GC®4235

Designer grades CRO.indd 1 19/09/2007 09:38:56

3Listopad 1 I

OGLAS BTS Company

4 Listopad 1 I

Godišnja skupština IIW-a i konferencija «Zavarivanje i materijali»Stručnjaci s područja zavarivanja okupili su se početkom srpnja u Cavtatu kako bi obilježili 60. godišnju skupštinu IIW-a te dali svoj doprinos međunarodnoj konferenciji «Zavarivanje i materijali – tehnički, ekonomski i ekološki aspekti».

Intervju: Vladimir Ferdelji

Uložit ćemo 15 milijuna eura u centar kompetencije za plastikuRijetke su hrvatske tvrtke koje drže velik dio svjetskog tržišta nekog proizvoda, imaju praktičnu suradnju s domaćim obrazovnim i znanstvenim institucijama, a da ih vodi domaći menadžer unatoč većinskom stranom vlasniku.Sve te kriterije zadovoljava zagrebački Elektrokontakt, najveći europski proizvođač regulatora energije i limitatora koji se ugrađuju u štednjake sa staklokeramičkim pločama.

Hrvoje Mateljić, Damir GodecFoto: Damir Godec, arhiv Elektrokontakta

sadr

žaj

4

PREDSTAVLJAMO TEH-CUT d.o.o., Zagreb

DOMAĆE VIJESTI

TEHNIKA - temelj proizvodnje,PROIZVODNJA - temelj gospodarstvaUmirovljeni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Igor Čatić sin je vlasnika prve alatnice u Zagrebu i Hrvatskoj, Julija Čatića. I sam je završio alatničarski zanat i iz prve ruke poznavao proizvodnju kalupa za preradu plastike i kaučukovih smjesa, ali i štanci, alata za isijecanje tijesta za kekse.

Igor ŠkevinFoto: Miodrag Katalenić i Služba za odnose s

javnošću predsjednika Republike

Modernizacija tehnologijeu »Gredelju«U sferi velike konkurencije opstaju samo najbolji. Investiranje u nove tehnologije jedan je od preduvjeta borbe za opsta-nak na tržištu. «Gredelj» je odavno shvatio kakva vremena dolaze. I odlučio ih je dočekati spreman. Krenuo je u velike investicije. Ugovorena je i djelomično isporučena jedinstvena oprema na području Hrvatske. Da bi bio prepoznatljiv po kvaliteti ne samo u Hrvatskoj nego i šire, reorganizacija i modernizacija »Gredelja« čine se kao pun pogodak. Detalje o novoj opremi i planovima razvoja potražili smo kod predsjednika Uprave i glavnog direktora TŽV »Gredelj«, Antuna Fabeka.

Tanja BerberovićFoto: Miodrag Katalenić

IZ SVIJETA

26

Automatizacija i digitalizacija postupka brušenja alata jamče kvalitetuAutomatizacija je trajan izazov za svaku tvrtku koja želi dugoročno ostati konkurentna na domaćem i međunarodnom tržištu. U članku su opisani pristupi automatizaciji sa stajališta proizvođača obradnih centara. U fazi pripreme usmjerava se prema tri cilja – optimalna organizacija svih potrebnih podataka, smanjenje broja pokusnih brušenja i skraćenje vremena prilagodbe.

28

8

56

uvodnik 7

domaće vijesti 1414 Skupština Hrvatske gospodarske

komore

15 11. međunarodna konferencija proizvodnog strojarstva - CIM 2007

15 Uoči privatizacije Željezara Split smanjila gubitak

16 INA BU Plus

16 Simpozij MAZIVA 2007

18 OKUMA-Multus B300 na FSB-u

19 12. međunarodna konferencija MATRIB ‘ 07

21 Aktivna godina tvrtke Böhler-Uddeholm u Hrvatskoj

25 Izabran predsjednik Udruženja prerađivača plastike i gume HGK Zdenko Belošević

33 Dani otvorenih vrata Strojotehnike d.o.o.

34 SECO TOOLS na FSB-u predstavio novosti

79 Valjaonica cijevi Sisak prodana švicarskom CMI-ju

iz svijeta 3535 EUROMOLD 2007 - svjetski sajam

kaluparstva i alatničarstva

36 Vodeća svjetska izložba plastičarske i gumarske industrije - K2007

37 3. međunarodna konferencija Polimeri u funkciji zaštite okoliša i energetske učinkovitosti

53 Hrvatska i u prvoj polovini 2007. najvažniji trgovinski partner BiH

64 Severstal u prvom polugodištu izrazito povećao čistu dobit

69 Volvo s manjom kvartalnom čistom dobiti

automatizacija i informatizaija 5863 Termovizija i u proizvodnji

66 Mjerenje u pokretu

nemetali 6872 Konstrukcijski plastomeri: bolja svojstva

i niže cijene od metala

suvremene tehnologije 7676 Pitanje proizvodnje u kontekstu PLM-a

84 Metrotomografi ja - revolucija u metrologiji

50

47

Osiguranje kvali-tete u proizvodnji – mjerenje alata na stroju tijekom postupka brušenja

Igor ŠkevinFoto: Dražen Lapić

5Listopad 1 I

popis oglašivača

Robotizacija industrijeRobotizacija u industriji najčvršće je poveza-na s automatizacijom komadne proizvodnje,

gdje se roboti upotrebljavaju za rukova-nje materijalom, proizvodima i drugim

sredstvima te također za upravljanje alatom za vrijeme samoga tehnološkog procesa.

Industrijski roboti bitno utječu na sniženje troškova, na povećanje radne učinkovitosti te na osiguranje kvalitete proizvodnje. Oni

također zamjenjuju čovjeka u poslovima koji su fi zički teški i za čovjekovo zdravlje štetni.

Dr. Tomaž Perme

Tandemsko injekcijsko prešanje

Trajni zahtjevi na tržištu za proizvodnjom vi-sokokompliciranih i kompleksnih polimernih

otpresaka visoke kvalitete i što niže cijene doveli su do razvoja na području injekcijskog

prešanja polimera koji je raščlanjen u dva smjera. U prvom slučaju riječ je o optimiranju

konstrukcije otpreska, što zahtijeva primjenu unaprijeđenih postupaka injekcijskog prešanja

kao što su višekomponentno ili višebojno injekcijsko prešanje. U drugom je slučaju riječ

o optimiranju procesa injekcijskog prešanja radi snižavanja troškova proizvodnje otpresaka.

Dr.sc. Damir Godec

nemetali

Trodimenzionalna digita-lizacija antičke brončane

skulpture ApoksiomenaSuvremene zahtjeve tržišta moguće je sažeti

u potrebi za skraćenjem procesa razvoja od ideje do gotovog proizvoda, trajnim

snižavanjem troškova razvoja te postizanjem visoke razine kvalitete proizvoda. Vrlo često se radi udovoljavanja tim zahtjevima koriste

nekonvencionalni pristupi, a jedan od njih je primjena trodimenzionalne digitalizacije

objekata u sklopu koncepta unatražnog inženjerstva (e. Reverse Engineering).

Mladen Gomerčić i Tomislav Hercigonja

suvremene tehnologije

sadržaj

automatizacija i informatizacija

iz svijeta

Smjernice pri izboru uređaja za elektroeroziju

Većina trodimenzionalnih oblika u kalupima može se izraditi s pomoću elektroerozije

(potopna elektroerozija – SEDM) i glodanjem velikim brzinama (high speed cutting – HSC).

Velik broj oblika koji su nekad obrađivani isključivo s pomoću uređaja za SEDM, danas

se već u cijelosti mogu izraditi s pomoću HSC-glodanja, koje omogućuje i obradu zakaljenih

čelika. HSC-glodanje na drugoj strani povisuje konkurentnost obrade s pomoću SEDM-a jer se s pomoću HSC-a elektrode mogu načiniti

brzo i ekonomično. Upravo je zato u najvećem broju slučajeva obrada s pomoću uređaja za

SEDM i dalje najprimjerenija. Više podataka o elektroerozijskoj obradi može se naći na

internetskoj stranici /1/.

Marjan Dobovšek

20 3-WAY, Tomaž Vujasinovic s.p.

1, 13 ABB, d. o. o.

41 A-CAM, inženiring, d. o. o

45 Alfl eth Engineering, k. d.

1, 3, 86 BTS, d. o. o.

88 BTS KOTHENNYA, d. o. o.

1, 24 Cajhen, d. o. o.

11 Camincam, d. o. o.

83 Celjski sejem, d. o. o.

79 EAG Centar, d. o. o.

82 FDS Research, d. o. o.

49 Seco Tools SI, d. o. o. i FTS, d. o. o.

35, 67 Gazela Platit, d.o.o.

17 Hrvatski savez inovatora

43 Hyundai avto trade, d. o. o.

85 ICM, d. o. o.

39 ISCAR Alati, d. o. o.

65 KAČ Trade, d. o. o.

1, 75 KMS, d. o. o.

46 Lesnik CNC Export-Import, d. o. o.

1, 27 LVD Sit, d. o. o.

34 Misko, d. o. o.

31 NC Servis Lovrek Ivan, s. p.

1, 2, 71 Nomis, d. o. o.

62 Nubius, d. o. o.

87 Sandvik, d. o. o.

1, 54, 55 Siming, d. o. o.

36 TBW, d. o. o.

78 Tecos

38 Tera, d. o. o.

1, 23 Teximp, d. o. o.

1, 10 TM, d. o. o.

81 Topomatika, d. o. o.

61 TOP ELEMENT, d. o. o.

32 Ulmer, d. o. o.

Slik

a na

nas

lovn

ici:

Texi

mp

d.o.

o.

40

68

58

80

6 Listopad 1 I

7Listopad 1 I 9

Poštovani čitatelji!

Nakon nešto više od pola godine priprema, drago mi je što vam se mogu obratiti u Uvodniku prvog broja časopisa IRT3000 u Hrvatskoj. Novi je časopis dobio ime prema trima najvažnijim pokretačima proizvodnje: Inovacijama, Razvoju i Tehnologijama, uz naznaku trećeg tisućljeća u kojem se nalazimo. Pri tome je naš cilj obuhvatiti područja metaloprerađivačke industrije, automatizacije, nemetala i informacijskih tehnologija te suvremene trendove u njima.

Nekoliko je razloga za pokretanje ovakvog časopisa u Hrvatskoj. Ponajprije, medijska praznina kada je u pitanju stručni tisak za područja proizvodnog strojarstva koja ćemo nastojati obuhvatiti časopisom. Osnovna funkcija časopisa IRT3000 je informiranje (pravodobno, točno i objektivno), jer je danas informacija jedan od (naj)važnijih čimbenika uspješnosti poslovanja i konkurentnosti. Njezinu pravu težinu već osjećaju izrazito izvozno orijentirane hrvatske tvrtke. Približavanje Hrvatske EU znači i potpuno otvaranje našeg tržišta, na kojemu će moći preživjeti samo

S pravom informacijom zajednoprema EU

Damir Godecurednik

7

Glavni i odgovorni urednikDamir Godec

Tehnički urednikDarko Švetak

Novinarski priloziMatilda Bačelić, Liderpress

Hrvoje Mateljić, Liderpress

Tanja Berberović

Igor Škevin

PrijevodMatea Hotujac (SLO)

Mr.sc. Marina Manucci (ENG)

Mr.sc. Snježana Kereković (NJE)

LekturaEla Orešković-Požek (HR)

Idejno rješenjeSaša Brunčič, Barbara Kodrun

Računalni prijelom časopisa

Darko Švetak s. p., Jan Lovše

Oblikovanje naslovnice i oglasa

Barbara Kodrun s.p., Boštjan Čadej

NakladnikPROFIDTP d.o.o.

Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska

Adresa uredništva: PROFIDTP d.o.o.

Časopis IRT3000

Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska

Tel: +385 (0)98 409 690

E-pošta: info@irt3000.hr

Tisak: MEDIPRINT-TISKARA HRASTIĆ d.o.o.

Naklada: 3.000 primjeraka

Cijena: 30 kn/4 €/5 $.

IRT3000 - inovacijerazvojtehnologije

ISSN: 1846-5951

Copyright© IRT3000Autorska prava za časopis IRT3000 vlasništvo su naklad-

nika, tvrtke PROFIDTP d.o.o. Dopušta se prijenos i umno-

žavanje sadržaja časopisa samo u informativne svrhe i

isključivo uz izdavanje pisanog dopuštenja nakladnika.

uvod

nik

oni koji su spremni pratiti trendove i razvoj kakvi su prisutni na ostalim tržištima. A informiranost je pri tome ključna. Stoga nam je zadaća prenositi čitateljima informacije o novostima, trendovima i suvremenim spoznajama iz naše domene. Zadanu zadaću nastojat ćemo ispunjavati stručnim člancima, predstavljanjima uspješnih tvrtki i projekata, intervjuima s istaknutim osobama iz gospodarske i akademske zajednice te mnoštvom novosti iz Hrvatske i svijeta. Također ćemo nastojati poticati suradnju između gospodarstvenika i akademske zajednice jer smatramo da se u toj suradnji krije velik potencijal razvoja obiju strana i hrvatskoga gospodarstva u cjelini.

Konačno, pozivamo sve zainteresirane tvrtke i pojedince da se aktivno uključe u oblikovanje časopisa IRT3000. Iskustva, spoznaje, stajališta i ideje iz struke svakako su dobrodošli, a časopis IRT3000 osmišljen je kao medij za prijenos tih informacija široj strukovnoj javnosti.

Na kraju nekoliko riječi o dinamici izlaženja časopisa IRT3000. Zbog organizacijskih razloga, u ovoj godini otisnut ćemo samo ovaj, prvi broj, no već u sljedećoj planiramo otisnuti četiri broja. O točnim datumima izlaženja svih četiriju brojeva obavijestit ćemo vas na našoj internetskoj stranici i u prvom broju u 2008. godini. Ako vi iskažete interes za časopisom, u 2009. godini tiskat ćemo časopis svaka dva mjeseca, što bi nam omogućilo pravodobno praćenje i izvještavanje o svim zanimljivostima i novostima u Hrvatskoj i svijetu.

8 Listopad 1 I

inte

rvju

8

Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokontakta

Rijetke su hrvatske tvrtke

koje drže velik dio svjetskog

tržišta nekog proizvoda,

imaju praktičnu suradnju

s domaćim obrazovnim i

znanstvenim institucijama,

a da ih vodi domaći me-

nadžer unatoč većinskom

stranom vlasniku. Sve te kri-

terije zadovoljava zagrebač-

ki Elektrokontakt, najveći

europski proizvođač regula-

tora energije i limitatora koji

se ugrađuju u štednjake sa

staklokeramičkim pločama.

Predsjednik Uprave Elektro-

kontakta Vladimir Ferdelji

dobro poznaje svoju tvor-

nicu i industriju, ali i stanje

u hrvatskom gospodarstvu

jer je aktivan član čak

sedam raznih strukovnih

i gospodarskih institucija.

Tako je potpredsjednik

HGK za gospodarstvo,

član Gospodarskog vijeća

HGK – Zagreb, predsjednik

Društva za plastiku i gumu,

potpredsjednik Zajednice

za plastiku, gumu i pripada-

juću opremu pri HGK, član

Upravnog vijeća HRPSOR-a,

predsjednik Gospodarsko-

socijalnog vijeća Grada Za-

greba i predsjednik Koordi-

nacije za industriju Hrvatske

udruge poslodavaca. S g.

Ferdeljijem razgovarali smo

stoga i o stanju u gospo-

darstvu i industriji, kao i o

pozadini uspjeha poduzeća

kojemu je na čelu.

Razgovarali: Hrvoje Mateljić i Damir GodecFoto: Damir Godec, arhiv Elektrokontakta

Uložit ćemo 15 milijuna eura u centar kompetencije za plastiku

Što mislite o gospodarskom rastu in-dustrijskog sektora proteklih godina u usporedbi s ostalim sektorima i drugim zemljama u regiji?Gospodarski je rast u statističkom smislu predmet mnogih špekulacija jer se na tome baziraju ocjene gospodarskih programa političkih autoriteta. Kod nas je gospodar-ski rast uprosječen u odnosu na tranzicij-ske zemlje, s tim da on nije produkt rasta prerađivačke industrije nego drugih grana. Naime, prerađivačka industrija je grana koja je u 17 godina postojanja hrvatske dr-

Vrijednost Elektrokontakta umnogostručena je tijekom ovih 12 godina, ukupni prihod nam je učetverostručen, izvoz nam je upeterostručen. Cijelo vrijeme poslovali smo s dobiti, ali naše sto-pe dobiti su između 3 i 5 posto. Dakle, nemamo velike, spektakularne profi te, ali nam oni omo-gućuju da između 6 i 10 milijuna eura godišnje reinvestiramo u tvornicu.

žave najviše devastirana. Ja uvijek iznosima drastičan podatak, da je prvi put 2005. go-dine broj zaposlenih u trgovini u Zagrebu prešao broj zaposlenih u prerađivačkoj in-dustriji. Dakle, naš najveći industrijski cen-tar je postao trgovački centar. Naš je rast baziran prije svega na potrošnji, na prodaji kapitalnih dobara i poticanju kapitalnih in-frastrukturnih investicija, prije svega cesta. Industrija je uništena u tri koraka. Prvi je korak rat, koji je uništio desetak posto in-dustrije, onda je došla privatizacija, koja je uništila još dvadesetak posto, i onda

9Listopad 1 I

intervjuintervju: Vladimir Ferdeljiuporna makroekonomska politika, koja je uništila preostalih 70 posto od ukupno uni-štene industrije. Glavni faktor destruktivne makroekonomske politike prema industriji je politika tečaja domaće valute.

Zbog čega ste protivnik sadašnje politike tečaja?Evidentno je da se danas nijedna indu-strija koja je ograničena na tržište od 4 i pol milijuna stanovnika ne može održati u globalnom smislu. Prema tome, svaka tvornica mora zauzeti mjesto na svjetskom tržištu, odnosno mora izvoziti. Svjesna te činjenice, Svjetska banka pritisnula je sve naše vlade, tako da su one vodile različitu politiku u svemu osim u makroekonom-skoj sferi. Od 1994., kada smo uveli kunu, do danas različite vlade vodile su uvijek politiku precijenjene kune, koju su naziva-li stabilnom. Zašto precijenjene? Tijekom svih 12 godina imali smo infl aciju izme-đu 3 i 5 posto godišnje, ali smo istodobno imali i jačanje naše valute, tako da smo se kretali u škarama. Kuna je uvedena uz tečaj od 4,4 kune za marku, što znači da bi danas bila 8,8 kuna za euro da se nije mijenjala. Ona je 7,3 kuna za euro, a ku-mulativna infl acija tijekom ovih 12 godi-na prešla je 50 posto. Dakle, tečaj umjesto 12 do 13 kuna za euro iznosi 7,3 kune za euro. Time su izvoznici u odnosu na uvo-znike dovedeni u veoma težak položaj, a posebno industrija koja mora konkurirati toj uvoznoj robi.

Što vi vidite kao rješenje tog problema?Mi smo uvijek tražili da tečaj slijedi in-fl aciju, odnosno da vrijednost izvoza ne pada. Da ona uvijek bude na razini kao da ste robu prodali na domaćem tržištu. Tako se ne bi preferirao ni uvoz ni izvoz, nego bismo imali realnu politiku. Među-tim, mislim da naše vlade nisu samostalne u odlučivanju, već takva pitanja određuju naši vjerovnici kao što su MMF i Svjetska banka, koji štite interese velikih industrija koje žele ovdje prodavati svoju robu. Uvoz je dvostruko veći od izvoza i niti jedan od programa vlade, poput izvozne ofenzi-ve, kao što ni programi bivših vlada nisu uspjeli, ne može promijeniti taj odnos, jer je za njega kriv tečaj.

Koliko Elektrokontakt gubi zbog tečajne politike?Izračunali smo da smo dosad izgubili vri-jednost jednog Elektrokontakta. To vrijedi za nas jer mi izvozimo 92 posto proizvod-nje. Postoji još jedna velika posljedica takve tečajne politike. Svi će vam ekonomisti reći da je naš izvoz jako uvozno ovisan, odno-sno da za izvoz moramo puno uvoziti. To jednostavno nije istina jer ako uđete u bit problema, vidjet ćete da su direktori vrlo racionalna bića pa na uvoznoj strani koriste sve one prednosti koje su na izvoznoj izgu-

bili. Dakle, svatko pokušava što više uvesti jer mu se to više isplati. Time se stvara laž-na slika da je izvoz jako uvozno ovisan. Mi primjerice uvozimo ambalažu iako je Beli-šće jedan od najvećih proizvođača papirne ambalaže.

Kako povećati konkurentnost domaćega gospodarstva?Ako tečaj i dalje bude zabranjena tema, to se ne može učiniti. Ako ne bude, onda postoji niz načina za stimuliranje izvoza umjesto uvoza. Treba ići u smjeru da se izjednači pokrivenost uvoza i izvoza jer to znači da smo našli svoje mjesto u me-đunarodnoj podjeli rada i da proizvodimo za druge onoliko koliko od drugih trošimo. Cijela makroekonomska politika trebala bi ići u tom smjeru. Naravno, teško je govoriti o mjerama, jer postoji niz mjera: promjena tečaja, stimuliranje izvoza, destimuliranje uvoznika. Dakle, preraspodjela troškova države između uvoza i izvoza dala bi dobre rezultate.

Kolika je važnost trajnog obrazovanja i shvaćaju li tvrtke važnost toga?Kako koja tvrtka. Kod nas još ne po-stoje trendovi koji su rašireni u svijetu. Privredni subjekti su heterogeni: neki se bore za preživljavanje, dok drugi imaju veliku akumulaciju kapitala i gledaju ne-što dalje. Htjeli mi to ili ne, cjeloživotno obrazovanje postat će nužnost za sve nove generacije. Ubrzani razvoj stavlja pred ljude zadatke koje oni ne mogu sa svojim temeljnim obrazovanjem savlada-vati. Hoće li cjeloživotno obrazovanje biti samoobrazovanje, kakvo je ono danas, ili organizirano, kakvo bi trebalo biti, to je pitanje budućnosti. Na to se spremaju mnogi fakulteti, ali postoji i niz privat-nih inicijativa koje bi ljudima praktički morale pružiti to dodatno obrazovanje, odnosno ponuditi im sve ono što se novo događa u njihovoj sferi djelovanja. Ja smatram fakultete najmjerodavnijima za takvo što. To su novi, dodatni poslo-vi za sve katedre, koji bi u krajnjoj liniji trebali i materijalno podignuti fakultete. Taj bi proces trebalo što prije i što više ubrzati. Mi primjenjujemo razne metode dodatnog obrazovanja. Najveći dio jest u samoobrazovanju, odnosno u težnji sva-kog pojedinca da napreduje u svom po-slu. Međutim, imamo i konzultante koji dolaze ovamo i organiziraju seminare ne bi li se te nove stvari koliko-toliko pribli-žile zaposlenicima. Mi, recimo, imamo stalno stotinjak ljudi koji uče jezike kako bi im stručna literatura bila što pristu-pačnija.

10 Listopad 1 I

11Listopad 1 I

intervju

Kakva je suradnja Elektrokontakta sa znanstveno-istraživačkim institucijama?Ostvarujemo dobru suradnju i nekoliko zajedničkih projekata. Iz naših tehničkih škola učenici dolaze na praksu. Istodob-no su tehničke škole koje nas prate čak napravile program obrazovanja za četvr-ti razred srednjih škola koji je prilagođen našoj proizvodnji. To su tzv. mehatroničari, koji mogu održavati komplicirane proi-zvodne sustave i imaju sva osnovna zna-nja iz mehanike, hidraulike, elektronike, pneumatike i svih područja koja su važna za jedan sustav kao što je naš. Ostvaruje-mo suradnju i s fakultetima, prije svega sa Strojarskim i Elektrotehničkim, ali i s Kemijsko-tehnološkim. Najvažnija nam je suradnja sa Strojarskim fakultetom, s kojim imamo nekoliko zajedničkih projekata koji se odnose na automatizaciju. Dugo godina surađujemo na području prerade plastike, jer smo mi jedan od najvećih prerađivača duromera u Hrvatskoj. Dobro surađujemo i sa Zavodom za materijale i s drugim kate-drama, odakle dolazi niz kadrova. Recimo, oba člana naše uprave završila su strojarski fakultet. Rijetkost je da je uprava tvornice s 1400 zaposlenika tako malena i da svi čla-novi uprave imaju fundamentalno strojar-sko obrazovanje.

Što je projekt osnivanja centra kompeten-cije ili izvrsnosti i što se njime želi postići?Danas tehnološki razvoj iz pune automati-zacije prelazi u centre kompetencije. Uspjeli smo se izboriti na razini koncerna da ovdje

pokušamo osnovati centar kompetencije za preradu plastike. To bi značilo ne samo da bi se ovdje instalirala najsuvremenija opre-ma koja u redovnim tehnološkim postupci-ma daje sofi sticirane proizvode i poluproi-zvode te upotrebljava nove materijale nego bi se stvorilo nužno znanje za akceptiranje svih novih tehnologija koje će u tom po-dručju relativno brzo doći u primjenu. Za osnivanje takvog centra treba nekoliko važ-nih faktora. Jedan od njih zasigurno su in-vesticije, koje su važne i mi smo ih raspore-dili na četiri godine. Također treba nabaviti opremu najvišega tehnološkog stupnja za četiri grupe prerade: jedna će biti prerada poliestera, dvije grupe za preradu plasto-mera, sve injekcijsko prešanje i četvrta gru-pa za ekstrudiranje. Sve bi one trebale biti potpuno automatizirane: od dobave mate-rijale do odvoza poluproizvoda. Naravno da bi tomu trebalo prilagoditi i kadrove i zaposliti više visokoobrazovanih ljudi. Ot-past će dio nekvalifi ciranih ljudi koji danas opslužuje tu tehnologiju i koje će zamijeni-ti automati i roboti. Naravno, preuzimali bi poslove ne samo iz Elektrokontakta nego i iz cijele grupe, jer bi cijena poluproizvoda iz takvog centra bila daleko najniža zbog jeft inije visokoobrazovane radne snage u odnosu na razvijene zemlje.

Kolika će to biti investicija?Danas je teško procijeniti kolike će biti ukupne investicije, ali one će sigurno biti na razini 10 do 15 milijuna eura. Točan iznos ovisi o cijeni opreme, ali i o tome ka-

kve ćemo kapacitete izgraditi i kakve će biti potrebe grupe i okružja.

Pokrivate 35 posto svjetskoga tržišta. Gdje su vam najveća tržišta i kakvi su vam planovi daljnjeg razvoja?Kada smo krenuli 1992. godine, autono-mnom privatizacijom postali smo dio kon-cerna EGO, koji je najveći proizvođač kom-ponenata za kućanske aparate, ponajprije iz vrućeg područja kao što su štednjaci, boj-leri itd. Te smo godine bili sedma ili osma tvornica po veličini proizvodnje kompone-nata, a danas smo treća. Proizvodimo 80 posto proizvoda koje 92. nismo proizvo-dili i najveći smo proizvođač regulatorskih uređaja za električne štednjake na svijetu. U štednjacima se koriste dva tipa elektro-mehaničkih uređaja: regulatorima energi-je upravljaju se staklokeramičke ploče na štednjacima, a limitatori, tj. ograničavači, sigurnosni su elementi unutar staklokera-mičkih ploča koji ne dopuštaju da tempe-ratura prijeđe opasne granice. U sklopu tih dvaju programa mi proizvodimo 33 miliju-na proizvoda, odnosno oko 150 tisuća tih proizvoda dnevno ide u izvoz. Pokrivamo oko 80 posto europskoga, odnosno 35 po-sto svjetskog tržišta. To je vjerojatno najviše pokrivanje svjetskog tržišta nekog hrvat-skog proizvođača, ali, naravno, vrlo uskog područja. Ako danas kupujete električni staklokeramički štednjak od bilo kojeg eu-ropskog proizvođača, u njemu ćete uglav-nom naći naše upravljačke komponente. Za taj smo uspjeh morali postići visok nivo kvalitete, koji se u svim programima kreće ispod 100 ppm-a, što znači da prema svim kriterijima ne može biti isporučeno više od 100 komada s greškom na milijun isporu-čenih proizvoda. Takav nivo kvalitete omo-gućuje fi nalnim proizvođačima da nude sve dulje rokove garancija pa, naprimjer, Gorenje nudi pet godina garancije na svoje štednjake. Nadam se da će naša pozicija na svjetskom tržištu i dalje ostati takva, odno-sno dalje rasti. Kada smo krenuli u EGO, on je pokrivao regulatorima 12 posto svjet-skog tržišta, a sinergijom smo došli do 35 posto.

Koristite li isključivo vlastitu tehnologiju i domaću pamet?Svaka bi tvornica trebala dobro procijeniti svoje komparativne prednosti i mogućno-sti. Mi smo procijenili da nemamo šanse proizvesti svjetski originalan proizvod zato

12 Listopad 1 I

što su ulaganja u fundamentalna istraži-vanja kod nas tako malena da u svjetskim razmjerima ne znače ništa. Mnogo je vjero-jatnije da će neki termodinamički institut u Njemačkoj otkriti neku novu vrstu zagrija-vanja nego da će to napraviti bilo koji naš institut. Prema tome, u njemačku će pri-vredu prije ući novi proizvod nego kod nas. Odnosno, kad mi saznamo za novi proi-zvod, već će postojati cijeli niz proizvođača na svijetu i moći ćemo im konkurirati samo dampingom. Zato smo se vezali za najvećeg proizvođača komponenata, koji ima daleko najbolji razvoj proizvoda. Međutim, nismo htjeli biti samo mjesto proizvodnje, jer smo smješteni u Zagrebu koji je važan europ-ski sveučilišni centar u kojem ima puno pametnih ljudi s obrazovanjem na razini europskog inženjera na koje smo se mogli osloniti pri izradi tehnologije. Razvili smo tehnologije koje su prilagođene našoj do-maćoj poziciji i koriste sve prednosti koje imamo.

Koje su bile prednosti Elektrokontakta?Naša cijena rada znatno je niža nego u za-padnoj Europi, ali viša nego u istočnoj Eu-ropi, pa smo shvatili da moramo dostignuti takav stupanj automatizacije da budemo konkurentni i jednima i drugima. Dakle, morali smo biti dovoljno automatizirani da nas ne mogu stići Turska ili Kina sa svojom jeft inom snagom rada, a da opet zbog svoje cijene rada budemo konkurentni potpuno automatiziranoj proizvodnji u razvijenim zemljama kao što su Njemačka ili SAD. To za naše inženjere nije bio lagan zadatak. Godine 1993. proizveli smo i izvezli jednu liniju, da potvrdimo da to možemo. Do da-nas smo proizveli i izvezli 18 proizvodnih linija, neke čak u Ameriku. Cijena tih lini-ja je oko 2 do 3 milijuna eura i u njima je proizvodnja automatizirana do razine koja nama odgovara. Naime, na takvim linijama radi 4 do 5 radnika, no automatizacija nji-hova posla stajala bi kao pola same linije. Tako smo uspjeli postići konkurentnost i prema jednima i prema drugima. Postigli smo visoke serije koje omogućuju niske fi ksne troškove po proizvodu i visoku kon-kurentnost na tržištu.

Jeste li postigli maksimum?Nikad ništa nije maksimum. Čovjek se ne smije zadovoljiti trenutačnom situacijom. Doći na vrh lakše je nego ostati na njemu, jer kad ste na vrhu svi vas napadaju. Raz-

mišljamo o novim generacijama proizvoda i tu je velika prednost biti u velikom kon-cernu. Mi sufi nanciramo razvoj novih pro-izvoda, ali u njemu i sudjelujemo. Polako počinjemo ulaziti i u “mokra” područja. To su perilice rublja, sušilice... Jedan od novih proizvoda je i tzv. code-prekidač, koji je spoj elektronike i elektromehanike. Nasto-jimo u smislu asortimanske ponude pokriti ta područja, a istodobno imamo jedan ve-liki segment koji nismo dugo godina jako razvijali, a to je elektroinstalacijski materi-jal. Razvijamo proizvode iz tog područja da bismo dostigli količine i razine koje omo-gućuju zatvaranje kruga visokih količina i niskih troškova o kojem sam govorio.

Jesu li uspjesi na tržištu donijeli i dobre fi nancijske rezultate?Ekonomski zadaci svakog poduzeća svode se na tri stvari, pri čemu profi t nije najvaž-niji. To je zabluda koju su oni koji iznova poimaju kapitalizam nametnuli kao jedini razlog proizvodnje. Profi t to nije. Najvažni-ji je zadatak sačuvati i povećati vrijednosti koje su vam povjerene. Dakle, ako tvorni-ca vrijedi 50 milijuna eura, da sutra vrije-di malo više. Druga važna stvar jest da ne izgubite svoj udio na tržištu, odnosno da ga, ako je moguće, malo povećate. Treća je stvar da prve dvije stvari odradite uz profi t. Kako stoji Elektrokontakt prema tim krite-rijima? Nama je vrijednost umnogostruče-na tijekom ovih 12 godina, ukupni prihod nam je učetverostručen, izvoz nam je upe-terostručen. Cijelo vrijeme poslovali smo s dobiti, ali naše stope dobiti su između 3 i 5 posto. Budući da elektroindustrija u svijetu ima prosjek rasta dobiti od 3 posto, mi smo malo iznad tog prosjeka. Dakle, nemamo velike, spektakularne profi te, ali nam oni omogućuju da između 6 i 10 milijuna eura godišnje reinvestiramo u tvornicu. Zato su amortizacijske stope relativno visoke i omogućuju nam brzo pokrivanje. Što se tiče primanja u tvornici, ponosni smo na

dvije stvari. Od 1992., kada smo počeli poslovati kao privatizirano poduzeće, pla-ća nije zakasnila niti jedan dan i nijedan mjesec nije bila manja nego prošli. Sve smo to postigli vlastitim kapitalom, bez kredita. Danas je Elektrokontakt nezadužena tvrt-ka u kojoj je prosjek plaća 20 do 30 posto iznad državnog prosjeka, što je visoko s obzirom na 800 nekvalifi ciranih i 400 kva-lifi ciranih radnika. Vodimo konzervativnu ekonomsku politiku: razvijamo samo ono što sami možemo i dijelimo samo ono što smo zaradili.

Kako je tekla vaša karijera u Elektrokon-taktu?Nakon diplome na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, u Elektrokontakt sam došao 1981. godine kao pripravnik i sada sam već gotovo 30 godina tu. Počeo sam kao tehnolog, pa sam bio šef tehno-logije, direktor OUR-a i 1990. sam postao direktor poduzeća. Mislim da sam jedini direktor u Hrvatskoj koji je odradio četiri četverogodišnja ugovora u velikoj tvornici čiji su vlasnici stranci. Iako imamo strane vlasnike, u Elektrokontaktu nikad nije ra-dio nijedan stranac, što bi značilo da smo zadovoljili i njihove kriterije.

Što mislite o pokretanju časopisa IRT3000?Mislim da je došlo do silnog ruiniranja ci-jele palete stručnih časopisa koja je kod nas prije 1990. bila vrlo razvijena. Postali smo premali i zato je ideja da se sa Slovenijom radi neki časopis vrlo dobra jer pokriva sa-držajno mnogo veće područje. Časopis koji pokriva razvoj, tehnologije i inovacije sam po sebi namijenjen je vrhu industrije, jer bez tih triju područja nema nikakve proi-zvodnje i dodane vrijednosti. Nadam se da će on naći mjesto među onima koji se bave tim stručnim područjima, ali i među onima koji se time ne bave, a žele znati nešto više o ovom našem tehnološkom društvu.

intervju: Vladimir Ferdelji

Kina i Indija novi su pogonski mo-tori svjetskoga gospodarskog rasta, tvrdi upravni direktor Međunarod-noga monetarnog fonda Rodrigo Rato. »Kina će ove godine prvi put pridonijeti svjetskome gospodar-skom rastu«, rekao je Rato. »Ubu-duće očekujemo da će se sličan uzorak nastaviti. Očekujemo da će Kina, a sve više i Indija, postajati motor gospodarskoga rasta«, izja-vio je Rato.

Ove bi godine Kina, koja će svojim do-prinosom svjetskome gospodarskom

rastu s prvoga mjesta izgurati SAD, trebala zabilježiti 11-postotni gospo-darski rast, a Indija bi trebala slijediti s devet posto. Slična prognoza vrijedi i za 2008. godinu.

Općenito, MMF prognozira da će se u pogledu gospodarskoga rasta ubr-zo oporaviti i SAD, a povoljne ostaju i prognoze za Europu i Japan. Pritom Rato o preciznijim brojkama nije go-vorio. »Prognoza za globalno gos-podarstvo ostaje dobra, što vrijedi za većinu zemalja u razvijajućoj Aziji«, rekao je Rato.

Svjetski gospodarski rast pokreću Kina i Indija

inte

rvju

13Listopad 1 I

14 Listopad 1 I

Ulaskom Hrvatske u NATO-savez sljedeće godine te za dvije do tri godine i u puno-pravno članstvo Europske unije hrvatsko će gospodarstvo dobiti velik poticaj, a to donosi i nove investicije, rekao je Nadan Vidošević te dodao kako je pitanje sigurno-sti za Hrvatsku i mnogo šire od članstva u tim međunarodnim asocijacijama. Naime, Hrvatska će u te asocijacije trebati nešto i donijeti pa je stoga izgradnja infrastruktu-re koja prolazi kroz Hrvatsku − prometne, energetske i druge − od posebne važnosti i ona je pretpostavka stabilnog mira koji ve-like sile neće imati potrebu destabilizirati, rekao je predsjednik HGK.

Skupština Hrvatske gospodarske komoreAktivnosti Hrvatske gospodarske komore od 2003. do 2007., kretanja u hrvat-

skom gospodarstvu te materijal “Vodeće tvrtke po gospodarskim granama i

županijama” bile su teme skupštine Hrvatske gospodarske komore održane

5. rujna u HGK, a objavljene su i presude Suda časti pri HGK. Na skupštini je

za predsjednika Hrvatske gospodarske komore u mandatnom razdoblju od

2007. do 2011. jednoglasno ponovno izabran Nadan Vidošević.

zemalja kako bi se ostvarili hrvatski gospo-darski interesi. Također je važno i jačanje županijskih komora kao mjesta okupljanja i zaštite interesa županijskoga gospodarstva.

Govoreći o aktivnostima Hrvatske gospodar-ske komore u protekle četiri godine, Vidoše-vić je rekao kako HGK sudjeluje u pregovo-rima Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji, na čemu je angažirano pedesetak komorskih zaposlenika. HGK u tom procesu povezuje te zastupa interese svojih članica sudjelujući u 24 poglavlja pregovora, pri čemu su zaposle-nici HGK voditelji pregovaračkih timova za pet poglavlja.

Komora ostvaruje in-tenzivnu suradnju s državnim tijelima na svim razinama, a ve-lik dio ukupnih aktiv-nosti usmjeren je na promidžbu hrvatskoga gospodarstva, širenje tržišta te jačanje kon-kurentnosti hrvatskih proizvoda na svjetskom tržištu. HGK se uklju-čio i u projekte Vlade RH «Hrvatska izvozna ofenziva» i «Hitrorez», za stvaranje što ade-

kvatnijega zakonskog okvira za poslovanje članica HGK.

Jasna Belošević-Matić, direktorica Centra za makroekonomske analize HGK, naglasila je kako se ove godine u hrvatskom gospodar-stvu nastavlja većina pozitivnih kretanja iz prošle godine. Napomenula je da se bilježi dinamičnija ukupna gospodarska aktivnost te je u prvom tromjesečju ostvaren rast BDP-a od 7 %, što je najsnažniji kvartalni rast u posljednjih 10 godina. U drugom tromjeseč-ju očekuje se rast od oko 6 %, a do kraja godi-ne dinamika rasta BDP-a bit će približno 5,8 %, odnosno 6 %. To sugerira da je napokon došlo vrijeme bržeg rasta hrvatskoga gospo-darstva, što znači i razvoja.

Takve konstatacije potvrđuje i stabilna ma-kroekonomska i politička situacija, koja pridonosi sve boljoj poslovnoj klimi na do-maćem tržištu, odnosno rastu investicija (po-

sebno stranih investicija), rastu tržišta kapita-la i boljoj situaciji na domaćem tržištu rada. Prosječan broj nezaposlenih u prvih sedam mjeseci (potkraj srpnja 246.000) kao i stopa nezaposlenosti (14 %) pali su na najniže razi-ne u posljednjih 10 godina, a broj zaposlenih istodobno je na najvišoj razini (prvi put zapo-sleno je više od 1,5 milijuna ljudi). Nastavlja se i restrukturiranje gospodarstva.

Pokazatelji rasta fi zičkog obujma realnog sektora, odnosno industrijske proizvodnje, trgovine i građevinarstva upućuju na jača-nje domaće potražnje, a inozemna potražnja bilježi znatno sporiji rast. Rast industrijske proizvodnje u prvih sedam mjeseci gotovo je dvostruko brži nego u istom razdoblju prošle godine, odnosno iznosi 7,7 %, što je najbrža dinamika rasta u posljednjih pet godina. Iako istodobno dolazi i do ubrzanja rasta proi-zvodnosti rada u industriji, i to uz lagan po-rast zaposlenosti, to ipak ne utječe bitnije na povećanje robnog izvoza.

Pritom se ponovno bilježi snažan rast od 17 do 20 % kod kapitalnih proizvoda i traj-nih proizvoda za široku potrošnju, što znači rast složenijih proizvoda s većom dodanom vrijednošću. Rast te djelatnosti na godišnjoj razini bit će znatnije iznad prošlogodišnjega. S obzirom na dosta velik rast uvoza kapitalne opreme, očekuje se i nastavak rasta investicij-ske aktivnosti, što će utjecati na rast međuna-rodne konkurentnosti industrije kao i na rast proizvodnje, rekla je Jasna Belošević-Matić.

Hrvatska je, naglasila je, ostvarila vidljiv po-mak u pregovorima s Europskom unijom. Naime, ukupan broj poglavlja o kojima Hr-vatska mora pregovarati s EU je 35, a dosad je otvorila pristupne pregovore o 12 poglavlja europske pravne stečevine, među kojima šest potkraj lipnja ove godine, s time što su dva po-glavlja već zatvorena (Znanost i obrazovanje).

Potpredsjednica HGK Vesna Trnokop-Tanta istaknula je rezultate rang-liste 400 najvećih hrvatskih tvrtki u 2006., koju svake godine objavljuje Privredni vjesnik, a na Skupštini HGK objavljena je i jedna presuda Suda časti pri HGK, koju je pročitala tajnica Suda časti Zdravka Kezele-Kokorić.

Služba za odnose s javnošću HGK

Strateško pitanje od posebne važnosti tako-đer je i demografsko stanje Hrvatske, koja svake godine negativnim prirastom sve više gubi stanovništvo, a osjeća se i nedostatak radne snage za određena zanimanja, rekao je Vidošević naglasivši bitnim i ulazak u sve brže rastuće rusko gospodarstvo.

Vidošević je istaknuo važnost nastavka akcije “Kupujmo hrvatsko”, kojom se promoviraju kvalitetni domaći proizvodi, te traženja što šireg prostora za postizanje društvenoga kon-senzusa između različitih interesa. Naglasivši društvenu ulogu HGK, rekao je kako će ko-morski sustav biti jak onoliko koliko je jako njegovo članstvo. Komorske institucije treba-ju biti središnje mjesto dogovaranja i povezi-vanja te defi niranja strukovnih interesa, a bit će potrebna i suradnja s komorama drugih

Stari-novi predsjednik Hrvatske gospodarske komore, Nadan Vidošević

dom

aće

vije

sti

dogođaji i dostignuća

15Listopad 1 I

Sredinom lipnja Biograd je bio poprište održavanja 11. međunarodne konferenci-je CIM 2007., u sklopu koje su stručnjaci s područja proizvodnog strojarstva mogli razmijeniti najnovije spoznaje. CIM 2007 ponajprije je namijenjen predstavljanju do-stignuća s područja proizvodnog strojar-stva te primjene računala na tom području radi optimiranja procesa razvoja proizvoda i njihove proizvodnje.

Konferencija je okupila oko 120 sudionika iz 11 zemalja, uglavnom iz Europe te Brazi-la. Autori su u 62 znanstvena i stručna rada pokušali prenijeti sudionicima konferen-cije rezultate svojih istraživanja i iskustva, prikazati stanje i trendove na navedenim područjima. CIM i HSC mogu se okarak-terizirati kao područja proizvodnog stro-jarstva s vrlo dinamičnim razvojem. Stoga je konferencija obilovala mnoštvom zani-mljivih predavanja predstavnika akadem-ske zajednice, ali i većeg broja predavača i autora iz industrije. Osim predstavnika akademske zajednice, u radu konferencije aktivno su sudjelovali i zastupnici tvrtki za proizvodnju opreme (strojeva, uređa-ja i alata), ponajprije za obradu metala, te predstavnici tvrtki koje u proizvodnim programima rabe takvu opremu.

11. međunarodna konferencija proizvodnog strojarstva - CIM 2007U Biogradu je od 13. do 17. lipnja u organizaciji Hrvatske udruge proizvod-

nog strojarstva iz Zagreba i PTW instituta Tehničkog sveučilišta iz Darm-

stadta održana 11. međunarodna konferencija proizvodnog strojarstva CIM

2007. Konferencija je tradicionalno posvećena područjima proizvodnje s

pomoću računala (CIM) i visokobrzinskoj obradi (HSC).

Dr. sc. Damir Godec

Izvjestitelja je posebice iznenadio velik broj sudionika konferencije “iz prakse”. Podatak da je, uz Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Grad Biograd te sva četiri “strojarska fakulteta” (FSB Zagreb, FESB Split, SF Sla-vonski Brod i TF Rijeka), konferenciji dalo podršku 26 tvrtki, dovoljno govori o intere-su ljudi iz industrije za stjecanjem novih, ali i razmjenom postojećih spoznaja iz domene

svoje djelatnosti. Aktivno sudjelovanje ljudi iz industrije u radu znanstvene konferencije pokazuje kako na ovom području strojarstva postoji snažna veza između znanstveno-istraživačkog rada i prakse. Želja organiza-tora da konferencija bude, osim priredbe za razmjenu spoznaja i iskustava, i platforma za stjecanje poslovnih i osobnih kontakata, u velikoj je mjeri ispunjena.

domaće vijesti

dogođaji i dostignuća

Splitska je Željezara u prvom polu-godištu ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje poslovala s 12,8 posto manjim gubitkom, koji je na kraju lipnja iznosio 30,76 milijuna kuna. U tvrtki ističu da zbog nedostat-ka obrtnih sredstava Željezara radi s 36 posto kapaciteta, što ne omogućuje pozitivno poslovanje.

Prema podacima iz fi nancijskog izvje-šća splitske Željezare, objavljenoga na Zagrebačkoj burzi, fi nancijski rashodi, koji su posljedica visoke zaduženosti društva, čine 50,1 posto od navedenog

gubitka. U istom razdoblju lani, kada je gubitak Željezare iznosio 35,2 mili-juna kuna, udio fi nancijskih rashoda u tom iznosu bio je 35,1 posto.

Ukupni prihodi Željezare porasli su u prvih šest mjeseci ove godine prema istom lanjskom razdoblju za 7,4 posto, na 121,6 milijuna kuna.

Pritom su prihodi ostvareni na do-maćem tržištu bili veći za 7,7 posto i iznosili su 108,5 milijuna kuna, dok su prihodi od izvoza porasli 1,5 puta, no iznose samo 8,8 milijuna kuna.

Promatrano prema segmentima pro-izvodnje, proizvodnja rebrastoga be-tonskog čelika smanjena je u prvoj polovini ove godine za 5,8 posto, dok je kod proizvodnje armaturnih mreža ostvaren rast od 15,6 posto.

Rashodi Željezare Split istodobno bi-lježe znatno sporiji rast od prihoda - za 2,6 posto, na 152,4 milijuna kuna, u čemu najveći udio, od 75,1 posto, imaju materijalni troškovi, koji su porasli za 8 posto, na 107,16 milijuna kuna.

Uoči privatizacije Željezara Split smanjila gubitak

16 Listopad 1 I

dom

aće

vije

sti

dogođaji i dostignuća

INA BU Plus je koncentrat od kojega se u radionicama spravljaju radne emulzije koncentracije od 2 do 5 % u vodi različi-te tvrdoće, pa i u jako tvrdoj vodi. Radne emulzije primjenjuju se pri obradbi raznih materijala, ponajprije željeznih, te različi-tim vrstama operacija kao što su brušenje, bušenje, razvrtanje, glodanje, rezanje navo-ja, provlačenje, duboko bušenje i dr. Zbog visoke stabilnosti emulzije pogodan je za operacije s malim brzinama, ali i za one koje zahtijevaju veće brzine.

INA BU Plus osigurava visoku kakvoću obrađene površine i odličnu zaštitu od ko-rozije obratka i strojnih dijelova, i to tijekom duljeg razdoblja u odnosu na ostale slične proizvode. INA BU Plus ima visoku otpor-nost prema razvoju mikroorganizama, tako da se u radionicama ne razvija neugodan

INA BU Plus

Ljiljana Pedišić,Irena Polenus

INA BU Plus novi je proizvod, dobitnik Zlatne medalje na izložbi inovacija

INOVA 2005. INA BU Plus je polusintetička emulgirajuća tekućina za hlađe-

nje i podmazivanje pri obradbi metala odvajanjem čestica, koja miješanjem

s vodom daje poluprozirne biostabilne emulzije.

Površina obrađena emulzijom INA BU Plus

miris. Također, nema negativnog djelovanja na kožu niti dišne organe radnika, što se do-kazalo u primjeni. INA BU Plus pogodan je za uporabu i u pojedinačnim i u centralnim sustavima obradbe metala.

Osim u radnim svojstvima, prednost INA BU Plusa je i u sastavu koncentrata. INA BU Plus sadržava korozijske inhibitore i emulgatore prirodnog podrijetla, a ima nizak sadržaj mineralnog ulja, i to parafi n-skog tipa sa smanjenom koncentracijom aromatskih ugljikovodika. INA BU Plus ne sadržava spojeve štetne za okoliš i zdravlje ljudi kao što su organski vezan klor, nitriti i dietanolamin. Nakon završene obradbe, emulzija INA BU Plus može se neštetno zbrinuti INA-postupkom cijepanja otpad-nih emulzija.

MAZIVA-ZAGREB d.o.o.Član INA-Grupeemail: ljiljana.pedisic@ina.hr

U organizaciji Hrvatskog društva za goriva i maziva, 24. do 26. listopada 2007. u Puli (Hotel Histria) održati će se 40. stručno - znanstveni simpozij Maziva 2007. Obzi-rom na pregovore o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, koji su u tijeku, tijekom Simpozija će se posebice obraditi utjecaj zakonodavstva na specifi kacije, pro-izvodnju, sigurnost na radu, skladištenje i odlaganje otpadnih maziva. Posebna po-zornost biti će posvećena pitanjima zaštite okoliša vezano uz maziva, kao i primjene maziva kod postrojenja i uređaja koji ma-nje oterećuju okoliš.

Rad Simpozija odvijati će se kroz uvodna predavanja te u sekcijama, na sljedeće teme:- razvoj maziva,- razvoj aditiva i baznih ulja,- primjena maziva,- metode ispitivanja maziva, aditiva i ba-

znih ulja,- normizacija maziva i upravljanje kvali-

tetom- maziva i zaštita zdravlja i životne sredine.

Simpozij MAZIVA 2007

Stručnjaci i znanstvenici koji se bave tribolo-gijom, razvojem i primjenom maziva, kao i problematikom podmazivanja s praktičnog i teorijskog stajališta, sigurno će naći dovoljno zanimanja za sudjelovanje u radu Simpozija.

Izabrane teme te kontakti među stručnja-cima iz zemlje i inozemstva biti će prilika za razmjenu rezultata, iskustava i znanja. Organizator očekuje da će Simpozij otvoriti prostor za poslovne ljude s područja trgo-vine, proizvodnje, znanstvenih institucija i korisnika maziva za uspostavljanje poslov-nih veza i osobnih poznanstava.

Pored rada u sekcijama, u okviru Simpozi-ja održati će se rasprava Okruglog stola na temu: Iskustva u primjeni novog Pravilni-ka o gospodarenju otpadnim uljima.

Nove kvalitete pre-vlake za tokarenje nehrđajučih čelikaSumitomo Electric predstavio je nove kvalitete prevlaka za tokarenje nehr-đajućih čelika AC610M i AC630M. Prevlake se sastoje od fi nozrnatog TiCN s izvrsnom postojanošću prema trošenju i sloja Al2O3 s izvrsnom po-stojanošću prema stvaranju naljepaka. Kvaliteta AC610M namijenjena je vi-sokobrzinskom tokarenju inox-čelika, dok je kvaliteta AC630M predviđena za opću uporabu.

www.sei.co.jp

17Listopad 1 I

18 Listopad 1 I

dom

aće

vije

sti

dogođaji i dostignuća

Katedra za alatne strojeve Fakulteta stro-jarstva i brodogradnje u Zagrebu 20. lipnja ugostila je oko 40 uzvanika (s FSB-a i iz 13 tvrtki) na predstavljanju obradnog centra Multus B300 japanskog proizvođača Oku-me. Domaćini tog događaja, uz prof. dr. sc. Tomu Udiljaka (voditelj Katedre), bili su Ulrike Kreinig, direktor tvrtke Precisa CNC Trade iz Ljubljane, te Željko Ranko-vić iz tvrtke Vertigo-Precisa CNC Trade iz Zagreba (zastupnici tvrtke Okuma za Hr-vatsku).

Max Pieper (direktor prodaje za Europu u tvrtki Okuma) nazočnima je u kratkim crtama predstavio najnoviji 7-osni obradni centar Multus B300-C. Već iz samog nazi-va stroja moguće je zaključiti kako je riječ o višenamjenskom obradnom centru (e. multitasking), koji ujedinjuje tri postupka obrade: 3-osno tokarenje i 5-osno glodanje; vertikalno i horizontalno. Osim predstav-ljenog modela B300, Okuma na tržištu nudi i model B400, a od jeseni će se u ponudi za europsko tržište naći i model B200, čime će se zaokružiti paleta multitasking obrad-nih centara. Serija strojeva Multus ima mnogobrojne mogućnosti i dostupna je i u W-verziji s dva radna vretena, gdje je mo-guće dvostrano pritezanje obratka tijekom procesa obrade. Izvođenje tih postupaka obrade na jednome stroju bitno povisuje preciznost izmjera konačnog proizvoda te uklanja potrebu za operacijama rukovanja obratkom između pojedinih operacija.

OKUMA-Multus B300 na FSB-uNa Katedri za alatne strojeve Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagre-

bu predstavljen je višenamjenski obradni centar OKUMA-Multus B300-C.

Strojevi iz serije Multus najnoviji su japanski odgovor na zahtjeve tržišta za

višenamjenskim strojevima radi optimiranja proizvodnje tokarenjem i glo-

danjem (H/V).

Dr. sc. Damir Godec

Tijekom izlaganja gosp. Max Pieper istaknuo je nekoliko novosti integriranih u modelima Multus. Višenamjenskim obradnim centrima Multus upravlja se s pomoću sustava OSP-P200. Upravljački sustav s pomoću Windows XP operacijskog sustava i sustava za sprječa-vanje kolizije tijekom obrade (e. Collision Avoidance System - CAS) omogućuje sigurnu i u stvarnom vremenu upravljivu CNC obra-du. Razdvajanje operacijskih sustava na po-služiteljski i CNC za upravljanje strojem ima više prednosti. No valja istaknuti sigurnost pri obradi, kada primjerice nastanu teškoće s XP-sustavom, što nema nikakvog utjecaja na nesmetan rad obradnog centra jer se njime upravlja putem nezavisnoga operacijskog sustava. Osim upravljanja procesom i po-dacima tijekom obrade, sustav omogućuje prijenos informacija između poslužitelja i stroja te prema udaljenom centru s pomoću raznih sučelja za komunikaciju i automati-zaciju. Za izravnu vanjsku komunikaciju na raspolaganju su do četiri USB 2.0 ulaza, koji omogućuju spajanje na vanjske memorije, mjerne uređaje, digitalne kamere i slično. U standardnoj verziji stroja moguće je i izrav-no povezivanje stroja s informacijskim su-stavom tvrtke preko Ethernet ulaza. Glavno sučelje je LCD Touch Screen monitor u boji veličine 15”, na kojem se jednostavno i brzo prikazuju potrebni podaci i grafi ka.

Inovativni sustav za sprječavanje kolizije (CAS) tijekom obrade omogućuje ana-lizu i sprječavanje potencijalnih kolizija

pri istodobnom višeosnom izvođenju operacija obrade (glodanja i tokarenja). Sustav sprječava koliziju unutar cijeloga radnog prostora te pruža maksimalnu si-gurnost i pri uhodavanju stroja i tijekom obrade. Sustavom se upravlja automatski ili ručno, a proces se analizira u stvar-nom vremenu. CAS sinkronizira proces simulacije obrade i istodobni pomak osi alata tijekom stvarnog procesa obrade. Moguća kolizija jasno se prikazuje na sučelju kao crveno obojeno područje u radnom prostoru stroja. Kako bi CAS ispunio funkciju, proizvođač je tvornič-ki ugradio u sustav podatke o stroju koje nije moguće mijenjati, a uz njih je omo-gućen i unos podataka o promjenjivim parametrima stroja (npr. oblik prihvata alata, oblik alata, oblik rezne pločice alata itd.). Uporaba sustava CAS omogućuje i do 40 % kraće vrijeme uhodavanja stroja i probnih ciklusa u usporedbi s prethod-nim modelima višenamjenskih strojeva.

Kao posebnost strojeva serije Multus, Max Pieper istaknuo je visoku preciznost strojeva postignutu uporabom tzv. Th er-mo-Friendly koncepta (TFC), koji se temelji na visokoj toplinskoj stabilnosti ključnih dijelova stroja. Okuma Multus strojevi opremljeni su osjetilima tempe-rature smještenima na vretenu alata te na ključnim mjestima konstrukcije stroja. Osim konstrukcijskih rješenja s pomoću kojih ključni elementi stroja međusob-Sudionici predstavljanja Okuma Multus B300, FSB - Zagreb

Novi obradni centar Multus B300 na FSB

19Listopad 1 I

domaće vijesti

dogođaji i dostignuća

no kompenziraju toplinsku deformaci-ju, moguća je i kompenzacija promjene temperature okoline. Uporaba sustava TFC rezultira toplinskim deformacijama elemenata stroja ispod razine od 10 μm, što jamči visoko preciznu obradu pri ra-zličitim uvjetima obrade.

Uzvanici su nakon prezentacije mogli uživo vidjeti stroj Multus B300-C, po-stavljen u Laboratoriju za alatne strojeve. Riječ je o stroju s motorom glavnog vrete-na snage 25 kW i PREX motorom (Oku-ma patent) u vretenu alata od 16 kW, koji omogućuje maksimalnu frekvenciju vrtnje alata od 10 000 min-1. Ta se brzina iz stanja mirovanja postiže za samo 0,8 s. Multus B300 raspolaže spremnikom od maksimalno 60 alata. Cijena osnovnog modela stroja je 220 000 €. Osim pred-stavljenog stroja, uzvanici su razgledali i preostali strojni park koji je tvrtka Verti-go-Precisa CNC Trade stavila na raspo-laganje Laboratoriju radi demonstracije studentima. Uz novi Multus, Laboratorij je opremljen još dvama Okuma strojevi-ma. To su Euro Center V50, 4-osni ver-tikalni glodaći obradni centar, i ES-L8 II M, numerički upravljana tokarilica Eco serije s dodavačem materijala tvrtke Irco Breuning. Od ostalih tvrtki koje zastupa Vertigo-Precisa CNC Trade iz Zagreba, u Laboratoriju se nalazi tokarski obradni centar Hwacheon Cutex 160 MC (s pogo-njenim alatima) i stroj za elektroeroziju žicom Fanuc Robocut Alpha 0iC s micro-fi nish generatorom. Dobra opremljenost Laboratorija i praćenje svjetskih trendo-va na području obrade odvajanjem česti-ca nužan su preduvjet za uspješan znan-stveno-istraživački rad, ali i suradnju s gospodarstvom. U ovom slučaju Labora-torij te zaposlenici dviju tvrtki zastupni-ka, Precisa CNC Trade i Vertigo-Precisa CNC Trade, uspostavili su uspješnu su-radnju ne samo na obostrano nego i na zadovoljstvo mnogih tvrtki iz metalopre-rađivačke industrije.

U Veloj Luci na otoku Korčuli od 21. do 23. lipnja održan je MATRIB 2007. Dva-naesto međunarodno znanstveno savje-tovanje o materijalima, tehnologijama, trenju i trošenju već osmi put u Veloj Luci organiziralo je Hrvatsko društvo za materijale i tribologiju, uz suorganizaci-ju Dublin Institute of Technology iz Re-publike Irske i Institute of Materials and Machine Mechanics iz Bratislave, člana Slovačke akademije znanosti. Glavni sponzor savjetovanja bila je tvrtka PRO-PLIN d.o.o. (Zagreb), a ostali sponzori bili su INA Industrija naft e (Zagreb), PLINACRO d.o.o. (Zagreb) i Plino-ser-vis Kuzman (Zagreb). Na trodnevnom savjetovanju sudjelovalo je 85 autora, od toga 17 inozemnih (Republika Irska, Slo-vačka, Češka Republika i BiH).

U sklopu savjetovanja objavljen je Zbor-nik sažetaka MATRIB 2007 i Zbornik radova MATRIB 2007 na CD-u (na-kladnik: Hrvatsko društvo za materi-jale i tribologiju, Zagreb). U zborniku

12. međunarodna konferencija MATRIB ‘07U organizaciji Hrvatskog društva za materijale i tribologiju (HDMT) u

Veloj Luci je od 21. do 23. lipnja 2007. godine održano 12. međuna-

rodno savjetovanje o materijalima, tehnologijama, trenju i trošenju

MATRIB ‘07.

su na 484 stranice objavljena 62 rada. Među njima posebno su bili zapaženi rad autora S. Mahovića i Z. Schauperla pod nazivom “Trendovi u mjeriteljstvu tehničkih površina”, predavanje grupe autora s Dublin Institute of Technolo-gy: D. Kennedy, P. Deering, J. Conlon pod nazivom “Medical rehabilitation robotics”, rad stručnjaka s Institute of Materials and Machine Mechanics iz Bratislave: J. Jerz, J. Košut, Z. Iždinska, Š. Cimbak o temi “Slovak network for innovations in the fi eld of materials and techologies” te rad autora: I. Kra-mer, F. Simančik “Copper – carbon fi bre composites with extraordinary thermal conductivity”.

Ovogodišnji MATRIB okupio je više od 130 sudionika, a trodnevni boravak u Veloj Luci bio je obilježen uspostavom mnogobrojnih poslovnih kontakata i ne-formalnim druženjem.

HDMT, PROPLIN d.o.o.

20 Listopad 1 I

21Listopad 1 I

domaće vijesti

dogođaji i dostignuća

Tvrtka Böhler-Uddeholm Zagreb 31. svibnja otvorila je vrata mnogobrojnim posjetiteljima iz gospodarstva te im pred-stavila potpuno nov pogon za toplinsku obradu metala. Takva odluka i investici-ja rezultat su praćenja stanja i potreba na tržištu, ponajprije u metaloprerađivač-koj struci, gdje zasigurno postoji manjak opreme za toplinsku obradu metala. Sto-ga su u tvrtki Böhler-Uddeholm pomno izabrali paletu opreme, a time i usluga to-plinske obrade, s pomoću kojih će nasto-jati proširiti svoju uslugu s prodaje čelika na njihovo oplemenjivanje toplinskom obradom. U spomenutoj opremi središ-nje mjesto i najveću pozornost posjetite-lja zauzela je peć za vakuumsko kaljenje (slika 1). Peć je opremljena uređajem za konvektivno predgrijavanje, mogućno-šću visokotlačnog ohlađivanja s pomoću inertnog plina (N2), mogućnošću simu-lacije tople kupke na 500 ºC. Peć također omogućuje popuštanje nakon kaljenja u istoj peći prema zadanom programu. Od ostalih podataka valja istaknuti dimen-zije korisnog prostora peći, koje iznose 610 · 610 · 910 mm, maksimalnu masu

Aktivna godina tvrtke Böhler-Uddeholm u HrvatskojTvrtka Böhler-Uddeholm Zagreb otvorila je potkraj svibnja potpuno nov

pogon za toplinsku obradu, čime je obogatila svoju ponudu uslugom

koja je nedvojbeno defi citarna u Hrvatskoj. Sredinom rujna tvrtka je or-

ganizirala i dvodnevni seminar u prostorijama Fakulteta strojarstva i bro-

dogradnje u Zagrebu, tijekom kojega su predstavljene novosti u progra-

mu Böhlerovih čelika.

Dr. sc. Damir Godec

pirpremaka za toplinsku obradu od 600 kg, mak-simalnu temperaturu od 1320 ºC te radni podtlak od 10-2 mbar.

Uz peć za kaljenje, Bö-hler-Uddeholm Zagreb u svom pogonu ima i peć za popuštanje u zaštit-noj atmosferi i nitriranje (slika 1). Peć omogućuje svijetlo popuštanje, plin-sko nitriranje, žarenje za uklanjanje unutrašnjih zaostalih napetosti te pre-cipitacijsko otvrdnjava-nje. Dimenzije korisnog prostora peći iznose 720 · 650 · 1200 mm, maksimalna masa pripremaka je 1000 kg, maksimalna temperatura 700 ºC, a trajna radna temperatura 600 ºC.

Novi pogon upotpunjen je i linijom za plin-sko cementiranje i poboljšanje pod zaštit-nom atmosferom (slika 2). Linija se sastoji od četiri elementa: peći za predgrijavanje i

popuštanje s kružnom cirkulacijom zraka, peći za cementiranje i kaljenje s kružnom cirkulacijom zaštitne atmosfere, bazena za kaljenje u ulju (uljna kupka) i bazena za kaljenje u vodi (vo-dena kupka). Peć za predgrijavanje i peć za cementiranje ima-ju iste izmjere, Ø 550 · 750 mm. Pri tome je maksimalna tempe-ratura peći za kalje-nje 700 ºC, a peći za cementiranje 950 ºC. Volumen obiju kupki iznosi 1,5 m3.

Slika 1. Peć za kaljenje u vakuumu i peć za popuštanje i nitriranje

Slika 2. Linija za plinsko cementiranje i poboljšavanje

Glave za istokari-vanje TRC i TRD d`AndreaTalijanski proizvođač alata za istokariva-nje i steznih sustava, predstavio je nove glave za fi no istokarivanje tipa TRC i glave za grubo istokarivanje tipa TRD. Namijenjene su za obradu tolerancije IT6. Radijalna korekcija od 5 μm se pre-ko skale prilagođava izravno na glavi na samom stroju. TRD glave zbog visoke točnosti i preciznosti lako uptrebljava-mo za grubo i fi no istokarivanje.

www.dandrea.com

22 Listopad 1 I

U rujnu je tvrtka Böhler-Uddeholm Za-greb u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje u Zagrebu organizirala dvodnevni seminar (18. i 19. rujna) koji je bio namijenjen predstavljanju novosti iz proizvodnog programa (čelici) tvrtke Bö-hler (slika 3). Seminar je bio podijeljen u dvije tematske cjeline, a tijekom oba dana glavni predavač bio je Gottfried Mayerbo-eck iz tvornice Böhler u Kapfenbergu (Nje-mačka). On je, uz pomoć Zorana Popovića, direktora Böhler-Uddeholm Zagreb u ulo-zi prevoditelja, ukratko predstavio tvrtku Böhler. Povijest te tvrtke seže čak u 15. sto-ljeće, a tim se imenom počela koristiti oko 1870. godine. Od osnovnih podataka valja izdvojiti kako tvrtka ima više od 14 000 zaposlenih, a godišnji promet joj je blizu 3 100 milijuna eura. Glavna tržišta tvrtke su u Europi (82 %). Strukturu s udjelima pojedinih proizvoda prikazuje slika 4.

Slika 3. Seminar na FSB-u

U standardnom progra-mu Böhler može po-nuditi alatne čelike za hladni i topli rad, čelike za alate za preredu poli-mera, brzorezne čelike, vatrootporne čelike i če-like u praškastom stanju. Iz dopunskog programa moguće je izdvojiti ne-hrđajuće Cr i Cr-Ni če-like, čelike za poboljšavanje, cementiranje i nitriranje. Orijentiranost tvrtke prema kupcima potvrđuje i skupina specijalnih čelika za turbinske lopatice, tzv. duplex čelika za petrokemiju i brodogradnju, če-lika za visokoopterećene strojne elemente, za klipne prstenove i ventile motora, čeli-ka za implantate, za avioindustriju, mara-ging čelika i skupina superlegura (legure Ni, Co i Ti).

Slika 4. Struktura proizvodnog programa tvrtke Böhler

Prvi dan seminara bio je posvećen čelicima za hladni rad i praškastim Microclean čeli-cima. Većinu čelika iz te serije karakterizira vrlo visoka postojanost prema trošenju te izvanredna žilavost.

Tijekom drugoga dana gospodin Mayer-boeck predstavio je skupinu čelika za topli rad i za alate za preradu polimera. Pri razvoju tih čelika vodilo se računa o zahtjevima koje na čelike postavljaju i alatničari i korisnici alata. Pri tome je iz programa Böhlerovih materijala mogu-će izabrati materijale dobre obradivosti i pri visokim tvrdoćama, povoljnih kom-binacija svojstava kao što su čvrstoća i žilavost, visokih površinskih svojstava (polirana površina), visoke postojanosti prema koroziji itd. U nastavku je prof. dr. sc. Božidar Matijević održao predavanje

o modifi ciranju i prevlačenju površina alata. Oba dana nakon predavanja ra-spravljano je o problemima na koje nai-laze u praksi gospodarstvenici s područja metaloprerađivačke struke i mogućim rješenjima.

dom

aće

vije

sti

dogođaji i dostignuća

Navojna glodala WX-PNC OSGJapanski proizvođač reznog alata OSG je predstavio navojna glodala za CNC obradu WX-PNC. S njima lako rješavamo probleme koji nastaju pri upotrebi navojnih svrdla.Sa jednim navojnim glodalom u mogućnosti smo napraviti različite dimenzije navoja s jednim korakom navoja. Sa jednim alatom moguće je napraviti lijeve,desne,vanjske i unutarnje navoje na različitim materijalima. Obradu postiže-mo s kombinacijom pomicanja: rotacija vretena po spirali-inter-polacija, vertikalni posmak vre-tena s jednim korakom navoja P na vrtnju spirale N, pri čemu se glavno vreteno alata vrti s okre-tajima n. S obradom postižemo vrlo dobru kvalitetu površine navoja. Sila rezanja je relativno mala, stoga možemo napraviti navoje većih dimenzija na stro-jevima koji imaju manje snage.

www.osg.co.jp

Arcelor Mittal preuzima turskog trgovca čelikomNajveći proizvođač čelika na svijetu, koncern Arcelor Mittal, želi preuze-ti većinu turskoga trgovca čelikom Rozak. Kao što su priopćili iz podu-zeća sa sjedištem u Luxembourgu, od obitelji osnivača poduzeća Rozak stekli su već 51-postotni udio, a po-sao bi nakon odluke Ureda za zaštitu konkurencije trebali sklopiti do kraja godine. Rozak je lani ostvario prihod od 260 milijuna eura. Arcelor Mittal već je sada, kao što tvrde u poduzeću, najveći dobavljač turskoga društva, a za preuzimanje su se odlučili zato što je tursko tržište čelika jedno od tržišta koje se najbrže razvija u svijetu. Koli-ko iznosi vrijednost sklopljenoga po-sla, nije poznato.

23Listopad 1 I

24 Listopad 1 I

25Listopad 1 I

Na izbornoj sjednici Udruženja prerađivača plastike i gume pri Hrvatskoj gospodarskoj komori 6. srpnja u HGK za predsjednika Udruženja izabran je Zdenko Belošević, predsjednik Uprave Diokija d.d., Zagreb, a za dopredsjednike su izabrani Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokon-takta d.d., Zagreb i potpredsjednik HGK, te Želimir Feitl, direktor Kaplasta d.d., Vojnić. Također je izabrano 17 novih članova Vi-jeća Udruženja. Dužnost poslovne tajnice Udruženja i dalje će obavljati mr. Gordana Pehnec-Pavlović iz HGK.

Kako je naglasio dosadašnji predsjednik Udruženja Vladimir Ferdelji, u protekle četiri godine uspjeli su europeizirati Udru-ženje, koje je postalo članom europske udruge PlasticsEurope, priključili su tu in-dustriju strategiji razvoja Hrvatske, odno-sno razvoja hrvatske kemijske industrije te pridonijeli da se u javnosti promijeni sta-jalište o plastici i da se ona doživljava kao prihvatljiv materijal koji se lako prikuplja te u potpunosti oporabljuje. Također su vrlo dobro surađivali s hrvatskim znan-stvenim i obrazovnim institucijama, dr-žavnim tijelima, udrugama, a održali su i mnogobrojne radionice te edukacije, rekao je Ferdelji.

Mr. Gordana Pehnec-Pavlović, poslovna tajnica Udruženja, govoreći o hrvatskoj industriji polimera te aktivnostima Udru-ženja, istaknula je kako ta industrija, koja okuplja 562 poslovna subjekta te 800 obrt-nika, od 2004. bilježi trend rasta proizvod-

Izabran predsjednik Udruženja prerađivača plastike i gume HGK Zdenko Belošević

nje te postupnog oporavka. No to ne vrijedi za proizvodnju gume i gumenih proizvoda, koja se nakon rata teško oporavlja. Unatoč velikom uvozu plastike i gume u Hrvatsku, ipak je znatan i izvoz domaćih proizvoda, rekla je Pehnec-Pavlović dodavši kako se razmišlja o osnivanju hrvatskoga plastičar-skoga grozda, za što je do sada zainteresi-rano 15 tvrtki. U budućem radu Udruženje će nastojati utjecati na pronalaženje novih tržišta, edukaciju, suradnju na projektima fi nanciranja iz fondova EU, a naglašena je i mogućnost dobivanja nepovratne potpore

EU za perspektivne razvojne projekte, na-pomenula je Pehnec-Pavlović.

Na sjednici je načelnica Uprave za industriju i privatizaciju u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Ivana Halle predstavi-la smjernice dokumenta Strategije održivog razvitka kemijske industrije, a o slovenskim iskustvima u formiranju te radu klastera plastičara govorio je Janez Navodnik, direk-tor Slovenskoga klastera plastike.

Služba za odnose s javnošću HGK

Novi predsjednik udruženja prerađivača plastike i gume HGK, Zdenko Belošević

domaće vijesti

dogođaji i dostignuća

Hyundai u drugo-me tromjesečju udvostručio čistu dobitNajveći južnokorejski proizvođač automobila, Hyundai Motor, u dru-gome tromjesečju u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem povećao je čistu dobit za 52 posto, na 667 milijuna dolara. Dobit iz po-slovanja povećala se za 40 posto, na 625 milijuna dolara, što je najviše u posljednje tri godine, a prihod se po-većao za 14,6 posto, odnosno na 8,7 milijardi dolara.

Renault u prvom polugodištu s ma-njom dobiti i ma-njim prihodimaFrancuski proizvođač vozila Renault u prvom polugodištu ove godine zbog lošije prodaje vozila u Europi i jakoga eura, što je pogodilo izvozne rezulta-te, bilježi 20-postotni pad čiste dobiti. Dobit je iznosila 1,32 milijarde eura, a u prvom polugodištu prošle godine ostvarena je dobit od 1,65 milijardi eura. Prihodi poduzeća u poredbeno-me razdoblju smanjili su se za 1,4 po-sto, na 20,56 milijardi eura.

Peugeot Citroen u prvom polugodištu ove godine pove-ćao dobitFrancuski automobilski koncern PSA Peugeot Citroen u prvom polugodištu ove godine povećao je, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, čistu dobit za 60 posto, na 492 milijuna eura. Rast je posljedica prije svega bolje pro-daje, konkurentnijih cijena i ponude novih modela. Prihodi poduzeća pove-ćali su se za 5,9 posto, na 30,82 milijarde eura. Dobit iz poslovanja povećala se sa 691 milijun na 842 milijuna eura.

26 Listopad 1 I

International Institute of Welding (IIW) međunarodno je tijelo čiji je zadatak osi-gurati razmjenu znanstvenih i tehničkih podataka na području zavarivanja, rezanja, površinske zaštite materijala, lemljenja i sličnih procesa, uključujući nerazorna ispi-tivanja, standardizaciju, inspekciju, zaštitu pri radu, edukaciju i sl. Jedan od glavnih zadataka je priprema propisa za izobrazbu osoblja koje se bavi zavarivanjem. Među-narodni edukacijski i kvalifi kacijski sustav u obrazovanju zavarivačkog kadra prihva-ćen je u cijelome svijetu te se primjenjuje u više od 45 industrijski razvijenih zema-lja. Važno je istaknuti da je cjelokupni rad IIW-a prihvaćen ne samo u znanstvenim krugovima nego i u industriji. Radi po-boljšanja, razmjene iskustava u znanosti i industriji, unapređenja pripreme izrade pravilnika o obrazovanju, IIW organizira godišnju skupštinu. Stručnjaci iz cijeloga svijeta tijekom tri radna dana rade u više od 25 radnih skupina kako bi potaknuli i koordinirali istraživanja te distribuirali nove informacije. Svake godine IIW-ove radne skupine prirede oko 400 tehničkih dokumenata.

Redovita ove godine i jubilarna, 60. godiš-nja skupština Međunarodnog instituta za zavarivanje (IIW) održana je u Dubrovni-ku i Cavtatu od 1. do 7. srpnja u izvršnoj organizaciji Hrvatskog društva za tehniku

Godišnja skupština IIW-a i konferencija »Zavarivanje i materijali«Stručnjaci s područja zavarivanja okupili su se početkom srpnja u Cavtatu

kako bi obilježili 60. godišnju skupštinu IIW-a te dali svoj doprinos me-

đunarodnoj konferenciji «Zavarivanje i materijali – tehnički, ekonomski i

ekološki aspekti».

Jadranka Eržišnik, HDTZ, Zagreb

Veliko zanimanje izazvao je virtualni zava-rivački trener prikazan na popratnoj izložbi opreme za zavarivanje

IIW sekretarijat i izvršni organizatori

zavarivanja (HDTZ). Rad u komisijama, radnim skupinama i tehničkim odborima održan je na Sveučilištu u Dubrovniku, a međunarodna konferen-cija pod nazivom «Zavari-vanje i materijali – tehnič-ki, ekonomski i ekološki aspekti» u hotelu Croatia u Cavtatu.

Veoma velik broj sudi-onika, 550 na godišnjoj skupštini te oko 300 na međunarodnoj konferen-ciji, iz više od 40 zemalja prisustvovao je i uveličao ovaj veliki doga-đaj koji je proslavu jubileja započeo otvara-njem skupštine u Hrvatskoj, a završit će je u Austriji 2008.

Na otvorenju skupštine u hotelu Croatia u Cavtatu prof. dr. sc. S. Kralj, predsjednik organizacijskog odbora i potpredsjednik Međunarodnog instituta za zavarivanje, održao je pozdravnu riječ, zahvalio sudi-onicima što su se odazvali u tako velikom broju te zaželio svima uspješan rad u komi-sijama. Posebice je zahvalio pokroviteljima toga velikog događaja, Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa

te Fakultetu strojarstva i brodogradnje iz Za-greba, što su podržali održavanje manifesta-cije. Zahvalu je uputio i svim domaćinima, ge-neralnim sponzorima i sponzorima koji su uvidjeli važnost tog do-gađaja za Hrvatsku. Na otvorenju su dodijelje-ne i nagrade najuspješ-nijim istraživačima u sedam kategorija. Na kraju je ansambl Linđo izveo kulturno-zabavni program.

Međunarodna konferencija pod nazivom «Zavarivanje i materijali – tehnički, eko-nomski i ekološki aspekti» održana je od 5. do 6. srpnja u hotelu Croatia u Cavtatu. Na konferenciji je sudjelovalo više od 300 stručnjaka iz cijeloga svijeta. Uvodnu riječ održao je prof. dr. sc. Z. Kožuh, predsjed-nik konferencije, a službeno ju je otvorio predsjednik IIW-a Chris Smallbone. Na konferenciji su objavljena ukupno 102 rada, koji su osim u Zborniku radova objavljeni i u posebnom broju časopisa «Welding in the World». Uvodno predavanje održao je prof. dr. sc. Vatroslav Grubišić, kojemu je uručena plaketa francuske delegacije, a za-tim su slijedila predavanja. Na konferenciji su obrađene sljedeće teme: zavarivanje i srodne tehnologije, oprema za zavariva-nje i srodne tehnologije, postupci zavari-vanja, zavarljivost, KBR, korozija i zaštita od korozije, zaštita na radu, podvodno zavarivanje i ispitivanje, osnovni i dodat-ni materijali, automatizacija i robotizacija, standardizacija, materijali, metalurgija, tri-bologija i osiguranje kvalitete.

Uz skupštinu i konferenciju organizirana je popratna izložba opreme za zavarivanje, srodne postupke i kontrolu bez razaranja.

dom

aće

vije

sti

dogođaji i dostignuća

27Listopad 1 I

28 Listopad 1 I

Za svoj dugogodišnji rad na promicanju struke i znanosti nedavno je dobio posebno priznanje. Predsjednik Republike 20. lipnja 2007. odlikovao je profesora I. Čatića Re-dom Danice hrvatske s likom Ruđera Boš-kovića. Odlikovanje je dodijeljeno u povo-du 70. obljetnice života (2006.), 55 godina rada, osobito na području znanosti, te 40 godina društvenog rada prof. Čatića.

Sredinom ove godine odlikovani ste “Redom Danice hrvatske s likom Ruđe-ra Boškovića”. Koliko je znanstvenika s područja tehnike dobilo to priznanje i koliko ga smatrate priznanjem tehničkim znanostima uopće?U dodjeli odlikovanja predsjednika Repu-blike treba razlikovati dvije odvojene faze: do 2000. godine i nakon toga. Nakon 2000. broj znanstvenika i općenito odlikovanih bitno je manji, pa je i konkurencija veća. Broj onih koji dobivaju takva priznanja nije velik. Ove godine to su odlikovanje dobila ukupno petorica znanstvenika, od toga na temelju prijedloga Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa samo dvojica, i to po-slije vrlo brižljivog preispitivanja doprino-sa svakoga pojedinca. Precizne brojke ne znam, mediji nisu donijeli cjelovite liste pri-matelja tih odlikovanja pa je teško reći ko-liko je osoba s područja tehničkih znanosti do sada dobilo takvo priznanje. Sasvim je sigurno da je svaki primatelj tog odličja po-nosan jer se time odaje priznanje za njegov cjelokupan doprinos Republici Hrvatskoj. To je i priznanje tehničkim znanostima, ali i fakultetu na kojem sam službeno djelovao

»TEHNIKA – temelj proizvodnje, PROIZVODNJA – temelj gospodarstva«in

terv

juintervju: Igor Čatić

Razgovarao: Igor ŠkevinFoto: Miodrag Katalenić i Služba za odnose s javnošću predsjednika Republike

Umirovljeni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagre-

bu Igor Čatić sin je vlasnika prve alatnice u Zagrebu i Hrvatskoj, Julija Čatića.

I sam je završio alatničarski zanat i iz prve ruke poznavao proizvodnju kalupa

za preradu plastike i kaučukovih smjesa, ali i štanci, alata za isijecanje tijesta

za kekse. To mu je u studentskim očima davalo aureolu “onoga koji to zna

od rođenja”. Osim na studiju u Zagrebu, znanje je stjecao i u Njemačkoj te

Francuskoj, a ne samo stručna nego i životna naukovanja nesebično je dijelio

studentima i suradnicima. Jedan je od prvih profesora koji je svojim studen-

tima proizvodnog strojarstva na usmjerenju Prerada polimera dovodio goste

predavače, profesore s drugih fakulteta te tako poticao multidisciplinarnost

kao način razmišljanja. Studenti ga pamte i po uvođenju sustavnosne teorije

u nastavu - ustvari objašnjenja da su tehnološki postupci isti u cijelom nizu

potpuno različitih područja proizvodnje, pa radilo se o oranju ili blanjanju,

zajedničko im je odvajanje, a razlika je samo u kutovima rala i noža te brzini.

do listopada 2006. Odlikovanjem se druš-tveno priznaje cjelokupna aktivnost, koja je kombinacija napora svakog pojedinca i okoline u kojoj djeluje.

Najšira javnost povezuje Ruđera Boško-vića s fi lozofi jom i prirodnom znanošću. Vi ste ipak tehničar, preciznije bavite se ponajprije tehničkim znanostima. Kako u tom svjetlu doživljavate to priznanje? Kada ste naglasili da se bavim ponajprije tehničkim znanostima, znači da se ba-vim i nekim drugim znanostima. Točno, imam izvorne znanstvene radove iz fi lo-zofi je i hrvatskog jezika. Trenutačno kao član Hrvatskog fi lozofskog društva (od

2000.) imam tri dužnosti. Međutim, po-nosan sam upravo na ovaj dio odlikovanja “s likom Ruđera Boškovića” zbog jednoga drugog razloga.

U proljeće 2006. Društvo za plastiku i gumu organiziralo je međunarodni skup s područja polimerstva posvećen mojem 70. rođendanu. Među gostima bio je prof. dr. sc. Dragoslav Stoiljković, koji je u svom predavanju pokazao da je Ruđer Bošković predvidio postojanje makromolekula oko 150 godina prije negoli H. Staudinger, koji se smatra “ocem” pojma makromolekula. Trebalo je samo znati čitati, i to višekratno, njegova djela.

29Listopad 1 I

intervjuintervju: Igor ČatićKakva je prihvaćenost proizvodne tehnike u današnjem društvu?U nas se govori, a i u svijetu, o “društvu zna-nja”. Gotovo nitko ne zna da je slogan “druš-tvo znanja” izabran osamdesetih godina prošlog stoljeća kao bolje rješenje od sloga-na “postindustrijsko društvo”. Tada se došlo do spoznaje da sve manji broj zaposlenih u industriji proizvodi sve više, slično kao što se to svojedobno dogodilo s poljoprivred-nom proizvodnjom. Istodobno, cjelokupan tehnički razvoj doveo nas je u situaciju da svaki stanovnik mora znati više nego što je znao nekada i da se mora učiti i tijekom radnog vijeka, ali i poslije. Stoga je navedeni slogan, “društvo znanja”, opravdan i vrlo po-godan za promicanje osnovne zamisli. Sada se traži od svakoga, od seljaka na okućnici do vrhunskih političara, da se suoči sa svi-me što donosi eksplozivan razvoj tehnike. S motrišta udjela pojedinih tehnika, neke su prenaglašene, pogotovo sve izvedenice in-formatike. Pod informacijama se ne spava, a znanje se ne može jesti. Ostale proizvodne tehnike upravo to omogućuju.

Proizvodna tehnika čini se da je svima naj-manje zanimljiva, a čini se da niti proizvod-nja energije za tržište ne privlači dovoljnu pozornost javnosti i medija. Nažalost, u za-nemarivanju proizvodne tehnike i energe-tike, pa i nekih drugih tehnika, osim robo-tike sudjeluju i najviše znanstvene ustanove u Hrvatskoj i pojedinci u njima, što ima dalekosežne posljedice za razvoj Hrvatske. Ovo mi nije prvi put da kažem da predsjed-nik Republike S. Mesić ima potpuno pravo kada tvrdi da nemamo dovoljno proizvoda za svjetsko tržište i da Slovenija izvozi ne-koliko puta više od Hrvatske, jer su Sloven-ci orijentirani na proizvodnju. “Svjetski su prvaci po stanovniku” u proizvodnji poli-mernih tvorevina i alatničarstvu.

Jedan ste od rijetkih znanstvenika s područja tehnike, a vjerojatno i prvi koji je javno rekao da se u Hrvatskoj potiskuje industrijska proizvodnja te da je došlo do deindustrijalizacije. Koliko je na to svojim upletanjem utjecala politika? Teško je reći tko je na ovim prostorima bio prvi koji je upozorio na negativan razvoj i već prisutno dužničko ropstvo zbog sma-njenja industrijske proizvodnje, ali sigurno je da sam bio jedan od najglasnijih u dugom razdoblju. Godine 1997. načinio sam uspo-redbu čovječjeg tijela i Platonove idealne države. Platon je kazao da glava simbolizira vladare, prsa vojnike, čuvare reda, činovni-ke i svećenike, a trbuh proizvođače. Tuma-čeći studentima sustavnosnu teoriju i njezi-nu primjenu na području prerade plastike, uočio sam povezanost između izvedbenog sustava: energije i tvari (Platonov trbuh) i informacijskog sustava koji predstavljaju kod Platona vladari, političari. Taj vladar-ski informacijski sustav treba netko hraniti.

Ako ga ne hrani vlastita proizvodnja, hrane ga sredstva posuđena od drugih zemalja. Zato se sve brže približavamo fazi dužnič-kog ropstva, kao država i pojedinačno.

Što se tiče plastičarske industrije, ona je smanjena od 1990., kada je iznosila 370 000 tona, na ispod 200 000 tona u 2006. Važan razlog tog smanjenja je ukidanje proizvod-nje PVC-a, kojemu su snažno pridonijeli kombinirani napori samozvanih zaštitara okoliša i onih kojima su za neke druge na-mjene trebali tvornički prostori. Nadamo se da će se ostvariti planirana proizvodnja na Krku (DINA) i da će se na taj način stanje barem djelomično vratiti na stanje iz 1990. Ono što, međutim, zabrinjava u ovom in-dustrijskom segmentu jest činjenica da je u tom razdoblju proizvodnja plastike u svijetu rasla prosječno barem 5 % godišnje, a u 2006. je vjerojatno prešla 250 milijuna tona, pa je lako izračunati koliko je izno-silo to zaostajanje. Htio bih upozoriti na jedan podatak: 1950. godine, kada je svjet-ska proizvodnja plastike iznosila milijun i pol tona, u Hrvatskoj se proizvodilo više od 3000 tona (0,2 %). Prema tome, “škare” razlike na grafi konu stalno se otvaraju na našu štetu. Sada Hrvatska proizvodi samo 0,08 % svjetske proizvodnje. Međutim,

jedna druga industrija bila je vrlo snažna u Hrvatskoj devedesetih godina. Industrija alatnih strojeva s oko 10 000 radnika proi-zvodila je, među ostalim, fl eksibilne proi-zvodne linije za tadašnji SSSR, koje su bile transportirane u 27 vagona, a izvoz alatnih strojeva iznosio je tadašnjih 250 milijuna, današnjih vjerojatno oko pola milijarde USD. Danas je ta industrija gotovo zane-mariva u Hrvatskoj. A zemlja bez industrije alatnih strojeva vrlo je osjetljiva u slučaju sukoba kakve smo imali 90-ih godina.

Je li tehnička inteligencija mogla spriječiti taj pad?Nažalost, tehničare se odgaja previše tehni-čarski, a ne tehnologijski, posebno ne kul-turologijski (tehnologijski + humanističke znanosti). Što znači tehničara odgojiti teh-nologijski? Rastumačiti mu da su tehnički i gospodarski ciljevi uvijek u funkciji druš-tvenih ciljeva, a da zadnju riječ u defi niranju tih ciljeva imaju političari. Među političari-ma, nažalost, ima premalo tehničara koji bi zdušno branili interese tehničara, ne zbog njih samih, nego zbog zemlje u cjelini. Nije li simptomatično da u Vijeću HRT-a nikada nema mjesta za jednog tehničara koji razu-mije medije i koji bi uznastojao da program odrazi i tu komponentu društvenog života?!

30 Listopad 1 I

Tehničari nisu skloni ni javnom nastupanju, ni djelovanju u medijima, a tomu treba pri-dodati i važnu činjenicu - tehničari se nisu dovoljno oduprli trendu koji sam nazvao “izvozna proizvodnja sredstvima poreznih obveznika”. Radi se o tome da su Nacional-no vijeće za znanost i Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje donijeli takve kriterije napredovanja koji usmjeruju i tehničke ka-drove prema aktivnostima kojima je cilj pi-sanje članaka u stranim časopisima, a ne na bavljenje konkretnim problemima o čijem rješavanju ovisi od čega će Hrvatska živjeti. Pri tome treba naglasiti da Hrvatska jest u stanju stvoriti 0,1 % novoga svjetskog znanja koje besplatno izvozi, a zanemaruje se potre-ba prijenosa onoga ostalog znanja u zemlji.

Kakva je veza između tehnoloških proje-kata i države? Naime, kao član Tehnolo-gijskog vijeća pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa dobro ste upućeni u njegov rad. Za mene je osnivanje Tehnologijskog vije-ća 2001. u sklopu tadašnjeg Ministarstva znanosti najvažniji događaj koji se zbio u desetljeću, a i dulje u znanstvenoj zajedni-ci. Tehnologijsko vijeće od svog je osnutka zaprimilo zahtjeve za oko 600 projekata, od čega je dalo odobrenje za njih 300. Pogleda li se podrobnije, vidi se da je u posljednje tri godine udio odobrenih projekata pao is-pod 40 %, što se može u našoj situaciji sma-trati izvanredno strogim procjenjivanjem. Uspješnost takvih odobrenih projekata u Sjedinjenim Državama je od 30 do 40 %, što znači da je onaj koji daje novac svjestan da nema te prosudbene skupine koja može u cijelosti sagledati hoće li neki projekt biti

više ili manje uspješan; određeni je rizik uvijek prisutan. Tehnologijsko je vijeće u posljednje tri godine uspjelo bitno smanji-ti taj rizik uvođenjem nekoliko prepreka. Prva od tih prepreka je obrana pretprija-ve. Tek nakon uspješne obrane pretprijave moguće je prijaviti projekt, koji proučavaju i ocjenjuju najmanje dva recenzenta. Uve-den je još jedan međukorak, a to je da se fi nanciranje u načelu razdvaja u faze i tek nakon uspješnog završetka pojedine faze nastavlja se daljnje fi nanciranje. Sada je vođenje tehnologijskih projekata preuzeo Hrvatski institut za tehnologiju i očekuje se daljnje unapređenje povezivanja interesa gospodarstva i znanosti.

Iz kojeg znanstvenog područja ima najvi-še prijavljenih projekata? Navedite neke konkretne uspješne projekte.Projekti su bili uglavnom s područja tehnič-kih i biotehničkih znanosti te medicine i ve-terine. Ali bilo je i nekih drugih projekata.

Istaknuo bih nekoliko projekata, pretežno abecednim redom, a ne po vrijednosti. Na projekt “Hrvatski antropometrijski sustav” osobito sam ponosan, jer sam slušajući jedno izlaganje prof. D. Ujevića s Tekstil-no-tehnološkog fakulteta prepoznao da je to potencijalno izvanserijski projekt. Hr-vatska je prvi put “izmjerena” za potrebe proizvodnje odjeće i obuće. Bio je to velik posao, s gotovo 31 tisućom ispitanika. Za muškarce je, u skladu s odgovarajućim ISO- normama, trebalo odrediti 57 antropome-trijskih izmjera po ispitaniku, a ženama 54. “Podmorsko bušenje u velikim morskim dubinama” važan je projekt za Hrvatsku

jer je omogućio rekonstrukciju većeg broja bušaćih platformi. Niz tumora i sličnih po-java na koži liječi se danas sve uspješnije u svijetu metodama fotodinamičke terapije. Uspješno je završen projekt “Izvori svjetlo-sti za fotodinamičku terapiju tumora”. Ne-davna nesreća vatrogasaca na Kornatima pokazala je važnost posjedovanja vlastitog uzgoja kožnih presadaka in vitro. Projekt je uspješno završen prije nekoliko godina, ali nije realiziran. Još nekoliko naziva uspješ-no završenih projekta: “Višenamjenska LP podnica za ekološku pčelarsku proizvod-nju”, “Suvremena drvena obiteljska kuća”, “Elektrokemijska zaštita metala”, “Treća generacija prvoga hrvatskoga srednjega šumskoga zglobnika”, “Suvremeni digitalni turbinski regulator za hidroelektrane”, “Ne-urokirurška endoskopska kontaktna ultra-zvučna sonda – nož”, “Prototipovi ambalaže za medicinski otpad”, “Projekt modularnog sustava za recikliranje sekundarnih sirovi-na”, “Inteligentna stanica za posluživanje automatskog montažnog sustava”, osni-vanje grozda “Ekojanje”, “Prototip sustava za beskontaktni monitoring rotora velikih rotacijskih strojeva”, “Povezivanje računala u mrežu Crogrid”, neki prehrambeni pro-izvodi, banka leda koja se već sada izvozi, još neka rješenja s područja medicine, za-štićena kutija za pakiranje CD-a itd.

Kako male tvrtke mogu profi tirati od uspješnih projekata koje fi nancira Teh-nologijsko vijeće? Općenito, kako je došlo do stvaranja malih tvrtki u posljednjih petnaestak godina?Tranzicija je razbila velike sustave, koji su u cijelom svijetu nosioci aktivnosti. To je mnoge koji su ostali bez posla potaknulo da počnu samostalno djelovati. Osnovali su male tvrtke, neke od njih vrlo su uspješ-ne i danas se već mogu smatrati srednjim tvrtkama. Primjerice, jedno od područja djelovanja koje smo u cijelosti u Hrvatskoj zanemarili jest alatničarstvo. Nekadašnja čelnica sindikata 1998. je izjavila da se neće valjda hrvatski mladi naraštaj odlučiti za alatničarstvo, koje je zastarjelo zvanje. Ono je najstarija ljudska djelatnost i potječe iz doba kada je prije 2,5 milijuna godina čovjek načinio prvi alat, kamenu oštricu. Alatničarstvo je temelj svake proizvodnje i alatničari, ako imaju znanje, imaju i mjesto na tržištu. Primjerice, susjedna Slovenija ostvaruje pola milijarde eura od alatni-čarstva, ima oko 10 000 zaposlenih u tom sektoru i o njihovoj snazi govori podatak iz sredine rujna 2007. da je njihova alatnica Gorenje u zajedničkom projektu s alatni-com Mercedesa i nekih drugih tvrtki. Po-stavlja se pitanje veličine alatnice. Alatnice nisu u pravilu prevelike, ona sa 150 zaposle-nih smatra se vrlo, vrlo velikom. U Hrvat-skoj postoji određeni broj malih uspješnih alatnica. One imaju dva problema - nastup na svjetskom tržištu i obrazovanje kadrova

inte

rvju

intervju: Igor Čatić

31Listopad 1 I

32 Listopad 1 I

za tu industrijsku granu. Postavlja se i pi-tanje uključenja hrvatskih alatničara koji nisu samostalno izašli na svjetsko tržište, moguće je preko nekoga grozda (klastera) ili slične organizacije. Najbolji je primjer takvog organiziranja Portugal, koji putem jednog ureda zastupa sve svoje alatnice, i to već vrlo dugo.

Alatničarstvo je u Hrvatskoj staro, posto-ji u Zagrebu od 1927. i zanatske radionice Julija Čatića “Štanca”, gdje je 1931. načinjen prvi kalup za preradu plastike za potrebe današnjeg Elektrokontakta. Sredinom 30-ih godina ta je radionica izvozila u Češku, Njemačku i Austriju, pa i Veliku Britaniju. No trenutačno nazadovanje alatničarstva u nas nije od danas, to traje već dugo. Alatnica “Končar alati” postiže dobre rezultate, ali se nedavno u cijelosti odrekla izrade kalupa za preradu plastike. Alatničarstvo, jer je vrlo staro, dugo je vremena bilo utemeljeno na iskustvu i maštovitosti alatničara. Nažalost, u akademskoj zajednici alatničarstvo gotovo nikada nije imalo snažniju podršku, što se vidi po zastupljenosti nastave s tog područja u redovitom obrazovanju. Međutim, razvoj računala i s njime povezano konstruiranje i izrada kalupa nametnuli su potpuno drukči-ji pristup alatničarstvu u cjelini, pri čemu se ne misli samo na klasičan način izrade alata. Takvom, drukčijem pristupu snažno je pri-donijela i brza proizvodnja dijelova: proi-zvodnja prototipova (rapid prototyping), di-jelova kalupa (rapid tooling) i maloserijska proizvodnja konkretnih proizvoda (rapid manufacturing). Takav trend nameće potre-bu znatno višeg stupnja znanja od nekada potrebnog, što nije uvijek lako ostvariti u malim alatnicama. I razina opreme, veoma često vođene s pomoću računala, također nameće neke nove, više standarde za alat-ničarstvo. Ako negdje ima smisla sintagma “društvo znanja”, onda to odgovara alatni-čarstvu znanja. Jer više nije dovoljno znati nacrtati kalup i načiniti ga onim ili ovim strojem, nego to uključuje simuliranje pri razvoju kalupa, numeričko programiranje obradnih strojeva i mnogo stvari koje nisu bile poznate prije 20 ili 30 godina.

S obzirom na takve potrebe suvremene proizvodnje alata, gdje pronaći suvreme-nog, sposobnog alatničara?U društvu u kojemu su sve manje popularni liječnici, sve bogatiji advokati i sve utjecaj-niji glasnogovornici i zabavljači, a potpuno podcijenjeni tehničari, teško je očekivati da

će se netko odlučiti za alatničarski zanat. A upravo su alatničari oduvijek bili najelitniji dio metalske industrije. Slično kao što treba poticati da netko studira strojarstvo, danas jedan od najpoželjnijih studija, tako će tre-bati uložiti golem napor da neko mlado ljud-sko biće s 15 godina počne učiti za alatniča-ra. Alatničarstvo dijeli sudbinu kompletne realne tehnike, ne prividne. Na bavljenje njome potiču nas najrazličitiji interesi, a da se to stanje promijeni, na nedavnom forumu Siemensa rečeno je: “Dajte snimite konačno sapunicu s inženjerom u glavnoj ulozi.”

Je li u Hrvatskoj zamislivo izravno poticanje napretka proizvodnje, kao što je to svojedobno učinila japanska vlada kupnjom 100 vrhunskih strojeva za ko-ordinatno mjerenje u Švicarskoj za svoju industriju? Usprkos nedvojbenim uspješnim pokazate-ljima vezanim uz proizvodnju u Hrvatskoj posljednjih godina, nedvosmisleno je da ukupnost mjera svih vlada u državi do sada nije prijateljska prema snažnijem razvoju industrijske proizvodnje. Brojni su razlozi tomu. Dok tehničari ne stvore lobi dovoljno snažan da se to promijeni, nešto poput gra-đevinskog lobija, nije realno očekivati bitnu promjenu u politici ove zemlje koja se tiče udjela industrijske proizvodnje u poticanju izvoza, a posljedično tome povišenja BDP-a. Jedan od zaključaka 2. kongresa hrvatskih znanstvenika iz zemlje i inozemstva u Splitu (svibanj 2007.) kaže da je potrebno okupiti sve mjerodavne koji se bave područjem teh-nike da pokušaju načiniti zajedničku plat-formu koja bi defi nirala razvoj na području tehnike u cjelini. Već je održan jedan pri-premni sastanak, na kojemu su bili izasla-nici Tehnološkog vijeća HAZU, Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, Hrvatskoga inženjerskog saveza i Hrvatske zajednice tehničke kulture. Upravo bi te četiri navede-ne institucije i udruge trebale snažnije utje-cati na defi niranje politike usmjerene prema povećanju onoga što možemo nazvati druš-tvenom energijom, a to je proizvodnja.

Nedavno je objavljeno da je Hrvatska jako zadužena. Ako se ostvari “crni scena-rij” devalvacije kune i pada nacionalnog dohotka, hoće li tada doći do pokretanja industrijske proizvodnje u Hrvatskoj?Predsjedniku S. Mesiću treba odati prizna-nje da je najdosljedniji političar koji se u Hr-vatskoj zalaže za industrijsku proizvodnju. Međutim, povećanje proizvodnje danas nije

nužno vezano uz povećanje broja zaposle-nih. Proizvodnja u cijelom svijetu traži sve manje zaposlenih, ali oni moraju imati višu razinu znanja. Dolazimo do ključnog proble-ma: upravo tih kadrova nedostaje, ne samo u Hrvatskoj nego i u cijelom svijetu, tako da u ovom trenutku samo u Njemačkoj nedosta-je oko 10 000 strojarskih inženjera. Kod nas diplomiranih inženjera strojarstva na tržištu nema već nekoliko godina, a i studenti za-vršnih godina pokriveni su ugovorima o sti-pendiranju. Nažalost, inženjere uzimaju za radna mjesta koja su i bolje plaćena, ali nisu u funkciji proizvodnje, poput zastupstava. Dakle, mi niti uz najbolju volju i uz najveća sredstva nemamo dovoljno ljudi koji su kva-lifi cirani da u vrlo kratkom vremenu ostvare spektakularne rezultate u proizvodnji. Do-bar primjer je proizvodnja alatnih strojeva, u kojoj više nemate dovoljno ljudi koji znaju to raditi. A nema dovoljno ne samo konstruk-tora nego i majstora, onih koji znaju raditi. Izgubili smo sve razine radnika.

inte

rvju

intervju: Igor Čatić

Boeing odgodio do kraja godine prvi let zrakoplova 787 Američki proizvođač zrakoplova Boeing odgodio je prvi pokusni let svojega zra-koplova 787 dreamliner do kraja godine. Prema novome, najnoviji bi zrakoplov trebali isprobati od polovine studenoga do polovine prosinca. Odluku o tom ko-raku u poduzeću su donijeli zato što im treba više vremena kako bi dovršili završ-ne preglede.Prema dosadašnjim progno-zama, Boeing je prvi let svojega novoga putničkog zrakoplova, koji je u srpnju ove godine prvi put predstavio javnosti, namjeravao obaviti u drugoj polovini rujna. Poduzeće bi prvi dreamliner treba-lo isporučiti u svibnju iduće godine. Bo-eing je dosad primio oko 700 narudžaba za zrakoplov 787, a struka ga označava kao najbrže prodavani novi zrakoplov u povijesti komercijalnoga zrakoplovstva.

Iz Boeinga usto poručuju da je ame-rička zrakoplovna lizinška tvrtka Avi-ation Capital Group naručila dodatnih 15 zrakoplova 737 dreamliner. Dakle, iz Boeinga očekuje ukupno 64 zrako-plova – 59 zrakoplova 737 dreamliner i pet zrakoplova 787 dreamliner.

33Listopad 1 I

U petak i subotu 14. − 15. rujna oko 250 po-sjetitelja iz svih dijelova Hrvatske te iz Bosne i Hercegovine i Srbije odazvalo se pozivu tvrt-ke Strojotehnika d.o.o. da zajednički obilježe treće Dane otvorenih vrata te tvrtke. Posjeti-telji su mogli vidjeti u radu tri stroja tvrtke Hurco izložena u democentru. Također su mogli programirati i analizirati mogućnosti obradnog centra Hurco VMX 42 s tri nume-ričke osi na primjeru obrade 3D oblika. Uz taj obradni centar posjetitelji su na obradnom centru Hurco VMX1 mogli vidjeti najnoviju okretno-nagibnu glavu tvrtke Kitagawa NC 101, koja omogućuje rad i na najsloženijim oblicima za koje je potrebna 5-osna obrada. Treći stroj izložen u democentru bila je CNC tokarilica Hurco TM 6 s dvije numeričke osi, opremljena najnovijom generacijom pro-gramske podrške za lagan i jednostavan rad.

Na Danima otvorenih vrata kao velika novost predstavljen je novi računalni pro-gram WinMax Mill, koji će se od listopada ove godine isporučivati zajedno s novim obradnim centrima Hurco. Novi je program iskorak Hurca u razvoj i proizvodnju CNC obradnih centara na Windows-platformi. Novi obradni centri imat će tako ubuduće mogućnost uporabe USB priključka, open GL grafi ke i novih funkcija obrade gloda-

Dani otvorenih vrata Strojotehnike d.o.o.Tvrtka Strojotehnika d.o.o. 14. i 15. rujna održala je po treći put Dane otvo-

renih vrata u svojim prostorijama na adresi Zagorska 10, Sesvete - Soblinec.

Već tradicionalno, za partnere je priređen domjenak uz predstavljanje proi-

zvoda koje tvrtka zastupa i prodaje na području Republike Hrvatske, Bosne

i Hercegovine te Srbije.

Dr. sc. Damir Godec

njem u konverzacijskom načinu progra-miranja. Od sada će također biti moguće koristiti i standardni G-kod u kombinaciji s konverzacijskim programima.

Posjetitelji su iskazali veliko zanimanje za organizirane radionice u učionici tvrtke. Radionice za programske pakete SolidWor-ks i SolidCam bile su iznimno dobro posje-ćene. U sklopu radionica posjetitelji su mo-gli sami iskušati rad s najnovijom inačicom programskog paketa SolidWorks 2008 te doznati novosti o tom programu od struč-njaka iz središnjice SolidWorksa.

Uz radionice i izložene strojeve, posjetitelji su u democentru mogli vidjeti i najnoviju akciju proizvođača reznog alata INNotool. Uz rezni alat, izložen je i mjerni te stezni pribor njemačkog dobavljača Sartoriusa.

S obzirom na posjećenost i zanimanje po-sjetitelja, tvrtka Strojotehnika i sljedeće će godine u rujnu organizirati Dane otvorenih vrata. Planira se da to postane tradicija te tvrtke kako bi se što bolje nastavila surad-nja sa sadašnjima, ali i ostvarili kontakti s budućim partnerima.

Poljski Zlomrex i službeno novi vla-snik Željezare Split Nakon više od tri mjeseca usuglašava-nja svih odredaba, potpisan je ugovor o prodaji većinskog udjela u Željezari Split poljskoj kompaniji Zlomrex, koja bi u splitsku tvrtku u idućih pet godina trebala uložiti 200 milijuna kuna.

Ugovor su potpisali predsjednik HFP-a Grga Ivezić i predsjednik Uprave Zlo-mrexa Przemyslaw Sztuczkowski, koji je istaknuo da su u poljskoj kompaniji svjesni odgovornosti prema imovini i zaposlenicima koje preuzimaju kup-njom Željezare Split, ali i kako je uvje-ren da Zlomrex ima dovoljno iskustva za dobro vođenje tvrtke.

domaće vijesti

dogođaji i dostignuća

34 Listopad 1 I

dom

aće

vije

sti

dogođaji i dostignuća

Vinko Fumić i Maks Potočnik ukratko su predstavili novosti iz proizvodnog pro-grama Seco Toolsa. Poseban osvrt dan je novoj reznoj pločici kvalitete TP2500 s DurAtomicTM prevlakom, koja je na-mijenjena tokarenju čelika, te TM2000 i TM4000 namijenjenih tokarenju nehr-đajućih čelika. Pločice alata iz navedenih serija imaju znatno bolju postojanost na trošenje i stvaranje naljepka te bolju ži-lavost i kemijsku postojanost u odnosu na dosadašnje proizvode, a to potvrđu-je i prodajni slogan: NEMOGUĆE SMO UČINILI MOGUĆIM. Sljedeća je novost

U Laboratoriju Katedre za alatne strojeve Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Za-grebu 13. rujna 2007. godine predstavljene su novosti iz programa tvrtke SECO TO-OLS. Skup je pozdravio i otvorio doc. dr. sc. Damir Ciglar, voditelj Laboratorija za alatne strojeve, a kao domaćini bili su još nazočni i Vinko Fumić, FTS d.o.o. iz Zagreba (zastu-pnik tvrtke Seco Tools za Hrvatsku), Maks Potočnik (predstavnik tvrtke Seco Tools Si iz Slovenije) te direktor tvrtke Vertigo-Pre-cisa CNC Trade iz Zagreba Željko Ranković (zastupnik tvrtke Okuma za Hrvatsku) i direktor tvrtke Vertigo-Precisa CNC Trade d.o.o. iz Austrije Klaus Kreinig.

Predstavljanju je prisustvovalo 40 uzvani-ka iz 18 tvrtki koje se koriste proizvodima tvrtke Seco Tools, među kojima su Meta-lis d.o.o., OMP, Instrumentaria d.d., Metal Product, Petrokemija d.d., Končar-GIM d.d., Končar-MES d.d., Končar-EVA d.d., Elektrokontakt d.d., Pireko d.o.o., Somek obrt, Yazaki, Bertol, Gredelj d.o.o., Busija, Ferometal, Eloda d.o.o. i Zeping.

SECO TOOLS na FSB-u predstavio novostiLaboratorij Katedre za alatne strojeve Fakulteta strojarstva i brodogradnje u

Zagrebu bio je domaćin još jednoga stručnog skupa - predstavljanja novo-

sti iz programa tvrtke SECO TOOLS, dobavljača reznog alata.

Dr. sc. Damir Ciglar

najtvrđa pločica za glodanje u kvaliteti MH1000, koja uz najveću postojanost na trošenje omogućuje i najveću proizvod-nost. U praktičnom dijelu prezentacije, u Laboratoriju Katedre za alatne strojeve na tokarskom je obradnom centru TOS-SBL 500 prikazano tokarenje čelika tvrdoće 60 HRC Seco alatom CBN 300. Također je na 4-osnom japanskom vertikalnom obradnom centru OKUMA-Euro Center V50 demonstriran postupak glodanja glo-daćim alatom iz proizvodnog programa tvrtke Seco. Na istom je obradnom centru uspješno demonstrirano visokobrzinsko glodanje alatom HM1000 na ukovnju tvr-doće 56 HRC. Uzvanici su mogli razgle-dati i pokretni izložbeni prostor, takozva-ni SECO MOBIL, u kojem su prikazana najnovija dostignuća na području rezno-ga i prihvatnoga alata te TOOL MANA-GMENTA, odnosno SECO POINT.

Prezentacija Seco Toolsa završena je pri-godnim domjenkom uz razmjenu iskustava na području obrade odvajanjem čestica.

35Listopad 1 I

iz svijetadogođaji i dostignuća

Izniman uspjeh koji sajam EuroMold ostvaru-je iz godine u godinu moguće je pripisati, osim izvrsnoj organizaciji, i konceptu na kojem se sajam temelji – «Od ideje preko prototipa do serijske proizvodnje». Time se stvara povezni-ca između konstruktora (proizvoda i alata za njihovu proizvodnju), prerađivača, proizvo-đača opreme i materijala te krajnjih korisnika opreme i proizvoda. Osim što je uspješna izlož-bena priredba, EuroMold je i izvrsna komuni-kacijska platforma preko koje se predstavljaju mnoge uspješne svjetske tvrtke te prenose svo-ja iskustva i znanja u pronalaženju optimalnih rješenja na područjima kojima se bave. Cilj je sajma da se ostvare mnogi novi kontakti te održavaju postojeći. Ove je godine posebna namjera organizatora da se održavanjem saj-

EUROMOLD 2007 – svjetski sajam kaluparstva i alatničarstvaFrankfurtski izložbeni centar od 5. do 8. prosinca bit će mjesto održavanja

svjetske izložbe kaluparstva i alatničarstva EuroMold 2007 u organizaciji tvrt-

ke DEMAT GmbH. Ovogodišnji je slogan «Prepoznaj znakove, kalupi buduć-

nost!», a posebna pozornost bit će posvećena njemačkoj kaluparskoj i alatni-

čarskoj industriji te mladim kadrovima s toga područja. Na sajmu će izlagati

oko 1 500 tvrtki iz 45 zemalja, a očekuje se više od 60 000 posjetitelja.

ma te mnogih konferencija i foruma pokuša-ju prepoznati znakovi na tržištu, a na temelju njih nastoji utjecati na buduće događaje. Tako je i nastao slikovit slogan «Prepoznaj znako-ve, kalupi budućnost!» (e. Recognise the signs, mould the future!). Ovogodišnja priredba ima još dva cilja: postići što veći odaziv njemačkih kalupara i alatničara te animirati i educirati mlade stručnjake s kaluparskog i alatničarskog područja. U tu će se svrhu organizirati mno-gobrojna predavanja i skupovi sa sloganom «Kaluparstvo i alatničarstvo – razmišljaj glo-balno, djeluj lokalno», na kojima će se malim i srednje velikim njemačkim tvrtkama nastojati pokazati put za uspješno ispunjavanje sve viših zahtjeva tržišta. Organizatori sajma svjesni su da su inženjeri najtraženiji akademski obra-

zovani kadrovi u Njemačkoj (a i šire), stoga je, radi jačanja položaja na poslovnom planu, potrebno animirati što veći broj mladih za ka-luparstvo i alatničarstvo. Radi toga će prvi put na EuroMoldu biti predstavljen program za ljudske potencijale «careers4engineers», koji bi trebao okupiti velik broj budućih inženjera i potencijalnih budućih poslodavaca.

Nastojanja organizatora uvijek su usmjere-na jednom cilju: održati EuroMold vodećim svjetskim sajmom kaluparstva i alatničarstva. Do sada im je to uvijek polazilo za rukom. Stoga ne treba sumnjati da će i EuroMold 2007 biti inovativna i vrlo dinamična priredba.

www.demat.com

36 Listopad 1 I

Plastičarska i gumarska industrija u ovoj, “K” godini bilježi uspjehe u cijelom svijetu. Proizvođači opreme, polimernih materija-la i prerađivači mogu očekivati dobre re-zultate poslovanja i s optimizmom gledati prema naprijed. Stoga bi i od izložbe K2007 trebalo očekivati uvjerljivo i inovativno predstavljanje svih izlagača. Ove će godi-ne na površini od preko 168 000 četvor-nih metara izlagati više od 3000 izlagača iz cijeloga svijeta. U usporedbi s izložbom K2004, riječ je o novih 8000 četvornih me-tara izložbenog prostora, koji je osiguran izgradnjom novih dvorana na području Düsseldorf Trade Center. Izlagači na izložbi K2007 bit će podijeljeni u četiri skupine: strojevi i oprema, materijali i dodaci, po-luproizvodi i usluge. Dobavljači strojeva i opreme tradicionalno predstavljaju najve-ći izlagački kontingent na “K” izložbama.

Više od 3000 tvrtki s područja plastičarske i gumarske industrije pred-

stavit će u prostorima Düsseldorf Trade Center, na priredbi K2007 od 24.

do 31. listopada, novosti i dostignuća iz svoga programa.

Ove će godine oni izlagati svoje proizvode na 115 000 četvornih metara, što je oko dvije trećine ukupne izložbene površine. Za tu skupinu izlagača pripremljene su dvorane od 1 do 4 i od 9 do 17. Proizvo-đači materijala i poluproizvoda izlagat će u dvoranama 5 − 8a, na površini većoj od 36 000 četvornih metara. Prerađivači će izlagati na površini od oko 13 000 četvor-nih metara. Jedino ta skupina izlagača ove godine ne bilježi porast, nego ostaje na ra-zini prethodne izložbe.

Na izložbi K2007 izlagat će tvrtke iz 58 ze-malja, od čega 57 % dolazi izvan Njemačke. Pri tome, na najvećoj površini izlažu tvrtke iz Švicarske, Austrije, Tajvana, Francuske, Velike Britanije i SAD-a. Na web-strani-ci www.k-online.de može se vidjeti popis svih izlagača.

Organizator izložbe K2007 ove je godine omogućio kupnju ulaznica preko interneta po povoljnijim cijenama. Dnevna ulaznica naručena preko interneta stoji 49 €, a ku-pljena u Düsseldorf Trade Center 55 €. Cijena trodnevne ulaznice kupljene preko interneta je 108 € (120 € u Düsseldorf Trade Center). Ulaznice za K2007 također se mogu koristiti kao karte za gradski javni prijevoz.

Slogan ovogodišnje izložbe K2007 je “Pretva-ranje vizije u posao” (e. Turning Vision into Business). Vodeća svjetska izložba plastike i gume održavat će se od 24. do 31. listopada od 10 do 18.30 u svim raspoloživim dvorana-ma (1 − 17) Düsseldorf Trade Center.

www.messe-duesseldorf.de

iz s

vije

tadogođaji i dostignuća

Vodeća svjetska izložba plasti-čarske i gumarske industrije - K2007

potopni erozimati

37Listopad 1 I

Konferenciju su otvorili direktor grozda Plasttehnika Janez Navodnik te predstavnici gospodarskih komora Slovenije (Joze Rener) i Hrvatske (Ruđer Friganović). J. Rener na-glasio je kako se Slovenija nalazi na prvome mjestu u svijetu po količini prerađenih pla-stičnih materijala po stanovniku, ali i da se preradba plastike sve više isprepleće s dru-gim djelatnostima upravo zbog veoma široke primjene plastičnih materijala. Naglasio je i koristi proizašle iz članstva u Europskoj uniji zbog lakšega uključivanja u europske dobav-ne lance i pri nabavi materijala i pri isporu-čivanju gotovih proizvoda. R. Friganović, direktor Sektora za industriju HGK, u svom je pozdravnom obraćanju naglasio pozitivna iskustva Hrvatske u zbrinjavanju ambalažno-ga otpada uvođenjem povratnih naknada.

Prema riječima J. Navodnika, plastiku kao materijal izbora ne treba više braniti, ali ipak i dalje treba svakodnevno naglašavati njezinu pozitivnu ulogu u smanjenju one-čišćenja okoliša. Hrvatska i Slovenija mogu učiti jedna od druge. Slovenija nudi iskustva u uspješnoj preradbi i u iskoraku u nova područja primjene, a Hrvatska prednjači u zbrinjavanju otpadne plastike.

Samo Kopač, pomoćnik ministra u Mini-starstvu okoliša i prostornoga planiranja Republike Slovenije, rekao je kako je doista današnji život teško zamisliti bez plastike, a posebice je važan doprinos toga materi-jala zaštiti okoliša. Nažalost, u Sloveniji je oporaba otpada na veoma niskoj razini. Po-dručje oporabe u Sloveniji nije regulirano slovenskim zakonima, nego onima prihva-ćenima od Europske unije. Ulažu se veliki napori kako bi se u novu, cjelovitu strate-giju slovenske industrije ugradile postavke koje nisu bitne samo za ekonomski učinko-vit razvoj nego i za razvoj proizvodnji pri-

3. međunarodna konferencija Polimeri u funkciji zaštite okoliša i energetske učinkovitostiU Ljubljani, u Slovenskoj gospodarskoj komori (Gospodarska zbornica Slo-venije), 28. rujna 2007. godine održana je 3. međunarodna konferencija

Polimeri u funkciji zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Skup su organi-

zirali Udruženje za plastiku i gumu Hrvatske gospodarske komore, sloven-

ski plastičarski grozd Plasstehnika i europsko udruženje proizvođača poli-

mernih materijala PlasticsEurope. Uz nazočne goste iz ministarstava koja

u svom okrugu djelovanja imaju zaštitu okoliša te gospodarskih komora

obiju zemalja, na konferenciju su bile pozvane i hrvatske tvrtke koje proi-

zvode, prerađuju i oporabljuju plastiku.

Mr. sc. Gordana Barić

jateljskih okolišu, s naglaskom na poticanje ekoinovacija.

Pomoćnik ministra u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornoga uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske, Daniel Ralph Schneider, predstavio je aktivnosti provedene u RH na području gospodarenja pojedinim otpadnim materijalima, s naglaskom na gospodarenje otpadnim polimernim materijalima, pose-bice PET ambalažom i otpadnim gumenim pneumaticima. Predstavljen je sustav povrat-nih i nepovratnih naknada, koji se u proved-bi pokazao izvrsnim.

Dok se u Sloveniji preradbom plastike bavi oko 1 600 tvrtki (uključujući i obrtnike), a preradi oko 265 kg po stanovniku, što Slove-niju stavlja na prvo mjesto u svijetu, u Hrvat-skoj radi oko 1 350 prerađivača (tvrtki i obrt-nika), s time što prerada doseže malo manje od 80 % onoga što je prerađeno 1990. godi-ne. I dok je oko 90 % vrijednosti uvezenih polimernih materijala pokriveno s izvozom (zbog visokoga izvoza DIOKI-ja), vrijednost uvezenih gotovih proizvoda iznosi oko 750 milijuna USD i pet puta nadmašuje izvoz. Gordana Pehnec Pavlović, poslovna tajnica Udruženja za plastiku i gumu HGK, upravo tu vidi šansu za hrvatske prerađivače, koji bi domaćem tržištu mogli ponuditi upravo pro-izvode koji se sada uvoze.

Iako Slovenija u preradbi plastike može biti primjer mnogima, posebice ako se doda da su se tri slovenska instituta i četiri slovenske tvrtke već dokazali u istraživanju i proizvodnji nanomaterijala, plastika se u Sloveniji ne opo-rabljuje, naglasio je Navodnik. Uporaba plasti-ke znači prekretnicu u proizvodnji i potrošnji energije (foto, vodikove i solarne ćelije nači-njene su od plastike), ugradnja sve više plastič-nih materijala u automobile pridonosi sniže-

nju potrošnje goriva i time smanjenju štetnih emisija, izgradnja tzv. pasivnih kuća, u kojima je plastika prije svega učinkovit izolator, znači manje potrebne energije za zagrijavanje i hla-đenje te time također manje štetnih emisija. U Sloveniji je razvijeno nekoliko proizvoda od otpadnih materijala (palete od otpadne mi-ješane plastike, zvučna izolacija od otpadne tkanine i autosjedalica, kompozitni proizvodi od ekstrudiranih otpadnih plastomera i duro-mera, proizvodi od drvno-plastomernih kom-pozita, pa čak i u cijelosti od otpadnoga drva).

Europska plastičarska industrija zapošljava u oko 50 000 tvrtki više od 1,6 milijuna ljudi i ostvaruje oko 280 milijardi eura prihoda na godinu. Oko 95 % europskih proizvo-đača polimernih materijala okupljeno je u udruženju PlasticsEurope, koje je predstavio Peter Orth, direktor PlasticsEurope Deutsc-hland. Naglasio je kako se plastika koristi u dva velika područja: zaštiti i logistici. Zaštita obuhvaća čuvanje namirnica i ostalih proi-zvoda (ambalaža), odjeću i građevinarstvo, a logistika uključuje transport, skladištenje i distribuciju (opet zahvaljujući ambalaži). U nekim se zemljama Europske unije i dalje odlaže oko 50 % plastičnoga otpada, dok su neke zemlje dosegnule 100 %-tnu oporabu,

iz svijetadogođaji i dostignuća

38 Listopad 1 I

što je europski cilj. Samo 4 % ukupno potro-šene naft e u svijetu preradi se u plastiku, a oko 85 % nenadoknadivo se troši za prijevoz i proizvodnju energije za grijanje i industri-ju. Alternativa je proizvodnja plastike iz obnovljivih izvora, tj. iz poljoprivredne proi-zvodnje, no i tu je potrebno postaviti pitanje učinkovitosti zbog energije koja je potrebna za proizvodnju sirovine, njezin transport i preradbu. Ali i opravdanosti korištenja hrane za proizvodnju polimernih materijala.

Direktor PlasticsEurope Region Meditera-nian, Giuseppe Riva, naglasio je kako će plastika, iako je njezina uloga u našem sva-kodnevnom životu već važna, u budućnosti postati još važnijom. Plastika nam treba za kvalitetan budući razvoj društva u cjelini. Riječ je o materijalu čija je proizvodnja u posljednjih 50 godina rasla po godišnjoj stopi od oko 9,9 %. Plastika je materijal koji omogućuje razvoj društva visoke energijske učinkovitosti. Energijska učinkovitost pla-stike iskazuje se u transportu smanjenjem mase vozila uz istodobno povećanje sigur-nosti i time smanjenjem potrošnje goriva do 20 % te smanjenjem štetnih emisija. Bez plastike je danas nezamislivo područje te-lekomunikacija, računalstva te prijenosa i pohrane podataka. Uporaba plastike u građevinarstvu znači jeft inije i sigurnije stanovanje. Dobro izolirani objekti troše oko 14,5 L loživa ulja po m2, a u europsko se zakonodavstvo nastoji ugraditi obveza gradnje objekata koji troše do 3 L loživa ulja po m2.

Energijska učinkovitost plastike može se prikazati malim primjerom: za proizvodnju 1 m3 PUR toplinske izolacije potrebno je oko 70 litara naft e, a isti proizvod tijekom upo-rabnoga vijeka od 50 godina uštedi oko 5 400 litara loživa ulja ili 108 litara na godinu.

Plastična ambalaža snizuje troškove tran-sporta i gubitke na proizvodima i do 70 %. Za proizvodnju plastičnih vrećica treba 40 % manje energije nego za proizvodnju papirna-tih vrećica. Ugradnja plastičnih bubnjeva u perilice rublja štedi oko 10 L naft e na godinu. Kada bi se plastika zamijenila alternativnim materijalima (a to je moguće u oko 75 % uporaba plastike), samo bi Europska unija trebala dodatnih 12 elektrana snage po 1 000 MW, a to je 1,4 % ukupne europske potrošnje energije.

Svaki plastični proizvod moguće je više puta iskoristiti, materijal od kojega je načinjen moguće je (u teoriji) bezbroj puta reciklira-ti, a ako se želi potpuno ukloniti, može ga se spaliti uz pridobivanje energije, jer plastika je zapravo smrznuta energija energijske vrijed-nosti više od sirove naft e.

Područje biorazgradljive plastike i bioplasti-ke slušateljstvu je predstavio Ingo Sartorius, uz upozorenje na terminološku problemati-ku koja pod pojmom bioplastike razumijeva plastiku dobivenu iz obnovljivih, uzgojenih izvora, ali i onu biorazgradljivu. Od bioraz-gradljive plastike, koja može biti i iz obnov-ljivih izvora, ali i sintetizirana od naft e ili pli-na, mogu se izrađivati proizvodi namijenjeni građevinarstvu (prirodne žbuke, ljepila za tapete i pločice, boje za zidove, izolacija i sl.), automobilski dijelovi (cijevi za dobavu gori-va, punjenje za automobilska vrata...). Radi poboljšanja svojstava nerijetko se smješavaju biorazgradljivi polimeri i oni sintetizirani od naft e ili plina. Kakav god izbor bio, naft a ili plin su i dalje potrebni ili za proizvodnju po-limera iz obnovljivih izvora (proizvodnja po-ljoprivrednih kultura, transport i preradba) ili za biorazgradljive polimere pridobivene iz naft e ili plina.

Andrea Ecker predstavila je austrijski sustav gospodarenja otpadnom plastikom, uz na-

glasak da izabrani postupak oporabe mora biti ekonomski i ekološki opravdan. Oko 20 % otpadne plastike moguće je materijal-no oporabiti, a ostalo se oporabljuje kemijski ili energijski. U Austriji je kažnjivo bacanje materijala s visokom ogrjevnom moći. Mate-rijalno se oporabljuje ono što je jednostavno i jeft ino prikupiti, prije svega unaprijed raz-vrstani industrijski otpad, a u novije vrijeme građani su zamoljeni da u popularne žute spremnike i vreće ARA-sustava stavljaju is-ključivo plastenke, čime se pojeft injuje raz-vrstavanje otpada. Sva ostala plastika opo-rabljuje se energijski, pri čemu se dobivena energija rabi za grijanje (spalionica u Beču), proizvodnju energije (cementare), prido-bivanje pare (drvna industrija pri preradbi pulpe). Danas Austrija, s obzirom na kapaci-tete za zbrinjavanje plastičnoga otpada, nema dovoljno takvoga otpada te se, ne samo u Au-striji nego i u dijelu zemalja Europske unije, razvija tržište otpada. S obzirom na današnju situaciju u Sloveniji i upućeno pitanje tko to stanje treba promijeniti, A. Ecker je pomalo u šali odgovorila kako se sav sakupljeni pla-stični otpad može prodati Austriji, a u ozbilj-nom tonu uputila je na parlament i donoše-nje odgovarajućih zakona. Otpor koji prema zbrinjavanju otpada danas postoji u Sloveniji i na koji je upozorio J. Navodnik (inercija sta-novništva te jak utjecaj zelenih, koji su uspjeli ozakoniti sprječavanje spaljivanja plastično-ga otpada u cementarama), postojao je prije dvadesetak godina i u Austriji. Otpad koji je danas na odlagalištima mogao bi postati veo-ma cijenjenom sirovinom u budućnosti.

Zaključak ovoga jednodnevnog skupa jest kako svatko treba u svojoj zemlji napraviti najbolje, ali potrebno je i udruživanje u na-stojanjima da se pridobije novac iz europskih fondova namijenjenih upravo projektima gospodarenja otpadom. Posebno je upućena molba iskusnijim hrvatskim stručnjacima da se uključe u zajednički projekt sa slovenskim kolegama, a čiji bi cilj bilo preokretanje situ-acije u Sloveniji te razvoj sustava gospodare-nja otpadom, ali i rješavanje problematičnih mjesta u sustavu gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.

Mr. sc. Gordana Barić, FSB, Zagreb

iz s

vije

tadogođaji i dostignuća

39Listopad 1 I

40 Listopad 1 I

Većina trodimenzionalnih oblika u kalupima može se izraditi s pomoću

elektroerozije (potopna elektroerozija – SEDM) i glodanjem velikim brzina-

ma (high speed cutting – HSC). Velik broj oblika koji su nekad obrađivani

isključivo s pomoću uređaja za SEDM, danas se već u cijelosti mogu izra-

diti s pomoću HSC-glodanja, koje omogućuje i obradu zakaljenih čelika.

HSC-glodanje na drugoj strani povisuje konkurentnost obrade s pomoću

SEDM-a jer se s pomoću HSC-a elektrode mogu načiniti brzo i ekonomično.

Upravo je zato u najvećem broju slučajeva obrada s pomoću uređaja za

SEDM i dalje najprimjerenija. Više podataka o elektroerozijskoj obradi može

se naći na internetskoj stranici /1/.

Slika 1. Obradni centri sa uređajem za SEDM i strojem za HSC-glodanje s automatskom izmjenom obradaka i elektroda

HSC-stroj OPS 600 Robot OPS-INGERSOLL SEDM-uređajOPS-INGERSOLLGANTRY 5000

SEDM-uređajROBOFORM 550

RobotToolPartner

HSC-strojMIKRON HSM 300

a)

b)

Foto

: OPS

-INGE

RSO

LLFo

to: C

harm

illes

Pri izradi trodimenzionalnih oblika opti-malnim se pokazalo rješenje koje ujedinjuje uređaje za SEDM i uporabu stroja za HSC-glodanje. Danas je moguće kupiti automa-

Smjernice pri izboru uređaja za elektroeroziju

Marjan Dobovšek

tizirani obradni centar (MoldCenter), gdje isti robot omogućuje izmjenu obradaka i elektroda na oba stroja istoga proizvođača (slika 1a) /2,3/, a također se isti robot može

(npr. WorkMaster systema 3R) primijeniti za mijenjanje obradaka, elektroda te alata za obradu na strojevima različitih proizvo-đača (slika 1b) /12/.

Izbor najprimjerenijeg uređaja za SEDM nije jednostavan. U ovom članku sistema-tizirane su smjernice koje je uputno slije-diti pri izboru uređaja. Time se želi olakšati izbor uređaja koji bi bio najprimjereniji za pojedinu proizvodnju.

Pri izboru najprimjerenijeg stroja, a time i dobavljača opreme, važno je provesti ispiti-vanje. Kupac mora odabrati nekoliko uzo-raka za obradu te ih poslati potencijalnim dobavljačima na obradu. Na osnovi rezul-tata tih ispitivanja može se lakše odlučiti za najprimjerenijeg dobavljača. U članku je prikazano nekoliko mogućnosti ispitivanja koje se mogu koristiti kao standardne, što olakšava barem prvi izbor. Konačnu odlu-ku kupac mora sam donijeti na temelju vla-stitih potreba i mogućnosti dobavljača.

Izbor dobavljačaBroj proizvođača uređaja za SEDM u po-sljednjih se nekoliko godina smanjio, no na tržištu je ipak i dalje dovoljan broj proizvo-đača manjih i srednje velikih uređaja. Za uspješnu prodaju dobavljači moraju ispu-niti najmanje četiri uvjeta:1. Dobavljač mora imati prodavača (zastu-

pnika) kojemu kupac vjeruje i koji je spo-soban u suradnji s budućim korisnikom izabrati najprimjereniji uređaj za obradu koji kupac treba u svojoj proizvodnji.

2. Dobavljači moraju uređaj dostaviti i osigurati njegovo nesmetano djelovanje u dogovorenom roku.

3. Dobavljači moraju omogućiti odgovara-juće tehničko i tehnološko savjetovanje potrebno za nesmetan rad uređaja, njego-vu maksimalnu iskoristivost te što kraće

iz s

vije

taiskustva iz prakse

41Listopad 1 I

Slika 2. Uređaj za SEDM i uređaj za SEDM s robotom

SEDM stroj

generator supravljanjemprocesa

uređaj zadielektrik

CNC-upravljanje

a)

RobotWorkMastersystem 3R

stezanje radnih izradaka Dynafi x system 3R

stezanje elektrodaMacro system 3R

b)Fo

to: O

PS-IN

GERS

OLL

Foto

: sys

tem

3RSEDM stroj

vrijeme osposobljavanja radnika koji će s tim uređajem raditi u proizvodnji. Savje-tovanje takve vrste mora pružati i poslije, kada se u redovitoj proizvodnji pojave teškoće. Samo će na taj način kupac do-voljno brzo vratiti uložena sredstva.

4. Dobavljač također mora osigurati servis koji će omogućiti nesmetano djelovanje uređaja, a u slučaju greške u radu, mora je ukloniti u najkraćem mogućem roku.

Proizvođači strojeva svjesni su da je za uspješnu prodaju na razmjerno malom trži-štu potrebno imati svojeg prodavača (zastu-pnika). Razlike između dobavljača stoga se ponajprije javljaju u ispunjavanju preostalih triju uvjeta.

Izbor najprimjerenijeg uređaja za SEDMPri izboru najprimjerenijeg dobavljača istodobno se odabire i odgovarajući uređaj za pojedinu proizvodnju. Uređaj za SEDM sastavljen je od (slika 2) /2,11/: - stroja sa sustavom za stezanje te samo-

stalnu izmjenu elektroda i obradaka- uređaja za dovod dielektrične tekućine- generatora - sustava za upravljanje elektroerozijskim

procesom- CNC- sustava za upravljanje.

Uređaj za SEDM bez odgovarajuće poprat-ne opreme nema prave vrijednosti. Upravo zato proizvođač mora pripremiti odgovara-juću opremu, koja će korisniku omogućiti maksimalnu iskorištenost novog uređaja.

Izbor najprimjerenijeg strojaStroj mora omogućiti:- stezanje obratka- stezanje elektroda- pozicioniranje elektrode s obzirom na

obradak- gibanja potrebna za nesmetan tijek

elektroerozijskog procesa i izradu za-htjevnog oblika obratka

- samostalnu izmjenu elektroda i obradaka.

Prvi je korak izbor odgovarajuće veličine stroja. Mogućnost izbora je veća kod ma-njih strojeva. Isporuka takvih strojeva ta-kođer je brža. Proizvođača velikih strojeva je manje, a rokovi isporuke su dulji.

Izbor veličine stroja ovisi o veličini najvećeg obratka koji će se obrađivati na tom stroju.Važna je konstrukcijska izvedba stroja. Kod

iz svijetaiskustva iz prakse

Dormer Product Selector Dormer je izdao novu verziju programa za izbor reznog alata pri postupcima bušenja, glodanja, razvrtavanja i narezivanja navoja.

Program vodi korisnika niz širok iz-bor mogućih alata,s prikazom slike i mjera alata. Prema zahtjevima aplika-cije Selektor izračuna parametre, po-stupka obrade, kao i troškove obrade, i sve to jednostavno isprintate. Pro-duct Selector se može preuzeti sa in-ternetske stranice www.dormer.com ili sa stranice zastupnika BTS Com-pany www.bts-company.com.

42 Listopad 1 I

Slika 3. C-konstrukcija elektroerozijskog stroja

Foto: Charmilles

Foto: exeron

Foto: +GF+ AgieCharmilles

Foto: ZIMMER+KREIM

manjih strojeva često se susreću C-izvedbe, kod kojih je pinola pričvršćena na konzolu stroja. Poznata je izvedba s koordinatnim stolom, gdje se obradak pričvršćen za rad-ni stol kreće u smjeru osi x i y, a elektroda pričvršćena za pinolu kreće se u smjeru osi z. Takva se izvedba češće susreće kod ručnih strojeva. Druga je izvedba s nepomičnim rad-nim stolom. Kod te izvedbe gibanja u smje-ru svih triju osi izvodi elektroda (slike 2,3) /2,3,4,5,6,7/. Takva izvedba stroja primjerena je za CNC-upravljane strojeve. Kod gibanja koja su potrebna za nesmetano izvođenje elektroerozijskog procesa bolje je premještati što manje mase. Stoga su bolje izvedbe gdje cjelokupno gibanje izvodi elektroda.

Kod srednje velikih i velikih strojeva najče-šća je izvedba portalnog stroja, tzv. izved-ba Gantry (slika 4) /2,3,4/. Kod te izvedbe osnova stroja je stol s uzdužnom vodilicom za portal na kojemu su smještene poprečne vodilice na koje je ugrađena pinola s oko-mitim vodilicama.

U praksi se pokazalo kako je portalna izvedba kruća i manje osjetljiva na tempe-raturne promjene.

Za uspješan rad prije svega su bitna dina-mička svojstva strojeva. Pri tome su važni rezultati koji se dobivaju pri promjenama smjera gibanja i frekvencije pojedinih sklo-pova stroja koji se gibaju. U tome se stro-jevi međusobno bitno razlikuju. Kvalitetna konstrukcija nije jeft ina, stoga je cijena kvalitetnih strojeva viša.

Kvalitetni suvremeni strojevi osiguravaju preciznost pozicioniranja u mikronima. Kod jeft inijih izvedaba strojeva, preciznost i krutost su manje. U tom je smislu potrebno izabrati stroj koji odgovara zahtjevima kup-ca. Kako bi se osigurala preciznost, potreb-no se pobrinuti za primjerene uvjete okoli-ne (sa stalnom temperaturom, vlagom itd.). Izvan klimatiziranih prostora nije moguće postići preciznost od nekoliko mikrona.

Izbor sustava za stezanje i samostalno mijenjanje elektroda i obradakaSustav za upinjanje elektroda i obradaka mora osigurati precizno, čvrsto i ponovlji-vo stezanje. Sustav za upinjanje elektroda i obradaka upotrebljava se na različitim stro-jevima pa mora omogućiti prijenos i pre-cizno upinjanje pri prijenosu. Tako se npr. elektroda izradi na stroju za HSC-glodanje, kontrolira se na mjernom stroju te se na-kon toga prenosi na stroj za SEDM. Upravo je zato na svim strojevima potrebno imati isti sustav upinjanja.

Pri izradi, vrijeme koje je potrebno za iz-mjenu elektrode i obradaka, kad stroj ne radi (tzv. vrijeme pripreme ), mora biti što kraće. Uz to, nastoji se da se ta izmjena zbi-va samostalno, bez nazočnosti operatera. Samo je tako moguće postići da elektroero-zijski uređaj djeluje 24 sata na dan i sedam dana u tjednu. Stoga valja izabrati sustav za stezanje te samostalnu izmjenu elektroda i obradaka koji sve to omogućuje i kojim se postiže tražena preciznost obrade /11/.

Izbor najprimjerenijeg uređaja za dovod dielektrikaZadatak uređaja za dovod dielektrika je do-vođenje dielektrika za nesmetan tijek elek-troerozijskog procesa. Uređaj mora osigurati odgovarajuće čišćenje dielektrika, održavanje temperature dielektrika i dovod dielektrika u kadu na radnom stolu stroja, odnosno na rad-nu površinu između obratka i elektrode. Kod većine suvremenih strojeva, uređaj za dovod dielektrika je u sklopu stroja (slika 4). Postoje i izvedbe koje su odvojene od stroja te su s njime povezane cijevima (slika 2). Ako posto-ji više uređaja, smisleno je koristiti središnji uređaj za dovod dielektrika za više strojeva.

Jedan od najvažnijih zadataka tog uređaja jest da osigura dovod dovoljno čistog dielektrika u prostor između obratka i elektrode. Zato je potrebno dielektrik fi ltrirati, a nečistoće nastale elektroerozijskom obradom odstra-niti. Ako se koriste papirnati fi ltri, potrebno ih je pravodobno mijenjati. Postoje također i uređaji koji samostalno čiste odgovarajuće fi ltre, no takvi su uređaji svakako i skuplji /7/. Kupnju takvog uređaja moraju opravdati manji troškovi njegove uporabe.

Veoma je važno upotrijebiti odgovarajuće dielektrične tekućine. O njima, naime, ovi-si preciznost obrade koja se može postići te učinkovitost elektroerozijskog procesa. Ako je izabrani uređaj optimiran s drugim dielektri-kom, potrebno ga je odgovarajuće korigirati.

Izbor generatoraIzbor uređaja za elektroeroziju istodobno uvjetuje i izbor generatora. Većina proizvođa-ča omogućuje izbor generatora različitih snaga i dodatnih generatora za fi nu obradu. Ako je pri grubim obradama potreban veći tok, po-trebno je izabrati generator odgovarajuće sna-ge ili dodatni generator booster za povećanje snage pri gruboj obradi. Ako postoji potreba za kvalitetnijom obradom od one koju omogu-ćuje osnovni generator, neki proizvođači nude dodatni generator za fi nu obradu /3,4,5/.

Većina proizvođača kvalitetnijih uređaja upotrebljava generatore bez aktivnih upo-rišta. Ti generatori imaju bolju iskoristivost i manje zagrijavaju okolinu. Važniji od toga su parametri i njihove vrijednosti s kojima generator omogućuje pripremu optimalne elektroerozijske obrade.

Proizvođači su u posljednje vrijeme uložili velik napor u razvoj tehnički unaprijeđenih generatora, i na području grube i fi ne obra-de. Neki rezultate toga razvoja počinju plasi-rati na tržište /5,12/, dok drugi to još čekaju.

Sustavi za upravljanje elektroerozijskim procesomZa upravljanje elektroerozijskim procesom važni su servoupravljački sustav, sustav za zaštitu protiv nekontroliranog inpulsnog

iz s

vije

taiskustva iz prakse

43Listopad 1 I

44 Listopad 1 I

iz s

vije

taiskustva iz prakse

Slika 4. Portalna (Gantry) konstrukcija elektroerozijskog stroja

Foto: OPS-INGERSOLL

Foto: exeron

Foto: ZIMMER+KREIM

pražnjena i upravljanje ispiranjem pri od-vođenju čestica između elektrode i obratka. Neki proizvođači upotrebljavaju sustave koji omogućuju optimiranje pojedinih pa-rametara obrade; većina se temelji na Fuzzy i sličnim logikama /3/.

Servoupravljački sustaviServoupravljački sustav usmjerava za-zor između elektrode i obratka u smjeru gibanja elektrode. Učinkovitost elektroe-rozijskog procesa ovisi o postavkama ser-voupravljačkog sustava. Važno je da se ser-voupravljački sustav odazove na promjene u radnom zazoru, kao i vrijeme njegova odaziva na takve promjene. Naravno da vrijeme potrebno za promjenu zazora ne ovisi samo o električnom dijelu upravljanja nego prije svega o mehaničkim elementi-ma i njihovim dinamičkim karakteristika-ma. Za dobro upravljanje elektroerozijskim procesom stroj mora pratiti promjene fre-kvencija od blizu 100 Hz.

Sustavi za zaštitu protiv nepravilnih impulsaPri elektroerozijskoj obradi mogu se pojaviti nepravilni impulsi koji ometaju tijek elektro-erozijskog procesa i negativno utječu na kva-litetu obrađene površine. Može se reći kako svi proizvođači u svoje uređaje ugrađuju su-stave za zaštitu protiv nepravilnih impulsa. Takvi se sustavi mogu i odvojeno kupiti te poslije ugraditi u uređaj za elektroeroziju.

Dobar sustav za zaštitu od nepravilnih impulsa pri pojavi nepravilnih impulsa ne smije ometati proces i smanjivati njegovu učinkovitost te se mora brzo odazvati. Ve-ćina tih sustava prepoznaje pojavu nepra-vilnih impulsa već u trenutku same pojave impulsa te takav impuls prekida /13,14/. Time prekidaju dovod štetne energije u elektroerozijski proces i sprječavaju mo-guće posljedice. Razlika između raznih su-stava takve vrste je u preciznosti kojom se prepoznaju nepravilni impulsi te u načinu i brzini odaziva na njihovu pojavu.

Uporaba sustava za zaštitu od nepravilnih impulsa prije svega je potrebna u težim radnim okolinama, gdje se može pojaviti lokalna povećana onečišćenost zazora te je na tim mjestima teško odstraniti čestice elektroerozijske obrade. Uporaba tih susta-va vrlo je uspješna kod strojeva na kojima nema brzih odmaka elektroda.

Upravljanje procesom ispiranjaKao i pri drugim procesima obrade odvaja-njem čestica, i pri elektroerozijskoj obradi potrebno je odstraniti čestice koje nastanu tijekom obrade. Potrebno se pobrinuti za rav-nomjernu onečišćenost radnog zazora te za odstranjivanje čestica erozije koje se pojavlju-ju u procesu. Samo će se na taj način omogu-ćiti nesmetan tijek elektroerozijskog procesa.

U praksi se manje koristi ispiranje dovo-dom dielektrika kroz elektrodu ili obradak. Većinom se u zazor dovodi svjež dielektrik s periodičnim odmicanjem ili primicanjem elektrode. Kod toga načina ispiranja veoma je važno vrijeme za primicanje i odmicanje elek-trode, jer se u tom trenutku elektroerozijski proces prekida i nema odvajanja materijala. Suvremeni strojevi SEDM postižu ubrzanja od 10 m/s2 i brzine od 30 m/min /2,10/. Ubr-zanja pomaka veoma su važna zbog učinka crpke, kad zbog povećanja prostora između elektrode i obratka u njega dođe svjež die-lektrik. Brza odmicanja mogu se upotrijebiti kod relativno malih elektroda. Kod velikih elektroda potrebno je smanjivati ubrzanja, jer zbog velike promjene tlakova u radnom zazo-ru dolazi do pojave prevelike sile.

Pri izboru uređaja za elektroeroziju poseb-nu pozornost treba posvetiti izvedbi brzih odmaka elektroda.

CNC-upravljački sustavi U posljednjih nekoliko godina CNC-uprav-ljački sustavi bitno su se poboljšali. Upora-ba suvremenih računala ubrzala je brzinu obrade podataka potrebnih za upravljanje strojevima. Tako je danas brzina gibanja ograničena samo mehaničkim karakteri-stikama konstrukcija strojeva. Većina pro-izvođača počela je upotrebljavati upravljač-ke sustave s osobnim računalima.

Suvremena osobna računala omogućuju prijenos podataka iz CAD/CAM, uvođenje cjelovite automatizacije i vođenje jedno-stavnih elektroda prema programiranim putovima. Uz to omogućuju dijagnostiku pogrešaka, prijenos podataka u servis proi-zvođača i popravak pogrešaka putem inter-neta. Na taj način proizvođač može također slati promjene u programskoj podršci.

Programeri su razvili programsku podršku koja omogućuje jednostavnu uporabu stroja i pri pripremi rada i pri optimiranju procesa.

Velik broj korisnika s pomoću mjernih stro-jeva nadzire preciznost položaja elektroda i obradaka na mehanizmima za upinjanje. Podatke i potrebne korekcije potrebno je unijeti u memoriju računala. Ti podaci po-slije, kad su elektroda ili obradak stegnu-ti na stroj, služe prilagođavanju položaja između elektrode i obratka. Programska oprema različitih proizvođača strojeva već neko vrijeme omogućuje samostalan prije-nos podataka s mjernoga stroja na stroj na kojemu se zbiva obrada / 2,3,4,5,6,9/.

Pri izboru uređaja za elektroeroziju po-trebno je provjeriti ispunjava li CNC-su-stav za upravljanje svojom programskom opremom postavljene zahtjeve. Zajedno sa strojem, CNC-sustav za upravljanje mora omogućiti izradu željenog oblika.

Postupak elektroerozijske obradeZa uspješnu uporabu SEDM-uređaja iznimno su važni parametri i način obrade. Izbor i pri-prema optimalnog načina obrade zahtjevan je i dugotrajan proces. Osnova svakog postupka je izbor optimalnih parametara koji rezulti-raju što boljom obradom. Parametri obrade moraju biti namješteni za kombinaciju ma-terijala pri obradi koja se najčešće koristi u praksi (bakar-čelik), za druge kombinacije (npr. grafi t-čelik) ili za obradu drugih materi-jala kao što su tvrdi metali, aluminij, titan, ra-zne slitine za zrakoplovnu industriju itd., gdje je potrebno upotrebljavati primjeren materi-jal elektrode. Na temelju parametara obrade u prošlosti su se mogle razlikovati tri skupine postupaka elektroerozijske obrade:

45Listopad 1 I

iz svijetaiskustva iz prakse- postupci s velikom količinom odvajanja

materijala u jedinici vremena i velikom potrošnjom elektroda

- standardni postupci s manjim odvaja-njem materijala u jedinici vremena i manjom potrošnjom elektroda

- postupci s malom potrošnjom elektro-da, a samim time i još manjim odvaja-njem materijala u jedinici vremena.

SEDM-obrada zbiva se u nekoliko koraka. Prvi je korak gruba obrada, pri kojoj pove-ćanje radne površine zahtijeva stupnjeva-nje parametara od manjih do većih tokova. Nakon grube obrade slijedi stupnjevanje parametara do završne, fi ne obrade /16,17/. Pri tome se upotrebljavaju različita orbital-na gibanja, koja omogućuju povećavanje zazor između elektrode i obratka. Tako je moguće istu elektrodu rabiti za grubu obra-du, međukorake i završnu, fi nu obradu.

U posljednje se vrijeme velika pozornost posvećuje razvoju generatora koji prije sve-ga omogućuju grubu obradu bez potrošnje elektroda, odnosno s minimalnom potroš-njom elektroda. Tako se pri gruboj obradi približava konačnom obliku te se barem za međukorake može rabiti ista elektroda. Obično se koriste dvije elektrode – prva za grubu obradu i nekoliko prvih međuobrada i druga za sljedeće korake međuobrade i za završnu, fi nu obradu. Pri tome valja postići

zahtijevani stupanj hrapavosti obrađivane površine, kvalitetu obrađene površine s najmanjom mogućom dubinom toplinskih deformacija i mikronapuklina te zahtijeva-nu preciznost obrađenog oblika.

Oblici koji se obrađuju SEDM-om različiti su te su stoga potrebni različiti načini obrade /16, 17/. Najveće razlike su pri gruboj obradi, a manje pri međustupnjevima obrade i završ-noj, fi noj obradi. Na te razlike najviše utječu veličina radne površine koja se u pojedinom stupnju obrađuje i tvrdoća elektrode.

Za svaki oblik obrade potrebno je pripremi-ti odgovarajuće parametre i način obrade. Za korisnika je najvažnije da s pomoću ra-čunala izabere pravilan način obrade i time postigne najkraće moguće vrijeme obrade sa što manjim utroškom elektrode, željenu hrapavost i minimalnu dubinu toplinskih deformacija na obrađenoj površini.

Ispitivanje uređaja za SEDMNa optimalan izbor uređaja za SEDM znat-no utječu rezultati dobiveni ispitivanjem različitih uređaja. Pri tome je važno da se uređaj ispituje s oblicima elektroda koji su slični oblicima koji će se obrađivati u ka-snijoj praksi. Stoga nema pravog smisla u ispitivanju s različitim egzotičnim oblicima elektroda koji u praksi nikada neće biti upo-rabljeni. Jedno od češćih ispitivanja sastoji

se od npr. »Mallorca testa«. Načini obrade i parametri u takvim testovima većinom su već optimirani za postizanje najboljih re-zultata. U praksi si to ne možemo priuštiti jer je zahtijevani oblik potrebno izraditi u prvom pokušaju. Ponavljanja obrade pri izradi alata preskupa su.

Za korisnike je prije svega važno da testo-vi u sklopu ispitivanja ispunjavaju sljedeće kriterije: - postignuto najkraće vrijeme obrade - najmanje moguće trošenje elektrode - postignuta zahtijevana hrapavost obra-

đene površine - postignuta preciznost položaja obrađe-

nog oblika na obratku - postignuta zahtijevana najviša preci-

znost obrađenog oblika - postignuta najmanja dubina toplinskih

deformacija i dubina mikronapuklina.

Testiranje prema prva tri kriterija rela-tivno je jednostavno, u većini testova se uglavnom i upotrebljavaju samo ti krite-riji. Na vrijeme obrade najviše utječe na-čin stupnjevanja od grube do fi ne obrade. Manjom dubinom odvojenog materijala s međustupnjevima i završnim stupnjevima obrade postiže se kraće vrijeme obrade i zahtijevana hrapavost, ali ne i minimalna dubina toplinskih deformacija površina i mikronapuklina.

46 Listopad 1 I

iz s

vije

taiskustva iz prakse

Postizanje preciznosti obrađenog oblika ovisi o preciznosti elektroda, preciznosti stroja i izabranoj metodi obrade, tj. para-metrima. Izbor metode obrade i parameta-ra određuje i način stupnjevanja od grube do završne, fi ne obrade. O tome ovisi hoće li se postići zahtijevana preciznost.

Postizanje zahtijevane minimalne dubine toplinskih deformacija površina i mikro-napuklina ovisi o izabranoj metodi, nači-nu stupnjevanja od grube do fi ne obrade i uspješnosti sustava za zaštitu od nepra-vilnih impulsa. To je bitno prije svega kod alata koji su jako opterećeni toplinskim šokovima (npr. alati za tlačno lijevanje alu-minija) i alata s velikim mehaničkim opte-rećenjima (npr. alati za obrezivanje, alati za kovanje itd.). Pravi rezultati mogu se dobiti tek kad se kalupni umetci načinjeni susta-vima različitih proizvođača ugrade u kalup i analizira se njihova trajnost.

ZaključakUz tehničke karakteristike, pri izboru naj-primjerenijeg uređaja za SEDM važna je njegova cijena, pri čemu je od same cijene još važnije vrijeme u kojem će se uložena sredstva vratiti.

U proizvodnji alata zahtijeva se sve kraće vrijeme isporuke naručenih alata. Upravo se stoga i kod elektroerozijske obrade zahti-

jevaju sve kraća vremena obrade u kojima se može postići zahtijevana preciznost izrade i kvaliteta obrađene površine. Samostalnom izmjenom elektroda i obradaka smanju-je se jalovo vrijeme kad stroj ne radi. Zato je, usprkos većoj nabavnoj cijeni, potrebno odabrati uređaj koji omogućuje kraće vrije-me protoka obrade. Veoma je važno izabrati uređaj koji će nesmetano djelovati 24 sata na dan sedam dana u tjednu i bez stalne nazočnosti operatera. Takvi zahtjevi odgo-varajuće organizacije proizvodnje također iziskuju ulaganje dodatnih sredstava.

Najkraće moguće vrijeme povrata investi-cije postići će se jedino pravilnim odabi-rom uređaja.

Dosta podataka o proizvođačima uređaja za SEDM može se naći na sljedećim inter-netskim stranicama /2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12/. Ti su podaci pomoć pri izboru, no nisu dostatni za konačnu odluku.

Sve fotografi je u ovom članku objavljene su uz suglasnost proizvođača ili njihovih zastu-pnika.

Literatura:1. www.fs.uni-lj.si/lat/nekProc/predava-

njaEDM.pdf2. www.ops-ingersoll.com3. www.zimmer-kreim.com

4. www.exeron.net5. www.agie.com6. www.charmilles.com7. www.cdmrovella.com8. www.ona-elektroerosion.com9. www.makino.com10. www.sodick.com11. www.vpenjalnisistemi.com12. www.system3r.com13. Boccadoro, M.: Mit Hyperspark wird

Senkerosion nahezu doppelt so schnell, www.agie.com

14. Otto, M., Dobovšek, M., Junkar, M.: Avtomatski protiobločni sistem za stroje za elektroerozijsko grezenje (EDM-3A), Strojniški vestnik, Ljubljana 1995/11–12, 381–387.

15. Otto, M., Dobovšek, M.: Avtomatski protiobločni sistem – pot do povečanja produktivnosti in zmanjšanju obrabe elektrode pri elektroerozijskem grezenju, Orodjarstvo 1998, Velenje 1998, 83–87.

16. Dobovšek, M.: Načrtovanje tehnologije za elektroerozijsko obdelavo z računal-nikom. Magistrsko delo, 1987.

17. Dobovšek, M., Roethel, F.: Načrtovanje tehnologije za elektroerozijsko obdelavo z računalnikom. Strokovne informacije št. 18, TF Maribor 1989, 76–84.

Marjan Dobovšek direktor je poduzeća Vpenjalni sistemi, d. o. o. iz Ljubljane, Slo-venija

47Listopad 1 I

iz svijetaiskustva iz prakse

Automatizacija i digitalizacija postupka brušenja alata jamče kvalitetuAutomatizacija je trajan izazov za svaku tvrtku koja želi dugoročno ostati

konkurentna na domaćem i međunarodnom tržištu. U članku su opisani

pristupi automatizaciji sa stajališta proizvođača obradnih centara. Kao mje-

rilo uspjeha u suvremenoj proizvodnji posebice se nametnuo koncept au-

tomatskog skladištenja alata (Automated Toolroom).

Heiko Wahl

Osiguranje kvali-tete u proizvodnji – mjerenje alata na stroju tijekom postupka brušenja

Slika 1. Potrebno je optimirati sve faze postupka brušenja alata

• Pohranjivanje svih parame-tara brušenja otklanja nepo-trebne aktivnosti pri ponav-ljajućim narudžbama.

• Simulacija prikazuje rezultate brušenja i otkriva opasnost od kolizija.

• Automatska mjerenja tijekom postupka brušenja jamče kvalitetu.

Kako bi se mogao učinkovito provesti po-stupak brušenja alata bilo pri proizvodnji bilo pri naknadnom brušenju, dijelimo ga u tri faze (slika 1):- priprema, - brušenje i- kontrola kvalitete.

Kao i pri svakom postupku, tako je i pri brušenju te tri faze moguće iznova analizi-rati i detaljnije ih raščlaniti radi postizanja maksimalne učinkovitosti. U fazi pripreme usmjerava se prema tri cilja – optimalna organizacija svih potrebnih podataka, sma-njenje broja pokusnih brušenja i skraćenje vremena prilagodbe.

Pohranjivanje baze podataka o brušenju – temelj za know-howDobro organizirano pohranjivanje svih po-trebnih parametara brušenja i podataka o izrađenom alatu smanjuje potrebu za ručnim unosom podataka. Postojeći podaci trebaju

biti dostupni jednostavno i brzo, izravno sa stroja za brušenje. Podaci su najčešće pohra-njeni na poslužitelju i prenose se preko mre-že. Pri konceptu automatskog skladištenja alata, strojevi za brušenje, mjerna oprema i obradni centri povezani su u mrežu radi brze i sigurne izmjene potrebnih parametara.

Drukčiji izazov predstavlja automatizacija pokusnih brušenja, pa se stoga i drukčije rješava – s pomoću suvremene programske opreme za simulaciju, kao što je to pro-

gramski paket Cyber Grinding, koji omogu-ćuje pokusno brušenje alata u virtualnom okružju. Alat najprije generiramo bilo na stroju za brušenje bilo na obradnom cen-tru. Korisnik defi nira sve podatke o alatu i parametre brušenja – jednako kao pri pro-gramu za brušenje – te pokrene simulaciju.

Rezultati brušenja mogu se na zaslonu, u obliku 3D modela, vidjeti i analizirati već nakon nekoliko sekundi. Nadzor nad kolizi-jama trenutačno prepozna opasnost od ko-lizije tijekom postupka brušenja, primjerice s glavom za upinjanje ili drugim dijelovima stroja. Poslužitelj u tom slučaju jednostavno prilagođava parametre brušenja s obzirom na željene rezultate. Sve je to moguće učiniti bez ijednoga strojnog sata ili bez ijednoga unište-nog pripremka za brušenje. Simulacija uz to omogućuje predviđanje vremena brušenja i olakšava izradu potrebnih proračuna.

Realistična simulacija ovisi o primjeni stvarnih podataka o stvarnim brusnim ko-

48 Listopad 1 I

mjenjivačem bru-snih koluta (slika 4), što mu omo-gućuje istodob-nu izmjenu alata i brusnih koluta, čime se ostvaruje dodatna ušteda vremena. Posebna pozornost posve-ćena je kratkim vremenima izmje-ne (manje od 10 sekundi). Kada je stroj pripremljen i preuzme para-metre brušenja dobivene simulacijom, obavi se brušenje prvog alata. Iskustva su pokazala kako su pri prvom brušenju, na

iz s

vije

taiskustva iz prakse

Slika 2. Pokusno brušenje alata u virtualnom okružju otkriva opasnost od kolizije i smanju-je troškove

Slika 3. Pripremno vrijeme stroja za novi proi-zvod izravno je povezano s ergonomijom stroja

Slika 5. Mjerni uređaj mjeri više parametara, a dobiveni rezultati točniji su nego pri mjere-njima tijekom postupka brušenja

Slika 6. Mjerni uređaji, kao što je Helicheck Pro, opremljeni su posebnim rutinama za mjerenje alata

Slika 4. Izmjenjivač koluta pokazuje svoje prednosti, posebice pri izradi zahtjevnog alata

lutima koji se koriste na stroju. Te podatke samostalno izmjeri mjerni uređaj. Prednost automatskih mjerenja je u tome da su od samog početka isključene subjektivne po-greške mjeritelja i da su rezultati mjerenja ponovljivi. Izmjereni podaci pretvaraju se u format Walter-Windows i na raspolaganju su za realistične simulacije s pomoću pro-grama Cyber Grinding (slika 2).

Ergonomija stroja skraćuje pripremno vrijemePri brušenju alata, kao i pri svim postup-cima obrade, bitan čimbenik je pripre-mno vrijeme. Bez detaljnijeg upuštanja u načela optimalne proizvodnje, tj. koji alat načiniti s pomoću kojeg stroja, može se zaključiti da je pripremno vrijeme izrav-no povezano s ergonomijom stroja. Što je jednostavniji pristup do držača, mijenja-nje prihvata, mijenjanje seta brusnih ko-luta − prema mogućnosti s automatskom izmjenom brusnih koluta − veća je ušteda na vremenu.

Izmjenjivači brusnih koluta imaju više prednosti jer s jedne strane omogućuju brušenje vrlo zahtjevnog alata s više ra-zličitih brusnih koluta, a s druge strane pri serijskoj proizvodnji osiguravaju go-tovo neprekinut proces s više identičnih setova alata. Stroj za brušenje alata He-litronic Vision (slika 3) opremljen je iz-

temelju podataka iz prethodnih simula-cija, potrebne manje izmjene − najčešće je već drugi načinjeni alat prihvatljive kvalitete.

Sljedeći pristup osiguranju kvalitete u proizvodnji je mjerenje alata neposredno na stroju. Tako je moguće provjeriti jesu li dimenzije u propisanim tolerancijama, čime se štedi vrijeme. Ako su prijeđene granične vrijednosti, sustav kompenzira odstupanja. Kada kompenzacije prijeđu

određenu granicu, stroj mijenja set bru-snih koluta. Strojevi opremljeni izmjenji-vačem brusnih kolu-ta mogu novi kolut upotrijebiti gotovo trenutačno.

Faza mjerenja alata je prekid u proizvod-nom procesu pa je ekonomično mjeriti samo najvažnije pa-rametre alata izravno na stroju. Takav je primjerice IMS (in-terni mjerni sustav), s

pomoću kojega se mjeri pet parametara:

promjer, suženje, korak spirale, dubina utora za odvod čestica i kut oštrice. Na-vedeni parametri mjere se relativno u odnosu na propisanu nominalnu vrijed-nost.

Mjerenja tijekom postupka nisu zamjena za mjerni uređajU trećoj fazi brušenja detaljno se provje-ravaju postignuti rezultati. Mjerenja na stroju nisu zamjena za apsolutna mje-renja na mjernom uređaju, s pomoću kojega je moguće točnije mjerenje bitno većeg broja parametara alata. U ideal-nom slučaju ta se mjerenja provode au-tomatski na mjernom uređaju (slika 5), bez sudjelovanja poslužitelja. U skladu s tim pristupom razvijena su oba Waltero-va mjerna uređaja, Heli Toolcheck 3C i Helicheck Pro (slika 6).

Heiko Wahl je zaposlen u tvrtki Walter Maschinenbau GmbH iz Njemačke.

49Listopad 1 I

50 Listopad 1 I

pred

stav

ljam

o

50

Predstavljamo tvrtku TEH-CUT d.o.o.

Na samom početku

zagrebačke Škorpikove

ulice, na zapadnom dije-

lu bivšega industrijskog

kompleksa “JEDINSTVO”

nalaze se jedini preostali

tragovi nekad moćne

zapadne industrijske

zone hrvatskoga glavno-

ga grada. Iako na zgradi

pilasta krova s krovnim

prozorima okrenutima

prema sjeveru još piše

“JEDINSTVO”, na našu

žalost od toga indu-

strijskoga giganta nije

ostalo gotovo ništa, jer

ostatak hala u tom nekad

velikom industrijskom

kompleksu velikim dije-

lom zauzimaju kineski

trgovci i njihova skladišta,

kao i različita domaća

trgovačka društva sa

svojim skladištima. Hala

s natpisom “JEDINSTVO”

uzduž Škorpikove krije

iznenađenje i poslasticu,

tek naznačeno s nekoliko

zastava uz ogradu. U toj

je zgradi, naime, tvrtka

TEH-CUT d.o.o., vjerojat-

no jedna od najmoderni-

jih metaloprerađivačkih

tvornica u Hrvatskoj i

zasigurno vodeća hrvat-

ska alatnica. Na čelu te

tvrtke je Duško Radović,

direktor i vlasnik, a njego-

va desna ruka je tehnički

direktor Blaž Florjanič.

Duško Radović i Blaž Florjanič

Razgovarao: Igor ŠkevinFoto: Dražen Lapić

Ulaskom u unutrašnjost zgrade u kojoj je smještena tvrtka TEH-CUT d.o.o., svako-mu tko imalo poznaje alatne strojeve posta-je ubrzo jasno da je ušao u prostorije jedne od najopremljenijih alatnica u Hrvatskoj. Tu tvrdnju potkrepljuje impozantan broj CNC obradnih centara, od 3-osnih do 5-osnih, namijenjenih glodanju, brušenju ili elektroeroziji, od kojih valja izdvojiti jedan od novijih i najmoderniji na području HSC obrade metala (28 000 o/min, linearni po-goni u svim osima s ubrzanjem od 2G, 50 m/min posmične brzine, 50 bar hlađenje kroz alat, nosivosti radnog stola 1700 kg, dimenzija 1200 · 850 mm) te mnoštvo dru-gih tehnoloških poslastica.

“Kad sam 1991. osnovao tvrtku, bavili smo se uglavnom specijalnim reznim alatima, glodalima. To je i danas ostalo kao mali profi tni centar unutar Teh-Cuta, a od te se djelatnosti tvrtka razvila u alatnicu”, izjavio je Duško Radović te dodao da je Teh-Cut s radom započeo u Velikoj Gorici.

“Na alatničarstvo smo prešli 1995. Nakon rata u Hrvatskoj strojarstvo je palo toliko nisko da nikomu nisu trebali rezni alati, a uloženi novac u programe i opremu u Teh-Cutu bio je prevelik da propadne. Stoga smo se preorijentirali alatničarstvu i slo-ženim 3D oblicima, gdje smo mogli upo-trijebiti tehnološke mogućnosti strojeva i soft vera kojima smo raspolagali. Tako smo prvi u Hrvatskoj imali CAM-program za

programiranje 5-osnih strojeva. Prva veća investiranja u nabavu nove opreme imali smo 1997. Bila je to investicija reda veli-čine 800 000 tadašnjih njemačkih maraka. Nabavili smo jedan CNC obradni centar, jedan CNC brusni obradni centar i jedan CNC erozimat. Godine 2001., zbog potrebe za većim poslovnim prostorom, kupili smo od JEDINSTVA d.d.:- industrijsku halu na zapadnom dijelu

industrijskog kompleksa od 6000 če-tvornih metara

- pripadajuće zemljište od 14 000 četvor-nih metara

- sav strojni park koji je bio instaliran u tim halama

- tvrtku “Jedinstvo PNO” d.o.o. s 38 za-poslenika.

Odmah selimo cijelu proizvodnju iz Velike Gorice u nove prostore koje paralelno re-noviramo i adaptiramo za potrebe visoko sofi sticirane proizvodnje prema svjetskim standardima. Ta je kupnja bila najveća in-vesticija u razvoju Teh-Cuta do danas, ali se na tome nije stalo, nego se svake godine intenzivno ulaže u nabavu nove suvremene opreme i školovanje kadrova da bi mogli proizvoditi na toj novoj opremi.”

“Kalupe proizvodimo uglavnom za izvoz. Oko 70 % kalupa odlazi izvan granica Hrvatske, a onih 30 % za samo nekoliko domaćih tvrtki koje se bave preradom pla-stike, poput Stražaplastike, Preplama, AD

51Listopad 1 I

tvrtka TEH-CUT d. o. o., Zagrebpredstavljam

o

Plastika. Istodobno AD Plastik proizvodi autodijelove, ali kupuje jako malo domaćih kalupa, jer dobivaju sve gotove alate od na-ručitelja dijelova iz Španjolske, Portugala ili Francuske”, izjavio je Radović te dodao da se rijetko pojavi netko od manjih privatnih prerađivača plastike.

“Jedan od ozbiljnijih stranih kupaca je nje-mačka tvrtka Jokey Plastik, a većina posla u posljednje dvije godine ide preko renomi-ranih slovenskih alatnica za koje odrađuje-mo kompletne kalupe kao podizvođači. Ne znamo tko su krajnji kupci, ali uglavnom se radi o autoindustriji. Od slovenskih par-tnera mogu istaknuti Liv Postojna, Kovino-plastiku Lož i ETI Izlake. Teh-Cut ostvaruje na godinu između tri i pol i četiri milijuna eura ukupnog prihoda, od čega je otprilike polovica od proizvodnje specijalnih dijelo-va za poznatoga američkog kupca Westin-ghouse, a polovica dolazi od alatničarstva, čije se 70 % proizvodnje izvozi, što pak znači da se izvozi oko 85 % ukupne proi-zvodnje.”

Ono što nam je privuklo pozornost pri obi-lasku Teh-Cutova pogona bile su elektrode za erodiranje, vrlo glatke površine iako je jedina obrada kojom su izrađene bilo glo-danje, i to na visokoučinskom obradnom centru proizvođača Deckel Maho Gilde-maister, DMC 105V linear, koji razvija do 28 000 okretaja. Radni stol toga obradnog centra može razviti ubrzanje od 2G, ubrza-nje veće od bolida FORMULE 1 (1,35G).

Preciznost i ponovljivost elektroerozije, od izrade elektrode do izrade predmeta, iznosi +/- 2 mikrona, a sve to zahvaljujući upotre-bi modularnog sustava upinjanja elektrode Erowa, u procesu njezine izrade do njezine upotrebe na erozimatu. Cijena pribora toga

Elektrode

sustava mjeri se u desecima tisuća eura”, spomenuo je Radović dok je objašnjavao razloge nabave obradnog centra DMC 105V linear.

“Htjeli smo kupiti stroj većega gabaritnog razreda, da može prihvatiti obradak od 1800 kilograma veći od 1000 · 800 mm, što nam je ovog časa nedostatak prema svjet-skom tržištu. Naime, moramo biti u stanju što preciznije završno obraditi 3D oblik u što kraćem vremenu, a to postojeća oprema nije mogla raditi tako brzo. Ovaj obradni centar koristi HSC-tehnologiju (e. High Speed Cutting), koja skida čestice malog presjeka, ali uz ekstremne posmake”, obja-snio je Radović kako biti konkurentan na svjetskom tržištu, no dodao je kako su u

postupku nabave novoga numerički uprav-ljanog petosnoga obradnog centra, čiji će radni stol mjeriti čak do dva metra u x-osi.

Kao vrlo fl eksibilan stroj optimalna odnosa cijene i mogućnosti Radović također isti-če potopni erozimat proizvođača Rovelle, CDM model VS 1200 EDHS SPAZIO, koji može prihvatiti obradak do dimenzija 1300 · 800 mm. Stol može nositi obradak težak do šest tona.

Svi strojevi ove alatnice su CNC strojevi, glodalice su u DNC verziji, izravno su po-vezane s računalom, a računala umrežena. Cijeli je sustav vezan na CAD/CAM-pro-grame Catia i ProEngineer. Sve se kon-struira na 3D solid modelima, a operater

5-osni obradni centar DMC 105V linear

52 Listopad 1 I

pred

stav

ljam

otvrtka TEH-CUT d. o. o., Zagreb

na stroju učitava program sa servera za taj stroj, uključujući popis alata. No za takvu visokotehnološku proizvodnju potrebna je i radna snaga drukčijeg tipa.

Jedan od detalja koji se primijeti odmah nakon dolaska u pogon, a koji Teh-Cut iz-dvaja od sličnih tvrtki, načini su skladište-nja. Najuočljivije je visokoregalno skladište alata visine 9 metara i tlocrtne površine 3

Erozimat Rovella CDM

· 4 metra, švicarskog proizvođača Kardexa. Radović napominje da to skladište zamje-njuje ono koje je nekada zauzimalo prostor od 12 · 12 metara, a na kojemu je danas mjerni stroj i dva brusna obradna centra. “Za svaku je ladicu u računalu upisan nje-zin sadržaj, a u planu je dogodine poveziva-nje s TDM (Tool Data Management)-susta-vom koji će omogućivati praćenje svakog alata i njegova nacrta u AutoCAD-u. Sve

to svojevrstan je uvod u optimalan sustav gospodarenja alatom i automatizaciju skla-dišta. Osnovna je stvar da je računalni pro-gram već napravljen i prepoznaje sve proi-zvođače alata. Svaki alat može biti unesen u bazu tog programa, ali i svaki dio alata, čime se omogućuje ne samo praćenje na kojemu je stroju alat nego i koji se dijelovi mogu u slučaju potrebe prebaciti s jednoga kompleksnog alata na drugi.”

“Drugi način skladištenja alata specifi čan za Teh-Cut je KTC (Kromi Tool Center), ormar za posluživanje potrošnim dijelo-vima reznog alata. Svaki radnik ormarić otvara svojim čipom, a ormarić bilježi tko je i koji alat uzeo. Kada određenom alatu broj padne ispod unaprijed određene mi-nimalne količine, program putem interneta to javlja Kromijevoj centrali, čime naruču-je alat kojeg bi moglo nestati. Alat stiže u roku od dva dana paketnom dostavom, a vlasniku samo preostaje platiti nakon što mu Kromi ispostavi račun za upotrijebljeni alat u tekućem mjesecu. Alatom u KTC-u gospodari isporučitelj i on je praktički njegovo vlasništvo. KTC je puno skladište koje nas ne stoji ništa iako je unutra alata u vrijednosti od 80 000 eura, ali mi plati-mo samo ono što smo taj mjesec uzeli iz ormarića”, objašnjava Radović te nabra-ja cijeli niz ušteda koje KTC omogućuje. “Tako se, primjerice, štedi vrijeme za izbor dobavljača, jer Kromi može isporučiti bilo koji alat, bilo kojega renomiranog proizvo-đača. Osim već spomenute uštede na anga-žiranim sredstvima, KTC omogućuje da se plaća na kraju mjeseca samo za iskorišteni alat, odnosno da se dobavljačima ne mora plaćati unaprijed, a sav potreban alat je na broju pa ne dolazi do zastoja u proizvodnji zbog nedostatka pojedinog alata. KTC-om smo htjeli nadograditi svoju ponudu re-znog alata drugim tvrtkama na hrvatskom tržištu pa s Kromijem imamo partnerski dogovor da na hrvatskom tržištu mi nu-dimo suport reznim alatom kroz KTC, ali i pružamo uslugu preoštravanja alata iz KTC-a. Inače, alati u KTC-u mogu biti naši ili strani”, objašnjava Radović.

“Uz svaki numerički stroj u alatničarstvu po-trebna je radna snaga novog tipa. Trebamo radnu snagu koja poznaje i razumije tradici-onalna znanja proizvodnog strojarstva, zna strani jezik i zna raditi na računalu, zna radi-ti u barem jednoj upravljačkoj jedinici poput Heidenheina, Siemensa ili Fanuca i koja, po mogućnosti, zna programirati u barem jed-nom CAM-programu. A takvog kadra nema “na cesti” u Hrvatskoj”, objašnjava Radović te nastavlja: “Proizvođači NC obradnih stroje-va nude tečajeve za edukaciju, ali su oni sku-pi, po 1500 eura po tečaju od 3 do 4 dana, a daju samo parcijalna znanja pa ih treba puno proći da bi radnik dobio sva znanja. Za ope-ratere nekih strojeva predviđeno ih je po 17, Regalno skladište alata

53Listopad 1 I

predstavljamo

tvrtka TEH-CUT d. o. o., Zagreb

a traju od dva do pet dana. Za najkomplici-raniji petosni brusni obradni centar tečajevi ukupno stoje više od 100 000 eura. Jedini trenutačno mogući način je da u prve tri go-dine mi ulažemo u radnikovo znanje, ali da se zato on obveže raditi za nas određen broj godina i da prenosi stečeno znanje na nove radnike. Bojim se da će potrajati najmanje 10 godina dok hrvatsko školstvo ne shvati da treba obrazovati drukčiji profi l ljudi”, kazao je Radović dodavši da je u njegovoj tvrtki prosječna neto plaća proizvodnih radnika između 600 i 650 eura za 172 sata.

“Problem je to što ova struka traži čovjeka koji joj predaje i daje cijelog sebe, a malo je ljudi koji to žele. Odmah danas zaposlili bismo 10 inženjera. To podebljajte i pod-crtajte kad budete tiskali prilog. Svaki dan proveden u alatnici alatničaru diže cijenu. Tražimo ljudski kapital koji želi ulagati u sebe, a vrijednost mu raste eksponencijalno i gotovo da nema zamjenjivih ljudi u alat-ničarstvu”, kaže tehnički direktor Florjanič, slovenski državljanin koji je na petogodiš-njem ugovoru u Teh-Cutu, radi unapređe-nja proizvodnje ove tvrtke. A kakva je nje-gova vizija razvoja tvrtke?

“Vizija je prije svega da se preskoči iz se-gmenta u kojemu nam može konkurirati svaki obrtnik, u segment koji je manji, ali u kojemu se prihvaćaju puno više cijene te je veća dodana vrijednost. Cilj nam je po-

Oštrenje alata s pomoću 5-osne oštrilice Walter Helitronic Vision Mjerenje geometrije reznog alata

stati tržišni lider jednostavnim metodama, što je utoliko teže realizirati, da prijeđemo s proizvodnje spektra kalupa od 300 do 500 kilograma na kalupe od 3 do 5 tona. Vizi-ja je da za 10 godina proizvodimo kalupe do 10 tona”, objašnjava Florjanič te dodaje da su put k tom cilju počeli investicijama u posljednjih godinu dana, nabavom viso-koučinskoga obradnog centra DMC V105 linear, ali i velikog erozimata te petosne oš-trilice alata.

“Imperativ nam je ulazak Hrvatske u EU jer nema svrhe imati skup visokoučinski stroj ako za svaki proizvod moramo ispi-sivati carinske deklaracije i on mora stajati dva dana na kamionu na carini. Nažalost, vidi se da su i ulazne sirovine iz inozemstva zbog granice skuplje 20 do 30 %”, objašnja-va Florjanič.

“Iz razreda srednje velikih kalupa (od 3 do 5 tona) u svjetskim mjerilima želimo prijeći u razred velikih kalupa, a 10 tona je poče-tak toga razreda, u kojemu se cijene kalupa mjere u stotinama tisuća eura”, zaključuje Florjanič te nabraja i ciljeve za najbližu bu-dućnost, onu koja se već događa:

“Nije nam cilj raditi jednostavne kalupe. Radimo ili mehanički kompleksne ili one s estetski zahtjevnim vanjskim površinama. Mi gradimo svoj imidž na zahtjevnosti ka-lupa.”

Hrvatska kao mjesto za outsorcing“Sve specijalne procese u proizvodnji, poput zavarivanja i nanošenja prevlaka, odra-đuju naši poddobavljači. No pregovaramo da neke tehnologije koje moramo kupovati u EU, dođu u Hrvatsku. Naime, u razgovorima smo s tvrtkama iz Austrije i Njemačke da prenesu ovamo svoju tehnologiju i tu je instaliraju kao svoj outsorcing, ali ne u Teh-Cutu, jer nam se to ne bi isplatilo, nego u tvrtkama koje bi pružale usluge drugim tvrtkama i nama, tako da ne moramo prelaziti granicu za neke specijalne obrade. Pokušali smo prezentirati hrvatsko gospodarstvo kao priliku da se ovamo dosele nove tehnologije, one koje nama trebaju, da te tvrtke dovedu nove tehnologije u Hrvatsku i da je prepoznaju kao tržište na kojemu imaju priliku.”

Hrvatska i u prvoj polovini 2007. naj-važniji trgovinski partner BiH Tijekom prvih šest mjeseci 2007. go-dine Hrvatska je zadržala uvjerljivo prvo mjesto na popisu najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera Bosne i Hercegovine, pokazali su rezultati koje je objavila Vanjskotrgovinska komora BiH.

Ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH u prvom polugodištu iznosila je 9,2 milijarde konvertibilnih maraka (4,7 milijardi eura), u čemu je udio tr-govine s Hrvatskom bio 21,34 posto.

Hrvatska je u tom razdoblju u BiH izvezla robe vrijedne 1,4 milijarde KM (716 milijuna eura), dok je uvoz iz te zemlje dosegnuo 564 milijuna KM (288 milijuna eura).

Njemačka je druga na popisu vanjsko-trgovinskih partnera BiH, s udjelom od 11,27 posto. Slijedi Slovenija s 10,8 posto, Italija s 10,23 te Srbija s 9,45 po-sto.

Pokazatelji Vanjskotrgovinske komore BiH ponovo upućuju na to da ta zemlja nastavlja bilježiti velik defi cit u trgovi-ni s inozemstvom. Vrijednost uvoza je u usporedbi s 2006. godinom poveća-na za 1,3 milijarde KM (665 milijuna eura), odnosno za 26,9 posto.

Ukupan vanjskotrgovinski defi cit u BiH je za oko 35 posto veći nego 2006. godine. U trgovinskoj razmjeni s Hr-vatskom BiH ostvaruje pokrivenost uvoza izvozom od oko 40 posto.

54 Listopad 1 I

55Listopad 1 I

56 Listopad 1 I

Upoznati smo s velikim ambicijama i ulaganjima Gredelja u novu, visokoteh-nološku opremu. O kojoj je opremi točno riječ i što se od nje očekuje?Istina, Gredelj je danas u velikoj investici-ji, od čega je više od polovice predviđeno za nove tehnologije. Nedavno smo zbog potrebe povećanja kapaciteta proizvodnje nabavili ravnalicu lima tvrtke Arku. Prven-stveni razlog te investicije je proizvodnja novih niskopodnih tramvaja, gdje želimo biti još kvalitetniji na drugoj seriji nego što smo bili na prvoj. Tehnologija kojom radi-mo zahtijeva potpuno ravan lim, jer nakon ravnanja više nema nikakvih zahvata na limu, nego se tako izravnan, određenom silom napne i posebnim ljepilom zalijepi na nosivi dio tramvaja. Gredelj je i prije imao ravnalicu, prvu na ovim područji-ma. No ona je odradila svoj radni vijek. Taj je stroj još u funkciji iako je star više od 40 godina, ali nije više toliko kvalitetan za kvalitetu koju Gredelj danas želi postići.

Modernizacija tehnologije u »Gredelju«U sferi velike konkurencije opstaju samo najbolji. Investiranje u nove teh-

nologije jedan je od preduvjeta borbe za opstanak na tržištu. «Gredelj» je

odavno shvatio kakva vremena dolaze. I odlučio ih je dočekati spreman.

Krenuo je u velike investicije. Ugovorena je i djelomično isporučena jedin-

stvena oprema na području Hrvatske. Da bi bio prepoznatljiv po kvaliteti ne

samo u Hrvatskoj nego i šire, reorganizacija i modernizacija «Gredelja» čine

se kao pun pogodak. Detalje o novoj opremi i planovima razvoja potražili

smo kod predsjednika Uprave i glavnog direktora TŽV «Gredelj», Antuna

Fabeka.

Razgovarala: Tanja BerberovićFoto: Miodrag Katalenić

Predsjednik Uprave i glavni direktor TŽV »Gredelj«, Antun Fabek

Mi smo nabavili novu ravnalicu za lim tvrtke Arku FlatMaster 50, koja omogućuje ravna-nje limova debljine od 0,8 do 12 mm te širine 1650 mm. Prednost primjene toga stroja je mogućnost ravnanja limova s prodorima, što dosadašnjim rav-nalicama nismo mogli činiti. Novu ravnalicu karakterizira visoka produktivnost. Jedan od najčešćih zastoja u radu ravnalica općeni-to je onečišćenje valja-ka za ravnanje. Nova FlatMaster ravnalica omogućuje vrlo brzo i jednostavno bočno izvlačenje valjaka, nji-hovo čišćenje i ponovno ulaganje u stroj. Na taj smo način bitno smanjili vremena zastoja stroja.

Uz ravnalicu limova, nabavili smo i jednu visokoproduktivnu probijačicu proizvo-đača Trumpf. Radi se o numerički uprav-ljanoj probijačici naziva TRUPUNCH 5000-1600 s radnim stolom dovoljnim da se obradi lim veličine 3000 · 1650 mm. Na-bavom te probijačice prestigli smo i «Đuro Đaković» te možemo reći kako u svom pogonu imamo najveću probijačicu u Hr-vatskoj. Probijačica je namijenjena pro-bijanju limova debljine do 8 mm, a omo-gućuje izmjenu i do 210 alata u multitool opciji. Hodovi i izmjene alata vrlo su brzi, pa posao koji u prošlosti nismo uspijevali odraditi u tri smjene, danas odrađujemo unutar samo jedne smjene. Probijačica također omogućuje preciznost pozicioni-ranja unutar 0,03 mm, što u potpunosti zadovoljava naše potrebe. Probijačica je

Ravnalica Arku FlatMaster 50

danas uglavnom u funkciji za proizvode koji se rade u radionici čeličnih konstruk-cija, ali i za ostale proizvode koje Gredelj ima u svom programu. A Gredelj danas ima i proizvodnju novih vagona, lokomo-tiva, tramvaja... Ugovorili smo i jednu pri-jenosnicu koja će nam, za razliku od one koju danas imamo, transportirati vozila iz hale u halu a da ne idu po tračnicama.

Kolega Darko Bundalo, voditelj projekta i proizvodnje niskopodnih tramvaja, bio je voditelj projekata nabave navedene opreme, a naša je namjera bila investirati u najsuvre-meniju opremu. Na tržištu u tom segmentu postoji nekoliko renomiranih tvrtki, no u našem slučaju nisu sve te tvrtke dovoljno ozbiljno shvatile naše namjere. To se najviše moglo osjetiti u nemarnom pristupu prema nama kao potencijalnom kupcu, posebice kada smo tražili da nam se demonstrira rad strojeva na karakterističnim proizvodima kakve imamo u svojem programu. U ovom

dom

aće

vije

sti

dogođaji i dostignuća

57Listopad 1 I

slučaju želim istaknuti tvrtku Trumpf, koja je pokazala visoku razinu profesionalnosti i koja je bez ustručavanja u svom democen-tru omogućila demonstraciju probijačice koju smo naposljetku i kupili.

Koje su potencijalne buduće investicije te koliko se otprilike planira investirati u novu opremu?Investicija Gredelja uokvirena je otprilike na 80-ak milijuna eura. Više od polovice toga, kao što sam već spomenuo, predvi-đeno je za nove tehnologije. Uz ta dva spo-menuta stroja, imamo već ugovorenih 120 milijuna kuna novih tehnologija, odnosno nove opreme. No to nije kraj. Upravo ima-mo pred oglašavanjem pet novih tendera za sljedeće tehnološke cjeline. Dakle, in-vesticija će otprilike završiti 2009. godine i trebala bi se kretati na razini 40 milijuna eura. Danas smo u postupku nabave lini-ja za osovinske sklopove. Očekuje se da će ta linija biti gotova i instalirana potkraj rujna iduće godine, kada bi trebale biti sagrađene i proizvodne hale na lokaciji u Vukomercu. Želim napomenuti da mi u Gredelju očekujemo da se samo stroj za ravnanje limova otplati sljedećom serijom od 70 tramvaja za grad Zagreb. Ugovor je potpisan prije tri mjeseca i ta je serija kod nas već u procesu proizvodnje.

Zahtijeva li nova oprema i posebno educi-rane ljude? Zapošljavate li nove ili osposo-bljavate ljude koji su već u vašoj tvrtki?Jasno, edukacija ljudi je nužna. Mi pri nabavi strojeva ugovaramo i obuku ljudi. Ono što se nauči na fakultetima, recimo na strojarskom, dobra je podloga ako su ljudi ambiciozni. U Gredelju imaju priliku nadograditi to znanje izravno u primjeni. Ljudi sa svojim znanjem stečenim na fa-kultetu, u Gredelju imaju priliku dobrim radom i željom za dvije godine postati stručnjaci. Prije tri godine došla su nam četiri izuzetno ambiciozna inženjera koji su danas već vodeći ljudi u projektnom uredu. Mi i danas imamo desetak priprav-nika. Taj proces zapošljavanja novih ljudi stalno je otvoren.

Kako u Gredelju vidite budućnost, odno-sno opstanak na tržištu?Mi u Gredelju smatramo da bez moder-nizacije, nove opreme, ali i velike borbe za kontrolu troškova na našem proizvodu nema opstanka na tržištu. Da bismo kon-kurirali na tržištu, nužno je da pratimo vi-soku tehnološku razinu u svom području.

Moramo imati na umu da su nam pred vratima, ili su već tu, proizvođači iz Kine i ostatka Azije. Cijela zapadna Europa ujedi-nila se da bi se othrvala Kini. Oni će doći kao što su došli u SAD s automobilima. Prije 20-ak godina ondje se nije mogao pronaći nijedan strani automobil, a danas se u Ame-rici tvornice zatvaraju jer se ne mogu odu-prijeti najezdi automobila iz Kine, Koreje i Japana, koji su jednako tako kvalitetni, ali i mnogo jeft iniji. Kina raspolaže vrlo jeft i-nom radnom snagom, ali i sve ostale resurse ima u mnogo većim količinama nego cijela Europa. To je ono što je opasnost i u našoj branši. Europa danas osmišljava određene poteze kroz standarde, tehničke uvjete koji su na višoj razini nego što su u tom dijelu svijeta, ali to zasigurno nije dugoročno.

Je li oprema u koju ste investirali namije-njena isključivo za potrebe Hrvatske?Ove strojeve koje smo kupili bilo bi neo-pravdano kupovati samo za potrebe proje-

kata unutar Hrvatske. Mi moramo ići van sa svojim proizvodima. Europa se udruži-la da bi se mogla oduprijeti konkurenciji. Odavno su već shvatili da pojedinačno ne-maju šanse. Znači, ni Gredelj nema buduć-nosti ako se ne umreži s nekim od svjetskih proizvođača. Gredelj danas održava mo-bilne kapacitete za Hrvatske željeznice. To je otprilike polovica Gredeljevih kapacite-ta. Polovicu moramo zaposliti na nečemu drugom. Mi smo već danas na tržištu izvan Hrvatske, u Bosni i Hercegovini, Italiji, Ma-đarskoj, Švicarskoj, SAD-u.

Imate li već sad nekih ugovorenih proje-kata izvan Hrvatske?Spomenuo sam da imamo ugovore u Italiji, s jednim kupcem za modernizaciju put-ničkih vagona. Imamo već četvrti ugovor u Mađarskoj, za modernizaciju njihovih putničkih vagona. U Švicarskoj smo ugo-vorili novi proizvod. Radi se o pokretnom postolju za teretne vagone. Jasno, mi želi-mo još takvih poslova, a imamo i kontakte s drugim potencijalnim kupcima.

Poznato je da se tvrtka Gredelj seli na novu lokaciju? O kojoj je lokaciji točno riječ i koji su razlozi preseljenja?Reorganizacija i preseljenje tvrtke bili su nužni za daljnji razvoj. Grubo rečeno, otprilike su nam troškovi koji optereću-ju proizvod jednaki kao i plaće radnika. Trenutačno smo u centru grada. Grad, podrazumijeva se, traži svoje. Naknade su velike. Stoga je preseljenje bilo i više nego potrebno. Kako smo i krenuli u op-sežniju modernizaciju tehnologije, ovo se činilo kao pravi trenutak za promjenu lokacije. Nova adresa Gredelja bit će u Vukomercu, a preseljenje očekujemo za godinu i pol dana. Od proizvodnih hala starih 100 godina gradimo jednu sasvim novu tvornicu.

U tom slučaju bit će nam posebno zadovolj-stvo posjetiti vas na novoj lokaciji te načiniti detaljniji prikaz tvrtke u jednom od idućih brojeva časopisa IRT3000.Probijačica Trumpf TRUPUNCH 5000-1600

domaće vijesti

dogođaji i dostignuća

Konstrukcija suvremenih niskopodnih tramvaja

58 Listopad 1 I

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ija

58

Automatizacija, odnosno uvođenje samo-stalnog izvršavanja zahtjevnih zadaća bez posredovanja čovjeka na području strojeva i uređaja u komadnoj proizvodnji, započe-la je s automatima za obradu koji su svoju funkciju izvršavali samostalno uz prethod-no izvedenu mehaničku logiku.

Dolaskom elektronike i poslije računala te informacijskih tehnologija automati su prodrli u suvremeno računalno vođene (CNC) strojeve i obradne strojeve i centre koji se povezuju s automatskim sustavima za prenošenje obrađenih materijala u pri-lagodljive proizvodne linije i sustave. Slič-no je bilo na području montaže, gdje su se prvobitno mehanički vođeni pokreti počeli zamjenjivati pneumatikom, elektronikom i programima logičkog upravljanja. U auto-matizaciji sve važniju ulogu imaju i roboti s pomoću kojih se automatizira rukovanje materijalom, proizvodima i drugim proi-zvodnim sredstvima. Najviše ih upotreblja-

Razvoj, stanje i nagovještaji

Robotizacija industrije

Robotizacija u industriji

najčvršće je poveza-

na s automatizacijom

komadne proizvodnje,

gdje se roboti upotre-

bljavaju za rukovanje

materijalom, proizvodi-

ma i drugim sredstvima

te također za upravljanje

alatom za vrijeme samo-

ga tehnološkog proce-

sa. Industrijski roboti

bitno utječu na sniženje

troškova, na povećanje

radne učinkovitosti te

na osiguranje kvalitete

proizvodnje. Oni također

zamjenjuju čovjeka u

poslovima koji su fi zički

teški i za čovjekovo

zdravlje štetni. U slo-

venskoj ih industriji ima

približno 850, a u svijetu

ih je već gotovo milijun.

Dr. Tomaž Perme

Riječ robot 1920. godine izmislio je češki dramski pisac znanstvene fantastike Karel Čapek te ju je upotrijebio u dramskoj igri R.U.R.

(Rossumovi univerzalni roboti). U češkom jeziku robota znači »rad«.

što su npr. brušenje, skidanje srha i auto-matska optička kontrola.

Razlozi za automatizaciju i robotizacijuOsnovni razlozi automatizacije i robotizaci-je jesu smanjenje troškova, rasterećenje čo-vjeka te osiguranje učinkovitosti i kvalitete proizvodnje. Automatizacija i robotizacija utječu na skraćenje vremena izrade, pove-ćanje učinkovitosti i smanjenje proizvod-nih troškova, što se često unaprijed teško može točno izračunati, a time i opravdati.

Osvrne li se na početke automatizacije i robotizacije, može se vidjeti da su ih pota-knuli zahtjevi za rasterećenjem čovjeka od štetnog i jednoličnog rada te također činje-nica da neke zadatke nije više bilo moguće ručno učinkovito obavljati.

Naime, čovjek na ručno upravljanom stro-ju nije bio sposoban osigurati kretanje ala-

Roboti za vrijeme zavarivanja (foto: arhiv Motoman Robotec)

vamo za posluživanje strojeva, zavarivanje, bojenje, montažu, pakiranje, a u posljednje vrijeme sve češće i za vođenje obrađenog predmeta između obrade i kontrole, kao

ta po zamršenim krivuljama prostora te vrijeme, točnost i preciznost obrade koje omogućuju suvremeni višeosni obradni strojevi. Slično je kod uporabe robota za

59Listopad 1 I

automatizacija i inform

atizacijarobotizacijazavarivanje i bojenje, gdje je uz kvalitetu proizvoda važno očuvati ljudsko zdravlje. Pri montaži robotizacija osigurava vrijeme izrade i odgovarajuću kvalitetu koje čovjek ručnim radom ne može postići.

Tvrtke gledaju na automatizaciju i robotiza-ciju prije svega sa stajališta uštede i troško-va, no sve više i kao na mogućnost (p)ostati konkurentan, odnosno na investiciju koja to omogućuje. Na to ih prisiljava sve skuplja radna snaga, što su u razvijenim industrij-skim zemljama spoznali već u devedesetim godinama prošlog stoljeća, kada su uspjeli ulaganjima u automatizaciju i robotizaciju održati visokotehnološku i razvojno usmje-renu proizvodnju kako se ne bi preselila u zemlje s jeft inom radnom snagom.

Industrijski robot je samostalni, programom upravljani višena-

mjenski manipulator s tri ili više usklađenih i upravljanih osi.

Roboti su u manjiniStrah od smanjivanja broja radnih mjesta zbog automatizacije i robotizacije danas je potpuno neutemeljen. Prema neslužbe-noj procjeni koja je načinjena na temelju podataka zastupnika industrijskih robota i ponuđača robotskih rješenja u Sloveniji, trenutačno se u slovenskoj industriji upo-trebljava oko 850 industrijskih robota. To je približno 38 robota na 10 000 zaposleni-ka u prerađivačkoj djelatnosti, pri čemu su uzeti u obzir podaci Ureda za statistiku Re-publike Slovenije o broju zaposlenih u toj djelatnosti iz 2006. godine.

Iz prikupljenih podataka moguće je približ-no ocijeniti i udjele robota u pojedinačnim područjima uporabe u slovenskoj industriji.

Čak dvije petine industrijskih robota nami-jenjeno je posluživanju strojeva, približno jedna petina zavarivanju i jedna šestina mon-taži. Tu su još uporaba robota za nanošenje ljepila i za lakiranje. Približno 5 % robota izvodi operacije kao što su brušenje, polira-nje, rezanje, odstranjivanje srha i slično.

Robotika u brojevimaPrema podacima međunarodne organizacije IFR (International Federation of Robotics), potkraj 2005. godine u svijetu se koristilo 922 875 industrijskih robota. Svjetsko je tržište u toj godini zabilježilo vrhunac sa 126 700 novoinstali-ranih industrijskih ro-bota, što je 30 % više nego 2004. godine i najviše u jednoj godini dosad. Razvoj tržišta se, naravno, razlikuje s obzirom na industrij-ske regije. Dok je u

Robot za vrijeme brušenja također treba zaštitu (foto: arhiv Motoman Robotec)

Udio industrijskih robota po regijama (izvor: International Federation of Robotics)

Aziji i Sjevernoj Americi zabilježeno izrazi-to povećanje investicija u robotiku, u Europi je ono bilo umjereno. U svim je regijama na porast utjecala prije svega automobilska industrija, u Aziji je veliku potražnju za ro-botikom pokazala industrija elektroničkih komponenata.

Potkraj 2005. godine u Europi je bilo pri-bližno 297 347 industrijskih robota, od čega su dvije trećine instalirane u Njemačkoj. U usporedbi s 2004. godinom, 2005. godine

Udio industrijskih robota u europskim zemlja-ma potkraj 2005. godine (izvor: International Federation of Robotics)

smanjio se broj novih robota, i to najviše u Njemačkoj. U istom razdoblju povećalo se ulaganje u robotizaciju u državama Srednje i Istočne Europe, gdje se broj novih robota u 2005. godini čak trostruko povećao.

Donekle dobar pokazatelj o industrijskoj razvijenosti neke zemlje odnos je između broja industrijskih robota i broja zaposle-nih u industriji. Najviše industrijskih ro-bota na 10 000 zaposlenih u prerađivačkoj djelatnosti ima Japan, 352, i Južna Koreja, 173. Ipak, pri tome treba upozoriti da se tu ubrajaju sve vrste industrijskih robota i manipulatora pa stoga ti podaci nisu posve pouzdani za uspoređivanje s drugim drža-vama. U Europi je Njemačka sa 171 robo-tom na 10 000 zaposlenih u prerađivačkoj industriji na prvome mjestu. Između 44 i

60 Listopad 1 I

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ijarobotizacija

67 robota imaju u Austriji, u državama Be-neluksa, Danskoj, Švicarskoj i Velikoj Bri-taniji. Slovenija bi se svrstala odmah nakon spomenutih zemalja, a ispred Norveške i Portugala.

PrognozeSvjetsko tržište industrijske robotike pre-ma prognozama će u 2006. godini zabilje-žiti rast od samo 110 600 novoinstaliranih robota, od 2007. do 2009. očekuje se pro-sječan godišnji rast od približno 5,6 %. U tom razdoblju u automobilskoj će se indu-striji započeti s ciklusom proizvodnje no-vih modela, investicije u nova tržišta narast će i bit će sve više novoinstaliranih robota u prerađivačkoj industriji, a posebice će im se povećati broj u industriji pakiranja, prehrambenoj, gumarskoj i plastičarskoj industriji. Poboljšanja u tehnici robotike kao što su novi upravljački i sigurnosni su-stavi koji će omogućiti sigurno izvođenje radnih procesa u suradnji robota i čovjeka te također poboljšana osjetila strojnog vida

Broj novih industrijskih robota u europskim zemljama u godinama 2004. i 2005. (izvor: International Federation of Robotics)

Broj robota u pojedinim zemljama na 10 000 zaposlenih u prerađivačkoj djelatnosti (izvor: International Federation of Robotics)

Međunarodna usporedba cijena industrijskih robota u 1990. godini s obuhvaćenim karakteristikama i bez njih (izvor: International Federation of Robotics)

Hvataljke su važan dio uporabe robota u komadnoj proizvodnji (foto: arhiv Mikron)

zasigurno će potaknuti još veću robotizaci-ju u industriji.

Tako će, prema procjenama, potkraj 2009. godine u svijetu biti 1 112 500 instalira-nih i djelotvornih industrijskih robota, što prosječno znači godišnji rast od 4,9 %. Procjena je načinjena na pretpostavci da je prosječan životni vijek industrijskog robo-ta 12 godina. Pilot-istraživanje Ekonomske komisije za Europu pri Ujedinjenim naro-dima, UNECE, i međunarodne organiza-cije IFR pokazalo je da će se životni vijek robota moći produljiti na čak 15 godina.

Prvi industrijski robot s radomje počeo 1961. godine.

“Unimate”, koji je posluživao stroj za lijevanje u tvornici

General Motors, SAD.

61Listopad 1 I

62 Listopad 1 I

Roboti su i dalje jeft iniji Troškovi industrijskog robota, a još više njegovi relativni troškovi, izračunani s obzirom na neke pokazatelje njegovih karakteristika i cijenu radne snage, izme-đu 1990. i 2000. godine strmo su padali. Nakon 2000. godine pad cijena robota zaustavio se iako se nastavilo smanjivanje njegovih relativnih troškova jer je cijena radne snage porasla. Jednako tako će se nastaviti smanjivanje relativne cijene ro-bota koje uzima u obzir poboljšanje nje-govih karakteristika kao što su okretnost, brzina, preciznost, pouzdanost i prije svega jačina procesora. Tako danas cijena robota iznosi petinu cijene robota iz 1990 godine.

Studije su pokazale da nije neuobičajeno da se investicija u robota vrati u roku od dvije godine, što je prije svega posljedica širenja industrijske robotizacije izvan au-tomobilske industrije. Zašto onda uza sve te prikazane činjenice i pokazatelje nema više investicija u robotizaciju industrije? Robot ipak nije proizvod koji se može dobiti na polici u trgovini. Za njegovu učinkovitu i prije svega unosnu uporabu u proizvodnji potreban je potencijalan korisnik koji posjeduje zadovoljavajuća znanja i vještine o robotima - on mora također dobro poznavati proizvodne procese gdje je robote moguće najbolje uporabiti.

Od početka uvođenja robota u proizvodnju pa do kraja2005. godine u industriji

je uposleno više od 1 600 000 robota.

Roboti također trebaju kadarInvesticija u automatizaciju i robotizaci-ju velik je izazov koji si s lakoćom mogu dopustiti rijetke tvrtke. Još je veći izazov naći dovoljan broj stručnjaka i inženjera s odgovarajućim znanjem i potrebnim vještinama za učinkovito planiranje, uvođenje, upravljanje i održavanje su-vremenih proizvodnih postupaka među koje pripada robotika. «Proizvodi» te vr-ste dolaze iz obrazovnog procesa sa sveu-čilišta i iz visokih stručnih škola. Te bi se ustanove trebale pobrinuti da studijske programe, suvremenu opremu i kompe-tentne nastavnike usklade sa stvarnim potrebama u automatizaciji i robotizaciji koje mogu pridonijeti konkurentnosti industrije.

Dr. Tomaž Perme je samostalni istraživač i visokoškolski nastavnik na UP Fakulteta za management Koper.

robotizacija

63Listopad 1 I

automatizacija i inform

atizacijatermovizija

Podizanje stupnja automatizacije industrij-skih procesa stvara sve veću potrebu za uvo-đenjem inteligentnih sustava za umjetno prepoznavanje i raspoznavanje. Jedan od njih je i računalni vid, koji je više uvriježen u vidljivom dijelu svjetlosnog spektra od ono-ga izvan njega. U suvremenijim proizvod-nim procesima može se već susresti s upo-rabom drugih dijelova elektromagnetskog spektra, primjerice donjeg dijela spektra s x-zrakama za rendgensku kontrolu pogreša-ka u materijalima, područja UV i vidljivog spektra sve do infracrvenog (IR) područja, odnosno područja topline. Posljednje nave-deno, sa suvremenim matričnim osjetilima za hvatanje toplinskih slika koje se mogu koristiti kao slike u vidljivom dijelu spektra, nalazi sve veću primjenu u industriji.

Toplinsko zračenje je valovito gibanje Toplinsko zračenje je elektromagnetsko va-lovito gibanje, čije valne duljine započinju tik iznad vidljivog dijela svjetlosnog spektra i pružaju se do područja mikrovalova (slika 1). To je područje nazvano infracrvenim spektrom. Atmosferske prilike propuštaju samo ograničen dio infracrvenog spektra, zbog čega je upotrebljivo područje samo tzv. IR-prozor u rasponu valnih duljina od 2 do 13 μm.

Suvremena kontrola procesa i proizvoda

Termovizija i u proizvodnjiTermovizija je dugo vremena bila rezervirana samo za vojne namjene kao

što je na primjer IR-navođenje protuavionskih projektila. Potkraj hladnog

rata otvorila su se vrata prodoru termovizije za civilnu uporabu pa se da-

nas može susresti i u naprednijim proizvodnim sustavima. Ugrađena je u

proizvodno-procesne aplikacije sve od nadzora energetskih procesa pa do

kontrole proizvoda. Zajednička je takvim aplikacijama temperatura, jedan

od mjerodavnih pokazatelja svojstava, kvalitete i iskoristivosti procesa, od-

nosno neposredne funkcionalnosti proizvoda.

Dr. Francelj Trdič

Svako tijelo tempera-ture više od 0 K (ap-solutna nula) zrači u okolinu određenu to-plinu. Što je viša tjele-sna temperatura, to je viša energija zračenja u infracrvenom dije-lu elektromagnetsko-ga valnog gibanja, pri čemu su najzastuplje-nije kraće valne duljine. Upravo zato materijali pri dovoljno visokim temperaturama postaju vidljivi i ljudskom oku (npr. čelična taljevina). Promjenu valnih du-ljina koje su ovisne o temperaturi zorno pri-kazuje slika 2.

Poštovanje zakonitosti toplinskog zračenja, razvoj suvremenih poluvodljivih matričnih osjetila za IR-spektar i uporaba optike koja je propu-sna za elektromagnetsko valno gibanje s ograničenim valnim duljinama omogu-ćuju prostorno obuhvaćanje i vrednova-nje, a time i analizu toplinskih procesa

Slika 1. Toplinsko (IR) područje u elektromagnetskom spektru i IR-prozor

Slika 2. Energija zračenja ovisi o temperaturi tijela i valnoj duljini

koja se defi nira kao beskontaktna meto-da mjerenja temperature, tzv. termovizija (slika 3).

Zračenje površine promatranog tijela re-zultat je zračenja topline same tvari iz njezine unutrašnjosti (uobičajeno je da je izvor topline ispod površine stijenke tijela) prema površini i samih karakteristika zra-čenja te apsorpcijskih svojstava površine. Na primjer, neka površina odgovarajućeg oblika može biti potpuno toplinsko zrcalo, što znači da se sve zračenje iz okoline od-bija; upravo u takvim slučajevima mjerenje temperature zahtijevan je proces. Obratno vrijedi za idealna crna tijela koja mogu ap-sorbirati sve zračenje iz okoline bez obzira

64 Listopad 1 I

Slika 3. Otkriveno zračenje na osjetilu IR-kamere (1) posljedica je stvarne temperature promatra-nog tijela (2), atmosferskih utjecaja (3) i drugih apsorpcijskih svojstava te karakteristika zračenja tijela zajedno s parametrima okoline (4)

na njegovu valnu duljinu; zbog toga ener-gija zračenja crnoga tijela ovisi samo o nje-govoj toplini.

Točno određivanje, odnosno proračun stvarne temperature ovisi o nekoliko para-metara, kao što su udaljenost od toplinskog izvora, projekcijski kut, vlažnost, tempe-ratura okoline na strani na kojoj se nalazi izvor zračenja i na strani na kojoj je osjetilo te karakteristike optike ispred detektora. Svi navedeni čimbenici poštovani su u su-vremenim termovizijskim kamerama, čija prostorna razlučivost za komercijalnu upo-trebu danas doseže do 320 · 240 piksela, a

Slika 4. Rashladni sustav kompleksan je termodinamički proces. Termovizijska tehnologija omogućuje praćenje djelovanja rashladnog uređaja na toploj strani, a time neposrednu kontrolu odgovarajuće funkcionalnosti proizvoda.

Slika 5. Prikaz razdiobe temperature na tiska-nom spoju. Usprkos tomu što spojevi uključuju mikroprocesor Pentium II, temperatura je najviša na regulatoru napona (najsvjetliji dio slike), koji zbog male površine ima ograničenu mogućnost prijenosa topline u okolinu.

vrhunski modeli čak do 640 · 480 piksela i više. Viša razlučivost još je uglavnom rezervira-na za uporabu u vojne svrhe.

Uporaba termovizijePri mjerenjima tempe-rature u procesima vri-

jedi pravilo da je to jedno od najzahtjevnijih mjerenja, prije svega zbog velikog broja čim-benika iz okoline. Sama apsolutna točnost termovizijskih kamera je ponajprije funkcija poštovanja (ili mogućnost poštovanja) prije navedenih čimbenika i njihove stabilnosti tijekom mjerenja. Tako se apsolutna točnost u laboratorijskim uvjetima mjerenja može približiti razini razlučivosti kamera; u praksi je takva točnost obično nekoliko puta ispod razlučivosti kamere. Termovizijske kamere srednje kvalitete postižu razlučivost između 0,1 i 0,2 ºC, dok najkvalitetnije kamere do-sežu razlučivost ispod 0,03 ºC.

U industrijskim aplikacijama najčešće razlu-čivost i točnost današnjih kamera zadovolja-vaju mjerila za uporabu, ključno ograniče-nje je i dalje razmjerno visoka cijena takve opreme. Na drugoj su strani elementi uštede koji nastaju zbog mogućnosti dobre toplin-

ske analize procesa, a mogu brzo opravdati, odnosno vratiti investiciju. Na primjer, na području energetike obično se upravlja veli-kim količinama energije, što se posljedično odražava i kao toplinski proces. Ušteda od samo nekoliko promila zbog prepoznavanja gubitaka moguća je s pomoću termovizije, a u konačnom računu ta ušteda može biti sve samo ne zanemariv udio troškova.

Proizvodi ili sustavi u toplinski aktivnim procesima stvaraju toplinu. Termovizijski postupak omogućuje praćenje djelovanja takvih sustava, odnosno razdiobe toplin-skih tokova i time kontrolu odgovarajućih te na kraju formiranja rezultata, koji su pri-jeko potrebni za projektiranje kvalitetnijih i što učinkovitijih sustava (slika 4).

Elektronika je također područje uporabe ter-movizije. Neposredna posljedica uvijek višeg takta i stupnja integracije u elektroničkim sklopovima stvaranje je topline. Podaci o razdiobi topline u elektroničkim sklopovima ili spojevima koriste se za kontrolu proizvo-da i pri projektiranju spojeva i kućišta koja tu toplinu mogu prenositi u okolinu.

Termovizija je područje koje će se u bliskoj budućnosti brzo proširiti u proizvodnim procesima, kao što su se prije nekoliko godi-na počele upotrebljavati prve kamere za vid-ljivi spektar svjetlosti. Samo će maksimalno optimirani proizvodni procesi moći proizvo-diti konkurentne proizvode. Termovizija je jedna od metoda koja zasigurno omogućuje optimiranje proizvodnih procesa.

Dr. Francelj Trdič direktor je poduzeća FDS Research, d. o. o. iz Ljubljane, Slovenija

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ijarobotizacija

Ruski proizvođač čelika, koncern Severstal, u prva dva tromjesečja ove godine ostvario je čistu dobit od 999 milijuna dolara, što je 135 posto više nego u istome prošlogodišnjem razdoblju. Prihodi su se povećali za 31 posto, i to na 7,77 milijardi dolara. Dobit se povećala zbog visokih cijena čelika na svjetskome tržištu. Prema tvrdnjama iz poduzeća, uvjeti poslovanja pogoršali su se u Sje-vernoj Americi, gdje je Severstal u prvom polugodištu u usporedbi s istim razdobljem prošle godine ostvario čistu dobit nižu za 15 posto. «Na drugim svjetskim tržištima prilike se poboljšavaju», rekao je izvršni direktor poduzeća Aleksej Mordašov, koji upravlja udjelom poduzeća od oko 81 posto. Severstal, čije dionice od prošle godine kotiraju na Londonskoj burzi, nije uspio u povezivanju s koncernom Arcelor, no ipak Mordašov još nije odustao od planova za jačanje položaja poduzeća na svjetskome tržištu.

Severstal u prvom polugodištu izrazito povećao čistu dobit

65Listopad 1 I

66 Listopad 1 I

Faro Arm omogućuje usporedbu izmjera i oblika izrađenih proizvoda s pomoću CAD podataka, a namijenjen je prije svega rad-nicima u radionicama. Postoje tri modela Faro Arma - Platinum, Titanium i Advan-tage. Na krajevima Faro Arma moguće je ugraditi senzore s dohvatom raspona od 1,2 do 3,7 m. Senzori uključuju laserske skenirajuće glave, kontaktna ticala, beskon-taktna ticala i senzorska ticala Renishaw. Faro je nedavno na tržište lansirao vlastiti integrirani laserski skener - ScanArm. Me-đutim, većina mjernih uređaja Faro Arm primjenjuje se s čvrstim ticalima.

Stoga, postavlja se pitanje: što je temelj po-vjerenja potencijalnog korisnika? Jedno-stavno pitanje za potencijalnog korisnika je: “Je li vaš 3D koordinatni mjerni uređaj usko grlo u proizvodnji?” Tvrtke vrlo često raspolažu samo jednom ili dvjema osoba-ma u odjelu kontrole kvalitete. Faro Arm omogućuju poslužiteljima strojeva provje-ru proizvoda u tri dimenzije u samoj radi-onici te, ako je potrebno, usporedbu s CAD podacima.

3D koordinatni mjerni uređaj vrlo je često usko grlo u proizvodnji pa se samo manji dio izrađevina podvrgava 3D kontroli, dok Faro Arm očito omogućuje širu primjenu mjerne tehnologije. Svaka se tvrtka koristi mjernim alternativama kao što su uređaji za mjerenje visine, mikrometri ili pomična mjerila, ali sva ta rješenja imaju temeljno ograničenje - dvodimenzionalna su. Proi-

Mjerenje u pokretuPrijenosne mjerne ruke svakodnevno nalaze sve veću primjenu. Prvi Faro

Arm lansiran je na tržište 1984., a do danas ima više od 8000 korisnika u

cijelom svijetu. Faro je danas četvrta po veličini tvrtka za proizvodnju mjer-

ne opreme, s prometom većim od 100 milijuna USD i rastom od 30 % na

godinu. Rad predstavlja pregled najuspješnijih Farovih proizvoda i njihove

primjene.

Andrew Allcock

zvodi kao što je Faro Arm i u novije vri-jeme Faro Gage omogućuju 3D mjerenje proizvoda bez potrebe za njegovim premje-štanjem. O novijem proizvodu Faro Gage David Homewood, Farov menadžer za Ve-liku Britaniju, izjavio je: “Vjerujemo da će se Faro Gage dokazati u nadmašivanju toč-nosti mjerenja postizive s pomoću široke palete tradicionalnih mjernih metoda te da u alatnicama postoji velik potencijal za za-mjenu tradicionalnih mjernih metoda pre-ciznom, pouzdanom i robusnom opremom s jednostavnim korisničkim sučeljem.”

Jedan korisnik prikazuje raznolikost pri-mjene Faro Arma te naviku pronalaženja novih primjera primjene unutar tvrtke. Tvrtka Autoclimate iz Shrewsburyja razvija i proizvodi nosače za montažu kompresora hladnjaka i klima-uređaja u automobilskoj industriji.

Razvoj novoga proizvoda uključuje mjere-nje dijelova ispod pokrova motora, zatim se izrađuju CAD modeli te se s pomoću prototipova načinjenih SLA postupkom brze izrade prototipova provodi ispitivanje s obzirom na montažu. Konačni je korak pokretanje stvarne proizvodnje. Autocli-mate nastoji ubrzati taj proces i proizvesti što točnije prototipove. Tvrtka je instalirala

model ruke Titanium na sklopivo tronožno postolje te računalni program za mjerenje CAM2. “Uvođenje Faro Titanium ruke, zajedno s programom CAM2, višestruko je povisilo produktivnost našega razvoja”, tvr-di šef razvoja Andrew Bailey. “Mi sada ima-mo mogućnost i sigurnost točnog i brzog mjerenja ključnih komponenata ispod po-krova motora. Također možemo iskoristiti polilinijsko skeniranje za generiranje 3D modela površina koje je potrebno izraditi. Glavni napredak pri uporabi Faro Arma je mogućnost prijenosa podataka mjerenja u IGES formatu izravno u naš CAD sustav. Doslovce unutar nekoliko minuta mjerenja mi istodobno konstruiramo svoj proizvod. Mnogo smo puta slali svoje inženjere po Europi da s pomoću ruke izmjere vozila koja nisu lansirana u Velikoj Britaniji. Iz-mjereni podaci slani su natrag e-poštom, a na temelju njih su razvijani proizvodi, dok su inženjeri ostajali na terenu radi ispitiva-nja mogućnosti montaže s pomoću proto-tipova.”

Tvrtka je također primijenila Faro Arm kako bi osporila jednoga od dobavljača. Dobavljač je isporučio dio koji je bio mje-ren na njihovu koordinatnome mjernom uređaju i isporučen kao ispravan, no nakon mjerenja u Autoclimateu utvrđeno je da nije ispravan. “Bez CAM2 Measure programa i Titanium ruke imali bismo teškoće oko dokazivanja pogreške”, priznaje Bailey te dodaje kako će tradicionalni mjerni uređaj s radnim stolom podignuti na viši stupanj s pomoću CAM2 Measure programa.

Faro Gage - mjeri na mjestu proizvodnjeNedavno lansirani sustavi Faro Gage/Gage Plus osobni su 3D koordinatni mjerni uređaji namijenjeni primjeni na mjestu obrade. Sustavi imaju radni raspon od 1,2 m, moguće ih je instalirati ondje gdje se provodi obrada te ne zahtijevaju posebnu

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ijamjerenje

Mjerni raspon ISO1036-2E(μm)

ISO1036-2R(μm)

B89(U3)mm

FARO Gage Plus 1200 mm kugla 5+8L/1000 6 .010/500FARO Gage 1200 mm kugla 10+16L/1000 12 .020/500

67Listopad 1 I

obuku poslužitelja. Zajedno s grafi čkim i tabličnim izvještajima statističke kontro-le procesa (SPC), sustavi Faro Gage za-mjenjuju konvencionalne mjerne uređaje (mikrometre, visinomjere, troroge mikro-metre). “Ovi sustavi mogu zamijeniti više od 80 % ručnih mjernih zahvata te uvode nov način mjerenja”, tvrdi inženjer kvalitete Dave Allan. Sustavi su uglavnom ekvivalen-tni tipu ruke Platinum 1,2 m kada je riječ o točnosti mjerenja preko čitavog raspona. Spomenute vrijednosti iznose:

HardverSve Faro ruke imaju sljedeće opće karakte-ristike:- lagane su i prijenosne- montažni prsten za brzo postavljanje

i rastavljanje na granitnim i metalnim podlogama

- ergonomski dizajn i vlastiti sustav urav-noteženja

- univerzalna brza kalibracija ticala- senzori za preopterećenje na svakom

spoju koji upozoravaju na visoke sile tijekom rukovanja.

Točnost mjerenja varira s obzirom na mo-del uređaja, modelom Platinum postiže se najviša točnost. Mjernu točnost Platinuma u mjernom rasponu od 1,2 do 3,7 m prika-zuje tablica.

Programska opremaCAM2 Automotive; može učitati 100 MB CAD renderirani model sklopa unutar 20 s, s pomoću Windows NT sustava. Mjere li se sklopovi ili površine, CAM2 omogu-ćuje izravnu usporedbu CAD nominalnih podataka sa stvarnima. CAM2 Automotive također podržava većinu konvencionalnih 3D koordinatnih mjernih uređaja.

CAM2 Measure; razvijen za uporabu s pri-jenosnim mjernim rukama, 3D koordinat-nim mjernim uređajima i ostalim 3D mjer-nim instrumentima. Može se primjenjivati za jednostavna “ide - ne ide” mjerenja ili za usporedbu CAD podataka sa stvarnim proizvodom.

CAM2 SPC Graph; prikazuje SPC podatke kao što su prosječna vrijednost, prikazuje

razne kontrolne karte, vrijednosti indek-sa CP i CPK. Vizualni izvještaji sadržavaju kombiniran prikaz mjerenog objekta s in-formacijama o nominalnim i stvarnim vri-jednostima te tolerancijama.

CAM2 SPC Process; učinkoviti alat za menadžment, analizu i kontrolu pri osi-guranju kvalitete u bilo kojoj proizvodnoj tvrtki. SPC Process oblikovan je tako da omogućuje širok pristup izmjerenim po-dacima. Mnogobrojni nezavisni program-ski paketi omogućuju stvaranje sučelja za komunikaciju Faro Arma i odgova-rajućeg CAD/CAM programa kao što su primjerice Surfcam, Mastercam i Delcam PowerINSPECT.

automatizacija i inform

atizacijamjerenje

Raspon Točnost u jednoj točki +/- Volumenska točnost +/-1,2 m 0,013 mm 0,018 mm1,8 m 0,020 mm 0,029 mm2,4 m 0,025 mm 0,036 mm3,0 m 0,043 mm 0,061 mm3,7 m 0,061 mm 0,086 mm

68 Listopad 1 I68

Tandemsko injekcijsko prešanjeDr.sc. Damir Godec

Slika 1. Primjeri otpresaka načinjenih tandemskim injekcijskim prešanjem [4]

Slika 2. Načela rada tandemskog kalupa [6]

Tandemski ciklus

nem

etal

i

Troškovi izradbe tehničkoga polimernog otpreska obuhvaćaju troškove materijala (otprilike 50 %), troškove ubrizgavalice, kalupa i poslužitelja. Jedino je troškove materijala moguće smatrati fi ksnima, dok se na sve ostale troškove može znatno utje-cati. Kao jedno od inovativnih rješenja ra-zvijeno je tandemsko injekcijsko prešanje tzv. tandemskim kalupima. Primjena tan-demskoga injekcijskog prešanja omogućuje

Trajni zahtjevi na tržištu za

proizvodnjom visokokom-

pliciranih i kompleksnih

polimernih otpresaka

visoke kvalitete i što niže

cijene doveli su do razvoja

na području injekcijskog

prešanja polimera koji je

raščlanjen u dva smjera.

U prvom slučaju riječ je o

optimiranju konstrukcije

otpreska, što zahtijeva

primjenu unaprijeđenih

postupaka injekcijskog

prešanja kao što su više-

komponentno ili višebo-

jno injekcijsko prešanje.

U drugom je slučaju riječ

o optimiranju procesa

injekcijskog prešanja radi

snižavanja troškova pro-

izvodnje otpresaka. Kao

moguće rješenje tog za-

htjeva za ekonomičnom

proizvodnjom polimernih

otpresaka, na tržištu se

trajno razvija postupak

tandemskoga injekcijskog

prešanja. Članak opisuje

specifi čnosti tandemsko-

ga injekcijskog prešanja,

prednosti i nedostatke

njegove primjene te

primjere rješenja tandem-

skih kalupa i ubrizgavalica

za tandemsko injekcijsko

prešanje.

uštedu i do 40 % troškova proizvodnje po-limernih otpresaka, pri čemu je u jednom kalupu moguće istodobno izrađivati iste ili različite otpreske te višekomponentne i/ili višebojne otpreske. [1-3]

Postupak tandemskoga injekcij-skog prešanjaTandemsko injekcijsko prešanje razvijeno je kao odgovor na izazove tržišta na kojem se postavljaju sve oštriji zahtjevi za proizvod-njom visokokvalitetnih otpresaka uz što niže troškove. Kao najjačeg pokretača razvoja tog postupka moguće je navesti automobilsku industriju (slika 1). Međutim, postupak je primjenjiv za sve vrste polimernih otpresa-

ka, od pakovanja do visokovrijednih tehnič-kih otpresaka (npr. višekomponentnih).

Ukupni ciklus tandemskoga injekcijskog prešanja sastoji se od četiri glavna se-gmenta (slika 2). Samo pri prvom ciklusu,

69Listopad 1 I

nekovinetehnologija prešanja

Slika 3. Usporedba troškova proizvodnje otpresaka klasičnim, tandemskim i etažnim kalupom [1]

Slika 4. Kalup za tandemsko injekcijsko prešanje [3]

Slika 5. Rješenje zabravljivanja tandemskih kalupa [1]

nemetali

tijekom uhodavanja kalupa u rad, pla-stomerna taljevina djelomice popunjava kalupne šupljine na obje strane kalupa. Nakon ubrizgavanja, prva strana kalupa se otvara i djelomični otpresci vade iz ka-lupnih šupljina. Zatim se ta strana kalupa zatvara i počinje novi ciklus ubrizgavanja u prvu stranu kalupa. Za to vrijeme nema ubrizgavanja u drugu stranu kalupa jer je uljevni sustav zatvoren očvršćenom talje-vinom ubrizganom u ciklusu uhodavanja. Nakon toga slijedi otvaranje druge strane kalupa i vađenje djelomičnih otpresaka načinjenih u ciklusu uhodavanja, zatim zatvaranje te strane kalupa i ubrizgavanje. Ciklus tandemskoga injekcijskog prešanja ponavlja se otvaranjem prve strane kalu-pa i vađenjem otpresaka. Kako tandem-ski kalupi omogućuju izradbu različitih otpresaka na svakoj strani kalupa, pri uhodavanju kalupa potrebno je optimirati parametre ubrizgavanja za svaku stranu

kalupa. Naizmjenično ubrizgavanje u obje strane kalupa omogućuje posebna kon-strukcija uljevnog sustava, a izmjenično otvaranje strana kalupa ostvaruje se s po-moću posebnoga pomičnog sustava brav-ljenja. [5,6]

Tandemsko injekcijsko prešanje omoguću-je povišenje učinkovitosti ubrizgavalice i do 50 % u usporedbi s klasičnim postup-kom injekcijskog prešanja, uglavnom zbog skraćenoga ukupnog vremena hlađenja. Primjer na slici 3 prikazuje usporedbu troš-kova proizvodnje otpresaka svedeno na

jedinicu proizvoda u slučaju klasičnoga, tandemskoga i etažnoga kalupa. [1]

Iz slike je vidljivo kako su etažni kalupi najpovoljniji, no oni, za razliku od tandem-skog kalupa, zahtijevaju uporabu posebnih konstrukcija ubrizgavalica. Pri brzim ciklu-sima, vrijeme hlađenja otpreska čini više od 80 % cijelog ciklusa injekcijskog prešanja pa u potpunosti do izražaja dolazi prednost primjene tandemskih kalupa.

Kalupi za tandemsko injekcijsko prešanjeTandemski su kalupi središnji element su-stava za tandemsko injekcijsko prešanje. Kalupi su po konstrukciji slični etažnim kalupima (slika 4), no rade kao obični ka-lupi i ne zahtijevaju posebnu konstrukciju ubrizgavalice. Središnja kalupna ploča, koja se nalazi između dviju sljubnica kalupa, omogućuje naizmjenične cikluse na obje strane kalupa.

Kalup za tandemsko injekcijsko prešanje središnji je dio sustava i predstavlja ino-vaciju u sustavu za injekcijsko prešanje. Svojom konstrukcijom tandemski kalup nalikuje na etažni kalup, no ubrizgavanje se provodi samo s jedne strane kalupa, što omogućuje uporabu standardnih ubrizga-valica. Tandemski kalup ima dvije sljubnice i dva skupa kalupnih ploča koji su odvoje-ni središnjom razdjelnom pločom. U oba skupa kalupnih ploča moguće je izrađivati različite oblike otpresaka od istog materi-jala. Ključni elementi tandemskog kalupa su uljevni sustav kalupa i sustav bravljenja. Uljevni sustav izveden je tako da se proteže kroz obje strane kalupa, a da se pri tome osigurava njihov neovisan rad. Uljevni su-stav za prvu stranu kalupa na prvoj se sljub-nici grana u obliku prstena i razvodi prema kalupnim šupljinama. Uljevni sustav za drugu stranu kalupa konstruiran je unutar uljevnog sustava za prvu stranu kalupa. Ta-ljevina se kroz taj sustav može ubrizgavati neovisno o uljevnom sustavu prve strane kalupa. Na taj je način riješeno izmjenično ubrizgavanje u obje strane kalupa. Posebni sustavi bravljenja s kompaktnim ili baju-

netnim bravama omogućuju također naiz-mjenično otvaranje prve i druge sljubnice radi vađenja otpresaka. Pri tome je, ako je jedna sljubnica otvorena, druga zabravlje-na. Povlačenje brava moguće je ostvariti s pomoću pneumatskih cilindara ili elek-tromotora. Praćenje položaja brava ostva-ruje se s pomoću limitatora (prekidača). Tandemski kalupi uglavnom su neznatno viši od klasičnih kalupa, a visine otvaranja kalupa odgovaraju klasičnim kalupima. Te je kalupe moguće konstruirati hladnim i vrućim uljevnim sustavima. [1,5]

Prednosti i nedostaci postupka tandemskoga injekcijskog prešanjaTandemskim injekcijskim prešanjem mogu se prerađivati svi materijali kao i pri kla-sičnom postupku injekcijskog prešanja. Uvjeti preradbe pri tom postupku injek-cijskog prešanja istovjetni su uvjetima kla-sičnoga injekcijskog prešanja. Pri tome je moguće ostvariti različite uvjete preradbe na svakoj strani kalupa (temperature sti-jenke kalupne šupljine, tlakove ubrizgava-nja itd.), što je temeljna prednost tih kalu-pa pred etažnim kalupima. Posebnu ulogu u ciklusu imaju sustavi bravljenja obiju polovica kalupa, koji trebaju pravodobno otvarati pojedine strane kalupa. Rješenja zabravljivanja (slika 5) patentirala je tvrtka T-Mold GmbH. [1,3]

Volvo s manjom kvartalnom čistom dobitiŠvedski proizvođač autobusa i teretnja-ka Volvo u drugome tromjesečju ove godine smanjio je kvartalnu čistu dobit za 14 posto, na 436 milijuna eura, i to zbog većih troškova i teških uvjeta na američkome tržištu. Prihodi od proda-je poduzeća u tome su se razdoblju po-većali za 5 posto, na 7,8 milijardi eura. Prilikom objave rezultata izvršni direk-tor poduzeća, Leif Johansson, naglasio je da je Volvova jedinica za proizvodnju teretnjaka u Europi jaka, a u Sjevernoj Americi »osjetno slabija«. Rekao je da se teško kvartalno razdoblje na sjever-noameričkome tržištu očekivalo budući da se zanimanje ondje preusmjerava na teretnjake s motorima nove generacije.

70 Listopad 1 I

nem

etal

i U usporedbi s klasičnim postupkom injek-cijskog prešanja, porast proizvodnosti od 50 % omogućena je djelomičnim prekla-panjem vremena ciklusa injekcijskog pre-šanja na obje strane kalupa (preklapaju se vremena hlađenja otpresaka).

Troškovi izradbe tandemskih kalupa u prosjeku su 10 % viši od troškova izrad-be dvaju odvojenih klasičnih kalupa, no ta se razlika ubrzo kompenzira uštedama u samoj proizvodnji (za tandemske kalupe potrebna samo jedna ubrizgavalica, ušteda na prostoru i do 50 % itd.).

Tandemsko injekcijsko prešanje moguće je ostvariti sa standardnim ubrizgavalicama. Pri tome je poželjno, ali ne i nužno da ubriz-gavalica ima paralelno upravljanje. Inačica-ma klasičnoga tandemskoga injekcijskog prešanja moguće je izrađivati višekompo-nentne i višebojne otpreske, ali je u tom slu-čaju potrebno raspolagati ubrizgavalicama s dvije jedinice za ubrizgavanje (slika 6).

Slika 6. Dvokomponentno injekcijsko prešanje tandemskim kalupom [4]

Tandemsko injekcijsko prešanje uglav-nom je namijenjeno izradbi različitih ot-presaka u istom kalupu, pri čemu se uvjeti preradbe mogu bitno razlikovati za svaku vrstu otpreska. Pri klasičnom injekcijskom prešanju u tom bi slučaju trebalo izradi-ti primjerice dva kalupa (po jedan kalup za svaki otpresak), što povisuje troškove

Slika 7. Sustav Quadlock Tandem QTI 1350 [4]

izradbe kalupa u usporedbi s tandemskim kalupima. [1,5]. U usporedbi s etažnima, tandemski su kalupi nešto niže proizvod-nosti (jedna je strana kalupa uvijek “pa-sivna”), no etažni kalupi zahtijevaju viso-ka ulaganja u posebne ubrizgavalice, što pri tandemskom injekcijskom prešanju nije potrebno. [1]

Primjeri primjene tandemskoga injekcijskog prešanjaNa području tandemskoga injekcijskog prešanja nekoliko proizvođača ubrizgavali-ca razradilo je posebne konstrukcije ubriz-gavalica za slučaj klasičnih i unaprijeđenih postupaka injekcijskog prešanja. Ocjena je autora članka kako je tvrtka Husky u razvo-ju otišla najdalje, posebice u slučaju susta-va Quadlock Tandem (slika 7) i Quadlock Tandem Index (slika 8). Specifi čnost susta-va Index je horizontalna rotacijska ploča s pomoću koje se okreće pomični dio kalupa nakon ubrizgavanja prve komponente.

Literatura1. Jaroschek, C.: Double the output, Kun-

ststoff e, 92(2002)8, 14-16.2. Jaroschek, C.: Fast-Cycle Injection Mo-

ulding Machines with Tandem Moulds, Kunststoff e, 92(2002)8, 14-16.

3. www.tandemmould.com4. N. N.: Husky Tandem Update, Presen-

tation, Husky, Dudelange, 2006.5. Čatić, I., Johannaber, F.: Injekcijsko

prešanje polimera i ostalih materijala, Društvo za plastiku i gumu, Zagreb, 2004.

6. N. N.: Tandem Mould, T/Mould Pre-sentation, Bad Salzufl en, 2007.

Dr.sc. Damir Godec, Sveučilište u ZagrebuFakultet strojarstva i brodogradnje.

Slika 8. Sustav Quadlock Tandem Index QTI 3150 [4]

tehnologija prešanja

71Listopad 1 I

72 Listopad 1 I

nem

etal

iplastomeri

Industrija bijele tehnike mijenja se u mno-gim vidovima, uključujući i sve veću upo-rabu plastomera. U prošlosti najčešći mo-tivi zamjene metala plastomerima bili su niže cijene i manja masa plastomera te brža i jeft inija prerada. Danas je prisutna rastuća potreba za visokokvalitetnim plastomeri-ma kako bi se postigla nova razina uporabe koja bi se temeljila na njihovim izvrsnim svojstvima: čvrstoći i krutosti usporedivi-ma s metalima, dugotrajnom toplinskom starenju, puzanju i zamoru materijala. Do-punski, ti materijali omogućuju bitna una-pređenja na područjima ublažavanja vibra-cija i snižavanja razine buke.

Plastomeri omogućuju bitne uštede u uspo-redbi s metalima poglavito zbog veće slobo-de u konstruiranju i izradi. S druge strane, upijanje vlage ograničenje je njihovoj upora-bi. Današnji novi konstrukcijski plastomeri imaju dominantna svojstva u usporedbi s tradicionalnim plastomerima ojačanim sta-klenim vlaknima, stoga upijaju bitno manje vlage, čime postaju izvrsni kandidati za za-mjenu metala u većini sektora bijele tehnike. Realizacija tih prednosti zahtijeva podrobni-je poznavanje ponašanja plastomera te široko znanje s područja konstruiranja plastomera s obzirom na postupak njihove prerade.

S pomakom na tržištu prema višim cje-novnim razredima, potaknuto zahtjevi-

Konstrukcijski plastomeri: bolja svojstva i niže cijene od metala

Kirit C. Desai

Konstrukcijski plastomeri potencijalno su učinkovita alternativa metali-

ma. Njihova izvrsna čvrstoća i krutost čine ih uporabljivima i kod visokih

opterećenja i naprezanja. Tipovi površinske kvalitete klase A pokazali su se

izvrsnima u primjerima gdje je od posebne važnosti estetika proizvoda.

Članak je fokusiran na pregled vrhunskih plastomernih materijala čija su

svojstva usporediva sa svojstvima lijevanih metala, uz istodobno nižu masu

i troškove izrade.

ma kupaca za povišenim površinskim svojstvima proizvoda (sjajna površina), pri uporabi tradicionalnih plastomera konstruktori su bili ograničeni u ispu-njavanju tih zahtjeva zbog vrlo skupih postupaka oplemenjivanja površine (naj-češće prevlačenjem prahom ili bojenjem). To više nije slučaj pri uporabi novih kon-strukcijskih plastomera. Konstruktori da-nas mogu izabrati materijal koji će osim izvrsnih mehaničkih svojstava imati i za-dovoljavajuća površinska (estetska) svoj-stva bez potrebe za dodatnim oplemenji-vanjem površine.

Kako bi se uputilo konstruktore u opti-malan izbor materijala, u članku se uspo-ređuju svojstva nekoliko konstrukcijskih plastomera kao što su mehanička svojstva, toplinska svojstva, žilavost, kemijska po-stojanost i ublažavanje buke te se objaš-njava kako ih tumačiti tijekom faze razvo-ja proizvoda. Nadalje, članak objašnjava temeljne razlike između konstrukcijskih plastomera i metala.

Konstrukcijski plastomeriKao rezultat trajnog istraživanja proizvo-đača plastomera, broj plastomera na trži-štu s unaprijeđenim omjerom cijena/svoj-stva u bitnom je porastu. Slika 1 prikazuje konstrukcijske plastomere koji se najčešće

rabe u industriji bijele tehnike, a koji su poredani prema svojstvima. Svi plastomeri (označeni masnijim slovima) iz programa tvrtke Solvay Advanced Polymers nalaze se u gornjem dijelu trokuta, a pokrivaju obje vrste plastomera: amorfne i kristalaste. U radu će se najviše raspravljati o polift al-nom amidu (PPA) i poli(aril-amidu) (PA MXD6) zbog njihovih izvrsnih mehanič-kih svojstava, izvanredne dimenzijske sta-bilnosti, povišenih toplinskih svojstava te dobrih preradbenih svojstava.

Čvrstoća i krutostČvrstoća i krutost materijala općenito su kritična svojstva zbog trajnog trenda sta-njivanja debljine stijenke proizvoda. Iz slike 2 očito je kako materijali kao što su PPA i PA MXD6 imaju povišenu čvrstoću i krutost.

Dijagram rastezna čvrstoća - modul rastez-ljivosti različitih materijala (slika 3) upuću-je na to kako je čvrstoća staklom ojačanih PPA i PA MXD6 usporediva s čvrstoćom lijevanog aluminija, cinka ili magnezija. Visoko staklom ojačani tipovi izvrsno su rješenje za proizvode kod kojih se zahtijeva smanjenje mase.

Kako bi se oponašala svojstva čelika, ka-mena ili drugih teških metala, čvrstoća Slika 1. Piramida polimera

Slika 2. Savojna čvrstoća i modul savitljivosti različitih plastomera

73Listopad 1 I

nemetali

plastomeri

plastomera je kritična. Prosječna čvrstoća proizvoda rezultat je čvrstoće materijala i čvrstoće geometrije. Na slici 3 vidljivo je kako su moduli PPA i PA MXD6 pri sobnoj temperaturi upola manji od mo-dula magnezija, odnosno iznose treći-nu modula cinka i aluminija. Međutim, zahvaljujući slobodi pri konstruiranju plastomernih proizvoda i izboru procesa njihove prerade, za proizvode komplek-snih oblika omogućeno je postizanje opti-malnog omjera krutost/težina bez potrebe za postupcima naknadne obrade. Drugim riječima, uobičajeno je rekonstruirati plastomerni proizvod s debljinom stijen-ke identičnom metalnom proizvodu uz istodobno osiguranje jednake ili povišene prosječne krutosti proizvoda.

Toplinska svojstvaIzbor materijala izloženoga povišenim temperaturama tijekom uporabe zahtije-va posebnu pozornost. U tom slučaju me-hanička svojstva u ovisnosti o vremenu i temperaturi postaju kritična, posebice za uređaje koji se rabe u kuhinjama te za pra-nje i sušenje rublja. Temperatura postoja-nosti oblika (Td, e. Heat defl ection tempe-rature - HDT) sljedeće je ključno svojstvo materijala za usporedbu toplinskih svoj-stava materijala. Na temelju usporedbe temperatura taljevine (Tm), temperatura staklastog prijelaza (Tg) i temperatura po-stojanosti oblika staklom ojačanih PEI, PPS i PPA (slika 4), moguće je zaključiti

Slika 3. Rastezna čvrstoća i modul rastezljivosti metala i plastomera

Slika 4. Toplinska svojstva

kako je PPA dobar kandidat za primjenu pri povišenim temperaturama. Kako bi se osigurala željena funkcija proizvoda pri defi niranoj radnoj temperaturi, potrebno je pri konstruiranju plastomernog proi-zvoda uzimati u obzir vrijednosti čvrstoće i krutosti pri toj temperaturi. Kemijska postojanost materijala u određenim uvje-tima uporabe također je bitna za ispravno djelovanje proizvoda. PA MXD6 i PPA kristalasti su plastomeri koji pokazuju vi-soku kemijsku postojanost prema većem broju kemikalija.

Puzanje, žilavost, zamor i vibracijePri konstruiranju strukturnih dijelova koji trebaju podnositi određeno opterećenje kroz dulje razdoblje, konstruktor nužno valja uze-ti u obzir i puzanje plastomera. Stoga je prije konačnog izbora odgovarajućeg materijala potrebno analizirati dijagrame odgovarajućeg modula (ovisno o vrsti opterećenja) tijekom vremena. Modul je u tom slučaju omjer ini-cijalno primijenjenog opterećenja, odnosno posljedičnog naprezanja i puzajuće deforma-cije. U usporedbi s PA66, PPA pokazuje bitno višu postojanost puzanju, posebice pri tem-peraturama iznad 100 °C. U slučaju dijelova raznih spojeva, pritisno puzanje postaje vrlo bitno kako bi se osigurao konstantan moment vijka tijekom životnog ciklusa proizvoda.

Pri izboru materijala za proizvod izložen ci-kličkim opterećenjima nužno je znati granicu izdržljivosti materijala. Ta razina naprezanja

odgovara najvišem naprezanju pri kojem ne dolazi do loma proizvoda nakon 10 milijuna ciklusa pri defi niranoj frekvenciji i tempera-turi. Kako bi se mogli prema tom kriteriju usporediti različiti materijali, valja upotrije-biti dijagram sličan onomu na slici 5.

Kako bi udovoljili povišenim zahtjevima za nižim razinama buke potaknutima ili za-konima i propisima ili zahtjevima kupaca,

Slika 5. Krivulja izdržljivost (S-N) za PPA, 45 % SV

proizvođači bijele tehnike trebaju dublje analizirati mogućnosti sniženja i vanjskih i unutrašnjih izvora buke svojih proizvoda. Na temelju teorija prigušivanja vibracije, primijećeno je kako su upijanje šoka i pri-gušivanje vibracija funkcije faktora gubitka nazvanog Tan Delta. Kako bi se postiglo dobro upijanje zvuka, potrebno je primije-niti materijal s relativno visokim Tan Delta. Na temelju slike 6 moguće je zaključiti kako PA MXD6 osigurava jedinstvenu kombina-ciju visokog Tan Delta i visokih modula.

VlagaBrzina upijanja vlage pri maksimalnoj kon-centraciji vlage kritični je faktor za izbor ma-terijala za proizvode s uskim tolerancijama. Uobičajeno je da čvrstoća i krutost plastome-ra opadaju s povećanjem upijene vlage u ma-terijalu. Nasuprot tomu, težina i izmjere proi-zvoda u porastu su pri upijanju vlage. Na slici 7 prikazana je usporedba učinka vlage na PA MXD6 i PA66. PA MXD6 pokazuje izvrsnu dimenzijsku stabilnost ponajprije zato što u usporedbi s PA66 upija znatno manje vlage.

Površinska svojstvaKako bi se osigurala jaka i vjerna percepci-ja metala, kamena ili bjelokosti na površini proizvoda, nužno je da materijal ima visoku žilavost, malo stezanje i dobru postojanost na ogrebotine. U slučaju PA MXD6 ojačanog s 50 do 60 % staklenih i/ili mineralnih ojačavala, tipova s ekstremno niskim stezanjem, moguće je kalupiti proizvod bez pojava usahlina zbog visoke krutosti materijala. Dopunski, zbog ma-log upijanja vlage i niske toplinske rastezljivosti moguće je očuvati kvalitetu površine proizvoda klase A kroz dulje razdoblje uporabe.

Reološka svojstva plastomera imaju poseb-nu ulogu pri kalupljenju otpreska povišenih

74 Listopad 1 I

nem

etal

iplastomeri

estetskih zahtjeva. Na slici 8 uspoređeni su spiralni putovi tečenja PA6 i PA66 s PA MXD6 pri debljini stijenke 1 mm i tlakom ubrizgavanja 750 bara. Dulji put tečenja omogućuje stanjenje debljine stijenke te optimiranje mase proizvoda.

Usporedba metali - plastikaOblici dijagrama naprezanje - deformacija za metale i neojačane plastomere su usporedivi, s tom razlikom što se u slučaju plastomera postižu niže vrijednosti čvrstoće. Proizvođa-či plastomera stoga primjenjuju staklena i/ili mineralna vlakna kako bi povisili čvrstoću i krutost materijala. Međutim, dodavanje takvih ojačavala smanjuje maksimalne vri-jednosti deformacija koje materijal pokazuje pri opterećenjima. U nastavku je navedeno nekoliko temeljnih razlika između metala i konstrukcijskih plastomera:1) Općenito, ukupno istezanje metala iznosi

oko 6 do 10 %, dok je kod konstrukcijskih plastomera riječ o 2 do 3 %. Stoga kon-struiranje plastomernog dijela bravice uređaja bijele tehnike zahtijeva posebnu pozornost. Vrlo često se pri konstruiranju proizvoda zahtijeva uzimanje u obzir i slučajne pojave povećanih deformacija.

2) Metali su izotropni materijali, dok su konstrukcijski plastomeri anizotropni materijali. U slučaju plastomera, čvr-stoća, stezanje i toplinska rastezljivost ovise o orijentaciji vlakana.

3) Mehanička svojstva konstrukcijskih plastomera ovisna su o temperaturi.

4) Linije spajanja naslabija su mjesta u plastomernim otprescima. Važno ih je,

Slika 6. Tan Delta krivulja (prigušenje vibracija)

Slika 7. Povećanje mase uslijed upijanja vlage

ako se ne mogu izbjeći, smjestiti na naj-manje kritična mjesta otpreska.

5) Položaj ušća ima veći utjecaj pri prera-di plastomera na svojstva otpreska jer izravno utječe na položaj linija spajanja i orijentaciju vlakana.

6) Parametri prerade (vlaga, temperatura stijenke kalupne šupljine, temperatura taljevine i tlak ubrizgavanja) bitno utje-ču na konačna svojstva otpreska.

7) Debljina stijenke plastomernog otpreska određena je na temelju funkcije otpreska te na temelju preradbenih zahtjeva.

8) Uobičajeno, obrađeni metalni dijelovi imaju vrlo uske tolerancije. Plastomerni otpresci konstruiraju se s nešto slobod-nijim tolerancijama imajući na umu nižu krutost konstrukcijskih plastomera.

9) Suvremene ubrizgavalice postižu visoke tlakove ubrizgavanja. Stoga je moguće proizvesti proizvode vrlo komplicirane geometrije bez potrebe za postupcima dopunske obrade.

Ukupni troškovi izradeUkupne troškove izrade plastomernog ot-preska moguće je sažeto defi nirati na teme-lju tri glavna čimbenika:1) troškovi materijala2) troškovi prerade (kalup, ubrizgavalica)3) troškovi naknadne obrade.

Više vrijednosti čvrstoće i krutosti kon-strukcijskih plastomera omogućuju kon-struiranje otpresaka minimalnih debljina stijenki, što osim izravne uštede materijala utječe i na minimiranje ciklusa injekcij-

skog prešanja te niže troškove izrade ot-presaka.

Uporaba rastavljivih ili mješovitih spojeva omogućuje najekonomičniji način sklapanja plastomernih dijelova. Postupci zavarivanja plastomera kao što su ultrazvučno, rotacij-sko, vibracijsko i lasersko pružaju jedinstvene prednosti kao postupci spajanja. Svaki od tih postupaka primjenjiv je za spajanje dijelova od konstrukcijskih plastomera bez potrebe za dodatnim troškovima. Nadalje, za do-punsko sniženje troškova izrade dijelova od konstrukcijskih plastomera moguće je iskori-stiti prednosti postupaka kao što su višekom-ponentno injekcijsko prešanje, oprešavanje, plinsko injekcijsko prešanje i novije, vodeno injekcijsko prešanje.

Kako bi se udovoljilo globalnim zahtjevima tržišta, u industriji je sve češća primjena na-čela timskog rada, simulacije i načela razvoja proizvoda s obzirom na preradu i montažu (e. Design for Machining and Assebmly - DFMA). Mnoge tvrtke, posebice iz automobilske indu-strije gdje je vrijeme izlaska na tržište ključno, primjenjuju sve manje ispitivanja, a sve više načela inženjerstva podržanog računalom (e. Computer Aided Engineering - CAE) i raču-nalne simulacije. U nekim je slučajevima ra-čunalna simulacija potpuno uklonila potrebu za provedbom ispitivanja.

Načela timskog rada omogućuju konstruk-torima da se pri razvoju proizvoda koriste iskustvima i znanjem proizvođača materijala, alatničara i dobavljača posebne opreme. Time je osigurano prikupljanje najnovijih spoznaja s područja materijala, kalupa i procesa prerade.

ZaključakKonstrukcijski plastomeri kao što su PPA ili PA MXD6 omogućuju izvrsnu zamjenu metala u mnogim slučajevima. Njihova iz-vrsna čvrstoća i krutost čine ih prikladnima za uporabu pri visokim opterećenjima i na-prezanjima. PA MXD6 - 60 % SO s površin-skom kvalitetom klase A vrlo je primjenjiv materijal u slučajevima kada se osim dobrih mehaničkih svojstava zahtijevaju i visoka estetska svojstva proizvoda.

Postoji nekoliko temeljnih razlika u ponaša-nju konstrukcijskih plastomera i metala. Pre-poznavanje tih razlika bitno je radi uklanjanja većeg broja iteracija još u fazi razvoja proi-zvoda, odnosno radi optimiranja proizvoda i troškova njegove izrade.

Stoga timski rad, simulacije, trajno istraživanje mogućnosti uporabe novih materijala i postupa-ka njihove prerade trebaju postati uobičajenom praksom pri razvoju proizvoda visoke učinkovi-tosti i niskih troškova razvoja i izrade.

Kirit C. Desai, je CAE Manager u tvrtki Solvay Advanced Polymers, L.L.C., Alpha-retta, U.S.A.

Slika 8. Usporedba putova tečenja

75Listopad 1 I

76 Listopad 1 I

suvr

emen

e te

hnol

ogije

76

Pitanje proizvodnje u kontekstu PLM-a

U posljednje se vrijeme

u proizvodnom sektoru

sve češće čuje kratica

PLM – Product Lifecycle

Management. Kad se o

toj strategiji raspravlja,

uglavnom se osvrće na

razvoj proizvoda, među-

tim zanimljivo je vidjeti

i kako takva strategija

utječe na proizvodne

procese. Ovaj članak

pokušat će razmotriti taj

aspekt strategije PLM-a.

Stojan Žižmond

I. DIO - RAZVOJ PROIZVODA

Odnos projektni ured – proizvodnjaTradicionalni pristup razvoju i proizvodnji proizvoda općenito podrazumijeva odije-ljenost tih dvaju segmenata u sklopu pro-cesa od ideje do gotovog proizvoda.

Razvoj, prema takvoj organizacijskoj she-mi, samostalno obavlja funkcije:- projektiranja,- konstruiranja i- razrade tehničke dokumentacije (izrada

nacrta).

S druge strane, segment proizvodnje obu-hvaća:- planiranje,- organiziranje,- proizvodnju i- djelomice razradu tehnologije.

Slika 2. Sekvencijski pristup razvoju i proizvodnji

Međutim, u proizvodnom ciklusu uvijek se pojavi nesukladnost između dijelova i sklopova, ili podsklopova, pa je potrebno načiniti izmjene u tehničkoj dokumenta-ciji. Rješavanju nastalog problema pristupa se dvojako:1. Tehnička dokumentacija vraća se u

odjel razvoja, nastaje zastoj u proizvod-nom ciklusu i čeka se rješenje iz razvo-ja. Pojavljuju se nepredviđene smetnje, koje stvaraju neplanirani trošak i sma-njuju očekivani profi t.

2. Odjel proizvodnje problem rješava od-mah, na licu mjesta, a poslije se traži od projektnog ureda da preuredi dokumen-taciju prema izvedenom stanju. To je u načelu uvijek problematično i u pravilu uvijek postoje nesukladnosti između tehničke dokumentacije i izvedenog sta-nja (isti proizvod ima više različitih izve-daba). Uobičajeno, i takva dokumenta-cija uvijek kasni pa tako dodatno nastaju problemi u organizaciji proizvodnje, što za posljedicu ima dodatne troškove.

Vrijeme uhodavanja proizvodnje također je veoma dugo zbog rješavanja problema u hodu. Takva organizacija ne omogućuje da se prije pokretanja proizvodnog proce-sa uklone – riješe sve tehničko-tehnološke nesukladnosti na proizvodu (tehnološka razrada dokumentacije).

Opisani pristup razvoju i proizvodnji mo-guće je prikazati slikom 1.

Razvoj izradi dokumentaciju proizvoda i “prebaci” je u proizvodnju, kao da je na taj način sve riješeno. A u nastavku procesa pokretanja izrade proizvoda pojavljuju se tehničko-tehnološke nesukladnosti i dolazi do prebacivanja tehničke dokumentacije iz-među razvoja i proizvodnje te dokazivanje krivnje i odgovornosti za zastoj proizvodnog procesa. Takvo stanje nije prihvatljivo jer je

Slika 1. Pristup razvoju i proizvodnji “preko zida”

Kada projektni ured načini – završi doku-mentaciju za određeni proizvod, predaje ju u proizvodnju. Tada proizvodnja započne s aktivnostima za pokretanje proizvodnog procesa izrade tog proizvoda. Trajanje ciklu-sa izrade proizvoda u tom je slučaju zbroje-no vrijeme od početka razvoja proizvoda do predaje proizvoda kupcu u idealnim uvje-tima. Takav pristup moguće je nazvati i se-kvencijskim ili pristupom “preko zida”.

77Listopad 1 I

suvremene tehnologije

proizvodnja i PLMzajednički interes razvoja i proizvodnje da se proizvod izradi što prije i dostavi kupcu.

Zbog “zida” koji postoji između razvoja i proizvodnje, nema ni razmjene podataka. Svaki ljubomorno čuva svoje podatke. Tako projektni ured ne uzima u obzir tehnološke kriterije u razvoju konstrukcije i troškove vezane za određeno tehničko rješenje. S druge strane, proizvodnja ne poštuje po-djelu sklopa na podsklopove i tehnološke baze za građenje proizvoda.

Sekvencijski tijek razvoja i proizvodnje proizvoda prikazuje slika 2.

Karakteristika sekvencijskog pristupa ra-zvoju i proizvodnji proizvoda je slijedna ovisnost pojedinih faza razvoja, što rezulti-ra znatnim vremenskim gubicima pri pro-vođenju bilo kakvih promjena.

Prijedlog drukčijeg pristupa razvoju proizvoda i proizvodnom procesuRadi uklanjanja negativnosti sekvencijskog pristupa razvoju i proizvodnji, predlaže se novi pristup tom procesu. Predloženi mo-del organizacije oslanja se na sljedeće glav-ne komponente:1. DobitKoja je defi nirana kao: cijena utvrđena od tržišta i kupca − troško-vi = DOBIT.2. ZnanjeZnanje o proizvodu i proizvodnom procesu vlasništvo je tvrtke i mora biti pohranjeno u takvom obliku da je dostupno i drugima (pro-izvodni proces ne smije ovisiti o pojedincu).3. PonovljivostZapisano znanje i izabrana raspoloživa tehnologija moraju osigurati da se proces može ponoviti i da se sa sigurnošću posti-gne projektirana kvaliteta proizvoda.4. MjerljivostIzraditi model nagrađivanja, da se plaća rad, a ne radno mjesto.

Kako bi se uspjelo integrirati navedene če-tiri glavne komponente, predlaže se novi, drukčiji organizacijski oblik s preklapa-njem aktivnosti u jedinici vremena. Takav organizacijski oblik koji omogućuje isto-dobno rješavanje kolizija između razvoja i proizvodnje, naziva se ‘’suinženjerstvom’’ ili “istodobnim inženjerstvom” (e. concurrent engineering). U tako postavljenoj organiza-ciji razvoj poštuje proizvodnju i obrnuto, proizvodnja poštuje razvoj (slika 3).

Slika 4. Suvremeni razvoj i proizvodnja proizvoda uz uporabu CAD/CAM tehnologije

- procesi u proizvodnji započnu ranije i preklapaju se s razvojem, zbivaju se pa-ralelno,

- postoji dvosmjerna komunikacija, po-greške se otklone još u kreiranju proi-zvoda, na taj je način omogućeno mir-no i planirano pokretanje proizvodnje,

- uhodavanje – zbog višeg stupnja surad-nje i nesmetanoga simultanog protoka informacija između razvoja i proizvod-nje, početak proizvodnje mnogo je bez-bolniji; nema pogrešaka, neriješenih problema i nepoznanica za proizvodnju,

- vrijeme pojedinih faza u procesu jedna-ko je kao u sekvencijskom tijeku procesa ili čak i dulje, a cijeli proces vremenski je kraći,

- zbog riješenih tehnoloških problema i dimenzijskih nesukladnosti u fazi razvoja proizvoda i kasnije prividnoj, virtualnoj proizvodnji, brže se pokreće stabilan proizvodni proces,

- kraće je vrijeme izrade – u razvoju se po-troši više vremena za razvoj modela, no poslije se javlja manje problema (mode-ran alat omogućuje razne provjere, ana-lize kolizija gibljivih dijelova i sklopova, FEM analizu za odabir debljine materija-la te nudi razne tehnološke parametre u fazi kreiranja proizvoda, alati podržavaju asocijativnost modela…).

MetodologijaEfi kasno suinženjerstvo najjednostavnije je provesti ako se osigura suradnja na istim po-dacima. Zato je najvažnije osigurati centrali-zirane i uređene podatke koji služe za simul-tan rad svih u procesu (slika 5). Svi sudionici na projektu imaju uvid u ‘’osvježeno’’ posljed-nje rješenje s prihvaćenim promjenama.

Postoje samo jedni podaci o proizvodu koji se izmjenjuju i nadopunjuju i preko kojih se komunicira između razvoja i proizvodnje. Na taj je način uvijek osigurana ‘’prava’’ ažurira-na informacija (posljednja prihvaćena izmje-na o dijelu, sklopu, proizvodu) o proizvodu. Svi koji na bilo koji način sudjeluju u procesu stvaranja i oblikovanja proizvoda automatski su obaviješteni o promjenama.

Slika 5. Centralizacija podataka za simultan rad

Slika 3. Učinak “suinženjerstva”

Danas postoje alati koji omogućuju jedno-stavan protok informacija iz razvoja pre-ma proizvodnji kao i povratnu informaci-ju iz proizvodnje prema razvoju. Važno je znati da se razvoj i proizvodnja u radu si-multano koriste istom ažuriranom bazom podataka.

Prijedlog tijeka istodobnog razvoja i proi-zvodnje proizvoda uz uporabu CAD/CAM tehnologija prikazuje slika 4.

Ovim pristupom razvoju i proizvodnji pro-izvoda pojedine faze mogu se međusobno vremenski preklapati te dijeliti iste podat-ke, čime su omogućene višestruko brže i bezbolnije promjene. Time se znatno skra-ćuje ukupno trajanje razvoja i proizvodnje proizvoda, uz istodobno omogućavanje duljeg trajanja pojedinih faza.

Prednosti takvog modela organizacije oči-tuju se u nekoliko kategorija:

78 Listopad 1 I

suvr

emen

e te

hnol

ogije

proizvodnja i PLM

Specifi čnosti pojedinih područjaRazvoj- razvoj ima svoje konstrukcijske podloge u

razvoju proizvoda (propisi, zakoni, stan-dardi, preporuke, tehnički opis, specifi ka-cije kupca…),

- mora poštovati tehnološki utjecaj na kon-strukciju (koje su tehnologije na raspola-ganju za izradu proizvoda i koji su troškovi uporabe tih tehnologija),

- mora poštovati organizaciju proizvodnje,- prema tehnologiji projektira kvalitetu

izratka koji tržište prihvaća.Proizvodnja- proizvodnja ima tehnološke podloge u

tehnologijama (zavarivanje, obrada de-formiranjem, obrada odvajanjem čestica, toplinsko rezanje…),

- nakon što razvoj načini prvi koncept dijela podsklopa ili sklopa proizvoda, tehnolog mora dati suglasnost, a tek se onda nastav-lja daljnji razvoj,

- u dogovoru s razvojem defi nira se i re-doslijed izrade tehničke dokumentacije, jedan dio dokumentacije, kao tehnološke, izrađuje odjel proizvodnje.

Tako organiziran proces razvoja i proizvodnje donosi sljedeće prednosti:- 40 % uštede (bilo skraćenjem vremena,

bilo smanjenjem pogrešaka, bilo podiza-njem kvalitete) u razvoju proizvoda zbog efi kasnog surađivanja,

- do 70 % smanjuje se broj fi zičkih prototi-pova,

- smanjenje proizvodnih pogrešaka za 50 %,- znatno smanjenje troškova vezanih za pu-

tovanja zbog simultanog rada na virtual-nome modelu,

- smanjenje podatkovnog širenja za 30 %.

Cijeli tako dogovoreni i prihvaćeni “kućni red” moguće je osigurati s pomoću današnjih suvremenih IT tehnologija s PC-jem (kutijom istine) (baza podataka) i odgovarajućim kom-patibilnim razvojnim alatom (slika 6).

Stojan Žižmond, iz tvrtke TŽV Gredelj Slika 6. Moguća PLM organizacijska struktura u sprezi s proizvodnjom

79Listopad 1 I

dogođaji i dostignuća

Valjaonica cijevi Sisak prodana švicarskom CMI-ju Predsjednik Hrvatskog fonda za pri-vatizaciju (HFP) Grga Ivezić te Hanns Zoellner uime kompanije Commercial Metals International (CMI) potpisa-li su ugovor o prodaji stopostotnog udjela u Valjaonici cijevi Sisak (VCS) toj kompaniji. Time je, prema riječima potpredsjednika Vlade i predsjednika Upravnog odbora HFP-a Damira Po-lančeca, završen iznimno važan priva-tizacijski proces te je prekinuta agonija za 1209 zaposlenika sisačke Valjaonice i 207 zaposlenika Remonta Caprag.

Naime, kao rezultat socijalnog spo-razuma sa sindikatima aktivnima u VCS-u, CMI se obvezao sve zaposle-nike bivše sisačke željezare zadržati na rok od 3 godine, a u skladu s na-tječajem preuzeo je obvezu dokapita-lizacije VCS-a s 206 milijuna kuna, uz ulaganje više od 300 milijuna kuna u obrtni kapital. Jedan od uvjeta CMI-ja za isplatu pune kupoprodajne cijene za VCS, od 37 milijuna kuna, bilo je pak raskidanje ugovora o ekskluzivnoj dis-tribuciji s Pipexom, što je uvršteno u danas potpisani ugovor.

Polančec je prigodom potpisivanja ugovora izrazio uvjerenost da je VCS sada “u najboljim mogućim rukama”, s obzirom na to da novi vlasnik ima pristup globalnom tržištu i fi nancijska sredstva te zna kako pokrenuti proi-zvodnju u sisačkoj tvrtki.

Pritom je zaposlenicima poželio bolju budućnost s novim vlasnikom, a CMI-ju da mu ovo bude jedan od najboljih poslova u Hrvatskoj.

Podsjetio je i da je CMI švicarska po-družnica Commercial Metals Company (CMC), vrlo snažne američke kompa-nije visokog rejtinga, koja je vjerojatno jedan od najboljih ponuđača u dosadaš-njem tijeku privatizacije u Hrvatskoj. No, dodao je, time odnosi između Vlade, HFP-a i CMI-ja ne završavaju, nego sada slijedi razdoblje usklađiva-nja poslovnog plana VCS-a s odredba-ma nacionalnih programa restrukturi-ranja crne metalurgije te Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU.

Zoellner je pak iskazao zadovoljstvo što je prodaja VCS-a dogovorena u relativno kratkom roku te dodao da se VCS izvr-sno uklapa u njihovu strategiju integrira-nog nastupa na europskom tržištu.

80 Listopad 1 I

Fotogrametrija i trodimenzionalna digitalizacija objekataFotogrametrija je optička metoda koja služi za trodimenzionalno određivanje položa-ja mjernih oznaka u prostoru. Na temelju stereoskopskog efekta snimanjem mjernog objekta iz dva ili više položaja omogućuje se trodimenzionalno mjerenje na istom načelu kao što čovjek, gledajući s dva oka, dobiva prostornu predodžbu svoje okoline. Mjerni objekt s nalijepljenim kodiranim i nekodiranim točkama snima se iz različitih pozicija s pomoću vrhunskoga digitalnog fotoaparata visoke rezolucije.

Kako bi se postigla što veća mjerna toč-nost, za svaki od potrebnih položaja obje-kata koji se snimaju potrebno je načiniti više snimaka. Tako snimljene digitalne fo-tografi je obrađuju se u fotogrametrijskom računalnom programu TRITOP. S pomoću toga računalnog programa u digitalnim fo-tografi jama se s visokom preciznošću auto-matski pronalaze sve mjerne točke. Kodi-rane referentne točke program prepoznaje na temelju njihova bar koda i dodjeljuje im odgovarajuće redne brojeve, nakon čega se provodi pretkalibracija na načelu triangu-lacije. Time je određen približan položaj fotoaparata u trenutku snimanja svake po-jedine snimke, što omogućuje prepoznava-nje svih nekodiranih mjernih točaka i raču-nanje prostornog položaja onih točaka koje su vidljive u barem dvije ili tri snimke.

Slijedi optimiranje rezultata «metodom izjednačenja zrakovnog snopa». Koordi-nate referentnih i mjernih točaka u pro-storu, njihov položaj na svim snimkama te položaj i kut fotoaparata pri svakom sni-manju zajedno s karakteristikama objekti-

Trodimenzionalna digitalizacija antičke brončane skulpture ApoksiomenaSuvremene zahtjeve tržišta moguće je sažeti u potrebi za skraćenjem pro-

cesa razvoja od ideje do gotovog proizvoda, trajnim snižavanjem troškova

razvoja te postizanjem visoke razine kvalitete proizvoda. Vrlo često se radi

udovoljavanja tim zahtjevima koriste nekonvencionalni pristupi, a jedan od

njih je primjena trodimenzionalne digitalizacije objekata u sklopu koncepta

unatražnog inženjerstva (e. Reverse Engineering). Postupak 3D digitalizacije

sastoji se u mjerenju velikog broja točaka na površini objekta radi generira-

nja digitalnog modela objekta u računalnom okružju. Osim u području teh-

nike, 3D digitalizaciju moguće je primijeniti i u drugim granama. U članku je

opisan projekt digitalizacije brončane skulpture Apoksiomena.

Mladen GomerčićTomislav Hercigonja

va i distorzije slike čine sustav jednadžbi s više tisuća nepoznanica. Riječ je o sustavu nelinearnih jednadžbi, a rješenje se dobiva iterativno, postupkom minimiziranja po-grešaka. Konačan rezultat analize precizne su trodimenzionalne koordinate mjernih i referentnih točaka u zajedničkom koor-dinatnom sustavu i parametri svakog sni-manja.

Fotogrametrijska analiza daje podatke o obliku i položaju mjernog objekta u samo onoliko točaka koliko je zalijepljeno na njegovu površinu. Detaljno određivanje oblika snimanog dijela između fotograme-trijskih točaka provodi se sustavom za 3D digitalizaciju ATOS. Taj sustav čine mjerno osjetilo, mikroprocesorski upravljački ure-đaj i računalo s digitalizatorima slike. Mjer-no osjetilo (slika 1) sastoji se od specijalnog projektora koji na površinu mjernog objek-ta projicira različite uzorke paralelnih linija (metoda kodiranog svjetla) i dvije CCD-kamere koje te linije snimaju pod različi-tim kutom. Oba mjerna sustava (TRITOP i ATOS) proizvodi su njemačke tvrtke GOM mbH (www.gom.com).

Položaj i kut kamera te parametri objektiva određuju se prije snimanja kalibracijom s pomoću kalibracijske ploče ili kalibracij-skog križa. Predmet mjerenja, ovisno o njegovoj veličini, skenira se segment po segment. Pri tome je kod svakog snimanja obuhvaćena površina jednaka veličini pro-jicirane slike projektora na predmetu mje-renja. Projiciranje linija prema metodi fa-znog pomaka omogućuje da svaki osnovni slikovni element kamera (piksel) postane mjerna točka, tako da pri svakom snimanju računalni program na načelu aktivne tri-angulacije automatski izračunava i više od milijun trodimenzionalnih mjernih točaka. Tako velik broj točaka vrlo točno i detalj-no opisuje oblik snimanog dijela mjernoga objekta. Pojedinačna snimanja automatski se poklapaju u jednu cjelinu (zajednički koordinatni sustav) s pomoću prethodno određenih fotogrametrijskih točaka. Sni-manje se ponavlja sve dok sva površina nije skenirana.

Projekt trodimenzionalne digitalizacije ApoksiomenaGodine 1999. iz podmorja u blizini otoka

Lošinja izvađena je antička bron-čana skulptura športaša koji

nakon natjecanja sa sebe struže ulje i praši-

nu, poznata pod nazivom Apok-siomen (slika 2). Ispitivanja statue pokazuju da je ri-

ječ o starogrčkom originalu iz 4. st. prije Krista ili

o njegovoj rimskoj kopiji. Budući da je u cijelom svijetu pronađen samo manji broj originalnih starogrčkih brončanih skul-Slika 1. 3D digitalizator ATOS

suvr

emen

e te

hnol

ogije

digitalizacija

81Listopad 1 I

ptura, Apoksiomen je vrijedan primjerak svjetske kulturne baštine. Stoga se njegovoj restauraciji i određivanju podrijetla posve-ćuje posebna pozornost. Usprkos ošteće-njima i naslagama zbog dva tisućljeća pro-vedena pod morem, stručnjaci Hrvatskoga restauratorskog zavoda iz Zagreba u velikoj su mjeri skulpturi već uspjeli vratiti prijaš-nji sjaj.

Radi arhiviranja i praćenja skulpture tije-kom procesa restauracije, u siječnju 2002. godine tvrtka Topomatika d.o.o. provela je u Hrvatskome restauratorskom zavodu optičko određivanje cijeloga trodimenzio-nalnog oblika skulpture. Apoksiomen obi-

Slika 2. Brončana skulptura Apoksiomena pronađena u moru u blizini otoka Lošinja na dubini od 40 metara

luje izrazito vjerno izraženim detaljima ljudskog tijela, tako da njegov oblik nije moguće defi nirati na temelju neko-liko jednostavnih mjerenja npr. du-ljine, širine, visine, promjera, kuta itd. Ljepota forme i bo-gatstvo detalja mogu se djelomično zabi-lježiti iscrpnom fo-todokumentacijom i crtežima, no oni omogućuju samo dvodimenzionalni prikaz skulpture i zato ne pružaju dovoljno informacija o njezi-nu obliku i izmjerama. Vjerno bilježenje oblika skulpture moguće je jedino ako se trodimenzionalnom digitalizacijom odredi položaj veoma velikog broja točaka na nje-govoj površini.

Apoksiomen je digitaliziran segment po se-gment s pomoću sustava ATOS II, pri čemu je prilikom svakog snimanja obuhvaćena površina od približno 350 x 300 mm. Na objekt se projiciraju različiti uzorci linija i snimaju dvjema digitalnim kamerama. Sva-ko pojedinačno snimanje traje oko 10 se-kundi i daje oko 1 000 000 mjernih točaka s površine objekta, opisujući tako vrlo točno

i detaljno oblik snimanoga segmenta. Poje-dinačna snimanja automatski se poklapaju u jednu cjelinu, odnosno zajednički koordi-natni sustav s pomoću referentnih točaka u obliku crno-bijelih markacija. Te su marka-cije privremeno nalijepljene na skulpturu, a njihov položaj u prostoru (trodimenzio-nalne koordinate) izmjeren je prije skeni-ranja s pomoću fotogrametrijskog sustava TRITOP. Budući da je restauracija Apoksi-omena još u tijeku, bilo je nužno skulpturu digitalizirati u ležećem položaju. Najprije je digitalizirana prednja strana (slika 3).

Slika 3. Trodimenzionalna digitalizacija Apoksiomena s pomoću sustava ATOS II tvrtke GOM mbH

suvremene tehnologije

digitalizacija

82 Listopad 1 I

Nakon toga skulptura je okrenuta u svome nosaču i digitalizirana je i njezina stražnja strana. Odlomljena glava Apoksiomena sni-mana je odvojeno (slika 4). Rezultati svih triju zasebnih snimanja uklopljeni su na kraju s pomoću referentnih točaka u jed-nu cjelinu, čime je omogućen prikaz cijele skulpture.

Brončana površina skulpture veoma je ta-mna i jako refl ektira svjetlost, što je za op-tičke skenere vrlo nepovoljno. Takva se teš-koća uglavnom rješava nanošenjem tankog sloja praha titanova oksida, kako bi se do-bila jednolična difuzna površina, idealna za skeniranje. U ovom slučaju zbog sigurnosti materijala skulpture takav postupak pripre-me nije bio dopušten. Usprkos optički vrlo nepovoljnoj površini, s pomoću sustava ATOS II bez velikih teškoća postignuta je izrazito visoka kvaliteta rezultata. Snimanje je ponavljano sve dok kompletna površina Apoksiomena nije bila digitalizirana. Kako bi se odredio oblik svih detalja, pogotovo uvojaka kose te prstiju, bilo je potrebno 57 snimanja glave i 114 snimanja tijela.

Rezultat digitalizacije sastoji se od preko deset milijuna mjernih točaka povezanih u poligoniziranu mrežu, a prikazan je na slikama 5 do 7. Zahvaljujući visokoj razlu-

Slika 4. Digitalizacija glave Apoksiomena - vidljive su projicirane linije i referentne točke

Slika 5. Digitalizirana glava Apoksiomena s apliciranom originalnom bojom

čivosti od približno 13 mjernih točaka po četvornome milimetru, dobro su vidljivi svi detalji skulpture, uključujući i oštećenja. Također je moguće i računanje uobičajenih paralelnih presjeka (slika 7b).

Slika 6. Glava i tijelo Apoksiomena povezani u cjelinu

Slika 7. Konačni rezultat digitalizacije Apok-siomena (a - Mreža poligona, b - Paralelni presjeci)

Trodimenzionalna digitalizacija ovako visoke kvalitete vjerna je računalna kopi-ja skulpture u određenom trenutku. Ona omogućuje detaljno arhiviranje, razne analize i računalne prezentacije, praćenje eventualnih promjena oblika i nastajanja oštećenja tijekom vremena. Također je mo-guća izrada vjernih kopija skulpture ili op-timalnih ležišta za njezin transport i sl.

Mjerni sustavi ATOS II i TRITOP pokazali su se ponovno veoma prikladnima za tro-dimenzionalnu digitalizaciju skulptura i drugih objekata kompliciranog oblika. Tako kvalitetan rezultat dobiven je beskontaktnim mjerenjem i bez pripreme brončane površi-ne Apoksiomena, tako da njegova sigurnost nije bila ni u jednom trenutku ugrožena.

Hrvatskom restauratorskom zavodu autori zahvaljuju na povjerenju danom za pro-vedbu digitalizacije Apoksiomena i dopu-štenju da se ovaj izvještaj pokaže javnosti.

Mladen Gomerčić, Tomislav Hercigonja TOPOMATIKA d.o.o.

digitalizacija

fds oglas 2007-1002 cro.ai 2.10.2007 11:31:02

83Listopad 1 I

ŠTEDLJIVE TEHNOLOGIJE

PRIHVATLJIVE ENERGIJE,

84 Listopad 1 I

suvr

emen

e te

hnol

ogije

metrologija

Načela 2D mjerenja x-zrakamaMetrotomografi ja je postupak temeljen na uporabi x-zraka. Izvor x-zraka ozračuje objekt mjerenja elektromagnetskim zrače-njem. Zrake nailaze na površinu detektora iza objekta te se bilježe različiti stupnjevi intenziteta zrake ovisni o geometriji i svoj-stvima upijanja zraka materijala ozračenog objekta. Rezultat takvog mjerenja je 2D prikaz objekta.

Načela 3D računalne tomografi jeMeđutim, 2D prikaz mjerenja uporabom x-zraka omogućuje samo vizualni pregled pojedinih presjeka. Tijekom postupka me-trotomografi je objekt rotira 360° oko svoje osi, što rezultira 3D prikazom cijelog volu-mena objekta (slika 2).

Postupak metrotomografi je omogućuje mjerenje unutrašnjosti objekta, a dobiveni rezultati mogu se rabiti za analizu u svim područjima kontrole kvalitete. Postupak

Metrotomografi ja® – revolucija u metrologijiTvrtka Carl Zeiss ostvarila je prodor u novo područje 3D metrologije – me-

trotomografi je lansiranjem na tržište 3D mjernog uređaja METROTOM® (sli-ka 1). Metrotomografi ja®, spoj metrologije i tomografi je, omogućuje, osim

mjerenja vanjskog obličja objekata, i jednostavna te vrlo precizna i brza

nerazorna ispitivanja i mjerenja područja koja je do sada bilo otežano ili ne-

moguće provoditi. To se ponajprije odnosi na unutrašnjost kompliciranih i

kompleksnih proizvoda.

Dr.sc. Damir Godec

Slika 1. Metrotom®

nudi mogućnost nerazornih ispitivanja kao što su provjere sklopova, analiza oštećenja i poroznosti, analiza materijala i provjera defekata njihove strukture, što omogućuju i klasične metode analize. Međutim, metro-tomografi ja se može uspješno primijeniti i pri postupcima 3D digitalizacije objekata za potrebe unatražnog inženjerstva (e. Re-verse Engineering) te za usporedbu projek-tirane i ostvarene geometrije objekta.

Uporaba x-zračenja pri metrotomografi ji podliježe strogim propisima zaštite od zra-čenja. Metrotom® u potpunosti zadovoljava sve uvjete zaštite od zračenja propisane normom DIN 543113. Tvrtka Carl Zeiss dodatno osigurava svu podršku glede za-štite od zračenja pri instaliranju uređaja i pokusnog puštanja u rad.

Središnji dio uređaja su mikrofokusirane cijevi (izvori x-zraka), detektor intenziteta zračenja i rotacijski stol za pozicioniranje i

Slika 2. Načela 3D računalne tomografi je

pričvršćivanje objekata mjerenja (slika 3). Rotacijski stol pogonjen je izravnim pogo-nom, opremljen zračnim ležajima, a maksi-malno opterećenje iznosi 50 kg. Optimalan mjerni raspon kreće se do izmjera objekata od 300 · 300 · 300 mm.

Volkswagen u tro-mjesečju s 1,22 mi-lijarde eura dobitiNjemački proizvođač automobila Volk-swagen u drugome tromjesečju ove godine ostvario je dobit od 1,22 milijar-de eura, što je 42 posto više od dobiti u istome prošlogodišnjem razdoblju. Povećali su se prihodi od prodaje u po-redbenome razdoblju, ponajprije zbog povećane prodaje u Europi i Aziji, i to za 6,2 posto, na 28,21 milijardu eura. U prvih šest mjeseci ove godine dobit Volkswagena iznosi 1,96 milijardi eura, što u usporedbi s prvim polugodištem prošle godine znači povećanje od 65 po-sto. Prihodi od prodaje povećali su se za 5,7 posto, na 54,8 milijardi eura.

85Listopad 1 I

S pomoću Metrotoma® moguće je analizi-rati objekte načinjene od raznih materijala, no primjenjivost ovisi i o debljini stijenke objekta. Primjerice, moguće je analizirati objekte načinjene od polimera debljine sti-jenke do 250 mm, od lakih metalnih legura (Al, Mg) debljine do 120 mm, od mode-larskih materijala debljine do 200 mm. U slučaju analize čeličnih objekata potpuna metrotomografska analiza moguća je do debljine stijenki od 10 mm, dok je analiza

Slika 3. Rotacijski stol Metrotoma®

defekata u strukturi moguća do debljine od 18 mm.

Rukovanje Metrotomom® vrlo je jednostavno i zahtijeva minimalno vrijeme obuke opera-tera. Operater tijekom uporabe uređaja niti u jednom trenutku ne mora ulaziti u komoru za mjerenje objekata, a prilikom započinjanja procesa analize, vrata uređaja automatski se zatvaraju. Za upravljanje procesom analize objekata rabi se novi računalni program tvrt-

ke Carl Zeiss, Calypso. Program omogućuje provedbu ispitivanja, mjerenja, 3D digitaliza-cije i usporedbu geometrije mjerenog objekta s CAD podacima. Preciznost rezultata dobi-venih metrotomografi jom prihvatljiva je za većinu područja primjene. Posebice se to od-nosi na analizu polimernih tvorevina, alumi-nijskih tvorevina te u području kaluparstva za lijevanje metala i prešanje polimera.

Zastupnik: Matroby d.o.o., Popovec, Sesvete

www.zeiss.com/imt

suvremene tehnologije

metrologija

Honda u prvom tromjesečju povećala dobitDrugi najveći japanski proizvođač automobila, Honda Motor, u prvome je tromjesečju poslovne godine, koja je počela u travnju, ostvario čistu do-bit od 1,38 milijardi dolara. To je 15,8 posto više nego u istome prošlogodiš-njem razdoblju. Prihodi poduzeća u poredbenome razdoblju povećali su se za 12,7 posto, na 24,4 milijarde dolara. U prvome poslovnom kvartalu Honda je prodala 946.000 automobila, što je povećanje od 5,6 posto.

86 Listopad 1 I

GC®4235

Designer grades CRO.indd 1 19/09/2007 09:38:56