicima jednog sveučilišta korištenjem standardnoga elektroničkog identiteta: AAI@EduHr. Soft ver koji se preuzme sa sustava iden-tičan je kupovnom soft veru, uz ograni-čenje da se ne smije koristiti u komerci-jalne svrhe.

Okupljene studente i zaposlenike po-zdravili su u ime Sveučilišta prorektor prof. dr. sc. Pero Lučin, a u ime domaći-na dekan Tehničkog fakulteta prof. dr. sc. Tonči Mikac i voditeljica IT akademije doc. dr. sc. Marta Žuvić-Butorac. Potom je slijedila demonstracija rada sustava koju su izveli suradnici IT akademije i autori sustava: asistent Zoran Nebić i Microsoft ov student partner Ivan Roje.

Sustav RAD dostupan je preko adrese http://rad.uniri.hr, a u dva tjedna posto-janja sakupio je znatan broj korisnika i in-stalacija dostupnog soft vera.

Voditeljica IT akademije doc. dr. sc. Marta Žuvić-Butorac

Svjetska banka: u 2008. rast hrvatskog BDP-a za 4,5 posto, infl acija 6 posto Iako su ekonomski izgledi za nove članice Europske unije i Hrvatsku za

ovu godinu općenito pozitivni, treba očekivati usporavanje stopa gos-

podarskog rasta i više stope infl acije u odnosu na prethodne godine,

pokazuje danas predstavljeno “Redovno ekonomsko izvješće EU8 + 2 +

Hrvatska” Svjetske banke.

Tako su prognoze Svjetske banke o stopi rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj go-dini revidirane sa 4,9 na 4,5 posto, dok se infl acija očekuje na razini od oko 6 po-sto, rekla je predstavljanju izvješća glavna ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Mađarević Šujster, istaknuvši pritom kako je i tako snižena, stopa rasta od 4,5 posto još uvijek značajna.

Prema izvješću Svjetske banke, uspora-vanje gospodarskog rasta u eurozoni, kao posljedica fi nancijske krize u SAD-u, ‘prelilo’ se dijelom i na zemlje regije, koje velikim dijelom ‘posluju’ s europskim ze-mljama.

No, pozitivno je da je taj rizik ograničen specifi čnostima zemalja u regiji, poput

činjenice da banke u regiji zbog konzer-vativnije politike poslovanja nisu bile jače izložene fi nancijskoj krizi ili da je rast u tim zemljama uglavnom generiran doma-ćom, a ne izvoznom potražnjom.

U Hrvatskoj su također na vrijeme ‘akti-virane’ restriktivne mjere monetarne po-litike, koje su već doprinijele usporavanju kreditnog zaduživanja.

To su i razlozi zbog kojih i ‘najcrnji scena-rij’, tehničke recesije u SAD-u, ne bi trebao značajnije negativno utjecati na gospo-darstvo regije, pa tako i Hrvatsku, izuzev primjerice smanjenja fi nancijskih kretanja u regiji ili već prognoziranog usporavanja gospodarskog rasta, ocjenjuju u Svjetskoj banci.

S druge strane, infl acija potaknuta rastom cijena hrane i naft e raste u svim europ-skim zemljama, pa tako i zemljama regije, a mjere koje su vlasti tih zemalja poduzele za sada nemaju značajniji učinak.

Monetarne vlasti regije pritom postu-pno ostaju bez instrumenata kojima bi utjecale na infl aciju, posebice u uvjetima uglavnom fi ksne tečajne politike, pa će se u borbi protiv infl atornih pritisaka morati aktivnije koristiti fi skalni alati.

Primjer za to su smanjenje javne potroš-nje, koja bi ostavila prostora za porezno rasterećenje gospodarstva, smanjenje komunalnih naknada ili kontrola cijena energenata, drže u Svjetskoj banci.

16 Srpanj 3 II

dom

aće

vije

sti

događaji i dostignuća

Mladi inovatori su prikazali kreativne spo-sobnosti nastale u nastavnom programu ili izvannastavnim aktivnostima u školama, udrugama i klubovima mladih inovatora ili tehničara, na fakultetima ili u slobod-nom vremenu. To su uglavnom inovacije u tehničkim predmetima, ali i novosti iz svih ostalih programa. Najčešći su izlošci radovi učenika stručnih škola strojarskog i elektro usmjerenja, ali i dostignuća učenika gimnazija i ekonomskih škola. Prikazane su solarnom energijom napajane naprave, elektronski vođene konstrukcije kao što su obradni centri, garažni prostori, prometni-ce i roboti, zatim iskorištavanje alternativ-nih energija, rješavanje različiti nedostataka matematičkim modelima i dr. Na primjeru inovacije “e-INOVATOR” Tomislava Mar-janovića studenta Fakulteta elektrotehni-ke i računarstva Nenad Travar iz Privatne srednje ekonomske škole Katarina Zrinski razradio je Marketing plan od vizije po-duzetničke ideje inovacije, preko troškova, strategije marketinga do osvajanja tržišta.

Inovacije su ocjenjivane u više kategorija a to su inovacije iz osnovnih škola, srednjih škola, studenata i gostiju zatim kategorija maturalnih i završnih stručnih radova te inovacije u soft ware-u. Naime, značajan ra-

INOVA-MLADI 2008U prostorima Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu u

subotu 10. svibnja 2008. godine održana je osma po redu izložba inovacija

mladih inovatora. To je najveća izložba inovacija mladih u RH, koja redovito

od 2001. godine okuplja sva dostignuća mladih zagrebačkih inovatora uče-

nika osnovnih i srednjih škola te fakulteta uz goste iz cijele Hrvatske i prija-

telje iz susjednih zemalja primjerice iz R. Slovenije te Bosne i Hercegovine.

Ovogodišnja izložba INOVA-MLADI okupila je 320 sudionika koji su predsta-

vili 195 inovacija što je najviše u dosadašnjem tijeku održavanja izložbe.

Ljiljana Pedišić

zvitak informacijske tehnologije omogućio je nastanak velikog broja inovacija u sof-tware-u tako da je od ove godine uvedena ova kategorija uz potporu vodećih informa-tičkih tvrtki u Hrvatskoj. To su Microsoft i Algebra koji su, osim kroz sudjelovanje u prosudbenoj komisiji, dodijelili posebne nagrade najboljima ali i odgovarajuće svim izlagačima i mentorima.

Glavni organizator je Savez inovatora Za-greba, suorganizatori su Fakultet strojarstva i brodogradnje, Udruga inovatora fakulteta strojarstva i brodogradnje, Savez pedagoga tehničke kulture Zagreba a potporu izložbi je omogućio Grad Zagreb, Gradski ured za obrazovanje i Šport, Gradski ured za gos-podarsrvo, Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu zaštitu i branitelje. Uz svečano otvaranje postava izložbe, rada ocjenjivač-kih povjerenstava, Microsoft -ova preda-vanja i predstavljanja pojedinih projekata, dodijeljena su priznanja za sudjelovanje svim inovatorima, mentorima, školama i drugim sudionicima ove izložbe.

Na posebnoj svečanosti, također na FSB-u, dodijeljene su mnogobrojne nagrade. Osim zlatnih, srebrnih i brončanih medalja podi-jeljene su 23 posebne nagrade od kojih valja istaknuti novčane nagrade, sudjelovanja na međunarodnim izložbama, sponzorske na-grade te izlete i ljetovanja u suradnji s Hr-vatskim hostelskim i ferijalnim savezom.

Veliku nagradu INOVA-MLADI 2008 i veli-ki prijelazni pehar dobio je projekt SIGMA voditelja Tomislava Marjanovića studenta Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Otvaranje izložbe INOVA-MLADI na FSB-u

Projekti udruge inovatora SIGMA s FER.a

17Srpanj 3 II

s ukupno 11 radova. Veliko postignuće ino-vatora s FER-a Kluba tehničke kulture, ino-vatorstva i poduzetništva mladih “SIGMA” je posebna nagrada za najbolji ukupni dojam.

Najbolje škole su OŠ Antuna Mihanovića, te srednja I. tehnička škola Tesla. Dodijeljene su i nagrade u vidu besplatnog nastupa na izlož-bama u RH i inozemstvu a to su: nacionalna izložba inovacija Kastav, 18 inovacija, «Budi uzor» Osijek, 16 inovacija, te međunarodnim ARHIMED Moskva, INPEX Pittsburgh i BIS London. Nagradu nastupa na ARHIMED-u dobili su Bruno Laktić OŠ Matije Gupca za Robot na solarni pogon i Damir Vuljaj I. tehnička škola Tesla za Pokretnu stubu. Na-stup na INPEX-u dobio je Davor Gusić Klub mladih inovatora Ruđer iz Tehničke škole Ruđera Boškovića za inovaciju HELP alarm-pomoć za nepokretne i teško pokretne osobe u invalidskim kolicima, mentora Ognjena Čučkovića. U Londonu će Tea Krstanović, Ana Požgajec i Tomislav Marjanović iz Kluba tehničke kulture, inovatorstva i poduzetniš-tva mladih “SIGMA”, FER, predstaviti projekt Iskorištenost i iskoristivost Teslinih izuma u elektroenergetskom gospodarstvu.

Već tradicionalne novčane nagrade Gradskog ureda za gospodarstvo grada Zagreba i Tehno-loškog parka Zagreb d.o.o. dodijeljene su naj-boljim mladim inovatorima i njihovim mento-rima u iznosu od 2 000, 3 000 i 4 000 kuna.

Robotska vozila i komora za pločice

Privatna srednja ekonomska škola Katarina Zrinski dodijelila je nagradu-poklon bon za tečaj brzog čitanja POWERREADING CO-URSE koji će se održati na Akademiji Petar Zrinski mladom inovatoru Zvonimiru Ša-franu iz Kluba mladih tehničara Dubrava za inovaciju Univerzalni pročistač vode.

Jedna od najinteresantnijih nagrada za mla-de inovatore svakako je izravni upis na fa-kultet a koji dodjeljuje Fakultet strojarstva i brodogradnje temeljenog na vrijednosti i

uspjehu inovacije. Prosudbeno pojerenstvo je predložilo nekoliko kandidata a odlučit će se naknadno.

Svi dobitnici zlatnih medalja plasirali su se na 33. Hrvatski salon inovacija s međuna-rodnim sudjelovanjem INOVA 2008 koja će se održati u Čakovcu od 6. do 9. studenog.

Detaljna izvješća sa izložbe INOVA-MLADI 2008 mogu se pogledati na adresi www.savez-inovatora-zagreba.hr

domaće vijesti

događaji i dostignuća

18 Srpanj 3 II

19Srpanj 3 II

20 Srpanj 3 II

Tijekom seminara studenti stječu znanje i iskustvo u radu s timovima u virtualnom okružju te su uključeni u rješavanje stvar-nih konstrukcijskih problema proizašlih iz industrije. Svake je godine jedan od nave-denih sveučilišnih centara “domaćin” semi-nara u smislu da u svojoj zemlji pronalazi tvrtku partnera.

Tvrtka partner predlaže razvojni zadatak iz svojega proizvodnog programa. Pri tome treba dati studentima osnovne karakteristi-ke proizvoda koji trebaju razviti te potreb-nu pomoć i konzultacije tijekom semestra. Cilj je razvojnog projekta izrada funkcio-nalnog prototipa proizvoda na kraju semi-nara. Stoga je studentima ograničen budžet kojim raspolažu za kupnju standardnih dijelova te komponenata i poluproizvoda kojima će se koristiti, kao i za ostale troš-

E-GPR (European Global Product Realization)Od akademske godine 2003./2004. Fakultet strojarstva i brodogradnje Sve-

učilišta u Zagrebu izvodi zajedničku nastavu kolegija “European Global Pro-

duct Realization” (E-GPR) s vodećim europskim sveučilištima: TU Delft, ETH-

om iz Lausanne, Strojarskim fakultetom iz Ljubljane i Londonskim gradskim

sveučilištem. Seminar organizira i provodi Katedra za konstruiranje i razvoj

proizvoda (www.cadlab.fsb.hr). Cilj je ovoga međunarodnog seminara stje-

canje znanja o proizvodima namijenjenima globalnom tržištu te razvoj i

realizacija takvih proizvoda u distribuiranom timskom radu. Nastavni pro-

gram seminara E-GPR obuhvaća zajedničko održavanje nastave i zajednički

rad na studentskim projektima. Nastava se za sve centre koji sudjeluju u

radu održava istodobno putem videokonferencijske veze. U Zagrebu se u

te svrhe koristi sustav Polycom, koji je CARNet postavio u telekonferencij-

skoj (TCR) učionici fakulteta.

kove izrade prototipa. Proteklih je godina uobičajeno bilo sastavljeno pet studentskih timova koji svaki za sebe razvijaju svoju varijantu prototipa. Svaki tim vodi po je-dan nastavnik s nekoga od pet sveučilišta. Nastavničko-organizacijski tim s Fakulteta strojarstva i brodogradnje vodi prof. dr. sc. Dorian Marjanović uz pomoć doc. dr. sc. Nevena Pavkovića te Tina Stankovića, dipl. ing., kao jednoga od voditelja timova. Na-stava se održava na engleskom jeziku.

Ovogodišnji je projektni zadatak bio razvoj prototipa energetski nezavisne mobilne ekološke kuće. Projekt je proveden u su-radnji s tvrtkom “Tehnix” iz Donjeg Kra-ljevca. Proizvodni program tvrtke “Tehnix” obuhvaća različite uređaje i postrojenja za zbrinjavanje otpada i pročišćavanje otpad-nih voda te kontejnere različitih izvedaba

i namjena. Stoga je koncept energetski ne-zavisne mobilne ekološke kuće izveden na bazi standardnog proizvoda tvrtke “Teh-

Skupna fotografi ja sudionika E-GPR-a ispred ulaza u zgradu Fakulteta strojarstva i brodogradnje

Dosadašnje tvrtke partneri i prototipovi proizvoda:2004. De Vlamboog B.V., Nizozem-ska, maska za zavarivanje s kamerom, uređaj za dobavu i fi ltriranje zraka za zavarivača2005. Avidor, Švicarska, uređaj za pr-skanje vinograda s ugrađenom “mi-crospraying” tehnologijom2006. NIKO, Slovenija, uređaj za tran-sport tereta do 300 kg uza stube2007. Kesslers International, London, razvoj tehnološki naprednih POP (“point of purchase”) zaslona

dom

aće

vije

sti

događaji i dostignuća

21Srpanj 3 II

TCR učionica na Fakultetu strojarstva i brodogradnje

nix”. Studentski timovi razvijali su koncep-te sustava opskrbe energijom iz alternativ-nih izvora (solarni kolektori, vjetroturbine) te dizajn interijera. Na temelju studentskih prijedloga i rješenja tvrtka “Tehnix” izradi-la je prototip mobilne ekološke kuće koja je potpuno energetski nezavisna, tj. nije joj

potreban nikakav priključak na električnu mrežu. Kuća također ima i sustave saku-pljanja kišnice i pročišćavanja otpadnih voda. Završni tjedan seminara E-GPR odr-žan je u pogonima tvrtke “Tehnix” u Do-njem Kraljevcu.

2008. Tehnix, Donji Kraljevec: skupna fotografi ja jednoga od pet timova na završnoj radionici pokraj prototipa mobilne ekološke kuće

2004. (Lausanne): maska za zavarivanje, uređaji za dobavu i fi ltriranje zraka

Sudjelovalo je oko 50 studenata i 12 na-stavnika sa svih pet sveučilišta. Timovi studenata i nastavnika koji su do tada ko-municirali samo videokonferencijskom vezom sada su radili “uživo”, zajedno na dovršenju projekta. Pri tome je testiran prototip energetskog sustava kuće u ra-

2006. NIKO, Slovenija: uređaj za transport tereta do 300 kg uza stube na testiranju

zličitim uvjetima, a studenti su također dovršavali tehničku dokumentaciju. Na kraju seminara svaki međunarodni tim prezentira uz diskusije svoje koncepte i rješenja. Na završetku radionice u pe-tak, 6. lipnja, studenti su prikazali rezul-tate rada na izložbi postera na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Završne prezentacije studenata također su se prenosile telekonferencij-skim sustavom.

Detaljniji prikaz prethodnih E-GPR se-minara može se pogledati na internetskoj adresi www.cadlab.fsb.hr/?menu=35

domaće vijesti

događaji i dostignuća

Novi sustav za urezivanje utora i odrezivanje Sumitomo je predstavio novi GWB su-stav za urezivanje utora i odrezivanje, za obradu kaljenih čelika. Sustav je sastavljen iz GWB držača i CGA pločice. Pločica je dvostruko, tangencijalno stegnuta na držač čime se osigurava krutost prilikom obrade. Kvaliteta pločica BN250 je namijenjena za neprekinuti rez, a nova kvaliteta BN-C30G, za malo do srednje prekinut rez. Pri prekinutom rezu preporučuje se obrada bez polijevanja.

www.sumitomo-hardmetal.co.ukwww.bts-company.comwww.bts-kothennya.hr

22 Srpanj 3 II

Seminar je otvorio gosp. Franjo Petreko-vić, direktor tvrtke ISCAR ALATI d.o.o., koji je, izrazivši dobrodošlicu, riječ prepu-stio gosp. Harpazu. Povijest tvrtke i njezin put do drugoga po veličini proizvođača reznih alata u svijetu ukratko su prikazani u uvodnom dijelu. Slijedilo je predstavlja-nje novih reznih pločica kvalitete SUMO TEC, kao i cijelog niza alata za tokarenje (SUMO TURN), tokarenje utora i odre-zivanje (SUMO GRIP), bušenje (SUMO DRILL) te glodanje (SUMO MILL).

Geometrija i kvalitete reznih oštrica pred-stavljenih alata većinom su prilagođene velikim brzinama rezanja, a povećana im je i trajnost. No valja naglasiti kako trajnost nije povećana radi produljenja životnog vijeka alata, već kako bi se uz po-jačane režime obrade povećala proizvod-nost. Naime, budući da udio alata u cijeni proizvoda kod serijske proizvodnje iznosi samo 3%, produljenom trajnošću uz kon-vencionalne režime obrade ne bi se znatno moglo utjecati na cijenu proizvoda. Stoga su ovi alati primarno usmjereni poveća-

ISCAR predstavio novu generaciju reznih alata

Tvrtka ISCAR Ltd., članica IMC grupe, u organizaciji tvrtke ISCAR ALA-

TI d.o.o. 19. lipnja u hotelu Sheraton Zagreb predstavila je novu ge-

neraciju reznih alata iz serije SUMOLINE 3P. Prezentaciju je održao

gospodin Jacob Harpaz, izvršni direktor i predsjednik IMC grupe, a

pozivu se odazvao velik broj stručnjaka i tehnologa iz područja stroj-

ne obrade. Ne štedeći vremena ni truda, gosp. Harpaz posjetiteljima

je pružio detaljan uvid u mnoštvo tehnoloških inovacija u novoj ge-

neraciji Iscarovih alata.

Predavač gospodin Jacob Harpaz u “dobrom društvu”

Posjetitelji ISCAR seminara Izložbeni prostor – serija SUMO TEC

nju proizvodnosti kako bi se na taj na-čin znatnije moglo utjecati na cijenu proizvoda.

Jedna od tema se-minara bila je i gos-podarenje alatima. Pravodobnu opskr-bu kupca potrebnim alatima omogućuje predstavljeni ormar za alate MATRIX Series 4. Ugrađeno upravljačko raču-nalo MATRIXA može se umrežiti s dobavljačem i na taj način osigurati praćenje potrošnje alata, a time i pravodobnu opskrbu. Također je predstavljen novi partnerski model po-slovanja, gdje ISCAR, kao dobavljač ala-ta, sudjeluje u cijeni konačnog proizvoda preuzimajući u cijelosti na sebe gospoda-renje alatima.

Seminar je završen prigodnim druženjem, prilikom kojega su posjetitelji uz izvrstan prijam i dobru kapljicu mogli razmijeniti iskustva.

dom

aće

vije

sti

događaji i dostignuća

23Srpanj 3 II

24 Srpanj 3 II

dom

aće

vije

sti

sajam BIAM, Zagreb

Na bijenalnoj izložbi BIAM, koja je održa-na zajedno s priredbom ZAVARIVANJE (u paviljonima 7, 7a, 8, 8a i 9), ove je godine izlagalo 430 izlagača, što govori o velikom zanimanju tvrtki koje proizvode i prodaju strojeve, alat, opremu, računalne progra-me i usluge za potrebe metaloprerađivačke industrije i prerade nemetala. U nastavku slijedi opis dijela najzanimljivije izložene opreme.

Oprema za obradu/preoblikova-nje metalaVeć na prvi pogled na paviljone 7 i 7a, jasno je kako su se ove godine na priredbi BIAM izlagači doista potrudili posjetiteljima predstaviti sve novosti iz svojih programa, koje ne znače samo novosti na ovim prosto-rima nego je riječ i o svjetskim novitetima. Ulaskom u paviljon 7a uočava se domina-cija u tom dijelu izložbenog prostora tvrtke

BIAM – 19. međunarodni sajam alatnih strojeva i alataOd 22. do 26. travnja na Zagrebačkom velesajmu održane su usporedno

četiri specijalizirane priredbe: TEGRA, OBRTNIŠTVO, BIAM i ZAVARIVANJE.

Već na otvorenju navedenih priredaba državna tajnica Ministarstva gospo-

darstva, rada i poduzetništva Tajana Kesić Šapić istaknula je nužnost pri-

premanja obrtnika i poduzetnika za izazove koji ih očekuju ulaskom Hr-

vatske u Europsku uniju. Pri tome je važno jačanje njihove konkurentnosti

usvajanjem i primjenom novih tehnologija, ali i unaprjeđenjem strukovnog

obrazovanja. Hrvatska je usmjerena na poticanje inovativnoga i konkuren-

tnoga gospodarstva, izvoz je imperativ, a obrtnici i tvrtke o tome trebaju

razmišljati od svoga osnutka. Činjenica je da više od 95 % gospodarstva

Republike Hrvatske čini obrtništvo te malo i srednje poduzetništvo. Zbog

toga vlasti već poduzimaju, a i ubuduće će poduzimati, napore za poticanje

razvoja obrtništva i tvrtki.

Priredio: Dr. sc. Damir GodecFoto: Dr. sc. Damir Godec

Slika 2. Novi stroj FINN POWER E5 COMPACT EXPRESSSlika 1. Izložbeni prostor tvrtke TEXIMP

TEXIMP. Ona se ove godine odlučila pred-staviti u najboljem mogućem svjetlu. Bila je najveći ovogodišnji pojedinačni izlagač na BIAM-u, a uz to je i nagrađena priznanjem i kristalnom skulpturom za najvišu razinu nastupa. Uz obradne centre tvrtke HAAS i NAKAMURA-TOME, tvrtka TEXIMP prvi je put na našem tržištu predstavila visokosofi sticirani stroj FINN POWER E5 COMPACT EXPRESS. Riječ je o potpuno novoj generaciji strojeva za izrezivanje, probijanje, savijanje i oblikovanje, pri čemu se ostvaruju visoke brzine, a pogon je prvi put servoelektrični. Time je omogućena, u usporedbi s hidrauličnim pogonima, veća ušteda energije, brži rad, visoka pre-ciznost i ponovljivost. Uz navedene pro-grame obradnih centara i strojeva, tvrtka TEXIMP iskoristila je priliku da ponovno javnosti predstavi mjernu ruku FARO, koja velikom brzinom osvaja tržište i pronalazi

nove primjene. Usto, tvrtka TEXIMP za-stupa i strojeve i obradne centre proizvo-đača TORNOS i MATSUURA te računalni CAM program za NC programiranje stro-jeva i obradnih centara ESPRIT.

U paviljonu 7 moglo se vidjeti gotovo sve što se nudi s područja metaloprerađivačke industrije: od obradnih centara, tokarilica, strojeva za erodiranje do strojeva za obradu limova.

Tvrtka MATROBY izložila je široku paletu proizvoda koje zastupa: glodalice MIKRON i vrhunske strojeve za elektroeroziju tvrtke AGIECHARMILLES, mjernu opremu re-nomiranog proizvođača ZEISS i SYSTEM 3R, a novost je stroj za rezanje laserom BYVENTION proizvođača BYSTRONIC. Riječ je o modelu 3015, koji je najmanji stroj u toj kategoriji, a obilježava ga neko-

25Srpanj 3 II

domaće vijesti

sajam BIAM, Zagreb

liko prednosti pred konkurencijom. Po-najprije se ističe kratak rok obučavanja za rad na stroju, kompaktna konstrukcija i inovativni sustav dobave materijala u zonu obrade. Stroj je ujedno dobitnik prestižne nagrade FROST & SULLIVAN 2007 za naj-inovativniji proizvod.

Tvrtka PAVUŠIN, iako zastupa brojne prin-cipale s područja obrade metala (uglavnom za obradu limova), na BIAM-u je odlučila prikazati nove proizvode svoga najjačeg dobavljača – tvrtke TRUMPF, jednoga od vodećih proizvođača opreme za obradu limova. Pri tome su središnje mjesto imali probijačica TRUPUNCH 1000, stroj za sa-vijanje limova TRUBEND 3066 te stroj za lasersko zavarivanje.

Strojeve za područje obrade limova jav-nosti je izložila i tvrtka INDEL USLUGE, koja također zastupa nekoliko renomiranih proizvođača s tog područja. Tvrtka LVD proizvodi preše, štance i laserske sustave za obradu limova, tvrtka ARKU proizvodi strojeve namijenjene ravnanju, odmatanju i rezanju limova, a tvrtka TENSOL pripada vodećim proizvođačima savijačica limova. Od opreme koja se rabi pri preoblikovanju

i obradi limova, zastupaju proizvode tvrtki FIESSLER (laserska zaštita alata), SOITA-AB (plinski, plazmeni i vodeni rezači) i FINKEN (vakuumski podizači).

Na jednom od većih izložbenih prostora u paviljonu 7 izlagale su zajednički i tvrtke BTS i BTS KOTHENNYA. Popis strojeva, alata i opreme koje zastupaju te dvije tvrtke doista je dugačak, no valja istaknuti KAWA-

Slika 4. Izložbeni prostor tvrtke PAVUŠIN

Slika 3. Izložbeni prostor tvrtke MATROBY

26 Srpanj 3 II

dom

aće

vije

sti

sajam BIAM, Zagreb

SAKI ROBOTS (roboti), DOOSAN (obrad-ni centri), MORI SEIKI (obradni centri), SODIC (strojevi za elektroeroziju) te alate i opremu velikog broja proizvođača.

Tvrtka koja se na BIAM-u također predsta-vila širokom paletom proizvoda, tj. strojeva za metaloprerađivačku industriju je VER-TIGO - PRECIZA CNC TRADE, koja za-stupa proizvode renomiranih proizvođača kao što su OKUMA, FANUC, HWACHE-ON, ZIMMER&KREIM, WOLLSCHLAE-GER i PRIMATEC. Uz navedene strojeve tvrtka je predstavila i rješenje manipulatora za rukovanje obradcima, koje je proizvod domaćeg znanja.

Slika 5. Tvrtke BTS i BTS KOTHENNYA na BIAM-u

Slika 6. Izložbeni prostor tvrtke VERTIGO - PRECIZA CNC TRADE

Kada se spominje “domaće znanje”, njega su predstavile dvije tvrtke koje su izlagale na dva susjedna izložbena prostora, a do-laze iz istoga grada – Zadra. Riječ je o tvrt-kama HSTEC i SAS STROJOGRADNJA. Tvrtka HSTEC predstavila je fl eksibilnu robotsku ruku SCARA za potrebe manipu-lacije obratcima i posluživanja CNC obrad-nih centara. Na BIAM-u je izložen prototip robotske ruke razvijen u suradnji s Fakulte-tom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu u sklopu tehnologijskog projekta uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i špor-ta. Riječ je o “svijetlom primjeru” suradnje

Slika 7. Fleksibilna robotska ruka SCARA (HSTEC)

privrednih subjekata i znanstvene zajednice na razvoju inovativnih proizvoda. Bez njih, daljnji razvoj je nemoguć. A tvrtka HSTEC već se dokazala na međunarodnom planu kao subjekt koji ima što pokazati.

Tvrtka SAS STROJOGRADNJA u surad-nji sa slovenskom tvrtkom RIKO također je izložila proizvod vlastita razvoja i rada, HSM horizontalni obradni centar SAS-TCF 2.6. Riječ je o obradnom centru ga-barita radnog stola 1000 x 800 x 800 mm, čije vreteno u jednoj od izvedaba postiže frekvenciju vrtnje od 18 000 s-1. Obradni centar omogućuje prihvat do 180 različi-tih alata maksimalnih promjera 315 mm i duljine do 550 mm. Visoka brzina izmjene alata (do 3,5 s), visoke osne brzine (40 m/min) i ubrzanja (3 m/s2) jamče minimalna neproduktivna vremena tijekom procesa obrade. Općenito, ovi obradni centri na-mijenjeni su serijskoj proizvodnji srednje velikih i velikih obradaka.

Slika 8. Obradni centar SAS-TCF 2.6 (SAS STROJOGRADNJA)

Jedan od dojmljivijih izložbenih prosto-ra u paviljonu 7 imala je i tvrtka STRO-JOTEHNIKA, koja trajno povećava broj izloženih strojeva i veličinu izložbenog prostora. Tvrtka je zastupnik za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu za proizvode tvrtki HURCO, HELLER, MONFORTS (stro-jevi), INNOTOOL, SARTORIUS (alati) i SOLIDWORKS-SOLIDCAM (program-ski paketi). Na BIAM-u su predstavljena dva HURCOVA obradna centra s no-vim WINMAX programskim sučeljem (modeli VMX24 i VM1) te HURCOVA tokarilica TM8 s novim VDI40 prihva-tom na revolveru, čime je omogućeno da HURCOVE tokarilice dobiju i os c. Iz programa MONFORTS prikazan je stroj RNC400, s posebnim prihvatom za obratke. Tijekom priredbe demonstrira-na je obrada kaljenog obratka tvrdoće 62 HRC. Obradni centar H1000 novost je u programu tvrtke HELLER. Posebnost je nove generacije u tome što ih nije potreb-no pričvršćivati za podlogu.

27Srpanj 3 II

28 Srpanj 3 II

dom

aće

vije

sti

sajam BIAM, Zagreb

Konačno, u paviljonu 7 ove se godine na BIAM-u predstavio i klaster alatnica Repu-blike Hrvatske koji okuplja trenutačno 28 alatnica. Klaster je 2006. godine osnovalo osam vodećih alatnica u Hrvatskoj: ALATI BREZJE, ALATNICA MIHALEC, ĐURO ĐAKOVIĆ ALATNICA, ELEKTROKON-TAKT, KORDUN-ALATI, KONČAR-ALA-TI, SIGA-INTERNATIONAL i TEH-CUT. U nepune dvije godine rada klastera osniva-čima se pridružilo još 20 tvrtki koje su pri-hvatile taj model udruživanja radi što veće konkurentnosti na tržištu. Osnivanje klaste-ra potpomoglo je i Ministarstvo gospodar-stva, rada i poduzetništva RH te Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Za-grebu. Alatnice udružene u klaster kvalifi -cirane su za pružanje kvalitetnih usluga na području izrade alata za oblikovanje limova, tlačni i gravitacijski lijev te izradu kalupa i alata za preradu polimera (prije svega kalu-pi za injekcijsko prešanje, izravno prešanje, puhanje i toplo oblikovanje).

Slika 9. Izložbeni prostor tvrtke STROJOTEH-NIKA

Paviljon 8 bio je mješovit s obzirom na su-dionike sajmova BIAM i ZAVARIVANJE. Pri tome je ipak prednjačila oprema za za-varivanje, gdje valja istaknuti tvrtku MO-TOMAN ROBOTEC, koja je predstavila tandem s dva robota za zavarivanje.

U paviljonu 8a većinu izložbenog prostora zauzele su tvrtke koje proizvode i proda-

Slika 10. Izložbeni prostor klastera alatnica

ju alate za metaloprerađivačku industriju. Međutim, prije njih valja izdvojiti tvrtku MRAZELEKTRONIK, koja je u tom pa-viljonu predstavila obradni centar EMCO-MILL 600 i EMCO CONCEPT TURN 250. Značajka je tih EMCOVIH strojeva visoka fl eksibilnost s obzirom na uporabu uprav-ljačkih jedinica. To znači da je pri korište-nju tih strojeva moguće vrlo jednostavno i brzo promijeniti upravljački dio stroja (pri-mjerice Siemensovo ili Fanucovo upravlja-nje). U tvrtki EMCO posebno ističu novu jedinicu EMCO DSE 25 s okretnim stolom, koja omogućuje 5-osnu obradu, odno-sno obradu vrlo komplicirane geometrije obratka u samo jednom stezanju. Naveden je primjer integracije te jedinice s obrad-nim centrom EMCO CONCEPT MILL 155, koji čine idealno rješenje za područja od izrade nakita do izrade prototipnih izra-daka i kalupa.

Slika 11. Tandem s dva robota za zavarivanje (MOTOMAN ROBOTEC)

Slika 12. Izložbeni prostor tvrtke MRAZELEKTRONIK

Alati, materijali i opremaOd tvrtki koje su na BIAM-u izlagale rezne alate moguće je spomenuti (uz već navede-nu tvrtku STROJOTEHNIKA) tvrtke PFE-IFER-TTI (zastupnik za alate KORLOY, CARMEX, M.A. FORD, IZAR, YAMAWA i ARNTZ), OKRET (zastupnik za alate WALTER) te ISCAR ALATI. Tvrtka ISCAR ALATI na BIAM-u je ponovno izdvojila novosti iz serije SUMOLINE 3P. Ponajprije se tu govori o prevlakama alata 3P SUMO TEC. Kvalitetu SUMO TEC karakterizi-ra poseban postupak nanošenja završnog sloja prevlake, što osigurava pouzdanost i trajnost alata. Novi postupak prevlačenja poboljšava žilavost i postojanost na troše-nje alata, smanjuje trenje i nastajanje na-ljepka na oštrici alata, čime se bitno produ-ljuje vijek alata. Alate kvalitete 3P SUMO TEC moguće je prepoznati po zlatnoj boji na boku pločice. Cijeli niz novih proizvoda

29Srpanj 3 II

domaće vijesti

sajam BIAM, Zagreb

iz ISCAROVE palete izrađen je u kvaliteti SUMO TEC. Moguće je istaknuti HELIDO liniju vretenastih glodala i čeonih glodala s dvostranim pločicama koje omogućuju glodanje pod kutom od 45° (promjera 25 do 125 mm). Riječ je o pločicama s heliko-idnim reznim oštricama i pozitivnim stra-žnjim kutom, a moguće je postići vrlo fi nu površinu i na strojevima manje snage. Kao novost izdvojena je i linija glodala od pu-noga tvrdog metala (promjera 6 do 20 mm) i glave za glodanje MULTI MASTER (pro-mjera 8 do 20 mm). Nova glodala omogu-ćuju veći volumen odvojenog materijala te eliminiraju vibracije. Uz te alate posebno su predstavljene tangencijalno stegnute jednostrane pločice za odrezivanje linije TANG-GRIP.

Uz alate, tvrtka ISCAR ALATI predstavila je i novi prijenosni sustav (ormar) za alate MATRIX Series 4, s MATRIX-TM bazom podataka za vođenje alata u MATRIX ladi-cama. Riječ je o modularnom ormaru koji se može nadograđivati prema potrebama korisnika. Ormar se sastoji od ladica s vi-šenamjenskim pretincima koje je mogu-će konfi gurirati prema želji, a pretinci se mogu smjestiti na različitim lokacijama te se njima može upravljati iz zajedničke baze podataka. Internetskom vezom spremnik

Slika 13. Izložbeni prostor tvrtke ISCAR ALATI

je izravno spojen s poslu-žiteljem dobavljača alata koji tako ima uvid u sta-nje unutar spremnika te može promptno isporu-čiti potrebne alate. Time se izbjegavaju situacije u kojima se čeka isporu-ka nekog alata. Sustav je dvostruko osiguran od neovlaštene uporabe, a veliko sučelje koje reagi-ra na dodir (touch screen) i pripadajuća program-ska podrška omoguću-ju jednostavno, brzo i kontinuirano praćenje te upravljanje alatima. MA-TRIX je opremljen raču-nalnim programom koji

bilježi svaku promjenu u spremniku te ga automatski reprogramira i reorganizira, a sve radi sniženja troškova alata.

Tvrtka MERKUR HRVATSKA predstavila je novu generaciju ručnih alata MTECH. Riječ je o alatima koji se odlikuju inova-tivnošću, kvalitetom i višestrukom namje-nom. Svi su alati iz te serije načinjeni od krom-vanadij čelika, vrlo fi no obrađeni te zaštićeni od oštećivanja. Inovativnost se očituje u tzv. sustavu Quattro Grip, gdje isti ključ omogućuje uporabu na milimetar-skim, colnim, torx i XZN dimenzijama.

Tvrtka BÖHLER UDDEHOLM jedan od ri-jetkih izlagača koji su na BIAM-u prikazali i materijale, i to tri materijala (čelika) iz svoga bogatog programa. To su dva čelika za izra-du alata za preradu polimera, M 303 i M 333 (oba iz serije ISOPLAST), i predstavnik čelika za hladni rad K 340 (iz serije ISODUR). Ma-terijal M 303 namijenjen je izradi elemenata kalupa za injekcijsko prešanje polimera te ek-strudiranje. Postojan je na koroziju i izvrsno se polira. Materijal M 333 s kombinacijom svojstava (toplinskih – provodnost, meha-ničkih – žilavost i izvrsno poliranje) idealan je izbor za elemente kalupa za preradu polimera. Materijal K 340, s druge strane, idealan je za izradu reznih alata i alata za štancanje (žigovi i matrice), odnosno za izradu alata za većinu postupaka oblikova-nja deformiranjem te, konačno, alata za obradu drva.

Od ostale opreme valja istaknuti sustav fi ltriranja medija pod nazivom FILSTAR, koji zastupa tvrtka Slika 14. Prijenosni ormar za alate MATRIX

KARLA. Riječ je o sustavu koji s pomoću jake centrifuge i izdvajanja pod tlakom može iz medija ukloniti čestice veličine 10 mikro-metara do 2 milimetra uz protok medija 8 do 250 litara u minuti. Izdvojene nečistoće mogu se ukloniti iz sustava ručno ili automatski. U usporedbi s ostalim sustavima fi ltriranja FIL-STAR nudi prednosti glede troškova, održa-vanja, utjecaja na okoliš itd. Tipičan očekiva-ni broj sati rada sustava prije otkazivanja je 1 335 000 sati.

Računalni programiNa području računalnih programa za ra-zvoj proizvoda i programiranje proizvod-nje, uz već spomenutu STROJOTEHNIKU, zastupnika za SOLIDWORKS, i TEXIMP, zastupnika za ESPRIT, na BIAM-u su izla-gali EAG CENTAR, zastupnik računalnog programa PRO/ENGINEER, s novom ina-čicom programa WILD FIRE 4.0, te tvrt-ka CADCAM DESIGN CENTAR, koja je generalni zastupnik programa CATIA. Tvrtka SOCIA iz Slovenije predstavila je noviji program za razvoj proizvoda VISI te program za računalnu simulaciju postupka injekcijskog prešanja MOLDEX 3D.

U sklopu sajamske priredbe BIAM 2008. dodijeljene su sljedeće nagrade izlagačima:Teximp – priznanje i kristalna skulptura za najvišu razinu nastupaComet – priznanje i kristalna skulptura za najvišu razinu oblikovanja i najbolje ideje u rješavanju prezentacije

Priznanja za visoku razinu ukupnog nastupa:Obrt AdalAmada ItaliaA.M.I. Commerce LovrekovićBTSMatrobyPfeifer-TTISAS StrojogradnjaServusTrea Trade

Slika 15. Izložbeni prostor tvrtke BÖHLER UDDEHOLM

30 Srpanj 3 II

pred

stav

ljam

o

30

Novi izazov - automobil na struju

Ne šaljite čovjeka da radi

posao koji može stroj,

moto je zagrebačke tvrt-

ke DOK-ING, proizvođača

robotiziranih sustava

za specijalne namjene.

DOK-ING je najpoznatiji

po strojevima za razmini-

ranje i dobavljač za NATO

koji dolazi iz zemlje koja

nije članica tog saveza.

Tvrtku je 1992. godine

osnovao i do danas je

vodi poznati inovator

dipl. ing. Vjekoslav Maje-

tić, a s radom su počeli

1997. godine. Danas je ta

tvrtka najveći proizvođač

strojeva za razminiranje

u jugoistočnoj Europi i

jedan od svjetskih lidera

u toj industriji. Najnoviji

projekt je razvoj vozila

pognojenog elektro-

motorom i napajanog

baterijama, koji bi trebao

biti prvi takav proizvod

u Europi. Prototip vozila

je 80 posto završen, što

znači da je projekt blizu

završne faze.

Razgovarala: Matilda Bačelić, novinarka LideraFoto: DOK-ING d. o. o.

DOK-ING-ov bi automobil veličinom tre-bao najviše sličiti popularnom Smartu, a osim za gradsku vožnju, ponajprije bi bio namijenjen za hotele, golfske terene i slične objekte kao ‘utility’ vozilo. Dizajn je rezul-tat rada domaćih dizajnera iz Siska. Minia-utomobil bi trebao dosezati brzinu od 100 do 120 kilometara na sat i imati autonomi-ju od 250 kilometara, što znači da bi toli-ko mogao voziti bez punjenja. Procjenjuje se da bi cijena osnovnog modela bila oko 10 tisuća eura. Baterijska punjenja još su u fazi istraživanja, a prema jednoj od mo-gućnosti, 85 posto baterije napunilo bi se za osam minuta. U budućnosti bi se punja-či za takvu vrstu automobila trebali naći na svakoj benzinskoj postaji, a kako i neki veliki svjetski proizvođači žele proizvoditi sličnu vrstu automobila, takav scenarij po-staje sve izgledniji.

Prvi stroj za razminiranje, po kojem je tvrt-ka najpoznatija, Vjekoslav Majetić dizajni-rao je 1996. godine, i otad je u ovoj tvrtki proizvedeno više od 70 različitih tipova proizvoda. Ideja je, kaže Majetić, došla iz potrebe za zaštitom ljudi koju je uočavao oko sebe. Kupci DOK-ING-ovih strojeva su nacionalna tijela za razminiranje, nevla-dine humanitarne organizacije, komerci-jalne kompanije za razminiranje te vojske. Osim Hrvatske vojske, koja je dosad kupila dva stroja za razminiranje, DOK-ING-ov su stroj od 2002. do 2004. kupile i irska, švedska, britanska, kenijska te američka

DOK-ING, najpoznatiji svjetski proizvođač strojeva za razminiranje

Projekt razvoja električnog vozila blizu je završne faze, a u protekle dvije godine uloženo je 200 tisuća eura

vojska. Amerikanci su razvijali svoj stroj za razminiranje i na kraju se, nakon mnogo-brojnih testiranja, odlučili za DOK-ING, koji bi uskoro trebao postati i službeni do-bavljač opreme za američke marince. Radi lakšeg poslovanja u Americi, otvoreno je predstavništvo Amcro Robotics.

Prije dvije godine DOK-ING je dobio NATO-ov certifi kat, testiranja su počela 2004. godine, a kontinuirano se provode i dalje. Ugovor temeljem kojega bi DOK-

Antiteroristički stroj za uklanjanje eksplozivnih naprava EOD 007

Dvije verzije mini dozera za rad u rudnicima i/ili minskim poljima (lijevo je klasični serijski stroj MV-4 s dodatnim alatom tipa blade, desno XLPD-extra low profi le dozer specijalno izra-đen za rudnike platine u Južnoj Africi te rudnike zlata u Australiji

31Srpanj 3 II

predstavljamo

tvrtka DOK-ING d. o. o., Zagreb

ING trebao isporučiti oko 40 strojeva, vri-jedan je 45 milijuna dolara, a sklopljen je do 2010. godine. Preko NATO-a strojevi proizvedeni u Hrvatskoj nalaze se na te-renu u Iraku, Afganistanu, Azerbajdžanu, a nedavno je nekoliko strojeva naručila i grčka vojska.

Putem različitih međunarodnih i domaćih institucija DOK-ING je uključen u projek-te istraživanja i razvoja. Danas proizvodi nekoliko varijanti strojeva za razminira-nje kojima je stekao svjetsku slavu – od najmanjeg MV-4, preko većega MV-10 do najvećega MV-20, a osim njih proizvode i MVD Extra Low Profi le Mini Dozer. Jedan od najpoznatijih je MV4, kojim se koristi američka vojska. Cijena jednoga takvog vo-zila je oko 250 tisuća eura i ono je NATO-ov kodifi cirani proizvod pa na taj način ima pristup tržištima svih zemalja članica NATO-a. Trenutačno su pri kraju pregovo-ri s australskom vojskom o narudžbi MV-10, vozila čija je pojedinačna vrijednost 700 tisuća eura. DOK-ING je nedavno otvorio tvrtku i u Južnoafričkoj Republici, kamo je plasirao svojih deset robotiziranih ko-pača u rudnicima zlata. Njihov minidozer

Testiranje stroja za razminiranjer MV-20

omogućio je dotad neizvedivo stopostotno iskorištavanje žile rudače debljine oko 80 centimetara. U svojoj tvrtki u Južnoafrič-koj Republici DOK-ING ima 25 zaposlenih koji služe kao podrška kupcima, a u tvrtki smatraju da će se potražnja za tim strojevi-ma u rudnicima tek razbuktati.

Nakon što se etablirao kao proizvođač stro-jeva za razminiranje, DOK-ING je proi-zvodni program proširio i na opremu za gašenje požara. Naime, prije nekoliko go-dina obratili su im se predstavnici Ruske Federacije s narudžbom strojeva za gašenje požara. Prvi takav stroj bio je Jelka-4, lakše vozilo za gašenje požara, a Jelka-10 naziv je višenamjenskog stroja za gašenje požara u posebno teškim uvjetima koji je DOK-ING proizveo izravno za ruskog naručitelja koji je prethodno kupio i Jelku-4. U DOK-ING-u očekuju da će u idućih pet do šest godina dobiti narudžbu za 100 do 160 takvih vo-zila, kojima su ruski kupci vrlo zadovoljni. Jelku-10 DOK-ING je potpuno razvio, a opremljena je soft verom i elektronikom te tvrtke. Motor je MAN-ov, hidraulika Boschova, a vatrogasna oprema Zie-gler. Veći je stroj od svog prethodnika (Jelka-4) i teška je 22 tone, ima druk-čiji top i veći spremnik, a većom hvataljkom može podignuti do dvije tone tereta. Doseg signala na otvorenom je 500 metara, pjenu može dobaciti do 70, a vodu do 90 metara te ima bolju protuek-splozivnu zaštitu, sustave samohlađenja i samogašenja.

Stroj za razminiranje MV-4 u Afganistanu

U DOK-ING-u, koji u svoje tri tvrtke – DOK-ING razminiranje, DOK-ING proizvodnja i VJE-KO iz Slunja – zapošljava oko 150 ljudi, aktivno rade i na razvoju novih proizvoda. Najveći dio prototipne proizvodnje, gotovo 90 posto, i servis obavlja se na zagrebač-kom Žitnjaku, iako taj prostor, s obzirom na povećan obujam posla, više ne zadovoljava potrebe. Tom bi se problemu, prema planu, trebalo doskočiti na način da se kao koope-ranti zaposle obrtnici. Kao i većinu sličnih proizvodnih tvrtki, i DOK-ING muči nedo-statak visokoobrazovanih kadrova.

Godišnji prihod tvrtke je oko 70 milijuna kuna, s kontinuiranim rastom od 10-15 po-sto, a sva se dobit reinvestira u razvoj novih proizvoda i unapređenje postojećih. Nakon

početnih problema s fi nanciranjem, Maje-tić kaže da je suradnja danas bolja. Posebno dobru suradnju ostvarili su s HBOR-om, koji im je odobrio kredit za izvoznike na temelju ugovora o kupnji strojeva.

U proizvodnji se u DOK-ING-u koriste najnovije tehnologije koje su dostupne na tržištu. Vrijednost ukupnih investicija u posljednje četiri godine u DOK-ING-u iznosi 20 milijuna kuna. Riječ je o velikim investicijama kao što su, primjerice, ne-davno kupljena laserska rezalica, najveća u Istočnoj Europi, vrijedna 800 tisuća eura, i 3D pisač vrijedan 300 tisuća eura.

U razvoj električnog vozila DOK-ING je u dvije godine uložio oko 200 tisuća eura, no potrebne su još velike investicije u završnoj fazi projekta. S obzirom na to da je opasno stati jer konkurenti na tržištu ne stoje, Maje-tić, još uvijek stopostotni vlasnik, razmišlja o strateškom partnerstvu s nekim velikim pro-izvođačem koji bi osigurao potreban kapital i druge resurse za daljnje širenje i razvoj. Pre-govori s nekoliko stranih partnera iz Rusije, Amerike i Južnoafričke Republike još traju, no prema Majetićevim riječima, o tom bi se iskoraku trebalo odlučiti do jeseni.

Mogućnosti transporta stroja MV-4

32 Srpanj 3 II

(Foto: Nataša Müller)

Promoci jski č lanak

Grupa EMCO - jedan od vodećih proizvođača u Europi

32

Priča o uspjehu ove austrijske tvrtke, osnovane prije više od 60 godina, započinje proizvodnjom klasičnih tokarilica. Grupa EMCO, koja je u me-đuvremenu postala dijelom A-TEC INDUSTRI-ES AG, međunarodne industrijske grupacije, postala je jednim od najvećih europskih proizvo-đača alatnih strojeva, s tvornicama u Austriji, Njemačkoj, Italiji i Češkoj. Sa širokom paletom proizvoda, EMCO je poštovan i provjeren partner na području tokarenja i glodanja. Grupacija tvrtki sastoji se od udruženja “top” europskih dobavljača (EMCO, FAMUP, IN-TOS i MAGDEBURG Werkzeug-maschinen AG)

koji dolaze iz industrije alatnih strojeva. Ujedi-njeni pod geslom “Načinjeno u srcu Europe” (e. Made in the Heart of Europe), oni rade na inteligentnim proizvodnim rješenjima za indu-striju obrade i obučavanje poslužitelja. To znači da su svi strojevi konstruirani prema načelima konstruiranja s obzirom na troškove (e. Design to Cost) te da su razvoj i proizvodnja strojeva ostvareni u potpunosti u središnjoj Eu-ropi, čime je osigurana ekskluzivna prisutnost europskih brendova proizvoda. Svi izabrani proi-zvođači u grupaciji ispunjavaju najviše standarde glede kvalitete, proizvodnosti i ekonomičnosti. Visokokvalitetno vodstvo te funkcionalni dizajn samo su neki od važnih čimbenika koji su prido-nijeli izvanrednom uspjehu grupe EMCO.

Sa svoja dva područja, industrijom i obučava-njem, EMCO slijedi uspješnu poslovnu stra-tegiju dvaju stupova:

EMCO Industry pruža inteligentna rješenja za CNC-obradu - tokarenje i glodanje. Raspon proizvoda proteže se od konvencionalnih toka-rilica i obradnih centara preko CNC-tokarilica i vertikalnih obradnih centara do potpuno auto-matiziranih proizvodnih ćelija. Za dodatno po-višenje proizvodnosti EMCO razvija, zajedno s klijentima, automatizirana rješenja prilagođena njihovim individualnim zahtjevima.

EMCO Industrial Training drugi je stup EMCO-ve poslovne strategije. Na tom području EMCO je vodeća globalna tvrtka na tržištu i njime dominira već 25 godina. Ustanove za edukaciju i obučavanje diljem svijeta oslanjaju se na EMCO Industrial Training. Na temelju znanja i iskusta-va prikupljenih u proteklih 25 godina, EMCO svojim klijentima pruža modularne koncepte obučavanja “state-of-the-art”, koji zado-voljavaju najnovije industrijske zahtje-ve. Na raspolaganju su proizvodi u rasponu od [Concept] tokarilica i obradnih centara preko računalnih programa, organizacija seminara i konzultantskih usluga do industrijskih standar-da. Na taj se način korisnici mogu pripremiti za posebne proizvodne zahtjeve tvrtke te mogu biti namjenski obučavani koristeći se EMCO-vim proizvodima koji se međusobno mogu slobodno kombinirati. Klijenti uče kako sigurno upravljati strojevima te bez teškoća mogu stečeno znanje primijeniti na proizvodnju u svojim tvrtkama.

www.emco.atwww.a-tecindustries.at

33Srpanj 3 II

34 Srpanj 3 II

iz s

vije

tadogađaji i dostignuća

Raznolikost materijala, načina njihova rezanja i potrebe proizvodnje usmjeravali su djelovanje konstruktora na razvoj ra-zličitih sustava obrade. Pri obradi nekih materijala postizive su brzine rezanja i više od 40 metara u minuti, dok je kod drugih materijala uspjeh postići brzine od samo nekoliko centimetara. U nekim proizvodnim procesima potrebno je reza-ti velike i masivne obratke, u drugima se izrađuju veće serije istih izradaka, dok je u trećima riječ o unikatnim proizvodima itd. U nekim proizvodnim sustavima po-trebno je ostvariti automatsko odvajanje materijala, u drugima automatsko izuzi-manje izradaka, otpada, ili oboje. Univer-zalni sustav koji je dobar za sve navede-ne slučajeve, ujedno ima i nedostatke za svaki od primjera primjene. Tijekom go-dina razvoja u tvrtki Inoteh došlo se do četiri osnovne izvedbe sustava za rezanje. Među njima je jedno rješenje namijenje-

Rezanje s pomoću vode – sustav INOJETPosebnost ovog sustava nije samo način rezanja nego i činjenica da se s

pomoću vode može rezati gotovo svaki materijal. Uporabljuje se u svim

strukama gdje je potrebno rezanje, obrezivanje i izrezivanje. Sustav omo-

gućuje izrezivanje najzahtjevnijih dvodimenzionalnih oblika koje korisnik

može zamisliti. Vodom izrezani izradci optimalnih su svojstava. Imaju raz-

mjerno gladak rez, nemaju oštrih rubova (srha), nisu savinuti ni pregrijani.

Rezanje vodom poboljšava kvalitetu izradaka, smanjuje troškove rezanja,

povisuje proizvodnost i konkurentnost tvrtke te ne utječe loše na okoliš.

Sam postupak toliko je izazovan da je slovenska tvrtka Inoteh iz Bistrice

na Dravi 2000. godine ušla u projekt razvoja jednog sustava za rezanje i u

tome uspjela. Nastao je fl eksibilan modularni sustav INOJET, koji omogu-

ćuje optimalno rješenje postavljenog zadatka.

Srečko Klemenc

Portalna izvedba s dvostranim pomičnim stolom

no individualnoj primjeni s patentiranim transportnim sustavom i prihvatom za neprekinutu dobavu materijala u zonu obrade (rezanja). Sustav INOJET pruža cjelokupno rješenje suvremenog postup-ka rezanja s pomoću vode, koje pri tome i privlačno izgleda.

Sustav INOJET može rezati ploče ili namo-tane limove (koje sustav samostalno odma-ta) te obrezivati poluproizvode. Debljina materijala pri tome može biti do 250 mm. Dubina i brzina rezanja ovise o vrsti i struk-turi obrađivanog materijala. Potrošnja vode je 1,7 do 7,6 litara u minuti rezanja. Voda mora imati čistoću pitke vode (vodovod) i ne smije biti pretvrda. Električna snaga su-stava iznosi 12 do 80 kW. CNC-upravljanje ostvareno je visokoučinkovitim industrij-skim računalom. Posebnim programom omogućuje se optimalno iskorištenje ma-terijala.

Rezanje granita

Voda kao alatSila vodenog mlaza, koji velikom brzinom udara o malu površinu podloge (materijala za obradu), djeluje poput vodene erozije. Erozija podloge na koju je usmjeren vodeni mlaz, događa se u mikropodručju. Mlaz ne razreže materijal, nego ga raskoli na vrlo maloj površini u dubinu do 300 mm. Po-trebnu kinetičku energiju mlaz za rezanje dobije prolaskom kroz mlaznicu načinjenu od safi ra ili dijamanta. Visokotlačni agre-gat ostvaruje tlak vode do 4 100 bara, što uzrokuje da se vodeni mlaz sudari s pod-logom pri brzini od 800 do 900 metara u sekundi (odnosno 2,5 puta većom brzinom od brzine zvuka). Pri tome se vodeni mlaz miješa sa zrakom i abrazivom. Taj mlaz probija materijal u promjeru od 0,15 do 2,5 mm. Danas na tržištu postoje i agregati koji

35Srpanj 3 II

omogućuju postizanje tlaka vode iznad 8 000 bara, no zbog relativno krat-ke prisutnosti na tržištu njihova uporaba još je u začetku.

NamjenaNamjena rezanja s pomoću vode je dobivanje kvalitetnih proizvoda re-zanjem zahtjevnih oblika s oštrim kutovima, rezanjem vrlo uskih rebara, rezanjem materijala za koje do sada nije bilo zadovoljavajućih sustava za rezanje (različite vrste prirodne i mineralne vune, metalne i plastične pod-loge, višeslojni materijali, staklo, titan, bakar, aluminij, materijali koji pri povišenim temperaturama oslobađaju otrovne plinove ili mijenjaju struk-turu i tvrdoću) te postizanje relativno glatke površine reza bez srha, uz isto-dobno smanjenje troškova obrade.

UporabaRezanje s pomoću vode primjenjuje se u prerađivačkoj industriji za reza-nje svih vrsta metala, drvenih poluproizvoda, lijepljenih materijala, stakla, izolacijskih materijala kao što su mineralna i staklena vuna, ekspandirani polistiren (stiropor), gipsane ploče, a uz njih i za rezanje brtvi, gumenih proizvoda, različitih vrsta plastičnih materijala, vlaknastih materijala, vi-šeslojnih materijala, plastifi ciranih ploča i materijala s visokim sjajem. U graditeljstvu se s pomoću vode reže keramika, mramor i granit, a u drugim strukama ljepenka, koža, tekstil, zamrznuta i druga hrana te pjenasti mate-rijali (primjerice poliuretani).

PrednostiRezanje s pomoću vode ne zahtijeva posebne alate i naprave za stezanje, rezanje je hladno pa su stoga izbjegnuti svi negativni učinci promjene u strukturi i obliku materijala. Finoća površine reza može se regulirati od grube do fi ne, ovisno o brzini rezanja, rubovi su oštri i bez srha, sam rez je vrlo uzak, što omogućuje izradu oblika s oštrim unutrašnjim kutovima, kao i izradu fi ligranski malih proizvoda. Dobra je i iskoristivost materijala. Proizvodi rezanja su bez deformacija, spaljenih rubova i mikronapuklina. Vodeni mlaz zbog “raskoljivog” učinka na materijal djeluje relativno ma-lom silom (približno 20 do 150 N) pa je postupak primjeren za rezanje materijala osjetljivih na pritisak. Pri rezanju polimera nema pojave smrada ni otrovnih plinova. Pri rezanju ugljičnih čelika ne dolazi do kaljenja u zoni reza. Sam postupak rezanja s pomoću vode je ekološki prihvatljiv, a utrošak energije je mali.

GospodarstvenostSustav je isplativ i pri uporabi za izradu unikatnih proizvoda ili vrlo ma-lih serija te je idealan za tzv. “just-in-time” proizvodnju. Troškovi upo-rabe sustava dijele se na troškove održavanja visokotlačnog agregata (približno 38 posto), troškove električne energije (približno 37 posto), troškove održavanja sustava za rezanje (približno 24 posto) i troškove potrošnje vode za rezanje (približno 1 posto). Navedeni podaci vrijede za tzv. čisti vodeni mlaz, dok se u slučaju abrazivnog rezanja ti podaci donekle mijenjanju.

Sustav je jednako primjeren za male i za najveće industrijske tvrtke.

Srečko Klemenc, INOTEH d.o.o., Bistrica ob Dravi, Slovenija

Rezanje kamene vune

36 Srpanj 3 II

iz s

vije

taposjet tvornici HAAS

Strojevi za glodanje - Izvještaj o posjetu tvornici HAAS (SAD, Kalifornija)Prof. dr. Janez Kopač

U posljednjih se pet godina izrada alatnih strojeva za glodanje i tokarenje u tvorni-ci Haas utrostručila zahvaljujući strategiji “best cost of ownership”. Uz pomoć koncep-ta HFO može se očekivati takav porast pro-daje, kao što je prikazano na slici 1. HAAS je prvi u svijetu prema broju izrađenih i pro-danih strojeva na godinu, a prema fi nancij-skom prometu zauzima osmo mjesto.

Mlado brzorastuće poduzeće iz Oxnarda u Kaliforniji prostire se na 100.000 m2 te godiš-nje proizvede 15.700 strojeva. Priča o uspje-hu tipično je američka. Gene Haas je 1983. godine zaključio da na tržištu nedostaje stro-jeva koji bi korisniku ponudili ono što je i sam trebao. Počeo je izrađivati jednostavne rotacijske stolove, razdjelnike s upravljačkim

Proizveden 1988. godine

jedinicama koji se mogu jednostavno nado-dati na bilo koju CNC-glodalicu. Prvi ver-tikalni centar HAAS VF-1 (“very fi rst one”) s unikatnim upravljačkim sustavom HAAS nastao je 1988. godine. Tako je počela evo-lucija Haasove obitelji strojeva koja je poslije nadograđena prvim horizontalnim centrom za glodanje i prvom tokarilicom.

Pogled na razvojnu statistiku u 2007. godini pokazuje 15.700 izrađenih strojeva. Razvoj strojeva ide u smjeru poštovanja i ispunjenja korisničkih želja glede kvalitete, preciznosti i jednostavnosti upotrebe. Poduzeće HAAS je u tom smjeru napravilo velik korak napri-jed i kupcima osiguralo željenu kvalitetu po povoljnim cijenama. Pri tome nisu zaboravili osnovni moto Genea Haasa “Keep it simple”.

Strojevi su svjetski poznati, a korisničko po-uzdanje u njihovu kvalitetu i upotrebljivost potiče nove i sve veće narudžbe. Tako je 2007. godine prodaja strojeva u inozemstvo, prije svega u Europu, Kinu i Indiju, prešla polovi-cu cjelokupne prodaje, točnije 52 posto.

Najsuvremeniji spektar ponudeUz stalni razvoj i uvođenje stabilnih konce-pata strojeva za obradu te nakon prelaska na upotrebu NC-upravljačkih sustava, HAAS je nastavio razvojni put od klasičnih do vrlo

37Srpanj 3 II

iz svijetaposjet tvornici HAASbrzih glodalica (HSM). Počeli su izrađivati i prodavati strojeve za obradu mekih materi-jala ili HSM-SM strojeve te također visoko precizne strojeve za obradu tvrdih materija-la ili HSM-HM. Ti strojevi omogućuju viso-ku krutost, stabilnost i preciznost.

Suvremeni koncept izrade strojeva za obra-du temelji se na modularnoj izgradnji.

Znanjem i preciznošću izrade do uspjehaZamisli, inovacije i konstruiranje razvija tim od stotinu inženjera, od kojih je pede-set inženjera strojarstva te pedeset inženje-ra elektrotehnike i računarstva. U procesu izrade strojeva još je dodatno zaposleno

100 inženjera, a u cjelokupnom poslu su-djeluje malo manje od 1500 zaposlenika.

Prelazak na suvremene strojeve za obradu s više osi (3, 4, 5 osi) zahtijevao je nove zami-sli, gdje je jednostavan pristup opet jedna od prednosti tvornice HAAS.

Uporabom okretno-nagibnog stola u smje-ru osi x na CNC obradnom centru postiže-mo 5-osnu obradu, koja je cijenom i kvali-tetom vrlo povoljna za korisnika.

Izrada strojeva u tvornici HAAS Možda je za dočaravanje potrebno neko-liko prikaza obrade, i to obrade osnovnih (nosivih) modula strojeva kao što su nosiva

konstrukcija, vodilice i kućište zupčanika pa sve do vitalnih eleme-nata kao što su glav-no vreteno, pogoni i upravljački dijelovi.

Pogled na visok stu-panj krutosti osnov-nih nosivih modula.

Riječ je o širokoj paleti različitih alatnih stroje-va, kao i o velikim se-rijama izrade više vrsta strojeva, zbog čega je

Pogled na osnovne noseće module visoke čvrstoće

potrebna što fl eksibilnija izrada i monta-ža. Zato je tvornica HAAS razvila vlastiti koncept fl eksibilne proizvodnje stanica za izradu koje poslužuju roboti.

38 Srpanj 3 II

Osiguran brz servisU Hrvatskoj je, u suradnji s poduzećem TEXIMP SA, tvornica HAAS Automation otvorila edukacijski centar i skladište rezer-vnih dijelova u Zagrebu.

U usporedbi s dugim ponuđačima strojeva, na taj je način osigurana brza dobava na-ručenih strojeva (prosječno od jednog do tri tjedna), brza dobava rezervnih dijelova i zamjena (npr. glavnog vretena) u roku od 24 sata do sedam dana (naravno, to ovisi o tipu stroja), i to za trećinu cijene u uspored-bi s drugim ponuđačima strojeva.

Trenutačna ponuda s obzirom na vrstu strojevaAko se krene od gesla poduzeća HAAS i počne od osnova kojima se vode dobri gra-ditelji kompleksnih alatnih strojeva, to su: - rotacijski stolovi i upravljački mehanizmi - vertikalni centri za glodanje - horizontalni centri za glodanje - strojevi velike brzine glodanja (HSM

tehnologija)

Ostale prednostiViše od 200 inženjera vodi brigu o stalnom razvoju, novim inženjerskim izumima i proto-

Robotizirana stanica za izradu osigurava kvalitetu izrađenih modula

tipovima. Kvaliteta je osigurana s više od 300 različitih testova na svakom izrađenom stroju. Brzo školovanje korisnika strojeva osigurano je tzv. outlet-nadogradnjama, koje uz pruže-nu obuku iz osnovnog programiranja modu-la u demonstracijskim laboratorijima nude također i praktičan prikaz, odnosno poduku o radu stroja. Za brzo je učenje još na raspo-laganju demonstracijska upravljačka konzola

Na slici je linija već sastavljenih strojeva na kojima se izvode posljednji testovi prije isporuke naručitelju

iz s

vije

taposjet tvornici HAAS

Nova serija strojnih ureznika (oblik E) OSGOSG je na-pravio novu seriju stroj-nih urezni-ka sa najkra-ćim ulazom - oblik E (podbruše-na su samo 1,5-2 koraka navoja). Serija VA-SC-SFT omogućuje urezivanje navoja u slijepim rupama do dna. Ureznici VA-SC-SFT su nami-jenjeni za obradu alatnih i nehrđajućih čelika. Za prolazne rupe su predstavili seriju VP-DC-SC-MT koja se prepo-ručuje za obradu na CNC strojevima s sinhroniziranim posmakom iznad 30m/min. Ureznici VP-DC-SC-MT imaju višeslojnu TiCN prevlaku, a po-sebno su primjereni za obradu sivog lijeva i aluminijskih odljevaka s više silicija.

www.osgeurope.comwww.bts-company.comwww.bts-kothennya.hr

39Srpanj 3 II

40 Srpanj 3 II

Pogled na CNC-obradni centar za upotrebu u poduzećima u kojima se odvija intenzivna obrada. Ovakvi su strojevi primjereni za srednje velika i velika poduzeća

Suvremeni alatničarski HSM-obradni centri imaju ugrađene razli-čite prijenose snage i po potrebi se nude s različitim spremnicima alata i vretenima s do 30.000 okretaja

(Th e Haas Control), koja omogućuje planira-nje tehnologije izvan radnog područja stroja i poduku kasnijih operatera strojeva Haas.

HAAS v HrvatskojTvornica HAAS nudi opsežan program glodalica (vidi www.haascnc.com) za mala i srednje velika poduzeća koja proizvode prema tzv. job shop-sustavu izrade i koja predstavljaju nov izazov kupnje odgovara-jućih i kvalitetnih strojeva po povoljnim cijenama. To je također jedna od prednosti tvornice jer znamo da je cijena sata rada

stroja i dalje čvrsto povezana s nabavnom cijenom stroja. Poslovna vizija poduzeća Haas Automation vidljiva je također i iz marketinškog pristupa koji potiče na pro-daju u Europi. Tako je u posjet tvornici bilo pozvano više predstavnika tehničkih časo-pisa iz Srednje i Istočne Europe. Uvjerili smo se u uspješnost poduzeća, i to ne samo u to da svaki zaposlenik prosječno izradi jedan stroj na mjesec nego i u činjenicu da rad protječe u smirenoj i opuštenoj atmos-feri. To osigurava dodatnu kvalitetu paleti HAAS CNC- strojeva za obradu metala.

Ovaj članak neće zvučati kao reklama ako za kraj ponovno pročitate njegov početak u ko-jem se navodi podatak o prodanim strojevima u proteklim godinama – brojke ne lažu.

Adresa proizvođača:Haas Automation Inc.Oxnard, California 93030, USAwww.haascnc.com

Prof.dr. Janez Kopač, Fakulteta za strojni-štvo, Univerza v Ljubljani, Dag Materljan, TEXIMP Zagreb d.o.o.

iz s

vije

taposjet tvornici HAAS

41Srpanj 3 II

42 Srpanj 3 II

Promoci jski č lanak

Tvrtka Gebr. Heller Maschinenfabrik GmbH (HELLER) predstavila je na ovogodišnjem među-narodnom sajmu alatnih strojeva i alata „BIAM“ u Zagrebu horizontalni obradni centar H 1000. Taj stroj, iz najnovije serije H, ima niz tehnoloških inovacija, koje su rezultat bliske suradnje s kupcima. Vanjski znak nove serije H je i nova boja: umjesto već poznate HELLEROVE plave boje, H 1000 predstavio se u žarko crvenom tonu.

HELLER na sajmu BIAM u Zagrebu

64

Na štandu Strojotehnike, zastupnika po-duzeća HELLER, posjetitelji su se mogli detaljno informirati o prednostima novih strojeva. Brojni zainteresirani kupci iz Hr-vatske i inozemstva također su se imali pri-liku upoznati i sa svim ostalim proizvodima i uslugama tvrtke HELLER. Predstavljanje je zaokruženo demonstracijom obrade na ovom stroju te poticajnim razgovorima sa stručnjacima.

H 1000/3000 – jedan stroj za sveŠto se tiče cijene, modeli H 1000 i H 3000 sada nude fi nancijski povoljniji ulazak u svijet horizontalnih obradnih centara. Pri-lagođeni su obradi širokog spektra dijelova i materijala, pri srednjem broju proizvede-nih komada. Oba modela iz serije H nude ekonomičan spoj visokoga reznog učinka i dokazane dostupnosti strojeva tvrtke HE-LLER. Osnova za odličan odnos cijene i učinkovitosti nove serije H je upravo nova koncepcija stroja. Zahvaljujući kombinaciji

Djelatnici tvrtki HELLER i STROJOTEHNIKA na BIAM-u (slijeva - Uwe Eisinger - Robert Derwart - Werner Gneiting - Bernd Gruber - Stipo Marić - Axel Reiss)

maksimalne standardizacije i maksimalne fl eksibilnosti pri izboru opcija, serija H pru-ža najbolje rješenje za svaku obradu. Tu je i cijeli niz praktičnih inovacija. Kako je nova konstrukcija kompaktna, potreba za pro-storom dodatno je smanjena – stroj se bez učvršćenja može postaviti u prigušne podlo-ge. Prostran radni prostor sa slobodnim pa-danjem strugotina ispod vretena olakšava čišćenje, a nov način skupljanja hladne vode na alatu rezultira uštedom na sredstvu za hlađenje i omogućuje bržu izmjenu alata.

HELLER – drugo ime za glodanjeIzvrstan stroj po odgovarajućoj cijeni – po-sebno to vrijedi za modele H 1000 i H 3000. Solidne osnovne vrijednosti, kao što je svje-sno odustajanje od ekstremnih posmičnih brzina i ubrzanja, produljuju životni vijek stroja te štede energiju i smanjuju troškove. Nije odlučujuća desetina sekunde, već do-stupnost za proizvodnju. Zato su konstrui-rana ova dva modela predviđena za robusne procese: proizvođač nudi provjerene kompo-nente, prilagođene brzine i bogatu osnovnu opremu koja se uvijek može dopunjavati.

43Srpanj 3 II

KONTAKT:

STROJOTEHNIKA d. o. o. Zagorska 10 10360 Soblinec, CroatiaT: +385 1 204 2526F: +385 1 204 3305E-mail: info@strojotehnika.hrInternet: www.strojotehnika.hr

Promoci jski č lanak Kao i u slučaju strategije obrade, strojevi su jednako fl eksibilni i kod upravljanja alatima. Svaki centar ima robusni okrugli stol, kao i standardni lančasti spremnik s 54 alata. Čak ni vrlo veliki ili dugački alati nisu za ove strojeve nikakav problem.

Dva stroja – dvije veličineOsnovna razlika između modela H 1000 i H 3000 jest u veličini radnog prostora. Dok model H 1000, koji je prikazan na sajmu, nudi radni hod od 630 mm u tri linearne osi, kod većeg modela, H 3000, na raspo-laganju je do 800 mm hoda u osima x i z. To znači da postoje i različite veličine pale-ta: 400 x 500 mm kod modela H 1000, a 500 x 600 mm kod H 3000. Zahvaljujući učinkovitoj koncepciji pogona, obradci-ma maksimalne mase od 500 kg, može se ostvariti brzina hoda do 50 m/min. Oba su stroja standardno opremljena provjerenim HELLEROVIM sustavom visokopreciznog vretena (poznatim kao Nullspindelsystem) i jednim vretenom od 17 kW koje radi sa za-kretnim momentom od 81 Nm i maksimal-nim brojem okretaja od 10.000 o/min. U kombinaciji s uređajem za prihvat alata SK 40, odnosno HSK 63, mogu se koristiti ala-ti s maksimalnim promjerom od 160 mm, dok maksimalna duljina iznosi 350 mm, od-nosno 450 mm (H 3000). Srednje vrijeme između obrada u oba slučaja u rasponu je između 3 i 4 sekunde.

Poboljšana ergonomija i upravljanje strojemKonstruktori su posebnu pozornost po-svetili unapređenju ergonomije i boljem upravljanju strojem. Tako se već u fazi ra-zvoja pazilo na dobru dostupnost obratka na mjestu za pripremu. Lako pokretna zaštit-na vrata do mjesta za pripremu i do radnog prostora, kao i pobolj-šano osvjetljenje rad-nog prostora povećali su kvalitetu rada kod ulaganja obradaka. Ve-ćoj kvaliteti pridonosi i indeksiranje mjesta za pripremu obradaka s pomoću stezne napra-ve, koja se jednostav-no aktivira nogom. Mjesto upravljanja, integrirano u zaštitnu oplatu, može se pomicati.

Posve u skladu s dnevnim zahtjevima kupacaHELLER sada serijom H nudi koncepciju stroja koja se još više temelji na bogatom iskustvu i kontinuiranoj, neposrednoj su-radnji s kupcima. Rezultat su obradni stro-jevi koji se mogu precizno prilagoditi dnev-nim zahtjevima kupaca, a istodobno nude i ono „više“, kako je to kod HELLERA već uo-

bičajeno: veću učinkovitost, veću pouzda-nost, lakše održavanje, veću ekonomičnost, veću proizvodnost.

43

44 Srpanj 3 II

iz s

vije

tadogađaji i dostignuća

U skladu s aktualnom analizom tržišta, laserska bi branša mogla do 2010. godine ostvariti najviši rast u području mikroo-brade. Uzrok je taj što su lasersko rezanje i zavarivanje već do sada postigli visok stupanj prodora na tržište. Tako se izra-da karoserije u automobilskoj industriji bez robota uopće ne može ni zamisliti. Na drugoj strani, raspoloživim izvorima laserskih zraka u preciznoj mikroobra-di trenutačno se ne postiže ni 50 posto potencijala upotrebe. Zato je došlo do zahtjeva za novim primjenama, što se pokazalo kao razvoj novih izvora zraka. Diodno izvedeni kruti laseri, disk-laseri i vlaknasti laseri te u posljednje vrijeme i pulsni laseri s ultrakratkim impulsima omogućuju ne samo izradu sve manjih di-jelova i struktura s visokom preciznošću nego i otvaraju potpuno nove tehnološke primjene u izradi. U usporedbi sa susta-vima za lasersko rezanje pri makroobra-di, kod kojih je strojni koncept u obliku portalne izvedbe s tzv. letećom optikom, pri laserskoj preciznoj mikroobradi nema univerzalno upotrebljivog koncepta stro-ja. Kao suprotnost makroobradi, strojevi moraju odgovarati posebnim zahtjevima konkretnih aplikacija te svakako na kraju i samom kupcu.

Primjena određuje koncept stroja Uz karakteristike izvora i sustava za vođenje laserske zrake, na postignutu razinu preci-znosti izrade utječu i novi radni koncepti za pozicioniranje sustava i novi upravljački sustavi, dinamika obrade te također repro-ducibilnost rezultata obrade. Ako se laser-skim rezanjem želi postići mikrometarsku preciznost, potrebno je ispuniti neke stroj-ne i procesne zahtjeve. Tolerancija izrade preciznih dijelova načelno se postiže samo krutim laserom s najboljom mogućom kvalitetom zrake. Na tom je području do sada prevladavao laser Nd:YAG pobuđivan bljeskalicom.

Koncept strojeva za preciznu obradu laserom

Sve prije nego standardniDok su se laserski sustavi za obradu u makrodimenzijama već uspješno ra-

sprostranili na tržištu, laserski sustavi za mikroobradu trenutačno na njemu

zauzimaju tek mali udio. Uzrok: sustavi za mikroobradu često su namjenski

i postavljaju posebne zahtjeve cjelokupnom konceptu stroja: od izvora zra-

ke i njezina navođenja pa do pozicioniranja sustava i upravljanja. Danas se

precizna laserska mikroobrada može unaprijediti u učinkovitiji razred no-

vim konceptima strojeva i inovativnim izvorom laserske zrake, zajedno s

dinamikom i preciznošću.

Siegfried Paise

Slika 1. “Micro-cut 2000”: inovativni pogonski koncept s višekoordinatnim neposrednim pogonom; na sajmu Laser 2005 uređaj je prvi put bio pred-stavljen s disklaserom Yb-YAG snage 50 W

Strojevi za lasersku obradu razlikuju se u sustavu za osiguravanje relativnoga gibanja između laserske zrake i materijala koji se obrađuje. Kod strojnoga koncepta za pre-ciznu obradu, za konstantno fokusiranje zrake najpogodnija je kruta optika i mate-rijal koji se pomiče. Dodatan su problem trzaji koji nastaju zbog dijelova sustava za pozicioniranje koji se gi-baju, odnosno utjecaja okoline. Svi spome-nuti čimbenici znatno utječu na preciznost laserski izrezanih di-jelova. Trzaji nastaju, prije svega, zbog pogona sustava za pozicioniranje. S obzirom na to da se kod vretenastih pogona prelazi preko tipičnih rezonantnih područja, trzaji se ne mogu izbjeći. Dinamika stroja ograničena je veličinom masa koje se pomiču, odnosno zbog inercije elemenata za prijenos gibanja (vreteno). Važnu ulogu također ima i trenje u vodilicama i vretenima, pa i tzv. stick-slip učinak.

Poduzeće LLT Applikation iz Ilmenaua specijaliziralo se za preciznu mikroobradu. Zbog zahtjeva kupaca u proteklih nekoliko godina razvili su novi koncept za preciznu mikroobradu koji se prilično razlikuje od konvencionalnih sustava.

Neposredni planetarni pogon bez mehaničkih dijelova za vođenje Precizni laserski stroj “micro-cut 2000” univerzalni je strojni koncept za izradu preciznih dijelova na području izrade tankih metalnih proizvoda. Posebno ih karakterizira visoka dinamika, preci-znost, visok stupanj krutosti, fl eksibilnost i ekonomičnost. S pomoću konstruk-cije stroja koja je u cijelosti izrađena od

granita, izbjegavaju se negativni učinci mehaničkih trzaja. Kao sustav za pozi-cioniranje koristi višestruki koordinatni izravni pogon radnog područja 200 x 200 mm. Varijanta je također radno područ-je od 100 x 250 mm u smjeru osi x i y. Zračno uležišten integrirani planetarni klizač pozicioniran je trima pokretnim koordinatama (translacije x i y te rota-cija u ravnini stola) s pomoću elektrodi-namičkog polja. Zbog opisanoga nema potrebe za mehaničkim elementima za vođenje. Optički inkrementalni sustav za mjerenje zauzima poziciju u svim trima koordinatama, i to razlučivošću na razini nanometra. Točnost pozicije u smjeru x i y postiže unutar granica ± 1 μm. Pri tome

45Srpanj 3 II

46 Srpanj 3 II

događaji i dostignuća

se postižu ubrzanja do 2 g i brzine do 500 mm/s. Osnova sustava za pozicioniranje je ploča s provrtima na koju se mogu pri-čvrstiti razni nastavci. Alternativa je na osnovnoj ploči montirana visokodina-mična os koja se rotira. Pri tome je riječ o istom konceptu koji se pokreće. Tom dopunom stroj može izraditi cilindrične dijelove visoke preciznosti. Sustav za po-zicioniranje podređen je izvoru laserske zrake sa sustavom za navođenje zrake i po visini prilagodljivom glavom za reza-nje. Os z omogućuje integrirano uprav-ljanje položajem fokusa s pomakom od 250 mm.

Slika 2. Trenutačno najmanji precizni laserski stroj za rezanje na svijetu: “μicro-cut” s vla-knastim laserom Yb snage 100 W

Precizno upravljanje učinkovitim CNC-om Učinkovito upravljanje CNC-om omogu-ćuje potpuno sinkrono pomicanje osi kod velikih pomaka s mikrometarskom preci-znošću. Tzv. look-ahead u svakoj točki puta omogućuje ravnomjerne brzine gibanja čak i kod brojnih kratkih kretanja. Vođenje pokreta bez pogrešaka postiže se upravlja-njem brzinom i pomacima. Vođenje djeluje i pod G-kodom (DIN 66025) i pod kodom HPGL.

Precizna obrada disk-laserima i vlaknastim laserima U taj strojni koncept do sada su pretežno bili kao izvor laserske zrake integrirani pulsni laseri Nd-YAG. Na sajmu laserske tehnologije u Münchenu 2005. godine taj je strojni koncept bio prvi put predstav-ljen zajedno s disk-laserom Yb-YAG (slika 1). Istim konceptom pogona i upravljanja razvijen je i vlaknasti laser “μicro-cut” Yb, koji je trenutačno najmanji i najkompak-tniji precizni laserski stroj na svijetu. Taj je stroj također bio prikazan kao sustav lasera prvog razreda na sajmu Laser 2005. u Münchenu (slika 2). Neposredno radno područje i alati za pozicioniranje pokri-veni su zaštitom od djelovanja zrake. Pre-grada koja se otvara s gornje strane i koja se može kontrolirati kroz stakleni otvor omogućuje nesmetan pristup laseru, jed-nostavno uključivanje i isključivanje stro-ja te nadzor nad procesom rada. Područje sklopke za isključivanje stroja u nužnom slučaju i sigurnosna blokada pregrade osi-guravaju zaštitu operatera. Nadalje, razvi-jen je također i univerzalni precizni stroj radne površine 500 x 300 mm2 “MLA 500” (slika 3). Učinkovitim linearnim motori-ma pogonjen je precizan koordinatni stol, uležišten zračnim ležajem i aktivnim hla-đenjem na vodu, što omogućuje iznimno kruto vođenje i visoku preciznost pozici-oniranja i brzinu obrade te odlične karak-teristike ubrzanja. To se može primijetiti u visokoj dinamici. CNC-upravljačka konzola upravlja osi z i laserom. U CNC-

upravljačkoj konzoli integrirana je logička programska upravljačka konzola (PLC) za upravljanje ra-znim strojnim funkcijama i teh-nološkom periferijom. Sastavni dio upravljačke konzole također

je i elektronički ručni potenciometar s funkci-jom prekida djelovanja u slučaju nužde, koji omo-gućuje poduku progra-ma i koordiniranja po-stupaka te također ručni pogon osi. Taj se strojni koncept može integrirati u različite, za preciznu obradu odgovarajuće la-serske izvore.

Slika 3. S naglaskomna dinamiku: preciznilaserski stroj“MLA 500” Nd-YAG, pobuđen bljeskalicom,snage 150 W

Široko područje upotrebe precizne laserske obradeGlavno područje upotrebe precizne la-serske obrade su rezanje i bušenje, povr-šinsko strukturiranje i mikrozavarivanje. Strojevi su do sada bili upotrebljavani pri-je svega na području medicinske tehnike (implantati, kirurški mikroinstrumenti), mikrotehnike (usadci, mikroreaktori), fi nomehanike, elektronike (konektni ele-menti), precizne mehanike, aviotehnike i svemirske tehnike (posebni fi ltri), jed-nako tako u automobilskoj industriji i in-dustriji alata (precizni alati i mikroalati). Strojnim konceptima “microcut 2000” i “μicrocut 2000” kod manjih preciznih di-jelova i ploča debljine 0,5 mm moguće je postići tolerancije izrade od ± 3 do 5 μm. Novi izvori zraka postižu širinu reza do 8 μm, što je prije samo godinu dana bilo gotovo nemoguće. Slike 4 i 5 prikazuju precizne dijelove izrađene tim strojem. Slika 4 prikazuje spektar preciznih dije-

Slika 4. Precizni dijelovi mehaničkog sata: ciklus izrade minijaturnog zupčanika iznosi samo 4 – 5 sekundi

lova mehaničkog sata. Npr. minijaturni zupčanik može se izrezati u vremenu od 4 do 5 sekundi; za precizne fi ltarske ele-mente može se izraditi do 200 mikroru-pa u sekundi. Prednost je u tome što se laserom mogu obraditi različiti materijali (nehrđajući čelik, titan, bronca, tvrdi me-tali i još mnogi drugi).

Slika 5. Precizni cjevasti dijelovi za medi-cinsku tehniku; do odgovarajuće preciznosti ekonomičnom izradom

47Srpanj 3 II

Pogled: novi izvori laserskih zraka i precizni sustavi za pozicioniranjePoduzeće LLT nije se samo specijalizira-lo za izradu preciznih sustava za lasersku obradu nego i za izradu preciznih dijelova prema narudžbi kupaca. U takvu je izradu uključeno osam strojeva s različitim izvori-ma laserske zrake te učinkovita oprema za određivanje kvalitete.

Razvojni put sa sve manjim strukturama i sastavnim dijelovima nastavlja se nesma-njenom dinamikom. Tako nastaju sve no-viji zahtjevi za što ekonomičniji postupak izrade takvih dijelova i sklopova. Uz već poznate nove izvore laserskih zraka, sustavi za pozicioniranje i upravljački sustavi mo-raju postići te visoko zadane kriterije. Za sustave za pozicioniranje to znači da će u idućih nekoliko godina postići poboljšanje u preciznosti pozicioniranja na 0,1 μm. To samo po sebi uvjetuje nove generacije su-stava za preciznu lasersku obradu koje će predstavljati aktivno temperaturno stabi-lizirani strojevi koji će raditi u nepromje-njivim i ponovljivim klimatskim uvjetima. Jednako tako treba potražiti i nova rješenja za upravljanje i mjerne sustave za mjerenja pomaka. Za upravljanje to znači daljnje po-stizanje što kraćih intervala u području od 50 μm uz reproducibilno upravljanje viso-kodinamičkim procesima obrade.

Slika 6. SEM-snimka strukture usadaka žila: može ih se naći promjera do 8 μm

Do sada prevladavajući pulsni kruti laser dobio je konkurenciju u diodnim disk-la-serima i vlaknastim kratkopulsnim laseri-ma. Prednost tih izvora zraka je u odličnoj kvaliteti zraka i visokoj frekvenciji pulsova, čime omogućuju vrlo dinamične procese obrade. Konačno, odnos između cijene i učinka lasera odlučit će o opsegu upotrebe lasera u budućnosti. Za područje upotre-be u mikrostrukturiranju na raspolaganju su također odgovarajući različiti izvori

laserske zrake. Tu važnu ulogu ima laser Excimer, valnih duljina u UV području. Za primjene u mikrostrukturiranju mogu se na kraju upotrijebiti također i ultrakrat-kopulsni laseri s duljinom pulsa u pikose-kundnom i femtosekundnom području. Područje precizne obrade i mikroobrade laserom za budućnost je zanimljivo po-dručje razvoja novih upotreba u izradbenoj tehnici i za konačnu izradu potpuno novih proizvoda.

iz svijetadogađaji i dostignuća

48 Srpanj 3 II

49Srpanj 3 II

Načela rada skenera i područje skeniranjaSkener odašilje lasersku zraku koja se re-fl ektira od objekata koji joj se nađu na putu u području skeniranja. Odbijena zraka vra-ća se u skener. Uređaj nakon toga s pomoću odgovarajućega računalnog programa ra-čuna točan 3D položaj objekta u prostoru. Tijekom skeniranja pokretno zrcalo usmje-rava lasersku zraku i omogućuje skeneru skeniranje u radijalnom prostoru od 320°. Dakle, jedino 40° prostora nije moguće obuhvatiti skenerom.

Skeniranje prometnicaZa mjerenje cesta, pruga ili tunela danas se rabe laserski skeneri FARO (FARO

Laser Scanner), postavljeni na kotače, tj. na vozila. Tijekom pomicanja laser-

ski skener spiralno skenira okolinu te stvara trodimenzionalnu sliku snimlje-

nih podataka. Kako bi se dobila slika ceste u boji, na vozilo se postavi digi-

talna kamera. Za točan proračun kretanja vozila koristi se dodatni senzor,

tzv. odometar. Uporabom GPS prijamnika i rotacijskog senzora svaki poje-

dinačni položaj vozila sinkronizira se s mjerenim točkama. Svi podaci šalju

se na računalo u vozilu te se obrađuju s pomoću računalnog programa

Laser Scanner.

Inovativni projektMobilni sustavi za snimanje prometnica (e. Mobile Mapping Systems – MMS) u uporabi su od 90-ih godina prošlog stoljeća. Danas su oni revolucionarni sustavi koji zadovo-ljavaju sve veće zahtjeve za digitalnim ma-pama. Vozila opremljena GPS uređajima, kamerama i laserskim skenerima za analizu uvjeta na prometnicama kreću se po želje-nim prometnicama i istodobno sakupljaju i obrađuju velike količine korisnih podataka.

Mobilni skener tzv. Road-Scanner novi je korak u tehnološkoj evoluciji MMS-sustava. Osim uobičajenih uređaja za pozicioniranje objekata i obradu slika, mobilni je skener opremljen i inovativnim mjernim uređajem za spiralno (helikalno) skeniranje proizvo-đača tvrtke FARO, Laser Scanner.

“Spiralno” skeniranje prikladno je za sni-manja duž cesta, tračnica i tunela te otvara mogućnost automatskog prepoznavanja objekata. Tehničko rješenje sustava nastalo je u sklopu istraživačkog projekta u kojem su sudjelovala i sveučilišta Bologne i Par-me. Cilj projekta bio je udovoljiti sve većim zahtjevima za geografskim 3D podacima za sustave informacijskih tehnologija u službi prometa, prometne infrastrukture i naviga-cijskih sustava.

Zahvaljujući opremi mobilnog skenera Road-Scanner moguće je dobiti vrlo deta-ljan pregled svih objekata na prometnici te automatski obraditi mnoštvo podataka kao što su slike geografskih referencija, kretanje vozila i uzdužni profi l prometnice.

Izvrstan izborKako bi načinila mobilni skener Road-Sca-nner, talijanska tvrtka Siteco tražila je na

tržištu skener koji jamči zadovoljavajuću brzinu, točnost i preciznost, mogućnost obrade detalja i jednostavnost uporabe. Stabilnost i snaga uređaja također su bili kriteriji pri izboru skenera. Uporaba la-serskog skenera FARO u tom je slučaju bio idealan izbor.

FAROV laserski skener sto je puta brži od uobičajenih skenera, a u sekundi može ske-nirati 120 000 točaka, pri čemu omogućuje dobivanje slika visoke razlučivosti u samo 30 sekundi. Točnost mjerenja zajamčena je unutar raspona +/- 2 mm na duljini od 25 m. Razina detaljnosti slika također je dojmljiva. Omogućuje dobivanje slika ra-zlučivosti 3 do 700 milijuna 3D piksela po skeniranju. Ekstremna osjetljivost omogu-ćuje bolju analizu udaljenosti, nakošenih i tamnih objekata. Rezultat primjene su vrlo jasne slike dobivene s udaljenosti raspona od 0,6 do 76,6 m. Uređaj je opremljen inte-griranim memorijskim diskom kapaciteta 80 GB te mogućnošću bežičnog (wireless) rada. Skener je opremljen baterijom koja mu omogućuje šest sati rada neovisno o izvorima napajanja.

PrometPri uporabi aplikacija kao što je sustav Road-Scanner rijetko je potrebno upotri-jebiti tako visoke razlučivosti za skeniranje prometnica. Umjesto toga se snaga usmje-rava na skeniranje površina i bočnih dijelo-va prometnica pri nižoj razlučivosti i brzini od 35 do 60 km/h. To je moguće zahva-ljujući frekvenciji rotacije od 48 Hz zrcala koje usmjerava lasersku zraku skenera. Pri brzini od 50 km/h skener sakuplja snimlje-ne točke svakih 29 cm, dok su pri 30 km/h intervali kraći i iznose svakih 17 cm.

iz svijetadogađaji i dostignuća

50 Srpanj 3 II

Obrada mnoštva podatakaPodacima prikupljenim s pomoću FARO-VA laserskog skenera, sustav Road-Sca-nner dodjeljuje točkama geografski položaj uporabom moćnog sustava pozicioniranja, Applanix POS-LV, koji se sastoji od dva GPS satelitska prijamnika. Osim FAROVIM la-serskim skenerom i satelitskim sustavom pozicioniranja, Road-Scanner je opremljen i drugim uređajima, kao što je šest kamera u boji visoke razlučivosti i sustav za mje-renje profi la radi određivanja uzdužnoga grubog profi la prema IRI standardima.

Kvaliteta sakupljenih podataka očituje se u izvrsnoj točnosti: apsolutne koordinate i fo-

togrametrijska mjerenja defi nirani su s ap-solutnom preciznošću. Jednom prikupljeni podaci mogu se analizirati i modifi cirati putem tzv. postprocesorskih aplikacija.

Road-Scanner je visokoinovativni sustav za mapiranje mreže prometnica. Velikim je dijelom tomu zaslužna i uporaba FAROVA laserskog skenera. Na temelju navedenih karakteristika, uz male izmjere i malu masu (14,5 kg), vrlo je lako zaključiti zašto je tvrt-ka Siteco izabrala upravo taj skener.

FARO News 1/2008www.faro.com/int/laserscanner

www.teximp.com

događaji i dostignuća

8. međunarodni simpozij , Materijali i metalurgija“ održao se u Šibeniku, 22.-26. lipnja 2008Na temelju suglasnosti sa sastanka svjetskih metalurških društava, Düsseldorf, studeni 2005., te zaključaka okruglog stola, 8. međunarodni simpozij , Materijali i metalurgija“ održao se u Šibeniku,22.-26. lipnja 2008. U organizaciji kao i ak-tivnom sudjelovanju na 8. simpoziju zastupljene su 44 države. Registrirano je čak 615 referata (Plenarna predavanja – 10; Materijali – Sekcija „A“ – 291; Procesna metalurgija – Sekcija „B“ – 133; Plastična prerada – Sekcija „C“ – 71; Metalurgija i srodna područja – Sekcija „D“ – 110). Djelatnost se iznovice odvijala kroz ple-narno zasjedanje i četiri poster sekcije. Za vrijeme 8. simpozija održan je i sasta-nak Međunarodnog uredničkog odbora časopisa Metalurgija, sastanak Upravnog odbora i Godišnja skupština Hrvatskog metalurškog društva.

Na temelju dogovora sa sastanka svjetskih metalurških udruga, Düsseldorf, stu-deni 2007., sljedeći 9. međunarodni simpozij „Materijali i metalurgija održat će se 20.-24.06.2010.

Ukupno se za simpozije Hrvatskog metalurškog društva može zaključiti:Prihvaćanje svih 9 simpozija od međunarodnih i domaćih institucija ukazuje na to da su simpoziji Hrvatskog metalurškog društva tradicionalno mjesto okuplja-nja svjetskih i domaćih eksperata i znanstvenika različitih profi la: metalurga, fi zi-čara, kemičara, strojara itd.

S toliko prijavljenih referata kao na simpozijima Hrvatskog metalurškog društva (preko 600) mogu se pohvaliti rijetki organizatori simpozija, ne samo u Hrvat-skoj, nego i u svijetu, posebice za tehničke struke.

51Srpanj 3 II

52 Srpanj 3 II

Promoci jski č lanak

Na lokaciji Mattighofen oko 1 200 radnika proizvodi više od 80 000 motocikala godišnje. (Foto: KTM)

HURCO VMX 30 u radu u KTM “Racing” (Foto: x-technik)

Upravljački uređaj WinMax s dvostrukim ekranom toliko je jednostavan za rukovanje da se operater može osposobiti za rad u najkraćem mogućem roku. (Foto: x-technik)Hans Hiebl, voditelj

mehaničke obrade u KTM “Road Racing”

Stroj VMX30 s upravljačkim uređajem Ultimax vrlo se jednostav-no koristi. Poseb-no se preporučuje za izradu pojedi-načnih dijelova ili malih serija.

Prvi austrijski tvornički tim u povijesti svjetskih prvenstava u motociklističkim utrkama osnovan je 2002. godine. Harald Bartol, četrnaesterostruki austrijski prvak u kategorijama 50/125/250 ccm, na čelu je odjela „Road Racing“ kao voditelj tima i kon-struktor. Uspjeh se u uličnim utrkama nije dugo čekao: prve pobjede tim je slavio već 2004. Godine 2005. Finac Mika Kallio bio je doprvak u kategoriji 125 ccm, dok je Austri-ja osvojila svjetsko prvenstvo konstruktora. Cilj je svih tih aktivnosti u trkaćim sporto-vima tehniku, koju tvornica razvija za utrke, prenijeti u područje široke potrošnje.

Prototipovi i male serijeKad je 2002. godine osnovan odjel “Road Racing”, bili su potrebni alatni strojevi koji mogu ispuniti posebne zahtjeve koje postavljaju sportske utrke. 95 % dijelova, kao što su kućište motora, cilindar, klip, zakretni elementi ili membrana, proizvode se kao pojedinačni dijelovi, prototipovi ili u malim serijama. Obrađuju se različiti meta-li, primjerice magnezij, aluminij, titan, ali i nemetali, odnosno plastični materijali kao sintimit ili vespel, pri čemu je najvažnije da obrada bude jednostavna. Osim preciznih i stabilnih alatnih strojeva ovi zahtjevi prije svega podrazumijevaju fl eksibilno i jedno-stavno upravljanje. Zahvaljujući pozitiv-nom iskustvu jednog dobavljača KTM-a sa strojevima HURCO, tvornički se tim odlučio za troosni obradni centar HURCO VMX 30. Kako bi know-how ostao u tvornici, pristup odjelu “Road Racing” dopušten je samo izabranim radnicima. Dijelovi se izrađuju isključivo za tvornički tim KTM – nijedan

52

Poduzeće KTM djeluje već više od 50

godina na lokaciji Mattighofen. Oko

1.200 radnika (diljem svijeta ukupno

1.600) godišnje proizvodi više od 80.000

sportskih motocikala. Kako su goto-

vo svakom proizvođaču vozila važne i

sportske utrke, tako je i KTM već dese-

tljećima etabliran u svjetskom vrhu off -

road utrka. A nakon otprilike 30 godina,

ovo poduzeće iz Gornje Austrije vratilo

se 2003. godine i uličnim utrkama.

53Srpanj 3 II

Promoci jski č lanak drugi tim ne može kupiti dijelove KTM-a. “Svi se pogonski dijelovi izrađuju u tvor-nici, i to iza zatvorenih vrata”, opisuje ra-zinu čuvanja poslovne tajne Hans Hiebl, voditelj mehaničke obrade.

Obradni centri Hurco namijenjeni su izradi pojedinačnih dijelova ili malih seri-ja. Usavršena konstrukcija, kombinirana s jednostavnim upravljačkim uređajem Ultimax koji se programira u radionici, odlika je tih strojeva. Izbalansirano preci-zno glavno vreteno s visokim zakretnim momentom i maksimalnim brojem okre-taja od 10 000 o/min pruža fl eksibilnost potrebnu za različite primjene. Servopo-goni najnovije generacije, velik otvor za jednostavno punjenje i pražnjenje radnog stola te spremnik s 25 alata dopunjuju VMX 30.

Olakšano programiranjeZa programiranje u radionici potrebno je tek nešto stručnog znanja. Upravljački uređaj Hurco s dvostrukim ekranom toli-ko je jednostavan za upotrebu da se i ope-rater bez ikakva znanja vrlo brzo može uvesti u posao. Hiebl kaže da je progra-miranje na uređaju Ultimax naučio sâm u roku od 14 dana, a tečaj koji je kod proizvo-đača u Münchenu prošao nakon toga, bio je samo koristan dodatak.

Svi pogonski dijelovi izrađuju se u pogonu KTM “Racing”. (Foto: x-technik)

U proizvodnji je vrijeme najvažnije. S pomo-ću upravljačkog uređaja Ultimax podaci se iz nekog nacrta ili DXF-datoteke jednostavno prenose na stroj, koji tehničar može brzo i lako programirati primjenom jednostavno-ga interaktivnog programiranja i integrira-noga konturnog računala.

Hiebl je jedinicom za obradu vrlo zadovo-ljan: “Dijelove često izrađujemo na temelju telefonskih narudžbi, koje dobivamo tije-kom pokusnih vožnji ili između dviju utrka. Da bismo dijelove mogli isporučiti u kratkim rokovima, potrebna je visoka fl eksibilnost. Tu nam pomaže VMX 30 s upravljačkim uređajem Ultimax. Posebno velik izazov su utrke koje se održavaju preko oceana, i to tjedan za tjedan. Kako se tim između utr-ka uglavnom ne vraća u tvornicu, moramo proizvesti dovoljno dijelova za tri do četiri utrke i imati ih u pričuvi.”

Th omas Kuttruf, glasnogovornik KTM-a

U uličnim utrkama KTM je u samo četiri godine postigao najveće uspjehe.

SažetakU sportskim je utrkama vrijeme odlučuju-ći čimbenik. Tako se i u slučaju mehaničke obrade u timu KTM “Road Racing” sve vrti oko vremena i fl eksibilnosti, jer se preinake na cilindrima, dijelovima prijenosa i sl. mo-raju izraditi odmah nakon primitka narudž-be. Odgovarajući alatni stroj tu ima važnu ulogu. Zahvaljujući stroju HURCO 3-Achs-BAZ VMX 30 u kombinaciji s upravljačkim uređajem Ultimax, stručnjaci KTM-a našli su pravi “motor”.

KORISNIKKTM Sportmotorcycle AGStallhofnerstrasse 3A-5230 Mattighofer, AvstrijaT: +43 (0) 7742/6000-0F: +43 (0) 7742/6000-303Internet: www.ktm.at

KONTAKT

STROJOTEHNIKA d. o. o. Zagorska 10 10360 Soblinec, CroatiaT: +385 1 204 2526F: +385 1 204 3305E-mail: info@strojotehnika.hrInternet: www.strojotehnika.hr

VMX 30 – tehnički podaciDimenzije radnog stola 1.020 mm x 510 mmNosivost radnog stola 1.000 kgHodovi stroja (os x/y/z) 1.000/510/760 mmSnaga vretena 11 kWBroj okretaja vretena 12.000 vrt/minSpremnik alata 24 mestPosamične brzine (os x/y/z) 30/30/20 m/minDimenzije (Š/D/V) 2.200 mm/2.350 mm/2.750 mm

53

54 Srpanj 3 II

55Srpanj 3 II

Savjetovanje ljevača održava se pod okriljem MEGI-ja (Mitteleuropaeische Giessereiiniti-ative – Srednjoeuropska inicijativa ljevača) i u nazočnosti predstavnika CAEF-a (Th e Eu-ropean Foundry Association – Europski sa-vez ljevača) i WFO-a (World Foundrymen Organisation – Svjetska organizacija ljeva-ča). Redovito su nazočni i mnogi ugledni predstavnici nacionalnih udruženja ljevača, što omogućuje međusobnu razmjenu struč-nih i organizacijskih iskustava.

Ovogodišnje, 48. međunarodno savjetova-nje ljevača Portorož 2008 nudi sljedeći pro-gramski okvir:- predavanja (pozivna) uglednih znanstve-

nika i istraživača s međunarodnim ugle-dom iz inozemstva i Slovenije o aktualnoj tematici koja obuhvaća lijevane kompo-zite na bazi obojenih metala (Al i Mg), simulacije procesa, poboljšanja mehanič-kih svojstava, mikrostrukturna istraživa-nja, primjenu istraživačkih metoda.

Inozemna i slovenska sveučilišta i instituti predstavit će:- najnovija kretanja u području istraživa-

nja i razvoja ljevarstva- razvojne mogućnosti izrade lijevanih

metalnih kompozita - istraživanja i razvoj simulacije u ljevač-

koj tehnici i tehnologiji- planiranje mikrostrukture lijevanih

slitina- istraživanja o toplinskih zbivanja u lje-

vačkim kalupima- planiranje mehaničkih i fi zikalnih svoj-

stava odljevaka- razvoj novih slitina- razvoj suvremenih istraživačkih i anali-

tičkih metoda.

Predstavnici odjela za razvoj gospodarstva iz inozemstva i Slovenije predstavit će slje-deće teme:- razvoj novih tehnoloških postupaka- razvoj računalnih programa za vođenje

i praćenje procesa

48. Međunarodno savjetovanje ljevača u PortorožuOvogodišnje Međunarodno savjetovanje ljevača od 10. do 12. rujna 2008

već je 48. po redu. Organizatori savjetovanja su: Društvo ljevača Slovenije,

Sveučilište u Ljubljani i Sveučilište u Mariboru. Savjetovanje je tijekom godi-

na preraslo u jedan od skupova stručnjaka s područja ljevarstva s najduljom

tradicijom u Europi. Prisustvuje mu više znanstvenika s najuglednijih europ-

skih tehničkih sveučilišta i iz znanstveno-istraživačkih instituta.

Prof. dr. Alojz KrižmanMag. Mirjam Jan-Blažić

- razvoj suvremene opreme i agregata- razvoj mjerne tehnike- razvoj alatnih materijala za izradu lje-

vačkih kalupa- ekonomika poboljšanih i novih ljevač-

kih tehnika i procesa.

Slovensko je ljevarstvo u nekim segmenti-ma u tehnološkom smislu i po svojoj ino-vativnosti na europskom vrhu. Zasluge za taj status u velikoj mjeri pripadaju znan-stveno-istraživačkom radu na sveučilišti-ma i u institutima. Redovito organiziranje međunarodnog savjetovanja omoguću-je kontinuirano održavanje kontakata sa znanstveno-istraživačkim vrhom uglednih europskih znanstveno-istraživačkih insti-tucija.

Zbog prikaza najnovijih znanstveno-istra-živačkih dostignuća i visoke razine sloven-skog ljevarstva predviđa se sudjelovanje oko 250 stručnjaka, od toga približno polovica iz inozemstva i polovica iz Slovenije. Očekuje se sudjelovanje oko 15 europskih zemalja. Najkvalitetnija predavanja bit će objavljena u stručnom časopisu Ljevarski vjesnik (Li-varski vestnik) na slovenskom i engleskom

jeziku. Ljevarski vjesnik jedan je od rijetkih slovenskih stručnih časopisa koji neprekid-no izlazi već 55 godina i pritom osigurava dobru stručnu informiranost ljevača u Slo-veniji i inozemstvu. Sva predavanja pred-stavljena na savjetovanju bit će u sažetoj verziji objavljena u Zborniku savjetovanja. Cjelovita predavanja priložena su u zborni-ku na CD-u. Svi sudionici dobivaju na po-četku savjetovanja zbornik i CD.

Tijekom savjetovanja održavat će se tako-đer već tradicionalna izložba ljevačkih pro-izvoda, tehnologije i opreme. Savjetovanje redovito prati i internetski portal za svjet-sku ljevačku industriju Foundry Planet.

Sve informacije u svezi sa savjetovanjem ljevača i izložbom, odnosno prijavom na savjetovanje, dostupne su na e-adresi Druš-tva ljevača Slovenije (Društva livarjev Slove-nije): www.drustvo-livarjev.si

Prof. dr. Alojz Križman, predsjednik Programskog odbora, Mag. Mirjam Jan-Blažić,predsjednica Organizacijskog odbora i pred-sjednica društva

Tvrdometalna svrdla od tvrdog metala serije CDX-INOX DORMERDormer je predstavio novu seriju svrdla od tvrdog metala serije CDX-INOX, koji su namijenjeni visokoproduktivnom bušenju u inoxu, Ti i Ni-legurama do dubine 3xD (tip 567) i 5xD (tip 563).Posebnost CDX-INOX svrdla je snažna sredina alata, koja omogućuje vrlo velike po-smake. Pozitivna geometrija oštrice i provrti za unutrašnje hlađenje osiguravaju učinko-

vito lomljenje i odvod strugotine. Pobolj-šana višeslojna TiAlN prevlaka omogoćuje bušenje sa visokim reznim brzinama i po-smacima, te smanjuje trenje na reznom rubu i time produljuje vijek oštrice. Svrdla su namijenjena za korištenje na krutim i preciznim CNC obradnim centrima.

www.dormertools.comwww.bts-company.comwww.bts-kothennya.hr

iz svijetadogađaji i dostignuća

56 Srpanj 3 II

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ija

56

Suvremeno proizvodno inženjerstvo

Digitalna i presloživa tvornica za uvježbavanje

Samo ona poduzeća

koja se mogu brzo i

prilagodljivo odazvati

na sve češće promjene

u zahtjevima kupaca i

na sve manje predvi-

dljivu, a sve više indi-

vidualiziranu serijsku

proizvodnju, mogu se

uspješno natjecati na

međunarodnoj razini.

Odgovarajući odaziv

također ovisi o znanju i

iskustvu pa ih je potreb-

no neprestano nado-

građivati i poboljšavati.

Digitalna i presloživa

tvornica za uvježbavanje

naprednoga proizvo-

dnog inženjerstva nudi

stručnjacima s područja

proizvodnih i logističkih

sustava mogućnost uče-

nja planiranja i vođenja

proizvodnih sustava te

sustava za sastavljanje s

najvećim mogućim stu-

pnjem prilagodljivosti i

raznolikosti.

Dr. Tomaž Perme

Inženjeri i drugi stručnjaci koji su u proi-zvodnim poduzećima odgovorni za planira-nje proizvodnje, proizvodnu logistiku i orga-nizaciju rada, moraju poznavati suvremene metode i alate kojima mogu učinkovito ubla-žiti utjecaje tržišta koje se neprestano mije-nja, a da pri tome ne posežu u samo djelova-nje postojeće proizvodnje. Potrebe i zahtjevi za neprestanim optimiranjem tvornica i pro-izvodnih sustava u industriji iznimno su veli-ki. Proizvodno inženjerstvo, odnosno struč-no područje koje je odgovorno za planiranje rada i procesa, danas je sve više povezano s alatima digitalne tvornice te se također teme-lji na modularnim i prilagodljivim proizvod-nim sustavima. Samo njihovom stručnom upotrebom, potkrijepljenom odgovarajućim znanjem i iskustvima, može se podignuti stu-panj brzog i učinkovitog prijelaza, odnosno reorganiziranja proizvodnje iz jedne postave u drugu, pri čemu se može prema potrebi mijenjati strojeve i drugu opremu te njihov prostorni razmještaj. Također i udruživa-nje automatiziranih i ručnih radnih mjesta u učinkovit proizvodni sustav s obzirom na stvarne zahtjeve tržišta zahtijeva slobodan i cjelovit pristup planiranju i vođenju te odgo-varajuće znanje i iskustva. No to znanje nije moguće dobiti samo formalnim obrazova-njem i radom u proizvodnji, nego je za to po-trebno odgovarajuće dodatno obrazovanje, a time i posebno uvježbavanje tih znanja.

Obrazovna tvornica za napredno proizvodno inženjerstvo Postojeća ponuda obrazovanja i uvježbavanja koja je usmjerena na proizvodno inženjerstvo i koja bi odgovarala zahtjevima područja, nedostatna je, zaključili su na Institutu za in-dustrijsku proizvodnju i proizvodni menad-žment Sveučilišta u Stuttgartu (Institut für industrielle Fertigung und Fabrikbetrieb, IFF, Universität Stuttgart). Upravo su iz tog razloga osnovali i razvili suvremenu inovativnu me-todu učenja i uvježbavanja naprednoga pro-izvodnog inženjerstva (advanced Industrial Engeineering – aIE), koja udružuje nastavne vještine na stvarnome modelu tvornice, otoci-ma digitalnog učenja i teoretskim modulima te je također prilagođena poslijediplomskom i dodatnom obrazovanju i uvježbavanju.

Obrazovanje i uvježbavanje postavili su u di-gitalno i prividno (virtualno) okružje, gdje su na raspolaganju programska rješenja za plani-ranje i vođenje proizvodnje, kao i stvarni pro-izvodni sustavi koji se zasnivaju na najsuvre-menijim načelima modularnih prilagodljivih proizvodnih sustava i sustava za sastavljanje. Zamisao za to dobili su tijekom istraživanja u industriji kada su proučavali učinkovitost ponovnog uvježbavanja i preoblikovanja pro-izvodnih poduzeća te su zaključili da u in-dustriji postoji vrlo velika potreba za takvim obrazovanjem i uvježbavanjem.

Digitalni otok obrazovne tvornice s projekcijskim stolom i radnim mjestima na kojima sudionici rade u digitalnom okružju

57Srpanj 3 II

automatizacija i inform

atizacijasuvremeno proizvodno inženjerstvo

Digitalna tvornica Digitalna tvornica je općeniti izraz za široku mrežu digitalnih modela, metoda i alata kao što su modeliranje, simulacija, 3D prikaz alata prividne (virtualne) stvarnosti, koji su povezani sa sustavom koji upravlja podaci-ma. Svrha je digitalne tvornice udruživanje cjelovitog planiranja, vrednovanja i nepre-stanog poboljšavanja svih ključnih procesa i sredstava u tvornici s podacima o proizvodu i narudžbi. Digitalna je tvornica također i proces istraživanja koji podupire sve ključne stupnjeve razvoja proizvodnog sustava. Pri tome se daje naglasak na neprestano izmje-njivanje planiranja i vrednovanja kao važne čimbenike uspjeha razvoja poslovanja neke tvornice, koji su jedino ostvarivi uz uspješnu potporu digitalnog modela i suradnjom u digitalnom okružju.

Na IFF-u su, u suradnji s partnerima iz indu-strije i s nekoliko davatelja ponuda program-skih rješenja, razvili povezujuće i korisničke programe te združili pojedinačna program-ska rješenja u digitalni, odnosno virtualni dio obrazovne tvornice. Između sebe pove-zali su programska rješenja za upravljanje podacima o proizvodu, planiranje procesa i oblikovanje radnih mjesta, planiranje po-stavljanja strojeva i druge opreme te izrade tlocrta tvornice, simulaciju sastavljanja i tije-ka materijala, odnosno logistike, upravljanje narudžbama te upravljanje znanjem. Infor-macijsko i funkcionalno povezana program-ska rješenja nadogradili su korisničkim pri-jenosnikom i oblikovali digitalno, odnosno virtualno okružje koje su nazvali digitalni otok obrazovne tvornice.

Sudionici istraživanja, obrazovanja ili uvjež-bavanja okupe se na digitalnom obrazovnom otoku te s pomoću računala i projekcije ra-zvijaju nove proizvode, provjeravaju i ocje-njuju učinkovitost ključnih menadžerskih odluka o proizvodnom programu, oblikuju proizvodne procese i određuju proizvodna sredstva te simuliraju djelovanje i postav-ljanje strojeva i naprava kao što su npr. ro-botizirana ćelija, ručno radno mjesto, auto-matski skladišni sustav, različite transportni i kontrolni uređaji i sustavi. Tako sudionici digitalnoga obrazovnog otoka mogu pronaći nedostatke koji nastaju kod promjene pro-izvodnih procesa, s naglaskom na manjim proizvodnim serijama i kraćim razdobljima prelaska na novu opremu (retooling), te ih otklanjaju prije negoli započne stvarna pro-izvodnja.

Fizički model tvornice i-FactoryVažan dio osnovane obrazovne tvornice je inovativno obrazovno okružje i-Factory, koje je stvarni fi zički model proizvodnog sustava. Sastavljen je od sastavnih dijelova, odno-sno modula proizvodnog sustava iTRAME (intelligent Transformable Reconfi gurable Assmebly and Manufacturing Equipment),

koji su razvili u suradnji s poduzećem Festo Didactic, te programskih rješenja za izvršno planiranje i vođenje proizvodnje koja su po-vezana s programskim alatima digitalnoga obrazovnog otoka.

Bit i inovativnost osnove fi zičkoga obrazov-nog modela je tehnologija koja omogućuje jednostavno i brzo združivanje (confi gura-tion), razdruživanje te ponovno združivanje (re-confi guration) pojedinačnih proizvodnih i transportnih jedinica u po želji oblikova-nu proizvodnu liniju. Jedinice uključuju

najnovije tehnologije automatizacije kao što su različite pogonske jedinice, roboti za sastavljanje i sustavi s računalnim vidom. Razvili su također proizvodni primjerak koji je suvremeno oblikovano uredsko pomagalo s određenim mehatroničkim dijelovima, a namijenjen je izradi s pomoću suvremenih proizvodnih tehnologija te je također upo-trebljiv za daljnja istraživanja i upotrebu novih tehnologija. Velik broj varijanti pro-izvoda omogućuje simulaciju realističnih dinamičkih primjera narudžbi, što je dobra podloga za učinkovito učenje i uvježbavanje u obrazovnoj tvornici.

Jednostavno i brzo preslagivanjeOsnovni sastavni dijelovi fi zičkog modela obrazovne tvornice elementi su obitelji pro-izvodnih modula iTRAME poduzeća Festo Didactic, koji su izrađeni na osnovi indu-strijskoga paletnoga dvorazinskoga tran-sportnog sustava. iTRAME obuhvaća mo-dule za transport, radne stanice i automatsko skladište. Transportni dijelovi sastoje se od ravnih i kutnih elemenata, elemenata sa za-ustavljačima paleta za radnu stanicu, sastav-noga i rastavnoga spoja te početnoga i završ-noga transportnog modula. Na završnome modulu paleta se s gornje transportne trake, koja određuje osnovni smjer prenošenja pa-

Prilagodljivost je važna značajka suvremenih proizvodnih sustava: različite proizvodne i transportne proizvodne jedinice možemo jednostavno udružiti u proizvodni proces koji je prilagođen trenutačnim zahtjevima tržišta.

leta između radnih mjesta u sustavu, prenosi na niže položenu transportnu traku po kojoj se palete vraćaju do početnog modula koji ih prenosi na gornju traku. Radne stanice obu-hvaćaju ručno radno mjesto, koje ima svoju vlastitu transportnu traku te je odvojeno od glavnoga transportnog puta, automatizira-nih modula za sastavljanje, obrade, optičke kontrole i modula s robotom. Moduli su opremljeni vlastitim pogonom, napajanjem, komunikacijskom vezom i upravljačkim sustavom koji je prilagođen djelovanju i po-sebnim zahtjevima nekog modula. Moduli

su jednake dužine, tako da se mogu jedno-stavno zamijeniti. Palete i moduli opremlje-ni su tehnologijom RFID, koja omogućuje učinkovito i točno vođenje paleta te praće-nje proizvoda tijekom svakoga proizvodnog koraka.

Gradnja fi zičkog modela proizvodnog su-stava zasniva se na načelu “priključi i radi” (plug und work). To omogućuje sastavljeni priključak za napajanje, koji udružuje na-pajanje električnom energijom i stlačenim zrakom, priključak za Ethernet, uzemljenje i 24-voltno napajanje naprave za isključiva-nje u slučaju potrebe. Jedinstven je također i sustav za samostalno raspoznavanje topo-logije. Svaki modul, naime, ima na priključ-nim mjestima senzor za raspoznavanje koji prepoznaje modul koji je na nekome mjestu priključen. Ti se podaci prikupljaju u bazi nadređenog računala koje može na temelju tih podataka i topološke karakteristike poje-dinačnog modula odrediti sve povezane mo-dule i njihovo topološko uređenje, odnosno tlocrt prostornog razmještaja. Kod fi zičkog preuređivanja, odnosno mijenjanja prostor-nog rasporeda i povezivanja modula, svi se podaci koji određuju novu postavu u bazi podataka samostalno obnove. Iz tih se poda-taka samostalno stvori model i grafi čki pri-

58 Srpanj 3 II

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ijasuvremeno proizvodno inženjerstvo

kaz novih postavki koje su potrebne pri pla-niranju i vođenju proizvodnje te na projekciji stola na digitalnom obrazovnom otoku.

Od učenja do spoznaje Obrazovni proizvodni moduli iTRAME, koji su najbolje opremljeno obrazovno pomagalo poduzeća Festo Didactic, izra-đeni su od sastavnih dijelova koji se inače obično upotrebljavaju u industriji. Mo-duli omogućuju vrlo visok stupanj modu-larnosti i mogućnosti preslagivanja (re-confi gurability) jer su bogato opremljeni pogonima, senzorima i upravljačkim je-dinicama, što se također može vidjeti po investicijama. Njihove su prednosti prije svega u neograničenoj upotrebi, jedno-stavnom i brzom preslagivanju proizvod-nog sustava te mogućnosti da osoblje u radionici samostalno optimira postavlja-nje i djelovanje.

Obrazovna tvornica i-Factory, koja je sastavljena od modula iTRAME, na IFF-u je ishodišna točka za istraživački rad, poslijediplomske radove i dodatno obra-zovanje te za prijenos znanja u industri-ji. Testiranjima u digitalnom i fi zičkom

Inženjeri koji planiraju logističke i proizvodne sustave u obrazovnoj tvornici mogu i sami naučiti kako najbolje prilagoditi i oblikovati linije i sustave za sastavljanje da bi ih što jednostavnije promijenili i prilagodili.

Fizički model obrazovne tvornice sastavljen od proizvodnih modula iTRAME

vremenim prilagodljivim, odnosno brzo presloživim proizvodnim sustavima za izradu i sastavljanje.

Učenje i uvježbavanje na području na-prednoga proizvodnog inženjerstva, pot-pomognutoga suvremenim metodama i alatima, nije namijenjeno samo proizvod-nim inženjerima nego i svima koji rade na područjima tehničkog menadžmenta, logistike i na drugim područjima u pro-izvodnim poduzećima koji su ovisni o učinkovitosti proizvodnje ili na nju utječu. Učenje i uvježbavanje vode do novih spo-znaja i vještina koji su ključni za strateško odlučivanje i operativno vođenje. Na kraju put vodi do upotrebe modularnih i preslo-živih proizvodnih sustava s pomoću kojih je moguće rješavati i ispunjavati zahtjeve i potrebe tržišta učinkovitijim planiranjem koje negdje treba naučiti.

okružju sudionici obrazovanja i istraživa-či provjeravaju načine planiranja fi zičkog postavljanja i osnove planiranja te vođe-nja proizvodnje, njihovu primjenu u su-

59Srpanj 3 II

60 Srpanj 3 II

U fokusu istraživanja su robotski sustavi koji kombiniraju prednosti ručnih sustava (fl eksibilnost, neosjetljivost na pojavu ne-savršenosti, sposobnost učenja i prenamje-ne) s prednostima visokobrzinskih – ve-likom brzinom sklapanja te mogućnošću višesmjenskog rada.

Prednosti su robotskih sustava u tome što ih je povezivanjem s naprednim komplek-snim senzorima, u prvom redu vizijskim sustavima – industrijskim kamerama, mo-guće primijeniti u nesređenim i znatno promjenjivim uvjetima rada. Pod pojmom nesređenih uvjeta okoline smatramo da di-jelovi koje je montažom potrebno spojiti u sklop, ne moraju dolaziti u strogo određe-noj orijentaciji i položaju; najčešće je riječ o paletiziranom rasporedu. Primjenom kamere moguće je prepoznati i izdvojiti traženi objekt iz skupine istih ili različitih objekata proizvoljne orijentacije. Konvenci-onalni visokobrzinski sustavi nemaju spo-sobnost percepcije okoline te počivaju na pretpostavkama visokog stupnja sređenosti na svim razinama sustava. Takav umjetni

Inteligentna stanica za posluživanje automatskoga montažnog sustavaDiversifi kacija proizvoda, u sprezi s promjenjivom proizvodnom količinom,

visokim estetskim zahtjevima te zahtjevima za sve većom kontrolom sva-

koga koraka u proizvodnji, postavlja sve teže dostižne uvjete pred klasične

proizvodne sustave. Uzme li se primjer automatske montaže, konvencio-

nalni montažni sustavi poput ručnih ili visokobrzinskih jednonamjenskih

sustava postaju sve manje upotrebljivi u ovakvim promjenjivim i kompeti-

tivnim uvjetima.

Prof. dr.sc. Bojan Jerbić

b)

red uvodi se u sustav u prvom redu primje-nom uskih tolerancija svih komponenata sustava. Sustav je veoma osjetljiv na pojavu nepredviđenih događaja, primjerice pojavu vijka bez glave ili vijka koji nije točno pozi-cioniran. Ovakav pristup znatno povećava troškove montažnog sustava.

Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, suradnja Fakulteta i industrijskih partnera rezultirala je auto-nomnim montažnim sustavom sposobnim sklapati zadane dijelove u uvjetima viso-ke nesređenosti i promjenjivosti okoline. Sustav je razvijan na računalu od početne ideje, modeliran je programskim paketom CATIA v5, nakon čega je izvođena simula-cija u virtualnom svijetu. Nakon te početne faze prišlo se izvedbi sustava koji se sastoji od četveroosnoga kartezijskog manipulato-ra spregnutoga dinamičkim vizijskim susta-vom, kamerom montiranom na vertikalnoj osi; SCARA robota; pneumatskoga karte-zijskog FESTO manipulatora te niza po-moćnih komponenata poput transportnih traka, pneumatskih cilindara, servomotora.

Zadatak koji je bio postavljen kao projektni cilj bio je da sustav iz potpuno nesređene skupine dijelova, na temelju spoznaja o izgledu krajnjeg sklopa, redom sklapa ko-made i isporučuje ih na standardnoj paleti oblika 3x2 kao gotove sklopove.

Rješavanje ovog zadataka zasnivalo se na konceptima višeagentnih sustava, gdje je svaka komponenta sustava promatrana kao zasebna cjelina (agent) sposobna sa-mostalno percipirati okolinu i donositi odgovarajuće odluke bilo samostalno bilo u komunikaciji s ostalim komponentama sustava. Komunikacijom među jedinkama omogućeno je zajedničko distribuirano izvršavanje zadaće. Ovakva arhitektura po-većava robusnost sustava, što se u prvom redu očitovalo na vizijskom sustavu koji je sposoban prepoznati položaje dijelova s vi-sokom preciznošću od ~0,01 mm.

Sve komponente sustava bile su umreže-ne preko industrijskog protokola DEVICE Net, dok je komunikacija kamere s robotom izvedena standardnim protokolom TCP IP.

Slika 1. a) Virtualni model radne stanice i b) Realna izvedba radne stanice

a)

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ijainteligentna stanica za posluživanje

61Srpanj 3 II

Ukupno je umreženo šest računala, od čega jedan PC te pet programibilnih industrij-skih kontrolera. Programiranje je izvođeno u ladder logici, programskom jeziku X-sel te programskom jeziku FST4.

Značajke i prednosti ovog sustava u pr-vom su redu u njegovoj neosjetljivosti na promjene pozicije, orijentacije, rasporeda dijelova, kao i na promjene uvjeta osvjet-ljenja okoline. Princip rada temeljen je

Slika 2. a) Izgled radnog komada gledanog kamerom i b) Kamera postavljena na vertikalnu os manipulatora

b)a)

automatizacija i inform

atizacijainteligentna stanica za posluživanje

na sljedećim koracima: traženje dijelova po radnom prostoru, sklapanje dijelova, provjera ispravnosti izvedenog sklopa, postavljanje sklopa u nosač proizvoda na transportnom sustavu, vađenje sklopljenih dijelova i spremanje na standardnu paletu. Izravni korisnici ovog sustava su industrij-ski partneri visokoga tehnološkog stupnja, spremni uložiti sredstva za povećanje teh-nološkog stupnja proizvodnje. Pokazalo se da je povrat sredstava uloženih u ovakve

sustave zajamčen tijekom razdoblja od dvi-je godine.

Prof. dr.sc. Bojan Jerbić, redovni je profe-sor pri Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu

62 Srpanj 3 II

Prepoznavanje stanja i trendova na global-nom tržištu pretpostavka je pravilnoga stra-teškog planiranja industrijske proizvodnje. Oslanjajući se na trendove na svjetskom tržištu, na prognoze najvažnijih svjetskih instituta i sveučilišta, mogu se prepoznati globalni okviri defi nirani za sadašnje vri-jeme i skoriju budućnost. U tom smislu mogu se izdvojiti zahtjevi koje postavlja suvremeno tržište:• skraćenje vijeka trajanja proizvoda na

tržištu• smanjenje veličine serije proizvoda• povećanje broja varijanata proizvoda• povećanje utjecaja i želja kupaca na

oblik i karakteristike proizvoda• česte promjene želja kupaca• utjecaj konkurencije• jeft iniji i kvalitetniji proizvodi.

Nedavno predstavljena fl eksibilna robot-ska struktura HS-TEC-ov je odgovor na te zahtjeve. Pri planiranju i gradnji sustava stavljen je naglasak na fl eksibilnost, mo-dularnom strukturom koja osigurava širok spektar primjene tog robota.

Ovakav tip robotskog sustava namijenjen je ponajprije za sklapanje (pick and place) i posluživanje obradnih sustava, odnosno manipulaciju obradcima i dijelovima u široj primjeni. Za te aplikacije moguća je ugrad-nja različitih prihvatnica s pneumatskim ili hidrauličnim pogonom, a za dijelove s ma-

Fleksibilna robotska struktura za “laku” obradu i posluživanje obradnih sustavaTvrtka HS-TEC d.d. iz Zadra na sajmu BIAM 2008 predstavila je svoj novi pro-

izvod. Fleksibilnu robotsku strukturu za lake obrade i posluživanje obradnih

sustava tvrtka je razvila u suradnji s Katedrom za alatne strojeve pri FSB-u te

uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

njom masom predviđene su i vakuumske prihvatnice.

Posebno razvijenim i prilagođenim motor-vretenom za robotske aplikacije sa standar-dnim prihvatom alata omogućena je primje-na ovog robota za „lake“ i visokobrzinske obrade (glodanje, bušenje, razvrtanje, odre-zivanje, poliranje, skidanje srha).

Osobito je zanimljivu konfi guraciju sustava moguće izvesti ugradnjom izmjenjive stezne naprave umjesto standardne prihvatnice, gdje robot ujedno izvodi pomoćna i posmič-na gibanja, dok glavno vreteno ostaje fi ksira-no. Na taj je način moguće dodatno povećati fl eksibilnost te izbjeći potrebu za izvedbom zasebnih sustava izmjene obradaka.

Uz navedeno, ovaj je sustav također pred-viđen za primjenu kod različitih procesa

Slika 1. Modularnom strukturom robota omogućena je fl eksibilnost za različite aplikacije

spajanja materijala, odnosno lemljenja, lije-pljenja, zavarivanja i sl. Postupci nanošenja različitih zaštitnih prevlaka te pranje i pje-skarenje isto su tako predviđene operacije, dakako uz ugradnju odgovarajućega vanj-skog spremnika pomoćnog materijala.

Kako bi se ubrzao razvoj i smanjili troškovi testiranja, u fazi konstrukcije ovoga proi-zvoda primijenjeno je virtualno modelira-nje prototipa.

Virtualni prototip predstavlja računalni mo-del proizvoda nad kojim je, bez fi zičke rea-lizacije prototipa, moguće provesti brojne analize te na osnovi dobivenih rezultata ite-rativno uvoditi potrebne modifi kacije kon-strukcije radi postizanja traženih zahtjeva.

Razmatrajući ljudske pokrete u radu (ču-čanj pri podizanju objekta te savijanje ruku u zglobovima radi pozicioniranja) kao po-lazišnu točku u razvoju ovog proizvoda, ki-nematska struktura izvedena je ugradnjom osi z na početak kinematskog lanca. Time je u odnosu na češće korištene robote ovog tipa (SCARA), gdje je os z postavljena na kraju kinematskog lanca, ostvareno nekoli-ko važnih tehnoloških prednosti.

Izvođenjem osi z na ovaj način oslobođen je prostor na kraju kinematskog lanca za ugradnju dodatnih osi ili različitih modula za manipulaciju i obradu (slika 3), čime je povećana fl eksibilnost. Ovakvom je izved-bom također smanjena masa na najudalje-nijoj točki rotacije robotske ruke, a time i moment inercije, što u konačnici omogu-ćuje povećanje raspona, odnosno poveća-nje nosivosti uz povoljnije energetsko dje-lovanje.

Slika 2. Usporedba procesa razvoja proizvoda klasičnim postupkom i virtualnim modeliranjem

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ijadogođaji i dostignuća

63Srpanj 3 II

Slika 3. Usporedba gibanja čovjeka i robota

Pogon osi z, koji je uz masu pripremka u ovoj varijanti dodatno opterećen i masom preostalih konstrukcijskih elemenata, izve-den je linearnim motorom, čime su osigu-rana visoka dinamička svojstva robota.

Slika 6. Instalirani SCARA robot pri FSB-u (Katedra za alatne strojeve)

Slika 4. Usporedba klasičnog robota SCARA s razvijenom strukturom

Posebna pozornost pri dizajnu robota posve-ćena je sigurnosti radnika u uvjetima gdje ro-bot i čovjek rade kooperativno, odnosno gdje oboje imaju pristup objektu rada. Prisutnost čovjeka, nepredviđene zapreke ili objekta moguće je detektirati senzorima postavljeni-ma na robotsku strukturu, čime je uvjetovano smanjenje brzine ili potpuno zaustavljanje po-gona sustava u slučaju nužde. Time je uvelike smanjena opasnost od ozljeđivanja operatera, a s druge strane i oštećenja samog robota.

Izvor:• HS-TEC d.o.o.• Udiljak, Toma; Todić, Rajko; Goja, Željko.

INTELLIGENT ROBOT SYSTEMS FOR

Slika 5. Prikaz područja djelovanja senzora za detekciju zapreka

FLEXIBLE ATTENDANCE OF MACHINE TOOLS // CIM 2007 Computer integrated Manufacturing and High Speed Machining /Abele, Eberhard; Udiljak, Toma; Ciglar, Damir, editor(s). Zagreb: DENONA d.o.o., Zagreb 2007., 359-362 (lecture, internatio-nal peer-review, published, scientifi c).

dogođaji i dostignuća

Osiguravanje primjernog osvjetljenja mjesta obradePoduzeće Danray Products LLC iz Rockforda nudi prilagodljivo »zmi-jasto« svjetlo, koje omogućuje nepo-sredno osvjetljivanje mjesta obrade na obradnome stroju ili radnim područ-jima, na kojima je potrebno dodatno osvjetljenje. Svaka svjetiljka koristi običnu žarulju od maksimalno sto vati. Visokoučinkovite ruke izrađene su od opružnoga čelika, prevučeno-ga biopolimerom, čime su zaštićene od masti, ulja i prljavštine. Poduzeće nudi i brojne mogućnosti prilagodbe te dugotrajnu potpornu snagu uređa-ja. Svjetiljke su u ponudi u trima razli-čitim inačicama montaže, i to izravno te kao C-obujmica i magnet.

www.danrayproducts.com

64 Srpanj 3 II

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ijasajam AUTOMATICA 2008

Međunarodni karakter sajma AUTOMATICA 2008Više od 7 000 posjetitelja došlo je izvan Njemačke, što sajmu daje poseban, me-đunarodni značaj. Osim iz Njemačke, izlagači su ove godine došli i iz Austrije, Italije, Švicarske, Češke, Slovenije, Danske, Francuske, Švedske i SAD-a. Tako je na sajmu 870 izlagača iz 41 zemlje (u 2006. godini 814 izlagača iz 37 zemalja) predsta-vilo svoje proizvode, inovacije i usluge s područja sklapanja proizvoda i rukovanja njima, robotike, “machine vision” i sličnih područja. Udio inozemnih izlagača prešao je 30 posto.

Visoka razina zadovoljstva među izlagačima i posjetiteljimaDominantna slika u svih pet izložbenih paviljona bilo je dobro raspoloženje među izlagačima i posjetiteljima. Mnogi izlagači izjavljuju kako su tijekom održavanja saj-ma AUTOMATICA 2008 na svojim izlož-benim prostorima obavili mnoge izvrsne i konstruktivne razgovore s posjetiteljima, koji su došli vrlo pripremljeni za sajam. Uspjeh na sajmu može se potkrijepiti i mnogim potpisanim poslovnim ugovori-ma tijekom sajma. S druge strane, i posje-titelji su iskazali zadovoljstvo prikazanim

AUTOMATICA 2008 – nastavlja se rastSajam AUTOMATICA 2008, koji je održan od 10. do 13. lipnja na prostoru no-

voga München Trade Fair Centre (na više od 32 000 m2), oborio je sve dosa-

dašnje rekorde. To se odnosi na broj posjetitelja, kao i na broj izlagača. Ove

je godine priredbu obišlo više od 30 000 posjetitelja iz 90 zemalja (u 2006.

godini 28 479 posjetitelja iz 84 zemlje). U ovom broju časopisa IRT3000 do-

nosimo kratko izvješće o održanom sajmu, a detaljan prikaz priredbe bit će

dan u sljedećem broju.

te je, na temelju provedenih anketa i pro-cjena, zaključeno kako 97 posto posjetite-lja kani sajam AUTOMATICA posjetiti i 2010. godine.

Koncept u pozadini sajma AU-TOMATICA – uspjeh s odjekomArne Lakeit, voditelj Općeg odjela pla-niranja pri njemačkom Audiju, dijeli pozitivne dojmove o sajmu AUTOMA-TICA: “Koncept AUTOMATICE izvr-sna je platforma za Audi kao korisnika čitavih sustava. Ovo je učinkovit forum, gdje možemo raspravljati o rješenjima sa svojim dobavljačima pod okriljem našeg mota “Vorsprung durch Technik” (Na-pretkom kroz tehniku) – od jednostav-nih komponenata pa do primjene čitavih sustava.” Taj komentar izravno otkriva kako je koncept organizacije sajma AU-TOMATICA – dovesti pod jedan krov područja sklapanja proizvoda i rukova-nja njima, robotike, “machine vision” i sličnih područja, sva s istom “težinom” – doživio uspjeh koji će imati odjeka u tim područjima. Jasno i strukturirano defi niran raspored tema po izložbenim paviljonima jamči sajmu AUTOMATI-CA status učinkovite i poslovno orijen-tirane platforme.

Veliko zanimanje međunarodnih medijaIzvanredno velik interes medija za sajam AUTOMATICA bio je očit – sa sajma su iz-vještavali predstavnici medija iz više od 20 zemalja. Pri tome sajam nisu pratili samo novinski izvjestitelji nego i brojni radijski i TV izvjestitelji. Norbert Bargmann, direk-tor Messe München GmbH, izjavio je: “Vrlo smo zadovoljni time kako su se stvari odvi-jale na sajmu AUTOMATICA 2008. To je rezultat i naših opširnih najava i izvještaja u njemačkim i inozemnim medijima. Više od 500 novinara iz cijelog svijeta prenosi pozi-tivne poruke sajma AUTOMATICA. Sada dodatno i putem TV-a i radija.”

Th ilo Brodtmann, direktor tvrtke VDMA Robotik + Automation, prenosi raspolože-nje unutar branše: “Drago nam je što su naši izlagači iskazali tako veliko zadovolj-

65Srpanj 3 II

sajam AUTOMATICA 2008

stvo izlaganjem na sajmu, što je ujedno odraz sve većega međunarodnog širenja struke i izvrsne kvalitete posjetitelja sajma. AUTOMATICA se do-kazala kao vrhunski međunarodni događaj u našoj struci.”

Sljedeći sajam AUTOMATICA održat će se, tradicionalno, u Münchenu, od 8. do 11. lipnja 2010. godine.

Uredništvo časopisa IRT3000 zahvaljuje tvrtki BELIMPEX d.o.o. (zastu-pniku organizatora sajma Messe München GmbH) što je omogućila pred-stavnicima časopisa sudjelovanje na sajmu AUTOMATICA 2008 pod VIP uvjetima.

Za dodatne informacije o sajmu AUTOMATICA 2008 posjetite:

www.automatica-munich.comwww.belimpex.hr

Novo u tvrtki TEH-CUTTvrtka TEH-CUT instalirala je početkom godine novi CNC obradni centar MIKRON HPM1850U za 5-osni simultani rad koji omogućuje preciznije obrade najzahtjevnijih dizajna u kraćem vremenu. Dimen-zije radnog stola su 1600 x 1600 mm. Stroj podržava rad s 3 izmjenji-ve palete (radna stola), svaka nosivosti 1,5 tone. U radnom prostoru dozvoljeno opterećenje radnog stola je do 3 tone i radnim hodom od x1850, y1400, z905 mm. Broj okretaja vretena iznosi 15.000 min–1 s snagom motora od 38 kW (193 Nm). Stroj omogućava duboko bušenje s hlađenjem kroz vreteno i automatsku izmjenu 45 alata čije se dimen-zije automatski mjere ugrađenom laserskom mjernom napravom.

66 Srpanj 3 II66

nem

etal

i Injekcijsko prešanje s pomoću plina – GIT

Od 1963. godine, kada

je u Chicagu prvi put

predstavljen postupak

injekcijskog prešanja s

pomoću plina, taj unapri-

jeđeni postupak prerade

polimera postao je vrlo

proširen i uspješan po-

stupak izrade šupljikavih

otpresaka istodobnim ili

programiranim punje-

njem kalupne šupljine

polimernom taljevinom

i plinom. Postupak se

u literaturi najčešće

označava engleskom

kraticom GIT (Gas-as-

sisted Injection Moulding

Technology).

Arburg Know-how Edition, Processing Technology

Temeljna značajka injekcijskog prešanja s pomoću plina (GIT) je izrada tvorevine s pomoću dvije različite komponente. Prva je najčešće plastomerni ili elastoplastomer-ni materijal, dok je druga komponenta u plinovitom stanju, najčešće dušik (N2). Pri tome se te dvije komponente ne miješaju. Sve standardne ubrizgavalice koje su opre-mljene uređajem za punjenje kalupa pli-nom, mogu se rabiti i za postupak GIT. Plin je moguće pri tome ubrizgavati ili s pomo-ću mlaznice na ubrizgavalici ili s pomoću posebnog modula na kalupu.

Proces injekcijskog prešanja s pomoću plinaProces injekcijskog prešanja s pomoću plina započinje ubrizgavanjem prve komponente – polimera. Najčešće se ubrizga količina polimernog materijala koja popuni oko 70 % ± 20 % volumena kalupne šupljine (slika 1a). Neposredno prije završetka faze ubrizgavanja započinje faza ubrizgavanja plina. Kratko preklapanje faze ubrizgavanja plastomera i ubrizgavanja plina potrebno je radi sprječavanja naglog smanjenja brzine čela taljevine. Najbolja mjesta uvođenja pli-na su u zonama akumulacije polimerne ta-ljevine. Kako plin popunjava šupljinu, poti-skuje taljevinu uz stijenke kalupne šupljine (slika 1b). Nakon što se kalupna šupljina u potpunosti popuni, započinje faza djelova-nja naknadnog tlaka plina. Ta faza poviše-nog tlaka plina u kalupnoj šupljini održava se do trenutka kada se postigne postojanost oblika i dimenzija otpreska (slika 1c). Mak-simalni tlak plina pri tome je oko 300 bara. Zbog relativno niskog tlaka plina ostvaruje

Slika 1. Proces injekcijskog prešanja s pomoću plina - GIT: a) nakon faze ubrizgavanja poli-merne taljevine, b) tijekom faze ubrizgavanja plina, c) tijekom faze djelovanja naknadnog tlaka plina

se i relativno nizak unutrašnji tlak u ka-lupnoj šupljini, što rezultira potrebom za manjim silama držanja kalupa, odnosno mogućnošću uporabe ubrizgavalica manjih sila držanja. Nakon inicijalnog očvršćivanja polimerne taljevine tlak plina se snižava. To se smanjenje ostvaruje ili ispuštanjem plina u atmosferu ili izvlačenjem (do 90 % količi-ne) kroz mlaznice ubrizgavalice ili kalupa.

Prednosti i nedostaci postupka GIT Ovisno o konstrukciji kalupa, moguće je pri primjeni postupka GIT ostvariti odgo-varajuće prednosti u usporedbi s klasičnim postupkom injekcijskog prešanja:- više slobode pri konstruiranju kalupa- ušteda materijala (uobičajeno 20 do 30 %)- skraćenje vremena ciklusa za debelo-

stjene otpreske- povišenje krutosti i čvrstoće otpresaka

uz istu masu- otpresci bez pojave usahlina- ujednačenije stezanje u kalupu, niža za-

ostala naprezanja, bitno manje vitope-renje

- snižena sila držanja kalupa- uporaba duljih putova tečenja- bolja površinska svojstva u usporedbi s

pjenastim tvorevinama- u nekim slučajevima moguća su bitna

pojednostavnjenja konstrukcije kalupa- moguća integracija tankostjenih i debe-

lostjenih zona.

Uz navedene prednosti, postupak GIT ta-kođer ima i određene nedostatke:- dodatni troškovi investicije u opremu

za generiranje tlaka plina, opremu za regulaciju tlaka plina, plin, mlaznice na ubrizgavalici i mlaznice na kalupu te troškovi licencije

- empirijsko određivanje nekih parame-tara prerade

- zaostala rupa na mjestu ubrizgavanja plina

67Srpanj 3 II

nekovinenem

etaliGIT tehnologija

- čvrstoća otpreska na mjestu pečaćenja često je nedovoljna.

Varijante procesa injekcijskog prešanja s pomoću plinaTijekom primjene razvijeno je nekoliko inačica postupka injekcijskog prešanja s pomoću plina. Najčešće se te inačice razli-kuju u načinima ubrizgavanja plina u kalu-pnu šupljinu. Moguće je razlikovati sljede-će postupke:- GIT s ubrizgavanjem plina kroz mla-

znicu ubrizgavalice- GIT s ubrizgavanjem plina kroz kalup

(kroz uljevni sustav kalupa i izravno kroz kalupnu šupljinu, tj. otpresak)

- GIT s pomoću puhanja polimerne ta-ljevine (s pomoću povratnog tlaka i ek-struzijsko)

- GIT s pomoću povlačenja jezgre u ka-lupu.

GIT – ubrizgavanje plina kroz mlaznicu ubrizgavaliceTijekom ovog postupka plin se ubrizgava u kalupnu šupljinu izravno kroz mlaznicu ubrizgavalice. Postupak je moguće podije-liti u tri faze. U prvoj je fazi mlaznica s hi-drauličnim igličastim ventilom otvorena te se kroz nju ubrizgava polimerna taljevina (slika 2a). Jastučić potreban za pečaćenje ostaje u sabirnici cilindra ubrizgavalice. U drugoj se fazi (slika 2b) igličasti ventil za-tvara, a u kalup se ubrizgava dušik (N2). Pri tome dolazi do pomicanja jezgre rasta-ljenog polimera te počinje faza djelovanja naknadnog tlaka plina. Nakon završetka faze djelovanja naknadnog tlaka plina za-počinje faza uklanjanja dušika iz kalupne šupljine. Pri tome se smanjenje tlaka plina može ostvariti kratkim odmicanjem mla-

Slika 2. Faze postupka GIT s ubrizgavanjem plina kroz mlaznicu ubrizgavalice: a) prva faza, b) druga faza

znice ubrizgavalice. U konačnoj fazi igliča-sti ventil ponovno se otvara te se u kalupnu šupljinu ubrizgava jastučić polimerne talje-vine koji služi za pečaćenje otpreska (slika 2c).

GIT – ubrizgavanje plina kroz kalupOva inačica postupka GIT dijeli se na po-stupak ubrizgavanja plina kroz uljevni ka-nal kalupa te na postupak ubrizgavanja pli-na izravno kroz kalupnu šupljinu, odnosno izravno kroz otpresak.

Pri postupku s ubrizgavanjem plina kroz uljevni sustav kalupa, na početku ciklusa igličasti ventil mlaznice ubrizgavalice je otvoren, a u kalup se ubrizgava čitava pred-viđena količina polimerne taljevine, odno-sno nema zaostalog jastučića (slika 3a). U drugoj se fazi igličasti ventil zatvara, a u kalup se kroz sustav za ubrizgavanje zraka u kalupu zrak dovodi kroz uljevni sustav u kalupnu šupljinu (slika 3b). Pri tome dolazi do pomicanja jezgre rastaljenog polimera prema stijenkama kalupne šupljine. Isto-dobno je omogućeno djelovanje naknad-nog tlaka kojim ubrizgavalica može prema potrebi dozirati dodatni materijal u kalu-pnu šupljinu. Nakon prestanka djelovanja faze naknadnog tlaka plina, unutrašnji tlak otpreska opada (N2 napušta kalup kroz su-stav za ubrizgavanje zraka).

Pri ubrizgavanju plina izravno kroz otpre-sak sustav za ubrizgavanje plina izveden je tako da završava mlaznicom izravno u kalupnoj šupljini. Mjesto ubrizgavanja plina pri ovom postupku moguće je odre-diti bilo gdje na otpresku, što je prednost postupka. Nedostatak postupka je nemo-gućnost automatskog pečaćenja mjesta ubrizgavanja zraka koje se pojavljuje u obliku male rupe na otpresku. Pri ovom

Slika 3. Faze postupka GIT s ubrizgavanjem plina kroz uljevni sustav kalupa: a) prva faza, b) druga faza

postupku moguće je raditi s intervalnim otvaranjem mlaznice, a tijekom prve faze postupka u kalup se ubrizgava čitava ko-ličina polimerne taljevine (slika 4a). U drugoj se fazi u kalupnu šupljinu ubriz-gava dušik kojim se polimerna taljevina stlačuje uz stijenke kalupne šupljine (slika 4b). Nastupa faza djelovanja naknadnog tlaka taljevine sve do trenutka očvršćiva-nja uljevnog sustava, a slijedi uklanjanje dušika iz kalupne šupljine. Pužni vijak ubrizgavalice istodobno započinje s dozi-ranjem materijala za novi ciklus.

Slika 4. Faze postupka GIT s ubrizgavanjem plina izravno kroz kalupnu šupljinu: a) prva faza, b) druga faza

GIT – puhanje polimerne taljevinePostupak GIT-puhanja polimerne taljevi-ne u kalupnoj šupljini također se dijeli na dvije inačice: postupak puhanja s pomoću povratnog tlaka taljevine i postupak ek-struzijskog puhanja. Prednosti obaju po-stupaka pred ostalim inačicama postupka GIT je izostanak tragova preklapanja na stijenkama otpreska.

Pri postupku puhanja s pomoću povrat-nog tlaka taljevine čitava se kalupna šu-pljina popuni polimernom taljevinom (slika 5a). Pri tome se ostvaruje kratko djelovanje naknadnog tlaka radi što bo-ljeg oblikovanja otpreska uz stijenku kalupne šupljine. U sljedećoj fazi igliča-sti ventil mlaznice ubrizgavalice ostaje otvoren, a dolazi do ubrizgavanja dušika na mjestu najdaljeg puta tečenja taljevi-ne, čime se polimerna taljevina potiskuje natrag u cilindar ubrizgavalice (slika 5b). Nakon što se oblikuje potrebna šupljina u otpresku, igličasti se ventil zatvara pri-je negoli dušik počne ulaziti u cilindar. Slijede faze djelovanja naknadnog tlaka plina i njegova uklanjanja iz kalupa. Na-kon toga počinje doziranje materijala za sljedeći ciklus.

68 Srpanj 3 II

nem

etal

iGIT tehnologija

Pri GIT-ekstruzijskom puhanju u prvoj se fazi kalupna šupljina u potpunosti popuni polimernom taljevinom (slika 6a). U ovom slučaju kalup mora sadržavati jednu ili više sekundarnih kalupnih šupljina koje služe za prihvat viška materijala. U prvoj fazi se-kundarne kalupne šupljine moraju biti za-tvorene. U drugoj fazi započinje djelovanje tlaka koji potiskuje (ekstrudira) taljevinu, čiji višak popunjava sekundarnu kalupnu šupljinu. Prethodno je potrebno s pomo-ću hidrauličnog klizača otvoriti sekundar-nu kalupnu šupljinu. Preostali dio ciklusa identičan je postupku puhanja s pomoću povratnog tlaka.

Slika 5. Faze postupka GIT-puhanja s pomoću povratnog tlaka: a) prva faza, b) druga faza

Slika 6. Faze postupka GIT-ekstruzijskog puhanja: a) prva faza, b) druga faza

GIT – povlačenje jezgre u kalupuPri ovom se postupku kalupna šupljina u prvoj fazi u potpunosti popuni polimernom taljevinom. Kalup mora sadržavati dopun-sku jezgru ili više njih, čijim se pomakom

može nezavisno upravljati. U fazi ubrizga-vanja polimerne taljevine jezgra mora biti u svom “prednjem” položaju, tj. u kalupnoj šupljini (slika 7a). U drugoj fazi dolazi do povlačenja jezgre u “stražnji” položaj, čime se ostvaruje prostor za oblikovanje šuplji-ne unutar otpreska (slika 7b). Istodobno se plin ubrizgava kroz mlaznicu koja se nalazi blizu jezgre, čime se u potpunosti oblikuje šupljina u otpresku. Slijede uobičajene faze djelovanja nakanadnog tlaka plina i njego-va uklanjanja iz kalupne šupljine.

Sustavi GIT-mlaznicaPri postupku GIT, za ubrizgavanje plina u kalup na raspolaganju su posebne mlaznice ubrizgavalice i mlaznice u kalupu. U slučaju uporabe GIT-mlaznice ubrizgavalice polimer-na taljevina i plin ubrizgavaju se kroz istu mla-znicu. Kao posljedica, ušće taljevine u kalupnu šupljinu i ubrizgavanje, odnosno uklanjanje plina, na istim su mjestima na otpresku.

U slučaju uporabe mlaznica u kalupu nije nužno da mjesto ušća bude ujedno i mjesto ubrizgavanja plina. U tom je slučaju moguće u kalupu rasporediti potreban veći broj mla-znica koje će zadovoljiti postavljene zahtjeve na otpresak. Takve mlaznice omogućuju bitno fl eksibilnije upravljanje parametrima postup-ka GIT. U kalupima se razlikuju nepomične i pomične mlaznice. U slučaju kada je mlazni-cu moguće postaviti u smjeru otvaranja kalu-pa, mogu se izabrati nepomične mlaznice. S druge strane, kada to nije moguće, mlaznice trebaju imati mogućnost pomicanja.

Smjernice za oblikovanje GIT-otpresaka

OpćenitoOtpresci koji su posebice prikladni za izradu postupkom injekcijskog preša-

Slika 7. Faze postupka GIT s povlačenjem jezgre u kalupu: a) prva faza, b) druga faza

nja s pomoću plina su oblika osovina i slično, kao što su to, primjerice, ručice u automobilskoj industriji. Primjena postupka GIT pri tome omogućuje po-stizanje visoke čvrstoće stijenki takvih proizvoda, uštedu materijala do 50 %, bitno kraća vremena ciklusa (bitno kra-će vrijeme hlađenja otpreska radi tanjih stijenki), izradu dvokomponentnih pro-izvoda.

Presjeci otpresakaPri konstruiranju otpresaka namijenje-nih izradi postupkom GIT, potrebno je konstruirati šupljine u otpresku što je moguće okruglijeg oblika (slika 8). Posljedično bi i vanjski oblik otpreska trebao pratiti taj kružni oblik kako bi se izbjegla pojava nejednolike debljine stijenke. Kako se to, međutim, ne može uvijek ostvariti, potrebno je slijediti slje-deće smjernice pri oblikovanju vanjskog oblika otpreska:- defi nirati vanjski oblik otpreska što je

moguće bliže obliku šupljine u njegovoj unutrašnjosti

- izbjegavati oštre bridove- izbjegavati gomilanje materijala u kuto-

vima- osigurati što jednolikiju debljinu stijen-

ke po čitavom otpresku.

Slika 8. Presjeci otpresaka pri postupku GIT

Pri oblikovanju pravokutnih presjeka ot-preska često je onemogućeno pomicanje taljevina u užim dijelovima presjeka. U takvim slučajevima valja se držati sljedećih naputaka:- maksimalna širina otpreska treba izno-

siti 3 do 5 puta njegove visine- maksimalna duljina otpreska treba

iznositi do 5 puta njegove visine.

Savinuti detalji na otpreskuU slučaju kada je otpresak savinutog obli-ka uvijek postoji opasnost od gomilanja materijala na vanjskim stijenkama otpre-ska, odnosno stanjenja stijenke otpreska s unutrašnje strane polumjera zakrivljenja (slika 9). Stoga valja uzeti u obzir sljedeća pravila:- izbjegavati područja oštrih kutova- izabrati najveći mogući polumjer za-

krivljenja.

69Srpanj 3 II

70 Srpanj 3 II

Položaji ušća taljevine / mjesta ubrizgavanja plinaOdređivanju položaja ušća taljevine i mje-sta ubrizgavanja plina valja posvetiti po-

Slika 9. Lokalne debljine stijenke pri savinu-tom otpresku pod 90°

sebnu pozornost. Kako je pri postupku GIT temeljni zahtjev postizanje jednolike deblji-ne stijenke otpreska, vrlo je bitno kalupnu šupljinu najprije homogeno popuniti poli-mernom taljevinom kako bi plinski mjehur oblikovao šupljinu unutar otpreska upravo onako kako je konstrukcijski predviđeno. Stoga valja uzeti u obzir sljedeća temeljna pravila pri određivanju položaja ušća, od-nosno mjesta ubrizgavanja plina:- izabrati položaje u smjeru veće širine

otpreska (latitudinalno)- predvidjeti kalup s jednom kalupnom

šupljinom i po jednim mjestom ušća i ulaska plina u kalup kada je to moguće

- izbjegavati položaje ušća i mjesta ubriz-gavanja plina na vidljivim mjestima ili na mjestima na kojima je otpresak izlo-žen visokim mehaničkim opterećenjima

- smjestiti položaj mjesta ubrizgavanja plina što bliže ušću taljevine kako bi plinski mjehur mogao što bolje pratiti čelo taljevine i usmjeravati njezino gi-banje te kako bi se plinski mjehur mo-gao širiti samo u jednom smjeru

- valja uzeti u obzir i utjecaj gravitacije pa treba predvidjeti punjenje kalupne šupljine odozdo prema gore radi posti-zanja idealnog tečenja taljevine.

nem

etal

iGIT tehnologija

Magnetni stolovi Quad Extra TecnomagneteTecnomagnete je predstavio novu seriju magnetnih stolova Quad Extra. Za razliku od predhodnih serija, novi stolovi Quad Extra imaju magnetni dio izrađen iz jednog komada ("Solid block design" - patentiran postupak izrade), a i kućište je također izrađe-

no iz jednog komada. Novi magnetni stolovi Quad Extra imaju približno 15% veću silu stezanja, nego prijašnje izvedbe (QX HD50 400 daN/pol, QX HD70 780 daN/pol). Nove su također i podloge za predmet obrade (fi ksne i gibljive). Podloge su okruglog oblika (i fi ksne i gibljive) i izrađene su tako, da se jednostavno ručno postave na stol. Gibljive podloge su izrađene iz dva dijela (svaki dio je izrađen po načelu "solid block"), i imaju ugrađenu zaštitu od praha. U usporedbi sa predhodnom izvedbom, prijenos sile stezanja na predmet je 20% veći sa novim podlogama.

www.tecnomagnete.comwww.bts-company.comwww.bts-kothennya.hr

71Srpanj 3 II

Poluproizvodi, obradci od konstrukcijske plastike namijenjeni su daljnjoj strojnoj obradi. Riječ je o materijalima kao što su PA, PA 66 (Ertalon, Nylatron), POM (Ertacetal), PET (Ertalyte), PEEK (Ketron PEEK 1000) i PE-HMW (Cestilene). Kopolimer POM (Ertacetal C) i homopolimer POM (Ertace-tal H) posebice su pogodni za obradu na au-tomatskim CNC-tokarilicama. Stoga postoji mogućnost izbora šipki i cijevi duljina većih od 1000 mm, pa čak do 3000 mm.

Obradci od konstrukcijske plastike mogu se bez teškoća obrađivati na uobičajenim stro-jevima za obradu metala ili drva, no pri tome se valja držati nekoliko dopunskih smjernica koje osiguravaju najbolje rezultate obrade.

Zbog loše toplinske provodnosti plastomer-nih materijala, relativno niske temperature

Smjernice za strojnu obradu poluproizvoda od konstrukcijske plastike (prvi dio)

Sile rezanja/pritezanje obratkaSile rezanja pri obradi plastike niže su negoli pri obradi metala pa je tomu potrebno prilagoditi i pritezanje obratka. Najčešće se u praksi teško-će javljaju zbog prejakog pritezanja obratka. U tom se slučaju obradak nakon otpuštanja neo-čekivano deformira. S druge strane, preslabo pritezanje obratka može rezultirati njegovim ispadanjem iz naprave ili uređaja za pritezanje tijekom obrade. Zato je izboru optimalne sile pritezanja potrebno posvetiti veću pozornost negoli pri obradi metalnih obradaka.

Konstrukcijska plastika namijenjena stroj-noj obradi nije tvrda kao metali. Zbog toga je vrlo često potrebno obradak dodatno učvrstiti (poduprijeti) kako bi se spriječila njegova prevelika deformacija ili čak pojava loma. Primjer je obrada cijevi s tankim sti-jenkama, kada je tijekom pritezanja obratka u čeljusti vrlo često potrebno osigurati unu-trašnje podupore (trnove). Time se osigu-rava točnost obrade (npr. pri izradi raznih vitki), pri čemu je potrebno poštovati tole-rancije oblika (okruglosti) i izmjera.

Rezni alatiRezni alati od brzoreznog čelika HSS pri-mjereni su za obradu većine konstrukcijskih plastomera. U slučajevima dugotrajne obra-de ili obrade plastomera ojačanih staklenim ili ugljikovim vlaknima, odnosno obrade materijala punjenih grafi tom, prednost, međutim, imaju alati načinjeni od volfram-ugljikova tvrdog metala (WIDIA), keramike ili polikristalnog dijamanta (PCD). S pomo-

ću tih alata moguće je ostvariti dulji vijek uporabe i fi no obrađenu površinu obratka.

Pri obradi plastomera kao što su PBI (Ce-lazole) ili PAI (Torlon) najbolji se rezultati obrade postižu alatima koji imaju dijaman-tnu prevlaku PCD. Pri kratkotrajnim obra-dama moguće je uporabiti i alate načinjene od karbidnih tvrdih metala.

Rashladni medijiRashladni mediji načelno nisu potrebni, osim pri odrezivanju i bušenju. Očuvanje re-lativno hladne zone rezanja u pravilu bitno poboljšava fi noću obrađene površine i posti-gnute tolerancije.

Kada neka operacija rezanja zahtijeva upo-rabu rashladnog medija, uputno je rabiti medije topive u vodi, osim u slučaju obrade amorfnih plastomera kao što su PC, PPSU, PEI i PSU. Pri obradi tih materijala mogu se pojaviti napukline zbog naprezanja u mate-rijalu. Stoga se pri njihovoj obradi preporu-čuje uporaba čiste vode i stlačenog zraka.

U nekim je slučajevima strojne obrade amor-fnih plastomera, međutim, uporaba rashlad-nih medija topivih u vodi neizbježna. Primjeri su bušenje provrta velikih promjera, bušenje dubokih provrta ili narezivanje navoja. U tim je slučajevima potrebno obratke odmah nakon obrade temeljito očistiti izopropilnim alkoholom, a zatim isprati čistom vodom. Na taj se način smanjuje mogućnost pojave na-puklina zbog naprezanja u materijalu.

omekšavanja te tališta, potrebno je pri stroj-noj obradi takvih materijala razinu razvije-ne topline održavati na minimumu, čime se sprječava akumulacija topline u obratku. Time se sprječavaju neželjene posljedice kao što su deformacije i napetosti obratka, pro-mjena boje i, konačno, njegovo taljenje.

Stoga se potrebno držati sljedećih naputaka:- rezni alat mora uvijek biti oštar i gladak- brzina posmaka mora biti što veća- rezni alat mora imati dovoljno “zračno-

sti”, tako da je u dodiru s obratkom sam rezna oštrica

- potrebno je osigurati dobro odvajanje strugotine od reznog alata

- pri operacijama rezanja, gdje se razvija-ju visoke temperature, potrebno je rabiti rashladne medije (primjerice pri buše-nju).

nemetali

strojna obrada konstrukcijske plastike

72 Srpanj 3 II

ARBURG – Tehnološki dani 2008Od 3. do 5. travnja ove godine tvrtka ARBURG već tradicionalno organizirala

je Tehnološke dane, tijekom kojih otvara vrata svoga sjedišta u Lossburgu

(Njemačka) za posjetitelje i partnere. U ta tri dana ARBURG je posjetilo više

od 4 100 posjetitelja iz 44 zemlje. Činjenica da svake godine na taj događaj

u Lossburg dolazi sve više posjetitelja, a neki i iz vrlo udaljenih zemalja (pri-

mjerice Kine, Tajlanda, Indije, Japana, Indonezije, Malezije, Vijetnama, Južne

Afrike, Australije i Brazila), iznova dokazuje kako je koncept održavanja Teh-

noloških dana uspješan.

Kao i svake godine, tako je i ove ARBURG predstavio sve novosti u svom proizvodnom programu. Bila je to izvrsna prilika da se na jednome mjestu vide svi modeli toga reno-miranog proizvođača ubrizgavalica, pri čemu je više od 50 izloženih ubrizgavalica bilo u pogonu demonstrirajući klasične, ali i una-prijeđene i inovativne postupke injekcijskog prešanja.

Od novijih postupaka prerade valja istaknuti postupak Exjection®, koji predstavlja kombi-naciju injekcijskog prešanja i ekstrudiranja (slika 1a). Na Tehnološkim danima pred-stavljena je ubrizgavalice iz serije Allrounder V (okomita jedinica za ubrizgavanje), model Allrounder 375 V (slika 1b). Postupak su ra-zvile tvrtke IB STEINER i Hybrid Composite Products GmbH iz Spielberga u Austriji.

Postupak je prilagođen izradi dugih, tanko-stjenih plastomernih proizvoda. Tijekom postupka Exjection® taljevina se ubrizgava u kalup čija se kalupna šupljina pomiče tijekom

Priredio: Dr. sc. Damir GodecFoto: ARBURG,M. Katalenić

Slika 1. Predstavljanje postupak Exjection® na stroju Allrounder 375 V na tehnološkim danima

ubrizgavanja u smjeru uzdužne osi ubrizgava-lice. Pomična kalupna šupljina lagano se po-punjava taljevinom. Exjection® karakterizira izostanak linija spajanja na otpresku te niska razina unutrašnjih naprezanja po čitavoj du-žini otpreska. To znači da je ovim postupkom moguće načiniti otpreske velikih izmjera uz relativno male sile držanja kalupa, minimalne tlakove i bitno niže troškove izrade. Na Teh-nološkim danima prikazana je proizvodnja ABS-profi la (slika 2) mase 50 g, uz vrijeme ciklusa od 60 s.

Poseban izložbeni prostor bio je posvećen ubrizgavalicama serije S (slika 3), sa svih deset ubrizgavalica. ARBURG je izložio 20 ubrizga-valica kojima je demonstrirao sve mogućno-sti ubrizgavalica iz te serije. Potpuno hidrau-lične ubrizgavalice imaju raspon sila držanja kalupa između 125 kN i 5 000 kN, a deset je osnovnih modela: 170 S, 270 S, 370 S, 470 S, 520 S, 570 S, 630 S, 720 S, 820 S i 920 S. Kako se svaka od tih osnovnih ubrizgavalica može kombinirati s različitim veličinama jedinica

Slika 2. ABS-profi l načinjen postupkom Exjection®

za ubrizgavanje, moguće je postići vrlo širok raspon karakteristika tih ubrizgavalica koje mogu udovoljiti većini zahtjeva u proizvod-nji polimernih otpresaka. Pri tome je moguće proizvoditi otpreske od mikropodručja pa do proizvoda mase 2 583 g (PS).

2 000 kN u kombinaciji s tandemskim ka-lupom. U kalupu se proizvodila posuda s poklopcem od PP-a. Riječ je o kalupu s 1+1 kalupnom šupljinom i dvije sljubnice koje se otvaraju naizmjence radi naizmjeničnog vađenja otpreska iz kalupa. Ubrizgavalica je opremljena odgovarajućim programskim pa-ketom “Tandem Mould”, a ima mogućnost povlačenja dviju jezgara te uporabe do šest krugova za temperiranje. Vrijeme ciklusa za izradu dvaju otpresaka od 183 g i otpreska od 83 g je 50 sekunda. Tijekom svakog ciklusa u kalupu su se izrađivala po dva spremnika i jedan poklopac.

Na priredbi je središnje mjesto bilo nami-jenjeno električnim ubrizgavalicama serije ALLROUNDER A (slika 4). Kao najnovije dostignuće u razvoju prikazana je ubrizga-valica ALLROUNDER 570 A s hidrauličnom jedinicom za ubrizgavanje veličine 1300. Hi-draulički pogonjena jedinica za ubrizgava-nje sada je na raspolaganju za sve električne ubrizgavalice. Time je omogućen veći kapaci-tet doziranja materijala, više brzine ubrizga-vanja, bolja dinamika procesa i kraći ciklusi.

nem

etal

iARBURG - Tehnološki dani 2008

73Srpanj 3 II

ARBURG - Tehnološki dani 2008

Slika 3. Ubrizgavalice serije ALLROUND S: najmanja 170 S i najveća 920 S

Slika 4. Ubrizgavalice serije ALLROUNDER A

Posebice u slučajevima tankostjenoga injek-cijskog prešanja te kalupa s većim brojem ka-lupnih šupljina, ta činjenica može biti velika prednost ovih ubrizgavalica. To znači da se ubrizgavalica ALLROUNDER 570 A može primjenjivati i u slučajevima koji nadilaze mogućnosti najveće električne ubrizgavalice, jedinice za ubrizgavanje veličine 800.

Iz serije ALLROUNDER Golden Edition ARBURG je prikazao novu vertikalnu ubriz-gavalicu ALLROUNDER 1200 T s okretnim stolom (slika 5). Ubrizgavalice ALLROUN-DER Golden Edition imaju ograničenje u kombinaciji sila držanja kalupa/veličina je-dinice za ubrizgavanje, pri čemu se ostvaruje

Slika 5. Ubrizgavalica ALLROUNDER 1200 T s okretnim stolom

Slika 6. Robotski sustav MULTILIFT V Select

uporabom servoelektričnog pogona za po-kretanje okretnog stola, čime je bitno skraće-no vrijeme okretanja.

ARBURG je također prikazao čitavu paletu robotskih sustava u raznim kombinacijama s ubrizgavalicama. Pri tome su predstavljene i dvije novosti: model MULTILIFT V Select (slika 6) i funkcija SELOGICA “Teach-in”. Novi MULTILIFT V Select osnovna je (eko-nomična) varijanta robotskog sustava koja može pokriti većinu standardnih operacija vađenja otpreska iz kalupa. Temelji se na već provjerenom vertikalnom sustavu MULTI-LIFT V, a raspoloživa je uz niže cijene zbog prethodno defi niranih elemenata sustava.

visoka kvaliteta uz optimalan omjer cijena/ učinkovitost ubrizgavalice. Razvoj okretnih stolova Golden Edition bio je usmjeren k dramatičnom skraćenju ciklusa. To se postiže

Jedna od važnijih karakteristika ovoga susta-va je nezavisno defi niranje duljina i pomaka u sve tri NC servo osi.

Nova funkcija SELOGICA “Teach-in” uprav-ljačke jedinice omogućuje vrlo jednostavno programiranje svih operacija robotskih su-stava. Sustav raspolaže modom za učenje, tzv. Teach mode. U tom je modu moguće ručno defi nirati pomake i radnje robota te pritiskom

74 Srpanj 3 II

Slika 8. Arburgov koncept “e2”

na tipku “Teach” sve memorirati. Svi uneseni parametri zatim se automatski učitavaju u upravljački sustav robota, gdje se generira robotski kod koji se zatim integrira u ciklus rada ubrizgavalice.

Na izložbenom prostoru namijenjenom pri-kazu rješenja automatizacije posjetitelji su mogli ponovno vidjeti već jednom prikazanu (na izložbi K2007) ubrizgavalicu ALLROUN-DER 370 S, na kojoj su izrađivane komponente LED-svjetla koje se u istom procesu sklapaju u kompleksan proizvod. Električne ubrizga-valice serije ALLROUNDER A demonstrirale su, uz dodatnu opremu, postupak etiketiranja u kalupu (e. In Mould Labeling – IML).

Od ostalih unaprijeđenih postupaka prikaza-no je i višekomponentno injekcijsko prešanje, injekcijsko prešanje duromera, injekcijsko prešanje elastomera, prerada LSR i LCP, injek-cijsko prešanje kompozitnih otpresaka (kom-binacije plastomera i drva te umjetne kože). Također su demonstrirani postupci tanko-stjenoga injekcijskog prešanja, izrade medi-cinskih proizvoda, proizvodnje u “čistoj sobi”, izrade optičkih komponenata, injekcijskog prešanja praha (PIM), injekcijskog prešanja s pomoću plina (GIT) te, konačno, izrada PET predoblika za puhanje boca (slika 7).

Tijekom Tehnoloških dana u Lossburgu premijerno je predstavljen novi slogan, ali i strateški cilj tvrtke ARBURG: “Energijska učinkovitost Allround” (Energy Effi ciency Allround). Taj koncept obuhvaća holistički pristup efi kasnoj uporabi energije. Cilj tog pristupa nije samo uporaba što manje ener-gije pri proizvodnji Arburgovih proizvoda nego i nastojanje da korisnici pri uporabi tih proizvoda utrošak energije smanje na minimum.

Stručnjaci zaduženi za koncept “Energijska učinkovitost Allround” analizirali su čitav

ciklus injekcijskog prešanja sa stajališta mogućnosti uštede energije. Prikazan je efi kasni tok energije tijekom procesa injek-cijskog prešanja s pomoću kojega se mogu ostvariti velike uštede energije. Nadalje, na Tehnološkim danima prvi je put dodijelje-na oznaka “e2”, koja označava energijsku učinkovitost, a dobili su je proizvodi serije električnih ubrizgavalica ALLROUNDER A (slika 8), hidrauličnih ALLROUNDER S te unaprijeđenih ubrizgavalica ALLRO-UNDER s elektromehaničkim doziranjem materijala.

Na kraju valja istaknuti kako se tijekom po-sjeta tvrtki ARBURG često moglo čuti, ali i osjetiti ponos, kako su sve komponente Ar-burgovih ubrizgavalica načinjene isključivo u Njemačkoj.

Izvjestitelj se koristi prilikom da zahvali za-stupniku za Arburgove proizvode u Hrvat-skoj, tvrtki NOMIS d.o.o. (Zagreb), na izvr-sno organiziranom posjetu Lossburgu.

Dr. sc. Damir Godec zaposlenik je Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagre-bu

Slika 7. Različiti proizvodi načinjeni s pomoću Arburgovih ubrizgavalica i sustava: a) visokoza-htjevni proizvodi, b) proizvodi načinjeni postup-kom PIM, c) PET predoblici za puhanje boca

a)

b)

c)

nem

etal

iARBURG - Tehnološki dani 2008

75Srpanj 3 II

Predavanjem o temi “Kvalitetna pripre-ma alata za provedbu probnih serija pri injekcijskom prešanju plastike” seminar je otvorio magistar Boštjan Šmuc. Iskusni predavač prikazao je temeljna načela kojih se treba držati pri probi kalupa kako bi se izbjegle naknadne komplikacije prilikom naručiteljeva preuzimanja kalupa. Preda-vač je upozorio na važnost pravilnog izbo-ra veličine ubrizgavalice (osim sile držanja kalupa bitna je i veličina jedinice za pri-premu i ubrizgavanje) i procesa pripreme materijala (npr. odgovarajuće sušenje) te je dao nekoliko praktičnih savjeta kako provjeriti neke funkcije kalupa (npr. brtv-ljenje sustava za temperiranje ili provjera rada vrućega uljevnog sustava kalupa).

U drugom predavanju Robert Vidergar predstavio je proces razvoja proizvoda ra-čunalnom simulacijom, pri čemu je dan

Tehnološki seminar o injekcijskom prešanju polimeraU srijedu, 11. lipnja, u Celju je, u prostorima RITS-a, održan seminar o injek-

cijskom prešanju polimera, u organizaciji tvrtke KMS d.o.o., generalnog

zastupnika njemačkih ubrizgavalica/ekstrudera KraussMaff ei za Sloveniju i

Hrvatsku. Seminar se sastojao od četiri zanimljiva predavanja, od kojih su tri

dala prikaz znanja i iskustava iz prakse u Sloveniji, a jedno je predavanje po-

nudilo viziju budućnosti, odnosno trendove u svjetskoj plastičarskoj indu-

striji na području injekcijskog prešanja. Tijekom stanki sudionici seminara

mogli su obići radne prostorije slovenskog centra za razvoj alata Tecosa. To

je vrijeme također iskorišteno za brojne rasprave među sudionicima, koji su

iznadprosječnim odazivom na seminar (više od stotinu sudionika) potvrdili

opravdanost organizacije takvog događaja.

Matjaž Rot

tijek procesa od ideje do gotovog proi-zvoda, s naglaskom na dva moguća puta u tom procesu. Prvi je put jednostavniji

i pregledniji, odvija se “pod jednim kro-vom”, a jedino je ograničenje u tome što je takav put dostupan samo velikim tvrtka-

nemetali

dogođaji i dostignuća

76 Srpanj 3 II

ma. Drugi je put “razdijeljen” i manje pre-gledan, jer je u proces razvoja i proizvodnje uključen veći broj tvrtki koje je vrlo teško vremenski uskladiti i sinergijski povezati. Razvoj proizvoda na taj način predavač je detaljno prikazao na konkretnom primjeru – dijelu opreme za fi tness (daska). U tom je primjeru posebice istaknuto mjesto gdje je u proces razvoja potrebno uključiti računalnu simulaciju injekcijskog prešanja i računalnu simulaciju mehaničkih opterećenja proi-zvoda. Prikazano je i zanimljivo rješenje pri izradi kalupa. Naime, simulacija je pokazala vrlo izraženo vitoperenje proizvoda (simu-lacija je pokazala maksimalnu deformaciju od 15 mm) pa je pri izradi kalupne šupljine namjerno izrađena “zakrivljena” kalupna šupljina (naravno, u suprotnom smjeru od smjera deformacije otpreska), koja je u ko-načnici rezultirala ravnim otprescima.

Naslov trećeg predavanja bio je “Rješavanje teškoća pri injekcijskom prešanju”. Predavač Matija Obolnar u njemu je upozorio na važ-nost izbora materijala za određeni proizvod. Na temelju svojih iskustava zaključio je kako je uvijek kada je to moguće bolji izbor upo-raba amorfnih negoli kristalastih plastome-ra. Pri tome valja biti svjestan činjenice da su amorfni materijali, koji imaju temperaturnu postojanost kao i kristalasti plastomeri, skuplji od kristalastih plastomera. Pri tome njihova cijena može biti i dvostruko viša pa mnogi kupci ne pristaju na takva rješenja. Predavač je još jedanput podsjetio na za-konitosti ponašanja obiju vrsta plastomera, prikazao je nekoliko zanimljivih primjena iz svoje prakse, opisao teškoće na koje je naila-zio te rješenja tih teškoća.

nem

etal

idogođaji i dostignuća

Posljednje predavanje, pod naslovom “Skin Form, višekomponentni postupci i novi postupci injekcijskog prešanja”, pod pokroviteljstvom tvrtke KraussMaff ei, održao je Joachim Mitzler. Prikazao je najnovije trendove u razvoju tzv. unapri-jeđenih postupaka injekcijskog prešanja, s posebnim osvrtom na postupak Skin Form, koji je intenzivno razvijan unatrag nekoliko godina. Postupak je već pri-hvaćen u automobilskoj industriji. Ta-kođer je upozoreno na sve širu primje-nu X k (višekomponentnih) postupaka injekcijskog prešanja uz sve zahtjevnije primjene (višebojno, tvrdo-meko, tvr-do-brtvljeno, sastavljanje u kalupu, sen-dvičasto injekcijsko prešanje...). U svom predavanju J. Mitzler također je prika-zao višefunkcionalne strojeve, primje-rice dvopužni ekstruder-kompaunder u kombinaciji s cilindrom za ubrizgavanje,

ubrizgavalicu u kombinaciji sa sustavom za pjenjenje PUR (višebojni sustavi) itd. U svim prikazanim primjerima riječ je o udruživanju već poznatih, ali i odvojenih postupaka, što zahtijeva blisku suradnju proizvođača strojeva, konstruktora proi-zvoda, alatničara i dobavljača materijala, a treba biti svjestan i visokih početnih investicija.

Sva predavanja bila su vrlo zanimljiva i poučna, što su potvrdili sami slušatelji. Međutim, vrijednost ovakvih seminara nije samo u predavanjima nego i u mo-gućnostima uspostavljanja novih osobnih kontakata i razmjene spoznaja i iskustava, što je tijekom stanki seminara u Celju u potpunosti iskorišteno.

Matjaž Rot, TECOS Celje, Slovenija

77Srpanj 3 II

78 Srpanj 3 II

suvr

emen

e te

hnol

ogije

78

Dolaze digitalni automobiliEsad Jakupović

U bliskoj budućnosti au-

tomobili će biti još sigur-

niji, udobniji, povoljniji i

za okoliš prihvatljiviji, dok

će istodobno postizati

sve viši stupanj autono-

mnog djelovanja.

Automobilska industrija danas je pred velikim izazovima. Javnost zahtijeva daljnje smanjenje broja prometnih nesreća i stope emisije štet-nih plinova. Vozači bi htjeli vozila što prilago-đenija osobnim potrebama, tehnološki opre-mljena vozila koja bi nudila bolje mogućnosti i trošila manje goriva. Proizvođači se, naravno, brinu prije svega za kontrolu troškova razvoja i proizvodnje u jakoj borbi s konkurencijom. Među velikim brojem zahtjeva s kojima se automobilska industrija suočava, vjerojatno je na prvome mjestu sigurnost. Europska je unija 2001. godine kao cilj postavila smanje-nje broja poginulih u prometnim nesrećama u zemljama članicama (tada 15) s 40.000 na približno polovicu do 2010. godine.

Aktivna pomoć vozačuU zemljama Europske ekonomske zajednice (EEC), koja je prethodila EU, u 1970. godini u prometnim nesrećama poginulo je 78.000 ljudi. U tri desetljeća broj poginulih smanjio se na spomenutih 40.000 zbog strožih propisa, ugrađenih zračnih jastuka i poboljšanih susta-va kočenja. Takvi pasivni tehnološki sustavi i dalje su učinkoviti, no, na žalost, ne dovoljno. Stručnjaci naglašavaju da će sljedeća poboljša-nja morati pomoći kod sprečavanja nesreća, a ne samo pridonijeti ublažavanju teških poslje-dica. Već sada npr. Citroёn C5 ima ugrađen sustav koji stvara vibracije ako vozač pokuša bez pokazivača smjera promijeniti prometni trak. Sličan sustav poduzeća Siemens, VDO, djeluje na upravljač. Siemens je također razvio sustav koji vozaču omogućuje da svoju oko-linu vidi putem šest videokamera koje poku-šavaju stvoriti sliku cjelokupne okoline koja okružuje automobil.

Potražnja za raznovrsnim sustavima za aktiv-nu pomoć vozačima neprekidno raste. Prema istraživanjima analitičkog poduzeća Frost & Sulivan iz 2004. godine, udjel sustava za koče-nje, blokiranje kotača (ABS), i sustava s pro-gramima za elektroničko stabiliziranje (EPS) premašit će u 2010. godini na europskom tržištu zaradu od 3,5 milijarde eura. Iako se uređaji za upozoravanje na nepravilnosti na cestama i za otkrivanje slijepih točaka još ra-zvijaju, njihova će prodaja ubrzo početi rasti. Analitičari F&S-a najavljuju da će do 2010. godine vrijednost prodanih uređaja za upozo-ravanje na nepravilnosti na cestama narasti na više od 16 milijuna eura. Prodaja uređaja za noćno gledanje imat će sličan razvoj. Sustavi za pomoć vozačima pri mijenjanju prometnog traka trebali bi u 2010. godini ostvariti dobit od 26 milijuna eura. 1Hands free sustavi, koji će vozače obavještavati o promjenama na cesti izravno u njihovo vidno polje, sljedeće godine neće imati većeg značenja u Europi, no njihov će tržišni potencijal svejedno brzo rasti.

Algoritmi za vožnjuU Centru za istraživanje vozila poduzeća Prince Waterhouse Coopers navode da su elektronika i programska oprema činile samo 10 posto ukupne vrijednosti vozila u 1990. go-dini. Njihov je udio u 2001. godini dosegnuo 25 posto, s trendom da se u 2010. poveća na 40 posto. “Na elektroniku i programsku opremu

Uvijek na internetu: u automobilima će se moći upravljati sustavima za navigaciju i zabavu putem glasovnih naredbi.

1 Pod hands free (org. naglavni sustavi) sustavi-ma razumijevaju se uređaji koje vozač za vrije-me vožnje drži na glavi te mu one putem odgo-varajućih zaslona pružaju informacije o stanju na cestama izravno u vidno polje. (op. prev.)

79Srpanj 3 II

suvremene tehnologije

digitalni automobili

već odlazi 90 posto inovacija”, naglašava dr. Alexander Borusan s Fraunhoferova instituta za inženjering programske opreme i sustava. Zato i ne iznenađuje da prosječan auto ima 30 do 50 kontrolnih jedinica, dok bolji automo-bili imaju 90 posto inovacija.

U istraživanjima međunarodnog poduzeća za savjetovanje Dekra, u Njemačkoj je u anketi 85 posto od 1 300 vlasnika motornih vozila potvrdilo da im elektronika u autu pomaže. Unatoč tomu što ih 39 posto ima teškoće s elektronikom, vozači vjeruju da će im se po-boljšana sigurnost i udobnost isplatiti.

Stručnjaci se slažu da pomoćni sustavi ne smiju smanjivati autonomiju vozača i njegovu udobnost. Vozač mora biti jasno upozoren o opasnosti i uvijek mora biti sposoban samo-stalno spriječiti autonomnu reakciju automo-bila.

Kako se čini, senzori i računalni algoritmi za-sigurno još dugo neće moći ocjenjivati položaj

tako brzo koliko to može čovjek. Na kraju, a tako će biti i ubuduće, za sve će biti odgovoran vozač. Elektronički sustavi koji pomažu voza-ču većinom su skriveni, osim onih koji se na-laze na upravljačkoj ploči i na instrumentima. Stručnjaci upozoravaju da elektronički sustavi moraju biti načinjeni tako da ih vozač može pratiti te da mu i izgledom budu prihvatljivi. Sve to zajedno mora biti u granicama razuma. Elektronika, odnosno automatika u autu mora biti praktična, mora imati konkretnu korist i mora se moći svladati. Zato se u automobil ne smije “ugrađivati sva moguća tehnologija”, na-glašava dr. Th omas Schlick, direktor za tehno-

logiju u njemačkom udruženju automobilske industrije VDO.

Avatari u automobiluAutomobili postaju sve pametniji. U autu bu-dućnosti bit će manje važna snaga motora od sposobnosti obrade i prijenosa sve većeg broja informacija. Kada vozač bude sjeo u svoj auto budućnosti, na ekranu kabine dočekat će ga njegov nevidljivi suputnik –avatar. Digitalni pratitelj pitat će vozača kamo se želi odvesti, zatim će ga podsjetiti na kasniji sastanak ili na uključivanje sigurnosnog sustava u kući. Da-nas u automobilima postoje različiti među-

Elektronika u vozilimaUnatoč problemima s naft om, za 10 do 15 godina bit će još više automobila za različite namjene nego što ih je danas. Države kao što su Kina i Indija trebaju jeft in i siguran auto, kao na primjer imigranti u SAD-u. U razvijenim zemljama, u kojima udio starijeg stanovništva raste, raste istodobno potreba za udobnim i skupocjenim automobilima. U 2030. godini u Njemačkoj će biti više od 35 posto ljudi starijih od 60 godina koji će pri kupnji novoga automobila željeti poboljšanu sigurnosnu opremu. U nedostatku prirodnih izvora postavlja se zahtjev izra-de manjih automobila idealnih za kraća putovanja. To su samo neki od zaključaka istraživanja “budućnost automobilizma”, koje je proveo tim istraživača predvođen dr. Jochenom Kölzerom i Rogerom Deckersom. Istra-živanje je među ostalim pokazalo da će osobni promet uvijek prevladavati una-toč visokim cijenama goriva. Kao što se može vidjeti na dijagramu, promet će se u svijetu povećati. Zbog elektronike i opti-miranih komponenata upotreba i emisija plinova znatno će se smanjiti. Hibridna vozila i automobili na vodik bit će sve važniji. Mehanički dijelovi i hidraulika u kočničkim i upravljačkim sustavima djelomično bit će zamijenjeni sustavima koje će kontrolirati programska oprema. Automobili će se i dalje voziti po cesta-ma; leteći automobili bit će samo san za daleku budućnost. Budućnost automobila: prosječan godišnji rast broja vozača i prijeđenih kilometara u svijetu

Nadogradnja u servisu: uskoro će se moći osu-vremeniti funkcije navigacije i zabave te tako ostati u koraku s najnovijim tehnologijama.

Prilagodba automobila: modularno oblikovanje omogućit će postavke s obzirom na osobne potrebe vozača, što će pomoći poboljšanju sigurnosti i udobnosti.

80 Srpanj 3 II

suvr

emen

e te

hnol

ogije

digitalni automobilisobno nepovezani uređaji – radio, CD-player, DVD-player, MP3, navigacijski sustav. Svi će te uređaje u budućnosti zamijeniti jedan višefunkcionalni sustav koji će se zasnivati na različitim sadržajima. U budućnosti au-tomobili neće biti napunjen samo benzinom nego i informacijama, ističe dr. Abdelakarim Belhoula, stručnjak za telematiku i sustave za pomoć vozačima.

Kad se vozač zaustavi u takvom autu na benzinskoj crpki, vozilo će se samostalno povezati na njegov lokalni poslužitelj putem interneta ili bežične pristupne točke. Ako vlasnik upotrijebi posebnu kreditnu karticu, auto će preuzeti izabranu glazbu te također informacije o plaćanju. Auto može još pro-vjeriti stanje sigurnosnoga i drugih sustava u vlasnikovoj kući (naravno, tu je riječ o tzv. pametnoj kući). Belhoulina vizija komunika-tivnog automobila uključuje također moguć-nost razmjene informacija o stanju na cesta-ma. Komunikacija između automobila bit će organizirana i postavljena tako da ne smeta vozaču. Kreatori i dizajneri traže rješenja kod kojih bi ekrani bili raspoređeni tako da ne smetaju vozaču.

Komunikacija među vozilima Naučiti auto da prepoznaje govor u buci bit će vrlo zahtjevan zadatak i posao. Kao što zna-mo, u autu s otvorenim prozorima teško je razumjeti sugovornika. Glasovno upravljanje provodit će se putem glasovnih naredbi preko minijaturnog sustava za prepoznavanje glasa Very Smart Recognizer (VSR). Unatoč tomu, računalo u automobilu veličine desetine su-vremenoga osobnog računala novi je sustav koji već sada može prepoznati više od 75.000 riječi, nakon masovne proizvodnje više od 100 000. Glasovna komunikacija s autom bit će moguća tek kada prepoznavanje glasa i sinteza govora budu povezani u jedinstven sustav. Tada će biti moguće posve jednostav-no upitati sustav koristeći se običnim rečeni-cama poput: Potraži najbližu benzinsku crpku. Gdje je otvor za gorivo?

U automobile dolazi otvoreni standard kojim si automobilska industrija želi osigurati mo-gućnost da automobili upotrebljavaju isti jezik te da se mogu ekonomski lako kombinirati i osuvremenjivati. “Umreženi” uređaji i sustavi mogu u slučaju opasnosti u djeliću sekunde organizirati “konferenciju”, proučiti okolno-sti, procijeniti mogućnosti te se dogovoriti o akciji kojom će pokušati vozaču spasiti život. Ako na primjer otkaže pneumatski sustav

Kako ćemo se voziti za 20 godinaU budućnosti će u automobilima biti mnogo više tehnologije nego danas, među osta-lim ekran za noćno gledanje, pomoćnik za mijenjanje prometnog traka i sklopka za kočenje. Svi će se sustavi moći aktivirati glasom, sve će važne funkcije biti prikaza-ne na ekranima na vjetrobranu ili na upravljačkoj ploči. Na suvozačkoj strani bit će OLED ekran koji će biti povezan s internetom i sustavima u vlasnikovoj “pametnoj kući”. Pogon će biti hibridan – električni motor za vožnju po gradu i GTL- dizelski motor za otvorenu cestu. Umjesto bočnih retrovizora pogled na obje strane vozila prikazivat će kamere, slika će se moći pratiti na ekranima. Sigurnu udaljenost od automobila ispred nas samostalno će održavati računalni sustav ACC.

Sigurno, udobno i za okoliš prihvatljivo: vozilo bliske budućnosti

u vozilu pred vama, vaš će radar izračunati dramatično smanjivanje udaljenosti, senzor na upravljaču dat će naredbu za početak kli-zanja, kočnički sustav počet će djelovati kako bi zadržao kontrolu nad vozilom, pojas će se početi stezati, procesor će aktivirati punjenje zračnog jastuka, navigacijski GPRS-sustav poslat će znak SOS kako bi vozila iza vas upo-zorio na opasnost.

Prepoznavanje okolineUspješna koordinacija tih događaja ne osla-nja se samo na napredne senzore, aktuatore i procesore velikih brzina, nego i na spo-sobnost pouzdanih sustava da međusobno razmjenjuju informacije. Dakle, na funkciji koja se temelji na standardu otvorenih komu-nikacija. Standard koji sada oblikuju, nazvali su Automotive Open System Architecture, ili popularnije Autosar. Potpuno suprotno od sadašnje okoline, Autosar će stvoriti podlogu za standardizirani prijenosnik programskih komponenata i operacijskih sustava. Prijelaz s elektromehaničkih uređaja na mikropro-cesore i programsku opremu omogućit će razvoj novih sustava koji će postati jedan od glavnih konkurentnih čimbenika u automo-bilskoj industriji. Blizu su već i usluge kao

što su dinamička kontrola stabilnosti, samo-stalno održavanje položaja na voznom traku i slično te također poboljšanje već postojećih tehnologija radi povećanja udobnosti, snage i sigurnosti.

Tim istraživača Michaela Fiegerta iz podu-zeća Siemens Corporate Locations prouča-va kako strojevi u nepoznatoj okolini mogu razviti osjećaj za smjer. Ekipa je nekoliko godina razvijala samostalan mobilni robot koji bi radio kao transportni sustav u bolni-ci ili kao oprema za čišćenje u samoposlu-gama. Robot je opremljen sustavom vizu-alnog prepoznavanja. Fiegert je upotrijebio laserski skener za stvaranje 3D slika nepo-sredne robotske okoline. Slike pojedinačnih mjesta se opisuju te se čuvaju u obliku koda. Nakon toga se ta ista mjesta snimaju iz dru-gog kuta te se izračunava 3D položaj. Tom metodom mobilni je stroj spreman sam izračunati svoj položaj u okolini. Bilo kada da se vrati na neko mjesto, kod će to prepo-znati na osnovi karakterističnih posebnosti koje su pohranjene u njegovoj memoriji. Projekt je do sada već dovoljno razvijen da bi se mogao uskoro početi upotrebljavati u automobilima.

81Srpanj 3 II

82 Srpanj 3 II

suvr

emen

e te

hnol

ogije

novo na tržištu

Nove kamere isporučuju se uz Vision Bu-ilder for Automated Inspection (AI) tvrtke National Instruments, interaktivni soft ver za konfi guriranje, mjerenje i implementa-ciju aplikacija robotskog vida bez potre-be za programiranjem. Uz taj intuitivni soft ver kojim se korisnik kreće s pomoću izbornika, inženjeri mogu izgraditi složene aplikacije s robotskim vidom koje ne sadr-žavaju samo algoritme robotskog vida nego i izvedbe na osnovi stanja uz upotrebu pe-tlje i grananje na temelju ugrađenog uređi-vača dijagrama stanja. U slučaju napredni-jih aplikacija, kamere NI Smart također se mogu koristiti uz LabVIEW soft ver tvrtke National Instruments i kompletnu NI zbir-ku algoritama za obradu slike i robotski vid poput detekcije rubova, usklađivanja uzoraka, očitavanja 1-D i 2-D kodova te optičkog prepoznavanja znakova. Aplika-cije s robotskim vidom mogu se migrirati na različite platforme uz neznatne modi-fi kacije budući da LabVIEW i Vision Bu-ilder AI podržavaju cijeli niz hardverskih uređaja.

“Kamera NI Smart predstavlja velik napre-dak u djelatnosti robotskog vida i postiže vi-soke rezultate uz niske troškove te proširuje hardverske platforme tvrtke NI i izvan su-stava koji se baziraju na osobnim računali-ma i kompaktnim sustavima za vid na same senzore”, kaže John Hanks, potpredsjednik tvrtke NI za marketing industrijskih pro-

NI predstavlja obitelj visokoučinkovitih kamera Smart Tvrtka National Instruments (Nasdaq: NATI) objavila je uvođenje kamera

Smart NI 1722 i NI 1742, koje će inženjerima i znanstvenicima pružiti susta-

ve vrhunskih performansa uz niske troškove. Kamere NI Smart ugradbeni

su uređaji koji predstavljaju kombinaciju industrijskih kontrolera sa slikov-

nim senzorima i ugrađenim NI softverom za robotski vid kojim se osigura-

va obrada slike izravno na kameri, što ih čini idealnima za primjene poput

lociranja dijelova, pregleda pakiranja, verifi ciranja sklopova i očitavanja 1-D

i 2-D kodova.

izvoda. “Od pregleda silikonskih pločica do pakiranja prehrambenih proizvoda, kamere NI Smart daju konstruktorima i procesnim inže-njerima jednostavna i višenamjen-ska rješenja koja pružaju karakteri-stike potpunih sustava za vid.”

Budući da su dizajnirani za kori-štenje u složenim industrijskim uvjetima, NI 1722 sadržava Po-werPC procesor od 400 MHz, a NI 1742 procesor od 533 MHz. Crno-bijeli VGA (640 x 480) slikovni senzor, koji se koristi u oba uređa-ja, nabojski je vezani sklop tvrtke Sony. U kamere je ugrađen i indu-strijski U/I modul koji uključuje dva optoizolirana digitalna ulaza i dva optoizolirana digitalna izlaza, jedan serijski priključak RS232 i dva gigabitna Ethernet priključka s podrškom za industrijske proto-kole, uključujući i Modbus TCP.

Uz to, NI 1742 sadržava i podršku za kvadraturni enkoder i kontroler s NI “direct drive” tehnologijom rasvjete. Uz podršku za kvadraturni enkoder, inženjeri jednostavno mogu sinkronizirati preglede s linearnim i rotacijskim pogonskim su-stavima. NI “direct drive” kontroler ima ugrađen pogon za LED rasvjetu do 500 mA stalne struje i do 1 A struje za stroboskop-

sku rasvjetu. Stroboskopska rasvjeta pruža do četiri puta veći intenzitet rasvjete bez oštećivanja glave rasvjetnog tijela.

LabVIEW, National Instruments, NI i ni.com zaštitni su znakovi tvrtke National Instruments. Ostali proizvodi i nazivi tvrt-ki zaštićeni su nazivi pripadnih tvrtki.

83Srpanj 3 II

CAM sustavsuvrem

ene tehnologije

Od te akvizicije PTC se fokusira na izradu cjelovitog rješenja u području alatničarstva i visokobrzinskih preciznih procesa strojne obrade s CAM soft verskim rješenjima, osi-guravajući u isto vrijeme multi-CAD po-dršku. Ta bi se odluka mogla pokazati kao prekretnica u području CAM rješenja.

Pro/TOOLMAKER samostalna je aplika-cija koja podržava više CAD rješenja na asocijativan način. Trenutačno je aktualna verzija Pro/TOOLMAKER 8.1, a pokriva područje visokobrzinskih obrada složene geometrije na brz i lak način. Upotreba je toliko jednostavna da osnovni tečaj traje samo jedan dan.

U realnom radu na primjeru skeniranog objekta dobiven je model u formatu STL (slika 1.). Pro/TOOLMAKER skratio je dugotrajno pretvaranje modela u površi-ne koje bismo mogli obraditi na klasičan način. Bilo je potrebno defi nirati osnovne tehnološke i geometrijske karakteristike obrade te smo počeli s izradom programa.

Sam program jednostavan je za upotrebu, puno ikona s funkcijom desne tipke miša,

Još jedan CAM sustav ili nešto novo – Pro/ToolmakerU ljeto 2007. godine PTC je kupio englesku tvrtku NC Graphics iz Cambrid-

gea. NC Graphics, jednu od vodećih kuća u području CAM tehnologije sa

sjedištem u Cambridgeu, osnovao je 1977. g. dr. Arthur Flutter, jedan od

voditelja CAD/CAM centra Sveučilišta u Cambridgeu. O kvaliteti matema-

tičke osnove aplikacija NC Graphicsa najbolje govori to da je njihova teh-

nologija licencirana u 5 od 10 najjačih imena u svijetu CAM-a, uključujući

Mastercam.

Prof. dr. sc. Zlatan Car

što uvelike olakšava i ubrzava rad. Teško je ne primijetiti komfor u radu s PROCES MANAGEROM koji dopušta da se konti-nuirano radi s programom dok se u poza-dini odvija samo računanje putanje alata (slika 2.).

Slika 2. Računanje putanje alata

Slika 1. Model u formatu STL

Izrada programa sastoji se od dva kora-ka. U prvom koraku potrebno je odrediti strategiju obrade, a u drugom povezati tu radnu putanju u cijelinu. U međukoraku možemo izrezati dijelove putanje koji nam ne odgovaraju ili su već predobrađeni (ako obrađujemo odljevak, putanju možemo odrezati s geometrijom odljevka i na taj na-čin eliminirati sve „prazne hodove“) ili pak eliminirati predobrađene prolaze izvedene kraćim alatom. Još jedna od ljepših funk-cionalnosti pri defi niciji strategije obrade jest mogućnost odabira geometrije prema kriteriju nagiba u odnosu na os alata. Vrlo zgodna opcija budući da nagib alata defi ni-ra strategiju najpogodnije obrade.

Ako se obrađuju slične, dimenzionalno i funkcionalno, izrađevine, moguće je sni-miti obradu jedne kao makro i preslikati je na drugu izrađevinu, što znatno skraću-je vrijeme pripreme programa. Osim toga možemo snimiti svoju bazu alata i parame-tara obrade. No valja napomenuti da je u programu ugrađena baza znanja (napisana kroz relacije parametara) koja će nam za

84 Srpanj 3 II

zadani alat i udaljenost od gotove mjere predložiti optimirane parametre obrade.

Sam izlaz, tj. kod za stroj i report, također je kvalitetno odrađen. Kod postprocesora na raspolaganju su nam g-post i ugrađena baza te jednostavan alat za izradu PP (slika 3).

Slika 4. Reporta u formatu HTML sa svim parametrima obrade, detaljnim opisom alata i prikazom putanje alata

Slika 3. Kod postprocesora na raspolaganju su nam g-post i ugrađena baza te jednostavan alat za izradu PP

Što se tiče reporta, on je u formatu HTML sa svim parametrima obrade, detaljnim opisom alata i prikazom putanje alata (slika 4.).

Na iskustvu iz prije opisanog primjera može se reći da Pro/Toolmaker omogućuje kompanijama znatno smanjenje troškova poradi škarta, povećanje produktivnosti, smanjenje proizvodnog vremena i bržu is-poruku proizvoda na tržište.

Pro/Toolmaker sastavni je dio PTC Product Development System (PDS), koji bi kao re-zultat trebao osigurati jedinstvenu vezu iz-među dizajna proizvoda i njegove izrade.

Samu putanju alata, kreiranu korištenjem Pro/Toolmakera, moguće je upravljati u Windchill, PTC’s, što omogućuje sprema-nje i upravljanje svim 3D CAD/CAM/CAE informacijama s jednoga središnjeg mjesta.

Na kraju može se reći da je Pro/Toolmaker jedno osvježavajuće rješenje iz područja CAM sustava. Dojam nije ostavio samo zbog jednostavnosti rada i cjelokupne funkcionalnosti nego i pristupa prema

konkurentskim CAD formatima (asocija-tivnost).

Prof. dr. sc. Zlatan Car, Tehnički fakultet, Sveučilište u Rijeci

suvr

emen

e te

hnol

ogije

CAM sustav

Novi tehnološki centar u KalifornijiNjemačka tvrtka Arburg, poznata po proizvodnji ubri-zgavalica za injekcijsko prešanje polimera, 22. veljače je u Kaliforniji, u gradu Irvine, otvorila novi tehnološki centar. Događaj je privukao brojne poduzetnike i goste, koji su imali priliku vidjeti nove tehnologije razvijene u Arburgu i neposredno se kroz demonstracije upoznati s aktualnim novosti na području injekcijskog prešanja polimera. Na otvorenju je uprava tvrtke istaknula važnost novog cen-tra za potrebe tržišta Sjeverne Amerike. U novim prosto-rima će posjetiteljima, svim gostima i poduzetnicima s područja prerade polimera na raspolaganju biti izložbeni prostor s više ubrizgavalica za demonstraciju injekcijskog prešanja polimera. Pored navedenih djelatnosti, tvrtka je prisutna i na području izrade polimernih proizvoda za motorna vozila, kućanske uređaje i elektroniku te razvija cjelovit program robotskih sustava.

www.arburg.com

85Srpanj 3 II

dogođaji i dostignućasuvrem

ene tehnologije

Tvrtke članice Tehnološkog parka Za-greb, Altpro, Protektor i Cyclops su za svoje nove proizvode „Mikroprocesor-ski brojač osovina“, Zvonimira Vidu-ke, „Sigurnosno svjetlo“, Šime Zonjiča i Slavena Firingera, i „Pro-budget“, Ivane Drčec, osvojili 3 zlatna odličja. Iznimno su uspješne bile i zagrebačke i inovatori-ce i poduzetnice Rosa Ferinčević, koja je za „Pastu 3u1“ osvojila zlatnu medalju, a Mirjana Brlečić za „NIKEL, prirodnu kozmetiku s potpisom“, srebrnu medalju. Sjajni su bili riječani Davorin Šimunović i Fortunato Antić osvojivši za „Reklamni dodatak u obliku kravate“, zlato, kao i Ca-rola Bukša i Željko Stojanovski iz Alarm-automatike za „Video frekvenciju signala alarma“. Osiječani iz tehnologijsko ra-zvojnog centra Tera, Ivan Štefanić, Edita Štefanić, Ivan Šušić i Jadranka Akalović su za „Papuče od perive janjeće kože“ osvojili zlato, a za „Biljni šampon za kuč-ne ljubimce protiv nametnika“ nagrađe-ni su srebrom. Najviše odličja osvojio je Ivan Jakobović, srebrnu dvije brončane medalje, odnosno trofej Korejsko-ame-ričke organizacije inovatora poduzetnika, za inovacije „Ozonator ispušnih plinova“ i „Destilacijska kolona za bioetanol“. Ante Kelava iz Višnjevca je dobio zlatno odličje za „Sustav za odvođenje otpad-nih industrijskih plinova cjevovodom“. Dvije srebrne medalje osvojio je Željko Zajec za „Attachable case“, zagrepčani Ivica Majdak za „Glavu focuser“, i Vje-koslav Majetić za „Robotsko vatrogasno vozilo“, brončane. „Pirotehnički vatro-gasni aparat“ Vladimira Kosa iz Zagre-

Najveća svjetska izložba inovacija INPEX u Pittsburghu

Hrvatski inovatori na svjetskom vrhuU Pittsburghu je upravo završio INPEX, najveća svjetska izložba inovacija i

novih proizvoda. Hrvatski inovatori, u svojem 15. uzastopnom sudjelova-

nju, postigli su još jedan izniman uspjeh. U jakoj međunarodnoj konkuren-

ciji 2100 izložaka iz SAD i 20 država iz cijelog svijeta, 17 hrvatskih inovato-

ra i poduzetnika osvojilo je ukupno 24 odličja i to 8 zlatnih, 6 srebrnih, 6

brončanih medalja i 4 vrijedna posebna priznanja. Za 15-godišnju vjernost

INPEX-u, organizatori su Hrvatski savez inovatora i Savez inovatora Zagreba

nagradili priznanjem za iznimo uspješnu suradnju. Niti jedna druga država

na svijetu ne može se pohvaliti takvim neprekinutim kontinuitetom nastu-

pa svojih inovatora na ovoj neslužbenoj olimpijadi svjetskog inovatorstva.

ba, nagrađen je srebrnim i brončanim odličjem. I ove godine su na INPEX-u izlagali mladi zagrebački inovatori, Hrvoje Kusulja i Valentin Solina, čiji je „TOP 10“ nagrađen bron-čanim odličjem.

O vrijednosti hrvatskih odličja rječito svjedoči broj dodijeljenih odličja na ovogodišnjem INPEX-u, ukupno svega 250 za 2100 izloženih inovacija, pa je prosjek dodijeljenih odličja oko 12%.

Hrvatski inovatori su na ovogodišnjem INPEX-u predstavili svoje međunarodno zaštićene inovacije razvijene do razine gotovih proizvoda spremnih za komer-cijalizaciju na američkim i ostalim svjet-skim tržištima, pa su i poslovni kontakti bili vrijedni i brojni. Važno je naglasiti nazočnost gotovo svih autora na izložbi. Značajne poslovne izglede za plasman svojih proizvoda imaju Šime Zonjić, Iva-na Drčec, Željko Zajec, Mirjana Brlečić i Rosa Ferinčević. Zvonimir Viduka i tvrtka Altpro, prodali su „Brojač osovina BO23“ na američko tržište, pa će se oni vrlo brzo početi ugrađivati na željezničke pruge države Kenntucky.

Hrvatski izložbeni prostor je uz pred-stavljene inovacije bio uređen i nizom hrvatskih nacionalnih obilježja, pa je pri-vlačio značajnu pozornost. Organizatori INPEX-a su za najbolje organiziran na-cionalni nastup nagradili Nevena Marko-vića nagradom „Ambasador award“, a za dugogodišnju potporu zagrebačkim ino-vatorima, mr. Ladislava Prežigala, pro-čelnika Gradskog ureda za gospodarstvo Gada Zagreba, zlatnom medaljom Grada

Pittsburgha. INPEX je i ove godine svo-ju svjetsku vrijednost dokazao ne samo brojem i vrijednošću izloženih eksponata nego i jedinstvenim obrazovnim sadrža-jima, serijom od 16 predavanja o nači-nima najbolje komercijalizacije i zaštite inovacija u SAD (INPEX University).

Organizatori ovogodišnjeg hrvatskog nastupa su Hrvatski savez inovatora, Sa-vez inovatora Zagreba, Savez inovatora Primorsko-Goranske županije, a uspjeh na INPEX-u omogućili su svojom, već tradicionalnom potporom, Gradsko po-glavarstvo Grada Zagreba i Hrvatska Gospodarska Komora, a očekujemo i potporu Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva iz odnosnih programa potpora međunarodne promocije hrvat-skih inovatora.

Hrvatski savez inovatora

86 Srpanj 3 II

Doosan_reklama2_Mynx_Hr.ai 9.5.2008 14:52:15