3Rujan 8 III

4 Rujan 8 III

Intervju s Pierom Luigijem Streparavo, glavnim povjerenikom sajma EMO MILANO 2009

Svijet obradnih strojeva

Ove će godine, u razdoblju od 5. do 10. listopada, glavni grad Lombardije ugo-stiti priredbu EMO MILANO 2009 pod motom »Svijet obradnih strojeva«, koju promiče CECIMO, europski odbor za suradnju proizvođača obradnih strojeva. Sajam EMO, koji je utemeljen godine 1975. i održava se svake dvije godine, govori o evoluciji »svijeta metaloprerađivačke industrije« te putem druženja i razmjene iskustava među proizvođačima i konačnim korisnicima potiče razvoj sve naprednijih tehničkih rješenja.

sadr

žaj

4

Reportaža: Strane tvrtke na hrvatskom tržištu

DOMAĆE VIJESTI

5-osna obrada – prošlost, sada-šnjost i budućnost u Hrvatskoj

U današnje vrijeme hrvatska metalna industrija, a pogotovo tvrtke koje se bave strojnom obradom, sve više tehnološki zaostaju za zapadnim tvrtkama. Ovakva oštra konstatacija možda je bolna, ali i istinita. Naime, ako pogledamo trenutačno stanje u strojnoj obradi, tj. obradi alatnim strojevima u Hrvatskoj, stanje je više nego porazno. Morali bismo se zapitati zbog čega.

Kristijan Mihoci

IZ SVIJETA

14

10

uvodnik 7

domaće vijesti 1313 Serija seminara Optičke mjerne

metode, računalno potpomognuto konstriuranje i proizvodnja

18 Razvoj i održivost studija i seminara cjeloživotnog obrazovanja

24 Danko Končar preuzeo dokumantaciju za pet brodogradilišta

34 U šest mjeseci samo 900 mil. eura stranih ulaganja

36 Željezara Split prodana britanskom fondu Carlson

40 Janaf pred sklapanjem ugovora vrijed-nih više od 100 milijuna eura

40 Poslovi za 250 mil. kuna

40 BICRO ulaže 65 mil. kuna u inovacije

43 Brodogradilišta u tri i pol godine dobila 17 mlrd kuna potpora

43 U šest mjeseci 224,7 mil. eura

45 Vodeći centar za biomedicinska istraživanja u regiji

46 Inozemni dug Hrvatske 40,8 mlrd eura

58 Hrvatska ima drugu najmanje produk-tivnu IT industriju

59 Đuro Đaković planira izvoziti oklopna vozila

61 Dalekovodu višemilijunski ugovori u Hrvatskoj i BiH

66 Broj blokiranih tvrtki veći za 41,7 posto

iz svijeta 2626 Časopis IRT3000 je proslavio peti

rođendan

29 Novost u kompaktnom petosnom razredu: serija HURCO VMX U

35 Snižavanje troškova po proizvodu

42 49. međunarodno savjetovanje ljevača - Portorož 2009

automatizacija i informatizaija 4446 Sinkronizacija štedi vrijeme

46 Optičko mjerenje i mjerenje s pomoću slike

48 Bežični sustav za samostalno očitavanje mjerača

49 Uređaji za čitanje i pisanje na RFID prema ISO normama

50 Radiofrekvencijska identifi kacija - RFID

53 Robotika, krmiljeno gibanje in programirni logični krmilniki na eni PC-osnovi

suvremene tehnologije 6267 ESPRIT 2009 najavljuje novi pristup

kompleksnom 5-osnom glodanju

69 Prvi fotoaparat s projektorjem

20

Peter Heisig: Stigli Nijemci koji posao nude

Znanost i tehnologija za unaprjeđenje harmonizirane proizvodnjeNa 21. međunarodnoj konferenciji o proizvodnom istraživanju, koja je održana u Šangaju, predstavljena su najnovija dostignuća u proizvodnom istraživanju. Prezentirano je više od 200 znanstvenih istraživanja u devet sekcija. Istraživanje nastalo u sklopu hrvatsko-srpskoga bilateralnog projekta „Modeliranje, simulacija, optimiza-cija i eksperimentalno istraživanje naprednih tehnologija oblikovanja deformiranjem“ dobilo je pohvale kineskog organizatora. Na konferenciji je sudjelovao i veći broj hrvatskih znanstvenika.16

Industrijski forum IRT bio je izvrsno prihvaćenU Portorožu je 8. i 9. lipnja održan Industrijski forum IRT 2009 – događaj koji suorganiziraju i za industriju predstavljaju predstavnici iz industrije. Bio je na-mijenjen predstavljanju dostignuća i novosti iz industrije, inovacija i inovativnih rješenja iz industrije i za industriju, primjera prijenosa znanja i iskustava iz industrije u industriju, primjene novih zamisli, projekata, procesa, tehnologija i alata u industrijskom okružju, stvarnog stanja u industriji te njezinih zahtjeva i potreba. Brojni sudionici složili su se da je zbog gospodarske krize još važnije druženje na takvim događajima jer se na njima stječu nova poznanstva koja omogućuju razmjenu mišljenja, iskustava i znanja, a često znače i početak

uspješne suradnje i zajedničkog nastupa na domaćem i inozemnim tržištima.

Kako nas vidi talijanska industrija alatnih strojevaRezultate “Projekta Balkan”, istraživanja tržišta alatnih strojeva u Albaniji, Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, predstavili su Talijanski nacionalni institut za vanjsku trgovinu i UCIMU, udruže-nje proizvođača alatnih strojeva, potkraj ožujka u Bergamu, središtu pokrajine Lombardije, ali i talijanske strojogradnje. Trenutačna negativna situacija na tržištu znači da pozornost moramo usmjeriti na te zemlje i njihova tržišta kako bismo osigurali najbolje uvjete za rast i razvoj. Za sve to balkanske zemlje, zahvaljujući živahnom gospodarstvu i povoljnom zemljopisnom položaju, nude mogućnosti koje talijanski konstruktori ne mogu ignorirati – izjavio je Giancarlo Losma, predsjednik Talijanskog udruženja proizvođača alatnih strojeva, robota i automatizacije (UCIMU).24

26

5Rujan 8 III

popis oglašivača

Očitavanje crtičnog koda kroz omotnu foliju

U proizvodnji i logistici je za označavanje tran-sportnih jedinica, na kojima se proizvodi skladište i otpremaju, i danas najprihvaćenija i najraširenija uporaba crtičnoga koda. Većina se proizvoda prije

skladištenja ili prije otpreme omata folijom koja teret štiti, a katkad i učvršćuje. Međutim pokazalo

se kako omotna folija, iako prozirna, znatno otežava, odnosno smanjuje uspješnost očitavanja crtičnoga

koda (skeniranjem) unatoč najsuvremenijim i provjerenim čitačima.

Unaprijeđeni postupci injekcijskog prešanja

Postupak injekcijskog prešanja u posljednjih se deset godina vrlo brzo razvija ili, bolje rečeno,

nadograđuje. Novosti sa sajmova, predstavljanja tvrtki, obuke i ostali događaji nižu se tako brzo da ih je praktički nemoguće pratiti. Kakvi su to postupci i zašto se upotrebljavaju, nastojat će se sažeti u sljedećem članku. Postupak višekompo-

nentnoga injekcijskog prešanja u svijetu je prisutan već nekoliko desetljeća. Na tom se području često nailazi na više različitih pojmova. Prvi broj kazuje od koliko je različitih komponenata proizvod nači-

njen, odnosno koliko jedinica za pripremu taljevine i ubrizgavanje ima ubrizgavalica.

nemetali

Megavati u suradnji s prirodom

Glad za energijom dovela nas je na rub opasnih klimatskih promjena koje sada moramo zaustaviti, ali

tako da ne ostanemo bez energije. Svijet je proteklih godina iskusio mnogobrojne orkane i poplave te

također najtopliju zimu u posljednjih 100 godina. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC)

Ujedinjenih naroda objavio je 2007. godine svoj četvrti izvještaj (prethodna tri objavljena su 1990., 1995. i

2001.), u kojem se rezimira znanstveno znanje o toj temi kao usklađeno stajalište 130 zemalja. U njemu se

jasnije nego ikada prije tvrdi da se nalazimo u počet-noj fazi klimatskih promjena koje su prouzročili ljudi.

Esad Jakupović

suvremene tehnologije

sadržaj

automatizacija i informatizacija

iz svijeta

Wohlers Report 2008 - Stanje u industriji brze

proizvodnje tvorevinaPrikazan je sažetak Wohlersova izvještaja za

2008., koji u cijelosti ima 240 stranica. Izvještaj donosi kvantitativne i kvalitativne svjetske ana-

lize postupaka slojevite proizvodnje tvorevina (e. Additive Fabrication – AF). AF postupci

obuhvaćaju širok spektar primjena koje uklju-čuju provjeru dizajna, koncepcijsko oblikovanje,

izradu prototipova, provjeru funkcije, izradu pramodela i izradu alata. Također se primje-

njuju za izradu različite pomoćne opreme, ali i tvorevina koje se koriste kao konačni proizvodi.

Utjecaj koji ti postupci imaju na razvoj novih proizvoda nastavlja plijeniti pozornost poduzetnika,

investitora, vladinih agencija, istraživača i ostalih diljem svijeta.

65 3-WAY, Tomaž Vujasinovic s.p.

1, 51 ABB, d. o. o.

1, 3, 70 BTS, d. o. o.

72 BTS KOTHENNYA, d. o. o.

39 CadCam Design Centar, d. o. o.

1, 6 Cajhen, d. o. o.

32 Camincam, d. o. o.

25 Društvo za električna vozilaSlovenije

30, 63 Gazela Platit, d.o.o.

17 GR Inženiring, d. o. o.

43 Hrvatski savez inovatora

15 ib-CADdy, d. o. o.

66 ICM, d. o. o.

19 ISCAR Alati, d. o. o.

1, 59 KMS, d. o. o.

57 Meusburger Georg GmbH

1, 47 Motoman Robotec, d.o.o.

33 NITEH, d. o. o. (HORN)

1 OLMA, d. d.

21 Peter Heisig GmbH

41 PROFIDTP, d. o. o.

1 Rappold Winterthur brusilna tehnika, d. o. o.

37 Rösler Oberfl ächentechnik GmbH

1, 71 Sandvik, d. o. o.

uložak STROJOTEHNIKA, d. o. o. (HURCO)

23 TBW, d. o. o.

1 Teximp, d. o. o.

1, 12 TM, d. o. o.

Slik

a na

nas

lovn

ici:

Texi

mp

d.o.

o.

54

44

62

37

6 Rujan 8 III

7Rujan 8 III 9

Nedavno smo mogli čuti ministra fi nancija Ivana Šukera kako se grčevito brani od ideje da država proizvođačima dopusti plaćanje poreza na dodanu vrijed-nost na naplaćeno, umjesto što ih sada tjera da je kreditiraju plaćajući taj PDV čim ispostave račun. Prema Šukeru, to bi državu otjeralo u bankrot.

Nekoliko dana poslije isti je taj ministar branio tvrtke u državnom vlasništvu od optužbi da su generatori nelikvidnosti, tvrdnjom da je velika većina njiho-vih računa plaćena u zakonskom roku, a da samo manji dio nije.

Iz prvog Šukerova nastupa slijedi da država neće bankrotirati ako propadnu njezine tvrtke ili da država može preživjeti bez proizvodnih tvrtki. Ima li ijed-na industrijska grana koja podjednako izvozi kao proizvodnja brodova? Ima, turizam. Kako on stoji? Vidjet ćemo ujesen?! Je li to neka ozbiljna djelatnost koja ovisi o ćudi stranaca, njihovim krizama i novčanicima te, na kraju, i o vremenskoj prognozi? Uza sve to, prema jednom nedavnom istraživanju, 49

posto Hrvata ide na more u vikendice, što znači da će trošiti jednako kao da su kod kuće. Dodajmo tomu da pola prihoda od turizma ulazi u sivu ekonomiju.

Živimo li svi u oksimoronu?

Darko Švetakurednik

7

Glavni i odgovorni urednik

Darko Švetak

Urednik za nemetale

Doc. dr. sc. Damir Godec

Urednik za tehnologije

Doc. dr. sc. Branimir Barišić

Urednik za metale

Tomislav Staroveški

Stručno vijeće časopisa Izv. prof. dr. sc. Zlatan Car, Prof. dr. sc. Goran

Cukor, Prof. dr. sc. Igor Duplančić, Vladimir

Ferdelji, Ruđer Friganović, Mr. sc. Željko Goja,

Prof. dr. sc. Bojan Jerbić, Doc. dr. sc. Lado

Kranjčević, Prof. dr. sc. Dubravko Majetić,

Vladimir Orešković, Ljiljana Pedišić,

Mr. sc. Gordana Pehnec Pavlović, Mr. sc. Saša

Sladić, Doc. dr. sc. Antun Stoić, Prof. dr. sc. Faruk

Unkić, Doc. dr. sc. Saša Vlahinić, Damir Vranić,

Izv. prof. dr. sc. Roberto Žigulić

Novinarski priloziMatilda Bačelić, Liderpress

Igor Škevin

Prijevod

Matea Hotujac (SLO)

Mr.sc. Marina Manucci (ENG)

Mr.sc. Snježana Kereković (NJE)

Lektura

Ela Orešković-Požek (HR)

Idejno rješenje

Saša Brunčič, Barbara Kodrun

Računalni prijelom časopisa

Darko Švetak s. p.,

Jan Lovše

Oblikovanje naslovnice i oglasa

Barbara Kodrun s.p.,

Boštjan Čadej

Nakladnik

PROFIDTP d.o.o.

Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska

Adresa uredništva:

PROFIDTP d.o.o.

Časopis IRT3000

Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska

Tel: +385 (0)98 409 690

E-pošta: info@irt3000.hr

Tisak: DENONA d.o.o., Zagreb

Cijena: 38 kn/5 €

IRT3000 - inovacijerazvojtehnologijeISSN: 1846-5951

Copyright© IRT3000Autorska prava za časopis IRT3000 vlasništvo su nakladnika,

tvrtke PROFIDTP d.o.o. Dopušta se prijenos i umnožavanje

sadržaja časopisa samo u informativne svrhe i isključivo uz

izdavanje pisanog dopuštenja nakladnika.

uvod

nik

Prema drugom Šukerovu nastupu slijedi da Vlada tolerira kršenje zakona koje je donijela. To je čisti oksimoron. Ne smije postojati dio zakona koji se ne poštuje ili dio poslovanja koji nije prema zakonu. Ista ta Vlada bira članove nadzornih odbora državnih tvrtki, pardon, javnih poduzeća, i od drugih očekuje da poštuju zakone ili ih penalizira.

Iz do sada napisanoga proizlazi da ćemo uskoro živjeti u državi koja čeka kišu da joj napuni proračun te usput “guli” pojedince i tvrtke porezima ne mareći hoće li oni preživjeti, a od svega toga zakon ne štiti nikoga.

Što preostaje poduzetniku u takvoj varijanti beznađa? Prema onome što smo čuli u Tvornici turbina u Karlovcu, morate imati naručitelje kojima je jasno da neplaćanje znači neisporuku sljedeće narudžbe. No što s onima koji, za razliku od TTK, nemaju knjige narudžbi popunje-ne do kraja 2010. godine?

Preostaje im da emigriraju u Švicarsku, društvo u kojem se toliko pazi na tuđe vrijeme i no-vac da je na pokretnim stubama nepristojno zakrčiti njihovu cijelu širinu jer tako sprječavate one kojima se možda žuri. Mjesto je to na kojem vlakovi ne kasne već stotinjak godina, ali ne zbog marketinga, nego zato što cijene tuđe vrijeme i novac te zato što znaju da su oni tu jer ih, ovako ili onako, plaćaju putnici kojima moraju biti na usluzi. Kao i država.

8 Rujan 8 III

novo

sti

8

Nova sprava za vježba-nje Kettler od materijala Terluran GP-35Tvrtka Kettler svoje eliptične sprave za vjež-banje Satura P 7653 oblaže s BASF-ovim po-limerom Terluran® GP-35, kojeg naknadno oboje u svijetlo sivu i crnu boju. Materijal se proizvodi u Belgiji.

Za bojenje materijala, na raspolaganju je sustav Colorfl exx®. Tvrtka BASF isporučuje materijal u prirodnoj boji, a prerađivači ga kombiniraju sa željenim koncentratima boja. Dobavljači omogućuju neometano bojanje u naručiteljevim prostorima, gdje uklanjanju eventualne poteškoće.

Prednost tog sustava su cjenovno povoljni materijali, učinkovita logistika, kratka vre-mena dobave, raspoloživost, male zalihe na skladištu i visoka prilagodljivost.

www.basf.com/group/corporate/en/

Svrdla za aluminij i aluminijeve slitine CDX-Al Dormer

Potrebe obrade aluminija su sve veće iz godine u go-dinu. Danas postoji na trži-štu preko 300 vrsta alumi-nijevih slitina,a oko pedeset posto njih se koristi samo u automobilskoj i zrakoplov-noj industriji. Za obradu različitih aluminijevih le-gura su obično potrebne i različite vrste svrdala. Po-

stojala je potreba za svrdlom koje prekriva cijeli spektar aluminijevih legura, a da pritom omogućuje visoku produktivnost. Dormer je za tu namjenu razvio CDX-Al svrdla koja su namijenjena za visoke rezne br-zine i bušenje svih vrsta aluminija od AMG 7.1 do AMG 7.4.CDX-Al svrdla iz tvrdog metala imaju posebno patentirani oblik vrha oštrice koji smanjuje odrivnu silu pri bušenju, zato na izlazu svrdla iz rupe nastaje manji srh, a također spriječava i stvaranje naljepaka na re-znom rubu. Geometrija reznog ruba je oblikovana tako da lomi kratku strugotinu. Presjek spirale je povećan i omogućuje dobar odvod strugo-tine i pri velikim brzinama.Za aluminijeve slitine sa visokim postotkom silicija je moguće naruči-ti Dialub presvlaku, koja produžuje trajnost svrdla. Svrdla imaju rupe za hlađenje. Preporučuje se neprekinut dovod tekućine za hlađenje s tlakom od 70 bara (minimalno 30 bara). To osigurava bolje tolerancije rupa, učinkovitije odvajanje strugotine i spriječava stvaranje naljepaka na reznom rubu. Dobavljivi so promjeri svrdala od Ø3 mm do Ø 20 mm, za dubine bušenja od 3xD R587, 5xD R583,a po narudžbi i 7xD.

www.dormetools.com www.bts-company.comwww.bts-kothennya.hr

Mobilno predstavljanje kompaktne ubrizga-valiceTvrtka BOY je na europsku turneju poslala svoj kombi BOY XS EXPRESS, u kojem se nalazi ubrizgavalica BOY XS. Ubrizgavalicu mogu pogledati sve zainteresirane tvrtke koje se bave injekcijskim prešanjem. Prednost tur-neje se očituje u činjenici da ubrizgavalicu u radu može vidjeti velik broj ljudi u svojoj ne-posrednoj blizini, pa im nije potrebno utrošiti dodatno vrijeme i novac za putovanja.

Ukoliko ste zainteresirani za predstavljanje, možete se javiti u tvrtku BOY, odnosno mo-žete pozvati telefonski broj ++49 2683 307 0, ili poslati poruku na elektronsku adresu info@dr-boy.de. Kombi će do vas stići u naj-kraćem mogućem vremenu.

www.boymachines.com/

CO2 smanjuje troškove proizvodnje PUR-pjenaU proizvodnji fl eksibil-ne pjene, u posljednje vrijeme se za pjenjenje rabi CO2. Uporabljuje se već u proizvodnji tepiha s pjenjenim poleđinskim slojem i u proizvodnji dijelo-va za sjedala u auto-mobilskoj industriji i industriji kućanskih aparata. CO2 nudi pri proizvodnji PUR-pjene brojne tehničke i cjenovne prednosti. Zbog dobre topivosti mješavina CO2 i PUR-komponenata iznimno je homogena. Isto tako poboljšana je i kvaliteta miješanja. Fleksibilna pjena sadrži manje tvrdih čestica, a njena mehanička svojstva su bitno poboljšana. Postojeće sustave za pjenjenje moguće je vrlo jednostavno preraditi, tako da ih je moguće rabiti i u kombinaciji sa CO2. Najjednostavnije rješenje pri ma-njim koncentracijama CO2 je podešavanje šaržnog sustava, povezanog sa sabirnicom. Pri visokim koncentracijama, na raspolaganju je sustav, pri kojem dolazi do nukleacije u zaštitnoj sabirnici. Treća mogućnost je do-davanje CO2 u glavu za miješanje tako da je moguće mijenjati udio CO2 od ciklusa do ciklusa pjenjenja. Pri izboru odgovarajućeg sustava, na ras-polaganju su znanje i pokusi iz laboratorija KraussMaff ei. Tvrtka također omogućuje posudbu opreme.

www.kraussmaff ei.com

9Rujan 8 III

novosti

9

HURCO VTXZ – novo upravljanje HURCO WinMax otvara nove mogućnosti dvozonske obradeHURCO je tržištu predstavio novu kon-strukciju stroja – stroj s putujućim vretenom HURCO VTX Z za dvozonsku obradu.

VTX Z omogućuje fl eksibilnu i cjenovno povoljnu proizvodnju, kao obradni centar za duge dijelove s hodom u smjeru osi X 2.030 mm, ili kao dvozonski obradni centar s dvije zone s hodom 760 mm. Poprečni hod iznosi 660 mm, a hod u smjeru osi Z je 610 mm. Vreteno snage 18 kW se može ubrzati do frekvencije vrtnje 12.000 okr/min. Taj stroj se odlikuje iznimno visokom učinkovitošću rezanja.

Upravljanje stroja odvija se na najnovijoj generaciji upravljanja HURCO WinMax, koji je moguće programirati u radionici. Korisniku prilagođena programska oprema, koja djeluje na temelju ekranskih dijaloga, proširena je s funkcionalnostima za dvozonsku obradu.

www.hurco.de

Novi materijali Luran S za primjene u dodiru s hranomTvrtka BASF nudi tri nova proizvoda, namijenjena primjenama koje obu-hvaćaju dodir s hranom. To su Luran® S 777 K FC, Luran S 757 G FC i Luran S 797 S FC. Razlozi za uvođenje novih materijala su propisi na području dobre proizvodne prakse, koji su postali važeći u kolovozu 2008. godine. Namjena tih propisa je smanjiti udjele nečistoća, koje bi na bilo koji način mogle štetiti potro-šačima. Stoga proizvođači polimernih materijala moraju svoje proizvode na tr-žištu popratiti s opsežnom dokumenta-cijom te jamčiti visoki stupanj kvalitete. Luran S 777 K FC je čvrst i tecljiv mate-rijal, koji se rabi kao osnova u mnogim primjenama. Luran S 757 G FC odlikuje se visokom krutošću i čvrstoćom te do-brim svojstvima tečenja.

Materijali se rabe za izradu dijelova kućanskih aparata, kao što su aparati za kavu, sokovnici, posude za mikro-valne pećnice te za izradu četkica za zube. Bitnija svojstva proizvoda od tih materijala su visoka toplinska sta-bilnost, dobra kemijska postojanost i postojanost prema starenju.

www.basf.com

MAPPS IV je novo upravljanje i ope-racijski sistem za upravljanje strojeva Mori Seiki Mori Seiki je razvio četvrtu generaciju visoko učinkovitog operacijskog si-stema MAPPS IV za programiranje obradnih strojeva pomoču menija .Si-stem je jednostavan za upotrebu i odgo-vara zahtjevima za učinkovitu obradu kompleksnih obra-daka. MAPPS IV je opremljen s 19 inčnim TFT zaslonom, duo-core procesorom, programobilnim funkcijskim tipkama za bližnjice, PC tipkovnicom, čitačem kartice i USB priključ-kom. Integriran je program ESPRIT CAM koji je namjenjen obradi komleksnih 3D obradaka. S ugrađenim procesorom pretvorimo put alata iz CAM datoteke u NC program. U MAPPS IV lako naknadno modifi ciramo program koji je bio na-pravljen na PC-u. Program Pretraživać omogućava pregled standardnih datoteka kao što su txt, pdf... Također je dobrodošla i funkcija za otklanjanje grešaka.Ta funkcija prilikom zastoja stroja identifi cira problem i predlaže rješenja. Operateru su na zaslonu dostupna uputstva za upotrebu u elektonskom obliku. Kao opcija za nadzor procesa mogućnost je da preko kamere na zaslonu prikaže tok obrade, situaciju u transporteru strugotine , alata u spremniku alata...

www.moriseiki.comwww.bts-company.com

Nova presvlaka za tokarenje čelika AC820P SumitomoSumitomo je razvio presvlaku za opću namjenu za tokarenje čelika AC820P. Prekriva široko područje primjene, prije svega srednje prekinut rez. Nova Super FF (Flat&Fine) presvlaka je vrlo glatka i tvrda. Ima znatno veću otpor-nost na habanje i omogućuje stabilnu obradu te dulji životni vijek. Za obradu sa visokim posmacima je razvijen novi tip lomača NGE.

www.sumitomotool.comwww.bts-company.comwww.bts-kothennya.hr

VTX Z: dvozonska obrada s upravljanjem jednostavnim za uporabu WinMax

10 Rujan 8 III

inte

rvju

10

Intervju s Pierom Luigijem Streparavo, glavnim povjerenikom sajma EMO MILANO 2009

Ove će godine, u razdo-

blju od 5. do 10. listo-

pada, glavni grad Lom-

bardije ugostiti priredbu

EMO MILANO 2009 pod

motom »Svijet obradnih

strojeva«, koju promiče

CECIMO, europski odbor

za suradnju proizvođača

obradnih strojeva. Sajam

EMO, koji je utemeljen

godine 1975. i održava

se svake dvije godine,

govori o evoluciji »svije-

ta metaloprerađivačke

industrije« te putem dru-

ženja i razmjene iskusta-

va među proizvođačima

i konačnim korisnicima

potiče razvoj sve napred-

nijih tehničkih rješenja.

EMO se kao platforma za

sintezu najkvalitetnijih

rješenja u svjetskoj indu-

striji obradnih strojeva

razvio u svjetsku izložbu

tehnoloških inovacija

koja se naizmjence

održava u Hannoveru i

Milanu, a na koju korisni-

ci iz proizvodne industri-

je cijelog svijeta sve više

usmjeravaju pozornost.

Svijet obradnih strojeva

EMO MILANO 2009 na pet će dana pre-tvoriti Milano u svjetsko središte industrije, gdje će biti izložena potpuna i raznovrsna ponuda obradnih strojeva, robota, automa-tizacije i popratnih tehnologija. To je odgo-vor na sve veće i sve konkretnije zahtjeve sudionika sajma koji će se ove godine prvi put održavati u suvremenom sajamskom središtu Fieramilano. Očekivanja su veli-ka. Treba naglasiti kako je sajam u Milanu 2003. godine razgledalo više od 155 000 posjetitelja, od toga 40 posto iz 104 zemlje.

Glavni povjerenik sajma EMO MILANO 2009 je Talijan Pier Luigi Streparava, zadužen za nadzor organizacije događaja i kao takav najprimjerenija osoba za razgovor o njemu.

Gospodine Streparava, što uključuje vaša uloga glavnog povjerenika sajma EMO MILANO 2009?Glavni povjerenik usklađuje promotivne aktivnosti za sajam, koji se nakon šest go-dina vraća u Italiju. Zajamčiti mora uspjeh sajma i poboljšanje rezultata u odnosu na prethodni sajam. Tu ulogu nisam preuzeo prvi put, jer sam bio također glavni povje-renik sajma EMO MILANO 2003. Pokušat ću tomu pridonijeti i svojim entuzijazmom, vještinama i iskustvima koje sam stekao.

Zašto je EMO tako važan?EMO je glavni svjetski događaj namijenjen proizvođačima obradnih strojeva, robota i sustava za automatizaciju. To znači da na njemu tvrtke mogu neposredno predsta-viti sam vrh svoje ponude bez uključivanja

distributera. EMO je istinska univerzalna svjetska izložba jer pokriva sva područja tog sektora: strojeve za preoblikovanje i rezanje metala, strojeve za zavarivanje, toplinsku i površinsku obradu, robote, strojnu i pro-gramsku opremu za automatizaciju, mon-tažu, alate, dijelove, komponente, pribor, mjernu opremu, nadzor kvalitete, sustave za zaštitu i zaštitu okoliša… Na EMO-u će biti otvorene sve mogućnosti za udru-živanje znanja iz sektora, zato je taj sajam najiščekivaniji događaj za tvrtke iz svjet-ske proizvodne industrije. Nijedan drugi svjetski događaj nema takvo značenje i ne plijeni takvu pozornost medija, stoga ga ne smije zaobići nijedan proizvođač koji želi svijetu pokazati kvalitetu svoje ponude.

Na sajmu EMO MILANO 2009 bit će pred-stavljeni najnapredniji proizvodni sustavi, pa će sajam odigrati i ulogu benchmarkinga za mjerenje tehnološkog napretka u sekto-ru. Moram naglasiti i važnost činjenice da je događaj organiziran u Italiji kao zemlji koja je među vodećima u tom sektoru, ne samo sa stajališta proizvodnje i izvoza već i sa stajališta uporabe, što dokazuje da je ta-lijansko tržište dinamično.

Po čemu se EMO MILANO 2009 razlikuje od prijašnjih priredbi?Priredba će se ove godine održati prvi put u novome sajamskom središtu u Milanu, gdje se nalazi izložbeni prostor gotovo bez ogra-ničenja, s uvjerljivom iskoristivosti i suvre-menim tehničkim uslugama. Izložbeni uvje-ti na sajmu EMO MILANO 2009 bit će tako usklađeni s važnošću i ugledom događaja i tvrtki koje na njemu sudjeluju. Činjenica da će se događaj održati u Milanu također jamči dodatnu vrijednost. Glavni grad Lom-bardije je industrijsko i ekonomsko središte iznimnog značenja, središte društvenog ži-vota s urođenom gostoljubivošću, i također grad do kojeg je jednostavno doći iz bilo ko-jeg dijela Europe i ostatka svijeta.

Koji ćete pristup primijeniti za najbolje moguće oglašavanje sajma?Odlučili smo da ćemo sajam EMO MI-LANO 2009 promovirati integriranim ko-munikacijskim djelatnostima. To znači da ćemo uz tradicionalne kanale iskoristiti i mogućnosti koje nude novi mediji. Orga-

11Rujan 8 III

intervju: Pier Luigi Streparavanizirali smo putujuću reviju konferencija za medije koja će obići glavne industrijske gradove po cijelom svijetu, više od dvade-set zemalja na tri kontinenta. Događaj će biti globalno oglašavan u medijima koji su najpogodniji za tu namjenu.

Od novih medija, ključnu ulogu odigrat će internet. Na internetskoj stranici sajma predviđen je dio koji sadržava više vide-ointervjua. Tako će i oni koji se neće moći odazvati konferencijama za medije moći do-biti informacije od predstavnika institucija i organizatora, kao i odabrane intervjue s oni-ma koji sektor poznaju do u detalje. U razvoj internetske stranice EMO MILANO 2009 uložili smo velik napor da dobijemo što iscr-pniju i suvremeniju interaktivnu stranicu.

Je li internetska stranica doista tako važna?Svakako. Internetska stranica na adresi www.emo-milano.com vrlo je važna za pre-poznavanje, informacije i komunikaciju. To je najjednostavniji i najizravniji način za promidžbu događaja u svakom kutu svije-ta. Portal usto nudi svakojake informacije o događaju, tvrtkama izlagačima i tehno-logijama na sajmu, o sajamskom središtu i mjestu, informacije za izlagače, animira-nje posjetitelja i izlagača te još mnogo više. Stranica će biti i važan komunikacijski ka-nal za medije, jer će novinari moći događa-je na sajmu pratiti i obrađivati u internet-skom centru za novinare te tako novosti i izvještaje prosljeđivati javnosti. Internetska stranica odlikuje se visokim stupnjem inte-raktivnosti, koji služi kao komunikacijski kanal između organizatora i korisnika: nudi izravne kontakte, formulare za registraciju na sajmu i brojne mogućnosti napredne registracije na događajima za optimalan promet u željenim područjima. To, narav-no, nije jedini medij kojim ćemo se koristiti u promidžbi događaja. Razvili smo i druge izvore kojima namjeravamo doći do ljudi koje bismo mogli zainteresirati za sajam.

Koji su to drugi izvori?Prije svega moram spome-nuti video koji smo snimi-li. Promotivni fi lm EMO MILANO 2009, koji najbo-lje predstavlja tehnološku izvrsnost svjetske izložbe obradnih strojeva, robota i automatizacije, ponudu na sajmu i međunarodno zna-čenje toga ključnog događa-ja za cijelu proizvodnu indu-striju. Zaključili smo kako tako velik događaj osim videa zaslužuje i impresivnu zvučnu podlogu. Stoga smo izdali CD EMOtion s obra-dama osam poznatih džez-skladbi i s novim skladba-ma skladanima posebno za EMO MILANO 2009. Na CD-u je 50 minuta glazbe koju izvode četiri talijanska glazbenika, među kojima je i Paolo Tomelleri, ikona talijanskog džeza. Načinili smo 4 000 kopija koje će biti podijeljene na konferencijama za medije, od-nosno institucionalnim događajima, te ćemo ih razaslati na poštanske adrese iz našega op-sežnog popisa. Dobit će ih i izlagači, koji će ih moći rabiti u promotivne svrhe. Kao pri svakom drugom događaju vrijednom svog imena, i za sajam EMO MILANO 2009 bit će osmišljeni i načinjeni posebni promotivni proizvodi. Uloga tih predmeta često je pod-cijenjena, odnosno smatraju se sporednima. Pravilno ciljani i dobro osmišljeni promotiv-ni proizvodi izvrstan su podsjetnik na doga-đaj koji daje svim sudionicima na znanje da je njihov odaziv važan i cijenjen.

Kakva su vaša predviđanja glede sajma EMO MILANO 2009?Uvjeren sam kako će EMO MILANO 2009 ostvariti velik uspjeh. To mogu ustvrditi prije svega na temelju velikog broja prija-

va koje smo već zaprimili. Velik broj tvrtki već je potvrdio nastup, jer su svjesne da je EMO vitalan događaj za sve koji djeluju u tom sektoru i traže prepoznatljivost. Slje-deći čimbenik koji će pozitivno utjecati na uspjeh događaja je sam sajamski centar u Milanu. Uzmemo li u obzir iskoristivost i veličinu sajamskih prostora te tehnološku usavršenost, teško je zamisliti primjereniju okolinu za održavanje tog događaja.

Dodatni razlog za optimizam je spoznaja da naša ekipa visokomotiviranih, iskusnih i izvr-sno osposobljenih stručnjaka već neko vrije-me radi na organizaciji događaja. Zbog svih tih i drugih razloga uvjeren sam kako će svijet metaloprerađivačke industrije iznova potvrdi-ti svoju ulogu kroz događaj izvrsnosti u tom sektoru. Zaključimo s našim sloganom »Vidi-mo se na sajmu EMO MILANO 2009«.

Auto-klaster postaje pravna osobaNajveći proizvođači za auto-indu-striju planiraju osnovati auto-klaster kao pravnu osobu, a osnivači i nosi-telji tog novog klastera bilo bi 10 vo-dećih tvrtki hrvatske auto-industrije. To je nastavak razvoja postojećeg Hrvatskog automobilskog klastera (HAMK) osnovanog unutar HUP-ovog Nacionalnog centra za klastere, koji od 2007. djeluje kao trajni konzor-cij i koji od 24 tvrtke osnivača danas povezuje više od njih 60 sa 6000 za-poslenih. Ukupni prihodi članica kla-stera u 2008. iznosili su 2,8 mlrd kuna od čega izvoz čini 90 posto prihoda.

Procjena prihoda ukupne hrvatske auto-industrije se kreće od 3,3 do 3,5 mlrd kuna. Kako kaže Branko Mihalić, klaster menadžer auto-klastera, uspjeh je što će taj novi/stari klaster uspjeti uključiti sve značajne domaće tvrtke iz te branše, i one koje mu dosad nisu pristupile, kao i dva manja regionalna auto-klastera (zadarski i istarski).

Defi cit proračuna u 2010. od 2 do 2,2% BDP-aMinistar fi nancija Ivan Šuker naja-vio je kako je za iduću godinu pla-niran defi cit državnog proračuna

od dva do 2,2 posto BDP-a. Prihodi državnog proračuna u prvih osam mjeseci ove godine su za 6,4 milijar-di kuna manji nego lani, a poveća-nje rashoda je ostalo nominalno na razini prvih šest mjeseci, odnosno 4,3 milijarde kuna. Ako pad BDP-a u ovoj godini bude oko pet po-sto, kako pokazuju projekcije Eko-nomskog instituta, do kraja godine ostat ćemo u okvirima planiranih prihoda i rashoda, kazao je Šuker.Ekonomsko vijeće zaključilo je da ukupni rashodi proračuna opće dr-žave za 2010. moraju ostati na razini rashoda proračuna za 2009. godinu. To znači da rashodi u proračunu za iduću godinu ne bi smjeli prijeći iz-nos od 120,5 milijardi kuna.

12 Rujan 8 III

13Rujan 8 III

domaće vijesti

događaji i dostignuća

Cilj seminara je proizvodnim tvrtkama i razvojno-istraživačkim institucijama pri-bližiti najnovija tehničko-tehnološka dosti-gnuća na području optičkih mjernih meto-da vezanih uz mjerenje dimenzija i oblika, mjerenje deformacija i gibanja, optimira-nja proizvodnih procesa; kao i mogućnosti daljnjeg korištenja rezultata na području reverznog inženjerstva, brze izrade proto-tipova i konstruiranja s pomoću računala. Tvrtka TOPOMATIKA, dugogodišnji je za-stupnik vrhunskih proizvoda (GOM opre-ma za 3D skeniranje i Geomagic računalni program za obradu skeniranih objekata) s tog područja za Hrvatsku. Uz to djelatnici tvrtke aktivno su sudjelovali u više proje-kata s područja tehnike i kulture gdje se na konkretnim primjerima dokazana učinko-vitost opreme koju zastupaju.

Na predstojećim seminarima, stručnjaci tvrtki GOM (Mladen Gomerčić) i TO-POMATIKA (Tomislav Hercigonja) kao i vanjski suradnik (Amir Šećerkadić), struč-njak na području CAD/CAM/CAE tehno-logija, upoznati će sudionike s najnovijim dostignućima na polju optičkih mjernih metoda, prikazati mogućnosti korištenja optičkih mjernih sustava za optimiranje proizvodnih procesa, za kontrolu kvalitete proizvoda i brži razvoj novih proizvoda, upoznati sudionike s prednostima raču-

Serija seminara Optičke mjerne metode, računalno potpomognuto konstruiranje i proizvodnja

Cjelovita rješenja: od ideje do provjerenog proizvoda

Novo ATOS mjerno ticalo (Touch Probe)

Tvrtka TOPOMATIKA, lider na području suvremenih računalnih metoda u

području strojarstva i proizvodnje priprema seriju seminara pod nazivom

Optičke mjerne metode, računalno potpomognuto konstruiranje i proi-

zvodnja, koji će se tijekom listopada i studenoga održavati u Zagrebu, Spli-

tu, Rijeci, Varaždinu i Slavonskom Brodu.

nalno potpomognutog konstruiranja i proizvodnje. Posebno će biti predstavljeni regionalni partneri, kao i sama tvrtka orga-nizator - TOPOMATIKA.

Sadržaj seminara obuhvaća prije svega 3D digitalizaciju/3D skeniranje objekata, us-poredbeno mjerenje, kontrolu odstupanja od nominalnih CAD podataka, mjerenje dimenzija, mjerenje oblika i dimenzija

(GD&T), kreiranje mjernih izvještaja, rever-zibilno inženjerstvo, konstruiranje s pomo-ću računala – CAD i programiranje CAM obrade na temelju STL podataka. Iz sadržaja seminara očito je kako su oni namijenjeni voditeljima kontrole kvalitete, razvoja, pro-izvodnje i tehnologija, zaposlenima u mjer-nim laboratorijima, odjelima konstrukcije i razvoja proizvoda, tvrtkama koje žele podići tehnološku razinu proizvodnje i unaprijediti kvalitetu svojih proizvoda.

U okviru svakog seminara, organizatori predviđaju osim prezentacije i primjera iz domaće i svjetske prakse, praktičnu de-monstraciju mjerenja s pomoću sustava ATOS i TRITOP (GOM mbH), te demo prikaz rada u CAD/CAM sustavu.

Prvi u nizu seminara održati će se u Zagrebu (02.10.2009.), a slijede Split, Rijeka, Varaždin u listopadu, te Sla-vonski Brod (u studenome). Detaljne informacije o prijavi i rasporedu odr-žavanja seminara mogu se naći na internetskoj stranici:www.3d-seminari.com/prijava.html

14 Rujan 8 III

dom

aće

vije

sti

događaji i dostignuća

Mišljenje autora ovog teksta je da u Hr-vatskoj ponajprije nedostaje kvalitetnoga kadra. Ljudi koji bi se bavili obradom alat-nim strojevima kronično nedostaje. Mlade obrazovane osobe prijeko su potrebne in-dustriji. One moraju uvesti novosti, podi-gnuti tehnologiju na višu razinu i time po-većati konkurentnost hrvatske industrije. Osim toga strojni park u Hrvatskoj nije se razvio u skladu s očekivanjima nakon Do-movinskog rata. Kupovanje jeft inih stro-jeva bez ikakve naknadne podrške moglo bi nas još više unazaditi. Naime, dobro je poznato da najjeft inija stvar katkad može biti vrlo skupa, kao i kupovanje zastarjele

5-osna obrada – prošlost, sadašnjost i budućnost u HrvatskojU današnje vrijeme hrvatska metalna industrija, a pogotovo tvrtke koje

se bave strojnom obradom, sve više tehnološki zaostaju za zapadnim

tvrtkama. Ovakva oštra konstatacija možda je bolna, ali i istinita. Naime,

ako pogledamo trenutačno stanje u strojnoj obradi, tj. obradi alatnim

strojevima u Hrvatskoj, stanje je više nego porazno. Morali bismo se

zapitati zbog čega.

tehnologije. O drugim razlozima moglo bi se raspravljati unedogled, ali navedena dva trebala bi nas potaknuti na razmišljanje kako stvari pokušati promijeniti nabolje.Jedna od trenutačno aktualnih stvari koja je nužna hrvatskoj industriji, a događa se u svijetu je 5-osna obrada na alatnim stroje-vima. Ta je tehnologija u zapadnom svije-tu poznata kao ‘’state of the art’’ i sve više pokazuje prednosti u odnosu na klasičnu 3-osnu obradu. Na zapadu ta tehnologija daje presudnu prednost tvrtkama koje ju posjeduju. Zašto je tomu tako?

5-osna tehnologija ponajprije omogućuje izradu kompleksnih izradaka na kojima proizvođač može mnogo više zaraditi. Pri-mjer izradaka je lopatica za turbine, impe-leri za pumpe, dijelovi za avioindustriju, dijelovi za autoindustriju. Osim izrade kompleksnih izradaka 5-osna tehnologija omogućuje i izradu s manjim brojem ste-zanja. Posljedica manjeg broja stezanja je točniji izradak. Mnogi autori u svijetu slažu se da se najviše vremena u strojnoj obradi gubi na stezanje i otpuštanje izradaka i nji-hovo centriranje na stroju. 5-osna tehnolo-gija eliminira to vrijeme u velikoj mjeri.U biti, 5-osna obrada može se podijeliti na dvije vrste. Prva je obrada ‘’3+2’’, kod koje se izradak orijentira oko dvije rotacijske osi i onda obrađuje klasično s tri osi. Druga je vrsta simultana 5-osna obrada, kod koje stroj izvodi simultano gibanje u pet osi, najčešće tri translacijske i dvije rotacijske. Na slici 1 prikazan je izradak koji je izrađen tehnologijom ‘’3+2’’.

Prema najnovijim istraživanjima i isku-stvima, najbolji put za uvođenje 5-osne tehnologije bio bi da tvrtke počnu s ‘’3+2’’ i nakon toga prijeđu na 5-osnu simultanu obradu. Tvrtke na zapadu najčešće i slijede taj put.

Sljedeći problem koji će se pojaviti za hr-vatsku industriju kada se počne uvoditi 5-osna tehnologija je uvođenje CAD-CAM

sustava u proizvodnju. Naime, hrvatske tvrtke još ne shvaćaju da su CAD-CAM su-stavi proizvodi koji se moraju legalno ku-piti i održavati. Uvođenje 5-osne tehnolo-gije praktički je nemoguće bez kvalitetnog CAD-CAM sustava. To je složen proces koji može potrajati dulje vrijeme i morao bi biti pomno planiran.

Simultana 5-osna obrada je tehnologija koja se koristi za dijelove koje je nemoguće izraditi na bilo koji drugi način. Isto tako, ova tehnologija omogućuje znatno skraće-nje vremena obrade nekih dijelova. Na slici 2 prikazan je ukrasni aluminijski naplatak izrađen prema zahtjevu kupca. Za izradu jednoga ovakvog naplatka na 3-osnom stroju potrebno je između 12 i 14 sati. Izra-da na 5-osnom stroju traje tri sata.

Naravno da 5-osni strojevi imaju svoju ci-jenu, CAD-CAM sustavi također, i ona je znatno viša od cijene standardne 3-osne tehnologije. Iskustva pokazuju da korak prema 5-osnoj tehnologiji ima opravdanje. Ako tvrtka izradi detaljnu analizu potreba na tržištu i svojih mogućnosti, vrlo će lako uvidjeti da su proizvodi sve kompleksniji. Konkurencija na jednostavnijim pozicija-ma sve je veća. Kina, Slovačka, Rumunjska, Turska itd. zemlje su u kojima je cijena sata rada niža nego u Hrvatskoj. Konkurentnost se može postići sniženjem cijene rada ili uvođenjem nove tehnologije i inovativnih proizvoda.

Ono što bi neke moglo iznenaditi jest da 5-osna tehnologija velikim koracima napre-duje i u drvnoj industriji. Zanimljivo je da su proizvođači namještaja također suočeni sa sličnim problemima kao i metalna indu-strija. Proizvodi su sve složeniji, sadašnja tehnologija ne zadovoljava. 5-osna tehno-logija intenzivno se uvodi i u toj industrij-skoj grani.

Stoga bi za kraj trebalo donijeti zaključak koji se nekomu može činiti i malo preoš-

Kristijan Mihoci

Slika 1. Nosač glave za glodanje sa 102 pločice u trenutku obrade ‘’3+2’’

15Rujan 8 III

domaće vijesti

događaji i dostignuća

trim. Prošlost 5-osne obrade u Hrvatskoj dosta je siromašna. Bilo je nekoliko tvrt-ki koje su je primjenjivale na ovaj ili onaj način. Više ili manje uspješno. Budućnost će donijeti oštru konkurenciju na tržištu i prednost se može steći jedino uvođenjem novih tehnologija i inovativnih proizvoda. 5-osnu tehnologiju moramo početi uvoditi već danas da bismo uopće bili konkuren-tni. Dakle, sadašnjost nam određuje da počnemo djelovati u tom smjeru. Nažalost,

Slika 2. Ukrasni aluminijski naplatak izrađen na 5-osnom stroju

samo govorenje o tome što treba učiniti u strojnoj obradi neće dati nikakva rezultata. Treba početi djelovati konkretno i brzo. U suprotnom ćemo u trendu razvoja sve više zaostajati. Nažalost, strojna obrada trenu-tačno nam je na veoma niskim granama. Svi koji se njome bavimo moramo zajedno što prije i što intenzivnije pokrenuti stvari u pravom smjeru. Najviše si sami možemo pomoći, jer stara izreka kaže Ako si sam pomogneš, i drugi će ti pomoći. Prostora

ima, prilike se otvaraju svaki dan, buduć-nost nam je ipak perspektivna. Recesija u svijetu, čini se, polako popušta i pitanje je vremena kad će posao ponovno krenuti. Moramo biti spremni za nove poslove i intenzivan razvoj u razdoblju koje je pred nama.

Kristijan Mihoci, Strojotehnika d.o.o.,Soblinec-Sesvete

Pad BDP-a pet posto, 2010. rast od 0,5 postoHrvatski bruto domaći proizvod ove će godine biti realno smanjen za pet posto, dok se u 2010. godini očekuje blagi rast od 0,5 posto, stoji u Smjernicama eko-nomske i fi skalne politike za razdoblje 2010. - 2012. koje je objavilo Ministar-stvo fi nancija.Predviđa se i rast od tri posto u 2011. te 3,5 posto u 2012. go-dini. Istodobno, očekuje se infl acija na razini od tri posto u cijelom promatra-nom razdoblju. U Ministarstvu procje-njuju da će se ukupni manjak proračuna opće države smanjiti s 2,9 posto BDP-a u 2009. na 2,3 posto BDP-a u 2010. go-dini. U 2011. zabilježit će razinu od 2,2 posto BDP-a, a u 2012. godini od 1,4 posto BDP-a, stoji u Smjernicama.

16 Rujan 8 III

dom

aće

vije

sti

događaji i dostignuća

U Šangaju, u prestižnom hotelu New World Mayfair, od 2. do 6. kolovoza 2009. godine održana je 21. međunarodna konferencija o proizvodnom istraživanju – ICPR pod nazivom Znanost i tehnologija za unapre-đenje harmonizirane proizvodnje. Konfe-renciju je organizirala Međunarodna fun-dacija za proizvodna istraživanja (IFPR), međunarodno nevladino, neprofi tno znan-stveno društvo osnovano 1971. godine. Ta-kođer, konferencija je održana u suradnji sa Sveučilištem Dong Hua (Šangaj), Kine-skim sveučilištem znanosti i tehnologije (Hefei), Nacionalnim sveučilištem Chiao Tung (Taipei), Politehničkim sveučilištem u Hong Kongu i tvrtkom za proizvodnju automobilske opreme SIKAI (Nanjing). Ova prestižna i svjetski poznata organiza-cija redovito održava konferencije svake dvije godine. Predstavljeno je više od 200 znanstvenih istraživanja u devet sekcija, od kojih je posljednja bila posvećena prof. E. Z. Dar-elu ostalim preminulim članovima IFPR-a. O iznimnom značenju ove konfe-rencije govori i sudjelovanje niza eminen-tnih znanstvenika i stručnjaka.

21. međunarodna konferencija o proizvodnom istraživanju ICPR

Znanost i tehnologija za unaprjeđenje harmonizirane proizvodnjeNa 21. međunarodnoj konferenciji o proizvodnom istraživanju, koja je

održana u Šangaju, predstavljena su najnovija dostignuća u proizvod-

nom istraživanju. Prezentirano je više od 200 znanstvenih istraživanja

u devet sekcija. Istraživanje nastalo u sklopu hrvatsko-srpskoga bilate-

ralnog projekta „Modeliranje, simulacija, optimizacija i eksperimentalno

istraživanje naprednih tehnologija oblikovanja deformiranjem“ dobilo

je pohvale kineskog organizatora. Na konferenciji je sudjelovao i veći

broj hrvatskih znanstvenika.

21. međunarodna konferencija o proizvodnom istraživanju održana je u Šangaju

Uvodno pozvano predavanje održao je prof. Hans-Jörg Bullinger s Fraunhofer-Gesellschaft iz Münchena, koji je temom „Tehnološki i inovacijski manadžment u

budućnosti“ dao izvanredan prikaz budućih trendova u tom području. Drugo pozvano predavanje, prof. B. L. MacCarthyja, smi-sleno je slijedilo temu konferencije. Prvu sekciju, pod nazivom Napredno konstru-iranje i proizvodne tehnologije, otvorio je prof. Predrag Čosić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, koji je predstavio rad Odabir primarnog procesa – korak u inteligentnu proizvodnju. Rad je nastao u suautorstvu s prof. Dianom Milčić s Gra-fi čkog fakulteta u Zagrebu, a njegov cilj je bio procjena proizvodnih vremena. U istoj sekciji prezentiran je rad Naprezanje matri-ce kod istosmjernoga hladnog istiskivanja niskougljičnog čelika, nastao kao rezultat istraživanja u sklopu bilateralnog projekta Modeliranje, simulacija, optimizacija i ek-sperimentalno istraživanje naprednih teh-nologija oblikovanja deformiranjem, koji fi nancira Ministarstvo znanosti, obrazo-vanja i športa Republike Hrvatske i Mini-starstvo za znanost i tehnološki razvoj Re-

Voditelji bilateralnog projekta prof. M. Plančak (lijevo) i prof. B. Barišić (desno) s glavnim kineskim organizatorom konferencije ICPR prof. Li Mingom (sredina)

17Rujan 8 III

domaće vijesti

događaji i dostignuća

publike Srbije. Glavni kineski organizator prof. Li Ming pohvalio je ovaj projekt, koji su zajednički vodili prof. Miroslav Plančak s Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu i prof. Branimir Barišić s Teh-ničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Slijedio je zatim niz predavanja koja su se bavila unapređenjem proizvodnje i proizvodnih istraživanja. Rad Primjena metode tehnološkog planiranja kod uvo-đenja novih proizvoda, čiji su autori prof. Ivica Veža, prof. Tonči Mikac, prof. Milan Ikonić, prof. Zoran Babić i prof. Nikša Nikolić, bio je posebno zapažen u dru-goj sekciji pod nazivom „Novi pristupi u proizvodnom planiranju i menadžmen-tu“. Drugi dan konferencije organizirana

Prof. I. Veža, prof. N. Nikolić (Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu), prof. T. Mikac i prof. M. Ikonić (Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci) nakon prezentacije članka

je vožnja brodom po rijeci Huangpu, tako da su se sudionici konferencije nefor-malno družili uživajući u panoramskom pogledu na Bund, Biserni toranj i ostale znamenitosti 20- milijunskoga grada. Za-hvaljujući izvrsnoj organizaciji i kvaliteti konferencije objavljen je zbornik sažetaka radova zajedno s CD-izdanjem na kojem su svi radovi.

Konačno, na kraju savjetovanja održana je društvena večer na kojoj su dodijeljene na-grade i predstavljena sljedeća 22. međuna-rodna konferencija ICPR koja će se održati u Stuttgartu te je iskazano veliko zanimanje za ponovno okupljanje u Njemačkoj. Do-maćini konferencije pohvaljeni su za izvr-snu organizaciju i profesionalnost.

Neto dobit Odašiljača i veza 14,7 mil. kuna Tvrtka Odašiljači i veze poslova-la je u prvoj polovici ove godine sa 14,78 milijuna kuna neto dobiti, što je za 2,8 posto manje nego u prom prošlogodišnjem polugodištu, poka-zuju podaci iz fi nancijskog izvješća te tvrtke dostavljenog Zagrebačkoj burzi. Ukupni prihodi iz prvih šest mjeseci ove godine povećani su prema istom razdoblju 2008. za 5,7 posto, na 144,65 milijuna kuna, dok su ukupni rashodi porasli za nešto viših 6,7 posto, na 128,7 milijuna kuna. Najveći dio prihoda Odašiljači i veze ostvaruju pružanjem usluga prijenosa i odašiljanja radijskog i te-levizijskog programa. Prihodi od tih usluga u prvom su polugodištu ove godine iznosili 78,5 milijuna kuna ili 54,3 posto ukupnih prihoda te su prema istom razdoblju lani veći za 11 posto. Najveći se rast pak bilje-ži kod prihoda od tehničkih usluga koncesionarima telekom usluga, i to za 65,7 posto, na 1,78 milijuna kuna, a značajno su, za 45,6 posto, porasli i fi nancijski prihodi, koji su na kraju lipnja ove godine iznosili 2,4 miliju-na kuna.

18 Rujan 8 III

Cilj Tempusa je poticanje približavanja vi-sokog obrazovanja u zemljama partnerima razvoju sustava visokog obrazovanja u EU u području kao što su, primjerice, Lisabon-ska agenda i Bolonjski proces.

Time se omogućuje pomoć pri izradi stra-teške dokumentacije i primjene zakono-davnih propisa, čime se pridonosi stvaranju Zajedničkoga europskog prostora visokog obrazovanja za koje se očekuje da nastane iz Bolonjskog procesa do 2010 godine. Pro-gram TEMPUS priprema visoka učilišta za program mobilnosti Erasmus, koji se može provoditi nakon zadovoljenja određenih preduvjeta i dio je integriranog programa za cjeloživotno učenje.

Specifi čni ciljevi Tempusovih projekata su: • poticanje reforme i modernizacije viso-

kog obrazovanja u zemljama partneri-ma

• osiguranje kvalitete i statusa visokog obrazovanja u svijetu rada i društvu ze-malja partnera

TEMPUS IV JPCR 144959 – Razvoj i održivost studija i seminara cjeloživotnog obrazovanjaProgram TEMPUS (Trans European Mobility Scheme for University Stu-

dies) utemeljen je 1990. godine i fi nancira se iz programa PHARE, CAR-

DS i IPA. Namijenjen je međusveučilišnoj suradnji zemalja Europske uni-

je i zemalja partnera iz regija zapadnog Balkana, istočne Europe, srednje

Azije, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka, kao pomoć reformi visokog obra-

zovanja. TEMPUS obuhvaća sve vidove reforme visokog obrazovanja:

od razvoja nastavnih programa preko usavršavanja nastavnika do in-

ternacionalizacije sveučilišta putem mobilnosti i dugoročne suradnje s

partnerima na projektu.

• povećanje mogućnosti u području vi-sokog obrazovanja u zemljama par-tnerima i EU državama, posebice u području međunarodne suradnje, kon-tinuirane modernizacije te otvaranju prema društvu i svijetu rada

• prevladavanje, u okvirima države te sveučilišta, fragmentacije u području visokog obrazovanja

• inzistiranje na interdisciplinarnosti i transdisciplinarnosti između sveučili-šta i fakulteta

• naglašena veća mogućnost zapošljava-nja diplomanata na širem području dr-žave, regije i EU

• učiniti Zajednički europski prostor vi-sokog obrazovanja uočljivijim i atrak-tivnijim u svijetu

• kultivirati recipročan razvoj ljudskih resursa

• osigurati međusobno razumijevanje ljudi i kultura EU zemalja i zemalja partnera.

Za program TEMPUS nadležna je Europ-ska komisija u Bruxellesu. U Hrvatskoj na-

cionalni Tempusov ured nalazi se u Agen-ciji za znanost i visoko obrazovanje.

Joint Projects (JP) su Tempusovi projekti temeljeni na multilateralnom partnerstvu obrazovnih institucija u EU i zemljama partnerima, i to radi razmjene znanja i ‘’know how’’ između EU sveučilišta i ze-malja partnera. Joint Projects se primjenju-ju na institucionalnoj razini. Svrha im je pomoć pri razvoju nastavnih planova, po-boljšanje sveučilišne uprave te postizanje rezultata relevantnih za visoko obrazovanje i društvo.

TEMPUS IV JPCR je europski projekt – Western Balcans, predviđen za zemlje partnere: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Crnu Goru, Makedoniju, Srbiju te Kosovo.

Odobreni projekt TEMPUS IV JPCR_144959 (Master Studies and Continuing Education Network for Product Lifecycle Management with Sustainable Production – MAS-PLM ) jedan je od osam hrvatskih odobrenih projekata, od ukupno 76 proje-kata prihvaćenih od EU. Bilo je prijavljeno 530 prijedloga projekata (maksimalna pot-pora 1,000.000 eura). Prolaznost projekata je unutar uobičajenih 10–15% od broja pri-javljenih projekata. Grafi čki prikaz prijav-ljenih projekata po područjima vidljiv je na slici 1.

Projekt nosi konzorcij iz zemalja ‘’stare’’ i ‘’nove’’ EU te zemalja partnera sa zapadnog Balkana. Nositelj projekta je POLITECNI-CO DI TORINO, Sistemi di Produzione ed Economia dell’Azienda, prof. dr. sc. Franco Lombardi, a koordinator UNIVERSITY SS. CYRIL AND METHODIUS, Skopje, Faculty of Mechanical Engineering, prof. dr. sc Valentina Gečeveska. Partneri kon-zorcija su:Slika 1. Grafi čki prikaz prijava projekata prema područjima

dom

aće

vije

sti

događaji i dostignuća

19Rujan 8 III

• UNIVERSITY OF MARIBOR, Faculty of Mechanical Engineering, prof. dr. sc. Franci Čuš

• ARISTOTLE UNIVERSITY OF THE-SSALONIKI, School of Engineering, prof. dr. sc. Demos Angelides

• UNIVERSITY OF ZAGREB, Faculty of Mechanical Engineering and Naval Ar-chitecture, prof. dr. sc. Predrag Ćosić

• UNIVERSITY OF SPLIT, Faculty of Elec-trical Engineering, Mechanical Enginee-

Slika 2. Članovi Tempusova konzorcija tijekom seminara u Šibeniku

ring and Naval Architectu-re, prof. dr. sc. Ivica Veža• UNIVERSITY OF NOVI SAD, Faculty of Te-chnical Sciences, prof. dr. sc. Zoran Anišić• MACEDONIAN GE-OTHERMAL ASOCIA-TION MAGA, prof. dr. sc. Kiril Popovski• UNIVERSITY OF TETO-VO, Faculty for Economics, prof. dr. sc. Hamit Aliu.

Faze u realizaciji Tempusova projekta Glavne aktivnosti projekta tijekom tri godine su:1. Razvoj novoga Master Study (diplomskog studi-ja) Product Lifecycle Ma-

nagement with Sustainable Production2. Obuka nastavnika i priprema novih na-

stavnih materijala3. Modernizacija i nadogradnja nastavne

opreme4. Razvoj i vođenje LLL (cjeloživotnih) te-

čajeva za SME stručnjake5. Podrška prvoj godini Master Study6. Razumijevanje (Dissemination)7. Održivost studija8. Monitoring i kontrola kvalitete

9. Upravljanje projektom.

Kontrole realiziranoga i diskusija o zadanim te-mama održavale su se i održavat će se tijekom 2009. godine na zajedničkim seminarima:1. travanj 2009., Torino: predstavljanje

nositelja projekta, koordinatora i zema-lja partnera predstavljanjem sveučilišta, fakulteta

2. lipanj 2009., Šibenik/Split: predstavlja-nje nastavnih planova, strukture studi-ja, osobitosti partnera

3. rujan 2009., Skoplje/Ohrid: prikaz no-vih planiranih nastavnih planova te redoslijeda aktivnosti u postupku akre-ditacije novih studija.

Da bi navedeni studij i seminari cjeloživot-nog obrazovanja bili prepoznati od zainte-resiranih gospodarskih i državnih subjeka-ta, nužne su marketinške aktivnosti putem osobnih kontakata, informativnih semina-ra, uloge medija i sl.

Naravno, u sve složenijim ekonomskim uvje-tima regije posebna pozornost posvetit će se profi laciji i prepoznatljivosti studija, njegovoj održivosti, odnosno traženju dugoročno jakih fi nancijskih partnera za fi nanciranje studena-ta diplomskog studija, traženju partnera za organizaciju i provedbu seminara cjeloživot-nog obrazovanja (LLL) iz teme projekta.

domaće vijesti

događaji i dostignuća

20 Rujan 8 III

pred

stav

ljam

o

20

Peter Heisig: Stigli Nijemci koji posao nude

Kriza. Recesija. Insol-

ventnost. Tri riječi od

kojih bježi i ježi se svaki

poduzetnik, posebice

u metaloprerađivačkoj

industriji ili proizvodnji

gume i plastike, jer je

uložio velik kapital u lju-

de, opremu i sirovine pa

mu se ne sviđa da nema

posla za njegovu tvrtku

ili da mu obavljeni posao

ne plate mjesecima.

piše: Igor Škevinsnimio: Dražen Lapić

Reportaža: Strane tvrtke na hrvatskom tržištu

Činjenica je da trenutačno najbolje stoje oni hrvatski izvoznici koji izvoze na zapad. U informatičkom, navodno najpropul-zivnijem sektoru u nas, postoji niz tvrtki, neke od njih gotovo su potpuno nepoznate u Hrvatskoj, koje ostvaruju većinu prihoda u inozemstvu. Takav je Polar, tvrtka koja izvozi više od 50 posto svojeg soft vera za kontaktne centre u Sjedinjene Države, ta-kav je primjerice i Interactive1, proizvođač složenih web-aplikacija za kojega se u nas gotovo uopće ne čuje jer oko 95% prome-

ta ostvaruje u Velikoj Britaniji i Italiji. Dok Polar i ne dostavlja svoj soft ver dok mu ku-pac ne plati, Interactive1 za svoje je poslo-ve plaćen u roku od tjedan dana u Velikoj Britaniji ili maksimalno nekoliko mjeseci u Italiji, ali ondje je sve podložno dogovoru, ističu u toj tvrtki.

U Hrvatskoj, osim nešto tekstilnih tvor-nica u kojima to nazivaju lohn-poslovima, nema pravog outsourcinga, barem ne u tvrtkama koje se bave preradom metala i

Duško Radović objašnjava Dubravku Lukačiću (lijevi na slici) putanju alata na lopatici parne turbine rekonstruirane u Teh-Cutu

21Rujan 8 III

strane tvrtke na hrvatskom tržištupredstavljam

o

plastike. No svaka, pa i najbolje organizi-rana metaloprerađivačka tvrtka čak i kad proizvodi s maksimalnim kapacitetom ima slobodne barem neke strojeve ili neke odjele barem dio vremena. Svaki direktor proizvodnje zna da je stroj koji ne radi najskuplji stroj jer ga opterećuju fi ksni troškovi te je stoga važno da taj stroj i u tim stankama radi, čak i ako ne ostvaruje maksimalnu dobit. Ono što je novo na hr-vatskom tržištu poslova u metaloprerađi-vačkoj i industriji prerade plastike i gume jest pojava tvrtke koja je servis koji može ‘popuniti’ strojno vrijeme.

Eh, da nam je malo biti outsourcing za ra-zvijene zemlje! Sve je češće takvo razmi-šljanje u ovoj državi, u kojoj velike tvrtke objave naputak svojim tvrtkama kćerima da obustave plaćanja i nitko ne pokrene njihov stečaj. Biti kooperant razvijenim velikim tvrtkama san je vjerojatno sva-kog direktora, i generalnog i tehničkog, u tvrtkama koje se bave realnom proizvod-njom u nas. A to više nije samo san! Ne-davno se u Hrvatskoj pojavila tvrtka koja nudi kooperaciju hrvatskim tvrtkama s velikim tvrtkama iz Njemačke, Švicarske i Austrije na području prerade metala ili plastike i gume.

Riječ je o njemačkoj tvrtki Peter Heisig GmbH iz Frankfurta na Majni koja je svoje

resurse odlučila ponuditi i hrvatskim tvrt-kama, a zatim i tvrtkama u zemljama bivše Jugoslavije. Ekipa časopisa IRT 3000 bila je nazočna prvim kontaktima predstavnika te tvrtke i hrvatskih metaloprerađivača.

Svoj bismo posao mogli opisati kao po-sredovanje radnih naloga u obradi metala i preradi plastike. U datoteci imamo malo više od 35 000 tvrtki koje su poslodavci, od kojih nam redovito svoje potrebe za obra-

Tko je Dubravko Lukačić• 1980. g. diplomirao na Fakultetu stro-

jarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu

• Radna iskustva u TEP-u u Zagrebu i Jugoturbini u Karlovcu u tehnologiji i konstrukciji štanc-alata, alata za injekcijsko prešanje plastike i progra-miranju CNC alatnih strojeva (Sinu-merik)

• Na njemačkome govornom području živi i radi već više od 15 g. Njegova iskustva u tom razdoblju obuhvaćaju, među ostalim, posao u tehničkoj sa-vjetodavnoj službi u tvornici Ingerso-ll Maschinen und Werkzeuge GmbH u Burbachu, Njemačka, a poslije niz godina u Austriji posao inženjera u prodaji različitih alata i pribora nekoliko zapadnoeuropskih proizvođača za po-trebe metaloprerađivačke industrije zemalja istočne i jugoistočne Europe.

• Kao partner tvrtke Peter Heisig GmbH za tržišta jugoistočne Europe radi posljed-nje tri godine

22 Rujan 8 III

pred

stav

ljam

ostrane tvrtke na hrvatskom tržištu

dama, odnosno radne naloge dostavlja oko 7 000 tvrtki, uglavnom iz Njemačke, Švicarske i Austrije. Među tvrtkama koje nam dostavljaju svoje aktualne potrebe za outsourcingom ima od malih tvrtki pa sve do velikih koncerna poput Manne-smanna i Th yssenKruppa. Za tvrtke koje nude posao naš je servis potpuno bespla-tan i nemaju troškova, a tvrtke poslo-primci, Heisigovi klijenti, plaćaju fi ksni paušal koji ovisi samo o izabranoj duljini ugovorne suradnje. Standardno nudimo suradnju na šest mjeseci ili godinu dana – izjavio je Dubravko Lukačić, diplomi-rani inženjer strojarstva, koji je zastupnik tvrtke Peter Heisig za Hrvatsku i zemlje bivše Jugoslavije.

Lukačić, koji već više od petnaest godina radi u Njemačkoj i Austriji, objašnjava da tvrtka koja traži posao dostavlja u pri-premnoj fazi kontakata svoje tehnološke mogućnosti na posebnom formularu te se, ako Heisigovi stručnjaci procijene da tu tvrtku mogu pratiti kvalitetnim upiti-

ma, predlaže ugovorna suradnja. Trajanje suradnje od šest ili 12 mjeseci te dan nje-zina početka određuje isključivo ta tvrt-ka. Od prvog dana ugovorne suradnje ta tvrtka, Heisigov klijent, dobiva uz svaki upit sve kontaktne podatke o naručitelju posla, kompletnu originalnu proizvodnu dokumentaciju i, u preglednoj formi, sve najvažnije informacije o upitu koje je sa-stavio Heisigov tim. Zanimalo nas je kako se obavlja selekcija u Heisigu, koju bi naj-jednostavnije bilo opisati kao ‘tko će dobiti koji posao’.

Prvi uvjet su tehnološki profi li pogona. Na drugom je mjestu pouzdanost, pose-bice za poslove koji su kritični za naruči-telja pa se u tim slučajevima biraju tvrtke koje već dulje rade preko Heisiga i zna se da su pouzdane. Novim klijentima u pra-vilu se dostavljaju upiti za poslove manjeg opsega (ali i tu ima iznimaka!) – objaš-njava Lukačić te nastavlja da postoji i predselekcija, a to je da naručitelj prista-je da proizvodnja bude u Hrvatskoj jer

dio naručitelja ne želi proizvodnju izvan primjerice Švicarske ili Njemačke. Luka-čić navodi kako svaku ponudu u Heisigu analizira tim inženjera.

Kad je klijent s nama zaključio ugovornu suradnju za primjerice šest mjeseci, onda smo mi u Heisigu doslovno njegova pro-dužena ruka u traženju posla tijekom tih pola godine – tvrdi Lukačić. Dodaje da je iznimno važno da je cijelo vrijeme suradnje klijent kooperativan i da intenzivno raz-mjenjuje informacije i s Heisigovim timom i s naručiteljem posla jer je to jedini način kako se, korak po korak, približiti pojedi-nim naručiteljima i predstaviti se kao pouz-dan kooperant. On objašnjava da pri izbo-ru tvrtki kojima će proslijediti radni nalog s vrlo kompleksnom obradom, Heisig naj-prije odabire one posloprimce koji imaju strojni park s najvećim mogućim brojem traženih obrada pa ako ti kooperanti ne mogu preuzeti baš sve obrade zahtijevane u radnom nalogu, tim klijentima upućuje upit imaju li oni vlastite podkooperante s

Udo Heckmann: Kako ustvari funkcionira tvrtka Peter HeisigPoduzećima zainteresiranim za nove poslove iz različitih područja prerade i obra-de metala, kao i prerade plastike Peter Heisig GmbH pruža već više od 40 godina tehnički individualiziranu i ciljanu obradu tržišta te im osigurava podršku i savje-tovanje. Inženjeri, tehničari i komercijalisti s iskustvom iz prakse povezuju podu-zeća koja traže narudžbe s poduzećima koja ispostavljaju narudžbe. Na temelju detaljnog poznavanja proizvodnih i radnih procesa u proizvodnim poduzećima osiguravamo da klijenti uspostavljaju nove poslovne veze.

Poduzimamo opsežne pripreme da bi se kontinuirano osiguravale narudžbe za po-duzeća sukladne njihovim proizvodnim mogućnostima, odnosno pojedinačnim željama. Heisigov tim ne čeka slučajan nailazak prikladne narudžbe, već ciljano obrađuje tržište na temelju podataka o strojnom parku i na osnovi smjernica što smo ih dobili od pojedinoga klijenta. Velik broj dugogodišnjih poslovnih veza s odjelima pripreme rada i s nabavnim službama u poduzećima svih veličina i iz različitih industrijskih grana jamstvo su da kod Heisiga stalno ima konkretnih i zanimljivih narudžbi, a izbor aktualnih upita za otvorene radne naloge može se naći na našem webu, na adresi www.heisig.com, u rubrici Aktuelle Anfragen.

Prije daljnjeg prosljeđivanja klijentima svi upiti provjeravaju se s obzirom na proizvodne postupke, potreban strojni park, provedivost, ekonomičnost, posebnosti i kompletnost. S nadležnim rukovoditeljem nabave razjašnjavaju se okvirni uvjeti i traže očekivane cijene.

Dokumentacija uz upite odmah se prosljeđuje prikladnom klijentu, digitalno ili u papirnoj formi – kao kompletan upit s informaci-jama o potrebama i naručitelju posla, uključujući i sve druge podatke potrebne za izravan kontakt. Na taj način tijekom dogovorene suradnje klijent stalno dobiva provjerene upite.

Klijent zatim obrađuje upite koje je dobio te Heisigovu timu daje kratku povratnu informaciju o tome hoće li dati ponudu i radi kalkulacije kako bi odredio cijenu. Svoje kalkulacije klijent može prije slanja ponude naručitelju posla uskladiti s Heisigovim timom, čime obavlja dodatnu provjeru koja mu povećava izglede za uspjeh. Klijent svoju ponudu dostavlja izravno naručitelju posla. Već prema želji, Heisigov tim ne samo da prati termine i ponude već je i mjesto za razmjenu važnih informacija te za eventualna tehnička razjašnjenja. Daljnje razgovore, odnosno pregovore s novim partnerom klijent vodi sam. Tako on može prihvatiti potrebne upite ili poslije primati i druge upite izravno od naručitelja poslova. Kontakti za koje je tvrtka Peter Heisig bila posrednik, mogu se korak po korak dalje proširivati te s vremenom prerasti u nove i trajne poslovne veze, što znači i nakon prestanka suradnje s Peterom Heisi-gom te bez daljnjih obveza i troškova prema našoj tvrtki.

Naš servis, prilagođen klijentu, zaokružen je i mogućnošću privremenog prekida suradnje u bilo kojem trenutku, primjerice zbog zauzetosti kapaciteta, drugih zastoja u proizvodnji te bolovanja ili godišnjih odmora. U slučaju takva privremenog prekida suradnje njezin je nastavak, tj. dostava novih upita osigurana na kraju razdoblja dogovorene stanke kako bi se do kraja razdoblja ugovorne suradnje u potpunosti nadoknadio prekid.

Udo Heckmann, direktor tvrtke Peter Heisig

23Rujan 8 III

strane tvrtke na hrvatskom tržištupredstavljam

o

kojima bi zajedno mogli preuzeti te obra-de. Naime, Heisig ima katalogizirane ko-operante, jer svaka tvrtka posloprimac pri sklapanju ugovora s Heisigom ispunjava vrlo detaljan upitnik-formular kojim se defi niraju tehnološke mogućnosti njezina pogona i certifi kati tvrtke.

Za tvrtke koje ulaze u suradnju mislim da je važno da se postave sveobuhvatno. Što detaljnije opišu svoju specijalnost, to će detaljnije biti servisirane – kaže Lukačić te ističe da od klijenata uvijek traže da im jave za novoinstalirane strojeve jer se time mijenjaju njihove tehnološke mogućnosti. Ovdje se pojam „novoinstalirani“ strojevi odnosi na strojeve koji su instalirani u po-gonu nakon početka suradnje i kao takvi nisu bili obuhvaćeni na prvom formularu na kojemu je klijent tada prijavio svoje teh-nološke mogućnosti...dakle s ovim stroje-vima povećavaju se već prijavljene tehno-loške mogućnosti klijenta. Klijenti trebaju javiti i kvarove opreme koji im privremeno onemogućuju primanje novih upita.

Upravo na početku suradnje svakom kli-jentu maksimalno pomažemo da samo-stalno uđe u proces intenzivne razmjene informacija sa stranim naručiteljima. Kli-jentima koji u trenutku ulaska u suradnju s Heisigom objektivno nisu u mogućnosti da uz pomoć vlastitog osoblja izravno ko-municiraju sa stranim partnerom, u sklopu redovite suradnje ja osobno preuzimam komunikaciju između klijenta i stranog naručitelja – ističe Lukačić, koji naglašava da je u interesu klijenta da što prije samo-stalno i u potpunosti počne komunicirati sa stranim naručiteljima.

Tvrtka Peter Heisig svakom upitu dobav-ljača dodjeljuje osobu iz svog tima, svo-jevrsnog časnika za vezu, koji prati upit sve do odluke o dodjeli posla. Klijent pri

sastavljanju svoje ponude ima svu potreb-nu podršku Heisigova tima, pa čak, ako je moguće, doznat će se i otprilike očekivana (prihvatljiva) cijena ponude. Ako je potreb-no, klijentu Heisigov tim sastavlja i ponudu na njemačkom jeziku te klijent u prvoj fazi može navesti mene kao kontaktnu osobu za njemački jezik – govori Lukačić.

On navodi da upiti pojedinim klijentima tijekom ugovorne suradnje u potpunosti odgovaraju njihovu tehnološkom profi lu i broju zaposlenih te da se cijeli servis indi-vidualno prilagođava klijentima, u čemu je i njegova najveća vrijednost. Klijent zaključuje suradnju s Heisigom na razdoblje od pola godine ili na godinu dana, za što plaća paušal, a ne postotak od ostvarenog posla. No ovaj je model fl eksi-

bilan što se tiče toga plaćenog perioda pa se razdoblje za koje se plaća paušal može zamrznuti i u slučaju bolesti radnika ili pak tijekom godišnjeg odmora, tako da klijent plaća samo aktivno vrijeme.

Upravo činjenica da tvrtka Peter Heisig od klijenata ne naplaćuje provizije po reali-ziranim poslovima dobro je poznata tvrt-kama u Europi koje preko Petera Heisiga traže vanjske kooperante. Oni istodobno znaju da samo klijenti s prikladnim tehno-loškim profi lom dobivaju njihove upite – i zato već godinama redovito i dobrovoljno svoje upite ustupaju Heisigovu timu – po-nosno ističe Lukačić.

Cijena Heisigova servisa je samo ovisna o trajanju, koje iznosi standardnih šest ili

Dubravko Lukačić i Blaž Florjanič (na slici lijevo) ispred nacrta kompleksnog alata za injekcij-sko prešanje polimera

24 Rujan 8 III

12 mjeseci, i ustvari je plaća za naše usluge koje su defi nirane ugovorom. Prema tom ugovoru kooperant ne plaća proviziju po nastalom poslu i svejedno je hoće li napra-viti posao od 500.000 ili i više od milijun eura – kaže Lukačić, dodajući da Heisig traži plaćanje unaprijed jer ima loša isku-stva u vezi s time. Iako je odbio reći točnu cijenu za pola godine ili za cijelu godinu, Lukačić nam je naveo da je ona mnogo niža nego što bi bio odlazak na neki od sajmova u Njemačkoj, uključujući u to zakup čak i najmanjeg štanda na tom sajmu, cijenu pu-tovanja i dnevnica za minimalno potrebnih dvoje ljudi, eventualno cijenu prevoditelja, a da se pri tome u trošak odlaska na sajam ne računa i izostanak te dvojice s posla.

Nijednoj tvrtki ne nudimo ugovor pri-je nego što u Frankfurtu ne analiziramo njezin profi l, odnosno njezine tehnološke mogućnosti, da vidimo možemo li za tu tvrtku osigurati dovoljno kvalitetnih upita tijekom suradnje. Donedavno smo sklapali samo godišnje ugovore, a sada sklapamo i polugodišnje. Svakoga klijenta pratimo individualno, ali hoće li on s nekim od naručitelja sklopiti i kada će sklopiti prvi posao, isključivo je stvar tržišta – iskreno govori Lukačić pa nastavlja: “Ovaj servis omogućuje klijentima da smanje ovisnost o postojećim partnerima i da promijene gra-nu industrije u kojoj rade – kaže Lukačić, navodeći primjere tvrtki koje su o jednom jedinom kupcu bile ovisne jer su njemu prodavale 90 posto vrijednosti proizvoda. Nažalost, tvrdi Lukačić, kod nas takve tvrt-ke nisu zainteresirane za Heisigov servis jer im trenutačno ide dobro. No na primjeru

Kako to izgleda u Teh-CutuBudući da Duško Radović, direktor Teh-Cuta, vjerojatno najveće alatnice u Hrvat-skoj, inženjera Lukačića pozna već dulje vrijeme, tako je i dijelom upoznat s načinom na koji radi tvrtka Peter Heisig. Uvijek srdačni i izravni Radović odmah nas je odveo u halu svoje tvornice i doveo do najvećega obradnog centra, nedavno nabavljenoga petoosnog CNC obradnog centra Mikron HPM 1850U, doista velikih dimenzija, a namijenjenog za obratke do četiri tone.

Evo, nama je ovaj stroj kvalifi kacija za proizvodnju. Ne možete postići cijenu ako ne-mate alate, strojeve i ljude – rekao je odmah Radović, objašnjavajući da su alatničarski kapaciteti Teh-Cuta potpuno zauzeti dio vremena, a dio vremena su slobodni pa u toj sinusoidi zauzetosti ima dosta ‘vrhova’ opterećenja, ali i ‘dolova’ u kojima se kapaciteti moraju ‘zapunjavati’ povremenim poslovima za kojima uvijek postoji potreba.

Radimo i neke stvari koje su za alatničare jednostavne, ali moramo raditi jer nema tog lu-mena koji će isplatiti stroj koji stoji 800 000 eura, a da on ne radi stalno – rekao je Radović te objasnio da se štedi i na primjeru nabave skupog svrdla duljeg od osam promjera, ali s kanalima za podmazivanje do vrha alata. Tim se svrdlom, kaže Radović, štedi strojno vrijeme, koje je upola kraće od bušenja primjerice HSS svrdlom, ali je zato manji trošak po jedinici vremena, posebice zato što je polovina fi ksnih troškova cijena električne energije.

Imat ćete problem zaposliti tvrtke u Hrvatskoj ako nemaju dobru opremu jer je Nje-mačka puna kvalitetne opreme. U Hrvatskoj nema šanse da netko preživi na lohn- po-slovima niske dodane vrijednosti jer su Mađarska i Rumunjska pune tvrtki koje vrlo jeft ino daju svoj ručni rad – upozorava Radović. Priznaje da je pomalo skeptičan prema činjenici da u pravilu ponuđač mora razraditi tehnologiju za svaku narudžbu, ali ističe da je cijenu te tehnološke pripreme lako ugraditi u veću seriju ili veću dodanu vrijednost kompleksnijeg proizvoda, posebice ako ta prva suradnja urodi nastavkom kooperacije. Iako je potkraj našeg boravka u Teh-Cutu zvučao oprezno, istaknuo je kako silno želi da Heisigov projekt u Hrvatskoj uspije jer želi da se nešto pozitivno u nas dogodi.

trenutačne krize u automobilskoj industri-ji koja je na koljena bacila velik broj svojih kooperanata u Europi, dokazuje da je ovi-snost opasna čak i kad je posrijedi ovisnost o različitim tvrtkama, ali iz iste industrijske grane.”

Tvrtka koja ima svoje tržište većinom u au-toindustriji, u trenucima krize u toj branši može se preorijentirati na primjerice grafi č-ku industriju s pomoću našeg servisa koji joj omogućuje da na tržištu ponudi ono u čemu je najjača, ali je po tome slabo pozna-ta ili je znaju samo lokalno. No to ne znači da mora i da može konkurirati milijunskim serijama, nego ondje gdje se traže složeni sklopovi u manjim serijama – objašnjava Lukačić i dodaje da se viša cijena postiže ako se traži izrada cijelog sklopa, a ne poje-dinačnih pozicija.

Dok smo pratili Lukačića tijekom prego-vora s poduzetnicima u Hrvatskoj, nismo mogli odoljeti da ga ne pitamo: Što se do-gađa nakon prestanka suradnje Heisiga i kooperanta?

I nakon završene ugovorne suradnje osta-jemo u kontaktu s klijentima. I nadalje im stojimo na raspolaganju ako nas još treba-ju pri obradi upita koji su ostali otvoreni u trenutku završetka ugovora. Zbog speci-fi čne problematike jezičnog usklađivanja s naručiteljima poslova, za klijente kojima će to biti potrebno, ostajem i ja osobno u kon-taktu s njima. Prekid suradnje ne znači i prekid svih komunikacija između nas i kli-jenta. On nam se u bilo koje vrijeme može ponovno obratiti te, naravno, započeti i novu ugovornu suradnju ako ima potrebe za time – zaključio je Lukačić.

pred

stav

ljam

ostrane tvrtke na hrvatskom tržištu

Danko Končar preuzeo dokumantaciju za pet brodogradilištaTvrtka Kermas ulaganja u vlasništvu Danka Končara otkupila je od Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) natječajnu dokumentaciju za pet brodogradilišta - Brodograđevnu industriju Split, Brodogradilište specijalnih objekata Split, Bro-dotrogir, 3. Maj i Kraljevicu. Dokumentaciju za riječki 3. maj otkupila je i tvrtka Regulacija iz Vukovara, čiji vlasnik Mijo Opačak procjenjuje da to brodogradilište, uz sadašnje narudžbe ima dobar potencijal. Tvrtka More Trogir iz Splita, iza koje stoji trgovac nekretninama Slobodan Ljubičić, otkupila je dokumentaciju za Bro-dotrogir. Srpski poduzetnik Zepter, pravim imenom Milan Janković , odnosno njegova tvrtka “Propela” otkupila je dokumentaciju za 3 brodogradilišta, splitski BSO, “Brodotrogir” i “Kraljevicu”.

Po posebnim uvjetima, za jednu kunu, država prodaje od 83,32 posto do 99,53 posto dionica u četirima brodogradilištima - riječkom 3. maju, Brodograđevnoj industriji Split, Brodotrogiru i Kraljevici. Prodaja po nominalnoj cijeni dionica predviđena je pak za Brodosplit-Brodogradilište specijalnih objekata (BSO) kod kojeg se prodaje jedan poslovni udjel koji čini sto posto temeljnog kapitala BSO po početnoj cijeni od 18,16 milijuna kuna.

Po nominalnoj cijeni prodaje se i većinski udjel, 59,25 posto, pulskog Uljanika, uspješnog brodogradilišta koji će u privatizaciju po drugačijim uvjetima. Početna cijena za većinski paket Uljanika je 397,49 milijuna kuna.

25Rujan 8 III

VERSION UP-Mo-ving to the future, je novi odgovor YAMAWA-a na tržištuJapanski proizvođač ureznika YA-MAWA, promovirao je na tržište viso-kokvalitetan ureznik za rezanje navoja u INOX-u.

Kvaliteta ureznika je dostigla visoku produktivnost,te svojim perfomansa-ma ostavlja bez daha.

VERSION UP- su ureznici za rezanje navoja u prolaznim i sljepim rupama.SL+VA ...... za prolazne rupe:- spirala je ljevorezna,pod 15º- poboljšava izbacivanje strugotine u

smjeru rada ureznika- povećana produktivnost,te veće re-

žime rada (8-20 m/min)

SP+VA ...... za sljepe rupe:- geometrija spirale je pod kutem od

45º- promjenjena je geometrija same re-

zne oštrice pri ulazu ureznika,te nam omogučuje bolji protok strugotine,pri čemu dobivamo i ljepši navoj.

(Test report: ureznik - YAMAWA M8 9685X VERSION UP SP+VA, stroj - obradni centar, materijal - ALSI 304, hlađenje - emulzija 8%, nčin urezivanja - Synchro rigid, rupa - sljepa, dimenzija rupe - 6,8 x 20mm, veličina navoja - M8 X 16 mm, brzina rezanja - 8 m/min, broj izrađenih navoja - 1250 navoja).

http://pfeifer-tti.hr/index.htm

26 Rujan 8 III

U dva dana na Industrijskom forumu IRT 2009 družilo se i stvaralo nove veze više od 250 sudionika. Sudjelovali su na izlaganju više od 50 radova kojima je dan pregled stručnih, inovacijskih i tehnoloških dosti-gnuća domaćeg znanja unazad nekoliko godina.

Prvi dan foruma protekao je u svjetlu izla-ganja pozvanih stručnih radova koje su pripremili ugledni stručnjaci iz industrije u pokušaju predstavljanja stanja u industri-ji na svim tematskim područjima foruma (inovacije, razvoj i tehnologije) i prikaza glavnih izazova. Time je postavljena dobra osnova za rasprave koje je tematski zaokru-žio okrugli stol Izvori inovacija, razvoja i tehnologija za rast povezivanja, suradnje i uspješnog restrukturiranja.

Okrugli stol vodili su Gorazd Vrbica, direk-tor AlixPartners GmbH, Rudi Bric, direktor tvrtke PETRA Stroji d.o.o., Jože Duhovnik, dekan Fakulteta za strojništvo u Ljubljani, Iztok Lesjak, direktor Tehnološkog parka Ljubljana, i Simon Štrancar, direktor G-1 d.o.o. Govornici na okruglom stolu složili

Industrijski forum IRT bio je izvrsno prihvaćenU Portorožu je 8. i 9. lipnja održan Industrijski forum IRT 2009 – događaj

koji suorganiziraju i za industriju predstavljaju predstavnici iz industrije. Bio

je namijenjen predstavljanju dostignuća i novosti iz industrije, inovacija i

inovativnih rješenja iz industrije i za industriju, primjera prijenosa znanja i

iskustava iz industrije u industriju, primjene novih zamisli, projekata, pro-

cesa, tehnologija i alata u industrijskom okružju, stvarnog stanja u industriji

te njezinih zahtjeva i potreba. Brojni sudionici složili su se da je zbog gos-

podarske krize još važnije druženje na takvim događajima jer se na njima

stječu nova poznanstva koja omogućuju razmjenu mišljenja, iskustava i

znanja, a često znače i početak uspješne suradnje i zajedničkog nastupa na

domaćem i inozemnim tržištima.

su se kako je gospodarska kriza u kojoj se nalazimo dublja negoli smo toga svjesni te da će još potrajati. Zaključili su da je upravo stoga iznimno važno da budemo fl eksibilni i inovativni. Ustvrdili su kako u Sloveniji postoje sposobni ljudi i dobri proizvodi, za koje je potrebno naučiti dobro ih prodati te

cijeniti svoje znanje. Istaknuli su također kako je važna suradnja i kako je svijest o njezinoj dodatnoj vrijednosti u Sloveniji nedovoljno razvijena.

Drugi dan foruma održana su izlaganja stručnih radova u četiri usporedne sek-cije. Radovi su bili grupirani u tematske blokove s obzirom na tematiku foruma, tako da su sudionici foruma mogli pri-sustvovati i sudjelovati u raspravama o temama koje ih sa stručnog stajališta naj-više zanimaju.

Na margini foruma predstavilo se više od deset tvrtki iz industrije, koje su na izlož-benim prostorima izložile najnovija dosti-gnuća.

“Za organizaciju događaja odlučili smo se na temelju brojnih poticaja i prijedloga predstavnika iz industrije i stručnih krugo-va, jer na slovenskom prostoru nedostaje događaj na kojem bi predstavnici brojnih

Foto: Boštjan Čadej

Foto: Boštjan Čadej

iz s

vije

tadogađaji i dostignuća

27Rujan 8 III

industrija mogli naći odgovore na svoja pi-tanja”, rekao je glavni i odgovorni urednik časopisa IRT3000 i jedan od organizatora događaja Darko Švetak. Voditelj program-skog odbora Industrijskog foruma IRT 2009 dr. sc. Tomaž Perme dodao je kako su prema želji industrije u središtu foruma bila izlaganja stručnih radova iz industrije u kojima menadžeri i stručnjaci iz industri-

je, ali i ponuditelji rješenja i znanja mogu dobiti korisne podatke i naputke za daljnji rad, uz istodobno stvaranje poslovne mreže koja je u današnje vrijeme oštre konkuren-cije i globalizacije itekako važna.

Na zatvaranju foruma organizatori su podijelili privlačne nagrade sudionicima nagradne igre koji su svojom prijavom na forum sudjelovali u nagradnom izvla-čenju.

www.forum-irt.si

Foto: Boštjan Čadej

Foto: Boštjan Čadej

iz svijetadogađaji i dostignuća

Časopis IRT3000 je proslavio peti rođendanJedini specijalizirani časopis s područja metalošrerađivačke industrije na ovim prostorima, IRT3000, je 23. travnja na Celjskom sajmu proslavio svoj 5. rođendan. U stvari su taj mali jubilej obilježili slovensko i hrvatsko izdanje časopisa zajedno. Proslavili smo rođendan zajedno s brojnim čitateljima, prijateljima i stručnim suradnicima, a pridružila nam se i ambasadorka časopisa IRT3000, pobjednica mnogih takmičenja u ljepoti, između ostalih Miss Slovenije 2006 i Miss Universe Slovenije 2002, Iris Mulej.

S desna na lijevo: član stručnog savjeta časopisa IRT3000 Franc Fritz Murgelj, marketing časopisa Boštjan Čadej, urednik automatizacije i informatizacije Tomaž Perme, glavni i odgovorni urednik časopisa Darko Švetak, Iris Mulej, urednik za nemetale Matjaž Rot, urednica općih sadržaja Sonja Sara Lunder i urednik suvremenih tehnologija Denis Šenkinc

Foto

: Nat

aša

Mül

ler

28 Rujan 8 III

Trenutačna negativna situacija na tržištu znači da pozornost moramo usmjeriti na te zemlje i njihova tržišta kako bismo osigu-rali najbolje uvjete za rast i razvoj. Za sve to balkanske zemlje, zahvaljujući živahnom gospodarstvu i povoljnom zemljopisnom položaju, nude mogućnosti koje talijanski konstruktori ne mogu ignorirati – izjavio je Giancarlo Losma, predsjednik Talijanskog udruženja proizvođača alatnih strojeva, ro-bota i automatizacije (UCIMU) na početku okruglog stola održanog u Bergamu, gradu nedaleko od Milana, inače poznatom kao središte Lombardije, talijanske regije u ko-joj je smješteno 54 posto tvrtki koje proi-zvode alatne strojeve u toj državi.

Skup je, uz UCIMU, organizirao ICE, Isti-tuto nazionale per il Commercio Estero, nacionalna ustanova za vanjsku trgovinu,

Kako nas vidi talijanska industrija alatnih strojevaRezultate “Projekta Balkan”, istraživanja tržišta alatnih strojeva u Albani-

ji, Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, predstavili su Talijanski nacionalni institut

za vanjsku trgovinu i UCIMU, udruženje proizvođača alatnih strojeva,

potkraj ožujka u Bergamu, središtu pokrajine Lombardije, ali i talijanske

strojogradnje.

Piše i snimio:Igor Škevin

svojevrsni ogranak Ministarstva vanjskih poslova, i na njega doveo novinare i direk-tore metaloprerađivačkih poduzeća iz Slo-venije, Hrvatske, Srbije i Albanije. Na sku-pu pod punim nazivom “Projekt Balkan: prilike za talijanske alatne strojeve i srodna područja”, održanom u kongresnoj dvorani hotela “San Marco”, sudjelovalo je više od stotinu osoba, predstavnika regije koja veli-kim dijelom živi od strojogradnje i srodnih industrija, a moderator skupa bio je Rober-to Iotti, urednik rubrike o gospodarstvu i tvrtkama fi nancijskih novina Sole 24 Ore.

Moramo se pripremiti za završetak krize, kad će naši klijenti biti oporavljeni, a otvo-rit će im se nova tržišta – izjavio je prvi govornik na skupu Giacomo Vaciago, pro-fesor političke ekonomije na Katoličkom sveučilištu u Milanu, na početku predstav-

ljanja rezultata istraživanja. Doduše, Vacia-go je u svom izlaganju naglasak stavio više na uzroke globalne krize i vlastito viđenje putova izlaska iz nje.

Ovo je kriza povjerenja, povjerenja ljudi samih u sebe. Šest milijardi ljudi ne vjeruje da će graditi bolju budućnost. Zavladao je pesimizam, ali ovo nije obična kriza, ovo je najgora kriza, jer ona 1929. godine nije obu-hvatila Afriku, a ova će pogoditi sve ljude. Industrija se nije slomila, ali pati od općeg šoka izjavio je Vaciago, objašnjavajući da su narudžbe prestale stizati jer nakon bankrota banke Lehman Brothers svi imaju osjećaj da bi i sami mogli bankrotirati pa drže novac u džepovima i on je prestao cirkulirati. Vaci-ago je šok poput ovoga nazvao nezabilježe-nim od doba Eve i Adama te većim od pada WTC-a s obzirom na utjecaj na tržište. Pro-gnoze su katastrofalne, ali podjednak pad BDP-a Europske unije i Sjedinjenih Država govori da smo jedan, isti svijet i da nećemo moći rasti svatko za sebe jer nije, kao što se mislilo, kriza samo u SAD-u. Budući da 25 vlada kontrolira 85 posto svjetskoga BDP-a, bude li se držao kao tim, svijet može na-predovati i preokrenuti pad, ali to ne može nijedna vlada sama za sebe.

Vaciago je ustvrdio da će u međunarodnim odnosima doći do uspostave novih prava, u prvom redu ostatka svijeta u odnosima sa SAD-om, za što treba vremena.

Pad BDP-a od tri posto nije katastrofa, ali moramo biti spremni za trenutak kad vlak krene i kad se nova pravila upogone – upo-zorio je Vaciago. Usporedio je broj stanov-nika Italije, oko 60 milijuna, s 57 milijuna stanovnika u svim zemljama Balkana, a koje je nazvao prirodnim partnerima Ita-lije, te je pozvao na zajedničko djelovanje s njima.

Projekt UCIMU-a i ICE-a nazvao je am-bicioznim. Podsjetio je na činjenicu da je Italija treća država u EU po izvozu, dok su

Sudionici okruglog stola u Bergamu: Giacomo Vaciago, Fernando Fiore, Giancarlo Losma, Carlo Mazzoleni i Silvano Fini

iz s

vije

tastrukovne udruge

29Rujan 8 III

od 10 balkanskih zemalja već tri, Sloveni-ja, Bugarska i Rumunjska, članice Europ-ske unije. Države te regije Vaciago je na-zvao zemljama koje hvataju priključak jer im je u deset godina prosječni prihod sta-novnika porastao za osam posto, na oko 38 posto onoga u državama EU, a u njima se plasira 5,7 posto ukupnoga talijanskog izvoza alatnih strojeva, izvoza koji je treći na svijetu, iza Njemačke i Japana, odno-sno četvrta najveća proizvodnja alatnih strojeva, pri čemu u klub jačih od Italije treba dodati Kinu koja izvozi mali dio svoje proizvodnje.

Fokus ovog projekta usmjeren je na ze-mlje čija gospodarstva obećavaju: Slove-niju, Hrvatsku, Srbiju i Albaniju, zemlje koje su Talijani nazvali kraticom ASCS, prema njihovim talijanskim imenima: Albania, Serbia, Croazia, Slovenia. Na-ime, od 2002. do 2007. godine porast izvoza alatnih strojeva iz Italije u zemlje ASCS iznosio je prosječno 16,3 posto go-dišnje. Istodobno je izvoz sve robe iz Ita-lije u Hrvatsku rastao 1,7 posto godišnje, ali je znatan bio i uvoz alatnih strojeva iz Hrvatske, što upućuje na snažnu uzaja-mnu trgovinu. Stoga je profesor Vaciago pozvao na jačanje veza s državama koje su bliske Italiji.

Vjerujem da će ova kriza pokazati sposob-nost tih država da se makroekonomski po-prave i zgrabe priliku. Ovaj projekt znači da idemo u novom smjeru i da ne čekamo odluke iz Njemačke i Francuske, nego da sami idemo, u čemu nas vodi ICE i UCI-MU – zaključio je Vaciago.

Rezultati istraživanja pokazuju da je Talija-nima u procjenama hrvatskog tržišta važno to što su najjači hrvatski vanjskotrgovin-ski partner, sa 17 posto udjela u ukupnoj trgovini Hrvatske s inozemstvom, a važna

im je i prisutnost grupe Unicredit te Intese Sanpaolo kao vlasnika dviju najjačih hr-vatskih banaka, što vide kao mogući način dugoročnog fi nanciranja nabave talijanskih strojeva, slabo ili nimalo zastupljenoga

“pomoćnog oruđa” za prodaju alatnih stro-jeva u regiji i Hrvatskoj. Inače, izvoz alatnih strojeva iz Italije u Hrvatsku je od 2002. do uključivo 2007. godine rastao prosječno 11,7 posto, a među izvezenim strojevima u

Profesor Giacomo Vaciago:

Pogriješili smo tražeći rast u Kini, a ne na BalkanuU stanci okruglog stola postavili smo nekoliko pitanja profesoru Giacomu Vaciagu.

Zašto se talijanska industrija okreće Balkanu?Za nas Talijane Balkan je zona koju smo ignorirali i tu pogriješili. Naše su tvrtke išle po rast u Kinu i Ru-siju, preskočivši bliže zone poput Balkana. Italija je tradicionalno orijentirana prema Rumunjskoj, koju doživljava kao svoju regiju, ali su preskočili bivšu Jugoslaviju. Ova UCIMU-ova i ICE-ova inicijativa teži ispravljanju te nepravde. Mislim da talijan-ska industrija shvaća da će ako se uspava, te druge, daleke regije doći do nas.

Koliko je realno da se povezuju vlade u Europi na izlasku iz krize?G.V.: Ovo je vrijeme za akciju. Dvadeset sedam članica Unije u ekonomskom je smi-slu jednako “teško” kao Sjedinjene Države, ali ondje je jedna Bijela kuća. Ovo je go-dina u kojoj nam je potrebna jedna bijela kuća u EU. Naglo proširenje na 27 država bila je pogreška jer se još zakoni nisu uskladili pa daljnje širenje neće biti poželjno ako ne budu pronađeni novi mehanizmi upravljanja Unijom. Danas se već govori o izbacivanju novoprimljenih – kriza uvijek favorizira protekcionizam.

Tko su dobitnici, a tko gubitnici u ovoj krizi?Kriza je previše globalna da bi itko mogao profi tirati. Budući da industrija po svojoj prirodi mora rasti ili opadati, za razliku od trgovine ili poljoprivrede, najviše su po-gođene zemlje s jakom industrijom, a to su Japan i Njemačka jer imaju jaču industriju nego SAD. No i poljoprivredne zemlje imaju mnogo problema. Razlog zbog kojega će se izaći iz krize jest taj da šest milijardi ljudi želi imati dobar život. Ovo je kriza povjerenja koja je zaustavila vlak koji nije pokvaren, nego je samo stao, a ne mogu ga pokrenuti tvrtke, čak ni pojedine vlade, nego nekoliko vlada zajedno.

iz svijetastrukovne udruge

Novost u kompaktnom petosnom razredu: serija HURCO VMX UTri univerzalno upotrebljiva vertikalna obradna centra VMX 10 U, VMX 30 U in VMX 42 U postavljaju nova mjerila gospodarstvenog i učinkovi-tog petosnog programiranja i obrade.

Serija se odlikuje i s velikim i dobro dostupnim radnim prostorima, ma-lim tlocrnim površinama i velikim okretnim momentima te velikim pro-storom za odvojene čestice. Integrirane okretna i njihajuća os omogućuju promjer planskih ploča od 200 mm do 350 mm. Hodovi iznose od 530 do 1.060 mm u smjeru osi X, od 405 do 510 mm u smjeru osi Y i od 480 do 560 mm u smjeru osi Z.

Svi modeli su opremljeni s najnovijom generacijom upravljanja HURCO WinMax, koje je moguće programirati u radionici. Programiranje peto-sne obrade je moguće neposredno na stroju. Upravljanje omogućuje pro-gramiranje s pomoću ekranskih dijaloga i NC-programiranje, te u kom-biniranom načinu rada.

www.hurco.deVMX 10 U: najmanji tlocrt

30 Rujan 8 III

prvih 10 mjeseci prošle godine najveći udjel imali su strojevi za savijanje, 31 posto. Osim Srbije, u kojoj je Fiat počeo s preuzimanjem Zastave i najavio znatnu proizvodnju auto-mobila, talijanski proizvođači kao veliku priliku ističu i automobilsku industriju u Sloveniji. Sloveniji je Italija drugi vanjsko-trgovinski partner. Industrije i Slovenije i Hrvatske ocijenjene su kao industrije koje

mnogo obećavaju, s time što je u Hrvat-skoj naglasak na uvođenju normi koje štite okoliš. Kad je riječ o Albaniji, naglasak je na zastarjelosti njihova strojnog parka jer je prosječna starost alatnog stroja veća od 20 godina pa je tamošnjoj industriji nuž-na hitna obnova strojeva, što je i započeto, kako se vidi iz rasta izvoza alatnih strojeva iz Italije, koji je u razdoblju 2002. – 2007.

povećan 33,2 posto. Srpsko je tržište pro-cijenjeno također perspektivnim jer strojni park također vapi za obnovom nakon raza-ranja u NATO-voj intervenciji. Srpsko trži-šte radne snage ocijenjeno je kao kvalitetno i povoljno, a izvoz alatnih strojeva iz Italije u Srbiju u godinama od 2002. do 2007. pro-sječno je rastao 36,9 posto.

Nakon iznošenja rezultata studije, s radom je počeo okrugli stol, na kojemu je prvi govornik bio Fernando Fiore, zadužen za strojnu opremu u ICE-u, koji je podsjetio na ulogu te organizacije u traženju novih tržišta i novih sektora te na činjenicu da je Italija ili najveći ili drugi izvoznik u države ASCS. Promidžba Italije u tim državama ne odvija se samo kao izvoz, nego i kao zajed-nički projekti s lokalnim organizacijama, a nakon ovog projekta slijede akcije koje će voditi talijanske tvrtke. Fiore je najavio da će država pokrivati troškove prijevoza stro-jeva na sajmove u regiji, a druga inicijativa je osnivanje tehnoloških centara u kojima će se osposobljavati krajnji korisnici alat-nih strojeva.

Istraživanje je obavljeno na vrlo učinkovit način i proučavanje podataka te intervjui s korisnicima pokazali su da je prioritet obnova proizvodnih kapaciteta te da su proizvodni pogoni opremljeni prilično starom opremom, osim u tvrtkama usta-

Filtri za rashladnu tekućinu spremni za isporuku u tvornici Losma

strukovne udruge

31Rujan 8 III

Giovanni Nicoli demonstrira fi ltar koji istodobno uklanja dim, ali i vraća ulje iz uljne maglice u proces

Konstrukcijski ured tvrtke Losma: Profesor Janez Kopač, član stručnog savjeta slovenskog izda-nja časopisa IRT 3000, prisjetio se mladih dana kad je ugledao niplu (drži je u desnoj ruci) nalik na onu na čijemu je optimiranju izrade diplomirao davnih dana

novljenima u posljednjih nekoliko godina. Srednja starost strojeva je oko 20 godina i jako je niska razina automatizacije pa po-stoji potreba tih kompanija da poboljšaju proizvodnju i usvoje mjere sigurnosti te uvedu automatizaciju u proizvodnju kako bi svoje tvornice učinile i sigurnijima i pro-fi tabilnijima – izjavio je Giancarlo Losma, predsjednik organizacije UCIMU – sistemi per produrre, kako glasi puno ime udru-ge, koji je podsjetio da je automatizacija revolucionirala proizvodnju u talijanskim tvornicama osamdesetih godina, a sada se taj proces događa u zemljama ACSC, isto-dobno s procesom stvaranja sigurnijih i za okoliš prihvatljivijih proizvodnih procesa nad kojima je veća kontrola.

Losma je istaknuo da se očekuju velike naba-ve alatnih strojeva u segmentima energetike i automobilske industrije jer se predviđa da će Zastava proizvoditi 150 000 automobila godiš-nje, odnosno oko 300 000 do 2011. godine.

U suradnji s lokalnim proizvođačima mo-žemo biti prisutniji i stvoriti nove udjele na tržištima, ali moramo biti vrlo oprezni jer se dobavljači ne mijenjaju lako pa na ta tržišta moramo ulaziti na dva načina: prisutnošću na lokalnim sajmovima i kreiranjem lokal-ne distribucije – zaključio je Losma, doda-jući da očekuje da talijanske banke podrže prodaju njihovih strojeva izvan Italije kao što podržavaju prodaju unutar te zemlje.

Silvano Fini, direktor tvornice Ducati Mo-tor, rekao je da se Ducatijevi motocikli pro-izvode na talijanskim strojevima te da on živi od kvalitete tih strojeva.

Poručujem prijateljima s Balkana da je vrijeme da optimiraju proizvodne procese kako bi bili konkurentni – rekao je Fini, ističući da se mora vrlo agilno poslovati i biti vrlo fl eksibilan u proizvodnim vreme-nima te se ne smiju stvarati uska grla u ti-jeku proizvodnje, jer je to zastoj i novčanog tijeka. Važno je povećati isplativost investi-cije u strojeve smanjivanjem ukupne cijene vlasništva (engl. Total Cost of Ownership – TCO), što se postiže smanjenjem cijene održavanja stroja, istaknuo je Fini. To se pak postiže dogovorom s proizvođačem, ali i time što se ne štedi pri kupnji stroja pa konstruktori alatnih strojeva nisu više samo “tamo neki” nego su i suputnici i suradnici u tvrtki koja kupuje njihove strojeve. Zatim je Fini primjerima pokazao cijeli niz ušte-da, prilično velikih, ostvarenih ulaganjima u strojeve.

Da je svijet vlak, mi u Bergamu bili bismo jedna od lokomotiva – izjavio je Carlo Maz-zoleni, predsjednik lokalne komore meta-loprerađivačke industrije, objasnivši da je Bergamo u prednosti zbog jako kvalitetnih ljudi koje ima. Škole i sveučilište, ali i tvrtke gomilaju znanje, a u Lombardiji posluju i

iz svijetastrukovne udruge

32 Rujan 8 III

nacionalne banke s lokalnim razmišljanjem, koje pomažu lokalnim kompanijama.

U diskusiji koja je slijedila posebno je do-bro odjeknuo poziv Denisa Trobradovića,

Pogled na halu za demonstracije i ispitivanja strojeva tvornice Gildemeister Italiana s izloženim obradnim tokarskim centrima

direktora tvrtke Tekstilstroj iz Zagreba, koji je pozvao talijanske proizvođače da pokuša-ju izravno doći na hrvatsko tržište, bez po-srednika, te da se koriste kreditnim linijama talijanskih banaka jer u Hrvatskoj tvrtke ne

Marco Colombo, direktor prodaje Gildemeister Italiana, pred gostima u predavaonici tvorničkog showrooma

mogu kupovati strojeve kreditima hrvatskih banaka koje traže velike kamate. Zatim se u raspravu uključio Claudio Gamba, vlasnik tvornice Rema Control, koji je pohvalio ini-cijativu, ali i pozvao na djelovanje što prije.

Skup je zaključio Fernando Fiore iz ICE-a, koji je izjavio da je ICE-ov najbolji resurs upravo znanje njihovih analitičara tržišta te je nazočne pozvao da iskoriste njihovo zna-nje i uspostave kontakt s njima te im iznesu svoje probleme. Analitičari ICE-a imaju sve informacije u uredima te organizacije, čije aktivnosti uključuju i sastanke čelnih ljudi talijanskih tvrtki s potencijalnim partneri-ma koje im pronađu lokalni uredi ICE-a.

Nakon završetka skupa organizatori su go-ste iz Slovenije, Srbije, Hrvatske i Albanije poveli u razgledanje tvrtke Losma, koju je prije 35 godina utemeljio Giancarlo Losma te je i danas vodi sa suprugom. Tvornica ima 53 zaposlenika, što je malo manje od 70, prosjeka strojograđevne industrije u Italiji, te proizvodi fi ltre za rashladni fl uid na alatnim strojevima, odnosno za zrak koji se pri obradama na tim strojevima može onečistiti dimom ili vrlo fi nim ulj-nim ili emulzijskim kapljicama. Tvornica, koja je lani ostvarila 11 milijuna eura kon-solidiranog prihoda, smještena je u mjestu Curnu u blizini Bergama, u zgradi od oko

iz s

vije

tastrukovne udruge

33Rujan 8 III

34 Rujan 8 III

5 000 četvornih metara, gdje se proizvede oko 20 posto strojeva, a ostatak se izrađu-je u vlastitim pogonima u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i SAD-u.

Curno je zapravo dom Losminu odjelu konstrukcije i kontrole kvalitete, a proi-zvodi se samo montiraju jer gotovo sve dijelove kupuju od podugovarača. Kako nam je objasnio Giovanni Nicoli, direk-tor prodaje za Europu i Afriku, u Italiji ostvaruju 55 posto prihoda, a najviše izvoze u SAD i Njemačku, 17, odnosno 26 posto. Nicoli tvrdi da se njihovim fi l-trima može postići čistoća zraka od 99,95 posto. Doznali smo i da je prije 60 posto proizvodnje sustava i fi ltara isporučiva-no proizvođačima alatnih strojeva, dok je sada, zbog krize, udio proizvodnje za skladište, odnosno za pojedinačne kupce smanjen na samo 20 posto.

Sljedeći na redu bio je posjet tvornici Gilde-meister Italiana. Tvornica u mjestu Bremba-te di Sopra, također u blizini Bergama, dio je grupe Deckel Maho Gildemeister, vodećega svjetskog proizvođača alatnih strojeva za tokarenje i glodanje te ultrazvučnu i laser-sku obradu koji zapošljava oko 6 000 osoba u 70 tvrtki u 34 zemlje. Cijela korporacija DMG u 2008. je ostvarila prihod od 1,9 mi-lijardi dolara, što je prema korporacijskom fi nancijskom izvješću za 2008. bila rekordna godina, a kako su nam rekli u Brembate di Sopri, njihov pogon, osnovan 1966. godine, prihodovao je u 2008. oko 15 milijuna eura. U njemu radi oko 350 ljudi, od toga 70 ne-posredno na montaži strojeva.

Domaćini iz ICE-a i Gildemeistera ispred tvornice u Brembate di Sopri s gostima iz Albanije, Slovenije i Hrvatske. Srpski novinari i industrijalci morali su otići prije fotografi ranja.

Sam pogon podijeljen je na dva dijela: de-monstracijski centar i halu za sklapanje alatnih strojeva, dio u kojemu je, na žalost svih posjetitelja, zabranjeno fotografi ranje zbog, kako su rekli, osjetljivosti informaci-ja i povjerenja krajnjih klijenata. U pogonu koji smo posjetili, a koji se prostire na više od 55 000 četvornih metara, proizvode se proizvodi namijenjeni krajnjim kupcima u elektroničkoj, automobilskoj te industriji pneumatičkih sustava.

Iako proizvode četiri tipske linije proizvoda, svi su strojevi, ako se izrađuju za poznatoga kupca, personalizirani prema narudžbama klijenata. Kako su nam objasnili direktor tvornice Mario Stroppa i direktor prodaje Marco Colombo, najvažnije su linije na-zvane GM i GMC. To su višeobradni stro-jevi s paralelnim ili djelomično paralelnim obradama više obradaka, povišenom kom-pleksnošću geometrije, koji se proizvode u milijunima komada godišnje i gotovo svi se koriste u automobilskoj industriji, a za završetak obrade u prosjeku je potrebno dvadesetak sekundi. Ipak, u proizvodnji nije zanemariv udio klasičnih viševretenih stro-jeva koji su pri obradi malih izradaka brži od tokarilica s linearnim motorima. Strojevi iz Brembate di Sopre uglavnom se izvoze u srednju i istočnu Europu, SAD i Aziju.

Iako u pravilu ugrađuju FANUC-ovu upravljačku automatiku, a Siemensovu samo na traženje tvrtki, poglavito onih s njemačkoga govornog područja, linearni strojevi katkad zahtijevaju upravljanje i s do 56 osi, a to zahtijeva više od jednog

CPU-a i to može samo Siemensova uprav-ljačka automatika.

U montaži smo vidjeli jedan od linearnih strojeva s 31 osi i s tri vretena koji je zbog spomenutih razloga imao upravo Siemen-sovu automatiku. Na žalost, tu pravu po-slasticu za svakoga proizvodnog inženjera nismo smjeli fotografi rati. Inače, obje auto-matike Gildemeister dorađuje pa im dodaje upravljanje putem interneta, čime otklanja-nju probleme za pet minuta bez obzira na to je li stroj u Kini ili u Bergamu.

Igor Škevin, Zagreb, Hrvatska.

iz s

vije

tastrukovne udruge

U šest mjeseci samo 900 mil. eura stranih ulaganjaU prvom tromjesečju ove godine kroz izravna strana ulaganja u Hrvatsku je stiglo 399 milijuna eura. Podaci za prvih šest mjeseci još nisu do kraja obrađeni, ali prema neslužbenim preliminarnim podacima riječ je o iznosu od oko 900 milijuna eura, rekao je Alen Škudar iz Direkcije za statistiku HNB-a. U prošloj godini u Hrvatsku je izravno iz inozem-stva, prema podacima Hrvatske narodne banke, uloženo 3,33 milijarde eura (4,3 mlrd dolara), što je za 9,19 posto manje nego u 2007. godini. U ovoj godini od 399 milijuna eura u prvom tromjesečju, tek 155 milijuna su vlasnička ulaganja, a 374 milijuna eura su ostale transakcije.

35Rujan 8 III

iz svijetadogađaji i dostignuća

Međutim, to je lakše reći nego učiniti u ekonomiji gdje su cijene izrađenih proizvo-da pod stalnim pritiskom dok troškovi na-stavljaju rasti; ponajprije u pogledu fi ksnih troškova poput radne snage, strojne opre-me, zgrada i usluga, a ne smiju se zaboravi-ti ni najnoviji porasti troškova za sirovine, energiju i gorivo za prijevoz robe.

Raskorak koji nastaje kada troškovi rastu brže nego cijene proizvoda poznat je kao jaz produktivnosti. Da bi se taj efekt sveo na najmanju mjeru, progresivne proizvod-ne tvrtke moraju razmotriti planirane pro-grame investiranja kapitala i inovacije pro-izvodnih procesa.

Taj se koncept primjenjuje na gotovo sve aspekte djelatnosti modernog proizvodnog inženjerstva. Na primjer, u industrijama poput naft ne i zrakoplovne, gdje su male proizvodne serije uobičajene, značajan faktor predstavlja vrijeme zastoja strojeva. Ublažavanje ovoga problema zahtijeva brze promjene obradaka i alata. Visokokvalitet-na strojna obrada visokokvalitetnih dijelova znači više troškove, uključujući visokokva-lifi cirane radnike, skupe sirovine i usavrše-nije, moderne, rezne alate. Svi ovi faktori zajedno iziskuju maksimiziranje proizvod-nosti i kalkuliranog ekonomičnog radnog

Snižavanje troškova po proizvodu

Paul Williams

Svaka djelatnost, a posebno proizvodna djelatnost, podrazumijeva stvara-

nje bogatstava za sve uključene stranke, bili oni vlasnici, dioničari, vlasnici

udjela ili zaposlenici. Jednostavna zakonitost ekonomike proizvodnog in-

ženjerstva nalaže stvaranje bogatstva izradom dijelova komponenata uz

najniže troškove po pojedinom komadu. Proizvodna djelatnost mora se

koncentrirati ne samo na smanjenje ukupnih troškova, nego na snižavanje

troškova po pojedinačnom komadu.

vijeka alata. Male serije iziskuju strategije za pravilan-prvi-put koje uključuju nulti otpad, a ističu potrebu za optimiziranim alatima i režimima obrade.

Konačno, svaki oblik programa za sniža-vanje troškova diktirat će potrebu za po-većanjem produktivnosti te zahtjev da se postižu najniži mogući troškovi po radnom komadu. I usprkos svojoj tjeskobno zvučnoj prirodi, ostvarivanje boljih proizvodnih re-zultata uz iste ulazne troškove (ili veći obu-jam strojne obrade u istom proizvodnom vremenu) može se postići bez upotrebe čarobnog štapića.

Ključ za ostvarivanje najnižih troškova po dijelu leži u generiranju veće proizvodnosti uz iste fi ksne troškove. Pri tomu prvi korak predstavlja pravilno vrednovanje. Satnice, troškovi strojeva, sirovine, potrošni materi-jali i dodatni troškovi poput najma tvornice i održavanja moraju se zajedno uzimati u obzir da bi se odredio ukupni proizvodni trošak po pojedinom dijelu.

Ekonomika proizvodnje utvrđuje da je u zapadnim ekonomijama oko 80% tih troš-kova fi ksno: približno 31% proizvodnog troška predstavlja trošak rada, 27% otpada na strojeve i opremu, dok se 22% odnosi na

dodatne pogonske troškove. Ne baš sretna posljedica je u tome da se samo preostalih 20% može smatrati varijablom, koja se sa-stoji od sirovina u iznosu od 17% ukupnih troškova te potrošnog materijala poput re-znih alata u visini od samo 3%.

Ta zapanjujuća činjenica znači da bi sma-njenje troškova za rezne alate od cijelih 30% uštedilo samo 1% od ukupnih troško-va po proizvedenoj komponenti. Imajući to na umu, daleko je isplativije povećavati produktivnost proizvodnje.

Potvrda potrebe za fokusiranjem na pro-duktivnost može se dobiti kada se isti mo-del ispituje pri proizvodnji u ekonomijama s niskim troškovima rada, poput Kine i Indije. Ovdje cijena rada može predstav-ljati samo 1% ukupnih troškova, a dodatni pogonski troškovi iznose tek 10%. Sve u svemu, proizvođači bazirani u tim azijskim regijama s nižim troškovima mogu uživati u osnovnoj prednosti od najmanje 40% po pitanju fi ksnih troškova.Dakle, razmotrimo strategije strojne obra-de/reznog alata koje mogu pozitivno utje-cati na ukupne troškove po komponenti. Za vrlo jednostavan primjer, recimo da proi-zvođač potroši 10.000 GBP da bi proizveo 1000 komada. Trošak po radnom komadu je, dakle, 10 GBP. Koristeći prije spomenu-tu podjelu na postotke, to znači da je cijena rada 3,10 GBP, troškovi strojeva 2,70 GBP, trošak pogona 2,20 GBP, cijena materijala 1,70 GBP te 0,30 GBP kao trošak za alat.

Slika 1: Raskorak koji nastaje kada troškovi rastu brže nego cijene proizvoda poznat je kao jaz produktivnosti. Da bi se taj efekt sveo na najmanju mjeru, progresivne proizvodne tvrtke moraju razmotriti planirane programe investiranja kapitala i inovacije proizvodnih procesa.

Slika 2: Ključ za ostvarivanje najnižih troškova po dijelu leži u generiranju veće proizvodnosti uz iste fi ksne troškove.

36 Rujan 8 III

iz s

vije

tadogađaji i dostignuća

Ako proizvođač sruši cijenu dobavljaču re-znih alata za 33%, trošak za alat se smanju-je na 0,20 GBP, a ukupan trošak po dijelu pada na 9,90 GBP – ušteda od 1%. Slično, ako proizvođač nabavi novi poboljšani rezni alat koji nudi 50% dulji radni vijek, premda se radi o prednosti, to smanjuje troškove alata opet za 0,10 GBP, tj. na 0,20 GBP s istim rezultatom smanjenja ukupnog troška po dijelu na 9,90 GBP, čime se ostva-ruje ista ušteda od samo 1%.

Međutim, postizanje 20% povećanja stupnja uklanjanja metala ima izravan proporcionalni učinak na proizvodnost, tj. postiže se veći broj proizvedenih dije-lova u raspoloživom vremenu proizvod-nje i dobiva do 20% više raspoloživih kapaciteta.

Važan kriterij je da su pri vrednovanju troška po dijelu, umjesto ukupnog troška proizvodnje, varijabilni i fi ksni troškovi proizvodnje obrnuti. Varijabilni troškovi poput materijala komponente i potrošnog materijala postaju fi ksni troškovi, a fi ksni troškovi poput cijene rada, troškova za

strojeve i pogon postaju varijabilni, ovisno o proizvodnosti.

Zbog toga trošak po dijelu povećanjem proizvodnosti smanjuje prethodno fi ksira-ne troškove rada, strojeva i pogona za 20%. U ovom primjeru to znači da je satnica sada 2,48 GBP po radnom komadu, troš-kovi strojeva i proizvodnje 2,16 GBP po radnom komadu, a troškovi pogona 1,76 GBP po radnom komadu. Premda troškovi za alat mogu porasti i cijelih 50%, uslijed povećanog obujma strojne obrade, ukupan trošak po radnom komadu past će na 8,55 GBP – tj. znatno isplativijih 15% uštede.

Dakle, kako postići takav porast proizvod-nosti ? Ponajprije se mora minimizirati vrijeme zastoja strojeva primjenom tehni-ka proizvodnog inženjerstva poput bržih izmjena komponenata i alata. To može zahtijevati procjenjivanje funkcionalnosti, lakoće uporabe i pristupačnosti postojeće opreme za držanje obradaka i držanje alata. Ne zaboravite, poboljšanja u ovom područ-ju mogu utjecati na 80% ukupnog troška po radnom komadu, tako da svi potrebni

izdaci kapitala trebaju demonstrirati brzi povrat investicije. Uzimajući u obzir savjet etabliranog partnera po pitanju produktiv-nosti, poput Sandvik Coromant, može do-nijeti ozbiljne dividende.

Istovremeno, proizvođači mogu pomoći u poboljšanju proizvodnosti uvođenjem modernih reznih alata visokih radnih svoj-stava, sposobnih za primjene koje nude po-većane režime obrade balansirane ekono-mičnim radnim vijekom alata. Budući da alat predstavlja samo 3% ukupnih troškova proizvodnje, umjereno povećanje u tom području imat će samo minimalan utjecaj na trošak po dijelu.

U pogledu ekonomičnog radnog vijeka ala-ta, osoblje tvrtke Sandvik Coromant ima mogućnost proračunati efektivni ekono-mični radni vijeka alata potreban za strojnu obradu bilo kojeg materijala uz predodre-đeni trošak po satu, uzimajući u obzir fak-tore poput troška reznog alata kao i trošak strojne obrade i promjene alata. Na primjer, pri strojnoj obradi čelika EN8 uz trošak po satu od 40 GBP, trošak strojne obrade po minuti iznosi 0,67 GBP, neto trošak reznog alata od 1,27 GBP i trošak promjene alata od 1,33 GBP, radni vijek alata potreban za ekonomičnost posla iznosi 15 minuta za-snovano na dokazanoj matematičkoj jed-nadžbi.

Ova se formula može primijeniti na bilo koji materijal. Na primjer, Inconel 718 je komponenta na osnovi nikla koja se široko koristi u zrakoplovnoj industriji. Korište-njem istih parametara kao u primjeru za EN8, a na temelju troška po reznoj oštri-ci za četverobridnu CNMG 12 pločicu po kataloškoj cijeni manje 25% popusta, daje vrijednost ekonomičnog radnog vijeka ala-ta od 6 min. Usto, povećanje vremena iz-mjene alata s 2 minute na 4 minute poveća-va zahtijevani ekonomični radni vijek alata za 50%, tj. na 9 minuta, što ponovo ilustrira negativni utjecaj vremena zastoja.

Sandvik Coromant je uložio znatna sredstva u istraživanje i razvoj tijekom prošlih deset-ljeća i nastavlja s istraživanjem poboljšanja produktivnosti. Od uvođenja presvlaka od tankog aluminija u 1980-tim godinama i funkcionalnih nagiba prije nekih 10 godina, preko nove generacije presvlaka u kasnim 1990-tim godinama sve do najnovije gene-racije pločica koje se odlikuju presvlakama s niskim naprezanjima, Sandvik Coromant pomaže proizvođačima pri takmičenju na ravnopravnim osnovama. Dobici za ambi-ciozne proizvođače, spremne da budu pro-gresivni i ulažu u svoju budućnost, svakako mogu biti značajni.

Paul Williams, Sandvik Coromant, Velika Britanija.

Slika 3: Sandvik Coromant je uložio znatna sredstva u istraživanje i razvoj tijekom prošlih desetljeća i nastavlja s istraživanjem poboljšanja produktivnosti.

Željezara Split prodana britanskom fondu Carlson Poljski Zlomrex prodao je splitsku Željezaru britanskom fondu Carlson Private Equi-ty. Carlson je izvijestio Hanfu i Zagrebačku burzu da je za njega nastala obveza objav-ljivanja ponude za preuzimanje nakon što je 8. rujna sa Zlomrexom sklopio Ugovor o prodaji i prijenosu 95,86 posto dionica Željezare, koju će objaviti u zakonskom roku. Riječ je o fondu čija ulaganja ne traju duže od tri godine, a od 2003. godine kada je fond osnovan do danas investirali su u 28 tvrtki iz desetak sektora Osim u Velikoj Bri-taniji sa svojim ulaganjima prisutni i u Njemačkoj, Poljskoj, Švicarskoj i Cipru. Inače, u Željezari Split u travnju je zbog nelikvidnosti obustavljena proizvodnja, a račun im je u blokadi još od 26. veljače. U prvom polugodištu poslovni prihodi Željezare su u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje smanjeni 84 posto, na 34,99 milijuna kuna, a gubitak se povećao 244 posto, na 53,56 milijuna kuna (lani 15,57 milijuna kuna). Ukupne dugoročne obveze Željezare krajem ovogodišnjeg lipnja dosegnule su 77,9 milijuna, a kratkoročne čak 347,12 milijuna kuna.

37Rujan 8 III

iz svijetaWohlers Report 2008

Industrijski rastPrema mnogim pokazateljima razvoj i evolucija postupaka slojevite proizvod-nje tvorevina su impresivni. Utjecaj koji ti postupci imaju na razvoj novih proizvoda nastavlja plijeniti pozornost poduzetnika, investitora, vladinih agencija, istraživača i ostalih diljem svijeta. Procjene koje slijede omogućuju perspektivu nad prošlošću, a želja je da omoguće uvid i u buduća zbiva-nja:- Procjenjuje se da je u posljednje četiri

godine (od 2004. do 2007.) vrijednost

Wohlers Report 2008 – Stanje u industriji brze proizvodnje tvorevinaPrikazan je sažetak Wohlersova izvještaja za 2008., koji u cijelosti ima 240

stranica. Izvještaj donosi kvantitativne i kvalitativne svjetske analize postu-

paka slojevite proizvodnje tvorevina (e. Additive Fabrication – AF). AF po-

stupci obuhvaćaju širok spektar primjena koje uključuju provjeru dizajna,

koncepcijsko oblikovanje, izradu prototipova, provjeru funkcije, izradu pra-

modela i izradu alata. Također se primjenjuju za izradu različite pomoćne

opreme, ali i tvorevina koje se koriste kao konačni proizvodi.

Terry Wohlers

proizvoda i usluga s područja slojevi-te proizvodnje porasla za 612 milijuna USD. Drugim riječima, ta je industrija tijekom tog razdoblja porasla za 116 %.

- Godišnja prodaja uređaja za slojevitu proizvodnju porasla je za više od 31 put u razdoblju od 1993. do 2007.

- Broj instaliranih CAD radnih mjesta za komercijalnu primjenu gotovo je udvo-stručen od 2003.

- Omjer CAD radnih mjesta (za komer-cijalnu primjenu) prema instaliranim AF sustavima je oko 83 : 1.

- AF sustavi instalirani su u 67 zemalja ti-jekom 2007., uz procjenu da ih je 71 % instalirano u prvih šest zemalja na lje-stvici.

- Uređaji za 3D tiskanje instalirani tije-kom posljednje četiri godine (od 2004. do 2007.) čine 72 % ukupnog broja in-staliranih sustava u tom razdoblju.

38 Rujan 8 III

Slika 1. Potencijalna poželjnost AF postupaka na tržištu (izvor: Wohlers Report 2008)

- U posljednje tri godine (od 2005. do 2007.) isporučeno je gotovo 58 % susta-va Stratasys i Z Corporation (kombini-rano).

Prikazani brojevi mogu biti dojmljivi, no još postoje golemi potencijali, posebice kada se razmatra uloga AF postupaka u proizvod-nji. Proizvodnja konačnih tvorevina mno-go je veći izazov negoli izrada dijelova radi oblikovanja ili izrade prototipova, stoga će tom segmentu primjene trebati još vreme-na za razvoj. Brza proizvodnja tvorevina (e. Rapid Manufacturing – RM) svejedno je, međutim, privukla pozornost mnogih. Tvrtka Wohlers Associates očekuje kako će upravo RM postati najvećim područjem primjene AF postupaka.

Pružatelji uslugaPružatelji usluga, poznati još i kao usluž-ni uredi, nude usluge izrade dijelova ra-zvojnim i proizvodnim organizacijama kao outsource usluge. Uz izradu dijelova, mnogi nude usluge razvoja, CAD/CAM/CAE, konvertiranje podataka, izradu alata, lijevanje uretana u kalupe od silikonskih kaučuka, unatražno inženjerstvo i ostale inženjerske i proizvodne usluge.

Tijekom niza godina tvrtka Wohlers Associ-ates nastojala je anketirati pružatelje usluga kako bi ocijenila stanje u industriji. Prošle godine u anketi je sudjelovalo 58 organiza-cija iz 14 zemalja. Njih trideset i šest bilo je iz SAD-a, pet iz Njemačke, po dvije iz Au-stralije, Belgije, Indije, Italije i Turske te po jedna iz Brazila, Kanade, Japana, Južne Afri-ke, Novog Zelanda, Švedske i Tajlanda.

Anketa je sadržavala brojna pitanja, uklju-čujući sljedeće: Da uvodite novi AF postu-pak, koji bi od postupaka bio vaš najvjero-jatniji izbor? Ponuđena lista sadržavala je devetnaest poznatih postupaka. Rezultate odgovora na to pitanje prikazuje slika 1.

Slika 2. Tržišni udjeli u prodaji AF sustava tijekom 2007. godine (izvor: Wohlers Report 2008)

iz s

vije

taWohlers Report 2008

Najbolji odziv dobio je postupak PolyJet tvrtke Objet Geometries, a slijedi srašćiva-nje s pomoću lasera tvrtke EOS. Postupak stereolitografi je treći je najpoželjniji postu-pak. Srašćivanje s pomoću lasera tvrtke 3D Systems i FDM (taložno srašćivanje) tvrtke Stratasys dijele četvrto mjesto na popisu najpopularnijih postupaka.

Proizvođači sustava (opreme)Trideset i četiri proizvođača diljem svijeta proizvodila su i prodavala svoje sustave za AF postupke u 2007., a, za usporedbu, u 2006. bilo ih je 35. Pretprošle godine šest je proizvođača prodalo po više od 100 susta-va, jednak broj kao i 2006. Tijekom 2007. jedanaest tvrtki prodalo je po manje od 10 sustava, jednako kao i godinu prije. Osam tvrtki povećalo je prodaju iz 2006. u 2007., a u istom razdoblju godinu prije to je uspje-lo 18 tvrtki.

U 2007. najviše sustava prodala je tvrtka Stratasys te je time već šestu godinu zadr-žala vodeće mjesto. Broj prodanih sustava

te tvrtke porastao je za 25,9 %, na ukupno 2 169 sustava. Tvrtka Wohlers Associates procjenjuje kako je od tog broja prodano 1 939 sustava Dimension.

Slika 2 prikazuje tržišne udjele u prodaji sustava u svijetu za 2007. godinu. Tvrtka Z Corporation na drugome je mjestu po broju prodanih uređaja. Prodana su 1 022 uređaja, što je velik porast u odnosu prema 777 prodanih tijekom 2006., odnosno 687 tijekom 2005.

Azija i EuropaBroj instaliranih sustava u regiji Azija/Pa-cifi k porastao je tijekom 2007. za 4,7 % i dosegnuo je broj od 1 198 sustava. To je pad u usporedbi s rastom tijekom 2006. go-dine, koji je iznosio 17,3 %. Kumulativno, za regiju se procjenjuje da je do kraja 2007. instalirano ukupno 7 569 sustava.

Europa je, s obzirom na broj novoinstalira-nih AF sustava, tijekom 2007. iskusila vrlo snažan rast. Broj novih sustava u Europi porastao je za 33,7 %, što je više nego dvo-struko u usporedbi s rastom od 12,4 % u 2006. Procjenjuje se da je do kraja 2007. u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Velikoj Bri-taniji instalirano ukupno 5 205 sustava. To je porast od 23 % u usporedbi s 2006.

Rast udjela trodimenzionalnih (3D) pisačaUporaba trodimenzionalnih pisača eko-nomična je varijanta postupaka slojevite proizvodnje tvorevina koja se često rabi kao alat za izradu razmjerno jeft inih mo-dela u ranim fazama razvoja proizvoda. Ti su sustavi uglavnom tipični uredski uređaji, jednostavniji za uporabu od svojih skupljih konkurenata.

Tvrtka Wohlers Associates procjenjuje kako su tijekom 2007. tvrtke Stratasys, Z

39Rujan 8 III

Corporation, 3D Systems, Objet Geome-tries, Envisiontec i Solido (prije Solidimen-sion) prodale 3D pisača u vrijednosti od 135,7 milijuna USD, što je porast od 19 % u usporedbi s 2006. Broj 3D pisača proda-nih tijekom 2007. porastao je za 21 %. To je usporedivo s porastima od 21,7 % u 2006. i 27,3 % u 2005. Prosječni rast prodaje 3D pisača od 1996. do 2007. iznosi 40,4 %. Sli-ka 3 prikazuje porast prodaje 3D pisača u razdoblju od 1996. do 2007.

Brza proizvodnja tvorevinaBrza proizvodnja tvore-vina (RM), poznata i kao izravna digitalna proi-zvodnja (e. Direct Digital Manufacturing – DDM) skupina je postupaka slo-jevite izrade za izravnu proizvodnju konačnih tvo-revina. Rezultati razvoja AF postupaka i primjenji-vih materijala u posljednje vrijeme omogućuju proi-zvodnju konačnih tvore-vina za različite namjene. Među ostalim za:- proizvode prema na-rudžbi- zamjenske dijelove- proizvode posebne

ograničene serije- maloserijsku proizvodnju- serijsku proizvodnju.

Povijesno gledano, većina RM postupaka temelji se na preradi polimernih mate-rijala, no u posljednjih nekoliko godina uporaba metala za RM postupke pokazu-je znatan rast. Razlog tomu prije svega je razvoj nove generacije sustava temeljenih na preradi metalnih praškastih materija-

Slika 3. Porast prodaje 3D pisača u razdoblju od 1996. do 2007. (izvor: Wohlers Report 2008)

iz svijetaWohlers Report 2008

la, koji mogu prerađivati više vrsta mate-rijala kao što su nehrđajući čelici, titan i kobalt-krom.

Brza proizvodnja tvorevina ima golem potencijal. Mnogi vide RM kao jednu od najvažnijih skupina postupaka koji će po-kretati buduće proizvodno gospodarstvo. Kako RM postupci uključuju slojevitu gradnju tvorevina, tradicionalni pristup razvoju proizvoda s obzirom na izrad-bene postupke (e. Design for Manufac-turing – DFM) više nije nužan. RM tvo-revine mogu biti načinjene s podrezima i vrlo kompleksnom geometrijom (izvana i u unutrašnjosti tvorevine), koja je bila neizvediva uporabom klasičnih postupa-ka proizvodnje. Uporaba RM postupaka omogućuje ujedinjavanje pojedinih ele-menata kompliciranih proizvoda, čime se izbjegavaju troškovi izrade dodatnog ala-ta, dodatne proizvodnje, montaže, održa-vanja i ispitivanja.

Primjena RM postupaka može rezultirati brojnim prednostima u poslovanju. Među ostalim tu je smanjenje ili uklanjanje potre-be za izradom alata i montažne opreme, što smanjuje kapitalne investicije. RM također ima velik potencijal u skraćenju ili uklanja-nju mnogih faza tradicionalnog ciklusa ra-zvoja i proizvodnje.

40 Rujan 8 III

MaterijaliRaspon materijala za primjenu u AF po-stupcima sve je širi, i taj se trend konti-nuirano nastavlja. Većina materijala ra-zvijenih u posljednjih nekoliko godina usmjerena je pridobivanju proizvoda svoj-stava što sličnijih konačnim proizvodima načinjenim klasičnim postupcima. Time je omogućena uporaba tih materijala u postupcima izrade prototipova i brze pro-izvodnje tvorevina pred koje se postavljaju sve stroži zahtjevi.

Povećana je uporaba metalnih prahova za proizvode koji bi se inače proizvodili obra-dom odvajanjem čestica ili lijevanjem. Najo-čitija primjena tih materijala u bliskoj buduć-nosti bila bi izrada malenih, vrlo kompleksnih proizvoda. Smanjenjem troškova samih me-talnih sustava i povećanjem njihove brzine veći i manje kompleksni proizvodi također će postati kandidati za izradu na njima.

U posljednjih nekoliko godina razvijeno je nekoliko sustava za prevlačenje i opleme-njivanje tvorevina koji su uspješno primje-

njivani u praksi. Ti posebni postupci ople-menjivanja namijenjeni su unaprjeđenju površinskih svojstava, mehaničkih svojsta-va, toplinske provodnosti, električne pro-vodnosti i EMC zaštite.

BudućnostPostupci vitke proizvodnje i aditivnih po-stupaka proizvodnje, zajedno sa sve većim tržištem za ograničene manje serije proi-zvoda i unikatne proizvode, primorali su tvrtke da promijene način na koji plasiraju proizvode na tržište. Također se razvila nova vrsta proizvođača koji mogu djelo-vati iz svog doma ili garaže proizvodeći kupcu orijentirane, personalizirane proi-zvode prema narudžbi. Posljedično, poja-vilo se nekoliko zanimljivih trendova koji će utjecati na budući razvoj i proizvodnju tvorevina.

Konstruktori instinktivno razvijaju proi-zvode koji se mogu što jednostavnije proi-zvesti. Pri tome oni uzimaju u obzir ograni-čenja raspoloživih postupaka proizvodnje te izbjegavaju razvoj proizvoda koje je teš-

iz s

vije

taWohlers Report 2008

ko ili nemoguće izraditi. Slojevitim AF po-stupcima, međutim, mnoga su ograničenja postojećih proizvodnih procesa uklonjena, čime je omogućena šira lepeza konstrukcij-skih rješenja. Uz daljnji razvoj AF sustava i njihovu povećanu primjenu u proizvodnji, valja u skoroj budućnosti očekivati i nove proizvode koje je u prošlosti bilo ili izni-mno teško ili nemoguće proizvesti.

Druga industrijska revolucija počela se ostvarivati. Osobe locirane gotovo bilo gdje, mogu uspješno proizvoditi proizvode u manjim količinama koji zadovoljavaju posebne zahtjeve i interese. Larry Rhoades jednom je izjavio: “Ova će revolucija omo-gućiti ljudima da žive bilo gdje i proizvedu sve što im treba lokalno. Ljudi će tada pla-ćati crteže, a ne proizvode.”

Serijska proizvodnja klasičnih proizvoda neće nestati, niti će nestati većina klasič-nih postupaka proizvodnje. Pojavit će se, međutim, mnogi novi proizvodi kada lju-di spoznaju mogućnosti slojevite aditivne proizvodnje.

Janaf pred sklapa-njem ugovora vri-jednih više od 100 milijuna euraUprava Jadranskog naft ovoda (Janaf) razmatra prijedlog za sklapanje dugo-ročnih ugovora o skladištenju naft nih derivata u postojećim i novoizgrađe-nim spremnicima Janaf-Žitnjaka za potrebe obveznih zaliha naft nih deri-vata i komercijalnih potreba, objavlje-no je iz Uprave Janafa na Zagrebačkoj burzi. Kako se navodi, vrijednost nave-denih dugoročnih ugovora procjenjuje se na više od 100 milijuna eura. Osim toga, Uprava će razmatrati i dugoročni ugovor o skladištenju sirove naft e za potrebe obveznih zaliha RH. Nakon objave dionica Janafa 21. rujna je do 13 i 30 sati porasla za više od 5 posto čime se približila cijeni od 2.400 kuna.

Smijenjena Uprava HEP-a, novi čelnik Leo BegovićNakon mnogobrojnih afera smijenjena je cijela Uprave Hrvatske elektroprivre-de (HEP). Nadzornom odboru HEP-a Vlada je poslala prijedlog o smjeni predsjednika Uprave Ivana Mravka i članova Željka Kljakovića Gašpića, Darka Dvornika, Željka Tomšića, Ni-kole Rukavine i Stjepana Tvrdinića. Za novog čelnika Uprave predložen je Leo

Begović, dosadašnji član Nadzornog odbora i državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva. Vlada je istodobno upu-tila Glavnoj skupštini HEP-a prijedlog da za predsjednika Nadzornog odbora imenuje Krešimira Ćosića.Za sindikali-ste je upitno što znači imenovanje LEa Begovića jer je on kao dosadašnji pred-sjednik Nadzornog odbora bio nadležan nadzirati Upravu i sve što se događa. U HEP-u se kriminalistički obrađuje de-setak ugovora kojima je državni prora-čun oštećen za više od milijardu eura. Od desetak ugovora koji se obrađuju, najveći su lanjska kupnja električne energije po najvišoj cijeni na tržištu od 83 eura po MWh te preprodaja kupljene struje šibenskom TLM-u i mostarskom Aluminiju po 20 eura za MWh.

BICRO ulaže 65 mil. kuna u inovacijeU program Razum, preko kojeg Poslov-no-inovacijski centar Hrvatske - BICRO potiče razvoj inovativnih poduzeća, u manje od dvije godine uključilo se tride-setak poduzeća, uglavnom start-upova. BICRO će program fi nancirati s ukupno 65 milijuna kuna, a od početka prošle godine, kada je program osnovan, ispla-tio je 34 milijuna kuna. Polovicu prihva-ćenih projekta BICRO već fi nancira s udjelom od 70 posto, a ostalima još ocje-njuje poslovne planove. Od svih proje-kata agencije BICRO samo je jedan pre-kinut. Riječ je o zagrebačkoj kompaniji Paulana s kojom je ugovor raskinut jer ga se tvrtka nije pridržavala. Za potica-

nje jedne inovacije, ili start-up, BICRO u prosjeku izdvoji oko pet milijuna kuna, a za razvoj inovacije do razine na kojoj su spremni za izlazak na tržište potreb-no je oko dvije godine. BICRO je prošle godine uložio 27,9 milijuna kuna u četiri programa, dok je iznos njegovih ulaga-nja do početka rujna ove godine 28,3 milijuna kuna. Cilj je povećati ulaganja 30-50 posto godišnje.

Poslovi za 250 mil. kunaKompanija Ericsson Nikola Tesla potpi-sala je s najvećim telekomunikacijskim operatorom u BiH, BH Telcomom, ugovor o proširenju infrastrukturne mobilne mreže druge generacije vri-jedan 30 milijuna kuna. Realizacija projekta koji je preduvjet za povećanje korisničke baze počinje odmah. Eri-csson Nikola Tesla ove godine ugovo-rio je poslove vrijedne oko 250 miliju-na kuna. Pojedinačno je najvrijedniji ugovor o nabavi računalne opreme i soft vera radi nadogradnje nacionalnog IT sustava primarne zdravstvene zašti-te potpisan u lipnju s Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske od 55 milijuna kuna. Ostali ugovori odnose se na tržišta BiH, Crne Gore, Gruzije, Rusije, Moldavije, Bjelo-rusije i Uzbekistana. U prvih šest mje-seci ove godine kompanija Ericsson Nikola Tesla prihodovala je od prodaje 616,34 milijuna kuna, što je za 22,5 po-sto manje u usporedbi s istim lanjskim razdobljem.

41Rujan 8 III

42 Rujan 8 III

Društvo ljevača Slovenije osnovano je prije više od pola stoljeća iz potrebe da se ljevačka djelatnost poveže, da se razmjenjuju isku-stva i tehnologije s domaćim i inozemnim istraživačkim institucijama. Tu mogućnost za razmjenu iskustava, znanja i uspostavu poslovnih veza već niz godina nudi savje-tovanje ljevača u Portorožu. Savjetovanju ljevača prisustvuju ljevači iz većine sloven-skih ljevaonica, kao i velik broj stručnjaka iz većine europskih zemalja, a uglavnom je riječ o zemljama srednje Europe te bivše Jugoslavije. Ove se godine pozivu na savje-tovanje odazvalo 230 sudionika.

Ovogodišnji program savjetovanja po-kazuje kako su predavanja predstavili

49. međunarodno savjetovanje ljevača – Portorož 2009 Jedno od savjetovanja s najduljom tradicijom u Sloveniji s tehničkog po-

dručja je Međunarodno savjetovanje ljevača (Mednarodno livarsko posve-

tovanje) u Portorožu. Ovogodišnje, 49. savjetovanje održano je od 9. do 11.

rujna, a organizirali su ga Društvo ljevača Slovenije, Sveučilište u Ljubljani i

Sveučilište u Mariboru. Ta savjetovanja čine pravu »povijest« ne samo ljevar-

stva već i stanja tehnike, jer ljevarstvo je početak i osnovica na koju se nado-

građuju različite industrijske grane. Upravo zato na savjetovanja ljevača vrlo

rado dolaze i stručnjaci iz drugih grana. Njihova povezanost s druge strane

čini onu važnu nit za buduća vremena, koja će rezultirati novom dodanom

vrijednošću, a koja je u Europi već snažno prisutna, dok se na našim prosto-

rima tek polako izdiže iz prosjeka.

ugledni istraživači s domaćih i inoze-mnih sveučilišta, istraživačkih instituta te iz tvrtki. Glavni tajnik europske udruge CAEF Max Schumacher u uvodnom je plenarnom predavanju dao pregled eu-ropskoga ljevačkog tržišta danas i pogled na budućnost. Analize i prognoze u ovom trenutku nisu povoljne, iako valja uzeti u obzir predviđanja stručnjaka o pomaku nabolje od sljedeće godine, no to se uveli-ke razlikuje od djelatnosti do djelatnosti. Glavni tajnik Svjetskoga ljevačkog udru-ženja Andrew Turner ocijenio je stanje ljevarstva na svjetskoj razini. Recesija, fi nancijska kriza, kidanje dobavnih lana-ca, cjenovni pomaci od visokih cijena do sniženja samo su neka obilježja svjetskih

tržišta. Uvodno predavanje prof. dr. sc. Alojza Križmana predstavilo je stanje u slovenskom ljevarstvu u 2008. godini te dalo pregled znanstveno-razvojnih lje-vačkih projekata koji znače doprinos br-žem razvoju ljevarstva i poboljšanju kon-kurentnosti.

U prvom dijelu savjetovanja održano je još nekoliko predavanja kojima su predstavlje-ne nove tehnologije, odnosno suvremene metode analize za upravljanje procesima, s naglaskom na procese nukleacije i očvr-šćivanja. Riječ je o predavanjima uglednih predavača s vodećih europskih instituta i sveučilišta: prof. dr. sc. Andreasa Bue-hrig-Polaczeka iz Gießerei-Institut, RWTH Aachen University, (D), prof. dr. sc. Petra Schumachera iz Oesterreichischer Gie-ssereiinstitut Leoben, (A), i prof. dr. sc. Babette Tonn s University of Technology, Clausthal, (D). Taj uvodni dio zaključen je predavanjem prof. dr. sc. Primoža Mra-vara o cjelovitom upravljanju očvršćiva-njem aluminijskih slitina te predavanjem Jure Medveda (Društvo Akrapovič d.o.o.) o novoj ljevaonici za precizni lijev, jedinoj takvoj u Sloveniji.

Blokovi predavanja bili su sastavljeni tako da je u središtu bio razvoj ljevačke tehnolo-gije, suvremenih analitičkih metoda i pro-cesa pri ulijevanju i očvršćivanju. U bloku predavanja o pregledu željeznih legura i ljevačke tehnologije prikazana su istraži-vanja mikrostrukture i njezine povezanosti sa svojstvima odljevaka, fi zikalnim mo-deliranjem, određivanjem nukleacijskog potencijala, a težište je bilo na prijenosu istraživačkog rada iz pokusne proizvod-nje u industrijsku proizvodnju. Aktivnosti istraživača bile su usmjerene na poboljša-nje svojstava sivog lijeva s kuglastim gra-fi tom, cijepljenje s pomoću uporabe elek-tromagnetskog polja, određivanje žilavosti

iz s

vije

tadogađaji i dostignuća

Počasni član Društva, gosp. Erich Nechtelberge iz Austrije (prvi s desna), podžupan Općine Piran, ALBERTO MANZIN (treći s desna), generalni tajnik CAEF- Europskog društva ljevaoni-ca, gosp. Max Schumacher (peti s desna), predsjednica Društva, mr.sc. Mirjam Jan-Blažič (šesta s desna), savjetnik Vlade Republike Makedonije za gospodarstvo, dr.sc. Todor Barzov (sedmi s desna ) i počasni predsjednik Društva, profesor dr.sc. Milan Trbižan (osmi s desna).

43Rujan 8 III

nodularnog lijeva, utjecaj toplinske obrade na svojstva cijepljenoga sivog lijeva s ma-lim ekvivalentom ugljika. Ne manje važ-no, predstavljeno je i područje pomoćnih ljevačkih materijala – bentonita i uporaba premaza za izradu jezgri prema postupku nazvanom cold box.

Predavanja s područja neželjeznih legu-ra uvijek su izabrana tako da prikazuju stanje tehnike u danom trenutku. U pr-vom planu bile su sljedeće teme: raču-nalno modeliranje očvršćivanja odlje-vaka i simulacijski proračuni s pomoću raznih računalnih programa – uvijek s primjerima iz prakse, cjelovito upravlja-nje tlačnim lijevom, kontinuirano lijeva-nje bakrenih legura i utjecaj parametara procesa na smanjenje poroznosti na od-ljevcima od aluminijskih legura. Utjecaj obrade taljevine na mikrostrukturu i mehanička svojstva te razvoj novih alu-minijskih legura i utjecaj modifi ciranja na stezanje te vrste legura samo su neke teme istraživanja koje daju smjernice daljnjeg razvoja.

Među predavanjima koja uokviruju ljevačke tehnološke teme održana su i neka »iznad« tehnologije. To su predavanja: Ljevački ino-vacijski centar, prikaz švedskog stručnjaka M. Holgrena, te predavanje prof. dr. sc. J. Orkasa o temi Relacije između dobavljača i ljevačke industrije koje prikazuje kako se ti odnosi nastoje poboljšati u Finskoj.

Slovensko je ljevarstvo u ovom trenutku u sličnom položaju kao i većina europ-skog ljevarstva, pri čemu su istraživačke i razvojne aktivnosti taj motivator koji održava »kondiciju« industriji. Iz pro-grama savjetovanja ljevača vidljivo je da aktivnosti na sveučilišnoj razini, u istra-živačkim institucijama i tvrtkama nisu smanjene, a to je ono što daje optimizam za budućnost.

Savjetovanje ljevača i ove je godine pratila izložba ljevarstva, na kojoj je sudjelovalo ukupno 35 izlagača iz Slovenije i izvan nje. Predstavili su se proizvođači pomoćnih sredstava za ljevarstvo, tehnologije i opre-mu.

Pogledi i misli organizatora savjetovanja ljevača u Portorožu već su usmjereni na sljedeću godinu, kada će se, od 8. do 10. rujna, održati jubilarno 50. međunarodno savjetovanje ljevača Portorož 2010.

Organizatore i ugledne goste na savjetova-nju ljevača, u sjedištu Općine Piran primio je u predvečerje savjetovanja i podžupan Općine Piran, gospodin Alberto Manzin.

Mr. Sc. Martin Debelak, glavni tajnik Druš-tva ljevača Slovenije

iz svijetadogađaji i dostignuća

Brodogradilišta u tri i pol godine do-bila 17 mlrd kuna potporaPrema računici Hrvatske udruge sindi-kata potencijalni investitori u šest bro-dogradilišta u državni bi proračun trebali vratiti najmanje 7 milijardi kuna danih potpora. Koliki je zapravo trošak re-strukturiranja zasad je najveća tajna. Po-zivajući se na podatke kojima se baratalo na radnim sastancima u Ministarstvu gospodarstva, Ozren Matijašević, pred-sjednik Hrvatske udruge sindikata, rekao je Banka magazin, da se ukupni iznos državnih potpora u tom razdoblju kreće između 16 milijardi i 17 milijardi kuna. U Bruxellesu je dogovoren model prema kojem budući vlasnik u troškovima mora sudjelovati s najmanje 40 posto, a poten-cijalni investitor je obvezan preuzeti i jamstva izdana za tekuće poslovanje.

U šest mjeseci 224,7 mil. euraTelekomunikacijska tvrtka Vipnet je u drugom kvartalu 2009. godine ostvarila 119,3 milijuna eura prihoda što je 6,9 posto manje u odnosu na drugi kvartal 2008. godine uglavnom zbog manjih pri-hoda nakon isticanja ugovora o nacional-nom roamingu i manjih prihoda stranih gostiju u mreži. Primjena novih cijena terminacije poziva od 1. ožujka ove godi-ne imala je negativan utjecaj na prihode od interkonekcije. Udio prihoda od po-datkovnih usluga dosegao je 30 posto u drugom kvartalu 2009. , a na takav rast utjecalo je povećanje broja korisnika be-žičnog broadbanda (porast od 46 posto, na ukupnih 91.800 krajem lipnja 2009. godine). Operativna dobit (EBITDA) manja je za 17,8 posto i iznosi 40,6 mi-lijuna eura u drugom tromjesečju 2009. godine. Vipnetova dobit prije kamata i poreza (EBIT) u drugom kvartalu ove godine je iznosila 22,7 milijuna eura.

44 Rujan 8 III

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ija

44

Očitavanje crtičnoga koda kroz omotnu foliju

U proizvodnji i logisti-

ci je za označavanje

transportnih jedinica,

na kojima se proizvodi

skladište i otpremaju, i

danas najprihvaćenija

i najraširenija uporaba

crtičnoga koda. Većina

se proizvoda prije skla-

dištenja ili prije otpreme

omata folijom koja teret

štiti, a katkad i učvršću-

je. Međutim pokazalo se

kako omotna folija, iako

prozirna, znatno oteža-

va, odnosno smanjuje

uspješnost očitavanja

crtičnoga koda (skenira-

njem) unatoč najsuvre-

menijim i provjerenim

čitačima.

Mr. Sc. Borut Črnivec

Najčešća su tri uzroka nečitljivosti crtič-noga koda: nabori koji na površini tereta prekriju crtični kod, odmicanje omota od površine na kojoj je crtični kod i oštećenje same naljepnice na kojoj se nalazi crtični kod. Omatanje se u proizvodnim procesi-ma provodi najčešće na automatskim stro-jevima za omatanje, odnosno linijama, i to najčešće rastezljivom (stretch) ili termosku-pljajućom folijom.

Pri strojnom omatanju pojedine palete s nekim sadržajem (jednak sadržaj i jednako pakiranje) može doći do izražene pojave nabora. Smisleno je stoga smjestiti crtični kod ondje gdje je broj nabora statistički najmanji. Određivanje najpogodnijeg mje-sta može postati neočekivano zahtjevan zadatak jer rješenje ovisi o vrsti radnika koji različito utječu na učinkovitost proce-sa. Jedino je smisleno mjerilo učinkovitosti smještanje crtičnoga koda na mjesto koje je optimalno uzimajući u obzir cijeli put pale-te od ishodišta, gdje se kod smješta, preko svih međutočaka ili raskrižja na transpor-tnim putovima do cilja, gdje se kod ručno ili automatski očitava (skenira). Pri tome treba uzeti u obzir gustoću pojedinih vr-sta i smjerova materijalnih tijekova, učinke zastoja pri strojnom očitavanju crtičnoga koda na stacionarnim čitačima te, ne ma-nje važno, potrebno je osigurati što bolju ergonomiju pri ručnom očitavanju na svim mjestima gdje se ono provodi. Ako označa-vanje nije samo interno, na kraju, odnosno na početku ne smije se zaboraviti na opće standardne ili posebne dogovore koji defi -niraju mjesto oznake, a koje može biti da-leko od prethodno izabranoga optimalnog mjesta. U slučaju takvih, suprotnih zahtje-va, katkad je najbolje oznaku staviti na dva mjesta.

Problem očitavanja crtičnoga koda kroz omotnu foliju na prvi je pogled više izražen pri automatskom očitavanju na stacionar-nim čitačima negoli pri ručnom očitavanju. U posljednjem slučaju pri pojavi teškoća očitavanje se može ponoviti iz različitih kutova ili pritiskom omota uz kod s pomo-ću ruke, odnosno zaglađivanjem nabora na omotu. Ta razlika u biti zavarava. Više-

Tehnologija crtičnoga koda u proizvodnji i logistici

kratno ponavljanje i prilagođavanje ručnog očitavanja znači zastoj u radnom procesu koji je gotovo identičan zastoju pri neu-spješnom strojnom očitavanju. Uzrok razli-čite uočljivosti jest u tome što se u slučaju strojnog očitanja kao poseban događaj na transportnom putu registrira intervencija operatora. Slična intervencija radnika pri ručnom očitavanju ostaje neopažena. Iako su ti zastoji pri ručnom očitavanju vremen-ski kraći, ne bi smjeli ostati neopaženi jer znače gubitak.

Teškoće se mogu ukloniti na različite nači-ne. Poželjno je odvagati mogućnosti da se očitavanje crtičnoga koda kroz foliju pot-puno izbjegne. U tom se smjeru nude pro-vjerena rješenja: smještanje crtičnoga koda za označavanje paleta na foliju ili suvreme-nija tehnologija za označavanje RFID.

Rješenja u praksiS opisanom problematikom susreću se pri osuvremenjivanju transportno-skladišnog sustava u tvrtki Steklarna Hrastnik d.d. Pri uvođenju novoga logističkog informacij-skog sustava (ALIS, KoMnA d.o.o.) jedan od osnovnih ciljeva poboljšanja funkcio-nalnosti bilo je praćenje pomaka materi-jala na transportnom putu s proizvodnih na otpremna mjesta (lokacije) s pomoću samostalne identifi kacije paleta pri ulazu u automatsko visokoregalno skladište.

Pri takvim se rekonstrukcijama često su-sreću brojna ograničenja koja zahtijevaju prilagodbu novog sustava postojećem sta-nju tehnološkog procesa, koji s ekonom-skog stajališta nije racionalno mijenjati. U danom primjeru palete se oblikuju na kraju proizvodnih linija, gdje se nakon pakiranja opremaju paletnim listom (logističkom na-ljepnicom) koji uključuje i crtični kod za jedinstvenu oznaku palete. Nakon omata-nja, pri ulasku u automatski transportno-skladišni sustav crtični kod je ispod folije (slika 1). Postavljanje (dodatnih) crtičnih kodova na foliju nakon omatanja tehno-loški je moguće, no zbog potrebne dodatne opreme i troškova preinake postojećih su-stava upravljanja, nije ekonomski opravda-no. Pogodnim se pokazala uporaba RFID

45Rujan 8 III

automatizacija i inform

atizacijatehnologija crtičnoga koda

etiketa i tehnologije, koja je još uvijek u lancu opskrbe proizvođač–prijevoznik–ku-pac malo zastupljena u usporedbi s označa-vanjem crtičnim kodom.

Pri traženju optimalnog rješenja za očita-vanje crtičnoga koda kroz omotnu foliju provedeno je više namjenskih pokusa čitlji-vosti (slika 2). Početna uspješnost očitava-nja stacionarnim čitačem bila je približno 20 posto, a ručnim čitačem oko 50 posto. Pri pozicioniranju paletnog lista ključan je bio zahtjev da se kod može očitati ručnim čitačem kroz prednje staklo viličara. Tako područje nabora na foliji nije bilo moguće potpuno izbjeći. Pri pokusima se utvrdilo kako je uspješnost očitanja moguće znatno poboljšati otiskivanjem crtičnoga koda za oznaku palete dva puta, i to na gornjem i donjem rubu paletnog lista (slika 3). Poka-zalo se kako se tom jednostavnom promje-nom učinkovitost gotovo udvostručuje, ali još ne zadovoljava proces.

Slika 1. Linija za omatanje

Slika 2. Pokusna očitavanja

Slika 3. Pakiranje donosi dodatna ograničenja za smještanje paletnog lista

Detaljna analiza otkrila je da su glavne za-preke koje smanjuju učinkovitost očitanja fi zička veličina i duljina (2 + 18 mjesta) crtičnoga koda s oznakom SSCC (serial shiping container code), kojim se najčešće označavaju logističke jedinice (npr. palete, spremnici) za otpremu. Kod manjih, odno-sno kraćih kodova vjerojatnost prekrivanja koda naborom bila bi razmjerno manja. Smanjenje dimenzije crtičnoga koda oteža-lo bi prije svega ručno očitavanje koje na više mjesta izvodi vozač viličara s veće uda-ljenosti. Umjesto uvođenja nove (dodatne) oznake palete s kraćim internim kodom, za interni dio koda odlučilo se uporabiti pro-mjenjivi dio (u ovom slučaju posljednjih 8 oznaka i kontrolna oznaka) originalno-ga SSCC koda. Tako skraćenom oznakom moguće je na istoj površini povećati redun-danciju. Paletni list se nanovo oblikovao, a na njemu je oznaka transportne jedinice

Vodeći centar za biomedicinska istraživanja u regijiDanica Ramljak, ravnateljica Instituta ‘Ruđer Bošković’ najavila je da će taj Institut imati vodeću ulogu u biome-dicinskim istraživanjima na području čitave regije i vratiti svjetsku prepo-znatljivost. Na Institutu se odvija devet projekata vezanih za bilaterale, jedan spada u skupinu NIH FIRCA proje-kata, dok se jedan tiče europskog pro-grama projektne suradnje COST. Ru-đerovi stručnjaci sudjeluju i u jednom projektu u sklopu Programa hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka (HITRA), kao i u jednom istraživanju za potrebe Fonda za razvoj.

46 Rujan 8 III

Slika 4. Učinkovita (trostruka) oznaka palete uspješno izbjegava nabore

u obliku crtičnoga koda otisnuta tri puta, i to:– originalni (standardni) SSCC kod na

donjem rubu– interni kod (nestandardni, kraći dio

SSCC koda) na gornjem rubu, jedanput na lijevoj i jedanput na desnoj strani li-sta (slika 4).

Opisana inovacija zahtijevala je odgova-rajuću prilagodbu programske podrške logističkoga informacijskog sustava ALIS za vođenje prikazanoga transportno-skla-dišnog sustava. Uporaba dijela SSCC koda umjesto nove interne identifi kacijske ozna-ke nije slučajna jer je u tom slučaju potreb-no prilagoditi ulazne module koji očitane vrijednosti pretvaraju u punu SSCC ozna-ku, a izbjegava se intervencija u podatkovni model programa.

ZaključakUčinkovitost prikazanog rješenja, prilago-đenoga zahtjevima konkretne okoline, pot-puno je nadmašila očekivanja. Uspješnost samostalnog očitavanja na stacionarnom čitaču približno je 90-postotna, uspješnost očitavanja ručnim čitačem premašuje 98 posto. Ručnim očitavanjem samo iz blizine mogli bi se postići još bolji rezultati – ako bi se interni kod smanjio i otisnuo primje-rice u sva četiri kuta paletnog lista.

Mr. Sc. Borut Črnivec, samostalni istraživač

tehnologija crtičnoga koda

Sinkronizacija štedi vrijemeNovi programski modul Machine Sync tvrtke ABB skraćuje vrijeme posluživanja robotiziranih strojeva za obradu materijala, te povećava njihovu proizvodnost kao i pro-izvodnost cijelog proizvodnog procesa. Pro-gram skraćuje vrijeme postavljanja izratka i osigurava neprekinutost procesa obrade. Ušteda vremena tijekom proizvodnog pro-cesa smanjuje troškove, tako da proizvodni strojevi, kao najvažnije sredstvo u proizvod-nom procesu, postaju efi kasniji.

Machine Sync optimira međudjelovanje robota za posluživanje strojeva i strojeva za obradu materijala, tako da se eliminira-ju nepotrebna čekanja. Da bi se to postiglo, podaci o dostupnosti stroja obrađuju se u upravljačkoj jedinici robota. Na taj se način postiže pravovremeno pristupanje robota radnom prostoru stroja, odnosno sinkronizacija s radom stroja, pri čemu omogućuje njegovo pravodobno posluživanje.

Suvremeni strojevi za istiskivanje predstavljaju tipičan primjer upotrebe sinkroniza-cije u proizvodnom procesu. Dodatno optimiranje takvog postupka zahtijeva pose-ban pristup. Ušteda vremena kod takvih strojeva znači i uštedu novca. Kod otvaranja i zatvaranja radnog prostora stroja za istiskivanje, dragocjena je svaka sekunda. Novi programski modul Machine Sync povećava djelotvornost robota odnosno usklađuje rad robota s otvaranjem i zatvaranjem stroja.

www.abb.com

Optičko mjerenje i mjerenje s pomoću slikeDvoosni sustav za optičko mjerenje i mjerenje s pomoću slike Peregrine je opremljen s novim mikroprocesorom prilagođenim za obradu video zapisa i rasterom osjetlji-vim na dodir. Sustav je tako osmišljen, da omogućuje brzo i precizno mjerenje na različitim površinama na osima X i Y. Takvo mjerenje je moguće zbog visoke razlu-čivosti slike Dynascope ili na podlozi »žive« slike. Sustav je prilagođen mjerenjima dijelova i detalja koji imaju nisku optičku razlučivost i nizak kontrast.

Pristup video-alatima je omogućen s pomoću rastera koji reagira na dodir QC300. U slučaju mjerenja s jednom točkom, podaci se na rasteru prikazuju u obliku priklad-nom za digitalni ispis.

www.visioneng.com

Inozemni dug Hrvatske 40,8 mlrd euraBruto inozemni dug Hrvatske pove-ćan je tijekom prvog polugodišta ove godine za 1,46 milijardi eura te je na kraju lipnja dosegnuo 40,8 milijardi eura, objavila je Hrvatska narodna banka. Pritom je rast duga zabilje-žen u prvoj polovini ove godine, od 3,7 posto, znatno usporen u odnosu na isto razdoblje lani, kada je porast iznosio 6,5 posto, . Inozemni dug u prvoj polovici ove u odnosu na kraj prošle godine povećali ostali doma-ći sektori (uglavnom poduzeća) za

660,5 milijuna eura, banke za 314,7 milijuna eura, na osnovi izravnih ulaganja povećanje iznosi 503 mili-juna eura, dok je vanjski dug drža-ve blago smanjen, za 17,3 milijuna eura. Inozemni dug ostalih domaćih sektora na kraju lipnja ove godine iznosio je 20,67 milijardi eura, što čini 50,7 posto ukupnog hrvatskog bruto vanjskog duga, dok je ukupni dug s osnova izravnih ulaganja bio 5,6 milijardi eura ili 13,7 posto. Ino zaduženje banaka iznosi pak 10,38 milijardi eura, što predstavlja udio od 25,4 posto. Inozemni dug države na kraju lipnja ove godine iznosio je 4,1 milijardu eura ili 10,1 posto ukupnog hrvatskog bruto inoze-mnog duga.

47Rujan 8 III

48 Rujan 8 III

Promoci jski č lanak

Tvrtka Cypress Systems, podružnica društva Cypress Semiconductor (NYSE:CY), razvila je uređaj za bežično očitavanje mjerača. Velik broj starijih tvornica ima stotine aktivnih mjerača s brojilom koji mjere tlak, toplinu (temperaturu), volumenski ili maseni protok i druge parametre procesa. Bežični sustav samostalnog očitavanja mjerača s brojilom, koji se jednostavno ugrađuje na posto-jeću opremu, omogućuje automatsko sakupljanje i obradu podataka, čime se smanjuju troškovi i povisuje učinkovitost procesa u komadnoj proizvodnji i procesnoj industriji.

Bežični sustav za samostalno očitavanje mjerača

90

Patentirani bežični uređaj za očitavanje mje-rača može se jednostavno ugraditi na čelnu površinu postojećega (ugrađenog i aktivnog) mjerača za nekoliko minuta uz upola manje troškove u usporedbi s drugim mogućim rje-šenjima. Rješenje ne zahtijeva uklanjanje i zamjenu postojećeg mjerača i brtvi, provjeru brtvljenja pri ponovnom pokretanju i provođe-nje žica te s time povezane prekide u procesi-ma. Uređaji šalju očitane vrijednosti s mjerača bežičnom vezom na prijamni server (Cypress Systems Receiver/Server) koji omogućuje nji-hovo izravno (on-line) grafi čko prikazivanje i upozoravanje (alarmiranje) ako podaci odstu-paju od uobičajenih, odnosno planiranih. Su-stav se može povezati i s postojećim sustavom za automatsko vođenje i nadzor proizvodnje s protokolima OPC, SECS/GEM ili BACNet.

Rješenje je namijenjeno u prvom redu posto-jećim proizvodnim pogonima i tvornicama u poljoprivrednoj, farmaceutskoj i kemijskoj proizvodnji, preradi hrane i pića i dr., koji imaju velik broj analognih mjerača s brojilima. Bežični sustav očitavanja analognih brojila rje-šenje je za izbjegavanje aktivnosti koje se tre-nutačno zahtijevaju od radnika pri redovitom nadzoru procesa bez odlučujućeg značenja za djelovanje sustava. Rješenje automatizira oči-tavanje mjerača te time povisuje učinkovitost i smanjuje broj i trajanje zastoja. Omogućuje samostalno programsko rješenje za defi niranje neuobičajenih stanja djelovanja procesa i nji-hovo pravodobno dojavljivanje odgovornima na prijenosni uređaj za izvještavanje, odnosno mobilni telefon. Sustav se može povezati s po-stojećim automatskim nadzornim sustavom. Tim “nenasilnim” pristupom uklanjaju se sku-

pi zastoji i uhodavanje pri ponovnom pokreta-nju proizvodnog sustava.

Znakovito je da se u starijim pogonima i tvornica-ma ključni mjerači očitavaju ručno, više puta dnev-no, što zahtijeva utrošak skupocjenog vremena stručnoga tehničkog osoblja. Nepravilno djelova-nje sustava tako se može otkriti tek nakon nekoli-ko sati, što dovodi do nepredviđenih zastoja i lošije proizvodnje (loši proizvodi). Ručno očitavanje tro-šila energenata i drugih izvora, kao što su plinovi i kapljevine, također ne omogućuje točno praćenje i optimiranje potrošnje energenata, što dovodi do gubitaka, odnosno nepotrebnih troškova.

Bežični sustav očitavanja mjerača bio je vrlo do-bro prihvaćen u proizvodnji poluvodiča, farmaci-ji, preradi otpadnih voda i u drugim industrija-ma. U velikom broju slučajeva, prema podacima korisnika sustava, povrat investicije trajao je oko šest mjeseci ili kraće. Sve veća usredotočenost tvrtki na brigu za smanjenje potrošnje energije i vode, odnosno njihova usmjerenost prema tzv.

zelenoj proizvodnji, dodatni je poticaj za upora-bu i daljnji razvoj ovakvih rješenja.

Bežični sustav očitavanja mjerača tvrtke Cypress Systems rabi robusni 2,4-gigahercni

49Rujan 8 III

INFORMACIJE:ALL DATA S.r.l.tel.: 0039 02 660 155 66info@alldata.it, www.alldata.it

Zastupstvo:ALL DATA EE, d. o. o.Šmarska cesta 7 a, 6000 Kopertel.: +386 5 901 10 08, fax: +386 5 901 10 09info@alldata.si, www.alldata.si

Promoci jski č lanak signal za prijenos podataka u krugu do 300 metara. Omogućuje prihvat i obradu podataka za analizu promjena tijekom duljeg razdoblja, upozoravanje i statistički nadzor procesa. Pri uobičajenoj frekvenciji i veličini prihvata poda-taka uređaj može djelovati bez zamjene bateri-je dvije do tri godine. Ugrađena baza podataka omogućuje pohranu podataka s udaljenog ra-čunala, povezanoga s lokalnom mrežom. Dvo-smjerni prijenos tekstualnih podataka i izvje-štaja omogućuje slanje upozorenja i zahtjeva za podacima s mobilnih telefona i dlanovnika (PDA). Otvoreni protokol sučelja omogućuje povezivanje s postojećim sustavima za au-tomatizaciju kao što su Siemens, Emerson, Honeywell, Johnson Controls, Wonderware, Brookside, Triant i drugi.

Cypress Systems primjenjuje u svojim proizvodi-ma poluvodička rješenja tvrtke Cypress Semicon-ductor, uključivo bežičnu, odnosno radijsku teh-nologiju 2,4 GHz i PSoC®, sustav programiranja čipova za prihvat i obradu signala.

www.cypressenvirosystems.com

Sami AyariALL DATA EE d.o.o.

Uređaji za čitanje i pisanje na RFID prema ISO normamaSimensov odjel za industrijsku automatiku je usavršio postojeće visokofrekvencijske (13,56 MHz) naprave za čitanje i pisanje na RFID (radiofrekvencijska identi-fi kacija) uređaje Simatic RF310R i RF380R, tako da budu kompa-tibilni s pripadajućim primopre-dajnicima (transponders, tags), izrađenim sukladno normi ISO 15693. Na taj način su uređaji iz razreda RF300 kompatibilni s jednostavnijim primopredajnici-ma manje memorije. U tu sku-pinu primopredajnika spadaju cjenovno dostupniji MDS D100 i D124 izrađeni prema istoj nor-mi (ISO 15693). Primopredajnici D324 in D160 iz razreda Moby D imaju memoriju od 20 bajta do 1 kilobajta. Koriste se, u prvom redu, u industrijskim sustavima koji imaju centraliziranu pohranu podataka (central data storage) kao što je to slučaj u automobilskoj industriji i kod njihovih dobavljača ili u centrima za razvrstavanje prtljage u zračnim lukama.

Čitači Simatic RF310R in RF380R se mogu koristiti i za naprednije verzije primopredajnika, kao što su primopredajnici razreda RF300 koji imaju na raspolaganju više memorijskog prostora i omogućuju brz prijenos podataka između uređaja za čitanje i RFID primopredajnika. Djelovanje uređaja za čitanje se jednostavno defi nira u programu Step7. Moguće je odabrati dva načina rada: 1. način rada RF300 koji ima više mogućnosti i 2. način rada prema normi ISO 15693. Komunikacijski moduli uređaja omogućuju postavljanje uređaja za čitanje u sustave koje nadzire osobno računalo ili u sustave koji se temelje na Simatic, Profi bus i Profi net rješenjima. Čitač Simatic RF380R ima dodatno sučelje RS232 koje omogućava njegovo pove-zivanje s upravljačkom jedinicom drugog proizvođača ili direktno s osobnim računalom, bez dodatnog sučelja. Planira se također nadgradnja čitača RF340R i RF350R kao i prijenosnog ručnog terminala RF310M u cilju njihove normizacije prema ISO 15693.

www.siemens.com/ /simatic-sensors/rf

50 Rujan 8 III

Sastavni dijelovi RFID sustava su pri-mopredajnik (također se naziva značka, engl. tag) i čitač. Primopredajnik se sastoji od minijaturnoga integriranog sklopa na kojem se ističu memorija i antena (slika 1). Kada se primopredajnik nađe u dose-gu RFID čitača, čitač iz primopredajnika prikupi podatke koji se nalaze u memoriji primopredajnika, odnosno prema potrebi upiše nove podatke. Čitač u kratkom roku može identifi cirati više RFID primopre-dajnika; tako je u jednoj sekundi moguće identifi cirati i do više stotina primopre-dajnika. Primopredajnik ili značka koja je postavljena na neki predmet razmjenjuje podatke s čitačem koji je povezan najprije s lokalnim, a zatim i globalnim informa-cijskim sustavom. Na taj su način podaci sa značke dostupni širem krugu korisnika unutar nekoga, primjerice logističkog lan-ca koji čine proizvođač, distributer i kupac, odnosno korisnik. Zapisom podataka u EPC kôdu (engl. electronic product code) su podaci koji se odnose na proizvod, koji

Automatizacija opskrbe i logistike

Radiofrekvencijska identifi kacija – RFIDRadiofrekvencijska identifi kacija (RFID) je tehnologija koja omogućuje

identifi kaciju putem elektromagnetskog zračenja u području radiovalova.

Razvoj te tehnologije počeo je nakon Drugoga svjetskog rata, kada ju je

pokusno počela upotrebljavati američka vojska, a traje i danas, s time što se

traže i nove mogućnosti primjene. Osnovna značajka RFID-a, zbog čega je

ta tehnologija zanimljiva za upotrebu u industriji i gospodarstvu, beskon-

taktno je prepoznavanje RFID primopredajnika koji pohranjuje podatke,

identifi kacija bez vidljive ili fi zičke veze između čitača i RFID primopredajni-

ka te mogućnost upisivanja novih podataka u memoriju primopredajnika.

Gašper Lukšič

Slika 1. RFID primopredajnici mogu imati različite oblike i dimenzije

su na odjelu za pakiranje ili poslije tijekom transporta na raspolaganju u svako vrijeme i na svakome mjestu svakomu od sudionika u opskrbnom lancu.

RFID primopredajnikEnergija za djelovanje RFID primopredajni-ka (odašiljanje, primanje i zapis podataka) može se dobiti u anteni putem elektroma-gnetske indukcije. Takvi su primopredajni-ci pasivni, a njihov je domet ograničen jer mogu primati i odašiljati podatke samo u blizini odgovarajućeg čitača. Primopredaj-nik se također može opremiti i dodatnom baterijom, što povećava doseg. Takvi pri-mopredajnici nazivaju se aktivnima.

RFID primopredajnici pojavljuju se u različi-tim oblicima: od etiketa i naljepnica (pamet-ne naljepnice) do kartica, privjesaka, stakle-nih cjevčica, pločica, kutijica i slično. Koriste se za označavanje i praćenje životinja, prepo-znavanje robe u prodajnim centrima, prepo-znavanje paketa i brodskih kontejnera, pla-

ćanje cestarine, praćenje različitih pošiljka u opskrbi, kontrolu prilikom posudbe knjiga u knjižnici (slika 2), registraciju radnog vre-mena, kontrolu pristupa (u posebno zaštiće-ne prostore kao što su garaže i parkirališta), kodiranje ključeva te za praćenje materijala i radnih sredstava tijekom proizvodnje. RFID

Slika 2. Terminal s dodanim RFID čitačem u knjižnici

Slika 3. Džepno računalo s RFID čitačem koji se priključuje na za to predviđen ulaz (engl. port) džepnog računala (ili dlanovnika)

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ijaopskrba i logistika

51Rujan 8 III

primopredajnik čak se može odgovarajućim pisačem otisnuti i nalijepiti na za to predvi-đeno mjesto na proizvodu, paleti ili drugoj transportnoj jedinici.

Postupci i procesi tijekom opskrbe donose brojne izazove za RFID tehnologiju. Proizvo-di i njihova ambalaža imaju različite oblike i dimenzije. Pričvršćeni RFID primopredaj-nici moraju podnijeti eventualna oštećenja prilikom rukovanja i transporta, kao i uni-štenje ambalaže u kojoj se nalazi proizvod. RFID uređaji moraju također podnijeti izla-ganje temperaturnim ekstremima.

RFID čitačSposobnost prijenosa podataka s primo-predajnika ovisi o karakteristikama ultra-visokoga frekvencijskog spektra (UHF) za koji je RFID predviđen. Odabir primopre-dajnika i RFID čitača za upotrebu u trgo-vačkim lancima ovisi i o mnogim drugim čimbenicima: – Položaj primopredajnika na predmetu,

kao i relativni položaj primopredajnika prema čitaču utječe na ispravnost i po-uzdanost bežičnog prijenosa podataka.

– Oblik i dimenzije primopredajnika utječu na njegovo odgovarajuće postav-ljanje na predmetu.

– Brzina čitanja podataka i brzina gi-banja primopredajnika znatno utječu na pravilno djelovanje RFID sustava,

što posebno dolazi do izražaja tijekom transporta (slika 4).

– Prijenos istovjetnih podatka (redun-dancija) ovisi o broju pravilnih čitanja s primopredajnika, kada je isti u dosegu čitača i znatno utječe na djelovanje su-stava.

– Količina i format zapisa – na primopre-dajniku se mogu pohranjivati različite informacije (proizvod, paleta, kontej-ner, vraćena pošiljka i sl.).

– Elektromagnetske smetnje (EMI) vanj-skih izvora (udaljenost od ostalih izvo-

ra EM zračenja, ambalažni materijal i površine u okolnom prostoru) tako-đer utječu na pravilan prijenos unutar RFID sustava.

– Zahtjevniji prostor djelovanja, vlažnost, prisutnost plinova i korozivnih materi-jala, kao i izrazito niske temperature mogu utjecati na rad RFID primopre-dajnika, ali i na njegovo pričvršćivanje (ljepilo) na ciljani predmet.

– Opetovana upotreba uključuje primo-predajnike koji se nalaze na kontejne-rima ili drugoj ambalaži za višekratnu

Slika 4. Identifi kacija robe bez zaustavljanja transporta

automatizacija i inform

atizacijaopskrba i logistika

52 Rujan 8 III

upotrebu ili u slučajevima dokumenti-ranja vraćene robe.

– Različite zemlje imaju različite RFID norme, odnosno različite RFID čitače, o čemu treba voditi računa prilikom međunarodnog transporta.

– Čitač mora biti kompatibilan s primo-predajnikom, i obratno.

– Osiguravanje podataka s njihovim ma-skiranjem (prikrivanjem) ne omoguću-ju svi RFID sustavi.

Pametne (inteligentne) naljepniceInteligentna naljepnica ujedinjuje RFID tehnologiju s postojećim deklariranjem robe crtičnim kôdom ili bar kôdom (engl. barcode) (slika 5). Namijenjena je identi-fi kaciji proizvoda, a za potrebe logistike pruža informacije za rukovanje paletama i paketima od trenutka proizvodnje pa do prodaje proizvoda. Inteligentne etikete su naljepnice koje sa svojom dodatnom ozna-kom nose informaciju o paleti, kontejneru ili o proizvodu unutar opskrbnog lanca.

Slika 6. Pisači inteligentnih naljepnica pojednostavnjuju upotrebu RFID tehnologije

Na inteligentnim naljepnicama moguće je zadržati jednak ili sličan format zapisa kao kod crtičnoga kôda ili bar kôda. Razlika je samo u dodatnom RFID primopredajniku. Na taj se način RFID primopredajnik po-naša kao bežični crtični kôd.

Inteligentne naljepnice omogućuju odgo-varajuće i ekonomično uključivanje primo-predajnika u opskrbni ciklus, kao i prijenos

više podataka nego što je to slučaj s crtič-nim kôdom ili uz upotrebu samog RFID uređaja. Različito zapisivanje podataka koje omogućuje kombinacija crtičnoga kôda, čovjeku čitljivih podataka na etiketi, kao i elektronički zapis na RFID primo-predajniku omogućuju redundanciju i na-dopunjivanje podataka, što kod upotrebe pojedinačnih metoda nije moguće. Ispis i zapisivanje podataka na inteligentne nalje-pnice može se izvoditi u skladu s trenutač-nim potrebama ili s prethodnim ispisom i kodiranjem za kasnije označavanje paketa ili serije proizvoda. Naljepnica dodatno šti-ti primopredajnik od previsoke temperatu-re, vlage, nečistoća i sl.

Inteligentne naljepnice su najjednostavnija, najmanje osjetljiva i cjenovno pristupačna primjena RFID tehnologije. Osim označava-nja paketa i paleta u lancima opskrbe, mogu se koristiti i za mnoge druge primjene u za-tvorenim prostorima kao što su prihvat robe, odabir transportnih putova u skladištu, ažuri-ranje skladišta, različiti postupci tijekom pro-izvodnje proizvoda, rukovanje kemikalijama i drugim opasnim tvarima ili pak prihvat mate-rijala i drugih osnovnih sredstava u industriji.

Primjer upotrebe Osiguravanje praćenja mesa u tvrtki Perut-nina Ptuj primjer je naprednog označavanja RFID tehnologijom. U industrijskom pogo-nu bilo je postavljeno 16 RFID čitača Texas Instruments TiRiS251B, 500 RFID primo-predajnika i 16 RFID antena. Kao vanjski dijelovi čitača, RFID antene odašilju elektro-magnetske valove na frekvenciji 134,2 kHz. Istodobno služe i kao izvor energije za RFID primopredajnike. Za uspješnu komunikaciju RFID primopredajnici moraju biti u dosegu antena čitača, pa su antene unutar pogona raspoređene tako da pokrivaju cijelu rutu kojom se transportira meso tijekom prerade.

Primopredajnici također odašilju svoj si-gnal koji je na istoj frekvenciji kao i signal iz čitača. Unutar signala iz primopredajnika je moduliran signal koji prenosi podatke iz

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ijaopskrba i logistika

Slika 5. Pametna (inteligentna) naljepnica

primopredajnika. Antene čitača primaju povratni elektromagnetski val i pretvaraju ga u električni signal te ga posreduju RFID čitaču. Na osnovi tog signala čitač dobiva podatke poslane iz primopredajnika. Kori-šteni RFID primopredajnici su vodootporni te podnose temperaturu od 100 °C. Prilago-đeni su za pričvršćivanje na metalni nosač kolica za transport mesa. Kada se kolica s mesom približe nekomu od čitača unutar pogona, taj čitač dobije informaciju od kuda meso dolazi, kamo treba stići i kojom rutom unutar pogona treba proći.

Na taj se način ubrzava identifi kacija mesa te istodobno osigurava praćenje od sirovine do police u prodajnom centru. RFID tehnologija omogućuje kontrolu proizvodnog procesa bez vizualnoga kontakta između nosioca podataka i čitača kao što je to slučaj kod tradicionalnih naljepnica s crtičnim kôdom. Komunikacija je moguća kroz ambalažu, snijeg, led, boju i druge optičke zapreke. Praćenje mesa tijekom proizvodnje u Perutnini Ptuj defi nirano je tako da RFID primopredajnici također odaši-lju osnovno stanje tijekom prijevoza mesa.

ZaključakTehnologija radiofrekvencijske identifi ka-cije nadmašuje upotrebu crtičnoga kôda ili bar kôda jer omogućuje brže, pouzdanije i sigurnije označavanje i praćenje različitih proizvoda. Također se postiže viša razina automatizacije označavanja robe. Ujedinja-vanje tehnologije crtičnoga kôda i RFID tehnologije unutar inteligentne naljepnice omogućuje moderno označavanje proizvoda ili sredstva primopredajnikom. Za korisnike crtičnoga kôda prijelaz na inteligentne kar-tice pojednostavnjen je upotrebom moder-nih pisača (slika 6), kao i drugom strojnom i programskom opremom. Odgovarajućim RFID sustavom moguće je povećati proi-zvodnost i smanjiti troškove u proizvodnim pogonima. Nadogradnja sustava omogućuje povećanje učinkovitosti i podizanje razine sigurnosti unutar tvrtke.

Gašper Lukšič, LEOSS, d. o. o

53Rujan 8 III

Združitev robotike v TwinCAT omogoča najboljšo usklajenost robotov in običajnih krmiljenih gibanj (motion control)

Robotika, krmiljeno gibanje in programirni logični krmilniki na eni PC-osnoviProgramska oprema za avtomatizacijo TwinCAT zdaj omogoča tudi vključi-

tev robotov (s kinematiko delta in SCARA) ter s tem sodelovanje in usklaje-

no delovanje z obstoječimi funkcijami vodenega gibanja (motion control functions). Rezultat tega sta brezšivna združitev v celovit krmilni sistem in

prihranek dodatne procesorske enote (CPU) za robota. Krmilnik na pod-

lagi PC-računalnika podjetja Beckhoff združuje programirni logični krmil-

nik (PLK), krmiljenje gibanja servo- in drugih pogonov (motion control) ter

krmiljenje robota na osnovi ene strojne in programske opreme. To je po-

memben korak na poti k znanstveni avtomatizaciji (scientifi c automation).

Programska oprema TwinCAT Kinematic Transformation je prvi korak k združitvi robotskega krmiljenja v celovito program-sko rešitev za avtomatizacijo TwinCAT. Funkcije PLK, krmiljenega gibanja, upo-rabniškega vmesnika oziroma vmesnika človek-stroj (HMI) in robotike so združene v enem industrijskem PC oziroma enem CPU. To pomeni številne prednosti za upo-rabnika:– prihranek na dodatnem CPU za krmi-

ljenje robota,

– zmanjšanje inženirskih stroškov z obli-kovanjem konfi guracije, nastavljanjem parametrov in diagnostiko v enem sis-temu,

– TwinCAT kot poznano in enovito orodje za oblikovanje konfi guracije, na-stavljanje parametrov in diagnostiko,

– nobenih izgub zaradi medsebojnega delovanja različnih CPU za PLK, krmi-ljeno gibanje in robotsko krmiljenje,

– večja zmogljivost in natančnost z nepo-srednim vmesnikom, pri čemer odpa-

Najboljša in najugodnejša uskladitev gibanja robota in tekočega traku s TwinCAT NC PTP ali NC I

dejo zahtevne komunikacije med raz-ličnimi CPU.

TwinCAT Kinematic Transformation je pregledno združen v obstoječ svet krmi-ljenega gibanja: funkcije robotskega krmi-ljenja in krmiljenega gibanja se enostavno uskladijo s TwinCAT NC PTP (pozicioni-ranje osi pri gibanju iz točke v točko) ali NC I (interpolacija v treh prostostnih stopnjah oziroma v treh oseh). Vse lastnosti NC, kot so krivuljniki ali leteča žaga (usklajeno gibanje vodilne in ene odvisne osi), lahko poljubno kombiniramo na eni strojni in programski osnovi.

TwinCAT podpira različne kinematike in ga lahko uporabimo za naloge, kot je na pri-mer »poberi in odloži« oziroma »namesti« (pick and place). Programiranje je postavlje-no na podlagi TwinCAT NC I in G-kode (DIN 66025). Programiranje ciljnih točk je enostavno in praktično v kartezijevem ko-ordinatnem sistemu. Preračun položajev osi z inverzno transformacijo prevzame modul za kinematiko. Dodatno se lahko preračuna dinamični model za momentno predkrmi-ljenje (torque pre-control).

Izbira kinematike poteka v programu TwinCAT System Manager. Za izbrano kinematiko robota (na primer delta) lah-ko nastavimo dolžino palic in pomika, za dinamično predkrmiljenje pa tudi mase in masne momente. S funkcijami leteče žage in krivuljnikov lahko uskladimo gibanje robota s tekočim trakom za odlaganje ali pobiranje predmetov. To je na področju rokovanja z materialom in pakiranja zelo pogosto.

www.beckhoff .de

automatizacija i inform

atizacijadogađaji i dostignuća

54 Rujan 8 III54

nem

etal

i

Postupak višekomponentnoga injekcijskog prešanja u svijetu je prisutan već nekoliko desetljeća. Na tom se području često nailazi na više različitih pojmova. Kako je kao prvi postupak bilo razvijeno tzv. 2K injekcijsko prešanje, na taj se naziv najčešće nailazi, no susreću se i nazivi 3K, 4K ili također opći naziv xK injekcijsko prešanje, te pojmovi kao što je sendvičasto injekcijsko prešanje itd. Prvi broj kazuje od koliko je različitih komponenata proizvod načinjen, odno-sno koliko jedinica za pripremu taljevine i ubrizgavanje ima ubrizgavalica. U ino-zemnoj literaturi često se nalaze skupine engleskih naziva kao što su »Multicompo-nent«, »Combimould«, »Sandwich injecti-on moulding« itd.

Zašto višekomponentno injekcij-sko prešanjePostupak višekomponentnoga injekcijskog prešanja počeo se primjenjivati ponajprije zbog sljedećih prednosti koje pruža:- proizvodnja kompleksnijih proizvoda

samo jednim postupkom- udruživanje različitih funkcija proizvo-

da unutar jednog postupka- veća sloboda oblikovanja proizvoda s

obzirom na izgled i opip- udruživanje obično dodatnih tehnološ-

kih operacija unutar procesa injekcij-

Višekomponentno injekcijsko prešanje – osnove

Matjaž Rot

Foto: Wittmann-Battenfeld,

KraussMaff ei

Postupak injekcijskog

prešanja u posljednjih se

deset godina vrlo brzo

razvija ili, bolje rečeno,

nadograđuje. Novosti

sa sajmova, predstavlja-

nja tvrtki, obuke i ostali

događaji nižu se tako

brzo da ih je praktički

nemoguće pratiti. Javlja

se čitava skupina »novih«

postupaka s nepoznatim

akronimima i kraticama.

Kakvi su to postupci i

zašto se upotrebljavaju,

nastojat će se sažeti u

sljedećem članku.

Slika 1. Sustav okretnog stola

Unaprijeđeni postupci injekcijskog prešanja

skog prešanja (lijepljenje, vijčani spoje-vi, zavarivanje…)

- manji broj komponenata u konačnom proizvodu (skladištenje i potrebna logi-stika…)

- manje teškoća pri montaži - manje otpada- kombinacija različitih materijala i nji-

hovih svojstava- visok stupanj automatizacije- viša kvaliteta spoja dviju ili više kompo-

nenata.

Sve nabrojeno donosi prilikom primjene ovog postupka prednosti kao što su viša kvaliteta proizvoda, niži troškovi proizvod-nje, veća mogućnost za inovacije u procesu, a time i prednost pred konkurencijom.

Kako je ovaj postupak na tržištu prisutan već dulje vrijeme, razvile su se različite ina-čice višekomponentnoga injekcijskog preša-nja. Pravilan izbor ubrizgavalice i postupka injekcijskog prešanja ponajprije ovisi o proi-zvodu koji se želi proizvesti. U načelu, danas je moguće razlikovati sljedeće postupke vi-šekomponentnoga injekcijskog prešanja:

1. Okretni stolPomični (izbacivački) dio kalupa učvr-šćen je na poseban okretni stol ubrizga-

55Rujan 8 III

alternativni postupcinekovinenem

etali

Slika 2. Sustav indeksne ploče

Slika 3. Sustav premještanja otpresaka s pomoću robota

Slika 4. Sustav pomičnoga kalupnog umetka

valice. Okretni stol najčešće ima servoe-lektrični pogon. Iz shematskog prikaza na slici 1 vidljivo je kako se najprije ubriz-gava prva komponenta u gornju kalupnu šupljinu (crvena boja), kalup se zatim otvori, okrene za 180° te se u donju ka-lupnu šupljinu ubrizga druga komponen-ta (zelena boja). Pri sljedećem otvaranju kalupa donji se proizvod vadi iz kalupne šupljine, a gornji se pri ponovnom okre-tanju dovodi u donji položaj. U gornju se kalupnu šupljinu u sljedećem ciklusu ubrizgava prva komponenta itd.

Spoj koji nastaje između komponenata je kvalitetan, a postupak je pogodan za velike serije.

2. Indeksna pločaNačelo ovog postupka je slično, pri čemu se u ovom slučaju okreće samo dio pomično-ga (izbacivačkog) dijela kalupa – indeksna ploča, a ne cijeli dio kalupa. Prednost toga svakako je u tome da je potrebno pomica-ti, ubrzavati i okretati manje mase. Nakon ubrizgavanja prve komponente (gornja kalu-pna šupljina – crvena boja) kalup se otvara, poseban hidraulični pogon pomakne indek-snu ploču prema naprijed i zaokrene je (u slučaju na slici 2 za 180°), zatim se pomakne prema natrag i kalup se zatvara. Slijedi ubriz-gavanje druge komponente (u primjeru na slici 2 u drugoj fazi slijedi ubrizgavanje dviju komponenata – žuta i zelena boja).

Ovaj je postupak prihvatljiv pri izradi veli-kih serija, a za razliku od prethodnog po-stupka, pri ovome su malo niži troškovi na-bave ubrizgavalice, ali viši troškovi izrade i održavanja kalupa.

3. Transferni postupak – premještanjeKod ovog se postupka, nakon ubrizgava-nja prve komponente i otvaranja kalupa,

otpresci prihvaćaju s pomoću automati-ziranog sustava (robot) i premještaju se u drugu kalupnu šupljinu (slika 3). Najčešće se isti robot koristi i za vađenje gotovih ot-presaka iz kalupa te za njihovo odlaganje na odgovarajuće mjesto.

Među do sada prikazanim postupcima vi-šekomponentnoga injekcijskog prešanja ovaj je investicijski najprihvatljiviji, no sa stajališta kvalitete otpresaka najlošiji. Stoga je potrebno računati s povećanim udjelom otpada, a postupak je pogodan za manje serije.

4. Postupak s pomičnim umetkomNakon ubrizgavanja prve komponente po-makne se dio kalupnog umetka (ili cijeli) (smeđa boja na slici 4), a u nastalu prazni-nu ubrizgava se druga komponenta (zelena boja).

Prednost je ovog postupka u najboljem spo-ju između komponenata jer se cijeli proces događa bez otvaranja kalupa. Nedostatak je postupka dulji ciklus injekcijskog prešanja jer se komponente ubrizgavaju i očvršćuju slijedno.

S obzirom na sve nabrojeno, broj raspolo-živih postupaka u načelu je velik, a odluka o najpogodnijem postupku sve je samo ne laka. Kako je tehnička zahtjevnost i fi nan-cijska konstrukcija takvih projekata visoka, poželjna je dobra suradnja između proizvo-đača ubrizgavalica, alatničara te dobavljača polimernih materijala. Svakako da svima treba koordinirati i voditi ih kupac, koji de

56 Rujan 8 III

nem

etal

iunapređeni postupci

Slika 5. Krug suradnje pri usvajanju xK projekta

Slike 6a i 6b. Horizontalna jedinica za ubri-zgavanje i dodatna vertikalna jedinica (gore)

Slike 7a i 7b. Horizontalna jedinica za ubrizga-vanje i dodatna horizontalna jedinica (sa strane)

- standardna horizontalna jedinica za ubrizgavanje i dodatna dijago-nalna jedinica (gore ukoso)

Slike 8a i 8b. Horizontalna jedinica za ubrizgava-nje i dodatna dijagonalna jedinica (gore ukoso)

- dvije horizontalne jedinice jedn pokraj druge

Slike 9a i 9b. Dvije horizontalne jedinice za ubrizgavanje jedna pokraj druge

- standardna horizontalna jedinica za ubrizgavanje i dodatna verti-kalna jedinica (gore)

- standardna horizontalna jedinica za ubrizgavanje i dodatna hori-zontalna jedinica (sa strane pod kutom od 90°)

Naravno, riječ je samo o osnovnim izved-bama 2K ubrizgavalica. Pri 3K ili 4K po-stupcima na raspolaganju je još velik broj različitih kombinacija.

fi nira zahtjeve na otpresak, njegovu kvalite-tu i svoja očekivanja. Slika 5 prikazuje krug suradnje među aktivno uključenim strana-ma u projekt.

S obzirom na otpresak, odnosno na kon-strukciju kalupa, važnu ulogu tijekom pro-cesa injekcijskog prešanja ima i koncept ubrizgavalice. U nastavku su prikazane osnovne izvedbe:

proizvođač ubrizgavalice

tehnologija (postupak) koncept

zahtjevi i kvalitetaproizvoda

dobavljač materijala

proces

alatničar

57Rujan 8 III

58 Rujan 8 III

Uz spomenute osnovne postupke, u po-sljednje se vrijeme javljaju i novi, kao što su sendvičasto injekcijsko prešanje (e. sandwi-ch injection moulding), umetanje i opreša-vanje folija, fi lmova, etiketa – dekoriranje u kalupu (e. In mould labelling – IML) ili postupak sastavljanja u kalupu (e. In mould assembly – IMA), SpinForm, SkinForm, Xform, CoverForm itd.

Slika 10. Posebna dvokanalna mlaznica ubrizgavalice

Najprije se u kalup ubrizga »vanjska« komponenta (približno 40 – 60 % volu-mena kalupne šupljine), a nakon toga se ubrizga »unutrašnja« komponenta koja slično kao i pri injekcijskom prešanju s pomoću plina potisne prvu komponentu po cijeloj kalupnoj šupljini (uza stijenku) te djeluje također s pomoću naknadnog tlaka. Postupak se može primjenjivati u primjerima gdje se za jezgru otpreska rabi lošiji materijal (npr. regenerat), a na vanjskom dijelu kvalitetniji (skuplji) ma-terijal. Moguća je i primjena za otpreske s konstrukcijski jačom jezgrom od ma-terijala ojačanih vlaknima te s vanjskim mekšim materijalom ugodnijim na do-dir. Često se osnovni postupak sendviča-stoga injekcijskog prešanja, kada je riječ o unutrašnjoj komponenti, nadograđuje postupkom pjenjenja, što omoguću-je izradu »debljih« otpresaka, odnosno smanjenje usahlina na kritičnim dijelovi-ma otpreska.

Posebna mlaznica i samo načelo postupka omogućuju također istodobno ubrizgava-nje obiju komponenata u određenom se-gmentu faze ubrizgavanja, što ovisi o pri-mjeni proizvoda (slika 11 b).

6. Sastavljanje u kalupu – IMA (In mould assembly)Pri ovome, novijem postupku riječ je u načelu o 2K injekcijskom prešanju, gdje je izvedba kalupa takva da omogućuje izradu »pomičnih« dijelova otpreska. To je moguće zbog primjene odgovarajuće

Slike 11a i 11b. Postupak sendvičastoga injekcijskog prešanja

5. Sendvičasto injekcijsko prešanjeKao što samo ime govori, pri ovom se postupku izrađuju otpresci koji imaju drukčiju unutrašnjost od vanjskog pla-šta. Postupak se temelji na 2K injekcij-skom prešanju, s tom razlikom što se za ubrizgavanje rabi posebna dvokanalna mlaznica ubrizgavalice, što je prikazano na slici 10.

kombinacije materijala s različitim vrijed-nostima stezanja i uporabom materijala koji se kemijski ne povezuju. Tvrtka Ar-burg izradila je tako primjer planetarnog zupčanika, Battenfeld okretni šiljak sili-konskih kartuša, a KraussMaff ei kućište s okretnim gumbom.

Slika 12. Primjeri proizvoda načinjenih postup-kom IMA (Arburg, Battenfeld i KraussMaff ei)

Višekomponentno injekcijsko prešanje – novije izvedenicene

met

ali

unapređeni postupci

Hrvatska ima drugu najmanje produk-tivnu IT industrijuHrvatska ima drugu najmanje pro-duktivnu IT industriju u jugoistoč-noj Europi, rezultat je istraživanja IT kompetitivnosti za 2009. Economist Intelligence Unita. Najlošije stanje je u Bugarskoj čiji je indeks kompetitivno-sti IT-a 33,6, slijedi Hrvatska sa 38,3 i Rumunjska sa 39,6. Regionalni lider je Mađarska čija je IT industrija 28. naj-kompetitivnija na svijetu s indeksom 46,1, a slijedi Slovenija s indeksom 45,3. Svjetski lider je SAD s indeksom 78,9, dok su na dnu Alžir, Nigerija i Iran, svi s indeksom ispod 20.

59Rujan 8 III

7. Postupak SpinForm SpinForm je višekomponentni visokopro-duktivni postupak injekcijskog prešanja. Dodatna jedinica za ubrizgavanje pri ovom je postupku pozicionirana na pomičnoj ploči ubrizgavalice. Kako na pomičnoj ploči nema mehanizma za zatvaranje, ovaj je koncept izvediv samo na ubrizgavalicama iz niže i srednje skupine s obzirom na sile držanja kalupa. Središnji dio kalupa učvršćen je na okretni stol između nepomične i pomične ploče te se okreće oko okomite osi (slika 13).

Pomicanje okretnog stola s kalupom omo-gućuje zasebni servomotor. Kada je kalup zatvoren, istodobno se ubrizgavaju kompo-

Slika 13. Shematski prikaz postupka SpinForm

unapređeni postupcinekovinenem

etali

Đuro Đaković planira izvoziti oklopna vozilaGrupacija Đuro Đaković u prvoj polovici godine u dobroj je mjeri poslovala na temelju rani-je sklopljenih ugovora, a pravi teret krize počela je osjećati zbog pada narudžbi u Hrvatskoj i inozemstvu, kazao je predsjednik Uprave Đ. Đ. Holdinga Zdravko Stipetić. Pad narudžbi posebno je izražen u tračničkom programu odnosno u proizvodnji željezničkih vagona. Uz to, osjetan pad osjeća se i u području trajnih investicijskih dobara te u izradi proizvoda za procesnu industriju. Dobar primjer zapošljavanja kapaciteta domaće industrije po njemu je izrada borbenog oklopnog vozila u sklopu off set programa s fi nskom Patrijom, za potrebe Ministarstva obrane. Završena je priprema dokumentacije, radnih mjesta i potrebnih alata i u tijeku je proizvodnja, a potom će se ići u završnu montažu i kompletiranje opreme. Sve bi to trebalo rezultirati isporukom nekoliko borbenih vozila Ministarstvu obrane krajem godine. Ukupno je ugovorena izrada 126 oklopnjaka koji bi se mogli plasirati u inozemstvo, a razgovara se s potencijalnim naručiteljima iz Bangladeša i Perua.

60 Rujan 8 III

skog prešanja, a u drugom se ciklusu taj plastomer oprešava s PUR-om, koji omo-gućuje postizanje željenih svojstava po-vršine proizvoda. Postupak omogućuje proizvodnju visokokvalitetnih plastičnih proizvoda u jednom koraku, zahtijeva ni-ske troškove i ima velik ekonomski i teh-nički potencijal u raznim industrijskim branšama. Namijenjen je proizvodima visoke kvalitete te postojanosti na ogre-botine, a već se sada rabi za proizvodnju takvih proizvoda u velikim serijama (npr. automobilska uzglavlja, sastavni dijelovi kontrolne ploče itd.).

Prednost postupka SkinForm je i ugradnja PUR glava za miješanje izravno na kalup. Pri uporabi višebojnih glava za miješanje, boja se najprije izmiješa u komori za mi-ješanje. Samočisteći sustav s pomičnim batom u komori za miješanje omoguću-je jednostavnu promjenu boje pojedinih PUR detalja na proizvodu od ciklusa do ciklusa ubrizgavanja. Sustav za doziranje

Slika 14. Okretni kalup za postupak SpinForm

omogućuje drastično smanjenje pripre-mnih vremena pri zamjeni boje i sprječava pojavu ostataka boje od prijašnjeg ciklu-sa ubrizgavanja u boji pri novom ciklusu ubrizgavanja. To omogućuje slijednu izra-du otpresaka različitih boja bez prekidanja proizvodnog procesa.

Slika 16. Proizvod automobilske industrije načinjen postupkom SkinForm

Slika 17. Sustav SkinForm kombinacija je ubrizgavalice i sustava za injekcijsko pjenjenje poliuretana

Injekcijsko prešanje PUR injekcijsko pjenjenje

nente iz prve i druge jedinice za ubrizga-vanje. Središnji dio kalupa i pomična ploča s drugom jedinicom za ubrizgavanje (na slici 13 lijevo) zatim se pomiču unazad, od nepomične ploče. Slijedi rotacija kalupa za 180°. Zatim se kalup te pomična ploča s je-dinicom za ubrizgavanje (lijevo) ponovno primaknu prema nepomičnoj ploči, kalup se zatvara te počinje novi ciklus ubrizga-vanja. Kroz okretni stol moguće je izvesti kanale za temperiranje većih promjera, što omogućuje intenzivnije temperiranje (npr. hlađenje) i, posljedično, kraće cikluse injekcijskog prešanja. U usporedbi s klasič-nim 2K postupkom injekcijskog prešanja, postupak SpinForm omogućuje injekcijsko prešanje s kalupom koji ima dvostruko više kalupnih šupljina negoli kalup na 2K kon-vencionalnoj ubrizgavalici s okretnim sto-lom jednake sile držanja kalupa. Postupak osim visoke produktivnosti i uštede ener-gije omogućuje i veću preciznost pri injek-cijskom prešanju. Općenito je pogodan za injekcijsko prešanje većine kombinacija 2K otpresaka.

8. Postupak SkinForm SkinForm je novi postupak koji udružuje injekcijsko prešanje te preradu poliureta-na jednom ubrizgavalicom. Pogodan je za izradu proizvoda kod kojih su estet-ski izgled površine i osjećaj dodira važni. Plastomer se ubrizgava u prvom ciklusu postupka dvokomponentnoga injekcij-

Slika 15. Kalup za postupak SkinForm

nem

etal

ialternativni postupci

61Rujan 8 III

9. Postupak Xform Postupak Xform koristi se za proizvodnju proizvoda koji se rabe kao nadomjestak dosadašnjim elastomernim proizvodima s metalnim umetcima. Xform je postupak pri kojemu se u jednom ciklusu kombinira-ju najvažniji elementi postupka ekstrudira-nja te kemijske reakcije Elastollana (TPU) koji nakon očvršćivanja prelazi u TPU-X. Elastollan reagira s kapljevitim medijem za povezivanje u dvopužnom ekstruderu. Po-stupak omogućuje proizvodnju proizvoda od plastike sa svojstvima elastomera.

Sustav je sastavljen od dvopužnog ekstru-dera u koji se na početku procesa iz lijeva-ka preko gravimetrijskih vaga dozira TPU (Elastollan) i potrebni dodatci. Na sredini ekstrudera domiješa se još i kapljeviti me-dij za povezivanje, koji izaziva kemijsku re-akciju. Pri kraju ekstrudera nalazi se klipni mehanizam koji pripremljenu mješavinu potisne u donji cilindar, gdje drugi klip mješavinu ubrizgava u kalupnu šupljinu.

Primjer primjene postupka Xform je izra-da antivibracijskih debelostjenih nosača pokrova motora s funkcijom brtvljenja. Pri izradi antivibracijskog nosača, okretni stol s 4-stupanjskim kalupom omogućuje znatno skraćivanje vremena ciklusa u usporedbi s konvencionalnim načinom izrade debelo-stjenog nosača. Osim kraćih ciklusa te više kvalitete materijala (veća homogenost, niže temperature prerade), postupak omoguću-

Slika 18. Shematski prikaz postupka Xform i primjer proizvoda

Slika 19. Proizvod načinjen postupkom CoverForm

je i uštedu na materijalu (uporaba raznih punila i dodataka).

10. Postupak CoverForm Postupak CoverForm nastao je na temelju znanja primijenjenoga pri razvoju reakcij-skih postupaka (npr. injekcijsko pjenjenje PUR materijala). U kalupnoj se šupljini već na ubrizgani plastomer (često je to PMMA) dodatno ubrizga sloj dvokomponentnoga akrilnog laka, postojanoga na ogrebotine. Postupak CoverForm idealan je za izradu proizvoda od PMMA, kod kojih osjetljive površine zahtijevaju dodatnu zaštitu, što omogućuje dugotrajnu svakidašnju uporabu.

Neki u višekomponentno injekcijsko preša-nje ubrajaju i injekcijsko prešanje s pomoću plina ili vode. Većina ih autora, međutim, ipak na temelju njihove analize izdvaja od ostalih xK postupaka.

ZaključakPostupci višekomponentnoga injekcijskog prešanja u posljednjih su desetak godi-

na prisutni u mnogim tvrtkama (nažalost samo u malom broju tvrtki u Hrvatskoj). Velikih novosti na tom području u to vri-jeme nije bilo. Razvoj je bio više usmjeren na povećanje broja komponenata (4K i 5K) te na kombiniranje s drugim postupcima (injekcijsko prešanje s pomoću plina – GIT, injekcijsko prešanje s pomoću vode – WIT, pjenjenje itd.). Sve u svemu, u posljednjih nekoliko godina na tržište dolaze uglavnom novi hibridni sustavi koji su, iako udružuju više različitih postupaka injekcijskog pre-šanja, sve više namjenski, a o njihovoj cijeni da i ne govorimo.

Literatura:1. Edmund Kirsch Wittmann–Battenfeld;

Multi-Component Injection Moulding, l. 2008

2. Boštjan Šmuc TECOS; Večkomponen-tno brizganje IRT3000 št.10, l. 2007

3. Jochen Mitzler KraussMaff ei; Th e next generation of multicomponent moul-ding, l.2008

alternativni postupcinekovinenem

etali

Dalekovodu višemilijunski ugovori u Hrvatskoj i BiHTvrtka Dalekovod, kao voditelj konzorcija, zajedno s ABB Hrvatska dobila je posao u Bo-sni i Hercegovini vrijedan 1,09 milijuna eura. Naime, kako su objavili u Dalekovodu, pot-pisan je ugovor za isporuku i montažu kabela 220 Kv za Javno poduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna d.d. Mostar (EHZHB) u Čapljini. Vrijednost posla je 1,089.040 eura, a fi nancira ga Europska investicijska banka (EIB). Rok izvođenja radova je 15 mjeseci. Dalekovod je i, kao voditelj poslovne udruge, s talijanskom kompanijom Ghizzoni dobio obavijest o prihvaćanju ponude za gradnju plinovoda u Hrvatskoj.

HT treća najprofi tabilnija tvrtka u regijiIzvješće konzultantske kuće Roland Berger pokazalo je da je INA druga je na listi sto najvećih kompanija po ukupnim prihodima u regiji, ali i druga po gubicima, dok je HT treća najprofi tabilnija tvrtka. Podaci Roland Bergera se odnose zahvaćaju deset ze-malja jugoistočne Europe po ukupnim prihodima u 2008. godini Među 100 najuspješ-nijih kompanija iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije, Rumunjske, Bugarske i Moldavije nalazi se 11 hrvatskih kompanija. Poslije Ine, koja je lani imala ukupne prihode od 3,6 milijardi eura, na listi su od hrvatskih fi rmi po prihodima još i Konzum sa 1,7 mlijardi eura, zatim HT, T-Mobile, Zagrebački holding, OMV Hrvatska, HEP proizvodnja, VIPNet i Agrokor trgovina.

62 Rujan 8 III

suvr

emen

e te

hnol

ogije

62

Megavati u suradnji s prirodomEsad Jakupović

Glad za energijom dove-

la nas je na rub opasnih

klimatskih promjena koje

sada moramo zaustaviti,

ali tako da ne ostanemo

bez energije

Svijet je proteklih godina iskusio mnogo-brojne orkane i poplave te također najto-pliju zimu u posljednjih 100 godina. Me-đuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) Ujedinjenih naroda objavio je 2007. godine svoj četvrti izvještaj (prethod-na tri objavljena su 1990., 1995. i 2001.), u kojem se rezimira znanstveno znanje o toj temi kao usklađeno stajalište 130 zemalja. U njemu se jasnije nego ikada prije tvrdi da se nalazimo u početnoj fazi klimatskih pro-mjena koje su prouzročili ljudi.

Ekstremne posljediceIzvještaj naglašava da je djelovanje ljudi dovelo do povećanja prosječne globalne temperature od 1750. godine, prije svega zbog izgaranja fosilnih goriva, poljopri-vrednih aktivnosti i promjena upotre-be tla. Predviđene posljedice uključuju ekstremne vremenske pojave kao što su toplinski valovi, obilne kiše i podizanje razine mora. Posljedice veoma opasnih promjena ovisit će o akcijama koje će lju-di poduzimati u budućnosti. Europska je unija već ozakonila da se razina emisije ugljikova dioksida (CO2), koji je glav-ni uzrok globalnog zatopljenja, mora do 2020. godine smanjiti za 20% u odnosu na razinu iz 1990. Među prihvaćenim mjerama također je smanjenje ispuštanja CO2 iz automobila na 120 grama po pri-jeđenom kilometru od 2012. godine (da-našnja razina je 160 grama). U SAD-u je Kalifornija prva donijela propis o smanje-

nju emisije CO2 za 25% do 2020. godine. I Kina je počela razmišljati o sličnim ko-racima te je već namijenila 175 milijardi dolara za zaštitu okoliša u sljedećih pet godina.

Približno trećina od oko 40 milijardi tona CO2e, koliko se svake godine u svi-jetu oslobodi i uzrokuje učinak stakleni-ka, dolazi od poljoprivrede, šumarstva, čišćenja tla i otpada. CO2e označava ekvivalente CO2 u koje znanstvenici pre-tvaraju druge plinove učinka staklenika – metan, rajski plin (koji se upotrebljava pri liječenju zuba kao anestetik), fl uori-rane ugljike i industrijske plinove (kao što je sumporov heksafl uorid) – da bi prikazali njihov potencijal globalnog zagrijavanja. Potencijal metana glede globalnog zagrijavanja, primjerice, veći je za 21 put od učinka CO2, što znači da tona metana odgovara 21 toni ugljikova dioksida. Više od dvije trećine staklenič-kih plinova (oko 27 milijardi tona CO2e) rezultat je proizvodnje energije u elek-tranama, proizvodnje topline i izgaranja goriva u prometu. U Njemačkoj, napri-mjer, 87% stakleničkih plinova potječe od potrošnje energije, a ostalih 13% od poljoprivrede, kemijske industrije i iz drugih izvora.

Bolje je spriječitiElektrane su izvor oko 25% stakleničkih plinova. CO2 nastaje izgaranjem fosilnih goriva za proizvodnju električne energije ili topline. Kumulativne emisije CO2 iz

Podrijetlo stakleničkih plinova: tri četvrtine čini ugljikov dioksid, a četvrtinu metan (CH4) od stoke i životinja, dušikov oksid (N2O, rajski plin) iz elektrana i ispušnih cijevi automobila te industrijski plinovi iz hladnjaka (fl uorirani ugljici) i izolacije (sumporov heksafl uorid)

Ispuštanje CO2 u najvažnijim sektorima: oslobađanju ugljikova dioksida u poljopri-vredi dodano je i ono iz otpada, izravno oslobađanje u industriji obuhvaća emisije iz industrijskih procesa i neposredne potroš-nje energije, dok je izravno oslobađanje u zgradama posljedica primarne potrošnje energije, a neizravno posljedica potrošnje električne energije

63Rujan 8 III

suradnja s prirodomsuvrem

ene tehnologije

termoelektrana na lignit iznose oko 1 000 grama na kilovatsat (g/kWh) energije, a iz onih na antracit 780 g/kWh. Solarne ćelije pridonose oko 100 g/kWh, ali u fazi proizvodnje. Elektrane ne vjetar daju 20 g/kWh, atomske elektrane 25 g/kWh ti-jekom izkopavanja i obogaćivanja urana, dok hidroelektrane daju niska 4 g/kWh. Najviše CO2 oslobađaju SAD (21% svjet-ske proizvodnje) i Kina (18%), za kojima slijede Rusija (6%), Japan (4,5%), Indija (4%) i Njemačka (3,2%). Međunarodna agencija za energiju (IEA) ocjenjuje da će se oslobađanje CO2 povezano s pro-

izvodnjom energije povećati za gotovo 50%, sa sadašnjih 27 na oko 40 milijardi tona 2030. godine. Kao najveći korisnik ugljena, Kina će po oslobađanju CO2 pre-teći SAD 2010. godine. Emisije su u Kini i dalje skromne s obzirom na populaci-ju: približno 4 tone CO2 po stanovniku, u usporedbi s 10 tona u Njemačkoj ili 20 tona u SAD-u.

Razumijevanju problema klimatskih pro-mjena znatno je pridonio izvještaj bri-tanskog stručnjaka Sir Nicholasa Sterna, koji je prvi izračunao njihove ekonomske

Učinkovitiji prijenos energije: tiristori se uključuju s pomoću svjetlosti i pretvaraju izmjeničnu struju u istosmjernu (lijevo); podzemni vodovi izolirani plinom pogodni su za gradska područja (desno)

troškove. Prema izvještaju, daljnji rast emisije CO2 doveo bi do povećanja troš-kova povezanih sa štetom nastalom zbog klimatskih promjena na 20% bruto do-maćeg proizvoda (BDP) godišnje. Uvo-đenje mjera koje bi ograničile rast tempe-rature na manje od dva Celzijeva stupnja smanjilo bi troškove popravljanja štete na približno jedan posto BDP-a. Pravodob-na akcija uvođenja potrebnih mjera za smanjenje ispuštanja CO2 osigurala bi da svjetska ekonomija ublaži udare. Mnoga rješenja koja će biti potrebno uvesti za-pravo su već na raspolaganju. Obnovom

64 Rujan 8 III

suvr

emen

e te

hnol

ogije

suradnja s prirodom

stare zgrade može se, naprimjer, uštedje-ti 56% topline potrebne za zagrijavanje soba, koje čini 80% potrebe za energijom u privatnoj kući. Boljom promidžbom i većom prodajom hibridnih automobila moglo bi se prilično smanjiti oslobađa-nje CO2. Korištenjem štedljivih žarulja i svjetlećih dioda (LED) moglo bi se ušte-

Kako učinkovito proizvoditi i distribuirati energijuProizvodnja električne energije: Povećanje učinkovi-tosti prosječne elektrane na ugljen (800 MW) za jedan posto znači smanjenje emisije CO2 za oko 100 000 tona. Učinkovitost takvih elektrana iznosi približno 30% (u Njemačkoj 38%), a može dostići 46% pri upo-trebi antracita ili 43% pri upotrebi lignita. Najbolje elektrane s kombiniranim ciklusom koje iskorištavaju prirodni plin dostižu učinkovitost od 58,5%. Siemens i E.ON sagradili su elektranu s učinkovitošću od 60%, koja oslobađa 40 000 tona CO2 godišnje manje nego elektrana s 58,5%, što je jednako godišnjoj emisiji ugljikova dioksida iz 12 000 automobila s europskim prosjekom od 163 grama CO2/km. Smanjenje oslobađanja CO2 u usporedbi s prosječnom elektranom na ugljen bit će čak 2,8 milijuna tona.

Prijenos energije: Tehnologije za smanjenje gubitaka pri prijenosu obuhvaćaju elek-trične vodove izolirane plinom i visokonaponske jednosmjerne (HVDC) kabele za prijenos na veliku udaljenost ili pod morem. Siemens izrađuje u Indiji HVDC kabele koji će prenositi 2 500 MW do 800 km daleko od New Delhija. HVDC ima mnogo manji otpor od klasičnog kabela za izmjeničnu struju, a uz to smanjuje emisiju CO2 za 690 000 tona godišnje. Obnovljivi i alternativni izvori: Pri-bližno trećina hidroelektrične energije u svijetu proizvodi se tehnologijom Vo-ith Siemens Hydro. To je ukupno 930 teravatsati godišnje, čime se ispuštanje CO2 smanjuje za 540 milijuna tona u usporedbi s fosilnim gorivima. Dodat-nih 10 milijuna tona Siemens uštedi svojim turbinama na vjetar po cijelom svijetu, čija ukupna snaga iznosi 5,5 gi-gavata. Najveća europska elektrana na biomasu ili biogorivo, u Beču, opskr-bljuje 50 000 kućanstava električnom energijom i još 12 000 kućanstava to-plinskom energijom.Dodatne mjere: Svaka veća atomska elektrana (1 600 MW) uštedi oslobađanje oko 9 milijuna tona CO2 u usporedbi s elektranama na fosilna goriva. Kombinirana opskr-ba energijom i toplinom povećava iskoristivost elektrana s kombiniranim ciklusom čak do 90%. U budućnosti će elektrana s gorivnim člancima povezanima s plinskim turbinama dostići učinkovitost od 70%, dok će u budućoj integriranoj elektrani s pretvaranjem ugljena u plin i kombiniranim ciklusom (IGCC) biti moguće odvojiti CO2 i izolirati ga pod zemljom. Planovi za takve pilot-elektrane već postoje.

Ugrožena priroda i vrste: globalno zagrijavanje donosi nevrijeme, suše, zatopljenje i smanjivanje ledenog pokrivača

djeti do 80% energije za rasvjetu. Mnoge kućanske aparate možemo upotrebljavati uz do 75% manju potrošnju električne energije.

Vrijeme je za akcijuVelike mogućnosti smanjenja emisije CO2 nude elektrane, u kojima povećanje učin-

kovitosti za nekoliko postotaka donosi sma-njenje oslobađanja CO2 i za do 80%. Važan korak u smjeru poboljšanja učinkovitosti bit će uvođenje postupka pretvaranja ugljena u plin, koji je razvilo švicarsko poduzeće Swiss Sustec. U postupku nastaje umjetni plin koji se zatim može transformirati u CO2 i vo-dik. Ugljikov dioksid može se pohraniti pod zemljom, dok izgaranje vodika gotovo ne onečišćuje okoliš. Drugo rješenje je razvoj hibridnih elektrana koje udružuju dobre strane gorivnih članaka i plinskih turbina, s učinkovitošću od 70%. Velike mogućnosti smanjenja štete za okoliš donose također ob-novljivi izvori energije. Današnja prostrana polja vjetrenjača na kopnu i moru proizvode električnu energiju za milijune kuća. Mogu-će je također i korištenje topline iz dubine Zemlje bez oslobađanja CO2. Siemens je sa-gradio geotermalnu elektranu u blizini Mün-chena koja će opskrbljivati 6 000 kućanstava

65Rujan 8 III

suradnja s prirodomsuvrem

ene tehnologije

Kako učinkovito čuvati i iskorištavati energijuUređaji za klimatizaciju i zagrijavanje: Većina naše potrošnje energije otpada na takve susta-ve, pa je razumljivo da možemo dosta uštedjeti boljom toplinskom izolacijom, učinkovitijim sustavima za klimatizaciju i drugim automatskim sustavima. Siemens, naprimjer, nudi ugovo-re za fi nanciranje novih sustava iz ušteda energije nakon izgradnje, koji obično iznose od 10 do 40%. Sam Siemens je od 1995. godine izveo 1 900 takvih projekata u 6 500 zgrada te tako uštedio više od milijardu eura i 2,4 milijuna tona CO2.

Električni motori: Vjerojatno najzanemareniji čim-benik štednje energije upravo su električni motori, na koje otpada 65 – 70% njezine potrošnje. U svije-tu je u pogonu oko 20 milijuna motora (u vozilima, pumpama, kompresorima i slično). Korištenjem štedljivih motora, adaptera frekvencija i drugih op-timiranih poboljšanja, potrošnja energije bi se mogla smanjiti za 10 – 50% po motoru, ovisno o upotrebi. Takva se ulaganja sama povrate za manje od dvije godine, a u svijetu bi se moglo smanjiti oslobađanje CO2 za 600 milijuna tona godišnje.Električni aparati: Današnji kućanski aparati troše mnogo manje energije nego oni iz 1990. godine, što se koristi kao referencija za Kjotski

protokol. Hladnjaci, naprimjer, troše 75% manje energije nego 1990. godine, perilice i strojevi za pranje suđa 35 – 40%, a štednjaci 30% manje energije. Na sve te aparate zajedno otpada više od polovine energetske potrošnje u kućanstvu, što znači da se poboljšanji-ma može dosta uštedjeti. Dodatnu uštedu može donijeti skraćenje vremena za pripremu

(čekanje) aparata i optimizacija informacijskih i komunikacijskih mreža.Rasvjeta: Svjetleće diode (LED) i štedljive žarulje potroše 80% manje energije i traju 15 do 50 puta dulje nego obične žarulje. Takva svjetla danas se koriste za prednja svjetla na vozilima, svjetleće reklame i signalizacija i druge sustave. Za rasvje-tu se u svijetu troši oko 2 700 teravatsati električne energije, 19% cjelokupne potrošnje ele-ktrične energije ili kombinirana snaga svih hidroelektrana. Upotrebom štedljivih žarulja moglo bi se smanjiti oslobađanje CO2 za 450 milijuna tona godišnje.Željeznica: Potrošnja energije za željeznicu u svijetu podosta je smanjena. U Njemačkoj, na-primjer, željeznica troši manje energije nego hla-dnjaci i zamrzivači. Bez obzira na to, još uvijek je

moguće dodatno štedjeti korištenjem lakih materijala kao što je aluminij te regenerativnih kočnica. Podzemna željeznica u Oslu tako troši 30% manje energije nego konvencionalni sustavi. Potrebna je također dodatna promidžba javnog prijevoza.Motorna vozila: Piezo-tehnologija ubrizgavanja goriva te hibridni pogoni koji kom-biniraju električne motore i motore s unutarnjim izgaranjem mogu smanjiti potrošnju goriva za 20 –25%. Velike mogućnosti nudi smanjenje mase vozila, optimiranje aero-dinamike te premještanje električnog pogona i sustava kočenja u kotače. Telematika i sustavi za upravljanje na parkiralištima mogu dodatno smanjiti potrošnju u prometnim zastojima i prilikom traženja mjesta za parkiranje, koji su odgovorni za 40% potrošnje goriva u gradovima.

66 Rujan 8 III

Gradnja elektrane u 2020. godini: u umjetnikovoj viziji direktor instituta CO2NTRACT predstavlja gostima u holografskoj sobi razvoj ekološki naprednih procesa i rješenja elektrane koja razvijaju već deset godina, čiji je cilj smanjenje potrošnje energije i oslobađanja plinova u zgradama, elektranama i motornim vozilima

električnom energijom i 20 000 kućanstava toplinskom energijom. Energiju je, napo-sljetku, moguće dobivati i iz otpada.

Mnoge napredne tvrtke u svijetu ulažu znat-na sredstva u razvoj tehnologija koje ne štete okolišu. Mnogobrojna poduzeća u Europi već su pristupila inicijativi 3C (Combating Climate Change – Borba protiv klimatskih promjena), koju je 2007. godine pokrenula

suvr

emen

e te

hnol

ogije

suradnja s prirodom

švedska energetska udruga Vattenfall. Cilj inicijative 3C je poticati udružene napore vla-da, poslovnih krugova i potrošača za širenje gospodarstva utemeljenog na niskom oslo-bađanju CO2. Kao što je nedavno napisao dr. Georg Rosenbauer, stručnjak za pitanja u vezi s ugljikovim dioksidom: „Vrijeme je za akciju. Još možemo postaviti temelje za dugotrajno poboljšanje. Za deset godina takve mogućno-sti neće više biti.“

Broj blokiranih tvrtki veći za 41,7 posto Krajem srpnja 2009. godine, zbog nepod-mirivanja dospjelih obveza u roku od 60 dana, neprekidno je bilo blokirano 1.787 pravnih osoba, u kojima je bilo zaposle-no 12.396 radnika, objavila je Financij-ska agencija. Iznos njihovih dospjelih nepodmirenih obveza bio je 798,9 mili-juna kuna. U odnosu prema stanju prije godinu dana, broj blokiranih pravnih osoba povećan je za 41,7 posto, a iznos njihovih nepodmirenih obveza nepre-kidna trajanja do 60 dana za 67,1 posto. Od ukupnih dospjelih obveza koje nisu podmirene neprekidno do 60 dana, njih 53,6 posto odnosi se na nepodmirene obveze po sudskim i drugim rješenjima, 41,7 posto na nepodmirene obveze za poreze i po rješenjima nadležnih organa o prisilnoj naplati te 4,7 posto na nepod-mirene obveze za plaćanje doprinosa iz plaća i na plaće. Po područjima djelatno-sti, najveći udjeli ukupno nepodmirenih obveza neprekidna trajanja do 60 dana bilježe se kod pravnih osoba iz područja prerađivačke industrije (30,8%), poslo-vanja nekretninama (21,1%), trgovine (19,8%) te građevinarstva (10,1%).

67Rujan 8 III

ESPRIT 2009suvrem

ene tehnologije

Takvi unaprijeđeni obradni centri omogu-ćuju izmjenu smjera osi alata tijekom obra-de, čime se zone za obradu mogu doseći kraćim i krućim alatima, ili se mogu do-seći zone kojima nije moguće pristupiti u klasičnom pristupu obradi (podrezivanje). Navedene prednosti vrlo uvjerljivo oprav-davaju troškove za nadogradnju postojeće tehnologije.

Najčešće obradni centri tog tipa imaju dvi-je dodatne rotacijske osi koje mogu biti smještene na stolu koji podupire obradak ili na glavi koja nosi alat. Izazov u tom slu-čaju je generiranje CNC programa koji će u potpunosti iskoristiti te dopunske osi na najučinkovitiji način. Posljednjih godina, rastuća kompleksnost simultanih pomaka stroja otežavaju takvo programiranje usli-jed i matematičkih i tehnoloških izazova.

Dodatno, svaki računalni program obli-

ESPRIT 2009 najavljuje novi pristup kompleksnom 5-osnom glodanjuKako su strojevi i oprema za višeosnu obradu postali vrlo kompleksni, tvrtka

DP Technology je razvila elegantni način za njeno programiranje. Višeosna

obrada vrlo je privlačna za proizvodne pogone i alatnice svih vrsta i veličina.

Obradni centri za takvu obradu pretpostavljaju najčešće samo jedan korak

tijekom obrade čitavog obratka, uz uštedu na vremenu i povišenje točnosti

posebice u međusobnoj relaciji većeg broja operacija.

Ann Mazakas

KOMPOZITNA ZONA OBRADNE: Površine za obradu se jednostavno selektiraju uporabom automatskih uvjeta tangencijalnosti, okomitost... (zeleno) i zone koje treba izbjeći (crveno)

kovan za višeosne strojeve mora sačuvati jednostavnost uporabe i onemogućiti poja-vu grešaka pri obradi. I najmanja pogreška pri programiranju može izazvati vrlo skupa oštećenja, posebice stoga što su materijali, alati i dodatna oprema takvih unaprijeđe-nih obradnih centara vrlo skupi.

Elegantno rješenjeObzirom na prethodne premise, izazov za razvojne programere CAM računalnih programa je kako kombinirati set snažnih programskih funkcija s procesom progra-miranja koji je jednostavan i razumljiv ko-risniku. Mogućnosti tih funkcija moraju biti prikazane jasno, voditi korisnika kroz proces programiranja u cilju izbjegavanja pojave grešaka tijekom defi niranja putanje alata, uz istodobno izbjegavanje krutosti programa ili postavljanja prevelikih ogra-ničenja.

Posljednja inačica visoko učinkovitog CAM sustava ESPRIT®, predstavlja novi koncept visoko unaprijeđene funkcionalne obrade temeljene na ideji, kako se 5-osna obrada, bez obzira kako kompleksna bila, može defi nirati s nekoliko jednostavnih koraka. Ta patentirana tehnologija uklanja problem koji se često javlja u CAM sustavi-ma; sukob između snažne funkcionalnosti i jednostavnosti uporabe.

U prošlosti, proizvođači CAM programa rješavali su taj sukob fragmentiranjem njihovih proizvoda u seriju raznih fokusi-ranih funkcija za specifi čne tipove putanja alata, kako bi sačuvali razumljiv broj opcija. Mnogi CAM sustavi ponose se velikim bro-jem raspoloživih funkcija. Cijena koju valja platiti kod razvoja takvih tipova programa je to što takvi programi uskoro postaju labirintima funkcija s tipičnim krajnjim korisnicima koji upoznaju i koriste samo ograničen broj tih funkcija. Od zaposlenih CNC programera nemoguće je očekivati kako će zapamtiti svrhu mnoštva funkcija u CAM sustavu. Programeri najčešće rabe nekoliko funkcija koje dobro poznaju, a ostale zanemaruju.

Umjesto fragmentiranja, u program ESPRIT 2009 dodana je unaprijeđena 5-osna funk-cionalnost; novi 5-axis Composite Milling ciklus, koji slijedi istu logiku kojom se služe poslužitelji obradnih centara pri donošenju odluka, kako obraditi kompleksni 5-osni obradak. Korisnici u novom programu su-očeni su s jednostavnim i razumljivim pro-cesom programiranja.

Pojednostavljenjem metodologije višeosne obrade u jednu jedinstvenu funkciju, kori-snik ubrzo postaje stručnjakom u istraživa-nju pune snage novog programa. S novim pristupom CAM funkcionalnosti, moguće je postići maksimalnu fl eksibilnost i kom-paktnost u području defi niranja 5-osne obrade.

68 Rujan 8 III

ESPRIT 2009su

vrem

ene

tehn

olog

ije Jedna kompozitna funkcija = višestruke mogućnosti obradeFunkcija 5-axis Composite Milling jedin-stvena je po tome što razdvaja željeni oblik putanje alata na zoni obrade, od pravila kojima se upravlja orijentacijom osi alata tijekom obrade.

Funkcija Composite temelji se na ideji, da bilo koji posao glodanja bez obzira kako kompleksan bio, može se pojednostavniti u četiri dobro poznata koraka:- defi nicija zone obrade- defi nicija oblika putanje alata na zoni

obrade- odluka o orijentaciji alata tijekom pro-

laska kroz putanju- defi nicija kako se alat mora kretati na

početku, na kraju i između operacija rezanja.

Na taj način, korisnik može defi nirati sebi prilagođenu putanju alata kao kombinaciju raspoloživih izbora. Drugim riječima, izbo-rom između pet raspoloživih modela obra-de i četiri različite strategije orijentacije ala-ta, korisnik ima na raspolaganju dvadeset različitih načina za obradu jednog obratka. Valja dodati i mogućnost “zaključavanja” jedne osi, pa 5-osna se obrada vrlo jedno-stavno i brzo pretvara u 4-osnu obradu.

Sučelje programa je pojednostavljeno i pri-kazuje samo opcije koje se rabe za trenutni projekt obrade. Primjerice, ukoliko je iza-bran parametarski model obrade, korisni-ka se upućuje da izabere vodeću površinu i parametarske smjerove kretanja, koje alat mora slijediti. Ukoliko korisnik odlu-či prijeći na jednostavni model off seta od granične povšine, sučelje se prebacuje na prikaz manjeg broja opcija.

Kako korisnik izabire opcije za obradu, sučelje se prilagođava tim izborima i vodi korisnika logičnim slijedom kroz proces programiranja. Vođenje korak-po-korak pomaže korisniku pri izbjegavanju pogre-šaka i defi niranju putanje alata, bez postav-ljanja ograničenja u programiranju.

3D obliciUz kompaktni i pojednostavljeni Composite ciklus, ESPRIT 2009 ima i omogućuje kori-sniku pojednostavljeni način izbora zone za obradu. Nova vrsta slobodnih površina (freeform feature) omogućuje korisniku izbor i pohranu površina koje valja obra-diti i onih koje valja izbjeći, a sve na istom objektu. Znajući kako različite vrste povr-šina zahtijevaju i različite strategije obrade, bilo koji broj slobodnih površina može se generirati na jednom modelu.

Koncepti konzistentnosti i jednostavnosti uporabe prošireni su, pa se uporaba slo-bodnih površina, Composite ciklusa, uprav-ljanja alatom i procesom, odvijaju preko jednog sučelja.

KOMPOZITNA ORIJENTACIJA ALATA U TOČKI: Četiri strategije orijentacije alata daju korisniku potpunu kontrolu nad orijentacijom alata u odnosu na obradak. Ovdje se alatom upravlja tako da je on(os alata) primoran proći kroz odgovarajuću točku, te je ograničen u kutu rotacije kako bi rotacija bila unutar ograničenja rotacije glave obradnog centra.

KOMPOZITNI MODEL OBRADE: Na raspolaganju je 5 modela obrade u rasponu od standar-dnog off seta od granične krivulje, do parametarskog modela koji rabi linije smjera(U i V smjera) površine kao i modele nastale presjekom obratka i ravnina koje generira korisnik, kako bi mogao slijediti pravocrtnu ili zakrivljenu putanju.

Prilagodba za budućnostSa stajališta proizvođača računalnog pro-grama, Composite funkcija zahtijeva du-binsku analizu svakog koraka korištenog u procesu generiranja putanje alata pri vi-šeosnoj obradi. Taj posao također zahtijeva široko iskustvo u radu sa svim obradnim centrima koji se svakodnevno rabe u svije-tu. Uz to potrebno je poznavati nove tehno-

logije koje proizvođači alatnih strojeva rabe i ugrađuju u svoje proizvode.

Ta dubinska analiza je dovela do toga da je Composite ciklus raslojen na set odvo-jenih komponenata koje jednako dobro djeluju samostalno ili udružene. Sve su komponente analizirane i testirane kako bi se jamčila potpuna izmjenjivost bilo

69Rujan 8 III

ESPRIT 2009suvrem

ene tehnologije

koje komponente u bilo kojem koraku. Te su analize rezultirale računalnim progra-mom visoke pouzdanosti, koji korisniku jamči brojne prednosti pri uporabi. Učin-kovitost programa postignuta je stoga što je svaka komponenta kreirana samo jed-nom, čime je uklonjena opasnost od redu-dancije koja se javlja kada se unaprijeđene funkcionalnosti dijele u veći broj jedno-stavnih obradnih funkcija.

Prednost nove funkcionalnosti je u tome što se novi modeli obrade i strategije ori-jentacije alata mogu dodavati u program u bilo kojem trenutku u budućnosti, kako će se razvijati tehnologija višeosnih obrad-nih centara. Nova 5-axis Composite Milling funkcija tvrtke DP Technology obilježila je napuštanje razvoja tradicionalnog CAM programiranja, čime ESPRIT može s lako-ćom biti u korak s brzinom razvoja tehno-logije u području alatnih strojeva.

Članak je objavljen u izdanju February 2009, časopisa Desktop Engineering

www.teximp.comwww.dptechnology.com

MORI SEIKI TIJELO PUMPE: Nova 5-axis Composite Milling funkcija tvrtke DP Technology maksimalno prednosti simultanih pomaka pri obradi na jednostavan način, čime kombinira snagu i jednostavnost uporabe.

Na trgu kompaktnih digitalnih fotoapara-tov je Nikon Europe napovedal zanimivo novost. Gre za prvi fotoaparat na svetu, ki ima vgrajen projektor in je del najnovejšega programa fotoaparatov COOLPIX. Prav ta inovacija v fotoaparatu COOLPIX S1000pj ponuja številne prednosti skupnega ogleda fotografi j in videoposnetkov z vgrajenim osebnim projektorjem.

COOLPIX S1000pj naredi s svojim projek-torjem res izjemen vtis. Kompaktni fotoa-parat se lahko pohvali s slikovnim senzor-jem visoke ločljivosti (12,1 milijona točk) in z 2,7-palčnim zaslonom LCD s širokim vidnim kotom.

Če ste kdaj želeli prikazati svoje fotografi je ali videoposnetke na zabavi ali podoživeti spo-mine na pretekle dni med potovanjem, lahko to storite s projekcijo na dotik na fotoapa-ratu COOLPIX S1000pj. Vgrajeni projektor preprosto projicira sliko z diagonalo od 13 do 102 centimetra. S priloženim daljinskim upravljalnikom lahko brezžično upravljate projektor in običajne funkcije fotoaparata, poleg tega pa je na voljo tudi preprosto pro-jekcijsko stojalo za lažji ogled slik kjer koli.

Na voljo je tudi samodejna izbira scen-skega načina, ki omogoča, da fotoaparat samodejno izbere ustrezen scenski način na podlagi vsebine fotografi je in zagotovi popolne slike posnetkov z dotikom gum-

Prvi fotoaparat s projektorjem

ba. Poleg tega pet funkcij za zmanjševanje zamegljenosti slike in pametni sistem za portrete vedno zagotavljajo popoln na-smeh na fotografi jah. Dodatna funkcija omogoča »retuširanje« obraza osebe s funkcijo mehčanja kože, ki odstrani vidne pomanjkljivosti. Fotoaparat COOLPIX S1000pj ima tudi funkcijo sledenja obra-zom in odpornosti na tresljaje, tako da bo-ste brez težav naredili želeni posnetek.

Z visoko občutljivostjo ISO 6400 in Niko-novim edinstvenim slikovnim procesor-jem EXPEED zagotavlja tudi visokokako-vostne slike. Elegantno ohišje, v katerem je širokokotni objektiv NIKKOR s petkra-tno povečavo, je na voljo v srebrni in črni barvi po priporočeni maloprodajni ceni 429 evrov.

www.nikon.si

70 Rujan 8 III