3Prosinac 9 III

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 3 20.12.2009 12:50:43

4 Prosinac 9 III

Obilježena 90. obljetnica Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu

Ove godine Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu obilježava 90. obljetnicu. Od 9. do 11. studenoga organiziran je niz aktivnosti kako bi se što cjelovitije prikazalo djelovanje Fa-kulteta i život na njemu. Pri Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu nastava strojarskoga i brodograđevnog studija održava se još od 1919. godine. Današnji Fakultet strojarstva i brodo-gradnje Sveučilišta u Zagrebu nastavlja tradiciju obrazovanja inženjera strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva započetu pri Visokoj kraljevskoj tehničkoj školi i Tehničkom fakultetu.

EUROGUSS 2010Međunarodni stručni sajam postupaka tlačnog lijevanja EUROGUSS održat će se od 19. do 21. siječnja 2010. u sajamskom centru u Nürnbergu, prvi put u siječnju. S Gerhardom Ederom, predsjednikom Udruženja njemačkih tlačnih ljevaonica (VDD) i Stručnog vijeća sajma EUROGU-SS, te Clausom Rättichom, članom Uprave sajma u Nürnbergu, razgovarali smo o nadolazećem sajmu EUROGUSS.

sadr

žaj

4

PREDSTAVLJAMO: FiNDAS d.o.o., Zagreb

DOMAĆE VIJESTI

34. hrvatski salon inovacija i novih tehnologija inova 2009 s međuna-rodnim sudjelovanjem u Zagrebu

INOVA 2009 ponovno je donijela niz novih proizvoda, tehno-loških rješenja i općenito novih ideja za poboljšanje življenja, ljudskog zdravlja i očuvanje okoliša te unapređenje novih izvora energije. Pobjednica INOVE 2009 je inovacija “Zaštitni

infracrveni tisak s procesnim bojama”, kojoj je pripala godišnja nagrada HSI-ja “Nikola Tesla”, skupine autora u kojoj su: dr. sc. Vilko Žiljak, dr. sc. Klaudio Pap, dr. sc. Jana Žiljak-Vujić, dr. sc. Ivana Žiljak.

IZ SVIJETA

13

Konkurentni proizvod i razvoj tehnologijeNa 3. međunarodnom CEEPUS-ovu ljetnom specijalističkom seminaru u sklopu mreže CII-HR-0108 pred-stavljena su najnovija postignuća u modernom proizvodnom i industrijskom inženjerstvu te je organiziran okrugli stol o temi “konkurentni proizvod i razvoj tehnologije”. Ovaj ljetni specijalistički seminar –ljetnu ško-lu organizirali su prof. Branimir Barišić (voditelj CEEPUS-ove mreže CII-HR-0108) i mr. sc. Davor Šovagović (voditelj CEEPUS-ova ureda u Hrvatskoj). Posebno priznanje europskih partnera upućeno je hrvatskom CEEPUS-ovu uredu za kontinuiranu izvrsnost vezano za organizaciju mobilnosti znanstvenika i izvrstan rad ureda. Istaknuto priznanje europskih partnera za kvalitetan rad upućeno je češkom CEEPUS-ovu uredu.22

uvodnik 7

domaće vijesti 1411 Hrvatska bez rasta BDP-a u 2010.

15 “Road show” visoke tehnologije

16 Svečano otvoren Centar proizvodnog strojarstva i alatničarstva – CPSA

24 Reverse Engineering – Povratno inženjerstvo

35 Pad broja zaposlenih u industriji 10,6 posto

58 Rashodi veći za 900 mil. kuna

60 Genera Istraživanja i Pfi zer potpisali ugovor

60 Tri hrvatske tehnološke tvrtke među 500 s najbržim rastom

iz svijeta 3031 Rješavanje problema u stvarnom

okruženju

32 FARO Laser Tracker istiskuje tradicionalno mjerenje kod vodećeg proizvođača alatnih strojeva

33 50 godina Fakulteta za metalurgiju imaterijale Univerziteta u Zenici

34 HURCO GmbH – uspješan i u poslov-noj 2009. godini

36 Velika fl eksibilnost za ekonomično čišćenje mlazom u trgovini čelikom

46 Za oštroumne

62 Međunarodni sajam iz područja zavarivanja i rezanja

automatizacija i informatizaija 4042 SmartLaserTM – udaljeno lasersko

zavarivanje sa šestosnim robotom

44 Metaloprerađivačka industrija i automatizacija

47 Opsežna obnova uređaja za kontinu-irano lijevanje u Acroniju dovršena u rekordnom vremenu

nemetali 4859 Dioki osnovao tvrtku za dobavu i

trgovinu plinom

62 Stručnjaci za bušenje na djelu

63 Posebna formula PUR za velike, čvrste i lagane proizvode

suvremene tehnologije 6490 U znaku jednostavnosti i elegancije

68 Izravno učitavanje skeniranih objekata u SolidWorks

69 Pad prodaje PC-a u Hrvatskoj 28,3 posto

69 Vipnetu prihodi pali 8,7 posto

26

Tvornica na kraju grada

10

18Na specijalističkom seminaru kojeg je održao vodeći svjetski proizvođač mjerne opreme tvrtka TESA (Švicarska) prikazana su najno-vija postignuća u modernoj mjernoj tehnici i posebno je predstavljen UPD sustav za umje-ravanje etalona za duljinu. Ovaj izvanredni događaj organizirala je tvrtka ERINOX d.o.o. iz Celja (Slovenija) pod vodstvom tehničkog direktora tvrtke gospodina Roberta Pečnika.

30

Razvoj mjeriteljskih labora-torija kao osnova za napredak

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 4 20.12.2009 12:50:43

5Prosinac 9 III

popis oglašivača

Didaktička robotska jedinica za modernu

izobrazbuČesto se može čuti da u obrazovnom sustavu

nedostaje praktične poduke. Isto tako, zahtjevi iz gospodarstva, djeluju u smjeru uvođenja

inovacija u nastavu, podjednako s vidika održavanja nastave, kao i s vidika tehničke opre-mljenosti laboratorijâ. Dobar primjer kada se u obrazovnom sustavu slijede moderni trendovi

u obrazovanju kadrova predstavlja Tehnički školski centar iz Kranja.

Mr. Sc. Tomislav Canjuga

Europska plastičarska industrija u 2009.

O sadašnjoj je ekonomskoj krizi, njezinim posljedicama i uzrocima već mnogo rečeno i napisano. U ovome članku prezentiraju se podatci o europskoj plastičarskoj industriji, koja se nakon dugoga razdoblja pozitivnih

kretanja našla u teškoj tržišnoj situaciji u kojoj je ne samo teško predvidjeti buduća kretanja

nego i objasniti uzroke sadašnjeg stanja.Posljednjih je godina zabilježen znatan rast

cijena sirovina i energije, pojačana glo-balna konkurencija među proizvođačima

polimernih materijala i gotovih proizvoda. Gordana Barić

nemetali

Lude genijalne idejeInformacijske tehnologije razvijaju se brže od bilo kojega drugog područja, a među mnogo-

brojnim novim idejama pojavljuju se i one koje titraju između ludosti i genijalnosti.

U informacijskim tehnologijama pojavljuju se i tako neobične ideje da ih jedni uzimaju za be-smislene i lude, a drugi za obećavajuće i možda

čak genijalne. Neobične tehnološke ideje, od kojih njihovi pronalazači ili “razvijači” očekuju

da pomaknu granice vjerojatnoga, brzo postaju predmet naše znatiželje, a njihovi predla-

gači predmet našeg poštovanja ili, suprotno, podsmijeha.

Esad Jakupović

suvremene tehnologije

sadržaj

automatizacija i informatizacija

iz svijeta

Fakuma 2009 – vodeći sajam u svijetu injekcijskog

prešanjaU subotu, 17. listopada zatvorila su se vrata

tradicionalnoga, već dvadesetog sajma FAKUMA. Najveći europski “plastičarski” sajam, na kojem se ove godine predstavilo više od 1 500 izlagača

iz 30 zemalja, održan je od 13. do 17. listopada na sajamskom prostoru u Friedrichshafenu. Iako se

ovogodišnji sajam prostirao na malo manjoj povr-šini u usporedbi s prošlogodišnjim, okupio je više

od 37 000 posjetitelja iz cijelog svijeta. Tradicio-nalno je i ove godine sajam predstavio sve nijanse

postupaka injekcijskog prešanja i ekstrudiranja sa svom popratnom opremom te materijalima. Posjetitelji su mogli vidjeti sve što je potrebno

za suvremeni proizvodni proces: od materijala i njihovih dodataka do ubrizgavalica, ekstrudera,

sušila, dozatora, manipulatora, drobilica... Matjaž Rot

21 3-WAY, Tomaž Vujasinovic s.p.

1, 45 ABB, d. o. o.

1, 3 BTS, d. o. o.

70 BTS KOTHENNYA, d. o. o.

1 Cajhen, d. o. o.

15 Camincam, d. o. o.

57 Celjski sejem, d. o. o.

54 GR Inženiring, d. o. o.

31 Halder, d. o. o.

67 ib-CADdy, d. o. o.

28 ICM, d. o. o.

17 ISCAR Alati, d. o. o.

1, 53 KMS, d. o. o.

11 Konum, Martina Košeljnik, s. p.

1, 43 Motoman Robotec, d.o.o.

1 Olma, d.d.

23 Peter Heisig GmbH

1, 35 Rappold Winterthur brusilna tehnika, d. o. o.

1, 69 Sandvik, d. o. o.

39 Servus, d. o. o.

29 TBW, d. o. o.

1, naslovnica Teximp, d. o. o.

1, 12 TM, d. o. o.

25 TOPOMATIKA, d. o. o.

Slik

a na

nas

lovn

ici:

Texi

mp

d.o.

o.

48

40

64

55

Kapaciteti za proizvodnju širokoprimjenjivih plastomera u pojedinim europskim zemljama u 2009.

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 5 20.12.2009 12:50:53

6 Prosinac 9 III

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 6 20.12.2009 12:51:01

7Prosinac 9 III 9

U Hrvatskoj je u tijeku predsjednička izborna kampanja. U trenutku zaklju-čivanja ovog broja predsjednički su kandidati malo toga rekli o gospodarstvu. Ukoliko i jesu, to je vrlo općenito – da će smanjiti poreze ili da će u državi stvoriti klimu da se od rada može pristojno živjeti. A sve to bez naznaka kako do toga doći, posebice sa pozicije predsjednika Republike koja nema stvarne iz-vršne (o)vlasti, barem ne u kreiranju i provedbi zakona i gospodarske politike.

Država ima novog ministra gospodarstva, Đuru Popijača, donedavnog šefa Hrvatske udruge poslodavaca. U prvim nastupima nije rekao ništa nova: da će se brodogradilišta privatizirati po kratkom postupku, da će smanjivati broj zaposlenih u državnim službama i da će uslijediti smanjenje poreza, posebice onoga na dohodak. Najavio je i interventni fond za pomoć tvrtkama koje su zapale u nelikvidnost, ali imaju perspektivu, no nije objasnio tko će određivati perspektivnost tih tvrtki.

Brodogradilišta se prodaju – prvi je krug natječaja već propao, a pitanje je kakvi će bit uvjeti u trećem krugu privatizacije. Hoće li se uopće tražiti da se izrađuju brodovi te zadrže radnici i proizvodnja? Uz to, Vlada u kojoj je sada Popijač, čak i nakon što si je sama zabranila za-pošljavanje u državnoj upravi, tamo zaposlila oko tisuću novih ljudi.

Držite se! Uskoro udaramo o dno

Darko Švetakurednik

7

Glavni i odgovorni urednik

Darko Švetak

Urednik za nemetale

Doc. dr. sc. Damir Godec

Urednik za tehnologije

Doc. dr. sc. Branimir Barišić

Urednik za metale

Tomislav Staroveški

Stručno vijeće časopisa Izv. prof. dr. sc. Zlatan Car, Prof. dr. sc. Goran

Cukor, Prof. dr. sc. Igor Duplančić, Vladimir

Ferdelji, Ruđer Friganović, Mr. sc. Željko Goja,

Prof. dr. sc. Bojan Jerbić, Doc. dr. sc. Lado

Kranjčević, Prof. dr. sc. Dubravko Majetić,

Vladimir Orešković, Ljiljana Pedišić,

Mr. sc. Gordana Pehnec Pavlović, Mr. sc. Saša

Sladić, Doc. dr. sc. Antun Stoić, Prof. dr. sc. Faruk

Unkić, Doc. dr. sc. Saša Vlahinić, Damir Vranić,

Izv. prof. dr. sc. Roberto Žigulić

Novinarski priloziMatilda Bačelić, Liderpress

Igor Škevin

Prijevod

Matea Hotujac (SLO)

Mr.sc. Marina Manucci (ENG)

Mr.sc. Snježana Kereković (NJE)

Lektura

Ela Orešković-Požek (HR)

Idejno rješenje

Saša Brunčič, Barbara Kodrun

Računalni prijelom časopisa

Darko Švetak s. p.,

Jan Lovše

Oblikovanje naslovnice i oglasa

Boštjan Čadej

Nakladnik

PROFIDTP d.o.o.

Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska

Adresa uredništva:

PROFIDTP d.o.o.

Časopis IRT3000

Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska

Tel: +385 (0)98 409 690

E-pošta: info@irt3000.hr

Tisak: DENONA d.o.o., Zagreb

Cijena: 38 kn/5 €

IRT3000 - inovacijerazvojtehnologijeISSN: 1846-5951

Copyright© IRT3000Autorska prava za časopis IRT3000 vlasništvo su nakladnika,

tvrtke PROFIDTP d.o.o. Dopušta se prijenos i umnožavanje

sadržaja časopisa samo u informativne svrhe i isključivo uz

izdavanje pisanog dopuštenja nakladnika.

uvod

nik

Nedavno su na televiziji pitali Miodraga Šajatovića, urednika Lidera i jednog od najcjenje-nijih gospodarskih novinara, jesmo li dotaknuli dno krize, a on je odgovorio da će to biti tek kada Hrvatska bude zahvaćena valovima stečajeva. Iako možda nema isti horizont kao Šajatović, vlasnik jedne od tvrtki o kojima pišemo u ovom broju predviđa taj krah u prvih šest mjeseci 2010. godine. Kaže da to osjeća i po strahovitom povećanju broja ponuda za nove i rabljene CNC obradne centre od tvrtki koje su ih kupile, a sada nemaju posla. Uz to, kaže da mu se nikada, u tridesetak godina poduzetničke karijere, nije dogodilo da uvoz repromateri-jala stane pa da ga dobavljač pita bi li mu prodao natrag doslovno tri šipke čelika.

Hrvatska se metaloprerađivačka industrija sada čini kao da ju je netko prokleo kletvom “Dabogda imao pa nemao!” Utjeha je u tome da će ovu krizu, samo potaknutu svjetskom krizom, a ustvari nagomilanu bujicu neriješenih problema hrvatske privrede, najvjerovatnije preživjeti tvrtke koje su preživjele i početak devedesetih godina jer su tada postale otporne na sve. Samo ako se nisu previše “razmahale”, poput Peveca.

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 7 20.12.2009 12:51:04

8 Prosinac 9 III

novo

sti

8

Velika vertikalna tokarilica VTL Doosan InfracoreKorejski proizvođač strojeva Doosan Infra-core proširuje ponudu s velikim vertikalnim tokarilicama VTL. Mogućnost tokarenja od promjera 1,2 m do 6 m i visine 2,5 m, te mase obratka do 60 t. Isporučive su jednostupne ili dvostupne izvedbe, također i s gibljivim po-prečnim nosačem alatnog vretena za najteža opterečenja. VTL tokarilice su primjerene za proizvodnju u energetici, rudarstvu, pro-zvodnji šinskih vozila i brodske opreme.

www.bts-company.comwww.domss.dosaninfracore.com

Ekološko nordijsko hodanje s poliamidom Zytel® RSPoliamid Zytel RS, načinjen od obnovljivih izvoda, u Europi je po prvi puta komercijslno uporabljen pri elementima no-vog štapa za nordijsko hodanje model Exel NW ECO Trainer, kojeg proizvodi tvrtka EXEL Sports Brands iz Njemačke. Ne-ojačani poliamid 610 proizvode od sebacinske kiseline, dobive-ne na temelju ricinusa. Njegova masa iznosi 58 posto mase neo-jačanog Zytela RS. DuPonto-ov materijal je izabran stoga, što ne sadrži otapala ili toksine te nema štetni utjecaj na okoliš. Proizvodi od poliamida 610 imaju kvalitetnu površinu, izvrsnu kemijsku postojanost te toplinsku posto-janost pri rasponu temperatura od –40 do 50 °C. Preradljivost tog materija-la slična je onoj poliamida 66, a jednostavno ga je obojati.

Tvrtka DuPont proizvodi više konstrukcijskih polimera od obnovljivih izvora, kao što su kukuruz i ricinus, a među tim materijalima se ističu Sorona® EP, elastoplastomeri Hytrel® RS i polimeri s dugim makromo-lekulama Zytel® RS.

http://uk.news.dupont.com/

Glodaće glave za ultra visoke po-smake MSX SumitomoSumitomo je predstavio novu seriju glodaćih glava MSX, koje su na-mijenjene za obradu sa vrlo velikim posmacima čak do 3 mm po zubu. Četiri do pet puta veći posmaci omogućuju mnogo veću pro-duktivnost. Serija MSX je primjerena za različite vrste glodanja, inter-polacijsko glodanje a i bušenje. Glodaće glave imaju površinsku ža-

štitu što im daje dulju trajnost, a također imaju i rupe za hlađenje koje omoguću-ju bolji odvod strugotine. Je-dinstvene plo-čice WDMT imaju dvostruko stezanje, što osi-gurava stabilniju obradu. Pločice imaju tri re-zna ruba. Oblik

WDMT-G je namijenjen za opću obradu, oblik WDMT-H ima oja-čani rezni rub za grubo glodanje. Vretenasta glodala MSX su doba-vljiva u promjerima od 16 do 40 mm, a glodaće glave u promjerima od 50 do 100 mm.

www.sumitomotool.comwww.bts-company.comwww.bts-kothennya.hr

Delta robot YF03N KawasakiKawasaki je u Europi predstavio robota Delta – YF03N takozvanog pauka. Robot ima četiri osi i namjenjen je za stropnu montažu.

Posebnost robota je veliko radno područje +/-0,1 mm, brzina do 1.700°/s i nosivost 3 kg.Primjeren je za montažu u elektro, strojnoj, farmaceutskoj i prehrambenoj industriji.

www.bts-company.comwww.kawasakirobot.de

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 8 20.12.2009 12:51:06

9Prosinac 9 III

novosti

9

Prvo automobilsko sjedalo višeg razreda od BASF plastike u serijskoj proizvodnjiAutomobilsko sjedalo višeg razreda za novu Opel Insigniu OPC, koji je dobio znak kvalitete njemačkog saveza za zdravu kralješnicu AGR, razvile su tvrtke Opel i Recaro u suradnji s tvrtkom BASF. Sjedala su izrađena od dva specijalna poliamida iz skupine Ultramid® i od posebnog pjenastog materijala Neopolen®. Školjka sjedala, kućište naslona za kralješnicu i prečke su razvijeni na temelju rezultata simulacije provedene u tvrtki BASF s pomoću računalnog programa ULTRASIM™. Inženjeri iz BASF-a su s pomoću programa ispunili zahtjeve za malom masom, mehaničkom čvrstoćom, ergonomskim svojstvima, sportskim izgledom i sigurnošću. Navedeni materijal unatoč visokom udjelu staklenih vla-kana ispunjava sve zahtjeve koji se postavljaju na naslone za kralješnicu.

Zajedno s komponentama novog sjedala, u Opel Insigniu se ugrađuje 20 komponenata načinjenih od materijala tvrtke BASF, od ojačanja odbojnika i nosača motora visoke čvrstoće od Ultramida, do dijelova u unutrašnjosti kabine od Terblenda® N i Miramida® (PA), kao i dijelova na komandnoj ploči od Elastofl exa® (PU) kućišta ogledala od Lurana® S (ASA).

www.basf.com

Novo - Zytel® HTNNovi materijal Zytel® HTN ne sadrži sastojke koji uzrokuju pojavu korozije fi ne bakrene žice i osjetljivih električ-nih kontakata, mogu se rabiti u vru-ćim, vlažnim i mokrim sredinama, a pokazuju dobru postojanost u promje-ni volumena uslijed izloženosti vlazi.

Novi plastomer će se primjenjivati za izradu senzora za nadzor brzine kota-ča, zračnog i hidrauličkog tlaka te pri visokonaponskim kabelskim konek-torima za električna i hibridna vozi-la. Rabiti će se i za izradu električnih komponenata.

http://uk.news.dupont.com

10.000 prodanih CNC tokarilica NL serije Mori SeikiMori Seiki je u relativ-no kratkom roku od 5 god. i 3 mjeseca pro-dao 10.000 CNC toka-rilica serije NL, što je iznimno dostignuće.

Iz početnih četiri mo-dela s tridesetak razli-čitih izvedbi, današnja ponuda raširena je na 36 različitih modela NL - a, od NL1500 do NL3000/3000.

NL serija tokarilica poznata jer po inovativnom revolveru s ugrađenim DDS motorom. Ima 30% šire klizne vodilice na svim osima. Odlikuje se po preci-znosti, krutosti i pouzdanosti, jednostavnoj upotrebi i održavanju, te svojom prihvatljivošću za okolinu. Za što veče zadovoljstvo stranaka, Mori Seiki će i ubuduće razvijati nove N serije.

www.bts-company.comwww.moriseiki.com

Super radijusna glodala WXS-CRE Osg Japanski proizvođač OSG je napravio novu seriju TM glodala WXS-CRE sa velikim rubnim radijusom. Glodala su presvučena s WX Super presvlakom, kojoj je oksidacijska temperatura 1.300 ºC. Glodala imaj pet oštrica i pozitivan rezni kut. To omogućuje 25% više re-žime i veću učinkovitost od prethodne serije WX. Glodala su namijenjena za glodanje tvrdih materijala do 65 HRc sa vrlo velikim posmacima.

Proizvođač je prezentirao test površin-skog glodanja na kaljenem čeliku od 65 HRc, gdje je glodalo doseglo vrijeme obrade od 180 min, a prilikom obra-de alatnog čelika tvrdoće od 50 HRc, glodalo je iskazalo minimalnu poha-banost tek nakon trajanja obrade od 210 min (posmak 10 m/min). Novost je i geometrija oštrice koja omogućuje glodanje kuteva bez vibracija.

www.osgeurope.comwww.bts-company.comwww.bts-kothennya.hr

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 9 20.12.2009 12:51:09

10 Prosinac 9 III

inte

rvju

10

Međunarodni stručni

sajam postupaka tlač-

nog lijevanja EUROGUSS

održat će se od 19. do 21.

siječnja 2010. u sajam-

skom centru u Nürnber-

gu, prvi put u siječnju.

S Gerhardom Ederom,

predsjednikom Udruže-

nja njemačkih tlačnih lje-

vaonica (VDD) i Stručnog

vijeća sajma EUROGUSS,

te Clausom Rättichom,

članom Uprave sajma u

Nürnbergu, razgovarali

smo o nadolazećem

sajmu EUROGUSS.

Claus Rättich, član Uprave sajma u Nürnbergu

EUROGUSS 2010

Što odlikuje stručni sajam kao što je EUROGUSS?Claus Rättich: »EUROGUSS je vjerojatno jedini stručni sajam u svijetu koji je do-sljedno namijenjen tlačnom lijevanju i s njime povezanim lancima dodavanja vri-jednosti. Naš se sajam tako jasno razlikuje od tzv. ljevačkih sajmova, koji pokrivaju mnogo šire područje, ali nisu jasno opre-dijeljeni. To još nije sve: riječ je o pravome stručnom sajmu, koji ostvaruju profesio-nalci za profesionalce. To je najvažnija či-njenica, i za stručne posjetitelje i za izlaga-če. Naš je koncept uspješan. Stručni sajam u Nürnbergu posljednjih se godina razvio u jedno od najvažnijih mjesta za susrete u toj branši.«

Kakvo je stanje tri mjeseca prije otvara-nja sajma EUROGUSS?Claus Rättich: »Unatoč otežanom ekonom-skom položaju zadovoljni smo trenutačnim brojem prijava izlagača. To nas je donekle iznenadilo. Iako nećemo dosegnuti rekor-dne rezultate iz 2008. godine, bit će to drugi najuspješniji EUROGUSS svih vremena. S obzirom na trenutačni položaj u automo-bilskoj industriji, bit ću takvim rezultatom vrlo zadovoljan. Sadašnje registracije za-sigurno potvrđuju koncept sajma EURO-GUSS, da je to stručni sajam na kojem je vrijedno sudjelovati, posebice u ovakvim vremenima.«

Kakvo je vaše stajalište o tome, gospodine Eder?Gerhard Eder: »Na Eurogussu se predstav-lja najbolje s područja sposobnosti i učin-

kovitosti iz svijeta tlačnog lijevanja. Pose-bice u ovim vremenima tvrtke se moraju predstaviti u pravo vrijeme na pravome mjestu. Gdje drugdje nego na stručnom saj-mu kao što je EUROGUSS izlagači i stručni posjetitelji mogu pronaći svoje ciljne sku-pine u tako sažetom obliku? Gdje drugdje mogu naći kupce i ugovoriti poslove kao na specijaliziranom sajmu? Euroguss se jednostavno ne smije zaobići. Pojedinac u ovom trenutku ne može postići mnogo, sektor kao cjelina može. Objasnit ću vam to na konkretnom primjeru. Ljudi koji nude svoje usluge i tlačni ljevači moraju danas na tržištu aktivno surađivati. Prije je to bilo jednostavnije – ponuđači su odgovarali na upite, a tržište je uređivala konkurencija. Danas ključnu ulogu imaju prodaja i trgo-vanje, važne su i platforme, gdje ponuđač može lako pronaći potencijalne kupce i kli-jente. Kako pokazuju iskustva iz prošlosti, EUROGUSS izvrsno ispunjava svoju ulogu takve platforme.«

Jedan od važnih sektora na Eurogussu trenutačno doživljava pad – automobil-ska industrija. Nedvojbeno to utječe i na vaš sektor.Claus Rättich: »Automobilsku branšu pra-timo vrlo pozorno. U Nürnbergu imamo više visokospecijaliziranih stručnih sajmo-va koji pokrivaju tu industriju. Naravno da se posebice u tom segmentu događaju veli-ke promjene. Industrija s jedne strani trpi zbog gospodarskog stanja, s druge strane dolazi do strukturnih promjena. Auto-mobilsko se tržište transformira. Za deset godina zasigurno će biti na raspolaganju

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 10 20.12.2009 12:51:12

11Prosinac 9 III

sajam EUROGUSS 2010intervju

Gerhard Eder, predsjednik Udruženja nje-mačkih tlačnih ljevaonica (VDD) i Stručnog vijeća sajma EUROGUSS

Retrospektiva: EUROGUSS 2008 – uspjeh na svim frontamaJedinstvenom predstavljanju cjelovi-tog sektora tlačnog lijevanja u sažetom i koncentriranom obliku na samo jed-noj pozornici odazvalo se 7 098 struč-nih posjetitelja iz cijelog svijeta. Među izlagačima je bilo 43 posto međuna-rodnih tvrtki, a udio inozemnih posje-titelja dosegnuo je 20 posto. Više od 97 posto izlagača na sajmu potvrdilo je da su u cijelosti ili djelomično dosegnuli svoje ciljne skupine, a približno 80 po-sto izjavilo je da su zadovoljni ili vrlo zadovoljni uspjehom svoje tvrtke na sajmu EUROGUSS.

ask-euroguss: Internetska platforma za izlagače i posjetiteljeStručni posjetitelji mogli su 2008. godine prvi put brzo i jednostavno prijaviti svoj dolazak na sajam EUROGUSS te dobiti iscrpne informacije o izlagačima i novim proizvodima. Zainteresiranima je i nakon sajma na raspolaganju iscrpan informacij-ski internetski alat www.ask-euroguss.de. Internetska usluga dodatni je instrument i za stručne posjetitelje i za izlagače jer povećava i potiče uspjeh stručnog sajma cijelu godinu. Upiti, ugovaranje sastanaka i prijenos informacija odvijaju se izravno – i prije i poslije sajma. U nekoliko sekundi tako je moguće, u bilo kojem trenutku, uspo-staviti kontakt sa sektorskom skupinom. I za sam sajam dobro je da posjetitelji na njega dođu pripremljeni, izlagači s druge strane mogu učinkovito uspostaviti kontakt s klijentima. Internetske stranice mogu imati ulogu sektorskog imenika i u vrijeme između održavanja sajmova jer se njihov sadržaj redovito ažurira.

novi pogoni i bolje sigurnosne funkcije au-tomobila, a u pogledu konstrukcijske ideje i potrošnje energije vrijedit će posebni za-htjevi. Važna tema bit će trajnost, a time i postupci izrade svih komponenata koje se ugrađuju u automobile. Tlačni lijev imat će pri tome posebnu ulogu. Ta kretanja i tren-dove vrlo ćemo pozorno pratiti i u buduć-nosti. Zajedno sa Stručnim vijećem sajam ćemo prilagođavati i voditi ga u uspješnu budućnost.«

Gerhard Eder: »Ne slažem se s time da je sve u automobilskoj industriji u lošem sta-

nju i nije točno da se industrija trenutačno prikazuje samo u lošem svjetlu. Automobili se svejedno i dalje trajno razvijaju i proi-zvode. Živimo u mobilnom dobu, u kojem je čovjek neprestano u kretanju i ovisan o automobilu. Istina je da će se i automobi-li mijenjati, a vozilo budućnosti imat će drukčije karakteristike od današnjih vozila. Jedno je sigurno – tlačno lijevani dijelovi ostat će ključne komponente suvremenih i visokoučinkovitih automobila. Tlačni lijev znači točnost i preciznost, stoga trebamo dobre ideje, izvrsne inženjere, izumitelj-ske umove, sposobne i dobro obrazovane stručnjake, a također i inovativnost među-narodne skupine ljudi koji se bave tlačnim lijevom.«

Možete li ponuditi formulu za budućnost?Gerhard Eder: »Zasigurno će se nakon kri-ze život normalno nastaviti. To je neupitno. Stoga bismo u ovom trenutku svi morali in-vestirati u osposobljavanje i trajno obrazo-vanje. Bilo bi vrlo pogrešno štedjeti na tom području u trenutku kada sektoru ne ide najbolje. U budućnosti ćemo trebati spo-sobne specijalizirane kadrove, stručnjake i izvrsne inženjere koji će svojim inovativ-nim idejama jamčiti napredak sektora. Pro-blem pomanjkanja specijaliziranoga kadra nismo riješili jer u Njemačkoj još nedostaje odgovarajuće obrazovanih stručnjaka.«Claus Rättich: »Slažem se. Tvrtke bi danas morale razmišljati i o svom položaju nakon krize, a ne toliko o svom položaju u vrijeme krize. Osobno računam na inovativnost u našoj zemlji i na inženjersko znanje. Osim toga na tržištu su odlučujući povjerenje, vjerodostojnost, kontinuitet i pouzdanost. Dobra i trajna strategija stručnog sajma stoga ne bi smjela postati žrtvom kratko-

ročnih mjera smanjenja troškova. Upravo sada, kada je pod refl ektorima, sektor mora pokazati svoju ozbiljnost i dosljednost.«

Videosnimke s prošlogodišnjeg sajma EU-ROGUSS 2008 mogu se vidjeti na internet-skoj adresi www.euroguss.de.

EUROGUSS 2010 održat će se od 19. do 21. siječnja 2010. u izložbenom centru Nürnberg.

www.ask-euroguss.de

Hrvatska bez rasta BDP-a u 2010. Hrvatska je uz Srbiju jedina država među osam zemalja srednje i istočne Europe koja u 2010. neće zabilježiti rast BDP-a, odnosno imat će nultu stopu ra-sta, procjenjuju analitičari Erste Group u novim prognozama ključnih makro-ekonomskih pokazatelja CEE regije. Hrvatski BDP svoj će prvi rast nakon recesije zabilježiti u 2011. godini, kada će procijenjena stopa rasta iznositi 2,1 posto. U Erste prognoziraju da će stopa nezaposlenosti s 9,7 posto u 2010. nara-sti na 11,7 posto što nadilazi prosječnu stopu nezaposlenosti u osam promatra-nih zemalja regije koja iznosi 10,9 po-sto za sljedeću godinu. U 2011. godini, prema Erste prognozama stopa neza-poslenosti bi se trebala smanjiti na 11,2 posto. Tijekom 2010. Erste analitičari očekuju da će se razina vanjskog duga u odnosu na BDP popesti blizu 100 posto, a infl acija će varirati s ovogodišnjih 4 posto na 4,5 posto u 2010. te će godinu kasnije usporiti na 3,5 posto.

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 11 20.12.2009 12:51:14

12 Prosinac 9 III

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 12 20.12.2009 12:51:17

13Prosinac 9 III

Obilježena 90. obljetnica Fakulteta strojarstva i brodogradnje u ZagrebuOve godine Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu obi-

lježava 90. obljetnicu. Od 9. do 11. studenoga organiziran je niz aktivnosti

kako bi se što cjelovitije prikazalo djelovanje Fakulteta i život na njemu.

Pri Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu nastava strojarskoga i brodo-građevnog studija održava se još od 1919. godine. Današnji Fakultet strojarstva i bro-dogradnje Sveučilišta u Zagrebu nastavlja tradiciju obrazovanja inženjera strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva započetu pri Visokoj kraljevskoj tehničkoj školi i Teh-ničkom fakultetu. Svečano obilježavanje obljetnice djelovanja fakultetska je tradi-cija, a desetogodišnjice su uvijek svečaniji događaj, trenutak sažimanja rezultata pro-teklog razdoblja, ali i pogleda u budućnost.

Obilježavanje godišnjice Fakulteta ima već tradicionalni raspored događaja kao što su svečana sjednica Fakultetskog vijeća, dodje-la nagrada najboljim studentima i Dan ka-rijera na kojem se uspješne tvrtke predstav-ljaju studentima – budućim stručnjacima. Dani Fakulteta isprva su bili namijenjeni studentima i zaposlenicima Fakulteta, no s vremenom su postali prepoznatljivi kao prigoda za okupljanje pripadnika različitih interesnih skupina koji se koriste suvreme-nim tehnologijama, tvrtki koje predstavlja-ju svoje rezultate i dosege, studenata koji traže nove mogućnosti, poslodavaca koji traže buduće nositelje razvoja, inženjera koji žele biti u kontaktu s Fakultetom i stru-

kom. Stoga se na Danima Fakulteta redovi-to okuplja između 400 i 500 sudionika.

Kao i svakoga punog desetljeća, i ova, 90. obljetnica imala je opsežniji program, koji je obuhvatio:- izradu dvojezične monografi je: Fakul-

tet strojarstva i brodogradnje od 1999. do 2009.

- svečanu akademiju- održavanje međunarodne konferencije:

‘’Th e Vision of Engineering’’- otvorenje izložbi:

- FSB 1919. – 2009. uz pomoć Teh-ničkog muzeja i

- Felix u gostima, autora Srećka Puntarića, dipl. ing. strojarstva

- održavanje Dana karijera- predstavljanje vizualnog identiteta

obljetnice.

Monografi jaIzrada dvojezične monografi je FSB 1999. – 2009. svakako je bio najzahtjevniji i naj-opsežniji zadatak u projektu obilježavanja 90 godina Fakulteta. U monografi ji je na 216 stranica prikazan rad, djelovanje i postignuća Fakulteta u proteklih deset godina. Knjiga je tematski podijeljena na pet cjelina. Uvodni tekstovi opisuju nastavnu, znanstvenu i struč-

nu djelatnost Fakulteta, slijede opisi zavoda i samostalnih katedra. Posebno je opisan bogat sportski i društveni život na FSB-u, u kojemu podjednako sudjeluju studenti i zaposlenici. Na kraju knjige popisi su istaknutih člano-va akademske zajednice, dekana, članova HAZU, profesora emerita te nagrađenih dje-latnika i studenata, popisi doktora, magistara i inženjera u posljednjih deset godina, pa se na taj način knjiga nastavlja na prethodnu monografi ju. Tijekom predstavljanja mono-grafi je u sklopu svečane akademije održane u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici istaknuto je da je to “…knjiga koja prikazuje Fakultet kakav bi želio biti … i knjiga koju s ponosom možemo dati svojim kolegama u svijetu…“.

Svečana akademijaGlavna svečanost obilježavanja 90. obljetni-ce FSB-a bila je svečana akademija, koja je održana 11. studenoga u Nacionalnoj sveu-čilišnoj knjižnici. U sklopu svečanosti odr-žan je prigodni program, koji se sastojao od službenog dijela (predstavljanje rada i dje-lovanja FSB-a, predstavljanje monografi je, dodjela medalja istaknutim zaposlenicima Fakulteta) te zabavnog dijela u kojem je nastupio ansambl udaraljki Muzičke aka-demije Sveučilišta u Zagrebu ‘’Bing Bang’’.

Konferencija ‘’Th e Vision of En-gineering’’Konferencija “Th e Vision of Engineering” održana je u znaku ovoga, za Fakultet važnog jubileja. Osam uglednih međuna-rodnih predavača iz područja strojarstva,

domaće vijesti

događaji i dostignuća

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 13 20.12.2009 12:51:19

14 Prosinac 9 III

Predavanja u sklopu konferencije “Th e Vision of Engineering”

brodogradnje i zrakoplovstva podijelilo je sa slušateljima svoju viziju inženjerstva i pokušalo odgovoriti na temeljna pitanja razvoja tehnike i tehnologije u sljedećih 20 godina. Jednodnevna konferencija održana je 9. studenog u Velikoj vijećnici Fakulteta.

Za uspomenu na taj događaj otisnut je zbornik radova “Th e Vision of Enginee-ring”, u kojem je na 127 stranica objavljeno sedam radova i jedan sažetak. Konferenciji je prisustvovalo više od dvije stotine sudi-onika iz zemlje i inozemstva, a izravno je prenošena putem interneta.

IzložbeU sklopu Dana Fakulteta postavljene su i dvije izložbe: izložba karikatura Srećka

Puntarića pod nazivom Felix u gostima te izložba ‘’90 godina Fakulteta strojarstva i brodogradnje’’, koja je pripremljena u su-radnji s Tehničkim muzejom.

Dani karijeraTijekom dva dana, 9. i 10. studenog, odr-žan je šesti Dan karijera pri FSB-u, u or-ganizaciji Povjerenstva za odnose s jav-nošću (POJ). U predvorju južne zgrade FSB-a predstavilo se 15 tvrtki uglavnom s područja strojarstva, omogućujući tako studentima da se bolje upoznaju s mo-gućnostima zapošljavanja i raznolikošću područja kojima se mogu baviti nakon studija.

Istodobno s održavanjem Dana karijera studentske udruge predstavile su svoje projekte:- FSB Hydrogen-HICE- Bespilotna letjelica “Marica”- Raketni motor RM1.Studenti su na taj način pokazali kako uza sve obveze koje im nameće studiranje na

FSB-u pronalaze motiva, energije i vreme-na za vrlo zanimljive razvojne projekte.

Uz navedene događaje i aktivnosti, obljetni-cu Fakulteta dodatno je obogatilo još neko-liko aktivnosti. Puštena je u pogon nova ro-botska stanica u Laboratoriju za zavarivanje, otvorena je stanica za ispitivanje motora u Laboratoriju za motore i vozila te je održana skupština Udruge bivših studenata FSB-a.

Zanimanje je posebno privuklo predava-nje profesora Noama Liora sa Sveučilišta u Pennsylvaniji pod naslovom “Th e Science and Art of Archival Engineering Publicati-on”, u kojem je profesor Lior vrlo atraktivno izložio kako uspješno napisati i publicirati znanstveni rad. Vrijedno predavanje koje će mnogim mladima, ali i već iskusnim znanstvenim autorima pomoći u pisanju radova.

Konačno, Katedra za preradu polime-ra Fakulteta strojarstva i brodogradnje predstavila je projekt razvoja od ideje do gotovog proizvoda s vizualnim identite-tom Fakulteta i ovogodišnje obljetnice. Katedra za preradu polimera pokrenu-la je projekt razvoja serije proizvoda za svakodnevnu uporabu koji su sadržavali vizualni identitet FSB-a. Od velikog broja izvrsnih studentskih radova, za realizaci-ju je izabran polimerni proizvod – otva-rač za poštu u obliku logotipa FSB-a. Zaposlenici Katedre za preradu polime-ra u sklopu tog projekta uklopili su novi logotip u povodu devedesete obljetnice, načinili prototipne primjerke, konstrui-rali kalup i uz pomoć tvrtki iz industri-je organizirali njegovu izradu. U sklopu Dana Fakulteta, u Laboratoriju za prera-du polimera izrađena je premijerna serija tih proizvoda, koje su svi sudionici Dana Fakulteta dobili kao uspomenu na ovogo-dišnju obljetnicu.

1. Visioning Engineering 2020: Exploring the New Normal for the Post-Recession, Culturally Diverse, Interconnected WorldProf. Farrokh Mistree, University of Oklahoma

2. Possible Sustainable Paths to Future Energy Generation and Use Prof. Noam Lior, University of Pennsylvania

3. Research and Education in Engineering Design and Product DevelopmentTh e past - today - the future Prof. Udo Lindemann, Technical University of Munich

4. Limits and Requirements at Structural Durabilty Validation Prof. Vatroslav Grubišić, Fraunhofer-Institut for Structural Durability

5. Status and Trends in Lightweight Materials and Structures Prof. Franz G. Rammerstorfer, Vienna University of Technology

6. Enabling the Design of Complex Systems in Complex Environments Dr. Luciano Fornasier, European Aeronautic Defence and Space Company

7. Evolution of the Design Process and Codes of Ship Structures Prof. Carlos Guedes Soares, Technical University of Lisbon

8. Virtual Product - from Vision to ActualityDr. Josip Stjepandić, PROSTEP AG Competence Centre CA Technology

dom

aće

vije

sti

događaji i dostignuća

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 14 20.12.2009 12:51:23

15Prosinac 9 III

domaće vijesti

događaji i dostignuća

Kako se ljeto približilo kraju, uz dolazak hladnijeg vremena tvrtka TOPOMATIKA je krenula je u organizaciju serije semina-ra po Hrvatskoj. Cilj seminara bio je proi-zvodnim tvrtkama i razvojno-istraživačkim institucijama približiti najnovija tehničko-tehnološka dostignuća na području optič-kih mjernih metoda vezanih uz mjerenje dimenzija i oblika, mjerenje deformacija i gibanja, optimizacije proizvodnih procesa; kao i mogućnosti daljnjeg korištenja rezul-tata na području reverzibilnog inženjer-stva, brze izrade prototipova i računalno potpomognutog konstruiranja.

“Road show” visoke tehnologijeTijekom listopada i studenog održana je serija seminara “Optičke mjerne

metode, računalno potpomognuto konstruiranje i proizvodnja” u većim

središtima širom Hrvatske.

dobar tako da je predavanja odgledalo preko 200 stručnjaka s područja strojarske, brodograđevne i ostalih tehničkih struka. Vrijednost ove aktivnosti prepoznao je i Hrvatski klaster brodogradnje pri Hrvat-skoj udruzi poslodavaca na čelu sa g. Gor-danom Krpanecom, koji je održao uvodnu riječ na svim seminarima.

Predavanja su obuhvaćala presjek suvre-menih optičkih mjernih metoda i njihove primjene u strojarstvu danas, povratno inženjerstvo i računalno potpomognuto mjeriteljstvo i njime povezanu kontrolu

Seminar je bio namjenjen voditeljima kontrole kvalitete, razvoja, proizvod-nje i tehnologija, zaposlenim u mjernim laboratorijima, odjelima konstrukcije i ra-zvoja proizvoda, te tvrtkama koje žele po-dići tehnološki nivo proizvodnje i unapri-jediti kvalitetu proizvoda.

Osim tehničke struke, velik interes za se-minare pokazali su i konzervatori i restau-ratori umjetničke i građevinske baštine.

Seminari su održani u Zagrebu, Splitu, Ri-jeci i Slavonskom Brodu a seminar u Va-raždinu se tek očekuje. Odaziv je bio vrlo

kvalitete. U drugom dijelu seminara po-laznici su imali prilike vidjeti spomenute tehnologije na djelu kroz praktične radi-onice.

Seminari su sadržavali i primjere korište-nja predstavljenih tehnologija u praksi koje su prezentirali gosti predavači: Damir Ro-goz, TTK Karlovac; Filip Bosančić, Brodo-split; Damir Vučina, FESB, te Romeo Mat-ković, CIMOS.

Posebno veseli uključivanje znanstvenih institucija u ovaj projekt: FESB Split i Fa-kultet strojarstva Slavonski Brod.

Prisutnima su bile dostupne informacije o samim sustavima, njihovim cijenama i problematici implementacije, kao i in-formacije o različitim tipovima usluga koje mogu donijeti značajne uštede i ubrzanja, bilo da se radi o razvoju novih proizvoda ili o nekim sličnih tehničkim poslovima.

Nakon svega, ostaje dojam da u Hrvatskoj kronično manjka ovakvih događanja, na-mjenjenih stručnoj publici u svrhu pri-bližavanja najnovijih kretanja s područ-ja inovativnih tehnologija, pogotovo

onih koje objedinjuju različite interdisci-plinarne metode uz podršku primjenom računala.

Kako doznajemo, ekipa 3D seminara na-mjerava nastaviti sa svojom inicijativom tako da se uskoro očekuje nastavak s nekim novim srodnim temama.

Više informacija i sve nove obavijesti mogu se pronaći na adresi www.3d-seminari.com.

www.topomatika.hr

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 15 20.12.2009 12:51:30

16 Prosinac 9 III

Svečano otvoren Centar proizvodnog strojarstva i alatničarstva – CPSAU prostorijama tvrtke TEH-CUT d.o.o. u Zagrebu 3. studenoga svečano je

otvoren Centar proizvodnog strojarstva i alatničarstva – CPSA, koji okuplja

vodeće hrvatske tvrtke s područja alatničarstva i proizvodnog strojarstva

te državne i znanstvene institucije radi stvaranja novih vrijednosti, znanja i

konkurentnosti.

Pripremio: Damir GodecFoto: CPSA d.o.o.

Tvrtka TEH-CUT d.o.o. 3. studenoga otvorila je vrata brojnim uzvanicima koji su došli svečano obilježiti otvaranje Cen-tra proizvodnog strojarstva i alatničarstva – CPSA. Otvorenje tog centra rezultat je dugogodišnjeg angažmana istaknutih po-jedinaca i tvrtki koji su u prvom koraku osnovali Klaster alatnica Republike Hrvat-ske (TCC), nakon čega je slijedilo širenje alatničarske djelatnosti na cijelo područje proizvodnog strojarstva.

Otvorenju CPSA bili su nazočni mnogi ugledni uzvanici iz gospodarstva te državnih i znanstvenih institucija. Prva se okupljeni-ma obratila gospođa Zdenka Mesić, načel-nica Uprave za poticanje ulaganja i izvoz pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzet-ništva. Ona je istaknula kako je otvaranjem CPSA ostvaren jedan od ciljeva Ministarstva, a to je umreživanje tvrtki s područja proi-zvodnog strojarstva Hrvatske gospodarske

Slogan CPSA – Sinergija proizvodnje i znanosti

Uzvanici svečanog otvaranja CPSA

komore (HGK), Hrvatske obrtničke komore (HOK), Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te znanstvenih ustanova kao što su fakulteti i instituti. Time je gospođa Mesić potvrdila i slogan koji je bio istaknut tijekom otvaranja CPSA – Sinergija proizvodnje i znanosti.

U nastavku svečanosti, u vrlo emotivnom govoru gospodin Duško Radović, vlasnik tvrtke TEH-CUT d.o.o. te jedan od osniva-ča Klastera alatnica, kao i CPSA, još je je-danput upozorio na potrebu ujedinjavanja hrvatskih tvrtki radi postizanja konkuren-tnosti na tržištu. Izjavio je kako je put do osnivanja i TCC i CPSA bio vrlo trnovit, no kako se iznimno ponosi što je uloženi trud okrunjen otvaranjem CPSA.

U središnjem dijelu svečanosti mr. sc. Vla-do Orešković, predsjednik Nadzornog od-bora CPSA, nazočne je vrlo zanimljivom prezentacijom upoznao s razlozima osniva-nja CPSA, glavnim djelatnostima, ciljevima u budućnosti te osnivačima i članicama. Temeljni motivi za osnivanje CPSA bili su nedovoljno iskorištenje potencijala metalo-prerađivačke, elektrotehničke i elektroničke industrije u strukturi gospodarstva Repu-blike Hrvatske, potreba za unapređenjem suradnje između industrije, istraživačko-razvojnih i znanstveno-obrazovnih institu-cija te jedinica lokalne uprave i samouprave, povećanje izvoza i konkurentnosti domaće

dom

aće

vije

sti

događaji i dostignuća

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 16 20.12.2009 12:51:33

17Prosinac 9 III

industrije u globalnom okružju i, konačno, stvaranje čvršćih mehanizama i uvjeta za primjenu strategije gospodarskog razvoja Hrvatske: izvozna orijentacija, nova radna mjesta i proizvodnja. Glavne djelatnosti CPSA bit će usmjerene razvoju novih pro-

Gospođa Zdenka Mesić, načelnica Uprave za poticanje ulaganja i izvoz pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva

Gospodin Ladislav Prežigalo, pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo

domaće vijesti

događaji i dostignućagrama, proizvoda i kompone-nata, razvoju novih tehnologija, alatničarstva, trajnom obrazova-nju, razvoju prometnih sredstava te razvoju obrtništva općenito. Mr. sc. Orešković vidi poslovne prilike hrvatskih proizvodnih tvrtki u zajedničkom razvoju novih proizvoda, zajedničkim prijavama projekata na natječaje europskih pretpristupnih i struk-turnih fondova, restrukturiranju dijelova ili cijelih proizvodnih procesa, organizaciji outsourcin-ga, unapređenju tehnoloških i proizvodnih procesa, organiza-ciji stručnoga i specijalističkog obrazovanja te zajedničkoj orga-nizaciji prodajnih i marketinških aktivnosti. Na kraju izlaganja mr. sc. Oreš-ković predstavio je i nekoliko inovacija koje su ostvarene u suradnji s klasterom TCC, odnosno CPSA.

Na kraju tog dijela svečanosti gospodin La-dislav Prežigalo, pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo, službeno je otvorio CPSA.

Nakon službenog dijela, uz prigodni do-mjenak nazočni su mogli detaljnije ra-zgledati pogone tvrtke TEH-CUT d.o.o., koja ima što pokazati. Stoga se izvjestitelj

slaže s organizatorima, da je unatoč tomu što je sjedište CPSA u prostorijama Fa-kulteta strojarstva i brodogradnje u Za-grebu, izbor lokacije otvorenja CPSA u jednome proizvodom pogonu bio pun pogodak.

CPSA d.o.o. - Centar proizvodnog strojarstva i alatničarstvaIvana Lučića 5, 10000 ZagrebTel: +385 1 631 45 41www.cpsa.com.hr

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 17 20.12.2009 12:51:40

18 Prosinac 9 III

Tradicionalna 34. središnja nacionalna izložba inovacija i novih tehnologija s me-đunarodnim sudjelovanjem INOVA 2009 održana je od 11. do 15. studenoga 2009. go-dine na Zagrebačkom velesajmu. Hrvatski inovatori i gosti iz osam zemalja ukupno su pokazali 229 inovacija iz različitih područja. To su bili proizvodi za široku potrošnju, me-dicinski pripravci i pomagala, kozmetički proizvodi, različite metode i postupci, alati, proizvodi za industrijsku primjenu, elektro-ničke i strojne konstrukcije.

Hit ove izložbe bila su rješenja za dobivanje električne energije iskorištavanjem prirodnih pojava: vjetra, plime i oseke, sunca i snage vode. Tako smo vidjeli više konstrukcija vje-troelektrana, solarnih elektrana, elektrane na morske valove, na riječni protok ili njihove kombinacije te tijek vode u vodovodnoj mreži. Snagu jakog vjetra iskoristio je poznati inova-tor Ivan Vrsalović „hvatanjem“ bure u kombi-naciji sa sunčevom energijom. Ferdo Crnogo-rac iz Slavonskog Broda predložio je uređaj za iskorištavanje morskih valova i vjetrosolarnu

34. hrvatski salon inovacija i novih tehnologija inova 2009 s međunarodnim sudjelovanjem u ZagrebuINOVA 2009 ponovno je donijela niz novih proizvoda, tehnoloških rješenja

i općenito novih ideja za poboljšanje življenja, ljudskog zdravlja i očuva-

nje okoliša te unapređenje novih izvora energije. Pobjednica INOVE 2009

je inovacija “Zaštitni infracrveni tisak s procesnim bojama”, kojoj je pripala

godišnja nagrada HSI-ja “Nikola Tesla”, skupine autora u kojoj su: dr. sc. Vilko

Žiljak, dr. sc. Klaudio Pap, dr. sc. Jana Žiljak-Vujić, dr. sc. Ivana Žiljak.

turbinu, a Ismet Nuhić iz Rijeke potapajuću vode-nu turbinu. Inovatori iz BiH izložili su “Anpee” – sustav za proizvod-nju električne energije ugradnjom hidroturbine na vodovodnu mrežu, za primjenu u kućanstvu. Primjena novoga goriva na osnovi vodika “Hidro-gen ekoterm” ekološki je doprinos funkcioniranju postojećih termoelek-trana na ugljen, koje se smatraju najvećim oneči-šćivačima okoliša, inova-tora Drage Ćosića, a koji je imao prezentaciju na 18. forumu dana energije u RH u organizaciji Hrvatskoga energetskog društva „Hrvoje Požar“.

Tradicionalno vrijedni inovatori iz Brodo-građevne industrije 3. maj iz Rijeke i ove su

godine imali više rješenja za optimizaciju rada pri izgradnji brodova uz znatnu ušte-du energije i materijala.

Zakon o zabrani pušenja ponukao je ino-vatore na iznalaženje novih mogućnosti. Tako su Ivica Pivačić i Nenad Popović kon-struirali kabinu s grijanjem za pušenje na otvorenim prostorima.

Novi proizvodi znamenite inovatorice Rose Ferinčević, razvijeni u suradnji s farmace-utskim laboratorijima iz Francuske, donijet će mnogobrojne prednosti u zaštiti zdravlja. Tako je s laboratorijem Yvery iz Marseillea na osnovi resveratrola, prirodnog polifeno-la, razvila nekoliko proizvoda za regulira-nje glikemije, smanjenje bolnosti zglobova, prevenciju debljine i posljedica koje iz toga proizlaze. S DC laboratorijem izolirana je i priređena za primjenu supstancija “Ko-lagen pure” 90% iz morskih algi, a ima funkciju usporavanja starenja kože te je učinkovita kod ožiljaka, učvršćuje kožu i djeluje protuupalno. Taj je proizvod progla-šen najboljom inovacijom u području koz-metike. U toj skupini proizvoda prikazan je i antiseptični gel za suho pranje ruku, koji je učinkovit u zaštiti od različitih tipova

S otvorenja INOVE 2009 s prijelaznom zastavom (slijeva nadesno: Ladislav Prežigalo, pročel-nik Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo te predsjednik Zagrebačke zajednice tehničke kulture, Ljiljana Pedišić, predsjednica Hrvatskog saveza inovatora, Tatjana Holjevac, dopredsjednica Skupštine Grada Zagreba, Mirela Bartolec, direktorica Zagrebačkog velesajma, Nada Andrassy, dopredsjednica Zagrebačkog saveza inovatora, Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba)

Gradonačelnik Milan Bandić u razgovoru s inovatorima Razvojne agencije TPZ-a, Ivana Drčec predstavlja svoje inovacije

dom

aće

vije

sti

inova 2009

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 18 20.12.2009 12:51:46

19Prosinac 9 III

gripe, osobito virusa H1N1, a djelovanje se postiže za nekoliko sekundi.

Kad je riječ o modernim materijalima kao što su nove legure rijetkih metala ili polimera, vidjeli smo njihove specifi čne primjene. Ge-odetski etui inovatora Dominika Lukanovi-ća iz Senja zaslužio je epitet najbolje hrvatske inovacije. Sastoji se od prozirnoga ravnog di-jela u koji se spremaju dragocjene geodetske karte, katastarski planovi, mediji na papiru, fi lmu, metalu i sl., a sve je dodatno zaštićeno zaštitnom trakom. S dokumentima se može sve raditi bez vađenja, što omogućuje velika prozirnost materijala etuija, koji pridonosi i zaštiti od oksidacije, visokih temperatura, vlage i dr. nepogoda. Autori Srećko Brkić i dr. sc. Mladen Franc svojim su mehaničkim indikatorom temperature na cijevi vatrenog oružja uveli u primjenu „inteligentni mate-rijal“ koji nepogrešivo pokazuje kada je doš-lo do nepreciznosti zbog promjene oblika uzrokovane pregrijavanjem.

Dobitnici nagrade “Nikola Tesla” za 2007. godinu, inovatori iz Roto krune, ove su go-dine proizveli tračnu rašpu – alat za tračne brusilice koji se primjenjuje za obradu od-vajanjem čestica mekih materijala kao što su drvo, plastika, guma i sl., a zamjenjuje komplicirano umetanje brusnog papira. Josip Korošec prikazao je pilasto svrdlo, kojim se rješava problem ekscentričnosti, izbacivanje otpadnog materijala te se sma-njuje trenje.

Ove godine inovatori iz tvrtke INA-Indu-strija naft e d.d., koja redovito i u većem broju nastupa na INOVI još od njezina pokretanja 1971. godine, prikazali su samo tri inovacije. To su: novi proizvod INA Rezanol BIO 5 autorica Ljiljane Pedišić, Jasminke Munić i Irene Polenus iz Mazi-va-Zagreb d.o.o., članice grupe INA. INA Rezanol BIO 5 je biorazgradljivo rezno ulje za hlađenje i podmazivanje pri obradi materijala na osnovi estera podrijetlom iz

biljnih ulja. Osim u industriji primjenjuje se i na mjestima gdje mazivo može dospjeti u okoliš, npr. pri brušenju, rezanju dijelo-va konstrukcija, urezivanju navoja na ci-jevima naft ovoda, plinovoda i sl. To je tzv. neaktivno ulje i zato se može primijeniti pri obradi obojenih materijala kao što su aluminij, bakar i njihove legure. Ta je ino-vacija osim zlatne medalje dobila i Zlatni pokal Rumunjskog foruma inovatora kao najbolji ekološki proizvod iz industrije. Srebrnim odličjem nagrađena je metoda bioobnove tla onečišćenoga naft nim uglji-kovodicima autorice Vedranke Bobić, INA Downstream, CTL, Environmental Anal-ysis Laboratory. Ta je metoda primjenjiva u uzgoju biomase autohtonih mikroorga-nizama tla na mjestu izljeva, čime se posti-že uspješna biorazgradnja. Kompjutorski program “Modeliranje fi zikalno-kemijskih svojstava naft e” razvio je inovatorski tim u kojem su Grozdana Bogdanić, Ana Erceg Kuzmić iz Ine i Ivan Wichterle iz Instituta za fundamentalne kemijske procese iz Pra-ga, za što su dobili brončanu medalju.

Inovatorica iz Zadra Hana Medin, Telluris-Medin d.o.o., otkrila je metodu pripreme kalifornijskih glista za primjenu u kulinar-stvu, kao jedne od najkompletnijih namir-nica u prirodi. Posebnim se postupkom ka-lifornijske gliste dovode u jestiv oblik te se od njih mogu pripremiti mnogobrojna jela, a što smo na INOVI imali prigodu kušati. Tu proizvodnju ugledni inozemni mediji smatraju trećim čudom u Zadru, nakon Morskih orgulja i Pozdrava suncu.

Hit-proizvod po interesu posjetitelja bilo je “Vinsko računalo” Jurice Nikšića iz No-voselca, koje je proglašeno najboljom ino-vacijom u području poljoprivrede. Vinsko računalo naizgled je jednostavna tablica, ali je u njoj sadržan velik broj matematič-kih formula. Ovo računalo prema jednome izmjerenom svojstvu soka grožđa pokazuje ostala svojstava i daje upute za daljnji po-stupak u dobivanju vina. Osim te inovacije

Rad međunarodnoga ocjenjivačkog suda Međunarodni turnir u Velikoj kraljici - hrvatskom šahu

Dodjela nagrade ZV-a: Mirela Bartolec, direktorica ZV-a, Ljiljana Pedišić, predsjednica HSI-ja, Nada Andrassy, dopredsjednica Zagrebačkog saveza inovatora, i Nada Banek, voditeljica projek-ta INOVA 2009.

domaće vijesti

inova 2009

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 19 20.12.2009 12:51:51

20 Prosinac 9 III

g. Nikšić pokazao je i druga rješenja, kao i slavinu za vino i ostale tekućine, za koju je dobio zlatnu medalju.

Kako je komercijalizacija pojedine inovaci-je jedan od najtežih zadataka za inovatore, na INOVI su pokazane i dvije metode koje su postigle znatan uspjeh.

Iz područja umnih igara vidjeli smo “Cro-doku” – igru na ploči za slijepe i slabovid-ne osobe, novu igru Zvonimira Sontaga, znamenitog izumitelja raznih mozgalica. Zanimljiva je bila misaona slagalica “Zago-netka kralja Tomislava” osječkog inovatora Ivana Runje, koja ima funkciju kao suvenir predstavljati hrvatsku tradiciju i baštinu.

“Velika kraljica ili hrvatski šah” šahovska je inačica Ivice Marina koja se igra na 10x10 crveno-bijelih ploča i s dodatnim fi gurama. Tijekom izložbe održano je mnogo partija, kao i prvi međunarodni turnir između Hr-vatske i Rumunjske, koji je završio neodlu-čeno.

Inovatori iz Međimurske županije pokazali su niz novih proizvoda. Đuro Fleten pred-stavio je tricikl za vožnju po vodi, dr. Vera Mareš Bratko mjerilo za mjerenje duljine nogu, Vladimir Sever potkoljenu protezu, Josip Lončarić spravu za istezanje vratnog dijela kralježnice, Zvonimir Dolenec nalje-pnicu za doziranje lijekova za slijepe osobe te Vatroslav Matulina kišobran s ugrađenim

signalnim uređajima. Također su pokazali i brigu za okoliš inovacija-ma kao što su “Tehnolo-gija dobivanja proizvoda od gumenoga granulata recikliranih autoguma” Franje Novaka te “Pro-jekt obrade i prerade ko-munalnoga neopasnog otpada u termo-hidro blok” Josipa Šinceka. Iskorištavanje otpad-nih materijala i davanje novih vrijednosti pri-kazao je Davorin Caren projektom “Bubamarci”, pri čemu se posebnom metodom obrade otpad-nih staklenih predmeta izrađuju unikatne upo-rabne posude – stakleni umivaonici.

Osobito je bio zapažen izložbeni prostor Ra-zvojne agencije Zagreb-

Pobjednici INOVE 2009, dobitnici godišnje nagrada HSI-ja “Nikola Tesla”

Inovatorice iz Maziva-Zagreb d.o.o. s nagradama za INA Rezanol BIO 5 (s predsjednikom Uprave Zdravkom Šimunovićem i Pročelni-kom GUGRP-a Ladislavom Prežigalom)

Tehnološkog parka Zagreb, čiji su inovatori i tvrtke zaslužili posebnu nagradu, a pri-kazali su cijeli niz novih proizvoda koji se prodaju u RH, ali i inozemstvu. Samo da spomenemo neke inovacije: “Label verifi -cation” – sustav za automatsku inspekciju etiketa proizvoda tvrtke Visor d.o.o., sustav mjerenja pulsnih podataka Ivana Matune, sustav za vođenje poslovanja brodogradi-lišta REFIT+ Ivane Drčec, Cyclops d.o.o. i drugi. Sustav REFIT+ proglašen je najbo-ljom inovacijom u kategoriji soft vera.

Mladi inovatori prikazali su svoje inovaci-je koje su nagrađene zlatnom medaljom na INOVI-MLADI 2009, koja je u svibnju odr-žana na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Inovacije mladih po temama i spremnosti za tržište doista su kvalitetne i idu u rang onih iskusnijih inovatora. Vidjeli smo različite mo-tore, upravljače, mjerače, rješenje elektrane s tri pogona (sunce, vjetar i voda) i dr. Student Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologi-je Matija Melnjak (mentorica dr. sc. Biserka Tkalčec) autor je kreme na bazi eteričnih ulja koja služi kao djelotvorna obrana od koma-raca. Nenad Zlamal iz Tehničke škole “Ruđer Bošković” predstavio je scenski rasvjetni pult koji je već u širokoj primjeni u kazalištima i na koncertima, a kojim je obogatio scene INOVE 2009 pri svečanostima otvaranja i Noći kreativnosti. Time je zaslužio nagradu za najboljega mladog inovatora, te je prema tome i njegov mentor Ivan Jurić proglašen najboljim mentorom. Prema kvaliteti uku-pno prikazanih inovacija, najboljom udru-gom mladih inovatora proglašena je Udruga inovatora Veleučilišta u Karlovcu, a nagradu je primio predsjednik Mladen Kurić.

Pobjednica INOVE 2009 je inovacija “Za-štitni infracrveni tisak s procesnim boja-ma”, kojoj je pripala godišnja nagrada HSI-ja «Nikola Tesla», skupine autora u kojoj su: dr. sc. Vilko Žiljak, dr. sc. Klaudio Pap, dr. sc. Jana Žiljak-Vujić i dr. sc. Ivana Žiljak.Najbolja hrvatska udruga inovatora, člani-ca HSI-ja, je Hrvatska udruga inovatora-poduzetnika iz Osijeka, koja je predstavila velik broj inovacija i poduzetnički program za inovatore.

Najbolje inozemno izaslanstvo je Rumunj-ski forum inovatora, a najbolji strani izla-gač Pep Torres iz Španjolske. Međunarodni inovatorski klub ARHIMED iz Ruske Fede-racije dobitnik je specijalne nagrade za pet godina uspješnog nastupanja na INOVI.

Prvom damom hrvatskog inovatorstva, od-nosno najboljom inovatoricom proglašena je Diana Pečkaj Vuković, za dvije inovacije: “Busy basket” – košaricu za nošenje po-slovnih torbi na biciklu i čeoni oslonac za glavu pri pranju kose.

Prva srednja ekonomska škola “Katarina Zrinski”, koja obrazuje za poduzetništvo

dom

aće

vije

sti

inova 2009

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 20 20.12.2009 12:52:00

21Prosinac 9 III

Tricikl za vodu Đure Fletena, inovatori Udruge inovatora INOMA Čakovec i Darko Dobošić, predsjednik

suvremenim nastavnim metodama, prika-zala je svoje mogućnosti za uspješno uklju-čivanje mladih u poslovni svijet.

Jedan od osnivača HSI-ja i osnivač najsta-rije udruge inovatora, Društva izumitelja i autora tehničkih unapređenja iz Zagreba (1949.), znameniti je inovator Vjekoslav Španjol. Za izložene inovacije i dugogo-dišnji rad dobio je jubilarnu nagradu za 60 godina djelovanja Društva.

Od izloženih 229 izuma, iz Hrvatske je bilo 116, mladih inovatora 58 te inozemnih 55 – iz Ruske Federacije, Rumunjske, Moldavije, Španjolske, Francuske, Bosne i Hercegovine, Češke, SAD-a. Inozemnih inovacija bilo bi i više, ali zbog raznih razloga inovatori iz Veli-ke Britanije, Irana i Malezije nisu mogli doći.

Svečanosti otvorenja izložbe, uz inovatore, bio je nazočan velik broj uzvanika, dužno-snika i gostiju iz Zagreba, Čakovca, Rijeke, Šibenika, Osijeka, Splita i drugih mjesta, županija te država iz kojih su inovacije sti-gle. Na otvorenju izložbe skup je pozdra-vio domaćin, zagrebački gradonačelnik g. Milan Bandić, a prijelaznu zastavu INOVE predao mu je predstavnik prošlogodišnjega grada domaćina, Čakovca.

Međunarodni ocjenjivački sud s poznatim svjetskim stručnjakom za inovacije na čelu Davidom Wardelom iz britanskog Instituta za patente, koji je ujedno na čelu ocjenjivač-kog suda najveće svjetske izložbe INPEX u Pittsburghu, imao je težak zadatak. Kriteriji za ocjenu inovacija bili su strogi, tako da se, uz razumljivu izvornost ili novinu ocjenji-valo i je li proizvod spreman za tržište ili je na stupnju ideje, sheme, prototipa, ima li tržište, primjenjuje li se, zatim ekonomska i ekološka izvedivost te stupanj zaštite inte-lektualnog vlasništva.

Temeljem toga dodijeljen je velik broj na-grada, prije svega zlatna, srebrna i bronča-na odličja, zatim odličja za mlade inovatore te 23 posebne nagrade HSI-ja koje su već tradicionalne. Te nagrade i nagrade inoze-

mnim izaslanstvima dodijeljene su na za-vršnoj svečanosti Noć kreativnosti, koju su dodatno obogatile nastupom mlade ma-žoretkinje Plesnog pom pon kluba A i Kulturno-prosvjetno društvo Sv. Klara.

Od tiskanih materi-jala, osim uobičaje-noga kataloga izlož-be predstavljeno je i nekoliko knjiga koje opisuju metode rada prikazanih inovacija, a to su „Doktorice! Ne mogu se sagnuti i doseći prstima pod“, dvije knjige rumunj-skih autora iz po-dručja obnove i konzerviranja starih slika i građevina te dvije knjige autorice iz Ruske Federacije iz područja učenja mladih. Naj-noviji broj časopisa IRT3000 također je bio dostupan našim inovatorima, te je, baš kao i stariji brojevi, razgrabljen.

Zbivanja na izložbi pratili su mnogi tiskani i elektronički mediji, HTV, Otvorena tele-vizija, radio Funkhauseneuropa te mnogi drugi.

Organizatori 34. hrvatskog salona inovaci-ja bili su Hrvatski savez inovatora i Savez inovatora Zagreba, a suorganizatori Savez inovatora Primorsko-goranske županije, Zagrebačka zajednica tehničke kulture i Vijeće gradske četvrti Novi Zagreb-zapad. Pokrovitelj INOVE 2009 bio je zagrebački gradonačelnik g. Milan Bandić, supokrovi-telj Hrvatska gospodarska komora, a pot-poru su dali Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Gradski ured za gospodar-stvo, rad i poduzetništvo te Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Za najvišu razinu ukupnog nastupa HSI je od Zagrebačkog velesajma dobio posebno

priznanje te veliku nagradu – skulpturu za najuspješniji ukupni nastup.

Detaljna izvješća o INOVI 2009 mogu se vidjeti na stranicama www.savez-inovato-ra-zagreba.hr. Pozivamo sve na 35. salon inovacija INOVA 2010, koji će se održati u Osijeku.

Hrvatski savez inovatora

domaće vijesti

inova 2009

Privatizacije brodogradilišta Natječaji za drugi krug privatizacije šest hrvatskih brodogradilišta bit će raspisan 6. siječnja iduće godine. Hr-vatskaVlada je odbila ponude koje su u prvom krugu privatizacije bile podnije-te za Brodotrogir (ponuda tvrtke More Trogir) i Brodosplit - Brodogradilište specijalnih objekata (BSO) Split (tvrt-ke Adria Mar), te odlučila o pristupa-nju prodaji dionica i udjela u pulskom Uljaniku, riječkom 3. maju, Brodogra-đevnoj industriji Split, Brodotrogiru, Brodogradilištu Kraljevica i BSO.

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 21 20.12.2009 12:52:06

22 Prosinac 9 III

dom

aće

vije

sti

događaji i dostignuća

U Rijeci je proteklo ljeto održan 3. CEE-PUS-ov (Central European Exchange Pro-gramme for University Studies) ljetni spe-cijalistički seminar. Seminar koji je trajao 15 dana održavao se u Rijeci, Puli, Buzetu i Opatiji. Organizatori toga prestižnog sav-jetovanja bili su prof. Branimir Barišić (vo-ditelj CEEPUS-ove mreže CII-HR-0108) i mr. sc. Davor Šovagović (voditelj CEE-PUS-ova ureda u Hrvatskoj). Na tome, do sada najvećem savjetovanju bili su nazočni

3. CEEPUS-ov ljetni specijalistički seminar – ljetna škola

Konkurentni proizvod i razvoj tehnologijeNa 3. međunarodnom CEEPUS-ovu ljetnom specijalističkom seminaru u

sklopu mreže CII-HR-0108 predstavljena su najnovija postignuća u moder-

nom proizvodnom i industrijskom inženjerstvu te je organiziran okrugli stol

o temi “konkurentni proizvod i razvoj tehnologije”. Ovaj ljetni specijalistički

seminar –ljetnu školu organizirali su prof. Branimir Barišić (voditelj CEEPUS-

ove mreže CII-HR-0108) i mr. sc. Davor Šovagović (voditelj CEEPUS-ova ure-

da u Hrvatskoj). Posebno priznanje europskih partnera upućeno je hrvat-

skom CEEPUS-ovu uredu za kontinuiranu izvrsnost vezano za organizaciju

mobilnosti znanstvenika i izvrstan rad ureda. Istaknuto priznanje europskih

partnera za kvalitetan rad upućeno je češkom CEEPUS-ovu uredu, koji vodi

RNDr.(ne znam koja je ovo titula) Jitka Nováková, te poljskom CEEPUS-ovu

uredu, koji vodi Mr. Michal Skowronski. Također, za organizaciju mobilnosti

pohvaljena je voditeljica Slovačke akademske informacijske agencije (SAIA)

Monika Breckova.

I. Lencović, ravnatelj Studentskog doma “I. G. Kovačić” (gornja slika), i M. Baraba sa Sveu-čilišta u Rijeci (dolnja slika) dali su izniman doprinos u organizacijskim aktivnostima.

Slika 1. C. Gyenge (voditelj projekta CII-RO-013), B. Barišić (voditelj projekta CII-HR-0108), T. Mikac (dekan Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i CEEPUS-ov koordinator), I. Kuric (voditelj projekta CII-SK-030), Stanislaw Legutko (vo-ditelj projekta CII-PL-033), J. N. Marcinčin (dekan Fakulteta proizvodnih tehnologija u Prešovu i CEEPUS-ov voditelj), S Maćešić (prodekanica Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci), M. Ungureanu (profesorica i sudionica seminara) i N. Ungureanu (voditelj projekta CII-RO-202).

predstavnici iz Rumunjske, Poljske, Hrvat-ske, Slovačke, Češke, Srbije, Mađarske, Au-strije i Slovenije. Sudjelovanje šest voditelja globalnih CEEPUS-ovih projekata (prof. Stanislaw Legutko – voditelj CEEPUS-ova poljskog projekta CII-PL-033, prof. Ivan Kuric – voditelj CEEPUS-ova slovačkog projekta CII-SK-030, prof. Branimir Barišić – voditelj CEEPUS-ova hrvatskog projekta CII-HR-0108, prof. Robert Čep – voditelj CEEPUS-ova češkog projekta CII-CZ-0201,

prof. Csaba Gyenge – voditelj CEEPUS-ova rumunjskog projekta CII-RO-013 i prof. Nicolae Ungureanu – vodi-telj CEEPUS-ova rumunj-skog projekta CII-RO-202) bilo je od iznimnog značenja za taj veliki susret. Na semi-naru su prezentirani brojni znanstveno-stručni referati o konkurentnim proizvodima i razvoju tehnologije. Nakon registracije koja je održana 20. srpnja, konferenciju je pozdravnim govorom dan poslije otvorio predsjednik Organizacijskog odbora prof. dr. Branimir Barišić. Također, uime Tehničkog fakulteta Sve-učilišta u Rijeci pozdravni go-vor održao je dekan Fakulteta prof. dr. Tonči Mikac, koji je i sam partner u CEEPUS-ovim projektima. Rad seminara po-čeo je jezičnom radionicom koju su vodili prof. Robert Čep iz Češke i prof. Miorita Ungureanu iz Rumunjske. Znanstvena područja i struč-ne aktivnosti predstavio je svaki od voditelja pojedine

mreže, nakon čega je slijedilo predstavljanje fakulteta koji sudjeluju u CEEPUS-ovim projektima ovog seminara (Poljska, Hrvat-ska, Češka, Slovačka, Rumunjska, Slovenija, Mađarska, Austrija i Srbija).

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 22 20.12.2009 12:52:10

23Prosinac 9 III

domaće vijesti

događaji i dostignućaSpecijalno odabrana pozvana predavanja otvorena su izlaganjem češkog predstav-nika prof. Roberta Čepa te nastavljena predavanjem slovačkog predstavnika prof. Ivana Kurica, koji je govorio o primjeni su-vremene metrologije u industriji. Najnoviji rezultati u razvoju malih i srednjih tvrtki bili su tema referata prof. Stanislawa Legut-ka iz Poljske. Zapaženo je bilo i izlaganje prof. Nicolaea Ungureanua iz Rumunjske, o novim metodama industrijske logistike, te njegova sunarodnjaka prof. Csabe Gyen-gea, koji je predstavio dostignuća u suvre-menom planiranju proizvodnje. Nakon po-zvanih predavanja predstavljeni su brojni radovi u ukupno pet sekcija.

Tijekom okruglog stola o konkurentnom proizvodu i razvoju tehnologije, u uvo-dnom dijelu posebno priznanje europskih partnera upućeno je hrvatskom CEEPUS-ovu uredu, koji vodi mr. sc. Davor Šovago-vić, i to za kontinuiranu izvrsnost vezano za organizaciju mobilnosti znanstvenika te izvrstan rad ureda. Istaknuto priznanje eu-ropskih partnera za kvalitetan rad upuće-no je češkom CEEPUS-ovu uredu, koji vodi RNDr. Jitka Nováková, i poljskom CEEPUS-ovu uredu, koji vodi Mr. Michal Skowronski. Također, za organizaciju mo-bilnosti pohvaljena je voditeljica Slovačke akademske informacijske agencije (SAIA) Monika Breckova.

Za izvrsnu organizaciju smještaja i kon-stantan izvrstan rad pohvaljeno je osoblje Studentskog doma “Ivan Goran Kovačić” predvođeno direktorom Ivicom Lenco-vićem. Samo iznimna suradnja između Ministarstva znanosti, obrazovanja i špor-

ta, Tehničkog fakulteta, Studentskog doma “Ivan Goran Kovačić” i Sveučilišta u Rije-ci mogla je dovesti do zapaženih rezultata i najviših priznanja europskih partnera u CEEPUS-ovu projektu.

Lukoil favorit za kupnju Crobenza Nakon što je Ina objavila da počinje postupak prodaje maloprodajnog po-slovanja njezina društva kćeri Crobenz, a riječ je o ukupno 14 benzinskih crpki širom Hrvatske, zasigurno će uslijediti vrlo zanimljivo nadmetanje. Prema ne-kim procjenama manje od 20 milijuna eura vjerojatno neće biti. Iako postoji cijeli niz mogućih kupaca - od austrij-skog OMV-a, do slovenskog Petrola, ruskog Zarubežnjeft a (vlasnika rafi -nerije Bosanski Brod), pa i srbijanskog NIS-a, upućeni se slažu kako je dojam da najviše mogućnosti i sredstava za preuzimanje Crobenzovih crpki ima ruski Lukoil. Pisma namjere zainte-resiranih kupaca u Ini očekuju do 20. studenog, a detaljnije informacije o Crobenzu mogu dobiti tek kad potpišu Ugovor o povjerljivosti podataka. No, dobit ove tvrtke sa oko 160 zaposlenih u 2008. je bila simboličnih 700 tisuća

kuna. Lukoil Hrvatska trenutno raspo-laže sa 16 benzinskih crpki, a polovicu ih je stekao prošlogodišnjim preuzima-njem tvrtke Europa Mil od prijašnjeg vlasnika Milodraga Gadže.

Janaf skladišti naft u OMV-u i Lukoilu do 2014.Tvrtka Jadranski naft ovod (Janaf) pot-pisala je s tvrtkama OMV Hrvatska i Lukoil Croatia ugovore o skladištenju naft nih derivata za razdoblje od 1. si-ječnja 2010. godine do 31. prosinca 2013. godine. Kao mjesto skladištenja navode se terminali Omišalj i Žitnjak, dok se u priopćenju koje se odnosi na Lukoil ne preciziraju Janafovi skladišni prostori.Iako detalje ugovora Janaf nije priopćio, dionica te tvrtke u ponedje-ljak je porasla 6,67 posto te zaključila dan na 3.200,01 kuna uz promet od 473.660,2 kuna.

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 23 20.12.2009 17:39:49

24 Prosinac 9 III

Povratno inženjerstvo [Reverse Engineering][Podnaslov] Što se radi kada imamo gotovi proizvod koji želimo proizvoditi ili mijenjati, ali za njega ne postoji tehnička dokumentacija niti CAD model? Ili ako želimo digitalizirati određeni predmet kako bismo ga mogli iskori-stiti unutar svoje 3D konstrukcije?

U svim slučajevima u kojima je potrebno doći do 3D forme određenoga fi zičkog predmeta potrebno je pribjeći tehnikama koje se nazivaju reverse engineering, tj. povratno inženjerstvo.

Povratno inženjerstvo je proces obrnut od klasične konstrukcije, tako da od gotovog pro-izvoda idemo u smjeru na čijem se kraju nala-zi tehnička dokumentacija, ako za njom ima potrebe. Sam proces sastoji se od skeniranja 3D geometrije da bismo dobili oblak točaka u prostoru, poligonizacije dobivenog oblaka te korištenja takvih podataka za izgradnju 3D CAD modela zadane forme. Od tako dobi-venih CAD podataka može se dalje ići u bilo kojem potrebnom smjeru – modifi kacijama, razradi različitih tehnologija, izradi CAE ana-liza ili izradi tehničke dokumentacije.

Još jedna moguća primjena jest izrada digitalnih 3D formi različitih artefakata, npr. spomeničke baštine, koje se mogu koristiti radi pohrane ili različitih analiza. Pri provođenju projekata po-vratnog inženjerstva od ključnog je značenja da je proces jasan i naručitelju takvih usluga.

Dilema povratnog inženjerstva: kako je izrađeno ili kako je zamišljeno?[Podnaslov] Jedno od prvih pitanja vezanih uz povratno inženjerstvo uvijek je želimo li da poda-ci odražavaju dio kako je izrađen, tj. točno prema rezultatu skeniranja, ili ih želimo rekonstruirati prema originalnoj konstrukcijskoj zamisli.

Iz ovih je razloga veoma važno da naručite-lji usluga povratnog inženjerstva budu točno upoznati s mogućnostima kakav tip rezul-tata mogu dobiti, a s obzirom na namjenu i raspoloživ budžet za rekonstrukciju. Katkad naručitelji imaju pogrešnu predodžbu da 3D skeniranje znači umetanje njihova dijela u magičnu kutiju za skeniranje, pritisak na gumb i – eto: savršeni 3D parametarski model pojavljuje se na računalu, spreman za upotre-bu u bilo kojoj CAD/CAM/CAE aplikaciji.

REVERSE ENGINEERING – POVRATNO INŽENJERSTVO

O čemu povesti računa prilikom razmišljanja o 3D skeniranju i rekonstrukciji geometrije modela?

Amir Šećerkadić

To baš i nije tako. Rezultati 3D skeniranja ovi-se o više parametara, a svakako se razlikuju od relativno jednostavnih do vrlo složenih oblika predmeta skeniranja. Trošak, vrijeme i razina potrebne komunikacije povećavaju se zajedno sa složenosti potrebnih rezultata. U svakom je slučaju potrebno da naručitelji daju jasnu informaciju o namjeni dobivenih rezultata kako bi se moglo ispravno procije-niti kako obaviti samo povratno inženjerstvo i u kojem formatu isporučiti datoteke. Jedno od prvih pitanja vezanih uz povratno inženjer-stvo uvijek je želimo li da podaci odražavaju dio kako je izrađen, tj. točno prema rezultatu skeniranja, ili ih želimo rekonstruirati prema originalnoj konstrukcijskoj zamisli. Bitno je da naručitelji potpuno razumiju to pitanje kako bi se mogli postići optimalni rezultati za svaki projekt povratnog inženjerstva. Budući da je povratno inženjerstvo proces, a pojedini pro-izvedeni dijelovi često ne odražavaju namjenu cjelokupne konstrukcije, postoje neke varijacije koje se mogu utvrditi prilikom kontrole.

Očite mane kao što su oštećena, slomljena ili istrošena područja na dijelu treba popraviti, ali neke druge proizvodne greške stvaraju siva područja: Želi li naručitelj greške u proizvod-nji kao što su pomaci ljevačke jezgre, usahline, neispravno skupljena područja, izvitoperena forma, ožiljci neispravne podjelne linije ili uljevnog sustava i izbacivala?

Je li zrcaljenje jedne strane dijela koji je oči-to zamišljen simetrično dovoljno precizno ili zbog tehnoloških grešaka treba svaku stranu posebno replicirati kako bi se preciznije na-pravio model već proizvedenog dijela?

Često se skenira cjelokupni simetrični dio kako bi se utvrdila ravnina simetrije poklapa-njem zrcalnih slika obiju polovica. Taj postu-pak, međutim, zna pokazati da je izmjereni dio daleko od simetrije zamišljene na origi-nalnom CAD dokumentu. Treba li zbog toga uvrstiti izmjene arhitekture dijela?

Naručitelji često znaju što žele postići, ali ne i koji je tip modela najbolji da to postignu. Neki inženjeri još su naviknuti raditi s 2D nacrtima, papirnatima ili digitalnima. Međutim nacrti veoma često sadržavaju konfl iktne informaci-je: dimenzije koje se ne poklapaju, linije koje su višak ili ne stoje na pravome mjestu, zone 3D formi koje su nedovoljno opisane itd.

Slika 1: Nekad je jasno pretpostaviti što nedo-staje, npr. vrh stošca

Kad se radi 3D CAD datoteka iz pravog dijela, svaka dimenzija modelira se na osnovi prave iz-mjerene vrijednosti, tako da se informacije sigur-no poklapaju. Programska rješenja koja se koriste u svijetu 3D-a vrlo su sofi sticirana i greške na pri-kazu različitih pogleda gotovo se i ne događaju.Ako naručitelj ne izrazi jasno svoje potrebe i želje, može se na temelju iskustva pretpo-staviti koja je područja modela bolje ostaviti točno prema snimljenim podacima, a koja je bolje popraviti da bi odražavala zahtjeve kon-strukcije. Na jednostavnim oblicima kao što su planarne plohe i ravni bridovi to nije teško napraviti (vidi sliku 2). Ako je kocka zamišlje-na da ima stranicu od 10 mm, a snimljeno je

Slika 2: konstrukcija kaže kocka stranice 10 mm. Skenirana kocka ima stranicu 10,1 mm

10,1 mm, nije teško popraviti grešku. Može se i pretpostaviti da stranice moraju biti paralel-ne i okomite jedna na drugu.

No kako složenost dijela raste, mogućnosti za „kako je u konstrukciji zamišljeno“ eksponen-cijalno se povećavaju i postaje vrlo teško pret-postaviti što je potrebno napraviti. Ako je oblik složen, kako donijeti odluku što je „točno“, a što nije? Na primjer, brizgani dijelovi mogu sadržavati podjelne linije; dijelovi lijevani u pijesak mogu sadržavati greške zbog erozije pijeska ili imati neravne površine uzrokovane strojnom obradom nakon lijevanja. Zbog pita-nja vezanih uz montažu neke dimenzije mogu biti od ključne važnosti kako bi dio pristajao u sklop. Sve to nemoguće je pretpostaviti bez naručiteljevih detaljnih uputa.

dom

aće

vije

sti

događaji i dostignuća

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 24 20.12.2009 12:52:15

25Prosinac 9 III

domaće vijesti

događaji i dostignuća

Složenosti modelaNiska složenost: model od površina (Surface Model). Najjednostavniji tip modelaPrimjena: Izrada kopije dijela ili njegova proizvodnja bez promjena na modelu. Teško se primiti za ovaj ar-gument jer su ljudi poznati po mijenjanju mišljenja i po ponovnoj upotrebi nekih konstrukcija.Bez obzira na to, preko 90% poslova povratnog inže-njerstva odvija se u ovoj grupi i naručitelji koriste mo-dele u IGES ili STEP formatima za svoja programska rješenja. Površine se defi niraju vrlo točno i lako se koriste u proizvodnji. Mogu se koristiti i u alatničarstvu.Mogućnosti izmjena: Samo izmjene manjeg opsega, kao što je zrcaljenje, povećanje ili smanjenje itd. su moguće. Model koji je moguće mijenjati u potpunosti obično stoji 3-4 puta više, tako da ako za budućim izmjenama nema potrebe, ima smisla koristiti ovu opciju.

Visoka složenost: Puni modeli (Solid Model). Ovakvi modeli su složeniji i skuplji.Primjena: Izrada varijacija dijelova, sa povijesti nastanka geometrije. Ovakva vrst modela obično stoji 3-4 puta više od IGES ili STEP površinskih modela ali je podložna lakoj izmjeni. Ovakve modele se naziva i parametarski modeli. Puna su tijela i konstruktori mogu defi nirati geometriju i stvoriti pravila konstrukcije pomoću kojih je mogu mijenjati. Programska podrška defi nira parametre i kako se oni mijenjaju stvarajući povijest procesa konstrukcije.Mogućnost izmjena: Konstruktori se susreću sa složenim odlukama svaki dan. Ovakav nivo složenosti može zahtijevati da se izmje-ne mogu lako unijeti u trenutku kad se procjeni da su potrebne.

Na primjer, ako trebamo reducirati težinu dijela, možemo pokušati djelovati u nekoliko smjerova: smanjivati gabarite dijela, sma-njivati debljinu stjenke, povećavati razne otvore na dijelu itd. Ili u slučaju da želimo povećavati dio s rupom, konstruktor bi mogao zadati ili da se rupa mijenja s veličinom dijela ili da ostaje ista bez obzira na veličinu dijela (vidi sliku 1.)

U praksi se između ove dvije krajnosti nalazi realan prostor takozvanih hibridno sastavljenih modela koji u jednom svom dijelu pokušavaju potpuno realno iskopirati dio geometrije dok je drugi dio modela napravljen klasičnim CAD modeliranjem geometrije koristeći snimljene podatke samo kao vizualnu referencu za modeliranje.

www.topomatika.hr

Slika 1: Stranica kocke se produljuje. Gdje ide rupa? Ostaje li na sredini ili zadrža-va donju mjeru?

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 25 20.12.2009 12:52:18

26 Prosinac 9 III

pred

stav

ljam

o

26

Tvornica na kraju grada

Krenete li starom ce-

stom iz Zagreba prema

Varaždinu kroz Sesvete,

odmah nakon ploče

koja označava izlazak iz

grada Zagreba u Donjoj

Zelini skretanje je prema

Blaškovcu. Dvjestotinjak

metara dalje dvorište je

koje ničim ne odaje da

je u njemu cijela mala

tvornica – Findas d.o.o.

piše: Igor Škevinsnimio: Dražen Lapić

Reportaža: FiNDAS d.o.o., Zagreb

Stjepan Findri s mjernom rukom Faro

Na čelu tvornice u Blaškovcu je Stjepan Findri, koji izgleda znatno mlađe od kalen-darske mu 63 godine. Findri je otvorio ra-dionicu za obradu metala još 1985. godine i od tada je njegov obrt prerastao najprije u zadrugu 1988. godine, a zatim, 1990. godi-ne, u tvrtku Proizvodnja d.o.o. Prije sedam godina tvrtki se priključila i njegova kći Anita, diplomirana inženjerka strojarstva, pa tvrtka dobiva sadašnje ime po kćeri, su-pruzi i njemu, što znači da je FiNDAS skra-ćenica od Findri: Nada, Anita i Stjepan.

Stjepan Findri ima vrlo zanimljiv životni, a k tome i profesionalni put, koji je stalno unapređivao. S obradom metala susreo se još 1979. godine, kada je otvorio obrt za popravak automobila. Potom se, uz rad, školovao, najprije za strojarskog tehničara, a za sebe kaže da je fakultet upisao kad su njegove dvije kćeri već bile srednjoškolke. Nakon nekoliko godina koje je proveo ra-deći u komunalnoj tvrtki, otvorio je kućnu radinost i od te, 1985. godine, kad su on i supruga krenuli “s jednim drebankom i jednom stupnom bušilicom TS-2”, cijelo se vrijeme bavi strojnom obradom.

Od tada Findri nije prestao kupovati stro-jeve, ali napominje da do 1990. godine nije kupio ni jedan jedini novi stroj, ‘iz dućana’. Kaže da je od 1992. u Njemač-koj kupovao rabljene strojeve te da je tek 2003. godine kupio prve potpuno nove strojeve: tri CNC obradna centra tvrtke HAAS: tokarski SL 30, vertikalni centar VF2 i VF5, vertikalni petoosni centar s bubnjem za tridesetak alata. Dvije godi-ne poslije nabavio je CNC obradni centar Mori Seiki, a lani HAAS-ov CNC obradni glodaći centar VM3. Doduše, i pet godina stariji HAAS-ovi obradni centri u tako su dobrom stanju da ćete, ako vam direktor to ne kaže, misliti da su svi ti obradni cen-tri kupljeni lani.

Prvo što upada u oči u hali pogona Finda-sa je broj strojeva. Osim četiri suvremena CNC obradna centra HAAS i jednog CNC centra Mori Seiki, prostor je pun starih, ali izvrsno održavanih strojeva, koji svi do jednoga rade kao da su novi.

Mi smo fi rma bez kredita i sve je apsolut-no moje vlasništvo – ne bez ponosa govori

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 26 20.12.2009 12:52:19

27Prosinac 9 III

FiNDAS d.o.o., Zagrebpredstavljam

o

Što sve nudi FiNDASTokarenje - glodanje• tokarenje univerzalno: TNP-180,

WDF-480, WDF-530/1000, USA-220/2000, ADA PA 603/1000.

• CNC tokarenje: TN-480/750, • CNC HAAS SL 30 420X860 • univerzalno glodanje: ALG-200,

UG-1, GKA-3US(450/1300) • CNC alatno glodanje: AG-400, • CNC HAAS obradni centar VF2

760X406X500.• CNC HAAS obradni centar VF-5

1260x66Ox635• obrada na borwerku: TOS-WH 80,

(900/1100) • odvalno glodanje zupčanika: Pfau-

ter P-400, PA-180, WMW-250 • odvalno dubljenje zupčanika: Lo-

renz SN-4, SN-5, WMW ZStWZ-1000x10

• odvalno glodanje stožnih zupčani-ka: WMW ZFTKK-250, Harbeck ZH-750

• odvalno glodanje stožnih zup-čanika sa zavojitim zubima:Spiromatic No-2

• rezanje navojnih vretena: WMW 250x1250

• izrada pužnih vijaka: WMW, Pfau-ter P400

• izrada pužnih kola: Pfauter 400/6 • izrada klinastih vratila:WMW

250x1250• provlačenje unutarnjih profi la Kral

Klink 12,5 t• bušenje: Dalstroj SB-4, PSB-5, ND-4• piljenje HAP-280, Pobeda SB-320,

vertikalna SN-4 Prvomajska

Brušenje• vanjsko okruglo brušenje: WMW

Su-5 280x1000, Fortuna 300x1100• unutarnje okruglo brušenje: WMW

450x300, Reineker 300x200• plansko brušenjenje: Jakobsen

650x350 • brušenje središnjih uvrta: WMW

SIXZB/1• brušenje zupčanika Reishauer NZA• brušenje alata za provlačenje: Karl

Kink Usm 1800• brušenje klinova: WMW SFKP

250x1500• brušenje alata: za glodanje, rezanje

navoja, svrdla: Geometric• brusilica za svrdla OSK-36

Brijanje – lepanje• brijanje zupčanika: TOS OS-300• lepanje zupčanika i uparivanje spi-

ralnih parova: Klingelberg LKP 90 AVAU

• zaokruživanje zubi: Hurt ZK-10, Itas• skidanje srha zubi: Gratomat

Findri dok ekipu časopisa IRT 3000 vodi kroz pogon, uz čija vrata stoji spremna freza za snijeg iako ga tih dana nije bilo ni u jednoj prognozi. Baš poput tog stroja za čišćenje snijega, u Findasovu pogonu sve je na svojemu mjestu i sve je spremno, a Fin-dri se ponosi time da zbrinjava čak i krpe, koje idu na pranje i vraćaju se oprane.

Za svakoga tko je ikada kročio u proizvod-ni pogon, ovaj je prava Alibabina špilja u kojoj možete vidjeti stare, ali izvrsno odr-žavane strojeve, a svi su u funkciji. Tako nam je Findri pokazao Prvomajskin NC tokarski stroj iz 1989. godine, koji još radi. Većina starih analognih strojeva namije-njena je proizvodnji zupčanika pa je Findas sposoban proizvesti zupčanike gotovo svih geometrija i namjena te za sve vrste stroje-va. U blaškovečkom pogonu možete vidjeti specifi čne strojeve od kojih su neki jedini u Hrvatskoj: odvalnu glodalicu, odvalnu du-bilicu, odvalnu glodalicu za stožne zupča-

nike sa zavojitim i kosim zubima, brusilicu za zupčanike, brusilicu za klinove, “brijali-cu” za zupčanike, provlakalicu, stroj za za-okruživanje zubi...

Sve u svemu, Findri procjenjuje vrijednost svih strojeva u pogonu, njih 52, na oko tri milijuna eura, ali dodaje da danas to ne vrijedi ništa jer se ništa od toga ne može prodati. Sada zapošljava desetak radnika, a kad je bilo posla, kaže da ih je bilo i 25 te da bi ih mogao zaposliti čak 50 kada bi pogon imao posla za tri smjene.

No Findri priznaje da mu je velik problem pronaći radnike, jer na tržištu nema ni radnika ni inženjera unatoč krizi, za koju je mislio da će na tržište dovesti metalce s potrebnim kvalifi kacijama.

Ima nekoliko dečki koji znaju raditi i na novim i na starim strojevima, ja mogu na svakom od njih raditi, ali programiranje radim sam, glavni proračun i proračun zupčanika – kaže Findri, dodajući da inače radnik u pogonu ne može bez njega jer on na računalu obavi kompletnu pripremu te je putem lokalne računalne mreže, iz svojeg ureda, ‘spusti’ radniku na stroj.

Dečki dobiju listove za svaki zupčanik na temelju proračuna koji sam zatim pretvorio u NC program, a imam i jedan češki soft ver koji čak nacrta zube zupčanika, iako je to neuobičajeno, ali izgleda efektno pa doku-mentacija izgleda atraktivno čak i znalcima – hvali se Findri, kojemu bi na snalaženju na računalu pozavidjeli i mnogi tri puta mlađi od njega.

Budući da je lavovski dio ukupne vrijed-nosti Findasovih strojeva sadržan u četiri najnovija CNC obradna centra, logično bi bilo očekivati da je najbolja iskoristivost tih skupih strojeva u velikoserijskoj proizvod-nji. No Findri tvrdi da nije tako.

CNC strojevi ne moraju biti za velike se-rije, mogu biti za alatni program, bitno je da se isplati posao. Može se isplatiti i na jednome ili na dva komada, a za to vam je važno i da imate mjernu opremu i jaku soft versku podršku. U ovom segmentu ništa se novo nije dogodilo već dulje vri-jeme, a novi strojevi za izradu zupčanika stoje i po dva milijuna eura. Svojevreme-no mi je slovenska Iskra nudila posao od 100 milijuna eura, ali sam u taj posao tre-bao investirati 10 milijuna eura. Da sam prihvatio taj posao, sada bih bio mrtav u poslovnom smislu jer bih se zadužio za udvostručenje strojnog parka. No i to je udvostručenje, iz drugoga kuta gledano, jako malo. Tako mi švicarski proizvođač nije ni htio odgovoriti na upit za jedan stroj jer mu je to smiješno mala narudžba – objašnjava Findri svoj oprez.

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 27 20.12.2009 12:52:24

28 Prosinac 9 III

pred

stav

ljam

oFiNDAS d.o.o., Zagreb

Cijeli se život bavimo pro-blemima maloserijske pro-izvodnje i održavanja te je najzanimljiviji posao ako dobijete komad i njegovu dokumentaciju za ponov-nu izradu ili po uzorku morate ponovno načiniti dio. A serija od 100 tisuća komada uopće nas ne za-nima, tu za nas nema puno kruha – govori Findri.

Kaže da su njegovi klijenti iz cijele Hrvatske i da ih je do sada imao više od tisu-ću. Neki se pojave jedanput, neki dva puta, neki su stalne mušterije, a među njima su i brodogradilišta i poljopri-vredne tvrtke i proizvođači te serviseri alatnih strojeva. Ovi posljednji dolaze zbog toga što je Findrijeva tvor-nica radila zupčanike za industriju alatnih strojeva Prvomajsku i iz Zagreba i iz Raše. No i godinama na-kon propasti obiju tih tvor-nica kupci traže zupčanike iz Blaškovca za te strojeve.Cijene se kreću od tisuću do pedeset tisuća kuna. Primjerice, jedan plane-tarni sistem za bager stoji

25 tisuća kuna, a to je bagatela jer bi novi takav sustav kupac čekao šest mjeseci i pla-tio 70 tisuća kuna, a naša je kvaliteta jedna-ka ili čak i bolja – objašnjava Findri, doda-jući kako u takvim uvjetima uglavnom nije imao problema s naplatom.

Ljudi dolaze u panici, pa i odmah plaćaju te smo zbog toga živi. Da je samo po dugogodiš-njim kupcima, ne bismo bili živi jer plaćaju i nakon 150 dana, a ovi u reparaturi plaćaju po predračunu polovinu cijene, ali je njima i to problem jer, otkako ih je stisnula nelikvidnost, nemaju ni za avans koji je po tri tisuće kuna – ozbiljan je Findri, koji dodaje da je i on sada oprezan te da ide samo u ono što je sigurno, ali ne ide ni u kakav razvoj. No ne želi državna poticajna sredstva i čvrsto je protiv bilo kakvih državnih sredstava za pomoć tvrtkama u krizi.

Gade mi se poticaji i nisam nijedan pobral – progovara Findri na domaćem, prigorskom dijalektu, objašnjavajući averziju prema po-ticajima prijevarama koje je vidio u okolnim mjestima kod ljudi koji su poticajna sredstva uzeli, najčešće za poljoprivredne djelatnosti, a ustvari ih iskoristili za nešto drugo.

Dojam urednosti i dobrog održavanja opre-me najviše je vidljiv u laboratoriju, prosto-riji koja je ispunjena mjernom opremom iznimno raznolikom po godini proizvodnje i funkciji, od najnovije mjerne ruke Faro do desetljećima starog SIP-ova uređaja koji i dalje mjeri s točnošću od jednog mikrona.Anita Findri Ratkajec uz najsuvremeniji uređaj za 3D mjerenje

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 28 20.12.2009 12:52:27

29Prosinac 9 III

FiNDAS d.o.o., Zagrebpredstavljam

o

Ovo se sve nije najednom kupovalo. Počelo je 1990. godine, nastavilo se 1994. kada smo se počeli pripremati za certifi kaciju prvim ISO standardom koji smo 1997. i dobili, a po tom sustavu funkcioniramo i danas. Tada mi je veliki kupac bila INA i komadi koje smo proi-zvodili za njih morali su biti dobri i prije ispo-ruke kako nam ih ne bi vraćali. Stoga morate imati implementiranu sljedivost, što znači da morate pratiti što se radi u svakoj fazi obrade – kaže Findri te objašnjava da je jedina razlika u tome što su u počecima mjerenja zapisivali ručno, a danas to rade računalom.

Pokazao je ispisane protokole izrade za sve što je isporučeno u ovoj godini, navodeći da je sada, u krizi, iza takvog bilježenja vrlo jednostavna logika – “da nam ne vrate robu pod izlikom da nije dobra, a oni ustvari nemaju novca”. Navodi da takve protokole ima malo tvrtki, a ponosi se što postupnik – propisani način provođenja tehnoloških postupaka i operacija – ima za više od 90 posto proizvoda koji izlaze iz Findasa. Ta-kođer kaže da je važno da se iz starih po-

stupnika kreiraju novi te da se svaki put na taj način nešto unaprijedi.

Zadivljuje vještina kojom se Findri, za ra-zliku od većine njegovih vršnjaka, služi računalom, točnije soft verom za konstrui-ranje i proračun putanje alata, odnosno za programiranje obrade na CNC strojevima. Tako je pokazao, na primjeru jednoga kalu-pa za toplo potlačno puhanje plastike, koji smo prije vidjeli tijekom obrade na stroju, kako s pomoću soft vera Esprit na temelju puta alata kreira NC kôd, ali uz “ručnu” provjeru položaja alata nakon svake pro-mjene pozicije alata kako ne bi došlo do kolizije. Findri kaže da ima gotove progra-me za 600 – 700 proizvoda, što mu uvelike olakšava izradu novih programa za nove proizvode, koje nakon programiranja s PC-ja prebaci računalnom mrežom na CNC obradni centar.

U Hrvatskoj praktički nema proizvodnje i nema potrebe ni za čim. U inozemstvu oni koji daju posao pošalju e-mailove na 1 000 adresa pa posao dobije onaj tko se prevari u kalkulaciji cijene. Danas je rizik proizvođača 100-postotni u odnosu na kupca, većina pro-izvodnje odvija se u Kini i Indiji, a velik dio poslova iz EU odlazi u Rumunjsku i Bugar-sku – kaže Findri, dodajući da bi zbog krize, umjesto izrade novih dijelova, trebalo biti više reparatura, ali da ni toga nema jer tvrtke ni za to nemaju novca te da čak ni broj repa-ratura nije bio veći tijekom toplijeg dijela go-dine jer je proizvodnja jednostavno – stala.

Izvozimo dulje od 20 godina, ali nikada malo kao ove godine. Udio izvoza nam se tijekom normalnih godina kretao između 10 i 30 posto, ponekad možda i do 50 po-sto, a sada su cijene pale na smiješno niske razine – kaže Findri, pokazujući nam na-rudžbu iz Njemačke na kojoj je za desetak različitih zupčanika cijena od ukupno ni

dvije tisuće eura. Objašnjava da je lani bilo dosta narudžbi i da su u prosjeku iznosile po 10-ak tisuća eura za po desetke različi-tih obradaka, a sada stižu narudžbe od po jedan-dva komada, čak i iz Njemačke, gdje je također, kako kaže, panika.

Findri predviđa krah velikog broja hrvat-skih tvrtki u prvoj polovini 2010. godine, a to temelji na činjenici da se ne mogu nabavi-ti manje količine materijala. Tako je doživio i da ga dobavljač traži natrag neke komade kako bi ih ponovno od njega otkupio, a to su sirovci koji se njemu ne isplate uvoziti jer mora platiti transport i carinu pa taj slučaj uzima kao dobar pokazatelj stanja.

To je domino-efekt, ne može jedan ostati čitav, a drugi da gladuje. Prvo polugodište bit će jedno veliko zbrajanje i velika čistka, a da će prestrojavanja biti, kažu i svi moji poslovni partneri koji su se oprezno razvi-jali – proročanski govori Findri, dodajući da srednji stalež sada nema novca pa je upitno postojanje i trgovina i trgovačkih centara. Kao znakovitu navodi i činjenicu da se pri gotovo svakoj kupnji u autosaloni-ma u blizini Zeline oko kupca ustrči i neko-liko prodavača i vlasnik salona.

Nimalo vedriju budućnost Findri ne vidi ni malo dalje od sljedeće godine.

Nema mladih koji znaju, a mi stari koji znamo, ostarjeli smo – rezigniran je Findri. Dodaje i da je razočaran glupostima koje čuje pri naručivanju iz velikih tvrtki te da to pokazuje da ondje u pravilu nema zna-nja. Za svoju kćer Anitu, iako već godina-ma uz njega stječe praktično iskustvo, kaže da mu se čini kako je pomalo krhka da bi naslijedila tvrtku jer, navodi, unatoč tomu što je njegova tvornica izvan glavnih puto-va, svaki se dan netko pojavi u dvorištu tko bi htio steći nešto prijevarom ili krađom.

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 29 20.12.2009 12:52:37

30 Prosinac 9 III

dom

aće

vije

sti

događaji i dostignuća

U Laussanni (Švicarska) vodeći svjetski proizvođač mjerne opreme tvrtka TESA održala je specijalistički seminar za vo-ditelje slovenskih i hrvatskih mjernih laboratorija. Organi-zacija je izvedena uz potporu tvrtke ERINOX d.o.o. iz Celja (Slovenija) pod vodstvom tehničkog direktora tvrtke gospo-dina Roberta Pečnika. Tvrtka ERINOX d.o.o., koja je ujedno i zastupnik tvrtke TESA za Sloveniju i Hrvatsku, sponzorirala je ovaj izvanredni događaj za predstavnike slovenskih i hr-vatskih mjernih laboratorija. Tijekom seminara su prikazana najnovija postignuća u suvremenoj mjernoj tehnici, a poseb-no je predstavljen UPD sustav za umjeravanje etalona za du-ljinu.

UPD sustav za umjeravanje etalona za duljinu predstavlja najno-vije postignuće za umjeravanje duljinskih etalona. Namijenjen je etalonima s nominalnim duljinama od 0,5 mm do 100 mm. UPD sustav ima mogućnost izravnih i komparativnih mjerenja, a ma-nja mjerna nesigurnost se postiže zbog slabijeg utjecaja sustavnih pogrešaka. Sustav je opremljen s Heidenhain visoko preciznim inkrementalnim ticalima. Također, novi koncept pozicioniranja etalona za duljinu osigurava da ovaj sustav pruža optimalno lako rukovanje s etalonima. U UPD sustav je integriran i uređaj za naj-točniju temperaturnu akviziciju čime je osiguran on-line prijenos istovremeno izmjerene duljine i temperaturnih vrijednosti.

Posjeta tvrtki TESA omogućila je predstavnicima mjernih labo-ratorija dobivanje novih saznanja i uvid u specijalizirane mjerne tehnike i uređaje, kao i implementaciju novih saznanja i tehnika u njihove mjerne laboratorije.

TESA specijalistički seminar za voditelje slovenskih i hrvatskih mjernih laboratorija organiziran od strane tvrtke ERINOX d.o.o.

Razvoj mjeriteljskih laboratorija kao osnova za napredak u području suvremene tehnologije i tehničkih znanostiNa specijalističkom seminaru kojeg je održao vodeći svjetski proi-

zvođač mjerne opreme tvrtka TESA (Švicarska) prikazana su najnovija

postignuća u modernoj mjernoj tehnici i posebno je predstavljen UPD

sustav za umjeravanje etalona za duljinu. Ovaj izvanredni događaj orga-

nizirala je tvrtka ERINOX d.o.o. iz Celja (Slovenija) pod vodstvom tehnič-

kog direktora tvrtke gospodina Roberta Pečnika.

Erick Bellanger (menadžer tvrtke TESA za istočnu Europu, Švicarska), Robert Pečnik (tehnički direktor tvrtke ERINOX d.o.o., Slovenija), Branimir Barišić (sveučilišni profesor i voditelj laboratorija za Tehnička mjerenja Tehničkog fakulteta u Rijeci, Hrvatska), Ludvik Kavčič (vlasnik tvrtke Orodjarstvo Kavčič, Slovenija), Tanja Perne (voditelj mjernog laboratorija u tvrtki Orodjarstvo Kavčič, Slovenija), Mitja Lotrič (pred-stavnik Lotrič laboratorija za meroslovlje, Slovenija), Primož Hafner (voditelj Lotrič laboratorija za meroslovlje, Slovenija).

TESA UPD sustav za umjeravanje etalona za duljinu (lijevo), ticalo UPD sustava u dodiru s referentnim etalonom (sredina) i dodatni pribor koji osigurava zaštitu i bolje pozicioniranje referentnih etalona (desno).

Zahvaljujući izvrsnoj organizaciji i kvaliteti seminara iskazan je ve-liki interes za ponovnim okupljanjem. Sve čestitke tvrtkama ERI-NOX d.o.o. i TESA na ovom veličanstvenom seminaru.

Mr.sc. Saša Sladić, dipl. ing., Tehnički fakultet Rijeka.

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 30 20.12.2009 12:52:39

31Prosinac 9 III

domaće vijesti

događaji i dostignuća

Proizvodnja i izrada alata u Europi

Belgijski proizvođač električnih pre-kidača i utičnica, Niko N.V., uvijek je imao otvorene oči za inovativna rješenja za izradu oruđa, umjesto uobičajenih rješenja. Poduzeće već duže od šest godina u svojim uređa-jima za brizganje upotrebljava stan-dardne sastavne dijelove Cumsa.Poduzeće Niko konstruira i razvi-ja napredna rješenja na području električnog preklapanja, kontrolnih sustava rasvjete, automatizacije ku-ćanskih elektroničkih sustava, su-stava međusobnog komuniciranja i na području videotelefonije. Tele-medicina predstavlja novo področ-je uporabe. Poduzeće proizvodi više od 5,000 proizvoda u količinama od 10 komada pa sve do milijunskih serija proizvoda. Poduzeće danas na godišnjoj razini obradi pri-bližno 7,000 narudžbi i ponosi se proizvodnjom proizvoda u opsegu više od 2,000 tona. Poduzeće Niko proizvodnju izvodi pomoću više od 200 različitih strojeva u cijeloj seriji različitih proizvodnih procesa.

Cumsa dijelovi pomažu belgijskom inovatoru pri konstruiranju jedno-stavnijih uređaja u slučajevima kada nije moguće izbjeći podrezivanje. To s druge strane predstavlja bitan

čimbenik na području smanjivanja troškova proizvodnje i kon-struiranja te također i troškova njihovih proi-

Izrada uređaja postaje sve jednostavnija, ako standardni dijelovi nadomjeste dijelove izrađene po mjeri

Rješavanje problema u stvarnom okruženju

zvoda. Uporaba standardnih dijelova isto tako skraćuje vrijeme konstruiranja i proizvodnje alata; na takav je način moguće proizvode do-sta brže uvesti na tržište. S obzirom da Cumsa svoje dijelove temeljito testira, poduzeće Niko ih može jednostavno direktno upotrijebiti.

Konstruiranje i proizvodnja odmičnih dijelova za otpuštanje, kao što su na primjer unutarnji klizači, zahtijeva razmatranje brojnih čimbe-nika koji su već uključeni u Cumsa ponudi. Sa-stavni i rezervni dijelovi španjolskog dobavite-lja izrađeni su od oprobanih i testiranih vrsta čelika koje su međusobno sukladne. Dijelovi su presvučeni i tako otporniji na trenje prili-kom klizanja, a čvrstina i tvrdoća sastavnih di-jelova osiguravaju veću otpornost na habanje. Pojedinačni su dijelovi uređaja radi preciznije

Poduzeće Niko N.V. je nekada imalo pri-liku usporediti uređaje koja je izradilo za svoje potrebe od sastavnih dijelova koji su bili interno konstruirani - uređaj sa osam gnijezda za proizvod sa dva podreza - sa uređajem za potpuno identičnu namjenu koje je bilo sastavljeno od dijelova podu-zeća Cumsa.

Konvencionalna vrsta uređaja, koje je pro-izvelo poduzeće Niko, zahtijevala je više održavanja, naročito zbog trenja koje je prouzročilo prisilno koso pomijeranje plo-če. Međutim, to nije predstavljalo problem kod Cumsa PS standardnog odmikača, gdje problema nije bilo zahvaljujući njenom ka-rakterističnom pravolinijskom pomijeranju. Razlog za to je, da su izvrtine u Cumsa dijelo-vima bile pravokutne i pokazale su se jedno-stavnijim za izradu. Pored ušteđenog vreme-na, to je znatno pojednostavilo i sastavljanje te rastavljanje uređaja.

Kao zaključak testiranja je poduzeće Niko ustanovilo da bi moglo imati značajne te-meljne prednosti u slučaju upotrebe stan-dardnih sastavnih dijelova poduzeća Cum-sa, umjesto izrade uređaja za brizganje od vlastitih dijelova iste vrste. Na osnovu vla-stitih kalkulacija, poduzeće je utvrdilo da bi u slučaju oslanjanja na Cumsa proizvode moglo smanjiti svoje troškove konstruira-nja i proizvodnje za približno 12%,a uštedi-lo bi i približno 15% na svojim troškovima održavanja.

www.cumsa.comwww.halder.si

izrade pouzdano zamjenjivi te su konstruirani tako da omogućavaju smanjivanje dimenzija uređaja. U određenim su slučajevima Cumsa sastavni dijelovi na raspolaganju sa ugrađenom mogućnošću hlađenja. Pored svega toga, uz zajamčen odgovarajući servis za svoje stranke, španjolski je dobavitelj izradio i crteže i mode-le svojih standardnih dijelova, koje je moguće kopirati iz njihove internetske stranice.

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 31 20.12.2009 12:52:44

32 Prosinac 9 III

iz s

vije

tadogađaji i dostignuća

MAG Cincinnati, tvrtka iz grupacije MAG Industrial Automation Systems, razvija, izrađuje i integrira unaprijeđena proizvod-na rješenja za globalna tržišta zrakoplovne industrije, teške industrije, energetike i opće strojogradnje. Njihova široka paleta alatnih strojeva uključuje automatiziranu kompo-zitnu procesnu opremu, uređaje za profi lira-nje, rutere i velike horizontalne i vertikalne obradne centre, uključujući 5-osne centre, višenamjenske centre i obradne ćelije.

ProblemKao jedan od vodećih dobavljača inovativ-nih, visoko-produktivnih alatnih strojeva, proizvodnih sustava i kompozitnih proce-snih sustava, tvrtka MAG Cincinnati mora osigurati precizna mjerenja mnogih velikih

FARO Laser Tracker istiskuje tradicionalno mjerenje kod vodećeg proizvođača alatnih strojevaMAG Cincinnati, jedan od vodećih svjetskih dobavljača inovativnih, visoko-

produktivnih alatnih strojeva, proizvodnih sustava i kompozitnih procesnih

sustava, zamijenili su njihov tradicionalne mjerne alate novim FARO Laser

Tracker uređajem. Tracker im je omogućio zaprimanje podataka o 3-D mje-

renjima brzo i jednostavno, a MAG Cincinnati je ostvario povrat njihove in-

vesticije u manje od godinu dana.

lijevanih ili obrađenih strojnih dijelova. Neke od tih komponenata mogu biti veli-čine do 75 mm, pa sve do duljine od 68 m. Kako bi proveli ta kritična mjerenja, u tvrt-ki su do sada rabili tradicionalne mjerne uređaje i instrumente. Međutim, takva tra-dicionalna rješenja pokazala su se za MAG neučinkovitima. Radi postizanja željenih tolerancija na njihovim obradnim centri-ma, trebali su uložiti mnogo dodatnog rada za uklanjanje grešaka u odzivima provede-nih mjerenja. Taj dodatni rad je posljedično rezultirao bitnim produljenjem ukupnog vremena sklapanja njihovih proizvoda.

RješenjeTvrtka MAG Cincinnati odlučila je u svoj proizvodni proces uvesti dva uređaja FARO Laser Tracker. Pri uporabi tradicionalnih metoda mjerenja, u tvrtki su morali razvija-ti i izrađivati razne pomoćne alate, kako bi uspješno prikupili izmjerene 1-D i 2-D ve-ličine te ih odgovarajuće obradili. S pomoću Laser Tracker uređaja, sada mogu izravno prikupljati 3-D izmjerene podatke brzo i jednostavno, što im omogućuje dobivanje mnogo kvalitetnije slike o njihovim proizvo-dima i pomacima koje oni ostvaruju tijekom rada. Jednostavnost uporabe, postojanost na istrošenost, mogućnost brze i jednostavne montaže, demontaže i transporta po cijelom svijetu, kao i globalna podrška, bili su razlo-zima izbora FARO rješenja.

MAG ne samo da rabi svoje Laser Tracker uređaje za mjerenja i kontrolu, već ih rabe pri izradi proizvoda i mnoge druge dnevne primjene, a sve u tri smjene – jedinice im nikad ne stoje neiskorištene. Također su otkrili koliko im primjena FARO Tracker tehnologije može pomoći pri izvođenju njihovih tehnoloških operacija.

“To je poput snježne lavine koja se spušta niz padinu”, tvrdi Mike Noel, Composites Pro-duct Manager pri MAG Cincinnati. “Jednom kada smo počeli primjenjivati tu tehnologiju, jednostavno ne možemo bez njene daljnje podrške. U našoj tvrtki su počeli shvaćati

jednostavnost i brzinu kojom možemo rješa-vati sve više stresnih zadataka, sve je više za-poslenika koji žele biti dijelom tog projekta.”

Povrat investicijeUšteda u vremenu kao rezultat uporabe FARO Laser Tracker uređaja predstavlja najveću dobit za MAG Cincinnati. Od ukla-njanja tradicionalnih mjernih alata, uspjeli su već ostvariti uštede od četiri mjeseca i naravno s time povezane troškove. Također su uspjeli ostvariti potpuni povrat početne investicije u manje od godinu dana.

Podrška koju im je pružila tvrtka FARO, također je bila bitan faktor za postizanje tolikog stupnja privrženosti FARO Tracker Laser uređajima u tvrtki MAG Cincinnati.

“Jedan od najvažnijih razloga zašto nastav-ljamo sa obraćanjem tvrtki FARO u traže-nju novih rješenja, je radi njihove podrške koju su nam do sada osiguravali”, rekao je Noel. “Ta je podrška bila neprocjenjiva.”

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 32 20.12.2009 12:52:51

33Prosinac 9 III

iz svijetadogađaji i dostignuća

Prvi zadatak Metalurškog fakulteta bio je obrazovanje metalurških inženjera za po-trebe Željezare Zenica, koja je sagrađena davne 1892. Godine 1964. na Fakultetu je uveden smjer za ljevarstvo, a 1969. i smjer za obojenu metalurgiju. Ti smjerovi prera-staju u odsjeke u školskoj godini 1989./90. i ujedno se uvodi novi odsjek Metalni ma-terijali. Uvođenjem tog odsjeka Fakultet za metalurgiju i materijale postao je atraktiv-niji i otvorena je mogućnost obrazovanja inženjerskoga kadra koji je našao svoje mjesto u mnogim industrijskim granama.

Tijekom rata Fakultet je, iako u vrlo teškim uvjetima, radio bez prekida. Odmah nakon završetka rata pokrenuta je incijativa za transformaciju Fakulteta kojom bi on po-novno dobio na atraktivnosti te na najbolji način zadovoljavao potrebe za stručnim ka-drom u Bosni i Hercegovini. Transformaci-ja je završena u studijskoj godini 1998./99. uvođenjem odsjeka Nemetalni materijali, a Fakultet je službeno promijenio ime u Fa-kultet za metalurgiju i materijale.

Akademske godine 2006./07. uveden je Odsjek za kemiju sa smjerom Kemijsko in-ženjerstvo.

50 godina Fakulteta za metalurgiju imaterijale Univerziteta u ZeniciFakultet za metalurgiju i materijale Univerziteta u Zenici u ovoj godini

obilježava 50 godina od osnutka. Pedeset godina Fakulteta je i pedeset

godina visokog obrazovanja u Zenici. Fakultet za metalurgiju i materijale

osnovan je 1959. kao Visoka tehnička škola metalurške struke, koja 1961.

godine prerasta u Metalurški fakultet Univerziteta u Sarajevu. Član Uni-

verziteta u Zenici je od dana njegova osnutka u listopadu 2000. godine.

Fakultet za metalurgiju i materijale Univer-ziteta u Zenici bio je i još je uvijek jedini fakultet u BiH na kojemu se izučavaju me-talni materijali, i načini njihova dobivanja i prerade i njihovo dizajniranje.

Međutim, sve veća potražnja za nemetalnim materijalima u svijetu i kod nas te činjeni-ca da su u BiH bogata nalazišta nemetalnih i mineralnih sirovina stvorile su potrebu studijskog izučavanja tih materijala, kao i obrazovanja kadrova za tu industrijsku gra-nu. Osnivanjem odsjeka Nemetalni materi-jali na Fakultetu za metalurgiju i materijale izučavanje materijala je zaokruženo.

Od osnutka do danas na Fakultet za me-talurgiju i materijale Univerziteta u Zeni-ci ukupno su diplomirala 1154 studenta. Znanstveni stupanj magistra steklo je 50 kandidata, a stupanj doktora znanosti 35 kandidata.

U sklopu programa obilježavanja 50 godi-na Fakulteta održan je i okrugli stol o temi “transformacija visokog obrazovanja u ze-mljama regije u skladu s Bolonjskom dekla-racijom – dosadašnje aktivnosti, osvrt na rezultate, pozitivna i negativna iskustva”.

Na okrugli stol bili su pozvani predstavnici svih tehničkih i tehnoloških fakulteta iz BiH i zemalja u okružju. U njegovu radu sudje-lovali su: prof. dr. Darko Petković, prorek-tor za NIR Univerziteta u Zenici i medijator okruglog stola, prof. dr. Borut Kosec, pro-dekan za NIR, Naravoslovnotehniška fakul-teta Univerze v Ljubljani, prof. dr. Boštjan Markoli, šef odsjeka Materijali i Metalurgi-ja, Naravoslovnotehniška fakulteta Univer-ze v Ljubljani, prof. dr. Faruk Unkić, dekan Metalurškog fakulteta iz Siska Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. Kemal Delijić, dekan Me-talurško-tehnološkog fakulteta Univerziteta u Podgorici, prof. dr. Dragana Živković, prodekanica za NIR Tehničkog fakulteta iz Bora Univerziteta u Beogradu, prof. dr. Sveto Cvetkovski, predsjednik Udruženja metalurga Makedonije i predstavnik Teh-nološko-metalurškog fakulteta Univerziteta u Skoplju, Ana Marić, pomoćnica ministra za obrazovanje, znanost, kulturu i sport ZE-DO kantona – Sektor visokog obrazovanja, prof. dr. Safet Brdarević, prorektor za na-stavu Univerziteta u Zenici, prof. dr. Dušan Vukojević, Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici, prof. dr. Jovan Sredojević, ECTS koordinator na razini Univerziteta u Zeni-ci, prof. dr. Sulejman Muhamedagić, dekan Fakulteta za metalurgiju i materijale, i prof. dr. Petar Petrovski, Fakultet za metalurgiju i materijale Univerziteta u Zenici, organiza-tor okruglog stola.

U povodu obilježavanja 50 godina Fakulteta za metalurgiju i materijale, 2. studenoga u Bosanskome narodnom pozorištu Zenica održana je svečana akademija. Gostima, zaposlenicima Univerziteta i studentima obratio se prof. dr. Sulejman Muhamedagić, dekan Fakulteta. Dekan je ukratko iznio osnovne činjenice o radu Fakulteta od njegova osnutka do danas. Pozdravnim govorom gostima i domaćinima obratili su se: pomoćnik ministra za civilne poslove Vijeća ministara BiH Senad Šepić, premijer ZE-DO kantona Miralem Galijašević i rektor Univerziteta u Zenici prof. dr. Sabahudin Ekinović.

Na svečanoj akademiji uručene su povelje, plakete i zahvalnice Univerziteta u Zenici Okrugli stol

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 33 20.12.2009 12:52:55

34 Prosinac 9 III

iz s

vije

tadogađaji i dostignuća

ustanovama i pojedincima za njihov dopri-nos razvoju i afi rmaciji Fakulteta.

Povelja Univerziteta za zasluge i izni-man doprinos razvoju i afi rmaciji ugle-da Fakulteta za metalurgiju i materijale dodijeljena je RWTH Aachen – Insti-tut fuer Stahl und Eissen Metallurgie,Akademiji nauka i umjetnosti BiH, Uni-verzitetu u Sarajevu, Metalurškom institu-tu “Kemal Kapetanović” Zenica, Željezari Zenica i Općini Zenica.

Dobitnici plakete Univerziteta za iznimnu dugogodišnju suradnju u obrazovanju i znanosti te doprinos afi rmaciji ugleda Fa-kulteta za metalurgiju i materijale su: Na-ravoslovnotehniška fakulteta Univerze v

Prof. dr. Faruk Unkić i prof. dr. Borut Kosec, članovi stručnog savjeta revije IRT3000, uime svojih institucija primaju plakete Univerziteta u Zenici za iznimnu dugogodišnju suradnju u obrazovanju i znanosti te doprinos afi rmaciji ugleda Fakulteta za metalurgiju i materijale iz ruku dekana prof. dr. Sulejmana Muhamedagića.

Ljubljani, Metalurški fakultet u Sisku Sve-učilišta u Zagrebu, Tehnološko-metalurški fakultet Univerziteta u Beogradu, Prirod-no-matematički fakultet Univerziteta u Sa-rajevu, tvornica glinice “Birač” AD Zvornik i Aluminij d.d. Mostar.Za izniman doprinos radu i razvoju Fakul-teta za metalurgiju i materijale plaketa Uni-verziteta dodijeljena je ZE-DO kantonu. Plaketu je primila ministrica za obrazova-nje, znanost, kulturu i sport Vlade ZE-DO kantona Zdenka Merdžan.

Zahvalnicu Univerziteta za dugogodišnju uspješnu suradnju s Fakultetom za meta-lurgiju i materijale u obrazovanju i znano-sti dobio je Mašinski fakultet Univerziteta u Zenici.

HURCO GmbH – uspješan i u poslovnoj 2009. godiniUnatoč velikom padu upita za CNC obradnim centrima na europskom tržištu, tvrtka HUR-CO GmbH iz Landshama pored Münchena je poslovnu 2009. godinu (1.11.2008 - 31.10.2009) završila uspješno.

Uspješno djelovanje tvrtke HURCO GmbH, u vjerojatno do sada najtežoj gospodarskoj krizi novijeg doba, bilo je zajamčeno pravodobno započetom ofenzivom ponuda novih proizvoda.

Pored već dokazanih vertikalnih obradnih CNC centara iz skupine VMX-t, za uspjeh su za-služni prije svega tri nova segmenta u prodajnom programu tvrtke HURCO GmbH.

Kao prvo, potrebno je napomenuti novi skupinu tokarilica s posebno pogonjenim alatima, s kojom su bitno ublažili posljedice pada prodaje do sada najbolje prodavanih tipova tokarilica. Drugi razlog za uspješnost prodaje tvrtke HURCO GmbH na godišnjoj razinije činjenica, da su se na tržištu vrlo dobro održali 5-osni obradni centri. Postojeća paleta bila je proši-rena na 6 modela, od čga je na raspolaganju pet modela s potpuno integriranom četvrtom i petom osi te jedan model s okretnim stolom i nagibnom glavom. Naravno, svi CNC obradni centri iz skupine 5-osnih obradnih centara omogućuju 5-osnu simultanu obradu.

Treći segment, koji je pozitivno utjecao na rezultate prodaje je novi stroj sa dva odvojena obradna mjesta i potpuno nova genera-cija portalnih strojeva. S tim strojevima je HURCO GmbH prodro i u segment većih portalnih strojeva s hodovima do X=3,2m i Y=2,1m, naravno u kombinaciji s već poznatim i dokazanim jedinstvenim upravljanjem WinMax.

I za poslovnu 2010. godinu, tvrtka HURCO GmbH najavljuje daljnji razvoj i širenje na nove modele u segmentu CNC tokarilice i CNC obradnih centara.

www.hurco.dewww.strojotehnika.hr

Plaketa Univerziteta za zasluge i izniman doprinos radu i razvoju Fakulteta za me-talurgiju i materijale dodijeljena je petorici dugogodišnjih uglednih profesora i surad-nika Fakulteta. Devet zaposlenika Fakulte-ta dobilo je plaketu za dugogodišnji uspje-šan rad u znanstveno-nastavnoj djelatnosti i doprinos radu Fakulteta za metalurgiju i materijale.

Dr. Borut Kosec

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 34 20.12.2009 12:52:57

35Prosinac 9 III

KONSTRUIRANJE POLIMERNIH PROIZVODAKnjiga je koncipirana kao udž-benik za studente strojarstva, ali može biti korisno djelo i za one koji se s polimerima susreću u tehničkoj primjeni. Na početku su razmotrene vrste polimera i njihova svojstva. Poseban je na-glasak na mehaničkim svojstvi-ma konstrukcijskih polimera, za koje su predočeni odgovarajući dijagrami i naputci o najčešćoj primjeni. Obrađeni su i drugi utjecaji na mehanička svojstva – utjecaji vlage, brzine defor-miranja, trajanja opterećenja, dugotrajnog djelovanja topline i dinamičkog opterećenja. U na-stavku je dan kratak prikaz naj-važnijih postupaka proizvodnje polimernih proizvoda kao što su ekstrudiranje, prešanje, lijevanje, rotacijsko kalupljenje itd. U za-dnjem dijelu knjige sustavno su i iscrpno razmotrena pravila teh-nologijskog oblikovanja injekcij-ski prešanih proizvoda. Posebno se naglašavaju posebnosti koje bitno određuju oblikovanje po-limernih otpresaka i koje za po-sljedicu imaju drukčiji pristup konstruiranju polimernih proizvoda za razliku od onih metalnih.

Autori: Mladen Šercer, Božidar Križan, Robert BasanISBN 978-953-6313-94-5Izdavači: Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Za-grebu, Tehnički fakultet Sveučilišta u RijeciGodina izdanja: 2009.Opis: tvrdi uvez, 200 stranicaKnjiga se može nabaviti kod izdavača.

iz svijetadogađaji i dostignuća

Pad broja zapo-slenih u industriji 10,6 postoNastavljen je pad broja zaposlenih u hrvatskoj industriji. Ukupan broj za-poslenih u industriji u listopadu ove godine bio je manji za 10,6 posto u us-poredbi s prošlogodišnjim listopadom. U odnosu na mjesec prije u listopadu je u industriji bilo 0,6 posto manje zapo-slenih- U usporedbi pak s prosječnim mjesečnim brojem zaposlenika u 2008. broj zaposlenih u industriji u listopadu ove godine manji je za 10,9 posto, obja-vio je Državni zavod za statistiku. Isto-dobno je proizvodnost rada u industriji u razdoblju od siječnja do listopada ove godine manja za 0,6 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem.U Hrvatskoj je krajem listopada ove godine bilo 1.485.435 zaposlenih, što je 15.565 osoba, ili jedan posto manje nego u rujnu, pokazuju podaci Držav-nog zavoda za statistiku (DZS). Po tim podacima, na pad ukupne zaposlenosti na mjesečnoj razini utjecao je pad bro-ja zaposlenih u obrtu i slobodnim pro-fesijama za tri posto, u tvrtkama za 0,6 posto, a smanjen je i broj osiguranih poljoprivrednika za 0,9 posto.

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 35 20.12.2009 12:53:00

36 Prosinac 9 III

Uspješan razvoj tvrtke Bieber + Marburg GmbH & Co. KG počeo je potkraj 19. sto-ljeća malom trgovinom građevnog materi-jala u Bischoff enu. Kupnja jednog poduzeća za trgovinu čelikom iz Giessena 1959. godi-ne označila je početak uspješne djelatnosti na području trgovine čelikom. Obiteljska tvrtka na dvije lokacije i sa 190 zaposlenika sada nudi širok asortiman profi lnog čelika, nosača, kvalitetnog čelika, sjajnog čelika, šipkastog čelika, limova, plemenitog čelika i neželjeznih metala. Ponuda je zaokružena različitim doradama kao što su savijanje, autogeno rezanje, piljenje, čišćenje mla-zom, površinska obrada temeljnom bojom i cinčanje. „Kako bismo dopunili moguć-nosti isporuke te još brže mogli ispunjavati individualne zahtjeve kupaca, 2007. godine investirali smo u još jedno, potpuno au-tomatsko skladište s visokim regalima za dugu robu visine 12 do 16 metara, jedno poluautomatsko skladište s visokim rega-

Uređaj za čišćenje mlazom s pokretnom trakom – za limove, profi le i autogeno rezane elemente

Velika fl eksibilnost za ekonomično čišćenje mlazom u trgovini čelikomMaksimalna usmjerenost prema kupcima, kratki rokovi isporuke i široka

lepeza mogućnosti dorade smatraju se u trgovini čelikom čimbenicima

uspjeha. Kako bi još brže i fl eksibilnije mogla reagirati na zahtjeve kupa-

ca, tvrtka Bieber + Marburg investirala je u uređaj za čišćenje mlazom s

pokretnom trakom (valjkastim transporterom) tvrtke Rösler. Taj uređaj, koji

je prilagođen individualnim zahtjevima, omogućuje učinkovito čišćenje

mlazom različitih proizvoda od plosnatog čelika, cijevi i profi la. Optimalna

zaštita od trošenja i robusna izvedba osiguravaju visoku raspoloživost i dug

životni vijek.

lima, kao i u novi uređaj za čišćenje mla-zom”, izvještava direktor tvrtke Sven Bieber. U prošlosti u ovoj tvrtki nije bila moguća tehnička obrada mlazom. Volumen skladi-šta u ukupno dvanaest hala iznosi oko 15 000 tona čelika. Roba se iz tvornica čelika za tvrtku Bieber + Marburg isporučuje že-ljeznicom i kamionima.

Uvjerljiv odnos cijene i ponudePri odabiru uređaja za čišćenje mlazom, osim rezultata čišćenja mlazom i visoke raspoloživosti, važan je kriterij bio i opse-žan program isporuke, kao i visoka fl eksi-bilnost. Nakon razgovora s nekoliko proi-zvođača uređaja, odluka je pala na uređaj za čišćenje mlazom s pokretnom trakom RRB 27/6 proizvođača Rösler Oberfl ächen-technik. „Pri tome je s jedne strane bilo presudno to što je uređaj optimalno pri-lagođen našim tehničkim zahtjevima. S druge strane, proizvođač uređaja ostavio

je vrlo snažan dojam, a na kraju nas je uvjerio u dobar odnos cijene i ponude”, kaže direktor.

Učinkovito čišćenje mlazom prema SA 2,5 i boljeU uporabi je RRB 27/6 za čišćenje mlazom elemenata dugih do 20 metara pa do naj-manjih elemenata od čeličnog lima. Maksi-malna je širina obrade oko 2 500 mm, što u visini iznosi 600 mm. Kod limenih elemena-ta pretežno je riječ o specifi čnim čeličnim

elementima proizvedenim u pogonu s au-togenim rezanjem, a s kojih treba ukloniti ogorjeli sloj. Također kontinuirano raste i potražnja za dugim elementima čišćenim mlazom, kao što su nosači, šuplji profi li, šipkasti čelik i cijevi. Tu je u prvom redu riječ o odstranjivanju hrđe i ogorjelog sloja. U oba se slučaja mora postići rezultat či-šćenja mlazom koji je oko SA 2,5. „Novim uređajem postigli smo vrlo dobru kvalitetu mlaza. A ako nam se postave veći zahtjevi

Tvrtka Bieber + Marburg nudi širok asortiman profi lnog čelika, no-sača, šipkastog čelika, limova, plemenitog čelika i neželjeznih metala. Na lokaciji u Giessenu uskladišteno je 15 000 tona čelika u dvanaest hala na zemljištu ukupne površine od 30 000 m2.

Investiranjem u novo, potpuno automatsko i poluautomatsko skladište s visokim regalima povećan je kapacitet skladištenja (Foto: Rösler Oberfl ächentechnik GmbH).

iz s

vije

tadogađaji i dostignuća

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 36 20.12.2009 12:53:06

37Prosinac 9 III

u pogledu stupnja čistoće, oko SA 3, i nji-ma također možemo udovoljiti”, kaže Sven Bieber. Elementi dolaze u uređaj poprečnim transporterom koji elemente transportira do pokretne trake (valjkastog transportera). Radi li se kod izradaka o plosnatom čeliku ili nosačima, rukovatelj uređajem također i te podatke, kao i brzinu transportiranja, unosi putem Siemensova SPS-upravljanja S7-300. Na ulaznom dijelu uređaja za čišćenje mla-zom prva svjetlosna rešetka utvrđuje visinu elemenata i tu informaciju prenosi dalje do četke za čišćenje mlazom koja se automat-ski prilagođava određenom izratku. Druga svjetlosna rešetka signalizira centrifugalnim kotačima da se elementi nalaze na valjcima i time pokreće dovod mlaznog sredstva. Ovi-sno o elementu, brzina transporta iznosi od

Poprečni transporter na izlazu iz uređaja za čišćenje mlazom omogućuje jednostavno šaržiranje i povezivanje očišćenih dijelova čeličnim trakama (Foto: Rösler Oberfl ächentechnik GmbH).

Sredstvo za čišćenje mlazom dolazi na elemente iz ukupno šest viso-koučinkovitih centrifugalnih kotača Hurricane® H 42 promjera 420 mm i pogonske snage od po 22 kW. Zbog velikog intenziteta mlaza pouzdano se, uvijek ponovljivo i ekonomično postiže stupanj čistoće SA 2,5 (Foto: Rösler Oberfl ächentechnik GmbH).

Tvrtka Bieber + Marburg koristi uređaj RRB 27/6 za čišćenje mlazom elemenata dugih 20 me-tara pa do najsitnijih dijelova od čeličnog lima. Maksimalna širina obrade je 2 500 mm, a visina 600 mm (Foto: Rösler Oberfl ächentechnik GmbH).

1,5 do 3 metra u minuti. U mla-znoj je komori ukupno šest vi-sokoučinkovitih centr i fugalnih kotača tipa Hurri-cane® H 42 pro-mjera 420 mm i pogonske snage od po 22 kW, koji osiguravaju visok stupanj protoka uz optimalan in-tenzitet mlaza. Po tri centrifugalna kotača montira-na su na pod i na

strop mlazne komore, tako da se elementi rav-nomjerno čiste mlazom s gornje i donje strane. Pri tome kutovi nagi-ba, koji se izračunavaju specijalnom 3D simu-lacijom, osiguravaju da okruglo mlazno sred-stvo istim intenzitetom zahvati sve konture i re-zove elemenata te da se izbjegnu tragovi mlaza. Na postupak čišćenja mlazom nastavlja se čišćenje mlaznim sred-stvom s pomoću četke te stanica za ispuhiva-

nje. Davač porasta u kombinaciji s ulaznom svjetlosnom rešetkom javlja završetak mla-znog postupka, a školjkasti zasun zatvara dovod mlaznog sredstva.

Poprečni transporter na izlazu spaja uređaj za čišćenje mlazom s jedne strane sa stanicom za piljenje. Na nasuprotnoj strani poprečni transporter koristi se kao međuspremnik, kako bi se elementi čišćeni mlazom na taj na-čin povezali i obuhvatili čeličnim trakama.

Robusna izvedba s optimalnom zaštitom od trošenjaPovršine radne komore koje su u kontaktu s medijem direktno i indirektno pogađa sred-stvo za čišćenje mlazom. Stoga se te površine u cijelosti sastoje od otpornoga manganskog čelika. Izmjenjive ploče od visoko otpornog materijala, koje su postavljene u obliku krov-ne opeke bez pukotina, dodatno povećavaju otpornost na trošenje na mjestima koja su posebno izložena utjecaju mlaznog sredstva. To osigurava dug životni vijek Röslerovih uređaja za čišćenje mlazom s pokretnom tra-kom, a time i veliku sigurnost u investiranju. Tomu također pridonosi i robusna, kruta

konstrukcija te stabilan valjkasti transpor-ter koji cijelom dužinom pokreću vanjski motori s prijenosnikom. Ti visokoučinkoviti motori prilagođeni su teretima na valjkastim transporterima i brzinama, kako bi na taj na-čin osigurali dug vijek trajanja.

Učinkovita priprema mlaznog sredstva Kako bi čišćenje bilo učinkovito, mlazno se sredstvo kroz četku kontinuirano transpor-tira do transportnog puža te se tako dovodi do pripreme sredstva za čišćenje mlazom. Gruba onečišćenja odstranjuje uređaj sa si-tom prije negoli se iz mlaznog sredstva u kaskadnom pročistaču odstrane sitni i naj-sitniji zaostaci hrđe i paljevine, kao i pre-malena mlazna zrnca.

iz svijetadogađaji i dostignuća

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 37 20.12.2009 12:53:10

38 Prosinac 9 III

Temperiranje kliznika

Temperiranje površine

Temperiranje rebara

Hofmann Innovation Group želi svojim postupkom LaserCusing, koji je predstav-ljen prije nekoliko godina, otvoriti novo područje u domeni temperiranja kalupa. Posebnost je takvih kalupa u tome što se za temperiranje umjesto kanala za temperira-nje koriste čitave površine. Postupak Laser-Cusing razvijen je u Hofmannovoj tvrtki kćeri Concept Laser. Postupak omogućuje gradnju metalnih tvorevina od jednokom-ponentnih metalnih prahova sloj po sloj uporabom lasera.

Za temperiranje kalupa rabe se dvije vrste struktura. Prva struktura načinjena je od većeg broja uzastopnih čvorova koji se pro-vlače u veće dovodne ili odvodne provrte. Uzastopna konfi guracija čvorova pri tome jamči dovoljno velik volumni protok. Mali promjer kanala omogućuje temperiranje detalja širokih samo 4,5 mm. Moguće su kupolaste strukture dimenzija od 4,5 mm x 7,5 mm naviše i uz razne visine.

Druga struktura nije sastavljena od čvo-rova, već od mrežaste površine za tempe-riranje koja se nalazi samo 2 mm ispod stijenke kalupne šupljine te mora omogu-ćiti velik volumni protok. Mala udaljenost mreže od stijenke kalupne šupljine omo-gućuje vrlo učinkovito temperiranje, a kao posljedicu vrlo kratka vremena ciklusa i pri uporabi visokokvalitetnih čelika za ele-mente kalupa. Sljedeća prednost uporabe tih sustava je u tome što se temperiranje

Temperiranje kalupa po konturama

Mreža umjesto kanalaTvrtka Hofmann Innovation Group razvila je novi način temperiranja ka-

lupnih umetaka: umjesto pojedinačnih kanala za temperiranje upora-

bili su površinske strukture. Te strukture izrađuju postupkom dodavanja

materijala i taljenjem laserom, a nazvali su ga LaserCusing.

može prilagoditi pojedinim dijelovima kalupa. Tako je moguće ukloniti neželje-na toplinska istezanja otpresaka i ciljane kompenzacije istezanja djelomice kristal-nih materijala. Mrežna struktura kombi-nirana je s izolacijskim slojem koji omo-gućuje ubrzane temperaturne promjene u fazi hlađenja otpreska u kalupu.

Isprobano u praksiHofmann preporučuje kao materijal za strukture za temperiranje alatni čelik tr-govačke oznake CL50WS, koji je razvi-jen posebice za primjene u injekcijskom prešanju i tlačnom lijevanju. Čelik ima tvrdoću do 54 HRC uz visoku žilavost

Zbog malih promjera kanala za temperiranje moguće je temperiranje velikih površina, ali i rebara, izdanaka, kupola i drugih fi nih struktura.

Stijenka kalupnešupljine

Površinsko temperiranje

Izolacijski sloj

Filigranska, mrežasta struktura blizu površine jamči učinkovito temperiranje. Dodatni izolacijski sloj omogućuje brze temperaturne promjene.

pa se može obrađivati svim uobičajenim postupcima obrade u alatničarstvu. Bez ograničenja se može upotrebljavati za postupke oplemenjivanja površine plaz-menim nitriranjem i za sve vrste prevlaka. Maksimalne dimenzije kalupnih umetaka su 250 x 250 x 17 mm, a određuje ih radni prostor uređaja za LaserCusing M3 line-ar. Prve strukture za temperiranje te vrste uspješno se upotrebljavaju već nekoliko godina. Teškoća s preslabim učinkom su-stava za temperiranje nema, što u Hofma-nnu pripisuju velikim brzinama protoka. Moguća je i ugradnja kanala za čišćenje za izvedbu preventivnog čišćenja izravno na ubrizgavalici.

iz s

vije

tadogađaji i dostignuća

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 38 20.12.2009 12:53:14

39Prosinac 9 III

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 39 20.12.2009 12:53:38

40 Prosinac 9 III

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ija

40

Didaktička robotska jedinica za modernu izobrazbu

Često se može čuti da

u obrazovnom sustavu

nedostaje praktične po-

duke. Isto tako, zahtjevi

iz gospodarstva, djeluju

u smjeru uvođenja

inovacija u nastavu,

podjednako s vidika

održavanja nastave, kao

i s vidika tehničke opre-

mljenosti laboratorijâ.

Dobar primjer kada se u

obrazovnom sustavu sli-

jede moderni trendovi

u obrazovanju kadrova

predstavlja Tehnički

školski centar iz Kranja.

U Tehničkom školskom

centru u Kranju se su-

stavno i pažljivo razvija

laboratorij za mehatro-

niku. U tom kontekstu

je razvijena edukativna

robotska jedinica, koja

omogućava praktično

obrazovanje s područja

robotike, kao i moderan

pristup projektiranju

modernih robotskih

sustava uključujući i

njihovo programiranje.

Mr. Sc. Tomislav Canjuga

Mehatronika

Zašto robotska jedinicaRobotika je kao termin i kao grana elek-trotehnike bila etablirana prije mehatroni-ke zato ne predstavlja samo njen dio već se na robotiku treba gledati kao na krunu mehatronike. Robot s upravljačkom jedi-nicom predstavlja vrhunsku mehatronič-ku napravu u pogledu preciznosti, pouz-danosti i fl eksibilnosti. To je razlog zašto je robotici namijenjena posebna pozornost u Tehničkom školskom centru (TŠC Kranj) u Kranju.

Didaktička robotska jedinica TŠC KranjOsnova spomenute didaktičke robotske je-dinice je industrijski robot Motoman HP5 s upravljačkom jedinicom NX100. Riječ je o šest-osnom robotskom manipulatoru s an-tropomorfnom konfi guracijom, nosivosti 5 kg (Slika 1).

Slika 1: Osnova didaktičke robotske jedinice je industrijski robot Motoman HP5.

Cilj projektiranja je bio da se s robot-skom jedinicom može izvoditi čim više karakterističnih aplikacija industrijkog robota. Na taj način bi se omogućilo izvođenje vježbi iz područja robotskog rukovanja (manipuliranja) objektima s dvoprstnim ili vakumskim hvataljkama (Slika 2). Dodatno je također naprav-ljena hvataljka s četiri sisaljke (Slika 3) s kojom je moguće istraživati zahtjev-nije manipuliranje i optimizaciju kod primanja i odlaganja objekata na pale-tu (paletizacija), kao i kod sortiranja. S hvataljkama se također može rukovati sa paletama punim sirovina ili s izradcima, koji se slažu na police.

Slika 2: Robot na kraju pomične trake saku-plja proizvode, te ih slaže na paletu

U cilju proučavanja upotrebe robota za izradu (Slika 4) izrađena su dva alata s pne-umatskim turbinama proizvođača BIAX. Prvi alat s turbinom BIAX R3622 se koristi za obradu materijala po pet osi manje tvr-dih materijala ili za poliranje izradaka, dru-gi alat, BIAX RO1785 se koristi za gravira-nje. Studenti Tehničkog školskog centra u

Slika 3: Vakumska hvataljka s četiri sisaljke

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 40 20.12.2009 12:53:54

41Prosinac 9 III

automatizacija i inform

atizacijamehatronika

Kranju se naime, uče koristiti G-kod, te ga prevode u program za upravljanje robota.

Drugi zahtjev kod projektiranja robotske je-dinice je bio da se jedinica jednostavno pri-lagođava za različite zadatke. Zato je robo-tu postavljena automatska glava za izmjenu alata proizvođača SCHUNK SWS005 s šest pneumatskih i deset električnih priključa-ka (Slika 5). Sustav za automatsku izmjene glave omogućava djelotvornu upotrebu ro-bota kod procesa koji zahtijevaju upotrebu više različitih alata, jer je izmjena alata tije-kom programa automatska i brza.

Slika 4: Robot obrađuje kućište koje se potom stavlja na traku za montažu FESTO MPS2005.

Slika 5: Sustav za automatsku izmjenu alata s alatom za glodanje i graviranje

Posebna pozornost bila je namijenjena kompatibilnosti robotske jedinice s posto-jećom opremom u laboratoriju (Slika 6). Za robotske aplikacije tokarilice je moguće na robotsku jedinicu jednostavno uključiti mehatronički sustav Festo MPS205 ili SMC MAP205. Također su izrađeni konektori za brzo priključivanje elektroničkih eduka-tivnih ploča (EEP) i upravljačkih jedinica sukladno robotskom upravljačkom sklopu s analognim i digitalnimi ulazima i izlazi-ma ili s PROFIBUS sabirnicama.

Slika 6: Robotska jedinica s mehatroničkim sustavom Festo MPS205, koji se upravlja pomoću električne edukativne ploče EEP-3.

Slika 7: Simulacija robotske jedinice

Tijekom učenja, posebna je pozornost na-mijenjena programiranju bez uključivanja robotske jedinice (off -line) i simulacijama, jer takav pristup omogućava da učenici ra-zvijaju svoje sposobnosti, koje im kasnije koriste kod projektiranja složenijih robot-skih sustava s više pokreta. Za simulacije se koristi simulator MotoSIM EG (Slika 7). Radeći na taj način, studenti dobivaju zna-nje o izradi 3-D modela robotskog sustava koji je moguće jednostavno, samo s pro-mjenom parametara prilagoditi stvarnim

uvjetima u robotskom sustavu za odgova-rajuće aplikacije.

Simulacijki pristup je posebno praktičan za izvođenje laboratorijskih vježbi u ve-ćim skupinama jer u laboratoriju postoji samo jedan robot. Studenti svoje progra-me razvijaju na simulatorima, a zatim ih testiraju na stvarnom sustavu. Na taj način svi studenti mogu programirati robotski sustav, što znači da su nakon odrađenih praktičnih vježbi sposobni za programiranje industrijskih robota u pogonima. Također su sposobni za uči-tavanje programa, kalibraciju, postav-ljanje ishodišta robotskog sustava (engl. tool center point – TCP), sigurnosnih područja, korisničkih koordinatnih su-stava i slično. Istovremeno je moguće, si-mulacijski izučavati aplikacije za koje ne postoji adekvatna oprema u laboratoriju – npr. višerobotske jedinice i jedinice s vanjskim osima. Studenti uče i napredne pristupe, kao što je učitavanje programa u robotski sustav tijekom rada robota, dislocirani nadzor rada robota kao i de-monstracija rada robota u simulacijskom okruženju.

Suština je u konkretnoj primjeniS obzirom na nabrojane edukativne predno-sti robotske jedinice, njeno je projektiranje bilo posebno zahtjevno, a njena vrijednost će se potvrditi s vremenom. Ipak, u TŠC-u se planira daljnje unapređenje laboratorija za mehatroniku. U okviru raspisanih tema za diplomske radove, sadašnji se sustav pla-nira nadograditi vanjskim osima, kamera-ma i trodimenzionalnim senzorima. Na taj način će se studentima omogućiti dodatne mogućnosti za razvijanje njihove kreativ-nosti.

Mr. Sc. Tomislav Canjuga, član Labora-torija za mehatroniku, predavač na Višjoj stručnoj školi i u Tehničkom školskem centru Kranj, Slovenija.

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 41 20.12.2009 12:54:15

42 Prosinac 9 III

Zavarivanje sa šestosnim robotom je usta-ljena praksa, a Comau Robotics zavarivanje sa sustavom za udaljeno zavarivanje Smar-tLaserTM postavlja novi standard na tom po-dručju. Od klasičnog zavarivanja se razlikuje po bržoj i preciznijoj obradi, ali i po bržem pozicioniranju. Sustav ogledala omogućava brže pozicioniranje točke zavarivanja s čim se smanjuje gibanje robota i alata. Kod tradi-cionalnog zavarivanja je potrebno, na novo pozicionirati lasersku glavu, za svaki zavar. Tehnologija SmartLaserTM omogućava djelo-vanje na prostorno udaljenim mjestima (više od 750 mm). Pojedine zavare je moguće pri-lagoditi samo s podešavanjem kuta ogledala i fokusiranjem zrake.

SmartLaserTM – udaljeno lasersko zavarivanje sa šestosnim robotom

Posebnosti udaljenoga laserskog zavarivanja Velika brzina zavarivanja i pozicioniranja zava-ra bitno smanjuje vrijeme ciklusa zavarivanja. Kod ovog pristupa vrijeme za koje je uključena laserska zraka (engl. beam-on time) približno jednaka 100%, što je poseban doseg. Dodatna prednost ovog sustava je udaljenost između la-serske glave i mjesta gdje se razvijaju plinovi,

kao i njihovo odlaganje na zaštitnom staklu. Na taj način se povećava raspoloživost sustava, što utječe na smanjenje troškova stroja.

Prednosti revolucionarnog sustava Smart LaserTM:– najkraće vrijeme pozicioniranja kao

posljedica uporabe lakih i brzih ogle-dala

– najveća djelotvornost laserskog agregata– velik radni prostor (doseg robota i do-

seg mjernog lasera)– podesiva udaljenost zavarivanja od 750

mm do 1100 mm– povećan doseg i mogućnost zavarivanja

teško dostupnih mjesta– mogućnost toplinskog optimiranja se-

rije zavara bez gubitka vremena, što jako smanjuje savijanje uslijed poveća-nih naprezanja

– manja potreba za prekrivanjem materi-ala nego kod elektrootpornog zavariva-nja, što otvara nove mogućnosti razvoja kod temeljnog razvoja komponenata

– otklonska ogledala (X, Y) su pogonjena neposredno, što osigurava vrlo preci-zno pozicioniranje

– brzina pozicioniranja zrake 1000 mm/min

– brzina fokusiranja zrake 200 mm/min.– valna duljina laserske zrake je između

1030 nm in 1070 nm.

Ugrađen u robotuCjelokupan sistem fokusiranja laserske zra-ke i mjerenja je ugrađen u ruku standardnog robota. Na taj način se brzina pomaka robota dodatno ne ograničava. To omogućava upo-trebu svih prednosti kinematike 6-osnog ro-bota i laserske tehnologije u jednom sustavu. Cjelokupno upravljanje laserskog sustava se nalazi u upravljačkom sustavu robota (kon-troler), koji s odgovarajućom programskom

opremom omogućava programiranja kada je stroj isključen (engl. off -line).

Izvor laserske zrake se nalazi u blizini ćelije za zavarivanje, zraka se vodi optičkim vla-knom u glavu u četvrtoj osi robota. Inovativ-na konstrukcija robota spriječava optereće-nje optičkog vlakna, koje je provedeno kroz ruku (hvataljku) robota. Na taj način je mo-guće izbjeći sve poteškoće koje se javljaju kod vanjskih instalacija na hvataljki robota.

Cjelokupan sustavPotpuna integracija laserskog sustava za-varivanja unutar robota otvara mogućnost brze gradnje proizvodne jedinice. To im-plicira optimalno fi nancijsko rješenje kao i visoku raspoloživost i pouzdanost sustava, posebno kod zahtjevnih aplikacija u ogra-ničenom prostoru.

Velika brzina Kombinacija nagibnih ogledala, brzog su-stava za fokusiranje i mehaničkog pozici-oniranja s robotom omogućava posebno brzo pozicioniranje, koje je 10-puta brže od klasičnog pozicioniranja.

www.comau.com/robotics

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ijadogađaji i dostignuća

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 42 20.12.2009 12:54:37

43Prosinac 9 III

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 43 20.12.2009 12:54:42

44 Prosinac 9 III

Sajam EMO predstavlja važan susret pro-izvođača strojeva, opreme i rješenja za me-taloprerađivačku industriju s težištem na proizvodnim tehnologijama, alatima i stroje-vima. Važnost tako usko usmjerenog sajma se da isčitati iz nekoliko pokazatelja. Tijekom šest dana, koliko je sajam trajao, organizatori su zabilježili 124.660 posjetitelja, od čega ih je 41% bilo iz inozemstva i to iz 99 zemalja svijeta. Bilo je prijavljeno i 377 novinara iz različitih država. Na sajmu je izlagalo 1400 tvrtki iz 39 država, a izložbeni prostor je iznosio 100.000 kvadratnih metara.

Je li bilo automatizacije?Pogled na izložene strojeve otkriva da je riječ o sofi sticiranim strojevima. Drugim riječima, automatizacija je bila sveprisutna. Naime, postala je sastavni dio svih strojeva za obradu materijala. Rijetki su oni koji nisu automatizirani i programabilni, čak je i obič-na pila, koja u zadnje vrijeme proživljava pravi preporod, potpuno automatizirana.

EMO Milano 2009 – izlaganje tehnoloških inovacija

Metaloprerađivačka industrija i automatizacijaSajam EMO MILANO 2009, koji je bio održan na novom Milanskom sajme-

nom prostoru, je potvrdio status najprestižnijeg međunarodnog sajma me-

taloprerađivačke industrije. Bio je namjenjen užim granama preoblikovanja

i rezanja, napravama za zavarivanje kao i napravama za toplinsku i povr-

šinsku obradu kao i drugim područjima kao što su robotika, strojna i pro-

gramska oprema za automatizaciju, montaža, alati, različitim podsustavima

i dodacima, mjerenju, kontroli kvalitete kao i sustavima zaštite na radu i za-

štite okoliša. Usprkos dugom popisu područja koje sajam obuhvaća, EMO

je, prije svega, namijenjen strojevima za obradu i svime što ide uz njih.

Dr. Tomaž Perme

Čak je i pila automatizirana (Foto: Denis Šenkinc)

Usprkos sveprisutnoj automatizaciji, bez elektromotornih pogona, osovina, vodilica i upravljačkih sklopova nije išlo. Osovine i električni strojevi su bili malih gabarita, tako da ih je bilo teško primijetiti, a bilo je i oso-

vina dugih nekoliko metara. Kod većine stro-jeva je bila naglašena njihova sofi sticiranost, brzina i ekonomičnost, kao i zaštita okoliša.

SINUMERIK 828D – CNC za profesionalceMeđu upravljačkim sklopovima je svaka-ko istupao upravljački sklop SINUMERIK 828D. To se nije dogodilo zbog njegovih velikih dimenzija, nego zbog marketinga. Njegova prisutnost je bila marketinški na-glašena jer mu je posvećena velika pozor-nost na Simensovom izlagačkom prostoru, ali i kod različitih ponuđača strojeva, koji ga već ugrađuju u svoje strojeve za obradu. Proizvođač ističe da kod ovog upravljačkog sklopa više nije potrebno programiranje u G-kodu, koji je ograničavao sposobnosti, modernih strojeva za obradu. Uvođenjem ovog upravljačkog sustava izbjeglo bi se programiranje u G-kodu. Novi upravljački sklop SINUMERIK 828D je naime raču-nalni upravljački sklop za upravljanje stro-jevima za obradu (CNC), zasnovan na pa-nelnom računalu (engl. panel-based CNC), a namijenjen je zahtjevnijim aplikacijama

Zvijezda sajma je CNC-upravljački sklop (kontroler) (Foto: Denis Šenkinc)

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ijaEMO 2009 - automatizacija

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 44 20.12.2009 12:54:43

45Prosinac 9 III

kao što su glodanje i blanjanje. Upravljački sklop predstavlja revolucionaran pristup, koji omogućava do sada još nepoznato ši-renje mogućnosti strojne obrade.

Roboti većinim žutiNa sajmu se mogao vidjeti veliki broj ro-bota, usprkos činjenici da su bila prisutna samo dva proizvođača robota i robotskih rješenja s vlastitim izlagačkim prostori-ma. Većina robota je bila namijenjena posluživanju strojeva, nekoliko ih je bilo namijenjeno za montažu, a skoro niti je-

Najveći sajamski robot koji ujedno razvija i najveće momente u svijetu robota

Brzina i preciznost su mjerilo uspjeha, posebno kod manipuliranja materijalom i pri montaži.

dan robot nije bio predviđen za obradu materijala. Ipak, bilo je nekoliko primjera robotskog zavarivanja, a primjeri obrade kao što je npr. brušenje, blanjanje i gloda-nje su bili potpuno izostavljeni. To je zani-mljivo, posebno sa stajališta utiska koji su ostavljali drugi sajmovi, ali i zbog rezulta-ta istraživanja koji govore u prilog tome da bi roboti trebali biti okosnica razvoja obrade materijala. Toj tvrdnji idu u prilog i brojne javne demonstracije robota gdje se roboti prikazuju kao nosioci procesa obrade materijala.

Cjelovitu ponudu robotskih rješenja je predstavila samo tvrtka FANUC. Tvrtka Reis se je predstavila u skromnijem izda-nju jer je u izložbenom prostoru imala dva robota. Uz spomenute izlagače, bili su pri-sutni i ponuđači dodatne opreme, kao što su to hvataljke, koje su bile manje zastu-pljene nego različiti dodaci za pričvršćiva-nje. Među takvim ponuđačima je istupala tvrtka SCHUNK, koja je jedino ušla u po-dručje unutarnje logistike. Na sajmu je pre-vladavala žuta boja robota, jer su različiti izlagači upotrebljavali Fanucove robote.

automatizacija i inform

atizacijaEMO 2009 - automatizacija

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 45 20.12.2009 12:54:55

46 Prosinac 9 III

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ijaEMO 2009 - automatizacija

Posluživanje strojevaAutomatska izmjena alata na osovini stro-ja spada u područje automatizacije, koje je postupno postalo sastavni dio strojeva. Moderna načela proizvodnje zahtijevaju brzu izmjenu alata i izratka. Težnja prema visokoj djelotvornosti zahtijeva konstantno djelovanje stroja. Teorijski, pogon se može prekidati samo zbog održavanja. Posljedič-no, treba osigurati da stroj ima u svojoj za-lihi dovoljnu količinu izradaka (sirovine), te da je njihovo postavljanje i uzimanje čim

Posluživanje strojeva i zavarivanje su tipične primjene robota. Složena hvataljka namijenjena za pakete i palete

brže. Samo malobrojni izlagači su se hvalili s tim, vjerojatno zato jer se to već podra-zumijeva.

Roboti, sluge strojevaRoboti za posluživanje suvremenih stroje-va za obradu, na prvi pogled izgledaju kao njihove sluge, zatvoreni u kavez i primo-rani na neprestalni rad. Njihov je zadatak rasteretiti čovjeka od mukotrpnog rada, ubrzati posluživanje strojeva i osigurati vi-soku kvalitetu izrade proizvoda. Budući da

Spremnik s alatima za obradu i njihova automatska izmjena na osovini stroja su nužni kod modernog (CNC) stroja za obradu.

Pokretna traka s paletama za izratke i proizvode također predstavlja spremnik robota koji služi za posluživanje stroja

je posluživanje strojeva robotima uobičaje-no, većina proizvođača strojeva za obradu je nudi kao sastavni dio stroja. Osim dizaj-nerskih prednosti, strojevi sa spremnikom izradaka i robotskim posluživanjem imaju dakako uporabnu vrijednost. U načelu, ro-bot se nalazi u svom prirodnom okruženju, njegovo upravljanje je jednostavno i ugra-đeno u upravljački sklop stroja (kontroler). Na taj način je moguće izbjeći mukotrpno prilagođavanje robota stroju, što za ponu-đača i kupca obično predstavlja izazov.

Za oštroumneBoehlerit je pri posljednjem razvoju lomača odvojenih čestica išao novim putom. Lomači su bili ispitani u specijalnom »optičkom kanalu« odvojenih čestica i stalno optimirani s pomoću brze proizvodnje prototipova (eng. Rapid Prototyping ili RP). Rezultat nove

univerzalne geometrije za tokarenje MP (Medium ISO P za čelik) je lomač sa stabilnom fazom pri udaru odvojene čestice pri tokarenju i optimalno je postojan na trošenje. S time bitno po-maže boljoj postojanosti rezne oštrice pločice za tokarenje. S novim lomačem su se brušene površine nalijeganja pločice na podložnu pločicu držala povećale za 200 posto, što bitno dopri-nosi većoj dinamici tokarenja. Nova RP-geometrija (uporaba za čelik Roughing Steel/ISO P) za grubu obradu čelika se odlikuje iznimno mekim lomom čestica i s time povezanom lakoćom rezanja. S kvalitetama LC215K, LC 225K i kvalitetom za najteže uvjete obrade LC240F te iz-vrsnim inovativnim veznim slojem Nanolock, među višeslojnim prevlakama se dosežu bitno dulja vremena postojanosti rezne oštrice pločice za tokarenje.

www.kactrade.comwww.boehlerit.com

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 46 20.12.2009 12:55:07

47Prosinac 9 III

automatizacija i inform

atizacijaEMO 2009 - automatizacija

Raznoliko i zanimljivoUsprkos činjenici da su prevladavali stroje-vi za obradu, različitih veličina i namijena, na sajmu su sudjelovali i ponuđači dijelova i priključaka koji se ugrađuju u strojeve, a nužni su za rad stroja. Često se događa da se strojevi promoviraju tamo gdje se nalazi

Robot u kućištu stroja za obradu Robot za izmjenu izratka i proizvoda

Spremnik materijala skupa s robotom za posluživanje stroja za obradu

konkurencija, a ne kupci. Za ponuđača hi-drauličkih podsustava i preciznije rješenja Hydac i Hawe je sajam EMO prije svega susret njihovih kupaca. Na raspolaganju imaju veliko tržište jer su hidraulički pod-sustavi skoro u svakom stroju, a takvih je na sajmu EMO bilo mnogo.

Opsežna obnova uređaja za kontinuirano lijevanje u Acroniju dovršena u rekordnom vremenuSiemens VAI Metals Technologies u potpunosti je obnovio više od 20 godina star uređaj za lijevanje u željezari Acroni u Jesenicama. Vodeći sustav uređaja za lijevanje je Siemens zamijenio s najnovijim tehničkim rješenjima, čime je omogućio lijevanje širih ploča i bitno poboljšanje kvalitete proizvoda želje-zare. Sve aktivnosti bile su izvedene u kratkom razdoblju – u samo 38 dana. Pokretanje proizvodnje teklo je glatko, tako da su svi sustavi djelovali normal-no već pri prvom lijevanju. Samo dva mjeseca po pokretanju novog uređaja, izdan je i certifi kat o prihvaćanju tehnologije.

Modernizacijom uređaja za kontinuirano lijevanje je tvrtka Acroni dobila jed-nu od najsuvremenijih tehnologija te vrste u svijetu. Proizvodne mogućnosti za lijevanje novih vrsta čelika su se povećale uporabom suvremenih sustava nadzora, vođenja procesa i ohlađivanja. Obnovljeni uređaj za lijevanje može proizvesti približno 515 tisuća tona različitih čelika godišnje. Omogućuje lijevanje ploča, debljine 200 i 250 mm i širine 800 do 2120 mm (prije obnove uređaj je omogućavao lijevanje ploča maksimalne širine 1560 mm). Siemens VAI je u konkretnom pro-jektu vodio razvoj, proizvodnju i dobavu, nadzor nad montažom i pokretanje u pogon uređaja za lijevanje, te edukaciju zaposlenika. Obnovljeni uređaj za lijevanje biti će manje zahtjevan glede održavanja, a povisiti će se i razina sigurnosti zaposlenika pri radu.

www.siemens.si

Siguran rad iz kuće preko internetaDruštvo CREA je predstavilo cjenovno povoljno rješenje ActivIdentity 4TRESS za jam-stvo sigurnog pristupa zaposlenika do radnog mjesta preko interneta. Za jamstvo sigur-nog pristupa zaposlenih s udaljenog mjesta do baza, aplikacija i elektronske pošte, tvrtka mora osigurati odgovarajuću zaštitu od mogućih zloporaba. Jedan od najučinkovitijih oblika zaštite je sustav jednokratnih lozinki, gdje korisnik na tzv. generatoru lozinki dobiva jednokratnu lozinku, ili je na zahtjev dobije u kratkoj SMS poruci na mobilni te-lefon. Rješenje ActivIdentity 4TRESS sastavljeno je od dva dijela, odnosno od program-skog dijela koji se instalira u tvrtki i uređaja za generiranje, odnosno prikazivanje jedno-kratnih lozinki, koje rabe zaposlenici. U tvrtki CREA tvrde kako je sustav jednokratnih lozinki posebice preporučljiv za udaljeni pristup radnom mjestu u tvrtki, do elektronske pošte, za uspostavu veze preko posebnih mreža, za prijavu na internetske elektronske usluge i aplikacije te za udaljeno prijavljivanje na server ili radnu stanicu.

www.crea.si/delodoma

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 47 20.12.2009 12:55:33

48 Prosinac 9 III48

nem

etal

i

Gordana Barić

O sadašnjoj je eko-

nomskoj krizi, njezinim

posljedicama i uzrocima

već mnogo rečeno i na-

pisano. U ovome članku

prezentiraju se podatci

o europskoj plastičar-

skoj industriji, koja se

nakon dugoga razdoblja

pozitivnih kretanja našla

u teškoj tržišnoj situa-

ciji u kojoj je ne samo

teško predvidjeti buduća

kretanja nego i objasniti

uzroke sadašnjeg stanja.

Potrošnja polimernih materijala u Europi smanjena je u 2008. godini za gotovo 8 %, čime je izbrisan prethodni gotovo petogo-dišnji rast. Posljednjih je godina zabilježen znatan rast cijena sirovina i energije, po-jačana globalna konkurencija među proi-zvođačima polimernih materijala i gotovih proizvoda, povećani zahtjevi za oporabu i smanjenje uporabe plastike, posebice u području ambalaže, te sve stroži propisi. Međutim stope rasta u 2006. i 2007. godini kao da su odvratile pozornost od navede-nih trendova.

Unatoč problemima plastičarska industrija ostaje važna industrijska grana opskrblju-jući tržište proizvodima koji obilježavaju moderni način života – ambalažom koja čuva proizvode i pojednostavnjuje njihov transport, automobilskim dijelovima koji čine automobile lakšima i sigurnijima te ostalim proizvodima bez kojih je današnji-ca nezamisliva.

Zasigurno će sadašnja kriza iznjedriti po-bjednike, ali, na žalost, i gubitnike u plasti-čarskom sektoru (proizvodnja materijala, proizvodnja strojeva i popratne opreme te preradba) koji u Europi zapošljava gotovo 1,6 milijuna ljudi u više od 50 000 tvrtki te godišnje uprihodi više od 300 milijardi eura. Najteže pogođena područja primjene plastike su automobilska industrija te gra-đevinarstvo, dok je proizvodnja ambalaže najmanje pogođena.

Razvoj europskoga tržišta plastikeOsamdesetih godina prošloga stoljeća eu-ropsko je tržište plastike raslo po godišnjoj stopi od 5 % zahvaljujući prodoru plastič-nih materijala u tada nova područja pri-mjene – automobilsku industriju (odboj-nici), građevinarstvo (prozorski okviri), ambalažu (PET boce), te uvođenju novih materijala kao npr. linearnoga polietilena niske gustoće (PE-LLD), što je u desetak godina rezultiralo povećanjem potrošnje za 10 milijuna tona.

U devedesetim godinama dolazi do uspo-ravanja stopa rasta na 2 – 3 % godišnje, ali

Europska plastičarska industrijau 2009.1* **

1 * Th e European plastics industry, u AMI’s 2009 European Plastics Industry Report, Amiplastics, Bristol 2009.** Članak je nastao u suradnji sa časopisom Polimeri

i velike fl uktuacije u stopama rasta (npr. pad 1995., a nakon toga nagli rast). Među-tim, općenito govoreći, i devedesete su bile zlatne godine za plastiku, čija je potrošnja i dalje rasla brže nego stopa rasta BDP-a zahvaljujući sve većoj uporabi plastike kao zamjenskoga materijala u mnogim područjima primjena metala, drva i sl., ra-zvoju potrošne elektronike, informatičkih i telekomunikacijskih uređaja te razvoju metalocena potrebnih pri proizvodnji usa-vršenih vrsta plastike. Rastu su pridonijele i političke promjene, ujedinjenje Njemačke i otvaranje istočnoeuropskoga tržišta.

Od 2000. godine stopa rasta potrošnje pla-stike usklađena je sa stopama rasta BDP-a, što pokazuje zrelost europskoga tržišta pla-stike. Taj je rast uglavnom vezan uz porast potrošnje u Istočnoj Europi te uvođenje na tržište novih konstrukcijskih plastomera. U tom razdoblju raste potražnja za krutom i toplo oblikovanom ambalažom. Usporava europska proizvodnja automobila te elek-tričnih i elektroničkih uređaja. Područje građevinarstva još bilježi rast zahvaljujući otvaranju Istočne Europe i Rusije (rast po-tražnje za prozorskim profi lima). Ujedno su u spomenutom razdoblju zabilježene ve-like fl uktuacije cijena polimernih materija-la, što je stvorilo probleme i kod proizvođa-ča materijala i kod prerađivača. I prije nego što su zabilježena recesijska kretanja, došlo je do smanjenja europskih proizvodnih kapaciteta putem outsourcinga, preseljenja pogona, racionalizacije poslovanja, pa čak i zatvaranja pogona.

Europsko tržište plastike u 2008.Zabilježena stopa smanjenja potrošnje po-limernih materijala u Europi u 2008. od čak 8 % iznenadila je mnoge. Razlog tomu jest i nagli rast cijena sirove naft e te materijala tijekom prethodne dvije godine, što je do-velo do problema u likvidnosti i proizvo-đača materijala i prerađivača. Zalihe ma-terijala su se smanjivale, a zbog pada opće potrošnje u drugoj polovini godine došlo je do smanjenja preradbe te do skraćenja rad-noga vremena ili čak zatvaranja pojedinih pogona.

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 48 20.12.2009 12:55:46

49Prosinac 9 III

europska plastičarska industrijanekovinenem

etali

Pad potražnje zabilježen je u manjoj ili ve-ćoj mjeri za sve polimerne materijale, po-dručja primjene te na svim pojedinačnim tržištima. Donekle je ostala pošteđena am-balaža, medicinski proizvodi te proizvodi za osobnu higijenu, dok se najveći pad osjetio u građevinarstvu, automobilskoj industriji te u potražnji za kućanskim potrepštinama. Iznimka među materijalima je potražnja za PS-E-om u Njemačkoj, u kojoj su u 2008. stupili na snagu novi propisi koji prisilja-vaju sve kućevlasnike da pribave energijski certifi kat za svoje objekte te smanje potroš-nju energije za grijanje, odnosno hlađenje.

Kriza nije pogodila ni potražnju za PET-om, prije svega jer se prerađuje uglavnom u ambalažu koja je za sada najmanje pogo-đeno područje primjene plastike.

Ukupno je u Europi u 2008. godini potro-šeno blizu 35 milijuna tona širokoprimje-njivih plastomera (pad od 8 % u odnosu na 2007.), a predviđa se kako će se u 2009. potrošiti oko 33,7 milijuna tona, što bi bilo daljnje smanjenje od 3,5 % u odnosu na 2008. U 2008. godini potrošeno je malo više od 3 milijuna tona konstrukcijskih plastomera (smanjenje od 7,1 % u odnosu na 2007.), a predviđa se da će se u 2009. potrošiti 2,8 milijuna tona konstrukcijskih plastomera, što bi bilo 5,3 % manje nego u 2008.

Slika 1 prikazuje kretanje potrošnje pojedi-nih širokoprimjenjivih plastomera u Europi u razdoblju 2007. – 2009., a slika 2 kretanje

potrošnje konstrukcijskih plastomera u Eu-ropi u istom razdoblju. Tablica 1 prikazuje promjene na godišnjoj razini potrošnje po-jedinih vrsta plastomera u Europi za razdo-blje 2007. – 2009.

Slika 1. Kretanje potrošnje pojedinih širokoprimjenjivih plastomera u Europi u razdoblju 2007. – 2009.

Slika 2. Kretanje potrošnje pojedinih konstrukcijskih plastomera u Europi u razdoblju 2007. – 2009.

Nezaposlenih više od 273 tisuće, najviše od 2007.Stopa nezaposlenosti dosegnula je u listopadu 15,5 posto, pokazuju u pe-tak objavljeni podaci Državnog zavo-da za statistiku, što je njezina najviša razina od travnja 2007. godine i više nego što se očekivalo. Ovaj skok veći je od očekivanja jer je šest analitičara, koje je anketirala Hina, procjenjivalo da će u listopadu stopa nezaposleno-sti porasti s rujanskih 14,7 na 15,2 posto.To pokazuje da se kriza iz real-nog sektora s odmakom počela odra-žavati i na tržište rada. Da nezaposle-nost brzo raste pokazali su i nedavno objavljeni podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prema kojima je u listopadu broj nezaposlenih porastao za otprilike 14.000, na 273.265 osoba, što je za 5,4 posto više nego u rujnu i 19,6 posto više nego u listopadu proš-le godine. To ukazuje na ubrzanje ra-sta nezaposlenosti jer je u rujnu bez posla ostalo otprilike 8.000 osoba, ili 3,3 posto više nego u kolovozu i 16,6 posto više nego u rujnu prošle godine. Zbog toga analitičari drže da bi već na kraju ove ili početkom iduće godine broj nezaposlenih mogao dosegnuti 300 tisuća.

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 49 20.12.2009 12:55:47

50 Prosinac 9 III

nem

etal

ieuropska plastičarska industrija

Smanjenje potrošnje plastičnih materi-jala najjače je zahvatilo Veliku Britaniju i Španjolsku, a najmanje se osjetilo u istoč-noeuropskim zemljama. Slika 3 prikazuje kretanje potrošnje plastičnih materijala u pojedinim europskim zemljama i područ-jima u razdoblju 2007. – 2009., a tablica 2 godišnje promjene potrošnje plastičnih

materijala po pojedinim europskim ze-mljama i regijama 2007. – 2009.

Zbog smanjenja gospodarske aktivnosti, u Europi se smanjila i potrošnja plastike po stanovniku sa 79 kg u 2006. na 75 kg u 2008. Smanjenje potrošnje plastike po stanovniku znatno je veće u zapadnoeu-ropskim zemljama, dok se potrošnja u ne-kim zemljama Srednje i Istočne Europe (u

Češkoj, Slovačkoj, Sloveniji i Mađarskoj) približila prosjeku zbog preseljenja brojnih prerađivačkih pogona zapadnoeuropskih tvrtki u to područje. Najveća potrošnja plastike po stanovniku je u zemljama Be-neluksa jer se u njima nalaze veliki izvozno orijentirani proizvođači plastičnih fi lmova, vlakana, smjesa i koncentrata (slika 4).

Područja primjene plastičnih materijala u EuropiU Europi se više od 50 % plastomera potro-ši za proizvodnju ambalaže, s time što je taj postotak još viši kada se gledaju pojedini materijali (npr. PET i PE). Najviše polieti-lena preradi se u fi lmove, a razvojem me-talocenskih te linearnih tipova polietilena povećana je njegova preradba u razvučene (e. stretched) i stezljive (e. shrink) fi lmove za pakiranje masovnih proizvoda. Polipropi-lenski fi lmovi pokazali su se pogodnima za pakiranje hrane, prije svega grickalica, slat-kiša i peciva. Prevladavanje supermarketa u području trgovine te zahtjevi za produ-ljenje trajnosti proizvoda uzrokovali su rast proizvodnje savitljive višeslojne ambalaže, koja je uspješno zamijenila papir te ostale celulozne ambalažne materijale.

Rast u proizvodnji krute ambalaže vođen je zahtjevima kupaca i zamjenom tradici-onalnih ambalažnih materijala (prije svega stakla) te je najveći u području proizvod-nje PET boca za gazirana pića, mineralnu i običnu vodu, ali u novije vrijeme i za jestiva ulja, mlijeko, pivo te kućanske kemikalije. Premda su plastični materijali već ušli u ovaj segment tržišta, posljednjih su godina

Tablica 1. Promjene na godišnjoj razini potrošnje pojedinih vrsta plastomera u Europi za razdoblje 2007. – 2009.

Slika 3. Kretanje potrošnje plastičnih materijala u pojedinim europskim zemljama i područjima u razdoblju 2007. – 2009.

Tablica 2. Promjene na godišnjoj razini po-trošnje plastomera u pojedinim europskim ze-mljama i regijama za razdoblje 2007. – 2009.

Slika 4. Potrošnja plastike po stanovniku u pojedinim europskim zemljama u 2008.

Materijal Promjena, %2007./08. 2008./09.

PE-LD/PE-LLD -8,2 -3,5PE-HD -9,9 -3,1PP -7,5 -3,3PVC -11,1 -6,1PS -9,0 -3,6PS-E -1,4 -4,3PET -3,1 0,8ABS/SAN -7,1 -6,3PA -7,5 -4,3PC -6,3 -4,7PBT -5,4 -2,4Acetali -6,6 -4,5PMMA -10 -8,9Ostali -4,5 -5,4Ukupno -8,0 -3,5

Zemlja ili regija Promjena, %2007./08. 2008./09.

Francuska -8,4 -4,6Italija -10,1 -3,3Njemačka -5,9 -4,1Poljska -0,1 -1,2Skandinavske zemlje -8,1 -3,1Španjolska -13,4 -3,7Velika Britanija -11,0 -4,7Ostale zapadno-europske zemlje

-10,7 -3,2

Ostale istočnoeuropske zemlje

-1,1 -1,8

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 50 20.12.2009 12:55:50

51Prosinac 9 III

europska plastičarska industrijanekovinenem

etali

vidljive i zamjene do sada korištenih pla-stičnih materijala (PET umjesto PVC-a i PE-HD-a). Dio krute ambalaže odnosi se na višeslojne spremnike poboljšanih bari-jernih svojstava (sprječavanje prodora vla-ge i kisika iz okoline ili u okolinu) te na rast proizvodnje toplo oblikovanih polipropi-lenskih i polistirenskih spremnika za mar-garin, maslac te mliječne proizvode, kao i PET spremnika za pakiranje voća i povrća.

Područje uporabe plastike kao ambalažno-ga materijala i dalje raste zasigurno i zbog stalnih inovacija. Međutim to je područje primjene trn u oku svima koji se brinu za okoliš. Stoga se bilježi uvođenje učinkovi-tih sustava oporabe pojedinih ambalažnih materijala, ali i sve veća primjena regene-rata u proizvodnji ambalaže, a sve lakša ambalaža te sve manji zapakirani sadržaj također imaju pozitivan učinak.

Sljedeće područje primjene po potrošenim količinama plastike je građevinarstvo, u kojem se najveći dio odnosi na PVC cijevi i profi le, PE cijevi i građevinske folije te PS-E i PS-X ploče i folije za toplinsku izolaciju. Ovo područje primjene rast je baziralo na zamjeni konvencionalnih materijala, prije svega drva, sivog lijeva, bakra i aluminija, plastičnim materijalima te novim zahtjevi-ma za energijsko certifi ciranje zgrada. Me-đutim građevinarstvo je gospodarska dje-latnost u potpunosti ovisna o ekonomskim ciklusima, stoga se danas znatno veći dio plastičnih građevinskih proizvoda potro-ši pri renoviranju objekata nego u novim gradnjama, koje su znatno smanjene.

Ostala područja primjene plastike relativno su mala sa stajališta potrošenih količina ma-terijala te su važna za pojedine materijale, a ne za plastiku u cjelini. Elektroindustrija te automobilska industrija veliki su potrošači konstrukcijskih plastomera kao što su ABS, PA te PC/ABS mješavine, koji su važniji sa stajališta vrijednosti potrošenih materijala jer je riječ o skupljim materijalima nego što su to širokoprimjenjivi plastomeri.

Potrošnja plastike za automobilsku indu-striju rasla je do krize zahvaljujući zahtje-vima za smanjenje mase te time i potrošnje goriva, zahtjevima za smanjenje troškova, ali i novootvorenim pogonima za proizvod-nju automobila u Srednjoj Europi. Kako je ugradnja plastičnih dijelova u automobile s blizu 100 kg po automobilu dosegnula maksimum, ovo područje primjene u bu-dućnosti će potpuno ovisiti o kretanjima u automobilskoj industriji.

U elektroindustriji najprerađivaniji plastič-ni materijali su stirenski polimeri, polipro-pilen te konstrukcijski plastomeri, a od njih se izrađuju različiti dijelovi, spojnice, kući-šta i sl. S obzirom na smanjenje potražnje

za potrošnom elektro-nikom, informatičkom opremom te bijelom tehnikom, i ovo je po-dručje primjene znat-no smanjeno. To sma-njenje uzrokovano je i preseljenjem pogona europskih tvrtki u ze-mlje Dalekoga istoka.

Proizvodnja kućanskih potrepština (spremnici za hranu, kuhinjske po-trepštine, jednokratno suđe, podmetači i sl.) također je najvećim di-jelom preseljena iz Eu-rope u Aziju zbog jef-tinije radne snage, iako je dizajn zadržan u matičnim zemljama.

Od ekstrudiranih vlakana izrađuju se podne obloge, spremnici za rasipni teret i transportne vreće. Nadalje, dio se utroši na konstrukcijske primjene (optički kabeli), za izradbu namještaja, tekstilnih proizvoda, geotekstila te netkanih proizvoda.

Proizvodnja kabela ovisi o stanju u gospo-darstvu jer se najviše kabela potroši tijekom izvođenja infrastrukturnih projekata veza-nih uz električne (70 %) i telekomunikacij-ske sustave (20 %). Ostatak proizvedenih kabela potroši se u automobilskoj industriji, rudarstvu te za specijalne namjene kao što je npr. zrakoplovstvo. Najčešći prerađivani ma-terijali za kabelske prevlake su PVC i PE.

Pod onim što obuhvaća ostalo širok je raspon primjene plastičnih materijala – od proizvod-nje igračaka do složenih medicinskih sustava.

Slika 5 prikazuje područja primjene pla-stičnih materijala u Europi u 2009.

Proizvodnja plastičnih materijalaEuropa raspolaže kapacitetima za proi-zvodnju širokoprimjenjivih plastomera od malo više od 44 milijuna tona, a u 2009. će se proizvesti malo manje od 34 miliju-na tona (slika 6, slika 7). Neusklađenost u kapacitetima i potrošnji postat će još izra-ženija kada u puni pogon dođu predviđeni kapaciteti na Bliskome istoku, iako se pred-viđa kako će oni biti namijenjeni prije sve-ga zadovoljavanju potreba azijskoga tržišta. Njihovim puštanjem u pogon smanjit će se mogućnost izvoza u Europi proizvedenih količina materijala.

U 2008. iz Europe je izvezeno blizu 4,1 milijun tona, a uvezeno blizu 3,8 milijuna tona širokoprimjenjivih plastomera. Izvozi se PE-LD, PE-HD, PP, PVC i PS, a uvozi PE-LLD i PE-HD (većinom iz Saudijske Arabije) te PET (iz Koreje).

Najveće europsko tržište za plastične ma-terijale je Njemačka, koja ih je potrošila u 2008. godini 8,1 milijun tona, dok su

Slika 5. Područja primjene plastičnih materijala u Europi u 2009.

Slika 6. Kapaciteti za proizvodnju širokoprimjenjivih plastomera u pojedinim europskim zemlja-ma u 2009.

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 51 20.12.2009 12:55:53

52 Prosinac 9 III

zemlje Beneluksa najveći proizvođači (s kapacitetom od blizu 9,7 milijuna tona) plastičnih materijala zahvaljujući naft nim terminalima u Antwerpenu i Rotterdamu uz koje su sagrađeni i veliki petrokemijski kompleksi. Belgija i Nizozemska su malena tržišta (ukupno oko 3,3 milijuna tona po-trošenih materijala), a opslužuju plastičnim materijalima sjevernoeuropske zemlje te ih izvoze. Koncentracija velikih proizvođa-ča plastičnih materijala dovela je u zemlje Beneluksa i velike prerađivače, prije svega proizvođače polipropilenskih folija, vlaka-na te rastezljivih fi lmova. Mnoge američke multinacionalne kompanije našle su svoj interes u ovome području.

Francuska je i dalje jak proizvođač plastike prije svega zahvaljujući državnom vlasniš-tvu nad petrokemijskim kompleksima te se smanjivanje proizvodnje ili čak zatvaranje pogona izbjeglo političkim pritiscima. Fran-cuski sjever zbog blizine naft nih terminala, ali i tržišta privlači brojne strane investitore u proizvodnju plastičnih materijala.

Italija i Velika Britanija su uvoznice pla-stičnih materijala. U Velikoj Britaniji još je osamdesetih godina prošloga stoljeća zbog nedostatne potražnje zatvoreno nekoliko pogona. Premda Sabic planira do kraja ove godine pustiti u pogon tvornicu godišnjega kapaciteta 400 000 tona PE-LD-a, na Veliku Britaniju otpada samo 5 % ukupnih europ-skih kapaciteta. Talijanski su kapaciteti sta-ri i nedovoljno učinkoviti, stoga je stvarna mogućnost talijanskih proizvođača mnogo manja od izračunatih 9 % ukupnih europ-skih kapaciteta. Većina je pogona još iz se-damdesetih godina prošloga stoljeća, dok su ulaganje u povećanje kapaciteta talijan-skih tvrtki Enichem i Hemont bila u pogone izvan Italije kako bi se povećalo tržište.

Oko 12,5 % europskih kapaciteta za proizvod-nju plastičnih materijala nalazi se u srednjo-

Slika 7. Kapaciteti za proizvodnju pojedinih širokoprimjenjivih plastomera u Europi u 2009.

europskim i istočnoeu-ropskim zemljama. Dio kapaciteta preostao je od bivših sustava u tim zemljama, ali je najveći dio nastao zahvaljuju-ći izgradnji novih ili poboljšanju starih po-gona [Poljska (PE-HD, PP i PET), Mađarska (PE-HD), Slovačka Re-publika (PP) i baltičke zemlje (PET)].

Promjene u vlasnič-koj strukturi, reor-ganizacije postojećih kapaciteta, smanjenje troškova, prodaja ili zatvaranje pojedinih pogona trenutačni su

trendovi kojima se ovaj sektor bori protiv problema s likvidnošću i opasnosti od ban-krota (npr. Basell Germany Holdings GmbH koji je želio postati vodeći svjetski dobavljač PP-a, a danas najavljuje otkaze i zatvaranje pogona u Francuskoj i Velikoj Britaniji). Ine-os je trenutačno najveći europski proizvođač širokoprimjenjivih plastomera (osim PET-a), ali i njega muče dugovi fondovima, s kojima za sada uspješno pregovara. I Ineos je morao zatvoriti neke pogone, prodati dio proizvod-nje PVC-a te odgoditi proširenje svojega bel-gijskog pogona.

Dow Chemicals se također bori s dugovi-ma. Spajanje s tvrtkom Kuwait Petroche-micals Industries je propalo pa nisu mogla biti provedena neka prethodno najavljena preuzimanja. Očekuju se novi potezi ili prodaja proizvodnje širokoprimjenjivih plastomera. Srednjoistočne su tvrtke jaki igrači u Europi. Većinski su vlasnici Borea-lisa (preko Sabica i IPIC-a). Izraelska tvrtka Carmel vlasnik je 49 % belgijskoga Domo Polypropylena.

U povećanje kapaciteta u ovim ekonomski teškim vremenima upustilo se nekoliko tvrtki. Repsol YPF povećava kapacitete za proizvodnju poliolefi na na milijun tona, kapacitete za proizvodnju PE-LD-a i PP-a na 300 000 tona, a trebali bi proraditi 2011. Sabic bi do kraja 2009. trebao pustiti u rad pogon za proizvodnju 400 000 tona PE-LD-a u Velikoj Britaniji kao zamjenu za zatvoreni pogon u Geleenu. U 2008. ta je tvrtka pustila u rad novi pogon za proi-zvodnju bimodalnoga PE-HD-a kapaciteta 250 000 t kao zamjenu za zatvoreni po-gon u Gelsenkirchenu. Sabicovo planirano proširenje pogona za proizvodnju PP-a na 400 000 t zbog ekonomske je situacije, ali i proširenja bliskoistočnih kapaciteta za sada obustavljeno.

Španjolska tvrtka La Seda de Barcelona u pokušaju da ovlada europskim tržištem PET-a preuzela je pogone i tvrtke Advansa,

Tablica 3. Razmještaj pogona pojedinih proizvođača masovnih polimera u Europi

(*A – Austrija, B – Belgija, CZ – Češka Republika, FIN – Finska, F – Francuska, GR – Grčka, H – Mađarska, I – Italija, D – Njemačka, NL – Nizozemska, N – Norveška, PL – Poljska, P – Portugal, SK – Slovačka, E – Španjolska, S – Švedska, GB – Velika Britanija)

Tvrtka Lokacija pogona* Plastomeri Kapacitet, ktIneos F, D, I, GB, B, S, N, NL PE, PP, PVC, PS 5.880LyondellBasell F, D, I, GB, NL, E, PL PE, PP 5.283Borealis D, B, A, N, S, FIN PE, PP 3.705Dow D, I, GB, B, NL, E PE, PP, PS, PET 3.605Total Petrochemical F, GB, B, E PS, PE, PP 3.115Sabic D, GB, NL PE, PP 2.860Polimeri Europa D, F, I, B, H PE, PS 2.255ExxonMobil F, B PE, PP 1.655Solvin F, D, B, E PVC 1.418PKN Orlen P, CZ PE, PVC 1.390Repsol-YPF F, D, E, B PVC 1.330TVK/Slovnaft H, SK PE, PP 1.220BASF D, B, E PS 1.085Artenius I, GB, E, P, GR PET 965Arkema F, S PVC 882Vinnolit D PVC 750Shin-Etsu NL PVC 665LVM F, NL PVC 450Vestolit D PVC 400Borsodchem H PVC 400Oltchim RO PVC 350Ostali 4.000

nem

etal

ieuropska plastičarska industrija

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 52 20.12.2009 12:55:55

53Prosinac 9 III

Selenis, Volos i Eastman Chemicals te pod imenom Artenius danas drži oko 25 % toga tržišta. U međuvremenu su zatvoreni po-goni za proizvodnju PET-a tvrtki PET Resin Europe (Nizozemska), Elana PET (Poljska) i Invista (Njemačka).

U Istočnoj Europi najveći su proizvođači pla-stičnih materijala tvrtke MOL (Mađarska) i PKN Orlen (Češka), koje su posljednjih go-dina investirale u nove kapacitete. Unipetrol (u vlasništvu PKN Orlen) povećao je kapaci-tet na 275 000 t polipropilena i 360 000 t PE-HD-a. U isto vrijeme PKN Orlen preuzeo je tvrtku Mazeikiu Naft a (Litva) s planom iz-gradnje novoga pogona za proizvodnju PP-a. TVK (Mađarska) i Slovnaft (Slovačka), obje tvrtke u vlasništvu MOL-a, proizvode PP i PE u obnovljenim pogonima.

Tablica 3 prikazuje razmještaj i kapacitet pojedinih pogona za proizvodnju široko-primjenjivih plastomera u Europi. Tabli-com je obuhvaćeno više od 90 % europ-skih kapaciteta. Ostalih tridesetak tvrtki ima pojedinačni kapacitet znatno manji od 350 000 t godišnje i većinom proizvode PVC, PS ili PET.

Preradba plastike u EuropiU Europi plastiku prerađuje oko 25 000 tvrtki (slika 8), i to im je bilo osnovna bilo popratna djelatnost. Tim brojem nisu obu-hvaćene tvrtke koje se bave preoblikovanjem

Slika 8. Europske plastičarske tvrtke prema preradbenim postupcima

(npr. proizvođači toplo oblikovane amba-laže). Oko 17 000 tvrtki prerađuje plastiku injekcijskim prešanjem, s time što je i taj broj vrlo upitan jer jednu ili dvije ubrizgavalice za svoje potrebe imaju brojne tvrtke koje nisu obuhvaćene istraživanjima. U bazi tvrtke AMI Plastics popisano je više od 10 000 tvrt-ki koje se bave injekcijskim prešanjem. Me-đutim kako je baza načinjena na osnovi pre-radbenih postupaka i pogona, neke se tvrtke u njoj zasigurno pojavljuju višekratno.

Ekstrudiranjem se preradi najviše plastič-nih materijala (blizu 20 milijuna tona), a injekcijskim se prešanjem proizvede najviše

različitih proizvoda (sli-ka 9). Osim što prerađuju više materijala, ekstru-diranje kao preradbeni postupak imaju uglav-nom velike tvrtke jer je oprema za taj postupak znatno skuplja od one za injekcijsko prešanje. Rabljene ubrizgavalice jednostavno je pronaći i nisu skupe te su po tome neusporedive s linijama za ekstrudiranje.

Plastičarski preradbeni sektor čini mnogo ma-lih i srednjih tvrtki te ga obilježava dinamičnost.

Nove se tvrtke lako osnivaju, dok mnoge propadaju ili ih preuzimaju druge tvrtke. Posljednje tri godine broj prerađivača sma-njen je za više od 10 % zbog spajanja kapa-citeta te preseljenja ili zatvaranja pogona. Veliki investicijski fondovi svojim su uklju-čenjem znatno utjecali na procese spajanja, preuzimanja, zatvaranja i konsolidacije pla-stičarskoga prerađivačkog sektora. Kao novi vlasnici pojavile su se tvrtke iz Indije (Nief Plastics Group, Njemačka, Sarnamotive, Njemačka i Češka), s Bliskoga istoka (Radi-ci Film) ili iz Turske (bugarske i rumunjske tvrtke). Smanjenju broja prerađivača prido-nijelo je i preseljenje dijela preradbe u Kinu

europska plastičarska industrijanekovinenem

etali

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 53 20.12.2009 12:56:06

54 Prosinac 9 III

i jugoistočnu Aziju, ali i razvoj tvrtki u tim područjima koje vrlo uspješno konkuriraju europskim prerađivačima, posebice kada je riječ o proizvodima niže vrijednosti za čiju je proizvodnju potrebno dosta ljudskoga rada.

Porast troškova te problemi u lancima do-bave dodatno su oslabili male i srednje prerađivače. Veliki naručitelji uglavnom su vrlo uspješni kada treba smanjiti svojim do-bavljačima cijene uz istodobno postavljanje viših zahtjeva na kvalitetu te na taj način po-boljšati svoje poslovanje, ali time ostaju bez dijela dobavljača, čime sebi smanjuju sigur-nost dobave. Velike tvrtke, posebice one u automobilskoj i elektro industriji te preradbi hrane nastoje svoje dijelove standardizirati tako da lako mogu promijeniti svoga dobav-ljača, prisiljavajući time i ostale u lancu da postanu internacionalne tvrtke. Npr. kada Tier One, jedan od najvećih svjetskih proi-

nem

etal

ieuropska plastičarska industrija

Slika 9. Količina plastomera prerađenih pojedinim postupkom u Europi u 2009.

zvođača automobil-skih dijelova, razvije neki sofi sticirani dio, zbog pritisaka na sniženje cijene toga dijela ne znači da će biti i njegov proizvođač. Veliki su pritisci na skraće-nje vremena razvoja proizvoda, a i profi -tabilnost se sve teže postiže.

Proizvodnja ma-sovnih plastičnih proizvoda izgubila je bitku u Europi zbog viših troško-va te se plastičarski prerađivački sektor okreće proizvodnji proizvoda s višom

vrijednošću, tehnički zahtjevnijih, za koje je važan dobar dizajn i za čiju proizvodnju ne treba mnogo ljudskoga rada. Kako bi se opravdale investicije u zahtjevnu opremu za takve namjene, tvrtke se moraju okrenuti no-vim tržištima.

U konačnici se izdvajaju tri skupine europ-skih prerađivača plastike. Jednu čini velik broj malih prerađivača orijentiranih na za-dovoljenje potreba lokalnih tržišta. Drugu čine tvrtke srednje veličine sa specijalizira-nim proizvodima namijenjenima uskim tr-žišnim segmentima. Ostalo su velike europ-ske ili internacionalne kompanije koje drže velike dijelove pojedinih tržišta, tj. područja primjene plastičnih materijala.

Buduća kretanjaPrema podatcima Eurostata, u 2009. bi se BDP članica Europske unije mogao smanji-

ti i do 4 %, a upitan je rast i u idućoj godini, posebice u Njemačkoj te nekim istočno-europskim zemljama. Usporedno s time i proizvodnja i potrošnja polimernih mate-rijala i dalje će se suočavati s problemima. Zalihe materijala kod proizvođača i dalje su znatne. Proizvodnja plastičnih materi-jala, prema podatcima Vijeća europske ke-mijske industrije, samo je u siječnju i veljači ove godine smanjena za 30 %, a iskorištenje kapaciteta je između 70 i 75 %. Prerađivači pune skladišta samo onoliko koliko je po-trebno da udovolje pristiglim narudžbama. Iako su neki pokazatelji pozitivni, posebice kada je riječ o potražnji plastike za ambala-žu, očekuje se kako će u 2009. doći do dalj-njega smanjenja potrošnje za 3 do 4 %.

Plastičarska industrija uvrstila se među zrele industrijske sektore za koje je uobičajena sto-pa rasta približna stopi rasta BDP-a. Stoga se znatniji rast može očekivati samo prodorom plastike u neka nova područja primjene ili zahvaljujući još nedovoljno osvojenim tržišti-ma. Područje ambalaže ima potencijal rasta, posebice u istočnoeuropskim i srednjoeurop-skim zemljama. Tržište medicinskih proizvo-da te proizvoda za održavanje higijene i dalje će rasti, ali tu je riječ o malim količinama prerađenih materijala. Primjena plastike u automobilskoj industriji čvrsto je povezana s razvojem situacije u gospodarstvu te se tu pri-je 2011. ne očekuju veći pozitivni pomaci, a i nositelji tih kretanja bit će tvornice automo-bila na istoku Europe, što će dovesti do dalj-njega restrukturiranja proizvođača materijala u Zapadnoj Europi. Građevinarstvo bi mogli pokrenuti infrastrukturni projekti te projekti obnove građevina koje fi nanciraju vlade.

U idućoj godini mogao bi se zabilježiti opo-ravak od gotovo 3 % te bi se, ako se nastavi rast, tek u 2012. dosegnula razina potrošnje plastomera iz 2007.

3. - 4. velja�e 2010Fakulteta za logistiko u Celju

Organizator:

Izvo�a�:

Medijski pokrovitelj:

Izložba tvrtki s podru�ja logistikePredavanja u okviru konferencijskog dijelaPrate�i programPodjela priznanja Logist/ica 2009. godine

Više na:

Logistika - temelj konkurentske prednosti

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 54 20.12.2009 12:56:09

55Prosinac 9 III

sajam FAKUMA 2009nekovinenem

etali

Sajam je nastavio tradiciju prošlogodišnjeg slogana “Energijska učinkovitost”, što se moglo osjetiti kod svakog izlagača. Gotovo na svim područjima strojne opreme nagla-sak je bio na smanjenju potrošnje energije. Električni pogoni, izolirani grijači, optimi-rana programska oprema i drugi detalji ja-sno su pokazali trendove u toj industrijskoj branši. Ovoga puta, za razliku od prijašnjih godina, na sajmu su aktivno sudjelovale i tri slovenske tvrtke, što je, s obzirom na trenutačno stanje u industriji, vrlo pohval-no. Na sajmu su svoj proizvodni program predstavile tvrtke Cinkarna-Uteksol, Roto i Imas.

U nastavku slijedi prikaz onoga što su na sajmu predstavile navedene slovenske tvrt-ke, kao i ostale tvrtke dobro poznate i zastu-pljene u hrvatskoj plastičarskoj industriji.

IMAS, d. o. o., iz SežaneTvrtka je u Sloveniji i Europi poznata po tehnološki zahtjevnim kalupima za injek-cijsko prešanje plastomera. Zbog kvalitet-no načinjenih kalupa, koji su često nastali na temelju vlastitih inovativnih rješenja, postali su važan i prepoznatljiv proizvo-đač kalupa za potrebe automobilske, far-maceutske i elektroindustrije. Unikatne proizvode izrađuju isključivo na osnovi narudžbe, za poznatoga kupca. Kako je riječ o specifi čnoj proizvodnji, u proi-zvodnom procesu najvažniji su im znanje i uloženi rad.

Osnovna zadaća tvrtke je omogućiti brzu i kvalitetnu opskrbu naručitelja najzahtjev-nijim kalupima, pri čemu se oslanjaju na dugogodišnje iskustvo, znanje i najsuvre-meniju opremu kojom raspolažu. Dugoroč-no, žele utvrditi već osvojen položaj važnog pokretača u sklopu slovenske alatničarske industrije, a svojim zaposlenicima ponudi-

Fakuma 2009 – vodeći sajam u svijetu injekcijskog prešanjaU subotu, 17. listopada zatvorila su se vrata tradicionalnoga, već dvadesetog

sajma FAKUMA. Najveći europski “plastičarski” sajam, na kojem se ove godine

predstavilo više od 1 500 izlagača iz 30 zemalja, održan je od 13. do 17. listo-

pada na sajamskom prostoru u Friedrichshafenu. Iako se ovogodišnji sajam

prostirao na malo manjoj površini u usporedbi s prošlogodišnjim, okupio je

više od 37 000 posjetitelja iz cijelog svijeta. Tradicionalno je i ove godine sajam

predstavio sve nijanse postupaka injekcijskog prešanja i ekstrudiranja sa svom

popratnom opremom te materijalima. Posjetitelji su mogli vidjeti sve što je

potrebno za suvremeni proizvodni proces: od materijala i njihovih dodataka

do ubrizgavalica, ekstrudera, sušila, dozatora, manipulatora, drobilica...

Pripremio: Matjaž Rot

ti privlačan i stručno motiviran posao uz dodatne mogućnosti izobrazbe te tako traj-no težiti optimalnoj razini kvalitete svojih usluga. Tvrtka trajno zapošljava 40 radnika i prihvatila je standard ISO 9001/2008.

Cinkarna, d. d., iz CeljaS tradicijom neprekinutog djelovanja du-gom 137 godina ova je tvrtka među najpo-stojanijim tvrtkama slovenskoga gospodar-skog prostora. Vodeći proizvodno-prodajni brand je pigment titanova oksida, koji udru-žuje prodaju različitih tipova pigmenata.

U posljednje vrijeme sve je važnija i skupi-na premaza, praškastih lakova i koncentra-ta, koji čine vertikalnu nadogradnju osnov-ne proizvodnje pigmenata titanova oksida.

CC Master – masterbatch koncentrat je bo-jila, odnosno koncentrat dodataka, ekološ-ki proizvod namijenjen bojenju plastomera u masi i poboljšanju svojstava plastomera s obzirom na zahtjeve konačnog proizvoda. Pri bojenju se koriste organskim i anorgan-

skim pigmentima koji ne sadržavaju teške metale. Najčešće se rabe u kombinaciji s polietilenima, polistirenima i polipropile-nima. Glavna je odlika tvrtke kratak rok dobave za sve CC Mastere bijele nijanse te brza izrada i isporuka ostalih boja prema narudžbi.

U tvrtki su spremni razvijati za svoje kli-jente i odgovarajuće koncentrate i smjese na temelju navedenih ili drugih polimera u željenim bojama, odnosno nijansama.

ROTO, d. o. o.Tvrtka se na sajmu predstavila kao po-uzdan partner u razvoju proizvoda na-činjenih postupcima rotolijeva i toplog oblikovanja, izradi prototipova te serijskoj proizvodnji. Prednost tvrtke pred konku-rencijom je razvoj proizvoda u vlastitoj “kući” u suradnji s kupcem, koji je doslov-no prisutan tijekom cijelog procesa razvo-ja, zatim izrada alata te dobra tehnička podrška suradnicima.

Na sajmu je tvrtka prikazala prije svega pro-izvode iz programa INDUSTRIJA (različiti spremnici za jedrilice, jahte, spremnici za gorivo, ostali spremnici za građevinsku mehanizaciju, usisni kanali...). Naglasak je

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 55 20.12.2009 12:56:12

56 Prosinac 9 III

dan i na predstavljanje proizvoda od spe-cijalnih materijala: poliamida 12 (PA12), umreženog polietilena (XPE), “tekućeg” poliamida 6 (PA6)…

Sumitomo-Demag Sinergije stvaraju zdrave nasade bio je sajam-ski slogan tvrtke Sumitomo (SHI) Demag. Bu-dućnost je ružičasta! U tvrtki Sumitomo (SHI) Demag sve vrijeme krize bave se budućnošću. Optimizam koji je slijedio nakon udruživanja s tvrtkom Sumitomo (SHI) plastics division prije godinu dana očito je bio istinski. U pe-tak je na izložbenom prostoru mala neugod-nost izazvala smijeh. Njemačka pedantnost pokazala se na djelu. Za predviđeno trajanje ciklusa IML postupka od 3,1 s na ubrizgavalici El-Exis točno je izračunata količina IML na-ljepnica potrebna za cijelo vrijeme održavanja sajma. Inovativna “žica” inženjerima tijekom trajanja sajma nije dala mira pa su proces na samom sajmu skratili na 2,66 s. Predzadnji dan počelo je nedostajati IML naljepnica. Naravno da su “teškoću” riješili sljedeći dan dodatnom pošiljkom naljepnica.

Tvrtka je na izložbenom prostoru predstavi-la zanimljive primjere iz prakse, prije svega potpuno električne ubrizgavalice. Cp = 5,6 broj je koji nijednoga inženjera odgovornog za kvalitetu ne ostavlja ravnodušnim. Pita-nje kako uopće provesti mjerenja s takvom preciznošću je na mjestu. I na to je pitanje odgovarao njihov švicarski partner, koji na

Posudica načinjena IML (in-mould-labeling) po-stupkom. Omjer debljine stijenke i puta tečenja proizvoda na slici je 1:300, vrijeme ubrizgavanja 0,09 s, vrijeme IML ciklusa 2,66 s, debljina stijenke 0,3 mm, debljina naljepnice 0,12 mm.

Promjer kotačića je 6 mm

Patentirana jedinica za zatvaranje kalupa

električnim strojevima serije SD proizvo-di višemilijunske količine fi nomehaničkih dijelova s takvim rezultatima. Na izložbe-nom prostoru mogla se vidjeti ubrizgavalica IntElect 160 Smart, koja je plod suradnje Sumitoma i Demaga: jedinica za zatvaranje kalupa i upravljačka jedinica su Demagovi, a jedinica za ubrizgavanje je Sumitomova.

Kao zanimljivost moguće je navesti i paten-tirani sustav za zatvaranje koji u kombina-ciji s električnom ubrizgavalicom omogu-ćuje veliku preciznost ubrizgavanja.

nem

etal

isajam FAKUMA 2009

Bruto dobit poduze-tnika u devet mjese-ci 30 posto manjaU najtežim uvjetima poslovanja u po-sljednjih deset godina hrvatski su podu-zetnici u devet mjeseci ove godine ostva-rili bruto dobit od 21,8 milijardi kuna što je 30,1 posto ili gotovo 9,5 milijardi manje nego u istom razdoblju lani, poka-zuju podaci Financijske agencije (FINA).U razdoblju od siječnja do rujna 87.421 poduzetnika ostvarilo je ukupne prihode od 454,1 milijardu kuna, dok su rashodi iznosili 432,3 milijarde kuna. Čak je 43,2 posto poduzetnika poslovalo s gubitkom što je veliko pogoršanje jer je posljednjih deset godina svaki treći poduzetnik bio u minusu. Poražavajući je podatak da čak 66,7 posto poduzetnika ili njih 58.292 nije imalo nikakva ulaganja.

Počela gradnja po-gona PharmaSaPolaganjem temeljnog kamena u srijedu je počela gradnja proizvodno skladišnog i poslovnog centra farmaceutske tvrtke PharmaS u gospodarsko-poslovnoj zoni Mišička u Popovači. Površina centra je 4.930 četvornih metara uz mogućnost daljnjeg proširenja, a uključuje pogon za proizvodnju generičkih lijekova, skla-dište, laboratorije kontrole kvalitete te uredske i tehničke prostorije. U početku bi u PharmaS-u trebalo raditi 100 ljudi, a ukupna planirana ulaganja u tu tvrtku, u vlasništvu Luke Rajića, u idućih četiri do pet godina trebala bi biti oko 300 milijuna kuna. Luka Rajić rekao je da uz PharmaS razvija još dva projekta od kojih je jedan vezan uz njegovu tvrtku RA-LU koju želi razviti u logističku kompaniju te izgraditi najveći logistički centar u regiji.

Atlantic otvorio tvornicu Neva Atlantic grupa je u zagrebačkom Ra-kitju otvorila novu tvornicu kozmetič-kih proizvoda Neva u koju je ukupno investirano 32 milijuna kuna. Novu i veću Nevu u rad je pustila premijer-ka Jadranka Kosor, koja je pohvalila Atlantic grupu zbog dobrih poslov-nih rezultata i otvaranja novih rad-nih mjesta. - Nevu smo iz gubitaša transformirali u profi tabilnu tvrtku i respektabilnu članicu Atlantic grupe. Proizvodnju smo iselili iz centra grada i izgradili tvornicu po najvišim eko-loškim standardima - kazao je Emil Tedeschi, najveći dioničar Atlantic grupe. Ulaganje u novu tvornicu dio je dugoročne strategije razvoja Atlantic grupe, te osigurava realizaciju planova rasta proizvodnje.

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 56 20.12.2009 12:56:21

57Prosinac 9 III

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 57 20.12.2009 12:56:31

58 Prosinac 9 III

Na izložbenom prostoru nije nedostajalo pred-stavnika klasične linije ubrizgavalica serije Sy-stec, s još boljom učinkovitošću i prikazom IMD postupka sa 6-osnim robotom u čistoj prostoriji proizvođača Max Petek GmbH. Kao i na svim ubrizgavalicama na izložbenome prostoru, i na toj je ubrizgavalici bio postavljen mjerač potrošnje energije neovisnog proizvo-đača. Uz sam postupak i prikazanu opremu, veliko zanimanje pobudila je prosječna po-trošnja od 23 kW klasične hidraulične ubriz-gavalice sile držanja kalupa 3 500 kN.

Engel Tvrtka Engel također je napravila korak naprijed i na svoje ubrizgavalica istaknula informaciju o stvarnoj potrošnji energije u kW (stvarno izmjerena potrošnja ubrizga-valice). Kako bi mogli energijski uspoređi-vati ubrizgavalice, u Engelu su prvi počeli rabiti normu Euromap 60, koja defi nira po-trošnju energije ubrizgavalice u unaprijed određenom vremenu ciklusa bez uporabe kalupa. Sada je moguće jednostavno me-đusobno uspoređivati potrošnju energije ubrizgavalica, na jednak način kao što se to već neko vrijeme čini u svijetu bijele tehni-ke. Postizanje uštede energije ubrizgavalice s druge strane nije tako jednostavno. Na-ljepnica nije dovoljna, potrebno je zadovo-ljiti veći broj zahtjeva. Prvi među njima je smanjenje gibajućih masa. To zahtijeva op-timalnu konstrukciju ubrizgavalice (upo-raba suvremenih simulacijskih programa itd.). Kao rezultat tih analiza, nastala je ubrizgavalica Victory 160, koja je na sajmu

imala premijeru. Osim optimalne konstrukcije, na ubrizgavalicu je potrebno ugra-diti i štedljive pogone. Gotovo sve predstavlje-ne ubrizgavalice imale su ugrađe-ne pogone ECO-

DRIVE, gdje više nema klasičnih elektro-motora koji se okreću sve vrijeme, već su ih zamijenili servomotori koji se uklapaju samo prema potrebi. To se moglo vidjeti na sučeljima predstavljenih ubrizgavalica tijekom vremena hlađenja otpresaka. Po-trošnja energije u tom dijelu ciklusa bila je gotovo nikakva – 0,1 kW. Sve Engelove ubrizgavalice danas su serijski opremljene programom koji prati i prikazuje potrošnju energije za svaki ciklus injekcijskog pre-šanja i njegove dijelove. Na sajmu se mo-glo vidjeti koliko primjerice ubrizgavalica utroši energije za doziranje...

Na izložbenom prostoru prikazana je i ubrizgavalica E-motion 310/100 T. Riječ je o potpuno električnoj ubrizgavalici s viso-kim kapacitetom ubrizgavanja i vrlo malom tlocrtnom površinom. Velika ubrizgavalica

u malom kućištu! Prikazan je primjer izra-de PP konusa za pipete za medicinu (či-sta soba). U ciklusu od 6 s otpresci su bili načinjeni, provjereni s pomoću kamera te s obzirom na kalupnu šupljinu sortirani i odloženi.

Rješenja za područje medicine dodatno krasi inovacija zatvorenoga uljnog pod-mazivanja pogona na strani zatvaranja kalupa i strani jedinice za ubrizgavanje koje osim harmoničnoga gibanja smanju-je buku i sprječava onečišćenje otpresaka u zoni kalupa. Prikazana je premijerno ubrizgavalica ENGEL Victory 160 sile dr-žanja kalupa 1 600 kN s pogonom Ecodri-ve. Ubrizgavalica nadomješta nekadašnji model sile držanja kalupa 1 500 kN te je serijski opremljena novim integriranim Force-Dividerom, koji zajedno s Flex-Lin-kom jamči visoku ponovljivost planpa-ralelnosti ploča. Riječ je o prvoj potpuno hidrauličnoj ubrizgavalici s pogonom Ecodrive (servopogon hidraulične crpke umjesto uobičajenog pogona), što donosi uštedu energije od 25 posto.

U klasi srednje velikih ubrizgavalica, ubriz-gavalicu Duo Pico sile držanja kalupa 5 000 kN moguće je uvrstiti u skupinu s najma-

njom potrošnjom energije. Duo Pico ima i malu tlocrtnu površinu i jedan od najkra-ćih “suhih” ciklusa u toj klasi. Električnim pogonom za doziranje ušteda energije dodatno se povećava, što tu ubrizgavalicu s obzirom na potrošnju energije stavlja uz bok električnim ubrizgavalicama. Ubrizga-valica je na izložbenom prostoru bila opre-mljena robotom ENGEL ERC 33.

Victory 160 sa ugrađenim pogonom ECO-DRIVE

Nova generacija robota Viper

nem

etal

isajam FAKUMA 2009

Rashodi veći za 900 mil. kunaVlada je u Sabor poslala prijedlog proračuna za iduću godinu koji planira prihode od 112,8 milijardi kuna, što je 1,5 posto više nego ove godine, te rashode od 121,4 milijarde, što je oko 900 milijuna kuna više. Projekcije Ministarstva fi nancija za iduću godinu su realni rast BDP-a za 0,5 posto te proračunski defi cit opće države od 2,7 posto BDP-a (u ovoj godini 2,9 posto). Premijerka Jadranka Kosor pozvala je na praćenje troškova u idućoj godini i dodat-ne uštede. U Ministarstvu fi nancija i u Vladi ističu kako je rast ukupnih rashoda povezan s tri važna elementa - prilagodbu u procesu pridruživanja EU-u, što je u 2010. trošak od 2 milijarde kuna, sufi nanciranje projekata u sklopu pretpristupnih programa EU-a za koje je predviđeno 432,2 milijuna kuna te povećanim troškovima kamata za oko milijardu kuna. Samo ta tri segmenta znače povećanje rashoda u 2010. godini za 3,4 milijarde kuna.

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 58 20.12.2009 12:56:32

59Prosinac 9 III

Ubrizgavalica Speed 180/55 sile držanja kalupa 1 800 kN izrađivala je polistirenske posudice IML postupkom. U ciklusu od 3,5 s, uz kalup s 4 kalupne šupljine, ubrizgava-lica načini više od 4 000 posudica na sat.

Na sajmu je bila prikazana i nova generacija robota Viper. U izvedbi s kartezijskim osima, robot je načinjen od laserski zavarenih čelič-nih profi la (ne više od skupih ekstrudiranih aluminijskih profi la). Viper 40 prva je serija robota koji dolaze na tržište u 2010. godini. WITTMANN BATTENFELD Na ovogodišnjem sajmu tvrtka je prvi put predstavila visokoučinkovitu i energij-ski učinkovitu seriju potpuno električnih ubrizgavalica EcoPower. Novom serijom električnih ubrizgavalica EcoPower tvrtka predstavlja dugogodišnje iskustvo i opse-žan ‘’know-how’’ na području proizvod-nje potpuno električnih ubrizgavalica za injekcijsko prešanje polimera. U četvrtoj generaciji električnih ubrizgavalica tvrtka postavlja nova mjerila na području jedno-stavnosti uporabe i preciznosti. Jednako tako jamči velike mogućnosti uštede ener-gije. Dodatne važne karakteristike serije EcoPower su: čistoća, kompaktnost oblika i modularnost. Nove energijski štedljive ubrizgavalice imale su premijeru upravo na ovogodišnjem sajmu. Serija EcoPower nudi raspon ubrizgavalica sile držanja kalupa od 550 do 3 000 kN. Ubrizgavalice iz te seri-je sjedinjuju učinkovitost s preciznošću te kompaktnom jedinicom za ubrizgavanje i čistom jedinicom za zatvaranje kalupa, čiji je dio učinkovit izravni servopogon.

Kod ubrizgavalica EcoPower pogonska se energija, koja se obično izgubi ili koristi u posebnim procesima, iskorištava unutar same ubrizgavalice (napajanje upravljačke jedinice...). Nova serija odlikuje se i vrlo niskom razinom buke (manjom od 68 dB). Uz to, nije bio zanemaren ni vanjski izgled ubrizgavalice: koncept ispunjava i najstrože zahtjeve.

Posebna pozornost bila je posveće-na koncepciji prilagođenoj korisni-cima i serviserima. Ubrizgavalica je otvorena i pri vrhu i na strani

jedinice za ubrizgavanje. To omogućuje ugradnju robota bez bilo kakve izmjene na ubrizgavalici i neometan pristup mlaznici te sustavu za doziranje materijala. Jedinica za ubrizgavanje omogućuje velike brzine ubrizgavanje (do 400 mm/s) i pri najvišim pritiscima ubrizgavanja. Pogon i kuglasta navojna osovina u središtu su prijenosa sila. Izravni pogon s vretenom minimizira gubitke pri prijenosu sile i jamči precizan nadzor i ponovljivost za upravljanje i fazu ubrizgavanja. Cilindar za taljenje jedinice za ubrizgavanje može se mijenjati vrlo lako odozgora.

Visokoučinkoviti i precizni pogoni jedini-ce za zatvaranje kalupa preko koljeničastog zgloba ističu se dinamičkom snagom i vi-sokom preciznošću pozicioniranja te izvr-snom energijskom učinkovitošću. Zglobovi su hermetično zatvoreni na vanjskoj strani, čime je zajamčena čistoća jedinice za za-tvaranje kalupa. Samozatvarajući cilindar dodatno povisuje energijsku učinkovitost ubrizgavalice. Kako bi se postigla najviša razina iskoristivosti kod kupaca, nova je serija građena modularno i predsastavljena po modulima. Pri tome je na raspolaganju velik broj različitih koncepcija ubrizgavali-ca, što ovisi o konkretnoj primjeni. Ubriz-gavalice su sastavljene od osnovne plat-forme koju je moguće dopuniti cjelovitim paketima za nadogradnju ovisno o zahtje-vima kupaca. Zahvaljujući modularnosti

ubrizgavalica može biti opremljena za stan-dardno visokoprecizno injekcijsko prešanje i postupak u čistoj sobi (e. clean room), kao i za primjene za koje su potrebne visoke brzine izrade. U inačici opremljenoj hi-drauličnom potisnom motkom, pomakom mlaznice te pomicanjem vanjskih jezgra (opcija), u okvir ubrizgavalice integriran je hidraulični agregat s brzo upravljanim servomotorom. Uporaba takvih integrira-nih rješenja jamči visoku dinamiku hodo-va pogonskih osi, uštedu energije i uštedu prostora.

Štednja prostora i smanjenje troškova upo-rabom integriranih rješenjaSvaki model ubrizgavalica serije EcoPower bio je proizveden s posebnim naglaskom na kompaktne mjere. Zahvaljujući poseb-nom integriranom konceptu, periferna oprema (npr. temperirala, sušila granulata itd.) može se jednostavno ugraditi izravno u okvir ubrizgavalice, što znatno smanjuje potrebe za prostorom, kao i utrošak ener-gije. Upravljanje postavkama, vizualizacija i pohranjivanje postavki perifernih uređaja mogući su izravno preko B6 upravljačkog sustava ubrizgavalice.

Na ubrizgavalici EcoPower 110/350 bila je predstavljena proizvodnja kućišta. Otpres-ci su se odstranjivali od uljevnog sustava i odlagali s pomoću robota W821 integrira-noga u upravljački sustav Unilog B6.

Cjeloviti program tvrtke Wittmann-Battenfeld

Nova ubrizgavalica EcoPower (od 550 do 3000 kN)

sajam FAKUMA 2009nekovinenem

etali

Dioki osnovao tvrtku za dobavu i trgovinu plinom Zagrebački Dioki u vlasništvu Roberta Ježića, iskoristit će zakonsku mogućnost da kao veliki potrošač plina samostalno uvozi i distribuira plin. Dioki je počet-kom studenog osnovao dioničko društvo Dioplin čija je osnovna djelatnost uvoz i distribucija plina, što znači da u perspek-tivi više neće biti ovisan o Ininom uvozu plina, piše Bankamagazine.

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 59 20.12.2009 12:56:41

60 Prosinac 9 III

Krauss-Maff eiNa sajmu se tvrtka predstavila kao učinkovit sustavni dobavljač energijski štedljivih ubrizgavalica i opreme za reakcijsku preradu s integriranom automatizacijom.

Predstavljena je izvedba ubrizga-valice EX 160-1000 Ultra i kalupa s dvije kalupne šupljine za izradu tankostjene posudice od PP-a za prehrambenu industriju IML po-stupkom. Robot SR80 sa strane je ulagao u kalup trakove s naljepnica-ma, vadio gotove posudice i polagao ih na beskonačnu vrpcu. Na sajmu su predstavljene ubrizgavalice bile opremljene tzv. ultra jedinicom za ubrizgavanje, koja omogućuje ubrizgavanje vrlo visokim brzinama ubrizgavanja, a razvijena je na te-melju zahtjeva za visokom učinko-vitošću. Zajedno s brzim robotom SR80, ubrizgavalica EX 160-1000 Ultra čini zatvorenu proizvodnu ćeliju visoke proizvodnosti za područje pa-kiranja i medicinske tehnike.

Na izložbenom prostoru posjetitelji su mogli vidjeti i integriranu proi-zvodnu ćeliju opremljenu potpuno električnom ubrizgavalicom AX 180-750 i linearnim robotom LRX 100. Za proizvodnju tehničkog proi-zvoda razvijen je uređaj za proizvod-nju nosača tipkala elektrouređaja od staklom ojačanoga PP-a. Kućište ubrizgavalice AX bočno je povećano za širinu beskonačne vrpce, a ujedno je sigurnosna zona robota. Poslje-dično, nije potrebna zaštitna ograda i zaštitna vrata, koji su potrebni na konvencionalnim proizvodnim će-lijama. Opisanim integriranim su-

stavom moguće je, osim troškova ulaganja, uštedjeti i na proizvodnim površinama, koje su u tom primjeru manje za četvrtinu.

Kombinacija fl eksibilne i pouzdane standar-dne ubrizgavalice s preciznom automatiza-cijom smanjuje potrošnju energije i, poslje-dično, konačne troškove, a ujedno povisuje konačnu kvalitetu gotovih proizvoda.

Osim toga, na ubrizgavalici CX 160-750 prikazana je izrada poklopca, koji je indu-strijski robot IR 160 F/K vadio iz kalupa te ga bez prethodnog odlaganja opremio PUR brtvom. Oprema, koja omogućuje potpu-no automatiziran postupak, kombinacija je visoke proizvodnosti i male potrebe za proizvodnim površinama. Krauss-Maff ei ponudio je znanje opisane procesne tehni-ke u cijelosti iz prve ruke, a sve pojedinačne komponente kao što su ubrizgavalica, in-dustrijski robot i PUR uređaj za doziranje međusobno su optimalno usklađene.

nem

etal

isajam FAKUMA 2009

Tri hrvatske tehno-loške tvrtke među 500 s najbržim rastomHrvatske tehnološke tvrtke Croz, Tau on-line i Klising plasirale su se na Deloi-tteovu listu Technology Fast 500, natječaj kojim se utvrđuje 500 tehnoloških tvrtki s najbržim rastom tijekom posljednjih pet godina u EMEA regiji (Europa, Bli-ski Istok, Afrika). Na listi su zastupljene tvrtke iz 26 zemalja ove regije, a prevla-davaju tvrtke iz Velike Britanije i Fran-cuske. Među našim predstavnicima na natječaju najbolji je plasman na rang-lje-stvici ostvarila tvrtka Croz (245. mjesto), s petogodišnjim rastom od 691 posto. Slijedi Tau on-line (276. mjesto) s rastom od 622 posto te Klising (488. mjesto) s

rastom od 370 posto. Vodeća na listi je Biotekno, soft verska kompanija iz Tur-ske, koja je tijekom proteklih pet godina ostvarila impresivan rast od 42.417 po-sto. Rang listom dominiraju soft verske tvrtke, kojih je na ovogodišnjoj listi čak 175, a slijede tvrtke čija je delatnost veza-na uz internet, s 92 predstavnika.

Genera Istraživa-nja i Pfi zer potpi-sali ugovorTvrtka Genera istraživanja i američki Pfi zera potpisali su ugovor čija se fi -nancijska vrijednost mjeri u milijunima dolara. Američka kompanija kupila je licencirana patentna prava na otkriće o proteinu do kojeg je Genera došla u su-radnji s Medicinskim fakultetom te će razvijati lijek za bolesnike sa smanjenom

funkcijom bubrega. Očekuje se da će bolesnicima lijek omogućiti da znatno duže očuvaju funkciju bubrega i odgo-de početak dijalize, za što danas nema specifi čnoga lijeka. Bolesnici bi godišnje primili dvije ili tri potkožne injekcije novoga lijeka (antitijela) i duže vrijeme bi normalno živjeli bez dijalize. Otkrića je zaštićeno patentom u svim državama svijeta. Na temelju ugovora Genera istra-živanja će opskrbiti Pfi zer dovoljnom količinom astacin-toloid aktivnog prote-ina, a Pfi zer će proizvesti humano anti-tijelo protiv tog proteina. Djelotvornost otkrića istražit će se u kliničkim ispitiva-njima u multicentričnoj globalnoj studiji bubrežnih bolesnika, a za konačne će rezultate trebati tri-četiri godine.Tvrtka Pfi zer će, kako se projekt bude uspješ-no razvijao kroz kliničke faze testiranja, isplatiti Generi i Medicinskom fakultetu u Zagrebu dogovorene naknade.

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 60 20.12.2009 12:56:44

61Prosinac 9 III

sajam FAKUMA 2009nekovinenem

etali

ArburgIzložbeni prostor tvrtke Arburg te prikazani primjeri injekcijskog prešanja bili su kao i kod većine usmjereni predstavljanju energijske učinkovitosti ubrizgavalice te njihove upora-be u vrlo specifi čnim primjerima injekcijskog prešanja. Izložbeni prostor bio je postavljen u skladu s današnjom potrebom industrije, jer se sve više pozornosti posvećuje ekonomičnoj uporabi energije uz istodobni zahtjev da se ubrizgavalice izrađuju modularno te zahtjev za mogućnosti uporabe u vrlo specifi čnim pri-mjenama. Predstavljeno je bilo šest ubrizga-valica, sve s oznakom energijske učinkovitosti “e2”. U središtu pozornosti bile su električne ubrizgavalice ALLDRIVE i hibridne ubrizga-valice HIDRIVE. Obje skupine ubrizgavalica predmet su trajnog razvoja u tvrtki.

Allrounder 270A i 720A, koji su prvi put predstavljeni prošlog proljeća, zorno pokazu-ju veličinu spektra električnih ubrizgavalica, koje imaju raspon sila držanja kalupa od 350 do 3 200 kN. Moguća primjena električnih ubrizgavalica dodatno je proširena predstav-ljanjem nove električne jedinice za ubrizga-vanje 1300 prema standardu Euromap. Nova jedinica za ubrizgavanje prvi je put prikazana na sajmu Fakuma. Također je moguće uoči-ti veliko proširenje ranga i među hibridnim ubrizgavalicama. Sve ubrizgavalice iz serije Hidrive i Alldrive mogu se opremiti servoe-lektričnim potisnim motkama, različitim je-dinicama za ubrizgavanje te robotima iz Ar-burgove serije Multilift . Primjer kombinacije bio je prikazan na ubrizgavalici Allrounder 370H s robotom Multilift V Select.

Na izložbenim prostorima većine izlagača očit je bio velik porast primjene automatizacije. Arburg je vrlo zorno prikazao mogućnosti i jednostavnost korisničkog sučelja Selogica Di-rect pri programiranju zahtjevnih sekvencija ubrizgavalice zajedno s robotom. Veliko zani-manje među posjetiteljima privuklo je upravo

jednostavno programiranje robota funkcijom “TEACH IN”. S pomoću te je funkcije mogu-će jednostavno “naučiti” robota kako se i gdje treba gibati te koje dodatne funkcije treba izvesti (odlaganje, razdvajanje dobrih i loših otpresaka...). Prikazana je bila i integracija 6-osnog robota u zajednički upravljački sustav, što se već primjenjuje u praksi.

Iz prikazanoga na sajmu bjelodano je da učinkovita uporaba energije nije povezana

isključivo s ubrizgavalicama i pojedinim dodatnim sustavima, već se sve više usre-dotočuje na cjelovitu proizvodnju, organi-zaciju i planiranje. Tvrtka nudi proizvode koji dodatno omogućuju povišenje ener-gijske učinkovitosti. Među dodatnim mo-gućnostima koje nudi modul korisničkog upravljanja su mjerenje i prikaz potrošnje energije ubrizgavalice i ALS paket, namije-njen planiranju i nadzoru proizvodnje.

Najviše zanimanja privukle su tehničke pri-mjene kao što su IML, visokobrzinske pri-mjene te izrada optičkih i visokopreciznih proizvoda.

BOYTvrtka je na sajmu predstavila ultrakom-paktne ubrizgavalice BOY XS i BOY XS V te sedam drugih modela, uključujući seri-ju E s crpkom na servopogon. Ovogodiš-nji slogan tvrtke bio je JEDNOSTAVNA I PRECIZNA PROIZVODNJA. Posjetitelji su mogli vidjeti 12 aktivnih ubrizgavali-ca s pomno izabranim primjenama. Osim proizvodnje plastomernih proizvoda pred-stavljen je i postupak injekcijskog prešanja kapljevitoga silikonskog kaučuka (LSR). Ostali primjeri ubrizgavalica BOY XS po-kazali su kako se ultrakompaktne ubrizga-valice mogu integrirati s automatiziranim sustavima za rukovanje materijalom, sa su-stavima za bojenje materijala i s robotima.

Predstavljanje serije E bilo je usmjereno prije svega na energijsku učinkovitost.

Posudica načinjena IML postupkom

Jednostavno programiranje robota s pomoću funkcije “TEACH IN”

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 61 20.12.2009 12:56:49

62 Prosinac 9 III

Ferromatik MilacronNa izložbenom prosto-ru tvrtke najveća po-zornost bila je usmje-rena novoj hibridnoj visokoučinkovitoj seriji Vitesse. Ta je serija u prodaji od svibnja ove godine. Izložena ubriz-gavalica Vitesse 330 sile držanja kalupa 3 000 kN u potpuno je auto-matiziranoj ćeliji IML postupkom izrađivala posudicu volumena 5,7 l od PP-a. Cijeli ciklus, zajedno s ulaganjem fo-

lije – naljepnice u kalup, trajao je 9,9 s.

Ubrizgavalica se može nabaviti u standardnom paketu “green line”, koji u tvrtki Ferromatik

Crpka na servopogon nudi korisniku više prednosti: smanjenje troškova energije za 50 posto, smanjenje razine buke za 20 po-sto i višu dinamiku postupaka.

znači energijsku uč inkov itos t . Podatke o po-trošnji energije ubr izgava l ice moguće je oči-tavati s kori-sničkog sučelja. Ubrizgavalice također omogu-ćuju održavanje i servis na dalji-nu (teleservice). U toj seriji dodatna je zanimljivost potpuno dvogodišnje jamstvo ili 15 000 sati rada i jam-stvo na električne i elektroničke komponente do tri godine ili 22 500 sati. Ubrizgavalice se-rije Vitesse na raspolaganju su sa silama drža-nja kalupa 2 000, 3 000, 4 000 i 5 000 kN.

Osim serije Vitesse izložena je bila i serija Elektra. Na potpuno električnoj ubrizga-

Stručnjaci za bušenje na djeluBosch je za svoju novu laku bežičnu udarnu bušilicu GBH 36 V-LI Compact Professional izbrao materijal Ultramid® B3EG7, poliamid 6 ojačan staklenim vlaknima tvrtke BASF, vrlo krut i posto-jan na udarce. Udarna bušilica ima masu svega 2,9 kilograma i buši gotovo bez trešenja čime umanjuje umor pri radu.

Prednji dio udarnog mehanizma te najno-vije bušilice sa sustavom Bosch Vibration Control je dosta odvojen od zadnje ručke. Bosch je za tu zahtjevnu aplikaciju tražio plastomer, koji može izdržati dugotrajna dinamička opterećenja. Postojanost na udarce i trajnost Ultramida B3EG7 ispu-njavaju te zahtjeve tijekom cijelog vijeka uporabe udarne bušilice. Inženjeri tvrtke BASF su pri razvoju proizvoda sudjelo-vali u brojnim pokusima, rendgenskim pregledima i kontrolama deformacije tijekom zahtjevnog postupka trokompo-nentnog injekcijskog prešanja.

www.basf.com

Međunarodni sajam iz područja zavarivanja i rezanjaOd 14. do 19. rujna 2009. godine održan je u Essenu 17. međunarodni sajam Schwei-ssen & Schneiden. Budući da se sajam održava svake četvrte godine, može se slobodno reći da je to „olimpijada tehnologije spajanja“. Ove je godine na sajmu, u globalnim okvirima, predstavljen cjelokupan sektor spajanja, rezanja i prevlačenja materijala. Kako je to najveći i najvažniji sajam te vrste u svijetu (više od 50% izlagača je izvan Njemačke), na njemu je dan pregled razvoja i inovacija u području tehnologija spa-janja, dodatnih materijala, rezanja i prevlačenja materijala. Unatoč ekonomskoj krizi na ovogodišnjem sajmu aktivno je sudjelovalo više od 1 000 izlagača iz 40 zema-lja. Na sajmu su u 18 hala predstavljena najnovija tehnološka dostignuća i uređaji za zavarivanje, lemljenje, lijepljenje, naštrcavanje, rezanje i toplinsku obradu zavare-nih spojeva, uključujući opremu za kontrolu kvalitete i zaštitu na radu. Navedene se tehnologije koriste u gotovo svim gospodarskim sektorima, posebno u izradi kon-strukcija, automobilskoj industriji itd. Nazočnost velikog broja posjetitelja iz gotovo 100 zemalja upućuje na to da su brojne kompanije iz ovog sektora shvatile da se od sadašnjeg investiranja u trening i edukaciju svojih zaposlenika u skorijoj budućnosti može očekivati daljnji razvoj novih proizvoda, tehnologija i opreme, uključujući i po-rast profi ta. Iz Republike Slovenije na sajmu su sudjelovale sljedeće tvrtke: ALUMAT, AVP d.o.o., BALDER Ltd., Elektrode Jesenice d.o.o., ISKRA Varjenje d.o.o., Kocevar in sinovi d.o.o. i VARSTROJ d.d.

Prof. dr. sc. Mirko Gojić

nem

etal

isajam FAKUMA 2009

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 62 20.12.2009 12:56:57

63Prosinac 9 III

sajam FAKUMA 2009nekovinenem

etali

valici Elektra Evolution 230 sile držanja kalupa 2 300 kN demonstrirano je injek-cijsko prešanje polipropilenske štrcaljke (medicina). Kalup je imao 48 kalupnih šu-pljina i vrući uljevni sustav. Vrijeme ciklusa injekcijskog prešanja iznosilo je 8,9 s. Cijeli je proces potpuno automatiziran. Ubriz-gavalice iz serije Elektra mogu se dobiti sa silama držanja kalupa 300, 500, 750, 1 100, 1 150, 1 800, 2 300 i 3 000 kN.

Meusburger Austrijski stručnjak za normalije proširio je svoju ponudu USB memorijom Mold Stick, izolacijskim pločama i priborom za elektroeroziju. Osim toga pripremili su na-mjensku literaturu o posebnim obradama i konstruiranju naprava za stezanje.

Tvrtka je proširila program materijala u šipkama, toplinski obrađenih za popušta-nje napetosti i idealnih za izradu žigova, umetaka i naprava za stezanje. Na raspo-laganju je devet različitih kvaliteta čelika, među kojima su 1.2083, 1.2379, 1.7131 i srebro-čelik 1.2210 u kvaliteti h9. Također, imaju ploče za toplinsku izolaciju kalupa s prethodno načinjenim provrtima koji omogućuju brzu demontažu kalupa (bez potrebe za skidanjem izolacijskih ploča). Predstavljen je i Meusburger Mould Stick E 2760 – prijenosna USB memorija za po-hranu podataka o kalupu neposredno na kalupu. Također su predstavljeni pripremci za grafi tne i bakrene elektrode u kombina-ciji s najpopularnijim sustavom upinjanja elektroda, a novost u ponudi su elektrode

i kvadratne šipke za elektroeroziju od viso-kokvalitetnoga grafi ta različite zrnatosti.

DME DME je kao odgovor na sve češće upite pri-premio 13 novih dimenzija kalupnih ploča (od 156 x 156 do 346 x 296 mm) od alatnog čelika Toolox 33. Riječ je o proizvodima od suvremenoga poboljšanog čelika koji su una-prijed toplinski obrađeni i kao takvi spremni za uporabu. Kalupne ploče EURO imaju izvrsnu žilavost pri tvrdoći 300 HB, čime je postignut nizak stupanj trošivosti i visoka učinkovitost kalupa. Obrada kalupnih ploča EURO jednostavna je zahvaljujući malom sadržaju ugljika u čeliku, a izvrsni se rezulta-ti postižu pri poliranju i jetkanju. Čelik To-olox 33 radi popuštanja sadržava vrlo malo zaostalih napetosti. Svaka ploča izrađuje se zasebno te se ispituje s obzirom na tvrdoću, žilavost i homogenost.

ZaključakUnatoč općoj svjetskoj krizi sajam je uspio u svakom pogledu. Broj izlagača, broj po-sjetitelja i ostali statistički pokazatelji bili su donekle lošiji u usporedbi s onima proš-lih godina. Na sajmu nije bilo “revolucija”, no prikazano je nekoliko vrlo zanimljivih “evolucija”.

Posebna formula PUR za velike, čvrste i lagane proizvodeTvrtka KraussMaff ei predstavlja svoje inovacije i na području vodenih spor-tova. Naručitelj Camoplast Inc., poznati proizvođač plastičnih trupova za skutere za vodu je našao rješenje u objedinjavanju postupka LFI (injekcij-sko prešanje dugih vlakana) tvrtke KraussMaff ei i novog poliuretana tvrt-ke Bayer MaterialScience, Baydur 814. Trupovi skutera se obično izrađuju od poliestera ojačanog staklenim vlaknima. Pri tom postupku se u kalup istodobno dodaju staklena vlakna i poliuretan. Glava za miješanje PUR-a je opremljena rezačem, koji vlakna razreže po duljini. Robot pozicionira glavu za miješanje iznad otvorenog kalupa, koji se zatim zatvori. Najveći izazov pri tom postupku je kratko vrijeme očvršćivanja PUR.

Tvrtka KraussMaff ei je prilagodila svoj postupak LFI, tako da se je njegov kapacitet povećao sa 180 na 300 grama staklenih vlakana u sekundi, čime se povećava čvrstoća proizvoda. Tvrtka Bayer MaterialScience razvila je jedin-

stvenu PUR formulu, s pomoću koje materijal očvrsne unutar 60 sekundi. Tako se omogućuje smjesi PUR i staklenih vlakana lakše tečenje u uska rebra. Trup plovila je iznimno osjetljiv, jer dolazi u sudar s valovima. Stoga mora biti dovoljno čvrst, što se postiže s pomoću lakog materijala s integriranim rebrima, koji trupu jamče dodatnu čvrstoću.

www.kraussmaff ei.com

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 63 20.12.2009 12:57:09

64 Prosinac 9 III

suvr

emen

e te

hnol

ogije

64

Lude genijalne idejeEsad Jakupović

Informacijske tehnolo-

gije razvijaju se brže od

bilo kojega drugog po-

dručja, a među mnogo-

brojnim novim idejama

pojavljuju se i one koje

titraju između ludosti i

genijalnosti

U informacijskim tehnologijama pojav-ljuju se i tako neobične ideje da ih jed-ni uzimaju za besmislene i lude, a drugi za obećavajuće i možda čak genijalne. Neobične tehnološke ideje, od kojih nji-hovi pronalazači ili “razvijači” očekuju da pomaknu granice vjerojatnoga, brzo postaju predmet naše znatiželje, a njihovi predlagači predmet našeg poštovanja ili, suprotno, podsmijeha. Neke od tih ideja obećavaju da će potresti temelje poduzeća sutrašnjice. Kada pokušaju čudnim ide-jama rješavati velike probleme stvarnog svijeta, takvi „slobodni mislioci“ često se brzo nađu na tankoj crti između nastra-nog i vizionarskog. Ako njihove „lude“ zamisli potvrdi tehnološki napredak, koji preoblikuje naš doživljaj svijeta, nepo-vjerenje se pretvara u divljenje. Naravno, ne unosi svaka revolucionarna ideja novi plamen u informacijske tehnologije. Pa ipak, među desecima “pomaknutih” ideja kao što je memorijski uređaj utemeljen na papiru koji bi se umjesto računanja jedinicama i nulama koristio geometrij-skim oblicima i bojama, a u sličnom vo-lumenu spremao deset puta više podata-ka nego DVD, i po deset puta nižoj cijeni, nađe se i poneka iznimka, kakva je bila ideja o ARPAnetu, koja nas je natjerala da ponovno pišemo povijest IT-a, ovoga puta utemeljenu na internetu. Kao što ćemo vidjeti na primjerima takvih ideja, moguće je sa stajališta znanosti ocijeni-ti „poduzetnički potencijal“ svake takve „lude“ zamisli.

Supravodljivo računalstvoSupravodljive tiskane veze, bez trenja i stva-ranja topline, zauvijek bi radne frekvencije procesora oslobodile problema zagrijava-nja. Ali tko ima toliko novca da hladi ti-skane veze tekućim helijem?! I kako bismo uopće ostvarili krajnje komplicirane sheme nužne za povezivanje takvih veza s kompo-nentama računala koji radi na sobnoj tem-peraturi?! Od svih neobičnih ideja predla-ganih u posljednjih 50 godina najdulje se sačuvalo upravo supravodljivo računalstvo. U IBM-u su takav program počeli provo-diti u šezdesetim godinama i prekinuli ga nakon 20-ak godina. U Japanu je Ministar-stvo trgovine i industrije počelo razvijati supravodljivo glavno računalo devedesetih godina prošlog stoljeća te taj projekt nakon nekoliko godina napustilo. Istraživačima je u oba programa uspjelo doći do radnih frekvencija reda nekoliko gigaherca. Una-toč tomu ostali su snovi u obliku programa HTMT (Hybrid Technology Multi-Th rea-ded), u kojem je iskorišten napredak na po-lju supravodljive brze monofl uksne kvantne logike koja nas je trebala dovesti do radnih frekvencija reda 100 gigaherca. U predlo-ženoj arhitekturi NUMA (Non-Uniform Memory Access) pri razvoju performansi reda petafl opsova koristili su supravodljive procesore i poluprovodljive predmemorije cryo-SRAM (statički RAM), poluprovod-ljivu glavnu memoriju DRAM i optičko ho-lografsko skladištenje. Glavni problem bio je radni ciklus, koji je bio kraći od vreme-na potrebnog za prijenos signala kroz čip.

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 64 20.12.2009 12:57:14

65Prosinac 9 III

u suradnji s prirodomsuvrem

ene tehnologije

Dakle, gotovo nitko ne očekuje brze koristi od supravodljivog računalstva, osim ame-ričkog Ministarstva sigurnosti (National Security Agency, NSA), koje je zahtijevalo 400 milijuna dolara za razvoj prototipa za-snovanoga na HTMT-u. Potencijalne kori-sti za poduzeća zasad su ravne nuli.

Zasad daleko od korištenja: supravodljivi čip za kvantno računalo s više od stotinu kvan-tnih bitova tvrtke D-Wave

Poluprovodljivi tvrdi diskoviMnogi su, unatoč sumnjama drugih, poten-cijalno dobru zamjenu za konvencionalne tvrde diskove vidjeli u poluprovodljivim memorijskim uređajima (SSD) utemeljeni-ma na RAM-u ili na fl ash NAND memoriji. Ali potpuna integracija SSD-ova u IT postat će moguća tek kada tehnologija dostigne puni potencijal i dođe u glavni tok. Ahi-lova peta uređaja utemeljenih na vanjskoj memoriji samo za čitanje (RAM) u posljed-njem desetljeću su izbrisiva memorija i viso-ki troškovi proizvodnje. Mnogi takvi uređaji dolaze sa standardnom memorijom DIMM (Dual In-line Memory Module), baterijama i možda tvrdim diskom, pri čemu je sve pove-zano na SCSI magistralu. Napredniji modeli mogu raditi bez napajanja dovoljno dugo da se podaci iz RAM-a prenesu bez gubitaka

na vanjski disk. Kod tih, razmjerno skupih uređaja možemo očekivati poboljšanje brzi-ne, zbog koje su dosad gubili bitku s bržim SCSI i SAS diskovima. Slično kao kod po-luprovodljivih uređaja zasnovanih na fl ash memoriji, i dalje su ostali prisutni početni problemi: mala brzina zapisivanja i ograni-čen broj zapisa po sektoru. Napredak u fl ash tehnologiji smanjio je loše osobine SSD ure-đaja. Uređaji zasnovani na NAND-u sada već stižu u raznim veličinama koje omogu-ćuju upotrebu za prijenosna računala i čak poslužitelje. Najnovija ponuda Samsunga i nekih drugih proizvođača obuhvaća SSD pogone (poluprovodljive diskove) od 64 GB i 128 GB s IDE i SATA sučeljem. Zasad su razmjerno skupi, ali će se cijene s poveća-njem proizvodnje dosta smanjiti. Takvi tvrdi diskovi nisu po brzini ni blizu svojim veoma brzim RAM konkurentima, ali je brzina či-tanja mnogo veća nego kod standardnih tvr-dih diskova. SSD diskovi nisu još spremni za pravo širenje u poduzećima kao što se to čini nekim optimistima, ali su bliže nego što misle oni sumnjičavi.

Središnje jednosmjerno napajanjeInženjeri podatkovnih centara dugo se trude smanjiti rasipanje energije pri pretvaranju naizmjenične struje u mreži u jednosmjer-

mijenjeni stariji modeli, čemu treba također dodati smanjenje potrošnje za 15 posto pri hlađenju. U drugim istraživačkim centrima razvijaju se i drugi načini štednje energi-je. Jedno od rješenja je sustav sastavljen od mreže solarnih panela na krovu i računala s jednosmjernim napajanjem, čime se otkla-njaju gubici energije kod pretvaranja sun-čeve energije u naizmjeničnu struju i zatim ponovno u jednosmjernu struju u samim računalima. Središnji sustavi za jednosmjer-no napajanje računala očito su rješenje koje može uistinu smanjiti potrošnju energije.

Holografsko spremanje podatakaNekadašnje fantazije o terabitnom privjesku na vratu postaju stvarnost zahvaljujući me-moriji s „promjenom faze“ (phase-change) i holografskom spremanju. Tehnologija spre-manja podataka na osnovi promjene faze, koju razvijaju In-Phase Technologies, IBM, Macronix, Qimonda i druge tvrtke, donijet će oko 500 puta veće brzine i red veličine ma-nji od tradicionalnih „plivajućih vrata“ fl ash tehnologije. Dok fl ash memorija koristi hva-tanje elektrona, memorija s promjenom faze dostiže svoju brzinu zagrijavanjem smjese halogenida, pri čemu se iz kristalnog stanja mijenja u amorfno. Tehnologija bi se mogla pokazati kao kritična pri ugrađenim računal-

nim aplikacijama, jer de-gradacija memorijskih stanica prisiljava struč-njake koji razvijaju ure-đaj na dodavanje skupog NVRAM-a, odnosno postojanoga, tj. neizbri-sivog RAM-a (engl. NV, odnosno nonvolatile – neizbrisiv), koji omogu-ćuje spremanje informa-cija o konfi guraciji da bi se smanjio rizik preranih pogrešaka fl ash memo-rije. Jedanput razvijena, tehnologija zatim brzo dovede do dramatičnog smanjenja cijena uređaja i razvoja novih poboljša-nja važnih za poduzeća. Holografska memorija mogla bi promijeniti

naš pristup spremanju, jer bi spore dvoslojne optičke (DDV i Blu-ray) pogone u arhivima poduzeća mogle zamijeniti holografske me-morije. In-Phase već nudi inženjerske holo-grafske diskove sa 60 puta većim kapacitetom od današnjih DVD-a. Trodimenzionalno op-tičko spremanje omogućit će na primjer sla-nje kopija cjelovitih baza podataka poduzeća. Holografsko spremanje donijet će velike pro-mjene i pri korištenju osobnih podataka jer će na primjer omogućiti upotrebu dugotraj-ne ID kartice, koja će sadržavati sve zdrav-stvene podatke osobe. Bez obzira na to koja će tehnologija prva doći na red, poduzeća će od obje imati veliku korist.

Zamjena za konvencionalne diskove: 1,8-inčni poluprovodljivi tvrdi disk tvrtke Sandisk

Štednja energije: suvremeni sustavi za napajanje računala jedno-smjernom strujom

nu struju u našoj elektronici. Gubitak je če-sto dvostruk: prvi kod rada opreme u kojoj dolazi do zagrijavanja, odnosno oslobađanja topline, te drugi kod rada opreme za hlađe-nje. Neki vide rješenje u stvaranju središnjeg napajanja, koje bi osiguralo jednosmjernu struju za kućišta računala. Bi li isključenje pretvarača doista osiguralo štednju? Istra-živači odjela za energiju pri Nacionalnom laboratoriju “Lawrence Berkeley” izradili su prototip kućišta računala koji pogoni jedno-smjerna struja napona od 380 V. Sustav je potrošio 15 posto manje energije kao ekviva-lent veoma učinkovitih poslužitelja. Ušteda u poduzećima bila bi još veća kada bi bili za-

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 65 20.12.2009 12:57:18

66 Prosinac 9 III

suvr

emen

e te

hnol

ogije

u suradnji s prirodom

Razvoj umjetnog razumaMalo je izraza s takvim emotivnim i teh-nološkim značenjem kao što je AI (engl. artifi cial intelligence – umjetni razum). Dok pisci znanstvene fantastike istražuju metafi zičke granice AI, istraživači poku-šavaju doći do praktičnih rezultata. Još ne postoje roboti sposobni za obavljanje ve-likog broja različitih zadataka, ali postoje mobilni telefoni koji su sposobni reagirati na naš glas, podatkovni alati koji optimira-ju cijela poduzeća i tisuće drugih mjerljivih utjecaja računalnih poboljšanja utemelje-nih na AI. Sam po sebi AI još ostaje „ne-savladiv“, pa defi niranje njegova mjesta na ljestvici poduzetničke upotrebljivosti za-pravo ovisi o mjestu na kojem postavljamo ciljeve. Ograničena na upotrebu određenih teorema za skupine podataka s točnim de-fi nicijama, računala su stekla veoma velika

Novi pristupi spremanju: holografski pogon i medij Tapisery s kapacitetom 200 GB do 1,6 TB i trajanjem do 50 godina

iskustva glede kori-štenja statistike za ocjenjivanje svijeta. Unatoč činjenici da još nije sposoban razumjeti stvarne poruke, soft ver za prepoznavanje gla-sa zna da određeni obrasci zvuka i fre-kvencija gotovo bez iznimke odgovaraju pojedinim riječima. Istraživači su do-sad takve probleme rješavali tako što su ljudska rješenja prevodili u pro-gram koji bi zatim

napravio ono što rade ljudi. Takva metodo-logija dovela je do velikih uspjeha, ali da-nas nastaju još uspješniji, manje profi njeni statistički algoritmi koji uče kako nagađati na osnovi iskustva. Neki od najboljih algo-ritama za prepoznavanje predmeta i slika na primjer traže važne karakteristike dok ne prepoznaju dovoljno ključnih detalja. Takvi algoritmi mogu prepoznati Ford Fo-cus iz različitih kutova, ali još nisu sposob-ni primijeniti ta iskustva da bi prepoznali Opel Insigniju. To je tek nagovještaj inteli-gencije, ali je već upotrebljiv na mnogo na-čina. Poduzeća će se u bliskoj budućnosti koristiti sličnim računalnim paradigmama nadahnutima umjetnim razumom.

Prijenosni podatkovni centarProjekt crne kutije nije povezan sa zra-koplovstvom (u kojem se upotrebljavaju

Upotreba razuma: integrirani dijagnostički sustav (IDS) skuplja podatke u realnom vremenu iz različitih izvora kao što su sustavi za dijagnostiku na zrakoplovima, zapisi o intervencijama, podaci o zalihama dijelova i sl. da bi pomagao tehničarima prilikom popravaka

crne kutije) nego s računalstvom. Sun Microsystems je, naime, razvijao „prvi virtualni podatkovni centar“, koji je služ-beno nazvan Project Blackbox. Koncepci-ja koju su u prvim komentarima opisivali kao „divan“, obuhvaća kontejner velik oko 6 m, opremljen integriranim hlađenjem, dodatnim priključcima za vruću i hladnu vodu, naizmjeničnim napajanjem od 208 V, Ethernet mrežom, integriranim senzo-rima, alarmnim sustavom i GPS uređa-jem. U kontejneru je smješteno osam 19-inčnih ormara poslužitelja (20 računala Sun Fire T2000 ili 250 računala Sun Fire

Podatkovni centar za bilo gdje: jedna od izvedbi projekta Blackbox tvrtke Sun Microsystems

T1000), s ukupno tisuću ili dvaput više procesorskih jezgra, te memorija od 7 TB i još 2 PB prostora za spremanje. Prema Sunu, konfi guracija je sposobna istodob-no podržavati 10 000 računala bez ika-kvog administriranja i može se smjestiti bilo kamo: u garažu, na krov, u skladište. Sustav se može dovesti bilo kamo – na mjesto kakvoga velikog događaja ili kata-strofe na primjer. Prema Sunu, podatkov-ni centar Project Blackbox stoji deset puta manje nego standardni podatkovni centar, a uz to se može uključiti ili konfi gurirati u jednom danu. Ako, dakle, poduzeće nema mogućnosti izgraditi, napajati ili hladiti podatkovni centar koji odgovara informa-cijskim potrebama njegova rasta, ili mu je potreban podatkovni centar za udaljenu lokaciju, ili ako želi centar koji bi mogao seliti s jedne lokacije na drugu, najbolje je rješenje, kao što je Project Blackbox, za-sad ipak teoretsko.

Kvantno računalstvoNa moguće manipuliranje subatomskim česticama na kvantnoj razini mnogi stručnjaci za računalstvo još gledaju s visine, unatoč tomu što su u računalstvo ugrađeni različiti postupci kvantne me-hanike s različitim stupnjevima uspje-ha. Najrazvijenije je područje kvantne kriptografi je, donekle nes(p)retno ime-novane grane kriptografi je koja nema nikakve veze s tradicionalnim kodovima i šiframa. Umjesto zaključavanja poda-taka u matematički sef, tehničari se u tom slučaju za njihovo kodiranje koriste

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 66 20.12.2009 12:57:21

67Prosinac 9 III

u suradnji s prirodomsuvrem

ene tehnologije

mijenjanjem kvantnih osobina fotona: 1 se može promijeniti u foton s „lijevim“ obrtanjem, 0 u foton s „desnim“ obrta-njem. Tim se postupkom postiže i visoka sigurnost jer je otkrivanje obrtanja foto-na nemoguće bez očitih posljedica. Pri pokušaju dešifriranja svaki potencijalni „dešifrator“ poruku bi jednostavno uni-

U budućnosti i u poduzećima: umjetnička vizija kvantnog računala koje bi najveće probleme rješavalo nevjerojatnom brzinom

štio ili je tako promijenio, da bi prima-telj to odmah znao. Na tom su području vodeći IBM i Los Alamos National Labo-ratory, koji su izgradili funkcionalne ure-đaje i prikazali prijenos fotonskih struja optičkim vlaknima ili, također, zrakom. Kvantno računalstvo kao druga tehnolo-gija utemeljena na načelima kvantne me-

hanike pokušava modelirati računalstvo na osnovi kvantnih stanja. Istraživači na tom polju ostvaruju iznenađujuće teorij-ske rezultate, koji pokazuju da bi takvo računalo moglo gotovo trenutačno rije-šiti neke od najkompliciranijih proble-ma našeg vremena, kao što je faktorira-nje izvanredno velikih brojeva. Kvantno računalstvo zasad je daleko od toga da rješava probleme u laboratorijima ili po-duzećima, osim u kvantnoj kriptografi ji. Nitko još nije izgradio upotrebljivo kvan-tno računalo unatoč činjenici da su neki istraživački centri razvili „strojeve“ koji djeluju s nekoliko kvantnih bitova (q-bita ili qubita). Jedna skupina istraživača nedavno je objavila da gradi stroj za rje-šavanje problema u kojem bi dosegnuli 1 000 qubita. Bez obzira na rezultate, to će biti važan korak naprijed u razvoju kvan-tnih računala.

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 67 20.12.2009 12:57:28

68 Prosinac 9 III

suvr

emen

e te

hnol

ogije

reverzno inženjerstvo

Skeniranje objekata ima malo toga zajed-ničkoga s 2D skeniranjem. Iako je skeni-ranje brzo i jednostavno, to nije postupak kojim se u jednom koraku može učitati 3D model pripremljen za rekonstrukciju i dalj-nju obradu u računalnom okruženju. Kao i u svijetu CAD modeliranja, tako i pri ske-niranju 3D geometrije kvaliteta dobivenog modela ovisi o spretnosti korisnika, ulože-nom vremenu i geometrijskim karakteristi-kama fi zičkog modela.

Pogrešno je vjerovati kako se podaci dobi-veni 3D skenerom mogu rabiti izravno u 3D programima za oblikovanje. U praksi stanje je sljedeće: izlaz iz 3D skenera je oblak točaka koji je potrebno odgovarajuće obraditi kako bi se dobio odgovarajući oblik. Taj se oblik zatim rabi za izradu parametarskog modela.

Dobra je vijest to da u većem broju sluča-jeva parametarski model nije potreban. Za potrebe izrade prototipova, većinom ras-položivih postupaka, raširena je uporaba STL datoteka (model podijeljen na mrežu višekutnika). STL datoteka može se izravno upotrebljavati za strojnu obradu, kopiranje, CAE, analizu modela i mnoge druge svrhe. Kada je konačni oblik modela u STL for-matu zapisa, njegova je daljnja obrada jed-nostavna, učinkovita i brza.

S razvojem strojne opreme i programske podrške, RE više nije nepoznata tehnologi-ja, već je postala glavni proces koji donosi nevjerojatne rezultate.

Izravno učitavanje skeniranih objekata u SolidWorksČinjenica je kako je unatražno, reverzno inženjerstvo (e. Reverse Enginee-ring – RE) vrlo zahtjevan pristup pri razvoju proizvoda, no ono otvara vrata

novim i boljim proizvodima. Reverzno inženjerstvo izvrstan je alat ako je

za neki fi zički objekt potrebno načiniti 3D CAD poboljšanje oblika, izraditi

kopiju tog objekta, analizu ili pregled. Kako RE omogućuje učitavanje više

tisuća točaka u samo nekoliko sekunda, idealan je za kompleksne ili organ-

ske oblike. 3D učitavanje podataka, tj. RE može činiti čuda kada je potrebno

elektronički dokumentirati već postojeći fi zički model. U manje od jednog

sata fi zički se model s pomoću RE može pretvoriti u oblak točaka visoke

gustoće.

Izrada oblaka točakaRE počinje skeniranjem 3D objekta. Pri tome treba biti svjestan činjenice kako u usporedbi s 2D skeniranjem tu nije riječ o operaciji u jednom koraku. Svi 3D skeneri skeniraju ono što je u njihovu “vidnom” po-lju, što znači da je za učitavanje čitavog 3D fi zičkog modela potrebno 10 do 20 prolaza skeniranja, a za veće i kompleksnije modele i više od 100 skeniranja.

Ograničenje skenera vidnim poljem znači i to da je moguće skenirati samo vanjske po-vršine. Za skrivene, tj. unutrašnje površine preostaju kao jedine mogućnosti računalna

tomografi ja – CT (computed tomography), magnetna rezonancija – MR (magnetic resonance imaging) ili destruktivni CGI proces.

Rezultat svakog skeniranja je oblak točaka s koordinatama x, y i z (a pri nekim mo-delima i podatak o boji/teksturi). Boja, tj. tekstura namijenjena je vizualizaciji skeni-ranog objekta u CAD sustavu, koje se može uporabiti u kasnijem postupku 3D tiskanja. Svako skeniranje modela sastoji se od pri-bližno 50 000 do 2 000 000 točaka. Kada se završi sa skeniranjem, počinje faza pripre-me mreže.

3D učitavanje u programu SolidWorks

Primjer čišćenja šumova nakon skeniranja

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 68 20.12.2009 12:57:33

69Prosinac 9 III

reverzno inženjerstvosuvrem

ene tehnologije

Priprema mrežeČišćenje podataka. Skenirani oblaci točaka sadržavaju šumove, npr. točke izvan skeni-ranog objekta koje su posljedica mjernih pogrešaka, te neželjene objekte, kao što je stol na kojem se nalazio objekt, držala itd. Uklanjanje prve skupine šumova najčešće je automatizirano uporabom matematičkih algoritama, a drugu je skupinu potrebno ukloniti ručno izborom suvišnih objekata.

Izravnavanje. Izravnavanje oblaka toča-ka pojedinih prolaza skeniranja izvodi se i automatiziranim i ručnim programskim alatima. Ako se pri skeniranju rabi indek-siran okretni stol, izravnavanje oblaka može se izvoditi automatski. Isto vrijedi i za objekte označene posebnim oznakama. Te se aktivnosti najčešće izvode program-skom opremom koja se isporučuje zajedno sa skenerom, ali i posebnom programskom opremom za 3D skeniranje i učitavanje.Ujedinjavanje podataka. Postupak ujedinja-vanja podataka služi za izradu zajedničke baze podataka od pojedinačnih izravnanih skeniranja. Kao rezultat dobiva se neobra-đena mreža, koju je potrebno dodatno obra-diti. U usporedbi s ostalim koracima ovaj je postupak u potpunosti automatiziran.

Pročišćavanje mreže. Zahvatima čišćenja i popravaka u mreži moguće je dobiti glatku i kompaktnu mrežu. Alati za popravljanje mreže uključuju popunjavanje nastalih otvora, oštrenje rubova i izravnavanje po-vršina. Šupljine, tj. otvori u modelu nastaju zbog skrivene (tj. osjenčane) geometrije ili rijetkih referentnih točaka. Manje šupljine sustav može samostalno popuniti, a popu-njavanje većih treba provesti ručno.

Pomalo iznenađuje činjenica da većinu oš-trih bridova 3D skeneri ne mogu reprodu-cirati. Stoga ih je potrebno načiniti produ-ljivanjem priležećih površina te njihovim rezanjem na sjecištima. Neki računalni programi nude mogućnost poluautomat-skoga generiranja bridova.

Izglađenija površina postiže se samostalno s pomoću algoritama koji premještaju toč-

ke na prosječnu razinu susjednih točaka u mreži.

Uklapanje površinaKada su potrebni 3D CAD podaci modela, velik utjecaj na kvalitetu dobivenih modela ima utrošeno vrijeme i sposobnost kon-struktora modela. Izrada površina koje se dobro poklapaju s originalnom mrežom, može biti dugotrajno i zamorno. Iako se izrada površina može automatizirati, kva-liteta konačnoga računalnog 3D modela ovisi o konstruktoru koji unosi parametre izvornih podataka. Prije negoli se počne s izradom površina, valja defi nirati namjenu tih podataka. Namjena i kvaliteta (točnost) površine izravno utječu na vrijeme i ulože-ni trud u procesu njezina generiranja.

Uporaba suvremenih alata za obradu površina

Izrada parametarskog modela

Programi za RE često nude razne alate za generiranje površina koji ovise o program-skim paketima u kojima se površine gene-riraju. SolidWorks Offi ce Premium nudi tri pristupa generiranju površina:• Automatsko generiranje površina. So-

lidWorks generira površine preko ske-niranog oblaka točaka. Tim se pristu-pom brzo dolazi do konačnog oblika, a posljedica je velik broj površina.

• Poluautomatsko generiranje. "Čarob-njaci" u SolidWorksu u nekoliko kora-ka pomažu generirati računalni model skeniranog objekta.

• Ručna izrada. Na temelju oblaka točaka ručno se modelira geometrija i parame-tarski 3D objekt.

Učitavanje/Pretvorba – Nakon konačne obrade podataka 3D skeniranja dobivena se datoteka pretvara kao 3D model u IGES ili

Preosetljivo Još uvijek preosetljivo Odgovarajuće

Pad prodaje PC-a u Hrvatskoj 28,3 postoU trećem tromjesečju ove godine u Hr-vatskoj je isporučeno 62.971 osobnih računala ili čak 28,3 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine, obja-vio je IDC Adriatics. Kriza je uzrokovala pad u sva tri segmenta - osobnim i pri-jenosnim računalima te serverima x86. Smanjenja je potražnje domaćinstava, dok je u državnom i korporativnom sek-toru znatno manji broj natječaja i nabav-ki. Isporuka stolnih računala smanjena je za 41,1 posto, a isporučeno je 22.016 jedinica. Tržište servera x86 palo je 20,7 posto, uz 1.717 isporučenih jedinica, dok je najmanji pad od 18,7 posto zabiježen u isporukama prijenosnih računala, s 39.238 isporučenih jedinica. Prijenosna računala čine nešto više od 62 posto svih isporučenih osobnih računala. Slijede stolna računala s 35 posto, dok je udjel servera x86 nešto manji od 3 posto. Vo-deći isporučitelj računala na hrvatskom tržištu u trećem kvartalu 2009. ponov-no je bio HP, a slijede ga Acer i M San.U prva tri kvartala 2009. godine tržište stolnih i prijenosnih računala palo je 26 posto, a HP je u istom razdoblju povećao svoj tržišni udio na 30 posto. Pri tome je ukupna prodaja tržišta prijenosnika pala za petinu, na 95 tisuća, dok je HP zabi-lježio rast prodaje od 4 posto i dostigao tržišni udjel od 39 posto.

Vipnetu prihodi pali 8,7 postoUnatoč snažnom porastu broja korisni-ka, prihodi Vipneta u prvih devet mje-seci dosegnuli su 367,5 milijuna eura u usporedbi s 402,5 milijuna krajem rujna prošle godine, što je pad 8,7 posto. Na pad prihoda utjecali su manja potroš-nja po korisniku, dodatne pogodnosti za korisnike, roaming i interkonekcija. Dvoznamenkasti rast broja pretplatnika od 18,3 posto djelomično je ublažio sma-njenje prosječnog mjesečnog prihoda po korisniku (ARPU) zbog općenitog pada gospodarstva. Troškovno orijentirane aktivnosti utjecale su na smanjenje ope-rativnih troškova za 3,4 posto s ciljem ublažavanja 6-postotnog nameta na uslu-ge mobilne telefonije što je djelomično kompenziralo utjecaj slabijeg tečaja i po-moglo u zaustavljanju smanjenja opera-tivne dobiti (EBITDA) na 138,2 milijuna eura. Broj korisnika Vip bežičnog bro-adbanda povećao se za gotovo 80 posto na više od 125 tisuća te su podatkovni prihodi kao postotak prihoda od usluga pokretne telefonije dosegli 30,9 posto u prvih devet mjeseci 2009. godine.

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 69 20.12.2009 12:57:35

70 Prosinac 9 III

reverzno inženjerstvosu

vrem

ene

tehn

olog

ije

STEP format zapisa, koji se zatim izravno može učitavati u CAD sustave. Suvremeni računalni programi omogućuju izravnu razmjenu 3D podataka između skenera i CAD sustava, što dodatno povećava upora-bljivost te tehnologije.

Generiranje CAD modelaIako se datoteke mogu izravno učitati u CAD sustav, time posao još nije završen. Učitani model nema “inteligencije”. Riječ je o “neinteligentnome” modelu koji ne po-znaje osnovne geometrijske oblike kao što su stošci, valjci, kugle i kvadri.

Izravni prijenos podataka između 3D skenera NextEngine i SolidWorks Offi ce Premium 2007

model. Također, ne postoje nikakve pa-rametarske defi nicije. To znači da na te-melju skeniranog modela treba izraditi novi CAD model ako želimo na modelu obaviti određene manje izmjene (primje-rice promijeniti polumjer kružnog dijela modela).

Danas suvremeni CAD programski alati omogućuju izravno skeniranje 3D modela i prijenos u modeler, koji uz CAD funkcije nudi i široku podršku pripremi mreže i ge-neriranju CAD modela. Suvremeniji alati opremljeni su sustavom za poluautomatsko ili automatsko generiranje parametarskog 3D modela, što za konačnog korisnika zna-či veliku uštedu na vremenu i mogućnost parametarskih promjena skeniranih 3D objekata.

Izvor: www.deskeng.com/Articles/Feature/Re-verse-Engineering:-Magic,-Mystique,-and-Myth-20050714551.html

Izravno učitavanje skeniranog objekta

3D skener i stol za pozicioniranje NextEngine

Često je datoteka skeniranog modela uči-tana kao skup neovisnih površina koje treba spojiti kako bi se dobio konačni

Gredelj i Končar rade za HŽ prototipove vlakova za 114 mil. kunaHŽ-ova tvrtka Putnički prijevoz d.o.o., te TŽV Gredelj i Končar potpisale su ugovore o proizvodnji prototipa tri vlaka čija je uku-pna vrijednost 114 milijuna kuna. Riječ je o prototipovima četverodijelnog elektromotornog vlaka za gradsko-prigradski prijevoz, trodijelnog dizel-električnog vlaka za regionalni prijevoz, te četverodijelnog elektromotornog vlaka za regionalni prijevoz koji bi trebali biti završeni za godinu i pol.Njihovu proizvodnju fi nancirat će HŽ Putnički prijevoz sa 54 milijuna kuna, Grad Zagreb sa 20 milijuna kuna, dok će preostalih 40 milijuna kuna doteći iz državnog proračuna. Naime, HŽ-Putnički prijevoz, koji je lani zabilježio 18 postotni rast broja putnika u gradsko-prigradskom prijevozu, do 2015. godine predvidio je nabavku 18 novih motornih vlakova za gradsko-prigradski prijevoz, te 25 dizelskih i 49 elektromotornih vlakova za regionalni prijevoz.

IRT3000 - HR - st9 - 2009.indd 70 20.12.2009 12:57:36