100

IRT3000 ADRIA 21-2012

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Časopis IRT3000 donosi čitateljima najnovije rezultate i smjernice na područjima prerade metalnih i nemetalnih materijala, automatizacije i informatizacije, proizvodnje i logistike, IT-tehnologija i drugih suvremenih tehnologija, a također i mnoštvo korisnih informacija o inovacijama, razvojnim projektima, tehnološkom razvoju i poslovnim postignućima institucija i tvrtki iz znanstveno-istraživačke sfere i gospodarstva.

Citation preview

Page 1: IRT3000 ADRIA 21-2012
Page 2: IRT3000 ADRIA 21-2012
Page 3: IRT3000 ADRIA 21-2012
Page 4: IRT3000 ADRIA 21-2012
Page 5: IRT3000 ADRIA 21-2012

5Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6

Uvodnik

“HDZ-ova Đuru Popijača zanimalo je koje će programe restrukturiranja brodo-gradilišta financirati s 900 milijuna kuna. ‘Uvaženi kolega Popijač, Vašu intervenciju smatram skandaloznom, baš skandaloznom. Bili ste potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva i niste napravili ništa u brodogradnji. A znate što je nešto u brodograd-nji? To da se potpiše ugovor. Pitajte se zašto 10 mjeseci ugovor nije potpisan. Zato što to ne ide preko noći. To je teško’, spremno mu je odgovorio premijer Milanović.”

Cijelu je Hrvatsku iznenadila spoznaja da premijer može riknuti kao lav, kao što je ljutito riknuo na bivšeg ministra Popijača, u citatu koji prenosimo iz web-izdanja Večernjeg lista, ali i u nekoliko odrješitih rečenica nakon toga, tijekom zasjedanja Sabora 27. studenoga. O. K., čudno je da, do sada uglađeni premijer pokazuje ljut-nju, ali nama koji zagovaramo spas brodogradnje kroz restrukturiranje neizmjerno je drago zbog toga. Veselimo se što je u ovoj državi nekomu stalo do brodogradnje.

A za brodogradnju ne navijamo tek onako, nego zato što smatramo da je brod izvrsna platforma za izvoz rada, znanja i proizvoda nastalih u brodograđevnoj, me-taloprerađivačkoj, plastičarskoj i informatičkoj industriji. I zato što, premda u ovoj godini nisu potpisala nijedan ugovor, hrvatska brodogradilišta imaju ipak nekakvo ime u svijetu, neku tradiciju i neku šansu. Uz to, brodogradnju i brodogradilišta već imamo, ne trebaju nam strani gurui da nam smisle kojom ćemo se nišom svjetske ekonomije tek početi baviti.

Ruku na srce, ne trebaju nam ni cinici, ni zli, a ni proroci koji nisu zli da nam govore koliko svaki dan ljudi izgubi posao ili koliko će u sljedećoj godini pasti ili rasti nacionalni dohodak. Baš kao što je Milanović rekao Popijaču, a bez ikakve želje za politiziranjem, tvrdimo da nam nisu potrebni nikakvi uhljebi koji će se uvijek privijati vlasti. Potrebni su nam ljudi koji imaju dovoljno poduzetničkog duha da nešto pokrenu, a s dovoljno znanja da to ne bude puko premještanje kutija, nego proizvodnja. I pri tome nije bitno je li riječ o proizvodnji vijaka, brodova ili, totalno nematerijalnog, softvera. Nečega što će se prodavati. I da se od toga živi bolje.

Milanović kao lav!I k tome za brodogradnju

Darko Švetakurednik

Svim čitateljima želim sretan Božić i vesele novogodišnje praznike, a u Novoj godini prije svega obilje produktivnog osobnog i poslovnog razvoja.

Časopis IRT3000 će iduće godine biti dostupni-ji. Biti ćemo s vama kako na društvenim, tako i na poslovnim mrežama Facebook, Twitter i LinkedIn, gdje možete najbrže stupiti s nama u kontakt i pra-titi aktualne aktivnosti našeg tima.

Page 6: IRT3000 ADRIA 21-2012

IZ SADRŽAJA

Sadržaj

3420

Robotizacija zavarivanja pedala kočnica za pedalne sklopove BMW PL7

Uspješno završen 17. SASO – sklopljeni unosni poslovi

34 Proizvodnja i logistika

5 Uvodnik 8 Intervju: Hubert Kosler, direktor tvrtke Yaskawa

Slovenija

14 Dani Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučili-šta u Zagrebu

16 TEAM 2012 18 Jedinstveno rješenje u području primarne reciklaže

otpada 18 Zagrebački inkubator poduzetništva ‘na noge’

postavlja osam timova 21 Đuro Đaković grupa s norveškim Kongsbergom

razvija novu oružnu stanicu 22 Tvrtka Henkel predstavlja inovacije na području

ljepila 22 Otvoren podatkovni centar DataCross 23 Analiza edukativnih potreba malih i srednjih po-

duzeća s posebnim naglaskom na poduzetničkim vještinama (2. dio)

14 Iz regije - Hrvatska 26 Sajam investicija i Dani energetike 26 Izložba robota u Beogradu 28 Srbija na Embedded Worldu 2013. 28 Tvornica željezničkih pragova u Svilajncu 29 Sinergija 2012 – pomicanje u oblak 30 Ponovo Punto Classic u Kragujevcu 30 Prva zadruga za biomasu u Srbiji 30 KOPA i Key IT obnavljaju IS IMT-a 32 Nova proizvodna linija Henkel u Kruševcu 32 Održan peti IBM Forum

26 Iz regije - Srbija

Dani Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu

Izložba robota u Beogradu Ergonomija je budućnost14 26 38

38 Ergonomija je budućnost 40 Sljedeća generacija CNC upravljačkih sklopova 42 Enerpacova nova čelična ručna crpka ULTIMA 44 Novi napredni senzor za istodobnu detekciju geo-

metrije i položaja 45 Tvrtka Yaskawa širi svoju ponudu vrhunskih robo-

tâ za lakiranje s kompaktnim robotom Motoman EPX 1250

Page 7: IRT3000 ADRIA 21-2012

Sadržaj

866652

EuroMold 2012 – 19. Svjetski sajam alatničarstva i adi-tivnih tehnologija

Virtualno 3D oblikovanje na dodir s pomoću sustava Freeform i Freeform Plus

Nadzor nad čitavim procesom s optičkom 3D digitalizacijom

46 ATEC – Otvorena Vrata 47 Ferromatik Milacron na sajmu NPE 48 Rapid Granulator slavi 70. godišnjicu te je

predstavio novu seriju Rapid 200-Series na sajmu Fakuma - 2012

50 KraussMaffei predstavlja novu seriju ubrizgavalica GX

51 Zamjena metala s plastomerima EMS Chemie Grivory

60 Promet po mjeri čovjeka 64 HP s prvom 27-inčnom integriranom radnom

stanicom 65 Upravljanje podacima COSCOM CAM, logična

posljedica integriranog lanca u procesu 68 Novi Canonovi pisači imagePROGRAF za tiskanje

tehničke dokumentacije 68 Tehnologija i inovacije u središtu SAP poslovnih

rješenja 70 Geomagic najavio verzije programa Geomagic

Qualify i Geomagic Qualify Probe za 2013. godinu

58 Suvremene tehnologije

46 Nemetali 68 Iz svijeta

72 Obradni centar C 400 basic: nov, snažan, točan 74 Nova saznanja i nove primjene pulsnog plazma-

nitriranja za tehnologiju zupčanika i pogonsku tehniku

78 Sa zahtjevima naručitelja rastu i alati i strojevi 80 Nove brusne ploče Vortex 2 Norton 80 Walterova proizvodnja s podrškom međumrežnih

veza 82 Izvještaj o 19. generalnom BH sajmu ZEPS 2012 i

9. međunarodnom sajmu metala ZEPS Intermetal 2012

83 Novo od Bystronica na sajmu EUROBLECH 2012 84 Europski forum inovacija i znanstvenog istraživanja

(Trst, Italija, 28-30 rujna 2012). 87 52. međunarono ljevačko savjetovanje Portorož

2012 90 Velik korak naprijed pri bušenju čelika 92 Istodobno pozicioniranje i stezanje 94 Ručna mjerna glava s okidanjem na dodir: kontak-

tno mjerenje i mjerenje čitave površine u jednom sustavu

96 Nova kvaliteta za tokarenje čelika AC805P Sumitomo

ATEC – Otvorena Vrata Promet po mjeri čovjeka Istodobno pozicioniranje i stezanje46 60 92

Page 8: IRT3000 ADRIA 21-2012

8 Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6

IntervjuH

uber

t K

osle

r

Kada bi tvrtka Yaskawa bila osoba, kako biste je opi-sali?

Yaskawa je zanimljiva osoba. Za sobom ima bogatu po-vijest i veliko iskustvo. Ozbiljna je osoba, ambiciozna, s jasnim ciljevima i vizijom. Dobro zna kamo ide i što želi postići.

Koji su čimbenici bili ključni za rast i razvoj te međuna-rodni uspjeh tvrtke na području robotike?

Yaskawa je 1994. godine kupila njemačku tvrtku Robo-tec, koja je bila i partner i suvlasnik ribničke tvrtke Moto-man Robotec. Tako je i ta tvrtka prešla u japansko vlasniš-tvo. Japanci su ubrzo prepoznali kvalitetan rad društva te nam već 1996. godine ponudili mogućnost uspostavljanja proizvodnje robota. Izazov smo prihvatili. Na ostacima nekadašnje tvrtke Riko izrasla je tako slovenska Yaskawa, društvo za proizvodnju robota. Zašto baš na tome mjestu? Tvrtka Riko je u razdoblju od 1988. do 1990. razvila indu-strijski robot za potrebe Sovjetskog Saveza (ubrzo zatim Riko je propao). Za tu su namjenu podignuli objekt nami-jenjen za proizvodnju robota. Odluka je bila jednostavna – najbolji uvjeti za pokretanje te djelatnosti bili su u Ribnici, objekt smo ispočetka unajmljivali, a 2002. godine smo ga

otkupili i dogradili. U toj smo zgradi još i danas.Temelje za sljedeći veliki korak opet su postavili Japan-

ci. U recesiji, 2009. godine temeljito su osvježili svoje po-slovanje u Europi i pokrenuli reorganizaciju, pri čemu je Yaskawa udružila svoje dvije divizije pod isti krov – divi-ziju robotika te diviziju pogoni i gibanje (D&M). Odredili su novu strategiju i lokacije poslovanja. Nakon više posjeta Sloveniji ocijenili su da im ona odgovara glede kadrova i iskustva, pa je Yaskawa u Ribnici osnovala svoj europski robotski centar. Danas odatle opskrbljujemo cijelu Europu, tako da je pred vratima daljnje širenje lokacije i poslovanja.

Upravo ste pri završetku veće investicije. O kakvom je projektu riječ?

Društvo će se na području informatike i prijenosa te povezivanja podataka potpuno integrirati u sustav matič-ne tvrtke jer je za Yaskawu vrlo važno strateško središte. Upravo završavamo dvije investicije u opremu i informa-cijske tehnologije, vrijedne dva milijuna eura. Radi širenja programa kupili smo 3D mjerni uređaj i još jedan 5-osni CNC-stroj te niz licencija za programsku opremu za grafič-ko oblikovanje i planiranje. Nabavili smo dodatne licencije alata Catia, AudoCad i EPLAN. Zamijenit ćemo i poslovni

Robotika ulazi u sve pore našeg života

Japanska korporacija Yaskawa Electric, naj-veći proizvođač industrijskih robota u svije-tu, prošle je godine potpuno osvježila stra-tegiju nastupa na tržištima Europske unije. Odluka da u Ribnici osnuje svoj europski robotski centar, koji će biti strateški do-bavljač za sve Yaskawine europske tvrtke kćeri, velika je prilika da se i slovensko zna-nje veliki slovima upiše na robotsku kartu svijeta. Direktor tvrtki Yaskawa Slovenija i Yaskawa Ristro Hubert Kosler obećao nam je da će roboti iz Ribnice sljedećih godina biti prisutni na svim europskim tržištima.

››Miran Varga

Page 9: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 9

Intervju

informacijski sustav, tako što ćemo prijeći na SAP.Raduje nas što nam je u tome pomogla i država. Javna

agencija RS za poduzetništvo i vanjske investicije (JAPTI) u tome nam pomaže s 30 posto nepovratnih sredstava. Na-ravno da zbog toga imamo i obveze prema državi. Moramo otvoriti 52 nova radna mjesta, a dvije trećine tih mjesta već su popunili inženjeri.

Robotizacija je najčešće označena kao najviši stupanj automatizacije. Tko danas primjenjuje robote? Tko su vaši klijenti?

Robotika danas ulazi u sve pore našeg života. Ako se ograničimo na industrijsku primjenu, najveći korisnik ro-bota svakako je automobilska industrija. Njezini dobavljači sve više robotiziraju svoje proizvodne linije na kojima pro-izvode različite komponente, sklopove, nosače, papučice, sjedala... Već tradicionalno roboti su prvi izbor na područ-ju zavarivanja, a Yaskawa se može pohvaliti vodećim po-ložajem u niši tzv. lučnog zavarivanja. U automobilskoj je industriji uvođenje robota zapravo nužno jer proizvođači žele da se, gdje je to moguće, isključe subjektivni čimbeni-ci. Čovjek, naime, jednostavno ne može raditi tako brzo i bez pogreške. Roboti su uključeni prije svega u proces pro-izvodnje vitalnih dijelova vozila, kao što su sjedala, papu-čice za kočnice itd.

Mnogo robota također je prisutno u metaloprerađi-vačkoj industriji, gdje prevladavaju vrlo kompleksni pro-

izvodi, npr. različiti nosači za dizala, konstrukcije za teret-ne ploče, koje zahtijevaju višeslojno zavarivanje. Takav je posao iznimno naporan za čovjeka jer je zavarivač pri tom radu stalno izložen zračenju i vrućini. Uvođenje robotike na tim područjima diktiraju tehnologija i humanizacija rad-nih mjesta. To vrijedi i za mnoga druga radna mjesta koja su fizički vrlo zahtjevna za zaposlenike. Takvi poslovi kod ljudi dugoročno uzrokuju teška oštećenja – od istrošenih zglobova, oštećenja kralježnice, ozljeda mišića čovjek vrlo lako može postati čak i invalid.

U Ribnici proizvodimo robotske ćelije za različite tehno-loške operacije. Roboti pri namještanju odgovarajuće opre-me obavljaju različite zadatke i tehnološke operacije. Naši roboti zavaruju, pakiraju, paletiraju, bruse, buše, glodaju, poslužuju pojedine strojeve, nanose premaze ljepila ili la-kiraju.

Što tvrtka treba kada se odluči za uvođenje robota u redovitu proizvodnju? Koju i kakvu opremu te koje alate još treba uz robota? Kako sve to može izabrati?

Uvođenje robota u proizvodnju još je uvijek prilično op-sežan projekt. Uzmimo primjer iz opće industrije, recimo da tvrtka želi zavarivati proizvode s pomoću robota. Tvrtka mora najprije provjeriti raspolaže li primjerenom tehnolo-gijom za pripremu sastavnih dijelova koji će se zavarivati (rez, postavljanje). Često se javlja potreba za promjenom konstrukcije proizvoda, koji prije toga nije bio razvijen za robotsko zavarivanje, već za ručno zavarivanje. Za uvođe-nje robota u redoviti proces tvrtka mora zajamčiti da su sastavni dijelovi koji se zavaruju izrađeni u propisanim tolerancijama te da su ponovljivi. Sama priprema sastav-nih dijelova koje robot mora zavarivati iznimno je važna za uspješnu proizvodnju bez zastoja i bez loših dijelova (bez otpada). Robotska ćelija za zavarivanje mora biti, naravno, odgovarajuće opremljena. Naša se tvrtka brine da na robota dogradimo svu potrebnu opremu, kao što su plamenik, si-gurnosni elementi, pozicioner s više robotskih osi, zaštitna kabina itd. Prvi je razlog optimalan rad robotske jedinice, a drugi je sigurnost, koja je osnova za sigurnu proizvodnju s pomoću robota. Robotska ćelija mora biti opremljena za-štitnom sigurnosnom ogradom i ugrađenim sigurnosnim elementima, kao što su svjetlosne zavjese, brza podizna vrata itd.

Gdje je prijelomna točka, koja opravdava ulaganje u robota?

Vrijeme povrata investicije u robota razlikuje se ovisno o branši. Velik broj tvrtki u Sloveniji kao osnovicu za pro-račun ROI (engl. return of investment) pri nabavi robota uzima prosječnu plaću po zaposleniku u godinu dana, što znači između 25 i 30 tisuća eura. Zatim računaju koliko im ljudi zamjenjuje jedan robot u smjeni i što to znači pri pro-izvodnji u dvije ili čak tri smjene. Takav pristup može biti samo jedan od kriterija, no ne smije biti jedini.

Spomenuo sam već humanizaciju rada. Velik broj tvrtki u kojima ljudi obavljaju fizički naporne poslove nije ni svje-stan da na takvim radnim mjestima proizvode invalide – a oni su na kraju trošak za društvo.

Robotizacija proizvodnje doslovno je preskok u viso-kotehnološku nišu i tvrtkama otvara nove mogućnosti za dobivanje poslova s višom dodanom vrijednošću. Takve narudžbe ta ista tvrtka bez uvođenja robotizacije nikad ne bi dobila. Tvrtke koje žele postati dobavljači za automobil-sku industriju bez uvođenja robotike na takvo što ne mogu niti pomisliti.

Hub

ert

Kos

ler

Page 10: IRT3000 ADRIA 21-2012

10 Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6

Intervju

Što je sa sociološkim aspektom? Kako zaposlenici rea-giraju na robota?

Reakcije zaposlenih u tvrtkama gdje već imaju robote svake su godine sve bolje. Za to su zaslužni mlađi zaposle-nici, koji se ne boje robota, tako da je strah od gubitka rad-nog mjesta manji i kod svih ostalih. Činjenica je da radnici u tvrtkama zbog uvođenja robotike ne gube radna mjesta. Tvrtka uvođenjem visokih tehnologija postaje konkuren-tnija, poboljša kvalitetu proizvoda i dobiva više poslova s višom dodanom vrijednošću zbog učinkovitije proizvod-nje. Kao što su se ljudi u početku bojali laserske tehnologije, tako se javlja sličan strah pri uvođenju robota. Danas je la-ser u proizvodnji nešto potpuno uobičajeno, a roboti uvijek idu istim putem.

Tvrtke su svjesne da je potrebno ulagati u opremu. Ro-bot zapravo nije ono najviše što si tvrtka mora priuštiti, nego je posljednji element u proizvodnom procesu. Često je na kraju kao zadnja postaja u procesu. Prije toga tvrtka se mora pobrinuti za kvalitetnu pripremu pojedinih dije-lova i sklopova, konstrukciju, povratnu vezu informacija s konstruktorima... Robote je dobro uvoditi i zato što svi u tvrtki moraju promijeniti način razmišljanja, što utječe na promjene procesa u tvrtki.

Cilj je jasan. Govorimo o višoj produktivnosti i osigura-nju cjelovite kvalitete, a sve to uz prilagodljiviju proizvod-nju.

Specijalizirali ste se za proizvodnju učinkovitih robot-skih ćelija. Koji je vaš recept za uspjeh?

Recept za uspjeh skriva se u dobrim kadrovima. Ya-skawa Slovenija i Yaskawa Ristro imaju vrlo sposobne lju-de na svim područjima. Mnogo pozornosti pridajemo in-ženjerskom radu, pojedinci imaju vrlo dobro znanje, koje su stekli tijekom godina rada u našoj tvrtki. Raduje me što imamo malu fluktuaciju zaposlenika. Zaključujem da se za-poslenici kod nas ne dosađuju. U procesu, naime, primje-njujemo velik broj standardnih komponenata, no konačni je proizvod uvijek unikat. Kreiramo prije svega projekte prema želji kupca, pri čemu se projekti vrlo rijetko ponove.

Prodajete prije svega konačna rješenja, tj. robotske aplikacije “ključ u ruke”. Koliko je u prosjeku inženjerskog rada u samom rješenju?

Naša rješenja krasi visoka dodana vrijednost jer često ra-zvijamo i projektiramo cijelu robotsku ćeliju s tehnologijom i osiguravamo njezinu integraciju u radno okruženje. Vri-jednost inženjerskog rada u našim projektima je u prosjeku 20 posto. A često je riječ o kompleksnijim rješenjima s više

robota i više tehnoloških operacija, tako da inženjerski rad može premašiti i 30 posto konačne ugovorene vrijednosti.

Koliko konačnom rješenju pridonose vaši kadrovi, a ko-liko znanje i iskustvo naručitelja?

To je teško točno odrediti jer većinu posla obavimo kod nas, no unatoč tomu poželjno je da naši kupci imaju jasnu sliku o tome što žele. Zašto? Ako potencijalni naručitelj sa-stavi točnu tehničko-tehnološku listu zahtjeva, naš je posao tada lakši. Posljednjih godina sve svoje prijedloge podupi-remo 3D simulacijama u prividnom okruženju. Sve to, na-ravno, predstavimo potencijalnom naručitelju. Naručitelj zatim s tehničkom ekipom analizira sve detalje, provjerava sve kontrolne točke, ulazne zahtjeve i ako se slaže s predlo-ženim rješenjem, potvrđuje ga. Nakon potvrde naručitelja robotska je ćelija spremna za proizvodnju.

U vašem radu mnogo je specifičnih znanja. Gdje ih stje-čete? Koliko je zahtjevno dobiti kadrove tog profila u Slo-veniji?

Kadrove tražimo na tržištu, pri čemu prednost imaju već oblikovani kadrovi. Na području proizvodnje to nije teško, jer dobrih elektrotehničara ili montera ne manjka, no kad je riječ o inženjerima konstruktorima i za razvoj pro-gramske opreme, traženje odgovarajućih profila znatno je teže. Upravo zato već godinama surađujemo s fakultetima, stipendiramo studente te ih zovemo na praksu, tako da se vrlo dobro upoznamo. Tako smo odgojili već velik broj kadrova, koje smo i zaposlili. Kod nas se mogu zaposliti inženjeri strojarstva, koji mogu raditi kao voditelji proje-kata, konstruktori, mehatroničari, elektroinženjeri, koji su programeri, elektroprojektanti, programeri robota, tehno-lozi ili planeri proizvodnje itd. Sve više trebamo tehničke profile zaposlenih jer širimo proizvodnju i bavimo se sa sve više različitih tehnologija te uvođenjem robota u nove teh-nološke procese.

Kako vidite današnje tržište robotike i kako prognozi-rate buduće događaje na tržištu?

Robotika se razvija iznimno brzo, i u industriji i tzv. ne-produktivnoj robotici. Roboti su svake godine učinkovitiji i sigurniji s obzirom na prisutnost čovjeka u njihovoj blizini. To se osigurava sa sve više senzora i novih elektroservomo-tora, čije su upravljačke jedinice sve manje i sve snažnije. Razvoj ide i u smjeru lakšeg programiranja robota i njihova učenja. Sigurnost je tu na prvome mjestu jer će za daljnji uspjeh robota biti ključno to da će čovjek moći biti u njiho-voj neposrednoj blizini.

Na različitim sajmovima i u znanstvenofantastičnim filmovima vidimo i robote koji poslužuju ljude, odnosno pomažu im. Kada će robotski pomoćnici postati uobiča-jeni?

Europa slovi kao klasično društvo pa je robota u kućan-stvu danas teško zamisliti. Potpuno je drukčije u Japanu, gdje je i izvor robotike. Yaskawa ondje postavlja smjernice, prva je razvila robota s dvije ruke. Naravno, on je isprva bio namijenjen za zamjenu ljudi na montažnim linijama, a daljnji razvoj doveo je do oblikovanja tzv. poslužiteljskih robota, kojima se koriste u domovima za starije osobe i bol-nicama, gdje nepokretnim ljudima olakšavaju svakodnev-ni život. Korisnik takvog robota upravlja njime ili putem zaslona osjetljivog na dodir ili glasovnim naredbama. Pri-mjera tzv. neproduktivne robotike ima još mnogo, recimo primjena dvoručnih robota u Japanu i u laboratorijima za uzimanje krvi itd. Yaskawa ima s robotima smjele planove

Hub

ert

Kos

ler

Page 11: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 11

Intervju

na području bijele tehnike – uvjeren sam da ćemo u bliskoj budućnosti u Europi susretati velik broj kućanskih robota.

Kako će tvrtka Yaskawa izgledati za pet godina? Na-mjeravate li širiti poslovanje, u kojem smjeru i na koja po-dručja? Kakve planove Yaskawa ima u Sloveniji?

Vlasnik ima s nama velike planove. Imamo mandat za postizanje svih postavljenih ciljeva. Jednostavno rečeno, moramo opravdati povjerenje svojih vlasnika i, naravno, dioničara. Yaskawa je, naime, dioničko društvo. Trenutač-no u Sloveniji gradimo Yaskawin robotski centar za potrebe cijele Europe. Uključeni smo u projekt Toyota, koji pripre-ma velik proizvodni pogon u Europi, u Poljskoj. Vjerujem da je pred našom tvrtkom lijepa budućnost jer se opseg na-ručitelja i prihoda povećava iz godine u godinu. Do sljede-ćeg travnja naši su kapaciteti uglavnom zauzeti.

Kako na poslovanje tvrtke utječe stvarno poslovno okruženje i infrastruktura?

Stanje u gospodarstvu nije ružičasto, međutim ostajem optimist. Nadam se da će reforme tržišta rada i mirovin-skog sustava biti prihvaćene te da će se državi vratiti bolje

ocjene gospodarskih pokazatelja. Te stvari jednostavno mo-ramo riješiti. Od vlade očekujem da osigura stabilne uvjete poslovanja, a za poslove ćemo se ionako pobrinuti sami. U normalnim i stabilnih uvjetima to svakako znamo.

Hub

ert

Kos

ler

›› Zavarivač u zasjedi

Roboti iz godine u godinu imaju sve više umjetne inte-ligencije, koja im omogućuje još brži, točniji ili prilago-dljiviji rad. Posljednje vrijedi i kada je robot opremljen kamerom, koja predstavlja njegove oči.

U društvu Yaskawa Slovenija već se dugo specijaliziraju za razvoj robot-skih rješenja na području zavarivanja. Ove su godine razvili potpuno nov sustav, koji tijekom zavarivanja vodi robota po stvarnoj putanji koju treba zavariti. Robota zavarivača odlikuju kvalitetni i ponovljivi zavari.»Pri masovnoj proizvodnji manjih pro-izvoda s manjim ili nikakvim odstupa-njima mjera roboti su se već dokazali. Teškoće su im uobičajeno stvarali veliki proizvodi s izrazitim dimenzij-skim odstupanjima, koja su česta u maloserijskoj proizvodnji. Kako kod velikih dijelova dolazi i do odstupanja od nekoliko centimetara, potrebno je putanju robota svaki put ispravljati. Ručno izvođenje tih korekcija traje dulje od same operacije zavarivanja, ovisno o kompleksnosti proizvoda. Razvili smo sustav vida MotoSENSE, koji sa slikovnim modulom, namje-štenim ispred plamenika, osigurava samostalno prilagođavanje putanje zavarivanja prema stvarnom položaju proizvoda. Bilo kakvo ručno korigira-nje putanje zavarivanja tako više nije potrebno, a uštede su višestruke«, go-vori Robert Modic, djelatnik u razvoju društva Yaskawa Slovenija.Robot zavarivač treba prije svega točnost vođenja jer kod zahtjevnih proizvoda nema mjesta za pogreške. Yaskawin robot zavarivač trenutačno je najnapredniji na tržištu – inovativ-nim pristupom detekcije složenih spo-jeva s nultim zazorima za približno 10 puta premašuje postojeća rješenja na tržištu. Pri mjernom polju npr. 40 x 100 mm pronalazi zazore manje od 0,05 mm, koje robot registrira te ih zavari.Uloga kamere je izrada točne ge-

ometrije proizvoda (s laserskom linijom) dok se on transportira na mjesto obrade (zavarivanja) i mjerenja proizvoda. Robot zavarivač u realnom vremenu prilazi spoju koji će zavari-vati, a kamera mu pomaže postaviti se uvijek na pravo mjesto. Na taj način otpada vrijeme zahtjevnog podešava-nja proizvoda za zavarivanje. Kretanje proizvoda kroz ćeliju za zavarivanje točno je definirano, a kamera robotu prenosi sva moguća odstupanja za zavarivanje ključnih spojeva kako bi robot u realnom vremenu prilago-dio mjesto zavarivanja i zatim točno zavario spojeve. Robotska platforma Motoman pri tome se pokazala kao vrlo otvorena, što je pomoglo bržem razvoju adaptivnih rješenja na podru-čju zavarivanja.Podržana su dva načina rada, i to ko-rekcija pozicija prije zavarivanja (tzv. traženje spojeva) i tijekom zavariva-nja (tj. praćenje spojeva). Kamera u kombinaciji s aplikacijom MotoSENSE osigurava samostalnu analizu odstu-panja i proračun kompenzacije gibanja robota zavarivača. Posebnost je novog robota zavari-vača njegova ciljna usmjerenost na zavarivanje nehrđajućih limova. Na tom području industrije vladaju visoki zahtjevi glede točnosti zavarivanja i obrade jer se takvi proizvodi često pri-mjenjuju u farmaciji, kemijskoj obradi i prehrambenoj industriji. Ti segmenti zahtijevaju visoku čistoću i jednostav-no čišćenje. Proizvodi su uglavnom organskih oblika, često s visokim postotkom slanih spojeva s nultim zazorom. Sposobnost njihove detekcije sustavu vida MotoSENSE daje visoku uporabnu vrijednost.

Page 12: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 612

Indu

stri

jski

for

um IR

T 2

013

Promocijski članak

zvoj društva i sreću njegovih pojedinaca. Za gospodarstvo i društvo, naime je vrlo važno prepoznati one povezujuće tehnologije i braše, koji mogu ostalima pomoći pri razvoju i povećanju dodane vrijednosti te da se definiraju prioritetni zadaci za postizanje tih ciljeva.

Europski alatničari po prvi puta na godišnjem susretu u Sloveniji

Važnu nadogradnju na središnji događaj slovenske in-dustrije, u 2013. godini predstavljati će 4. Forum ISTMA Eu-rope, koji će u Sloveniji okupiti europske alatničare te njiho-ve partnere, te će se održavati trećeg dana 5. Industrijskog foruma IRT. Susret alatničara, prema riječima predsjednika europskog udruženja alatničarstva i strojogradnje ISTMA Europe Janeza Poje, predstavlja događaj na kojem se člano-vi obraćaju političkoj, društvenoj i gospodarskoj javnosti te im predstavljaju velik značaj doduše malog sektora alatni-čarstva u razvojnom lancu. Stoga će u Portorož pozvati od-govorne iz Europske komisije i slovenske vlade, a očekuje-mo i predstavnike najvažnijih velikih kupaca alatnica, gdje prednjači prije svega europska automobilska industrija.

U 2013. tema vodilja druženja alatničara biti će agilnost sektora danas i sutra, sa ciljem poboljšavanja onih uvjeta poslovanja, koji predstavljaju održivi razvoj sektora u Eu-ropi. Janez Poje pojašnjava, kako se alatničari diljem Euro-pe, izuzev Njemačke, gdje je gospodarska klima bitno bolje, suočavaju sa sličnim kompleksnim uvjetima u poslovanju. Alatničarsku industriju obilježava premala dodana vrijed-nost, prespor tehnološki razvoj, među mladima nema ve-likog interesa za zapošljavanje i osobni razvoj, branša pre-malo surađuje s institucijama znanja za brži i učinkovitiji razvoj know-how. Unatoč tome, kratkoročni trendovi su pozitivni, jer postoje alatnice koje su preživjele prvu recesi-ju, te imaju dobru zauzetost svojih proizvodnih kapaciteta.

› www.forum-irt.si

Jubilarni 5. Industrijski forum IRT će u 2013. po prvi puta trajati 3 dana, jer će pod svojim okriljem ugostiti me-đunarodni forum alatničara 4. Forum ISTMA Europe, na kojem se očekuje i odaziv najpoznatijih političkih predstav-nika na državnoj i europskoj razini. U središtu pozornosti trodnevnog događaja biti će prepoznavanje onih povezuju-ćih tehnologija i branši, koje mogu industriji i gospodarstvu općenito pomagati pri razvoju i povećanju dodane vrijed-nosti. Trodnevno druženje domaćih i inozemnih inženjera održavati će se od 10. do 12. lipnja 2013. godine.

Iz industrije za industriju

Program 5. Industrijskog foruma IRT 2013 sačinjavati će, kao i proteklih godina, predstavljanja radova i raspra-ve, koje nadopunjuje aktualni okrugli stol, stručna izložba, te jedan od najvažnijih razloga za sudjelovanje na forumu, druženje i izmjena iskustava s domaćim i inozemnim struč-njacima iz industrije te predstavnika poduzetničke i aka-demske zajednice. Za razliku od prijašnjih foruma, u 2013. će se središnji okrugli stol foruma, pozvana predavanja i podjela priznanja TARAS za uspješnu suradnju gospo-darstva i znanstveno-istraživačkog okruženja održavati tijekom drugog dana druženja u Portorožu. Predstavljanje prijavljenih stručnih članaka, koji će prikazati rezultate ra-zvoja, novosti, inovacije, stručna i poslovna dostignuća ili samo upozoriti na stanje u tvrtkama i slovenskoj industriji, održavati će se tijekom prvog dana foruma. Organizator prijave članaka sa sažetcima očekuju do 15. ožujka 2013. godine.

Na središnjem okruglom stolu 5. industrijskog foruma IRT, koji će se održavati drugog dana druženja, domaći i strani gosti, vodeći menadžeri uspješnih tvrtki, predstav-nici strukovnih udruga, priznati prodajni stručnjaci, prema riječima voditelja programskog odbora foruma dr.sc. To-maža Permea, posvetiti će se dugoročnoj i održivoj viziji industrije i čitavog gospodarstva kao uvjet za uspješan ra-

Na jubilarnom 5. Industrijskom forumu IRT 2013 o cjelovitoj industrijskoj politici Događaj po prvi puta u tri dana s međunarodnim alatničarskim forumom ISTMA EuropeSvi koji nešto znače u slovenskoj industriji, jednom godišnje se okupe u Portorožu na najvažnijem strukovnom događaju za slovenske inženjere i istraživače u industriji Industrijskom forumu IRT.

››

5. INDUSTRIJSKI FORUM IRT • PORTOROŽ, 10. – 12. LIPANJ 2013.

industrijski

w w w . f o r u m - i r t . s i

10. - 11. 6. 2013.

2013Portorož, Slovenia

12. 6. 2013.

Page 13: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 13

Perum est, ut que di qui dolorecte quam, as doles dolup-tate pos qui occum natur? Pis eictas eum facestis eossim-porese voluptas solut laboria quis min conse nobistibus etur most accum re omni comnien dianisto omni omnisqui volorest qui nisi ne ne venienda volende nossi alibus con-sequiae. Genti tet, autem denectis alitium alibuscienia ace-ationse nonsend ipsandant moluptaquae coribustium dit aute entis sam aut et que vellaut fugiat as as ditatur samet, ut invent fuga. Itaquam autat militat facepta derum et am re et, sed quiaspe ditios aceri del ius doloremquis dernam rem qui aut plibus ipsuntorrum dolorpos con nobitae nus ame poribus quam, etus asperum qui repellecta que dolesci aturiat volor ma sit audi blaut omnimi, quae. Rehenih illa-ces eum laborent quiatquatet estrum aut harcidu sdandae veris que qui dunt.

Omnissi mporia sam vitatur abores mi, qui nonserem sum idenis auditiam, sin cum fuga. Alit restotatem dolup-tatur, quas eatectiae dipicit ut asperrum quo endis rerem fuga. Et minctatquias et maximi, est lacient ventem ent.

Event quae odi ut odis is conesed quam re, animinte-mos re ellabore, sit, con re, ullam, vendebis aceaque con-seque verro velit ea vendio. Nequiatur re, offic toritas est aut quiaepuda alitaquuntur alique voloraturi qui sin exe-rora epelesed mos eosti ressum conseniet laccati usanien dantem. Ut est atur, et veriae. Tur, secte dunduciis abo. Et placcupitiae eliqui re niet vellupitam dus, andignatinum escienihita sum eos magniaspis etur, quam ad est di core-pel magnis nis iustorum soluptio blabo. Im iumquo iume quatem faceptatur? Xerrum, a volor andigen disitatqui ad et magnatq uiassime nam harum volupiciis exeri doloriae poreium sequiandi nonsequi aut labor saperro tem laceped quibusae. Lestibus dollaborro di nobis nihiciunti odion-sequia corendi ssitio mo occupis quam fugit magnis dis so-lecatur rerum rerupta tiorecestrum estecto beritas dolorum ut volupta siminci atemqui voluptur acipsape velitium niet odi odis dolest, quam eosam, et molupta eceperum fuga. Ut est volore quam faccuscitas modio. Imi, num sim qui volorem re cum is recabor at quaepeditat.

Nus et, sit pa quis que et, et et vel idunt ipsam iducias nobis ut am alicab is esto ommoluptas reiundisqui quas es a voluptibus, simos volorum facersped mos sam que min-vel ium qui temolEt mos doluptas nimus, ut qui vel incim-porae velibus veressit, inum doluptas molut qui nestore-nime ipienim olorenisim ab in niandem. Ipsunti doluptu scilliti beatur aut quament plici sit volecab oratur, quam, illorpo ressum et dolesto eum acea doluptas cus adipitius-da dolupta nus dolorer chitia et audis et aut pore, ut aut faciisque repuda qui que nia esti consectibus, samusae est aligent optaepe lluptas percimus, sunt utem venist dolo-rum reptasitatus abor sim que vellendit, officia ssimodi sit, conseni hicientia eum voluptiur?

Molorati dolore nihillessus magnient et odignatio. Lores ipsam, ut ut eum liquamus con num quiam, quis alitassiti qui omnimoluptis errorrorro te acestrum fugiam verendi tatendis quo volupta voloristisci ut volorem porestrum nosam adis cus quaecae es re pro endipsa epelest fugiam eaquam veliquatem. Beror solupie niscil incit ut unt offici a dentium voluptatus.

Torepudam, to molupta que vent lame volum quat et que dolupta quatur rem ut quiae nus moditia dolorer umquasincti suntiurit etur?

Es explaccum quaecto tatatius et fuga. Itatatur, corum faciaepta volum sitas ex es et ratur sitio qui cusae consequ atinum, conse ressusci berrum voluptatis earum ipis eosti-ur mos

Ique peria consequi autemo conserum iur, sinctio occumque pellatiur apellabo. Dit eossunt mi, ommo earum exeraest, occum quo cus porerib eaquid moluptae molo-rendam voluptate eserferrum, sequi omnitiores volorru ntorend igeniam, nobita dolorite nisimaio expla quatempo-res nimus dolupta delit, ilis reheniscima nonetur, core esse prae denis ea volorerumqui nobit et aboriae rnatur, sero et asi autatur molor rem essitae. Namus acium laborer iatur?

Evenit hitemqu osapici molecat emodias dolestrum nu-sam, sinctiat.

Totae pra venimusamus. Bernata tumet, ut evelecu sa-mentis dolutem il et omnihition est, erumet, velest, oditat ulpa pliciis ent faccusa quatium quid qui od quibusa quos voles sequam venis in et ium ullacestia sincia si dolupta quibus experum de con net et ut peditasime esto minvel et eos natem fugiam ate doloria sperchicat.

Us, voluptatis ipis ape renem illestempe corenda consed qui quis sum earunt qui dendanitaque pos expedit esciis rent aut quas as eum qui vel et am liqui dipictat.

Evendit, quistis as earum elissincia dolor rem fugiate ni-magnatiae. Ut aceaquia ent aut volenderum labore quis do-lupta quianim odicaborpos aciis ilic teceris volum es eum quibero blaut eveniet laccate ctionsed moluptios verspedit labo. Et quam que es sequis aut quunt.

Lam fuga. Parum quis eum id qui ut est, sam quia conse sim acia esequi culloru ptatiorepra cor si none ea sint et mo-lorib usandem verroribere prestio nsernat iaecta is estibusa ipid ut veria vendem sit prem voluptionsed que rest, sent alicabo. Pudae sum imincti voluptat dolescit, voloremquos iscia conet volupta turiaesequo officae. Nam a dendae pe-ribus eatur?

Ratas modit explab isci doluptaquis eos des ium dolo-res sintorerunde elia iditiur alias as dolori verunti onseque atemo volora int accatqu iassust, sit, simoluptaque nullupt atiassimus, ium eaquo et a voluptur?

Namet volecto tatempelis doleni dolor molecerum ut ex et arcit, experat atatium dolendipsusa quibus, alique sitasperepe plabor aceaquiae prae la quaeptat entiusc imu-sdaepel eum volest, que vel moloris endani dolum aligend eliquae nullacim dolorup tissequi inciis ut quatqui am in-ciis ellantia consere hendae arum erfero invel in perovitet maximus que eiciam reAxime simende nistionsenia duci-tiunt.

Ut optaect oresse mo corporatur, tes ressinv eliqui do-lupta quisim quaecum nonserferi recusciis aut prere porum demporem nonse pro earum delictionem quodi suntur si-musamus, omnimpo restota nos ipid quaerion corerum volescia voloremposa veraestem fugit eosti corro tet vene comnis ipsum sapis ipis eum id quatem et optio. Nem que por magnim squam quate odis quam sint quasimo occusa-pidunt abo. Mustius int, si dem doluptam, essit excea quos quiducidus.

At quamus ad magnien duntiassum eat acernatium vo-lorere nis ese nonseque volupta turest, sequid quaSumquo quistis antiatio quiatem pelent in renitiu ntempor ernam, susciet miniatu rehent experci endant, sequid quam andis aut fuga. Gendi omnimus.

To doluptatem hil moluptae. Dicius.Post a et as ium fugiti que omnis eribus eatectium nia-

tioresed mostendi volor mi, et, sus et ab ipsunt eum veni cum aut ommoluptatur sinveliqui omnimetur ra soluptat ad eiusandant venis sincia dem. Et inctiis por susda volor mo te ea qui sitem quat quia des que voluptati tem. Nam ipsus etur, ut im doloritiusae velia qui od enda ius re vid minvere rspictium in cus et

Predstavljanje tvrtke

Pod

jetj

e

Page 14: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 614

Iz regije - Hrvatska

U razdoblju od 27. do 30. studenoga na Fakultetu strojar-stva i brodogradnje (FSB) Sveučilišta u Zagrebu održavale su se aktivnosti u sklopu tradicionalnog obilježavanja Dana Fakulteta, tijekom kojih se FSB dodatno otvara javnosti i po-kazuje čime se sve studenti i znanstvenici na Fakultetu bave, koje rezultate postižu te kako teče studentski i znanstveni “ži-vot” na FSB-u.

Izložba grafika

Ovogodišnji Dani FSB-a počeli su 27. studenoga otvore-njem izložbe grafika (slika 1) diplomanata Akademije likovnih umjetnosti, uz glazbeni intermeco studenata Muzičke akade-mije Sveučilišta u Zagrebu. Time je još jedanput potvrđena izvrsna suradnja FSB-a s tim dvjema akademijama te posebice njihovim studentima.

Dani karijera, Dan otvorenih vrata i izložba Kak su računali naši stari

Moglo bi se reći kako je udarni dan bio četvrtak, 29. stude-noga, jer su se taj dan održavale istodobno čak tri aktivnosti.

Dani karijera tradicionalni je događaj koji već godinama prati obilježavanje Dana Fakulteta. U predvorju južne zgra-de FSB-a predstavilo se 12 tvrtki s područja strojarstva (sli-ka 2), omogućujući tako studentima da se bolje upoznaju s mogućnostima zapošljavanja i raznolikostima područja koji-ma se mogu baviti nakon studija. Tvrtke s druge strane imaju mogućnost “na izvoru” doći do kvalitetne baze potencijalnih zaposlenika. Tvrtke koje su se ove godine predstavile studen-tima FSB-a su: Atlas Copco, DIV, Omco, Inetec, Yazaki-Euro-pe, Saipem, Doking, Uljanik, Alstom, Končar NSP, Centar za vozila Hrvatske i Toyota centar Zagreb. Već na prvi pogled jasno je da su na FSB-u bile zastupljene gotovo sve strojarske branše, i to putem renomiranih tvrtki.

Dani Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u ZagrebuU posljednjem tjednu studenoga Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu obilježio je Dane Fakulteta te proslavio 93. rođendan održavanjem većeg broja manifestacija, a kruna događaja bila je svečana sjednica Fakultetskog vijeća.

››Dr. sc. Damir Godec

› Slika 1. Otvorenje izložbe grafika › Slika 2. Štandovi tvrtki na Danima karijera FSB-a

Page 15: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 15

Iz regije - Hrvatska

toga 126 profesora i docenata, 67 znanstvenih novaka te 65 suradnika u nastavi. Na Fakultetu radi ukupno 160 doktora znanosti. U proteklih godinu dana pri FSB-u je stupanj pr-vostupnika ili magistra struke, odnosno inženjera steklo 490 studenata. Kada je riječ o poslijediplomcima, FSB je bogatiji za 21 doktora znanosti i 9 magistara znanosti. Zatim se dekan osvrnuo na djelatnosti Fakulteta, koje su osim na temeljnu obrazovnu i znanstvenu komponentu usmjerene i na pro-micanje sporta, suradnju s drugim fakultetima u RH i izvan nje (potpisano je 28 bilateralnih sporazuma sa sveučilištima i fakultetima iz 16 europskih zemalja), poticanje inovativnosti, njegovanje cjeloživotnog učenja, sudjelovanje na međunarod-nim projektima. Od ukupno 19 međunarodnih projekata na kojima je FSB član konzorcija, samo u prošlih godinu dana pokrenuto je šest.

Glavni dio svečane sjednice uvijek su dodjele nagrada stu-dentima i zaposlenicima za uspjehe u studiranju, odnosno radu. Nagrada “Davorin Bazjanac” dodjeljuje se studentima preddiplomskih studija za izvrsnost u studiranju u akadem-skoj godini 2011./2012., dekansku nagradu studentima dodje-ljuje dekan FSB-a za posebna dostignuća i promicanje ugle-da Fakulteta, a tvrtke tradicionalno dodjeljuju nagrade radi poticanja izvrsnosti i pružanja podrške najboljim studentima FSB-a. Tvrtke koje su u tome sudjelovale već su tradicionalno Inetec (Zagreb – Lučko), HSTEC (Zadar) i NCP-Grupa (Šibe-nik). Uprava FSB-a također svake godine medaljom Fakulteta nagrađuje zaslužne zaposlenike kao priznanje za posebne za-sluge na unapređenju rada, razvoja i promociji Fakulteta stro-jarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Uz navedene nagrade, podijeljena je glavna nagrada za e-kolegij, posebno priznanje FSB-a tehničkoj službi za izuzetno zalaganje i po-stignute rezultate u obavljanju poslova u akademskoj godini 2011./2012., priznanja srednjim školama koja se dodjeljuju na temelju analize uspješnosti studiranja učenika koji dolaze iz navedenih škola te zahvalnice i priznanja fizičkim i pravnim osobama koje blisko surađuju s FSB-om.

Svečana sjednica završila je premijernim prikazivanjem fil-ma o 20. obljetnici veslačke regate FSB-a, koju Fakultet organi-zira u suradnji s Veslačkim savezom grada Zagreba.

Dani FSB-a u začecima su bili namijenjeni studentima i zaposlenicima Fakulteta, no s vremenom su postali prepo-znatljivi kao prigoda za okupljanje pripadnika različitih in-teresnih skupina koji upotrebljavaju suvremene tehnologije, tvrtki koje predstavljaju svoje rezultate i dosege, studenata koji traže nove mogućnosti, poslodavaca koji traže buduće nositelje razvoja, inženjera koji žele biti u kontaktu s Fakul-tetom i strukom.

Usporedno s Danima karijera predstavile su se i udruge studenata FSB-a sa svojim dostignućima (formula, brodocikl, bespilotna letjelica...), a na posebnom prostoru predstavljeno je i pet znanstvenih i stručnih časopisa čiji je FSB ili pokre-tač ili podupire njihov rad. I časopis IRT3000 dobio je svoje mjesto među časopisima kao što su FAMENA, Brodogradnja, Polimeri i Zavarivanje (slika 3).

Tijekom poslijepodneva FSB je otvorio vrata svojih labora-torija učenicima srednjih škola – nekima od budućih studena-ta i ovoga Fakulteta, gdje su se nakon nedavnog predstavlja-nja FSB-a na Smotri Sveučilišta u Zagrebu mogli iz prve ruke uvjeriti u to što se i kako radi na Fakultetu. Rezultat ovogodiš-njih Dana otvorenih vrata je posjet učenika iz sedam srednjih škola, od čega su čak četiri iz okolice Zagreba. Tijekom posje-ta učenici su se mogli detaljnije upoznati s Laboratorijem za motore i vozila, Laboratorijem za eksperimentalnu mehaniku, Laboratorijem za projektiranje izradbenih i montažnih susta-va te Laboratorijem za zavarivanje.

Prof. dr. sc. Boris Halasz također je dao svoj doprinos svečanom obilježavanju Dana FSB-a vrlo zanimljivom i oku atraktivnom izložbom u predvorju južne zgrade FSB-a (slika 4). Sam naziv izložbe Kak su računali naši stari govori sve – riječ je o pregledu “pomagala” koja su inženjerima od nekad do danas služila za obavljanje inženjerskog posla.

Ako je četvrtak dobio epitet “udarni” dan, tada je petak, 30. studenoga zasigurno bio svečan. Uz drugi dan održavanja Dana karijera i izložbe Kak su računali naši stari, organizirana je tribina Zavoda za zrakoplovstvo, na kojoj je predstavljena knjiga Materijali u zrakoplovstvu autora doc. dr. sc. Danka Ćorića i prof. dr. sc. Tomislava Filetina.

Najsvečaniji dio obilježavanja Dana Fakulteta i kruna do-gađaja bila je svečana sjednica Fakultetskog vijeća u najvećoj dvorani FSB-a (slika 5). Dekan FSB-a prof. dr. sc. Ivan Juraga u uvodnom obraćanju nazočnima naveo je neke podatke o Fa-kultetu i njegovim aktivnostima unatrag godinu dana. Tako je istaknuo da FSB trenutačno zapošljava 427 zaposlenika, od

› Slika 3. Predstavljanje studentskih udruga i časopisa pri FSB-u

› Slika 4. Izložba Kak su računali naši stari

› Slika 5. Svečana sjednica Fakultetskog vijeća FSB-a

Page 16: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 616

Iz regije - Hrvatska

Međunarodnu udrugu TEAM su prije četiri godine osno-vali Veleučilište u Slavonskom Brodu, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu i Fakultet strojarstva i automatizacije iz Kečkemeta u Mađarskoj. Udruzi se potom pridružila i četvrta članica, Fakultet tehnologije i materijala iz Trnave, Slovačkog tehnološkog sveučilišta.

Skup TEAM 2012 je okupio istraživače i stručnjake iz četiri ciljana područja udruge: proizvodnog inženjerstva, prijenosa znanja, biotehnologije u poljoprivredi i tržišno orijentiranog upravljanja. Prihvaćeno je 88 radova koje poslalo 239 autora iz 18 različitih zemalja, što je potvrdilo nastojanje udruge da pozove na suradnju različite struke iz različitih krajeva. Na skupu su osobno svoje radove predstavili 101 registrirani su-dionik iz 9 zemalja i to kroz 38 usmenih izlaganja te 36 poste-ra. Sva izlaganja su bila emitirana putem Interneta s pomoću usluge CARNet Adobe Connect Pro, a većina snimki je saču-vana i objavljena na web-stranicama skupa, dok se u trenutku pisanja dio snimki još obrađuje.

Osim emitiranja izlaganja, novost na ovom skupu su bile i nagrade dodijeljene u nekoliko kategorija. Znanstveni odbor koji je vodila prof. dr. sc. Marija Živić, za najbolji istraživački

rad i glavnu nagradu proglasila je „DSC and TG analysis as a starting point for optimization of plastics processing“ au-tora Natalia Navratilova, Peter Dermek, Marian Drienovsky, Roman Cicka i Antonin Naplava. Za najbolji multidisciplinar-ni rad je izabran je „Comparative analysis of 3D digitization systems in the field of dental prosthetics“, autori Igor Budak, Branka Trifkovic, Tatjana Puskar, Djordje Vukelic, Viktorija Vucaj-Cirilovic, Janko Hodolic i Aleksandar Todorovic. Za najbolji timski rad kojega su sastavili zajedno autori iz razli-čitih institucija proglašen je „A comparison of scenario gene-ration methods with risk-averse decisions“, autori Olga Papp, Edit Csizmás, Csaba I. Fábián i Tibor Vajnai. Za najbolje izla-ganje nagrađen je izlagač Sergej Hloch koji je usmeno pred-stavio rad „Using water jet in orthopaedic surgery“. Dodatno je znanstveni odbor nominirao 22 rada za objavu u časopisu Tehnički vjesnik, u dogovoru s uredništvom časopisa.

Uz registrirane autore, obljetnicu su uveličali brojni po-časni gosti među kojima su bili prorektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, prof. dr. sc. Ivan Samardžić; predsjednik međunarodne udruge TEAM, prof. dr. sc. Antun Stoić; tajnik udruge dr. sc. Krunoslav Mirosavljević; zamjenik gradonačelnika Slavonskog Broda mr. sc. Zoran Ivanović; di-rektor Industrijskog parka Nova Gradiška, mr. sc. Ivan Sertić; direktor Đuro Đaković Kotlova, Stevo Jelenić; direktor i vla-

TEAM 2012

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu ove godine proslavlja 50 go-dina studija strojarstva. Povodom obljetnice, fakultet je u suradnji s međunarodnom udrugom TEAM (Technique, Education, Agriculture & Management), organizirao četvrti međunarodni znanstveni i stručni skup TEAM 2012, od 17. - 19. listopada u Slavonskom Brodu.

››Dr. sc. Tomislav Galeta

Doc. dr. sc. Tomislav Galeta • Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu • http://www.sfsb.hr/tgaleta››

› svečano otvaranje

› predsjednik udruge TEAM, prof. dr. sc. Antun Stoić i vodstvo skupa

Page 17: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 17

Iz regije - Hrvatska

tome su gosti kroz brojna pitanja pokazali izuzetno zanimanje za gradsku povijest prikazanu kroz glumačke prizore poznate pod nazivom Živuća povijest. Priređen je također i tehnički posjet trima tvrtkama u industrijskom krugu Đure Đakovića: Đuro Đaković Strojna obrada, Đuro Đaković Kotlovi i Đuro Đaković TEP.

Skup je organiziran pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, Sveučilišta Josipa Jurja Stro-ssmayera u Osijeku, Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, Gradske plinare Zagreb, Đuro Đaković Inženjeringa, Grada Slavonskog Broda i Glazbene škole Slavonski Brod.

› team2012.sfsb.hr

snik tvrtke Sigmat, Mato Sigurnjak; tehnički i pomoćni direk-tori Zavoda za unapređivanje sigurnosti, Ivan Babić i Darije Varžić. Došli su i dekani fakulteta s kojima Strojarski fakultet već dugi niz godina uspješno surađuje: prof. dr. Károly Beli-na iz Kečkemeta, prof. Oliver Moravčík iz Trnave, dr. Bálint Bachmann iz Pečuha, dr. Sergej Hloch iz Prešova, prof. Udo Traussnig iz Graca, prof. dr. Miroslav Babić iz Kragujevca, prof. dr. sc. Nevenka Breslauer sa Veleučilišta u Čakovcu, prof. dr. sc. Branko Vuković pročelnik Odjela za fiziku u Osi-jeku, prof. dr. sc. Jurislav Babić s Prehrambeno tehnološkog fakulteta u Osijeku i prof. dr. sc. Damir Markulak s Građevin-skog fakulteta u Osijeku.

Kako su mnogi sudionici po prvi puta posjetili Slavonski Brod, u suradnji s Turističkom zajednicom Slavonskog Broda organiziran je obilazak gradskih znamenitosti s vodičem. Pri

› predsjedavajući skupa, doc. dr. sc. Tomislav Galeta

› dekan Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, prof. dr. sc. Dražan Kozak

Page 18: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 618

Iz regije - Hrvatska

Jedinstveno rješenje u području primarne reciklaže otpada

Riječka tvrtka „Industroplan d.o.o.“ u suradnji sa svojom sestrinskom tvrtkom „Tomasić Enginee-ring“, dvije usko specijalizirane tvrtke u strojogradnji, nakon uspješne prezentacije u riječkoj HGK, pred-stavile su na ovogodišnjem splitskom sajmu SASO 2012 Liniju za primarno sortiranje s integriranom jedinicom za baliranje smeća. Proizvod je zbog svojih višestrukih prednosti zabilježio i velik interes Ministarstva zaštite okoliša gdje je nedavno pred-stavljen unutar Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti.

››Linija je je vrlo fleksibil-

na te se može prilagoditi broju zaposlenika i količini otpada kojim se raspolaže. Moguće ju je nadograditi sustavom automatskog i poluautomatskog od-vajanja te automatskom balirkom, a predviđeno je i odvojeno sakupljanje or-ganskog otpada i njegovo korištenje u proizvodnji komposta i bioplina. Ra-cionalizacija transportnih troškova se postiže skladi-štenjem recikliranog otpa-da u kontejnere i transpor-tom do referentnih mjesta.

Prednosti koje se posti-žu ovim proizvodom su višestruke: učinkovitije is-korištavanje resursa, sma-njenje štetnih utjecaja na okoliš i obnavljanje naših prirodnih bogatstava. Županijama i jedinicama lokalne samouprave se omogućuje da poboljšaju procesnu i transportnu infrastruk-turu, nabave učinkovitija i jeftinija postrojenja i sudjeluju u razvoju hrvatske tehnologije i otvaranju novih radnih mjesta.

› www.industroplan.com

Hrvatski anđeo investitor i suosnivač ZIP-a Mihovil Ba-rančić pojasnio je kako se najčešće radi o raznim uslugama i servisima baziranim na web i mobilnim tehnologijama. Ima ih usmjerenih na krajnje potrošače (B2C), ali sve više ih se okreće i prema poduzećima (B2B). U prvoj fazi u ‘tvornici’ se nala-zi osam timova koji razrađuju svoje ideje. ZIP im je prva tri mjeseca omogućio prostor, grijanje, te brzi pristup internetu. U prva tri mjeseca korištenja prostora ZIP-a je besplatan, a na-kon toga naknada će biti simboolična, otprilike 200 kuna po timu. “Oni koji pokažu potencijal nakon tri mjeseca nastavit će koristiti naše prostore. Nadamo se da će im šest mjeseci biti dosta da se osove na noge i da mogu samostalno dalje raditi”, istaknuo je Saša Cvetojević, jedan od osnivača ZIP-a i jedan od najaktivnijih hrvatskih anđela investitora. Iako je nezahvalno prognozirati uspjeh start up tvrtkama očekivanja u ZIP-u su velika. Svjetski prosjek je da 10 posto takvih kompanija uspije,

Zagrebački inkubator poduzetništva ‘na noge’ postavlja osam timova

Zagreb konačno dobiva prvi, dugoočekivani poslovni inkubator usmjeren specifično na startupe. Zagre-bački Inkubator Poduzetništva, skraćeno ZIP, primat će poglavito ICT projekte u najranijoj fazi razvoja, tzv. seed-stage.

››

što bi značilo da bi dvije od ovih osam tvrtki moglo doživjeti veliki uspjeh. Startupovi koji sudjeluju u ZIP-u su Fieldpod, Content KOD, BackWay, Indoor Vision, Publiconn, Mash.me, Šminkerica i 2D. “Ne volimo pričati o brojkama, ali mislim da će tvrtke koje rade kod nas imati veće šanse za uspjeh jer im nudimo odlično mentorstvo, ali i jako dobre uvjete za rad. Teško je prognozirati, ali smatram da će ovaj projekt povećati vjerojatnost uspjeha”, istaknuo je Ivo Špigel, suosnivač ZIP-a. Promašaj i odustajanje od projekta ne smije se smatrati neu-spjehom poruka je čelnih ljudi ZIP-a.

Page 19: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6

Perum est, ut que di qui dolorecte quam, as doles dolup-tate pos qui occum natur? Pis eictas eum facestis eossimpo-rese voluptas solut laboria quis min conse nobistibus etur most accum re omni comnien dianisto omni omnisqui volo-rest qui nisi ne ne venienda volende nossi alibus consequiae. Genti tet, autem denectis alitium alibuscienia aceationse non-send ipsandant moluptaquae coribustium dit aute entis sam aut et que vellaut fugiat as as ditatur samet, ut invent fuga. Itaquam autat militat facepta derum et am re et, sed quiaspe ditios aceri del ius doloremquis dernam rem qui aut plibus ip-suntorrum dolorpos con nobitae nus ame poribus quam, etus asperum qui repellecta que dolesci aturiat volor ma sit audi blaut omnimi, quae. Rehenih illaces eum laborent quiatquatet estrum aut harcidu sdandae veris que qui dunt.

Omnissi mporia sam vitatur abores mi, qui nonserem sum idenis auditiam, sin cum fuga. Alit restotatem doluptatur, quas eatectiae dipicit ut asperrum quo endis rerem fuga. Et minctatquias et maximi, est lacient ventem ent.

Event quae odi ut odis is conesed quam re, animintemos re ellabore, sit, con re, ullam, vendebis aceaque conseque verro velit ea vendio. Nequiatur re, offic toritas est aut quiaepuda alitaquuntur alique voloraturi qui sin exerora epelesed mos eosti ressum conseniet laccati usanien dantem. Ut est atur, et veriae. Tur, secte dunduciis abo. Et placcupitiae eliqui re niet vellupitam dus, andignatinum escienihita sum eos magnias-pis etur, quam ad est di corepel magnis nis iustorum soluptio blabo. Im iumquo iume quatem faceptatur? Xerrum, a volor andigen disitatqui ad et magnatq uiassime nam harum volu-piciis exeri doloriae poreium sequiandi nonsequi aut labor saperro tem laceped quibusae. Lestibus dollaborro di nobis nihiciunti odionsequia corendi ssitio mo occupis quam fugit magnis dis solecatur rerum rerupta tiorecestrum estecto beri-tas dolorum ut volupta siminci atemqui voluptur acipsape ve-litium niet odi odis dolest, quam eosam, et molupta eceperum fuga. Ut est volore quam faccuscitas modio. Imi, num sim qui volorem re cum is recabor at quaepeditat.

Nus et, sit pa quis que et, et et vel idunt ipsam iducias no-bis ut am alicab is esto ommoluptas reiundisqui quas es a vo-luptibus, simos volorum facersped mos sam que minvel ium qui temolEt mos doluptas nimus, ut qui vel incimporae veli-bus veressit, inum doluptas molut qui nestorenime ipienim olorenisim ab in niandem. Ipsunti doluptu scilliti beatur aut quament plici sit volecab oratur, quam, illorpo ressum et do-lesto eum acea doluptas cus adipitiusda dolupta nus dolorer chitia et audis et aut pore, ut aut faciisque repuda qui que nia esti consectibus, samusae est aligent optaepe lluptas per-cimus, sunt utem venist dolorum reptasitatus abor sim que vellendit, officia ssimodi sit, conseni hicientia eum voluptiur?

Molorati dolore nihillessus magnient et odignatio. Lores ipsam, ut ut eum liquamus con num quiam, quis alitassiti de-liquis et ut ommo consed ut impos experch illoriandit, odis etur aut fuga. Et endandes essequist atum di quos nihitas si-musam fugiaeris mi, nos voluptatio. Et omnis quame comnis eumquunt.Occabo. Fugiam fugiam quia quidene nulla volor sinvendant, quam fuga. Et res ad que pra sam qui omnimo-luptis errorrorro te acestrum fugiam verendi tatendis quo volupta voloristisci ut volorem porestrum nosam adis cus quaecae es re pro endipsa epelest fugiam eaquam veliquatem. Beror solupie niscil incit ut unt offici a dentium voluptatus.

Torepudam, to molupta que vent lame volum quat et que dolupta quatur rem ut quiae nus moditia dolorer umquasincti suntiurit etur?

Es explaccum quaecto tatatius et fuga. Itatatur, corum fa-ciaepta volum sitas ex es et ratur sitio qui cusae consequ ati-num, conse ressusci berrum voluptatis earum ipis eostiur mos

Eribus a coritas sitatur se con porrumenis velecepernam quam aliquas pratus eicia dolorem fuga. Et aut fugita nonsen-dus des auda derorae sumquiaspiet et mint autet et exerisq uaectem quas earuptae pa accus.

Duntur sapiend ignamet, nat as sundes cum aut latusan-ducid quunt fuga. Emodipsam repuda porit re volum laciam aut expercil incim alis quam assum natatumquas et lam quid magnam, ut ut officilis dolorrumquae dolenecatio velibus, sinto milia cor atur, seque nus ma plab ium con nimin re illit quam la ipienis ad qui nime seque net anditati con nimolup tatem. Nosandae. Ut lam, te estiasp eruptas acitata cullam re, quia nus eum aute ni ipsapiciam, ut quo in re optatum acea-tem oluptatur? Quibus, alicimo lorissus, te pelis estiis audit incitibeat magnimodis aliquis dis se nat.

Vid quamusamene porem asim que dolupti berspe cusani-hil imusamus, sit ut quate nimoditatque ra poreprat.

Serumquis eium dolupta turibus deri natqui tem ut laut id quuntor mos int veles evento isqui ius eatusae et mincto eium laut imaxim eumqui si nume ommolup taspitis dis reiunt, qu-idus venit, eum quis qui doluptas et lab inveligentur ad qui vero doluptate volut lanto moluptatium ad etum audipid qu-atus autet res aut od quod quia vit, te nonsendae percid quo ma nonesti autae eos doluptas exped ut maximinciis dit audae et doloritae comnim eostius autem re la dunt, quodi volenim usdandi bea videllor audictendios audia ipidelitati undae nimus aut ut aute consequos quam nem ullende liberia quid magniatis pre dolecta quossentiis experro blanditia dolecate pro is voluptatque consedic tem est od quas sus.

Cid quaecatur alicaeperat lab inum autemquam quaspero blabo. Quat vellora vellabores imus ra acia voluptatur? Tiis non nullabo. Pidi consequati con rendia dolorendit rem fuga. Xerepudam necae cum, volorer ibustio. Nam ipita simporp orpore nones earumqu untur, to mos et aut que labo. Ita simus dolendae. Tate expla comnimi, quae. Duciur, optatem odignis conem rehendi psapita sum derit offic te re eveliquas mo mo-luptio. Et ressunt voluptat fugit ut posant pos nam iliquod isitiatur aligend ioreprat latem aut et dolorumquas as es rem num volorero et hitatemped qui rerferunt arum sincil incti-bus.

Nam quos dent plant volo magniet atempost ma con re-sequi autemol uptatur sit quo molo officiis et latiis ditiat liciae sitia volecto cumquis as por alis auditat volores duciat volup-ta peribus iur aut officta temquo tem. Et am, ulluptam evenis nim ipiciissi con pressun totaecu lparunt velique plit, odige-nis aspic test ut labor sit fugitio reiusaperio eaquistem non re vent illestrum rem fugianda nis dis molectas coreper spedici ullendes evelesenis arcidicae re non eatiasp erovidem quam voluptatet offic temquis andantes ape landi vendis es secus.

Pa doles ullaccusam venisquias ducipsuntem quid ut rem-poria pelenectur, soloreni te doluptatem nes volorro estrum simi, unt.

Sequidi cimende mporpore, at idio tem alicatur? Os co-mnimpores aut qui officabo. Pudae non re parum et pore-stiam idus sed exped eum reperia quam idese quatur as do-lupta aperis assum in percit asinum delia alique mollestinci quati ut eturit quiae offic torestrum, ne milia quia dolestiae vendi ommodi sim repudis ea il et lam quatisci odis ea quae vellatur sin cus exeriaestrum quaesti rerum lam quaecta sapel ium volorecum volorit quist officit fuga. Em fugitam dolup-tis ellupta non rempe poratus ersperum que non es iuntem qui omniminullam reium quunt aute as aspiendi que dolores sinullate prae velique cum serit, ut fuga. Et dignia atiandant videlestrum et entem que nonsed eostibus dolende voluptae sinienist et officil et hillupt atiunt volorro bea iundisitatur sunde nisit, occaturi consequo elis doluptat anda se volectio

19

Iz regije - Hrvatska

Page 20: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 620

Iz regije - Hrvatska

SASO je sajam koji okuplja niz međunarodnih specijalizi-ranih sajmova: Sajam graditeljstva, Sajam drvne industrije, Sa-jam metalne industrije, Sajam alata, strojeva i opreme, Sajam obrtništva, male privrede i poduzetništva, Sajam elektroteh-nike, energetike i telekomunikacija, SAFIR – Sajam financija, investicija i razvoja, te SEKO- Sajam ekologije. Ovogodišnji sajam je okupio 1927 izlagača iz 11 zemalja. „SASO je sajam koji uvijek pokazuje trendove u gospodarstvu. Tako je na ovo-godišnjem sajmu ponovno nastavljen trend porasta izlagača iz sektora obnovljivih izvora energije za 2,5 puta u odnosu na prošlogodišnji sajam SASO 2011.“, istakao je Bogdan Šarić, direktor sajma SASO.

Na sajmu su održane brojne stručne konferencije, demon-stracije, te organizirani međunarodni gospodarski susreti. Održani su 11. Dan arhitekata, 9. Energetski summit, 7. Dan građevinara, 6. Dan ekologije, Dan kamena, Gospodarski susreti B2B@SASOfair, radionice i prezentacije. Posebnu po-zornost privukao je susret predsjednika Republike Hrvatske, prof. dr.sc. Ive Josipovića sa gospodarstvenicima, gdje je su-djelovalo stotinjak direktora i vlasnika tvrtki. Samo na struč-nim skupovima sudjelovalo je više od 200 predstavnika tvrt-ki, te više od 2000 sudionika. Sudjelovanje na konferencijama bilo je besplatno, odnosno nije se naplaćivala kotizacija, čime je svim zainteresiranim omogućena dostupnost novim zna-njima i trendovima. Stručne skupove su bodovale relevantne komore.

“SASO je po broju izlagača, velikom broju sklopljenim po-slovima te uspješnom stručnom programu još jedanput do-kazao da je jedan od najznačajnijih gospodarskih događaja

u regiji. Unatoč krizi, na sajmu se mogla uočiti prilagodljivost i žila-vost dijela poduzetnika iz sektora graditeljstva i metalnog sektora. Poduzetnici su izložili niz inova-tivnih i funkcionalnih proizvoda što je oduševilo posjetitelje sajma. Izuzetna nam je čast što smo i ove godine imali prilike ugostiti pro-jekt B2B@SASOfair u organizaciji Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Split i Eu-ropske poduzetničke mreže, kon-ferenciju gdje je poslovne prilike prezentiralo i nudilo 124 poduzet-nika iz Europe, a održano je 183 sastanka“, istakao je Bogdan Šarić, direktor sajma SASO.

Ove godine je isto tako, na-stavljena uspješna suradnja tvrtke Sajam Split sa Hrvatskom gospo-darskom komorom i Hrvatskom obrtničkom komorom. Uz Obrt-ničku komoru Splitsko-dalma-tinske županije, svoje proizvode i usluge predstavili su obrtnici iz cijele Hrvatske: Obrtnička komora Osječko-baranjske županije, Obrt-nička komora Vukovarsko–srijem-ske županije, Obrtnička komora Bjelovarsko-bilogorske županije, Obrtnička komora Krapinsko-za-gorske županije, Obrtnička ko-mora Šibensko-kninske županije, Obrtnička komora Zagrebačke i Obrtnička komora Karlovačke županije. Osim domaćih, na saj-mu su se predstavile i komore iz njemačkih gradova Erfurta i Maderburga, koje su neposredno zainteresirane za konkretna ulaganja u poduzetničku zonu u Dugopolju. Pod okriljem Hr-vatske gospodarske komore, skupno su predstavljene tvrtke iz Karlovca, Osijeka, Siska, Vukovara i Bjelovara.

Sajam SASO obilježili su uspješni grupni nastupi gospo-darstvenika iz Njemačke, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Slovenije i Austrije.

SASO 2012. održao se pod visokim pokroviteljstvom Pred-sjednika Republike Hrvatske, gospodina prof. dr.sc. Ive Josi-povića, Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva gospodar-stva, Ministarstva graditeljstva, Splitsko dalmatinske županije i Grada Splita.

› www.sasofair.com

Uspješno završen 17. SASO – sklopljeni unosni posloviOvogodišnji, 17. po redu, sajam SASO održao se u Splitu na Žnjanskom platou od 24. do 28.10. 2012. godine.

››

Page 21: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 21

Iz regije - Hrvatska

ce PROTECTOR M151 kalibra 12,7mm koja je u svom segmentu trenutni globalni lider. Đuro Đa-ković grupa će ovom su-radnjom dobiti potrebni know how u proizvodnji najmodernije oružne sta-nice, u pogonima Grupe će se proizvoditi svi dije-lovi koje proizvodni pro-ces trenutno omogućuje te će se raditi

montaža i kompletna integracija oružne stanice na borbeno oklopna vozi-la (BOV) čiju je proizvod-nju Đuro Đaković Grupa preuzela od finske grupe Patria. Prema sporazumu potpisanom s Kongsbergom, zainteresiranim kupcima diljem svijeta će se uz opciju kupnje same oružne stanice nuditi i cjeloviti proizvod – borbeno oklopno vozilo proizvedeno u partnerstvu Patrie i Đuro Đaković grupe s montiranom no-vom daljinski

upravljanom oružnom stanicom srednjeg kalibra. „ Osob-no me raduje što će se u našim pogonima u Slavonskom Bro-du ne samo proizvoditi i montirati nova oružna stanica, već i što ćemo sudjelovati u zadnjoj fazi njenog razvoja“, izjavio je Vladimir Kovačević prilikom potpisivanja sporazuma.

Riječ je o novoj oružnoj stanici koja će se proizvoditi u Sla-vonskom Brodu, a ovim sporazumom Đuro Đaković postav-lja se uz bok

malobrojnim proizvođačima obrambene tehnike najviše razine u svijetu. Vladimir Kovačević, predsjednik Uprave Đuro Đaković Holdinga i Walter Qvam, predsjednik i glav-ni izvršni direktor Kongsberg Grupe potpisali su Sporazum o partnerstvu za oružne stanice srednjeg kalibra - Teaming Agreement for Medium Calibar Remote Weapon Stations - kojim dvije kompanije udružuju snage u proizvodnji i mar-ketingu nove oružne stanice. Nova oružna stanica zbog pove-ćane potražnje za naoružanjem srednjeg kalibra na borbeno oklopnim vozilima na svjetskom tržištu ima veliki potencijal, a mogla bi i nadmašiti uspjeh Kongsbergove oružne stani-

Đuro Đaković grupa s norveškim Kongsbergom razvija novu oružnu stanicu

Đuro Đaković grupa je s globalno poznatom norve-škom industrijskom grupacijom Kongsberg potpisala ugovor o razvoju i komercijalizaciji potpuno novog proizvoda najviše tehnološke razine na svjetskom tržištu – daljinski upravljane 30mm oružne stanice PROTECTOR Medium Caliber RWS.

››

› Vladimir Kovačević

Page 22: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 622

Iz regije - Hrvatska

je konkurentan kako u regiji tako i šire. Hr-vatska ima vrsne in-formatičke stručnjake koji mogu znanjem i kompetencijama parirati bilo kome u svijetu i uvjereni smo da će se isplativost ovog projekta poka-zati vrlo brzo. U tom smislu brojni kontakti s potencijalnim kli-jentima su već ostva-reni i u vrlo kratkom roku prvi projekti s međunarodno pozna-tim tvrtkama će biti realizirani“, istaknuo je Krešo Troha, pred-sjednik uprave Data-Crossa.

Podatkovni centar Jastrebarsko projek-tiran je, sagrađen i opremljen u skladu s najvišim propisima Uptime Institue-a (glavnog međunarodnog centra za propisivanje kvalitete data centara kroz TIER standardizaciju), a trenutno zadovo-ljava TIER 3 standard.

Podatkovni centar Križ, odnosno DataCross, je tvrtka specijalizirana za pružanje usluga podatkovnih centara. Investiciju nastavlja gradnjom drugog multifunkcionalnog podatkovnog centra u Križu, koji bi, najavljuju, trebao biti još veći i kvalitetniji. Realizacija projekta Podatkovni centar Jastrebarsko počela je tijekom 2011. godine kada je potpisan sporazum o strateškom ulaganju s domaćim investicijskim fondom Nexus FGS te su tako stvoreni preduvjeti da se po-četkom 2012. godine krene s gradnjom prvog centra. Ideja o gradnji podatkovnog centra TIER 3 razine kvalitete stigla je od domaćih stručnjaka, a prema dostupnim podacima radi se o jednoj od najvećih investicija u Hrvatskoj ove godine, navodi se u priopćenju tvrtke Podatkovni Centar Križ.

Centar je jedini te vrste na prostoru od Austrije do Bugar-ske, a njegove usluge bi mogla koristiti državna tijela, ali i banke, osiguravajuća te velika trgovačka društva. „Vrlo smo ponosni na izgradnju Podatkovnog centra Jastrebarsko, jer je to nova vrijednost hrvatskog gospodarstva, proizvod koji

Otvoren podatkovni centar DataCross

U poduzetničkoj zoni Jalševac, tridesetak kilometara od Zagreba, otvoren je podatkovni centar DataCross Jastrebarsko. Tvrtka Podatkovni Centar Križ, koja sto-ji iza brenda DataCross, u podatkovni centar Jastre-barsko uložila je u ovoj fazi 40 milijuna kuna.

››

› Krešo Troha

Na ovogodišnjoj Automechaniki, tvrtka Henkel predstav-lja inovativne proizvode i tehnologije robnih marki Loctite i Teroson za automobilsku industriju i održavanje vozila, koji su opasni po zdravlje korisnika, za sigurnost te za okoliš. Načelno se može reći da je “zeleno” zajednička tema pred-stavljanja tvrtke Henkel na ovogodišnjem sajmu. Sa čitavom paletom anaerobnih ljepila, koji ne sadrže opasne tvari, do trenutačnih ljepila, koja nisu iritantna i nemaju snažan miris, novih sigurnih silikona i proizvoda za popravljanje i zaštitu karoserija, koje ne sadrže otapala - Henkel očito sa svojim proizvodima postavlja na prvo mjesto korisnike i njihovu si-gurnost. Dodatno, uspjelo im je poboljšati navedena svojstva proizvoda u smislu zdravlja i sigurnosti, bez da su ugrozili njihove prvobitne tehničke karakteristike i djelovanje.

› www.henkel.hr› www.henkel.si

Trajnost, sigurnost i zdravlje radnika, postale su sve važni-je teme u automobilskoj industriji i održavanju vozila. Većina proizvođača automobila teži stvaranju lagane konstrukcije, što predstavlja rješenja za razvoj ekonomičnijih i ekološkijih vozila, troše manje goriva i proizvode manje emisija. Zamjena tradicionalnih metoda spajanja s pomoću lijepljenja ima važ-nu ulogu, jer se može bitno smanjiti masa konstrukcije.

Tvrtka Henkel predstavlja inovacije na području ljepila

Na Sajmu Automechanika 2012 u Frankfurtu se tvrtka Henkel predstavlja s inovacijama robnih marki Loctite i Teroson.

››

Page 23: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 23

Iz regije - Hrvatska

Ljudski potencijali i usavršavanje zaposlenika

Glavni razlog za organiziranje usavršavanja zaposlenika je povećanje kvalitete proizvoda i usluga s prosječnim težinskim prosjekom od 85, a slijedi ga poboljšanje vještina novih zaposle-nika s težinskim prosjekom od 81.

Najmanje značajan razlog za organiziranje usavršavanja zaposlenika od svih ponuđenih odgovora u mikro i malim po-duzećima je upoznavanje s novim zakonskim zahtjevima, dok su u srednjim poduzećima to ostanak u poslovanju i proširenje poslovanja. Ipak, obzirom na visoke težinske prosjeke svakog od navedenih razloga, možemo zaključiti da su svi oni bili rela-tivno važan poticaj za organiziranje usavršavanja zaposlenika.

Razvoj i usavršavanje zaposlenika uglavnom financira po-duzeće što je istaknulo prosječno 91% ispitanika. Tek su nezna-čajne razlike vidljive prema veličini poduzeća pa je u srednje velikim poduzećima taj postotak viši i iznosi 97%, naspram 89% u mikro, odnosno 92% u malim poduzećima. U mikro i malim

poduzećima je stoga i nešto veći udio ispitanika koji su istaknuli da razvoj i usavršavanje zaposlenika financiraju uglavnom sami zaposlenici (6% u mikro, 4% u malim poduzećima), a svi ostali izvori sredstava za financiranje usavršavanja zaposlenika su re-lativno beznačajni.

Porezne olakšice bile su najčešće korišteni oblik državnih

Analiza edukativnih potreba malih i srednjih poduzeća s posebnim naglaskom na podu-zetničkim vještinama (2. dio)U ovom broju časopisa IRT3000 donosimo nastavak rezultata istra-živanja kojeg je tijekom 2011. godine provela Hrvatska gospodarska komora (HGK) o potrebama za edukacijom malih i srednjih poduzeća s posebnim naglaskom na poduzetničkim vještinama, kao dio projekta Regionalnog istraživanja potreba za obrazovanjem i usavršavanjem u malim i srednjim poduzećima kojeg provodi Regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (South East European Centre for Entrepreneurial Learning - SEECEL).

››

70

75

80

85

90

Ostanak uposlovanju

Praćenjetehnološkihpromjena itrendova

Proširenjeposlovanja

Povećanjekvalitete

proizvoda iusluga

Poboljšanjeimidža poduzeća

Upoznavanje snovim zakonskim

zahtjevima

Poboljšanjevještina novihzaposlenika

1 - Mikro 2 - Malo 3 - Srednje

› Grafikon 9. Razlozi za organiziranje usavršavanja zaposlenika, težinski prosjeci

› Grafikon 10. Glavni izvori sredstava za financiranje razvoja zaposlenika (u %)

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Mikro Malo Srednje

Ostalo

Međunarodne organizacije iprojekti

Uglavnom javna sredstva

Uglavnom sami zaposlenici

Uglavnom poduzeće

› Grafikon 11. Korištenje državnih potpora za razvoj zaposlenika prema vrsti potpore (u %)

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Potpuno financiranje Sufinanciranje Porezne olakšice

Ne znaju da postoje

Ne koriste

Koriste

70

75

80

85

90

Ostanak uposlovanju

Praćenjetehnološkihpromjena itrendova

Proširenjeposlovanja

Povećanjekvalitete

proizvoda iusluga

Poboljšanjeimidža poduzeća

Upoznavanje snovim zakonskim

zahtjevima

Poboljšanjevještina novihzaposlenika

1 - Mikro 2 - Malo 3 - Srednje

Page 24: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 624

Iz regije - Hrvatska

raditi na smanjivanju troškova poslovanja, što obično dovodi do ograničavanja proračuna za edukaciju i razvoj zaposlenika. Ovo istraživanje potvrdilo je da su hrvatska poduzeća ipak relativno svjesna potrebe kontinuiranog unaprjeđivanja znanja i vještina zaposlenika te da su prepoznala kvalitetu i stručnost zaposleni-ka kao nužan preduvjet održavanja i razvoja poslovanja u teš-kim tržišnim i gospodarskim uvjetima.

Poduzeća iz uzorka u zajedničkim projektima, razmjeni oso-blja, aktivnostima treninga i sličnim aktivnostima najviše sura-đuju s komorama (težinski prosjek 25), a slijede je suradnja s privatnim pružateljima usluga obrazovanja i konzultantskim kućama (težinski prosjek 21). Ipak, tu suradnju s obzirom na težinske prosjeke možemo označiti tek kvalitativnom oznakom rijetko. Suradnja sa sveučilištima te suradnja s državnim, regio-nalnim i lokalnim agencijama imaju iznimno nizak težinski pro-sjek (13) te možemo ustvrditi da je suradnja s tim pružateljima usluga obrazovanja iznimno rijetka. Manja odstupanja zamjetna su prema veličini poduzeća pa srednje velika poduzeća općeni-to najčešće (iako se ta suradnja ostvaruje tek rijetko ili ponekad) surađuju s privatnim pružateljima usluga obrazovanja i konzul-tantskim kućama, dok s druge strane mikro i mala poduzeća najčešće surađuju s komorama.

Provedba programa obrazovanja, osposobljavanja i usavrša-vanja u budućnosti vlasnicima i rukovoditeljima potrebnija je od ostalih zaposlenika. Pritom se organizacija i rukovođenje te vođenje i motiviranje navode kao najvažnije vještine koju bi ru-kovoditelji trebali dodatno usavršiti, dok bi kod vlasnika trebalo poraditi na uslugama i servisima orijentiranima na kupca. Kod ostalih zaposlenika najviše bi trebalo poraditi na informatičkoj pismenosti, a zatim na uslugama i servisima usmjerenima na kupca. Najmanje važnima kod vlasnika i rukovoditelja ocije-njene su matematičko-numerička te administrativna znanja i vještine, dok su kod ostalih zaposlenika to organizacija i ruko-vođenje. Svakako možemo primijetiti da su u ovom istraživanju dobiveni rezultati vrlo slični onima iz istraživanja provedenih u razdoblju od 2009.-2011., što svakako može biti dobra vodilja prilikom odlučivanja o kreiranju specijaliziranih sufinanciranih obrazovnih programa

Povećanje efikasnosti najvažnija je organizacijska karakteri-stika koju bi trebalo unaprijediti i kod rukovoditelja i kod ostalih zaposlenika, a slijede je usmjerenost na rezultat, usmjerenost na rješavanje problema i lojalnost prema poduzeću tijekom procesa promjena. Najmanje važna organizacijska karakteristika koju bi trebalo unaprijediti i kod rukovoditelja i kod ostalih zaposleni-ka je otvorenost prema kulturološkim različitostima u poduze-ću i suradnji s poslovnim partnerima, a slijede je jedinstvenost o potrebi za poboljšanjima kod rukovoditelja i cjelokupna organi-

potpora za razvoj zaposlenika u posljednjih 12 mjeseci, a kori-stilo ih je prosječno 13% poduzeća iz uzorka. Na drugom mje-stu su potpore u obliku sufinanciranja (7%), a na posljednjem mjestu potpuno financiranje. Iako može zabrinjavati relativno visok udio poduzeća koja ne koriste državne potpore za razvoj zaposlenika, kao još veći problem ističe se relativno visok udio poduzeća koja uopće ne znaju da takve postoje (prosječno 19-21% ovisno o vrsti potpore). Stoga se svakako može preporučiti iniciranje daljnjih aktivnosti širenja svijesti o postojanju raznih varijanti državnih olakšica i poticaja za razvoj i usavršavanje zaposlenika.

Veličina poduzeća svakako je važan pokazatelj povezanosti s

korištenjem državnih potpora pa tako srednje velika poduzeća u prosjeku najviše koriste državne potpore za razvoj i usavrša-vanje zaposlenika, od čega se posebno ističe korištenje poreznih olakšica, a što je istaknulo gotovo 20% srednje velikih poduzeća iz uzorka, naspram tek 10% mikro, odnosno 14% malih poduze-ća. Sličan rezultat vidljiv je i kod sufinanciranja, dok je kod pot-punog financiranja relativno jednolika distribucija (ne)korište-nja u ovisnosti o veličini poduzeća. Razloge za to prvenstveno možemo tražiti u administrativnim zahtjevima koje je potrebno ispuniti da bi se ostvarilo pravo na korištenje takvih potpora, što je pogotovo nespretno onim poduzećima u kojima ne postoji osoba ili odjel koji je zadužen baviti se ljudskim potencijalima.

U odnosu na protekle tri godine trendovi ulaganja u razvoj ljudskih potencijala (obrazovanje, usavršavanje, unaprjeđenje vještina i sl.) pokazuju da većina poduzeća nije mijenjala politi-ku ulaganja u razvoj zaposlenika, a veći je i postotak poduzeća koja su navela trend povećanja ulaganja u odnosu na poduzeća koja su navela smanjenje ulaganja u razvoj vlastitih zaposlenika za čak 6 postotnih bodova. Ipak, ovo svakako možemo prihva-titi kao ohrabrujuće statistike imajući u vidu značajno pogor-šanje gospodarske situacije u posljednje tri godine, pogotovo ukoliko razmotrimo činjenicu da je većina poduzeća morala

› Grafikon 12. Korištenje državnih potpora za razvoj zaposlenika prema veličini poduzeća (u %)

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

Mikro Malo Srednje

Potpuno financiranje

Sufinanciranje

Porezne olakšice

› Grafikon 13. Suradnja s obrazovnim sektorom prema veličini poduzeća (težinski prosjeci)

0

5

10

15

20

25

30

35

40

Državne/regionalne/ lokalne

agencije

Privatni pružateljiusluga

obrazovanja ikonzultantske

kuće

Konzultanti(pojedinci)

Sveučilišta Srednje strukovneškole/pružatelji

usluga strukovnogobrazovanja

Komore

Mikro Malo Srednje

› Grafikon 14. Područja razvoja zaposlenika koja bi u skoroj bu-dućnosti trebalo provesti (težinski prosjeci)

35

40

45

50

55

60

65

Vlasnik Rukovoditelji Ostali

Page 25: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 25

Iz regije - Hrvatska

ranima na kupca. Programi educiranja trebali bi biti prilagođeni široj skupini poduzetnika, što bi svakako povećalo jednostavnost njihove upotrebe i pojef-tinilo provedbu. Ovisno o profilu podu-zeća potrebno je prilagoditi marketinšku kampanju kako bi se što bolje dosegnule ciljane skupine, odnosno kako bi te kam-panje bile što efikasnije te s ciljem širenja svijesti o postojanju različitih programa i mogućnostima njihovog korištenja.

U promatranju rezultata cjelokupne analize i smjernica nužno je voditi računa o tome da je ovaj upitnik pripremljen za regionalno istraživanje koje se provodi-lo istovremeno u 8 zemalja regije, a koje

do sada nisu imala iskustva s takvim pristupom. To je ujedno i osnovni razlog obimnosti i sadržajnosti upitnika (27 pitanja) jer su predstavnici pojedinih zemalja željeli s jednim upitnikom do-biti odgovore na cijeli niz pitanja koja pokrivaju šire područje od same potrebe za edukacijom u malim i srednjim poduzećima. Stoga možemo pretpostaviti da će svaka zemlja u budućnosti prilagoditi pitanja svojim potrebama, a u slučaju Hrvatske naci-onalni upitnik koji se koristi sigurno će se unaprijediti, ali vode-ći pri tome računa da se zadrži najveći broj pitanja u sadašnjem obliku kako bi se mogla raditi komparacija rezultata.

Komparativna analiza rezultata za svih 8 zemalja koje su sudjelovale u istraživanju bit će dostupna negdje u lipnju 2012. godine. Važno je naglasiti da će ovom inicijativom po prvi puta biti dostupni podaci za direktnu usporedbu trendova u Hrvat-skoj u odnosu na zemlje u okruženju, što svakako može ukazati na brojne pozitivne i negativne strane hrvatskog poduzetništva u odnosu na konkurenciju u susjednim zemljama te može biti odlična polazišna točka za moguća poboljšanja. Svakako će veli-ku važnost u budućoj provedbi ovih aktivnosti imati Regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje Jugoi-stočne Europe (SEECEL) čije aktivnosti su usmjerene upravo na sustavno praćenje potreba za edukacijom u malim i srednjim poduzećima te horizontalno stvaranje platforme za razmjenu i informiranje o najnovijim EU politikama iz područja poduzet-ničkog učenja, te razmjena dobrih iskustava i prakse.

› www.hgk.hr

zacijska struktura kod ostalih zaposlenika. Ipak, valja naglasiti da se sve ove karakteristike kreću unutar intervala težinskog prosjeka 50 do 75 što znači da su sve one poželjne za razvoj.

Zaključak ukupne analize i daljnje smjernice

Stanje u Hrvatskoj u pogledu razvoja zaposlenika i podu-zetničkih vještina još uvijek nije zadovoljavajuće, no očigledni su pozitivni pomaci u odnosu na prethodno provedena istraži-vanja u razdoblju 2009.-2011. Svakako možemo istaknuti da su za zabilježena unaprjeđenja barem djelomično zaslužni rezul-tati i preporuke prethodnih istraživanja potreba za edukacijom u malim i srednjim poduzećima, što je definitivan znak da je i nadalje potrebno raditi na ovom i svim sličnim istraživanjima u budućnosti.

Poduzeća iz uzorka svjesna su važnosti budućeg razvoja osobina svojih zaposlenika, a prilikom izbora programa za ob-razovanje, osposobljavanje i usavršavanje zaposlenika kvaliteta i stručnost predavača igraju presudnu ulogu, a slijede je cijena i motiviranost zaposlenika za razvoj i usavršavanje. Pritom bi se trebali razdvojiti programi za rukovoditelje i vlasnike s poseb-nim naglaskom na organizaciji, rukovođenju i motiviranju te na uslugama i servisima orijentiranima na kupca, dok bi za ostale zaposlenike programi trebali biti usmjereni na razvoj informa-tičke pismenosti i znanja te na uslugama i servisima orijenti-

› Grafikon 15. Organizacijske karakteristike koje bi trebalo unapri-jediti, težinski prosjek

50

55

60

65

70

75

80

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14

Rukovoditelji Ostali zaposlenici

1 - Jedinstvenost o potrebi za poboljšanjima; 2 - Otvorenost prema inovacijama; 3 - Osobna kreativnost; 4 - Odgovornost za upoznavanje s inovocijama; 5 - Spremnost za preuzimanje rizika; 6 - Lojalnost prema poduzeću tijekom procesa promjena ; 7 - Usmjerenost na rješavanje problema; 8 - Usmjerenost na rezultat; 9 - Povećanje efikasnosti; 10 - Unapređenje zaposlenika - razvijena metoda utvrđivanja potreba za usavršavanjem; 11 - Cjelokupna organizacijska struktura; 12 - Novi standardi u poslovanju; 13 - Otvorenost prema kulturološkim različitostima u poduzeću i suradnji s poslovnim partnerima; 14 - Novi propisi

Page 26: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 626

Iz regije - Srbija

sve raspoložive financijske mogućnosti, kako bi što učinkovi-tije provele planove, programe i projekte nedavno usvojene Dunavske strategije, što bi trebalo doprinijeti bržem ekonom-skom razvoju. Novosadski sajam je za sajam Investexpo pri-premio specijalno elektronsko izdanje kataloga projekata, koji sadrži osnovne podatke o lokaciji, veličini, prometnoj infra-strukturi i investicijskim projektima lokalne samouprave koja je sudionik sajma. Tako su zainteresirani pojedinci i poduzeća dobili svojevrsni vodič za informiranje o ponudi investicijskih lokacija u zemlji i regiji.

U okviru Dana energetike organizirano je više poslovno-stručnih skupova na aktualne teme s međunarodnim sudje-lovanjem vodećih stručnjaka i predstavnika tvrtki iz ener-getskog sektora. Posebna pažnja je bila posvećena biomasi i ugledni su se stručnjaci suglasili da Srbija ima ogromne po-tencijale za njeno korištenje u energetske svrhe, ali je njena upotreba trenutno zanemariva. Također je bilo riječi i o pri-rodnom plinu. Mogli su se čuti razni prijedlozi za povećanje potrošnje ovog energenta koji najmanje zagađuje životnu oko-linu, kao i komentari zakonske regulative na lokalnom tržištu. Jedan od zaključaka skupa je da strateški projekt „Južni tok“ postaje realnost, a sudionici su predočili i rezultate u pobolj-šanju kvalitete prirodnog plina.

› www.sajam.net

Na Sajmu investicija sudjelovale su 44 lokalne samouprave iz Srbije i regije, a njih 23 predstavile su investicjske projekte čiji okvirni proračun iznosi 750 milijuna eura. Međunarod-ni značaj ovog sajma potvrdilo je učešće gradova i općina iz Bosne i Hercegovine, Rumunjske i Makedonije. U struktu-ri projekata koji su promovirani na sajmu dominirali su oni usmjereni na razvoj turizma u toplicama i gradskog turizma, izgradnju i obnovu infrastrukture i industrijskih zona, kao i projekti vezani za energetsku učinkovitost, odnosno izgrad-nju sportsko-rekreativnih centara. Opći dojam predstavnika lokalnih samouprava na sajmu je da bio da je, iako i dalje vlada ekonomska kriza, neophodno nastaviti s promocijom domaćih investicijskih potencijala i povezivanje sa zemljama u regiji. Također je nužno pobrinuti se za dodatnu pravnu si-gurnost investitora, kako bi postojeće infrastrukturne kapa-citete iskoristili sa što manje ulaganja, čime bi se omogućilo otvaranje novih radnih mjesta. Održavanje ovakvih manife-stacija izuzetno je značajno, jer je ujedno prilika da sudionici međusobno porazgovaraju, razmijene iskustva i surađuju, za-ključak je izlagača na Sajmu investicija.

U okviru sajma jer održan i „Prvi dunavski biznis forum“, koji je bio prilika da se predstave potencijali Vojvodine i da se na jednom mjestu okupe partneri iz Dunavske regije. Na skupu s oko 200 gospodarstvenika, predstavnika lokalnih sa-mouprava i gospodarskih komora iz zemalja podunavskog toka, naglašeno je da bi Srbija i Vojvodina trebale iskoristiti

Sajam investicija i Dani energetike

U Novom Sadu su 23.- 25. listopada, u okviru među-narodnog sajma Investexpo na Novosadskom sajmu, organizirani Dani energetike i Sajam investicija, na kojem se odvijao i Prvi dunavski biznis forum.

››

Centar za promociju znanosti u suradnji s Elektrotehnič-kim fakultetom Sveučilišta u Beogradu organizirao je prvi znanstvenopopularni festival u potpunosti posvećen roboti-ma. Manifestacija pod nazivom „Dani budućnosti – Robotika“ održana je u centru grada, u galeriji Robne kuće „Beograd“ u Knez Mihailovoj 5, a posjetitelji su mogli vidjeti više od 25 vrsta robota različitih namjena i iz raznih krajeva svijeta. Naj-veću pažnju, kako medija, tako i posjetitelja izazvao je Asimo, najnapredniji humanoidni robot na svijetu koji hoda, izvršava naredbe, priča i u svemu pokušava oponašati čovjeka. Nje-gove nastupe u obližnjoj Zadužbini Ilije M. Kolarca prisutni su pratili s uzbuđenjem, a Asimo im je poručio na engleskom jeziku da je prvi put u Srbiji i da mu je drago što je prisutan

Izložba robota u Beogradu

Više od 150.000 ljudi obišlo je veliku izložbu robo-ta koju su od 24. rujna do 15. listopada organizirali Centar za promociju znanosti (CPN) i Elektrotehnički fakultet u Beogradu, sa željom da odgovore na pita-nje koliko smo daleko od budućnosti.

››

na manifestaciji. Robot je visok 130 cm i ima masu od 48 kilo-grama, a moguće ga je povremeno vidjeti na sličnim svjetskim sajmovima. U Beogradu je pored japanskog robota Asima go-stovao i europski robot ECCE, kao i 25 drugih izloženih robo-ta. Uz robote su u Beogradu tijekom „Dana budućnosti“ bo-ravili ugledni stručnjaci za robotiku, među kojima i profesori Hiroshi Ishiguro iz Japana, Owen Holand iz Velike Britanije i Rolf Pfeiffer iz Švicarske.

› www.danibuducnosti.cpn.rs

Page 27: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6

Perum est, ut que di qui dolorecte quam, as doles dolup-tate pos qui occum natur? Pis eictas eum facestis eossimpo-rese voluptas solut laboria quis min conse nobistibus etur most accum re omni comnien dianisto omni omnisqui volo-rest qui nisi ne ne venienda volende nossi alibus consequiae. Genti tet, autem denectis alitium alibuscienia aceationse non-send ipsandant moluptaquae coribustium dit aute entis sam aut et que vellaut fugiat as as ditatur samet, ut invent fuga. Itaquam autat militat facepta derum et am re et, sed quiaspe ditios aceri del ius doloremquis dernam rem qui aut plibus ip-suntorrum dolorpos con nobitae nus ame poribus quam, etus asperum qui repellecta que dolesci aturiat volor ma sit audi blaut omnimi, quae. Rehenih illaces eum laborent quiatquatet estrum aut harcidu sdandae veris que qui dunt.

Omnissi mporia sam vitatur abores mi, qui nonserem sum idenis auditiam, sin cum fuga. Alit restotatem doluptatur, quas eatectiae dipicit ut asperrum quo endis rerem fuga. Et minctatquias et maximi, est lacient ventem ent.

Event quae odi ut odis is conesed quam re, animintemos re ellabore, sit, con re, ullam, vendebis aceaque conseque verro velit ea vendio. Nequiatur re, offic toritas est aut quiaepuda alitaquuntur alique voloraturi qui sin exerora epelesed mos eosti ressum conseniet laccati usanien dantem. Ut est atur, et veriae. Tur, secte dunduciis abo. Et placcupitiae eliqui re niet vellupitam dus, andignatinum escienihita sum eos magnias-pis etur, quam ad est di corepel magnis nis iustorum soluptio blabo. Im iumquo iume quatem faceptatur? Xerrum, a volor andigen disitatqui ad et magnatq uiassime nam harum volu-piciis exeri doloriae poreium sequiandi nonsequi aut labor saperro tem laceped quibusae. Lestibus dollaborro di nobis nihiciunti odionsequia corendi ssitio mo occupis quam fugit magnis dis solecatur rerum rerupta tiorecestrum estecto beri-tas dolorum ut volupta siminci atemqui voluptur acipsape ve-litium niet odi odis dolest, quam eosam, et molupta eceperum fuga. Ut est volore quam faccuscitas modio. Imi, num sim qui volorem re cum is recabor at quaepeditat.

Nus et, sit pa quis que et, et et vel idunt ipsam iducias no-bis ut am alicab is esto ommoluptas reiundisqui quas es a vo-luptibus, simos volorum facersped mos sam que minvel ium qui temolEt mos doluptas nimus, ut qui vel incimporae veli-bus veressit, inum doluptas molut qui nestorenime ipienim olorenisim ab in niandem. Ipsunti doluptu scilliti beatur aut quament plici sit volecab oratur, quam, illorpo ressum et do-lesto eum acea doluptas cus adipitiusda dolupta nus dolorer chitia et audis et aut pore, ut aut faciisque repuda qui que nia esti consectibus, samusae est aligent optaepe lluptas per-cimus, sunt utem venist dolorum reptasitatus abor sim que vellendit, officia ssimodi sit, conseni hicientia eum voluptiur?

Molorati dolore nihillessus magnient et odignatio. Lores ipsam, ut ut eum liquamus con num quiam, quis alitassiti de-liquis et ut ommo consed ut impos experch illoriandit, odis etur aut fuga. Et endandes essequist atum di quos nihitas si-musam fugiaeris mi, nos voluptatio. Et omnis quame comnis eumquunt.Occabo. Fugiam fugiam quia quidene nulla volor sinvendant, quam fuga. Et res ad que pra sam qui omnimo-luptis errorrorro te acestrum fugiam verendi tatendis quo volupta voloristisci ut volorem porestrum nosam adis cus quaecae es re pro endipsa epelest fugiam eaquam veliquatem. Beror solupie niscil incit ut unt offici a dentium voluptatus.

Torepudam, to molupta que vent lame volum quat et que dolupta quatur rem ut quiae nus moditia dolorer umquasincti suntiurit etur?

Es explaccum quaecto tatatius et fuga. Itatatur, corum fa-ciaepta volum sitas ex es et ratur sitio qui cusae consequ ati-num, conse ressusci berrum voluptatis earum ipis eostiur mos

Eribus a coritas sitatur se con porrumenis velecepernam quam aliquas pratus eicia dolorem fuga. Et aut fugita nonsen-dus des auda derorae sumquiaspiet et mint autet et exerisq uaectem quas earuptae pa accus.

Duntur sapiend ignamet, nat as sundes cum aut latusan-ducid quunt fuga. Emodipsam repuda porit re volum laciam aut expercil incim alis quam assum natatumquas et lam quid magnam, ut ut officilis dolorrumquae dolenecatio velibus, sinto milia cor atur, seque nus ma plab ium con nimin re illit quam la ipienis ad qui nime seque net anditati con nimolup tatem. Nosandae. Ut lam, te estiasp eruptas acitata cullam re, quia nus eum aute ni ipsapiciam, ut quo in re optatum acea-tem oluptatur? Quibus, alicimo lorissus, te pelis estiis audit incitibeat magnimodis aliquis dis se nat.

Vid quamusamene porem asim que dolupti berspe cusani-hil imusamus, sit ut quate nimoditatque ra poreprat.

Serumquis eium dolupta turibus deri natqui tem ut laut id quuntor mos int veles evento isqui ius eatusae et mincto eium laut imaxim eumqui si nume ommolup taspitis dis reiunt, qu-idus venit, eum quis qui doluptas et lab inveligentur ad qui vero doluptate volut lanto moluptatium ad etum audipid qu-atus autet res aut od quod quia vit, te nonsendae percid quo ma nonesti autae eos doluptas exped ut maximinciis dit audae et doloritae comnim eostius autem re la dunt, quodi volenim usdandi bea videllor audictendios audia ipidelitati undae nimus aut ut aute consequos quam nem ullende liberia quid magniatis pre dolecta quossentiis experro blanditia dolecate pro is voluptatque consedic tem est od quas sus.

Cid quaecatur alicaeperat lab inum autemquam quaspero blabo. Quat vellora vellabores imus ra acia voluptatur? Tiis non nullabo. Pidi consequati con rendia dolorendit rem fuga. Xerepudam necae cum, volorer ibustio. Nam ipita simporp orpore nones earumqu untur, to mos et aut que labo. Ita simus dolendae. Tate expla comnimi, quae. Duciur, optatem odignis conem rehendi psapita sum derit offic te re eveliquas mo mo-luptio. Et ressunt voluptat fugit ut posant pos nam iliquod isitiatur aligend ioreprat latem aut et dolorumquas as es rem num volorero et hitatemped qui rerferunt arum sincil incti-bus.

Nam quos dent plant volo magniet atempost ma con re-sequi autemol uptatur sit quo molo officiis et latiis ditiat liciae sitia volecto cumquis as por alis auditat volores duciat volup-ta peribus iur aut officta temquo tem. Et am, ulluptam evenis nim ipiciissi con pressun totaecu lparunt velique plit, odige-nis aspic test ut labor sit fugitio reiusaperio eaquistem non re vent illestrum rem fugianda nis dis molectas coreper spedici ullendes evelesenis arcidicae re non eatiasp erovidem quam voluptatet offic temquis andantes ape landi vendis es secus.

Pa doles ullaccusam venisquias ducipsuntem quid ut rem-poria pelenectur, soloreni te doluptatem nes volorro estrum simi, unt.

Sequidi cimende mporpore, at idio tem alicatur? Os co-mnimpores aut qui officabo. Pudae non re parum et pore-stiam idus sed exped eum reperia quam idese quatur as do-lupta aperis assum in percit asinum delia alique mollestinci quati ut eturit quiae offic torestrum, ne milia quia dolestiae vendi ommodi sim repudis ea il et lam quatisci odis ea quae vellatur sin cus exeriaestrum quaesti rerum lam quaecta sapel ium volorecum volorit quist officit fuga. Em fugitam dolup-tis ellupta non rempe poratus ersperum que non es iuntem qui omniminullam reium quunt aute as aspiendi que dolores sinullate prae velique cum serit, ut fuga. Et dignia atiandant videlestrum et entem que nonsed eostibus dolende voluptae sinienist et officil et hillupt atiunt volorro bea iundisitatur sunde nisit, occaturi consequo elis doluptat anda se volectio

27

Iz regije - Srbija

CAJHEN d.o.o., Sp. Rečica 80a, 3270 Laško, t: +386 3 57 315 02, f: +386 3 734 14 [email protected], www.cajhen.com

Proizvodimo: - alate od tvrdih karbida - PCD i CBN alate

Page 28: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 628

Iz regije - Srbija

Jubilarni deseti sajam Embedded World 2012 je bio najveće okupljanje profesionalaca iz područja ugrađenih (engl. em-bedded) tehnologija i primijenjene elektronike do sada. Ove godine je na nacionalnom štandu Srbije svoje proizvode i us-luge predstavilo devet tvrtki, znatno više nego 2011. godine, pa se čini se da je ova industrija u Srbiji ponovo u uzlaznom trendu. Bitgear iz Beograda je prikazao proizvode i rješenja u području projektiranja FPGA sustava, ugrađenih sustava i bežičnih komunikacija, Decode kompletno rješenje za da-ljinsko upravljanje „pametnim kućama”, a Mikroelektronika portfolio s preko 400 proizvoda, od kojih je razvojni sustav EasyPIC PRO v7 uvršten među najzanimljivije eksponate na sajmu. Novatronic iz Novog Sada je predstavio proizvodni program iz domena LED zaslonskih sustava za vozila javnog prometa, Tagor iz Niša uslugu ugovorne proizvodnje, HCP iz Kruševca niz proizvoda za bežično upravljanje industrijskim sustavima, a mlada tvrtka HTEC iz Beograda svoje potenci-jalne mogućnosti. Institut Pupin iz Beograda prikazao je novi vizualni identitet i zaštitni znak Embedded++ za Q7 modul za industrijske sustave na popularnoj Android platformi, kojoj su namijenjena i rješenja Seavusa iz Niša, koji je također na-stupio na sajmu Embedded World 2012.

Embedded World je najvažniji događaj za tvrtke iz ove in-dustrije i mjesto gdje se pridobivaju nova znanja, prikazuju

Srbija na Embedded Worldu 2013

Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza Re-publike Srbije (SIEPA) peti put zaredom organizira nastup srpskih tvrtki na najvećem svjetskom sajmu „ugrađenih tehnologija“ – Embedded World 2013, koji će se održati 26.-28. veljače 2013. godine u Nürn-bergu u Njemačkoj.

››

novi trendovi i susreću postojeći i budući partneri. Sajam je ove godine postavio novi rekord s 872 izlagača iz 35 zemalja širom svijeta, gotovo 10 posto više nego 2011. Očekuje se da Embedded World 2013 nadmaši ovaj rezultat i zauzme pet dvorana sajma u Nürnbergu. Srbija će se na sajmu predstaviti nacionalnim štandom prepoznatljivog dizajna u organizaciji SIEPA. Zbog ograničenog prostora na nacionalnom štandu neophodna je selekcija najkonkurentnijih tvrtki koje posjedu-ju dobar proizvod, kao i zadovoljavajuće proizvodne kapaci-tete za izvoz.

› www.siepa.gov.sr

Tvornicu je svečano otvorio regionalni direktor i član upra-ve tvrtke Porr dr. Walter Reckerzügl, zajedno s predsjednikom općine Svilajnac Predragom Milanovićem. Sporazum s tvrt-kom Porr i Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) o tom poslu potpisan je u Beču u siječnju 2012. godine, a općina je u kratkom roku osigurala sve potrebne dozvole za rad, pod-sjetio je Milanović. Tvornica je smještena u hali bivše tvornice vijčanih elemenata u Svilajncu (VIS). Vrijednost investicije je 5,6 milijuna eura, od čega je polovicu investirao Porr, a ostatak je kredit Europske banke za obnovu i razvoj. Kapacitet tvorni-ce će biti između 100.000 i 200.000 pragova godišnje, a očekuje se da će isporuka krenuti početkom 2013. Plan je da se u prvoj fazi zaposli 30 radnika, ali će s rastom kapaciteta tvornice taj

Tvornica željezničkih pragova u Svilajncu

Krajem listopada austrijska građevinska tvrtka Porr otvorila je u Svilajncu tvornicu betonskih željezničkih pragova. Radi se o petoj stranoj investiciji u Svilajncu, koja je važna zbog zapošljavanja radnika i doprinosa razvoju željeznice u Srbiji.

››

broj biti ubrzo udvostručen, uz mogućnost rada u dvije smje-ne, čime će proizvodnja biti udvostručena. Većina materijala koji će se koristiti je domaćeg porijekla, a finalni je proizvod namijenjen i izvozu i domaćem tržištu.

› www.porr.rs› www.svilajnac.rs

Page 29: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 29

Iz regije - Srbija

Na otvaranju već 12. po redu konferencije Sinergija o ak-tualnim su temama IKT-a i poslovanja govorili predsjednik Microsofta za središnju i istočnu Europu Don Grantham, ve-leposlanik SAD-a u Srbiji Michael Kirby i generalni direktor Microsofta Srbija Jugoslav Pirić. Otvaranje je uveličao nastup zbora Viva Vox, a prvi put je izostao govor nekog od pred-stavnika domaće politike. Američki je veleposlanik pozdravio nedavno potpisivanje sporazuma između američke i srpske vlade u području informacijskih tehnologija i telekomunika-cija te ocijenio da će na taj način Microsoft, između ostalog, moći više ulagati u obrazovanje u Srbiji. Direktor marketinga Microsofta za središnju i jugoistočnu Europu Andreas Hartl naglasio je da se Srbija s prosječnim ulaganjima u IT sektor od 60 dolara po stanovniku nalazi na veoma niskom mjestu u odnosu na ostale zemlje u svijetu, navodeći da ta brojka u razvijenim zemljama Europe iznosi oko 800 dolara.

Sudionici konferencije imali su priliku čuti mnoga zani-mljiva predavanja usmjerena na otkrivanje novih trendova u svijetu informacijskih tehnologija. Paralelna predavanja u pet tematskih cjelina usredotočila su se na Microsoftova softver-

Sinergija 2012 - pomicanje u oblak

U Sava centru u Beogradu se od 22. do 24. listopada pod motom „Moving Up” odvijala Microsoft Sinergija 2012, najveća poslovna i IKT konferencija u Srbiji, ovog puta s nešto manje sudionika nego lani.

››

ska rješenja kao što su zbirka alata u oblaku Office 365, plat-forma Windows Azure, novi Windows Phone 8 za pametne telefone i poslužitelj Windows Server 2012 kao granični ka-men cjelovite platforme u oblaku, kao i na poslovni softver Dynamics ERP, Dynamics CRM i drugi. Ovogodišnja Sinergija se odvijala neposredno nakon svjetskog predstavljanja Win-dowsa 8, pa je konferencija bila za sve prilika za upoznavanje novog operativnog sustava u svim njegovim verzijama i na različitim uređajima. Konferencija je po sadržaju bila usredo-točena na pomicanje tehnologija u oblak i učinkovito poslova-nje s pomoću računarstva u oblaku.

› www.mssinergija.net

Page 30: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 630

Iz regije - Srbija

Po obustavljanju montaže Punta Classic u ožujku 2011., u Fiatovoj tvornici u Kragujevcu je sve bilo podređeno novom modelu 500L. Ipak, u listopadu ove godine rukovodstvo Fia-ta je odlučilo da obnovi proizvodnju Punta Classic. Direktor FAS-a Antonio Cezare Ferrara istakao je da će osnovni model punta koštati 5.699 eura. Iako je vlada ukinula subvencije za kupovinu tog vozila, Fiat je odlučio da ih zadrži, kao bi po-spješio prodaju tog modela te tako sačuvao svoj položaj na srpskom tržištu i otvorio oko 300 novih radnih mjesta. U opre-mu za proizvodnju Punta uloženo je oko tri milijuna eura, tako da je sve spremno za njegovu ponovnu proizvodnju po-četkom sljedeće godine. To neće utjecati na proizvodnju no-

Ponovo Punto Classic u Kragujevcu

U kragujevačkoj tvornici Fiat Automobili Srbija (FAS) odlučili su nastaviti proizvodnju modela Punto Clas-sic, obustavljenu u ožujku 2011. godine, kada je zapo-četa instalacija linija za proizvodnju modela 500L.

››

vog modela Fiat 500L, jer je glavni razlog obnove proizvodnje Punta želja Fiata da se srpskom tržištu ponudi jeftiniji auto-mobil, a ne slaba potražnja za modelom 500L, koji se prodaje iznad očekivanja. Trenutno se taj model može naći samo na srpskom i talijanskom tržištu, ali se uskoro očekuje plasman na francuskom, njemačkom, a zatim i na američkom tržištu.

› www.fiatsrbija.rs

Zadrugu je početkom listopada osnovalo 11 poljoprivred-nika sela Noćaj, a cilj im je širenje zasada azijske trske mis-canthus (Miscanthus giganteus) na ovim prostorima. Prema riječima direktora istraživačko-razvojnog centra beogradskog fakulteta Futura i inicijatora ovih aktivnosti prof. dr Jordana Aleksića, trska će biti iskorištena za zagrijavanje, izolaciju i slične namjene. Plan je da uskoro počne proizvodnja paleta od ove trske, koja je kao energent visokokalorična i sporije gori, jer njeno stablo nije šuplje. Ova trska se inače u Njemačkoj, Austriji i drugim zemljama već duže vrijeme koristi kao bi-

Prva zadruga za biomasu u Srbiji

U selu Noćaj kod Sremske Mitrovice osnovana je prva specijalizirana zadruga za proizvodnju i preradu biomase u Srbiji – Bioenergo.

››

omasa za proizvodnju struje i bioplina, ali i u automobilskoj industriji i građevinarstvu. U Noćaju je za sada zasađeno 10 hektara, a nova zadruga Bioenergo ima dogovor da trsku pro-izvodi u suradnji s njemačkom tvrtkom. Inače, jednom zasa-đena trska siječe se sljedećih 20 godina i daje prinos od 20 tona biomase po hektaru.

U prvom koraku obnove, koja će se, kako se očekuje, zavr-šiti i krajem siječnja 2013. godine, Kopini će stručnjaci namje-stiti sustavnu i softversku infrastrukturu te uvesti sustav za upravljanje kadrovima i obračun plaća KOPA HRM. Obnova informacijskog sustava će prema planu biti završena do kra-ja 2014. godine, do kada će biti uveden cjelovit skup rješenja za upravljanje financijskim i materijalnim tokom, koje će biti poduprto planiranjem i praćenjem u proizvodnji. KOPA će pored usluga sustavne integracije i namještanja svojih provje-

KOPA i Key IT obnavljaju IS IMT-a

Tvrtka KOPA iz Slovenj Gradeca i njen strateški par-tner na tržištu Srbije Key IT potpisali su s beograd-skom tvrtkom IMT, koja zapošljava više od 1.100 ljudi, ugovor o obnovi informacijskog sustava.

››

renih poslovnih rješenja dodati također dobre prakse poslo-vanja iz uspješnih slovenskih proizvodnih okruženja, dok će tvrtka Key IT u projektu sudjelovati kao savjetnik pri obnovi procesa i uvođenju Kopinih rješenja.

› www.kopa.si› www.keyit.co.rs

Page 31: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6

Perum est, ut que di qui dolorecte quam, as doles dolup-tate pos qui occum natur? Pis eictas eum facestis eossimpo-rese voluptas solut laboria quis min conse nobistibus etur most accum re omni comnien dianisto omni omnisqui volo-rest qui nisi ne ne venienda volende nossi alibus consequiae. Genti tet, autem denectis alitium alibuscienia aceationse non-send ipsandant moluptaquae coribustium dit aute entis sam aut et que vellaut fugiat as as ditatur samet, ut invent fuga. Itaquam autat militat facepta derum et am re et, sed quiaspe ditios aceri del ius doloremquis dernam rem qui aut plibus ip-suntorrum dolorpos con nobitae nus ame poribus quam, etus asperum qui repellecta que dolesci aturiat volor ma sit audi blaut omnimi, quae. Rehenih illaces eum laborent quiatquatet estrum aut harcidu sdandae veris que qui dunt.

Omnissi mporia sam vitatur abores mi, qui nonserem sum idenis auditiam, sin cum fuga. Alit restotatem doluptatur, quas eatectiae dipicit ut asperrum quo endis rerem fuga. Et minctatquias et maximi, est lacient ventem ent.

Event quae odi ut odis is conesed quam re, animintemos re ellabore, sit, con re, ullam, vendebis aceaque conseque verro velit ea vendio. Nequiatur re, offic toritas est aut quiaepuda alitaquuntur alique voloraturi qui sin exerora epelesed mos eosti ressum conseniet laccati usanien dantem. Ut est atur, et veriae. Tur, secte dunduciis abo. Et placcupitiae eliqui re niet vellupitam dus, andignatinum escienihita sum eos magnias-pis etur, quam ad est di corepel magnis nis iustorum soluptio blabo. Im iumquo iume quatem faceptatur? Xerrum, a volor andigen disitatqui ad et magnatq uiassime nam harum volu-piciis exeri doloriae poreium sequiandi nonsequi aut labor saperro tem laceped quibusae. Lestibus dollaborro di nobis nihiciunti odionsequia corendi ssitio mo occupis quam fugit magnis dis solecatur rerum rerupta tiorecestrum estecto beri-tas dolorum ut volupta siminci atemqui voluptur acipsape ve-litium niet odi odis dolest, quam eosam, et molupta eceperum fuga. Ut est volore quam faccuscitas modio. Imi, num sim qui volorem re cum is recabor at quaepeditat.

Nus et, sit pa quis que et, et et vel idunt ipsam iducias no-bis ut am alicab is esto ommoluptas reiundisqui quas es a vo-luptibus, simos volorum facersped mos sam que minvel ium qui temolEt mos doluptas nimus, ut qui vel incimporae veli-bus veressit, inum doluptas molut qui nestorenime ipienim olorenisim ab in niandem. Ipsunti doluptu scilliti beatur aut quament plici sit volecab oratur, quam, illorpo ressum et do-lesto eum acea doluptas cus adipitiusda dolupta nus dolorer chitia et audis et aut pore, ut aut faciisque repuda qui que nia esti consectibus, samusae est aligent optaepe lluptas per-cimus, sunt utem venist dolorum reptasitatus abor sim que vellendit, officia ssimodi sit, conseni hicientia eum voluptiur?

Molorati dolore nihillessus magnient et odignatio. Lores ipsam, ut ut eum liquamus con num quiam, quis alitassiti de-liquis et ut ommo consed ut impos experch illoriandit, odis etur aut fuga. Et endandes essequist atum di quos nihitas si-musam fugiaeris mi, nos voluptatio. Et omnis quame comnis eumquunt.Occabo. Fugiam fugiam quia quidene nulla volor sinvendant, quam fuga. Et res ad que pra sam qui omnimo-luptis errorrorro te acestrum fugiam verendi tatendis quo volupta voloristisci ut volorem porestrum nosam adis cus quaecae es re pro endipsa epelest fugiam eaquam veliquatem. Beror solupie niscil incit ut unt offici a dentium voluptatus.

Torepudam, to molupta que vent lame volum quat et que dolupta quatur rem ut quiae nus moditia dolorer umquasincti suntiurit etur?

Es explaccum quaecto tatatius et fuga. Itatatur, corum fa-ciaepta volum sitas ex es et ratur sitio qui cusae consequ ati-num, conse ressusci berrum voluptatis earum ipis eostiur mos

Eribus a coritas sitatur se con porrumenis velecepernam quam aliquas pratus eicia dolorem fuga. Et aut fugita nonsen-dus des auda derorae sumquiaspiet et mint autet et exerisq uaectem quas earuptae pa accus.

Duntur sapiend ignamet, nat as sundes cum aut latusan-ducid quunt fuga. Emodipsam repuda porit re volum laciam aut expercil incim alis quam assum natatumquas et lam quid magnam, ut ut officilis dolorrumquae dolenecatio velibus, sinto milia cor atur, seque nus ma plab ium con nimin re illit quam la ipienis ad qui nime seque net anditati con nimolup tatem. Nosandae. Ut lam, te estiasp eruptas acitata cullam re, quia nus eum aute ni ipsapiciam, ut quo in re optatum acea-tem oluptatur? Quibus, alicimo lorissus, te pelis estiis audit incitibeat magnimodis aliquis dis se nat.

Vid quamusamene porem asim que dolupti berspe cusani-hil imusamus, sit ut quate nimoditatque ra poreprat.

Serumquis eium dolupta turibus deri natqui tem ut laut id quuntor mos int veles evento isqui ius eatusae et mincto eium laut imaxim eumqui si nume ommolup taspitis dis reiunt, qu-idus venit, eum quis qui doluptas et lab inveligentur ad qui vero doluptate volut lanto moluptatium ad etum audipid qu-atus autet res aut od quod quia vit, te nonsendae percid quo ma nonesti autae eos doluptas exped ut maximinciis dit audae et doloritae comnim eostius autem re la dunt, quodi volenim usdandi bea videllor audictendios audia ipidelitati undae nimus aut ut aute consequos quam nem ullende liberia quid magniatis pre dolecta quossentiis experro blanditia dolecate pro is voluptatque consedic tem est od quas sus.

Cid quaecatur alicaeperat lab inum autemquam quaspero blabo. Quat vellora vellabores imus ra acia voluptatur? Tiis non nullabo. Pidi consequati con rendia dolorendit rem fuga. Xerepudam necae cum, volorer ibustio. Nam ipita simporp orpore nones earumqu untur, to mos et aut que labo. Ita simus dolendae. Tate expla comnimi, quae. Duciur, optatem odignis conem rehendi psapita sum derit offic te re eveliquas mo mo-luptio. Et ressunt voluptat fugit ut posant pos nam iliquod isitiatur aligend ioreprat latem aut et dolorumquas as es rem num volorero et hitatemped qui rerferunt arum sincil incti-bus.

Nam quos dent plant volo magniet atempost ma con re-sequi autemol uptatur sit quo molo officiis et latiis ditiat liciae sitia volecto cumquis as por alis auditat volores duciat volup-ta peribus iur aut officta temquo tem. Et am, ulluptam evenis nim ipiciissi con pressun totaecu lparunt velique plit, odige-nis aspic test ut labor sit fugitio reiusaperio eaquistem non re vent illestrum rem fugianda nis dis molectas coreper spedici ullendes evelesenis arcidicae re non eatiasp erovidem quam voluptatet offic temquis andantes ape landi vendis es secus.

Pa doles ullaccusam venisquias ducipsuntem quid ut rem-poria pelenectur, soloreni te doluptatem nes volorro estrum simi, unt.

Sequidi cimende mporpore, at idio tem alicatur? Os co-mnimpores aut qui officabo. Pudae non re parum et pore-stiam idus sed exped eum reperia quam idese quatur as do-lupta aperis assum in percit asinum delia alique mollestinci quati ut eturit quiae offic torestrum, ne milia quia dolestiae vendi ommodi sim repudis ea il et lam quatisci odis ea quae vellatur sin cus exeriaestrum quaesti rerum lam quaecta sapel ium volorecum volorit quist officit fuga. Em fugitam dolup-tis ellupta non rempe poratus ersperum que non es iuntem qui omniminullam reium quunt aute as aspiendi que dolores sinullate prae velique cum serit, ut fuga. Et dignia atiandant videlestrum et entem que nonsed eostibus dolende voluptae sinienist et officil et hillupt atiunt volorro bea iundisitatur sunde nisit, occaturi consequo elis doluptat anda se volectio

31

Iz regije - Srbija

Page 32: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 632

Iz regije - Srbija

Kokan Harvester koristi snagu zračnih struja da otkine plodove od biljke, pročisti ih od suhog lišća i grančica i smje-sti u gajbice za odlaganje voća. Posjeduje jedinstvenu, inova-tivnu tehnologiju zračnog branja koja oponašajući oluju struji oko rodne grane biljke prekidnom strujom zraka kontrolirane brzine i na prirodan način, bez fizičkog kontakta sa samom biljkom, vrši branje samo tehnološki zrelih plodova bez ošte-ćenja. Tehnologija zračnog branja aktivno je razvijana od 2002. godine i potvrđena branjem malina, kupina i borovnica na plantažama u Arilju, Brusu, Duvaništu i Majuru (područje općine Šabac), Đurđevu (Vojvodina), kao i u inozemstvu na plantažama maline u Čileu, u okolici Santiaga.

Berač Kokan Harvester se sastoji od četiri funkcionalna di-jela, od kojih je prvi zračni tunel koji obuhvaća plantažni red

Zračni berač jagodastog voća iz Srbije

Zračni berač jagodastog voća pod nazivom Kokan Harvester inovativno je rješenje tvrtke BSK iz Obre-novca. Riječ je o priključnom uređaju za traktore snage iznad 40 KW, koji je namijenjen za branje plan-tažnih zasada malina, kupina, borovnica i ribiza.

››

biljki s obje strane, s 4 do 6 otvora za zrak na svakoj strani, iz kojih na biljku djeluju prekidne zračne struje brzine do 150 km/ i otkidaju zrele plodove od peteljki. Drugi dio je sustav za prihvaćanje transportne trake s obje strane u donjem dijelu zračnog tunela, koja služi za prihvaćanje otkinutih plodova i njihov prijenos do gajbica za odlaganje voća. Ispod transpor-tnih traka se nalaze puhaljke za pročišćavanje ubranog ploda od otpalog suhog lišća i grančica. Treći funkcionalni dio su specijalne turbine koje stvaraju zračne struje, a četvrti hidra-uličke pumpe i motori koji pokreću ventilatore i transportne trake.

› www.bsk.rs

Svečano otvaranje nove proizvodne linije održano je u pri-sutnosti župana Kruševca, predstavnika rukovodstva Henkela za proizvodnju iz Düsseldorfa i Beča, kao i menadžera i zapo-slenih u tvrtki Henkel Srbija. Predsjednik tvrtke Henkel Srbija Georg Grassl je objasnio da nova linija ima strateški značaj za tvornicu u Kruševcu i izrazio zadovoljstvo zbog desete godiš-njice uspješnog poslovanja tvrtke u Srbiji. U priopćenju tvrtke Henkel Srbija naglašava se da se privatizacija kruševačke tvor-nice Merima 2002. godine smatra jednom od najuspješnijih u

Nova proizvodna linija Henkel u Kruševcu

U tvornici Henkel Srbija u Kruševcu 1. studenog je pu-štena u rad nova proizvodna linija Bref, u koju je ulo-ženo više od 2 milijuna eura, čiji će proizvodi osim na domaće tržište biti plasirani i na tržišta širom Europe.

››

Srbiji i dodaje da je u ovom razdoblju Henkel uložio gotovo 130 milijuna eura u tri lokacije u toj državi. Također, navedeno je i da su za ovu i narednu godinu potvrđene investicije u vrijedno-sti od 7,5 milijuna eura i da Henkel, kao centar za snabdijevanje 55 milijuna potrošača u regiji, iz svojih tvornica u Srbiji izvozi na 15 regionalnih i europskih tržišta.

› www.henkel.rs

Osnovna ideja ovogodišnjeg IBM Foruma bila je „pametnija planeta na djelu“, a predstavljeni su studija slučaja austrijskog e-go-vernment rješenja, sustavi s integriranim stručnim znanjima i tran-sformacija poslovnih modela koju čine poduzeća svuda u svijetu u cilju podizanja konkurentnosti na tržištu. Na forumu je organiziran i panel s predstavnicima stranih i domaćih ustanova i poduzeća, među kojima Ministarstvo vanjske i unutarnje trgovine i telekomu-

Održan peti IBM ForumOvogodišnji, peti po redu IBM Forum u hotelu Hyatt Regency u Beogradu ugostio je oko 300 stručnjaka iz područja telekomunikacija, bankarstva, financija, javnog sektora, IT sektora, a sudionici su bili u prilici da se upoznaju s domaćim i svjetskim trendovima.

››nikacija, Savezno ministarstvo za e-government Austrije, Telekom Srbija i PTT. „Cilj ovogodišnjeg Foruma je da predstavi najnovija rješenja u IT svijetu i da u zajedničkoj diskusiji s našim i stranim re-sornim ustanovama i strankama prikažemo našu viziju o tome kako poduzeća investicijom u pametna rješenja mogu smanjiti operativne troškove i ostaviti prostor za investiranje u nove tehnologije koje su im neophodne za razvoj“, naglasio je u svom uvodnom obraćanju Željko Vujinović, generalni direktor IBM-a za Srbiju, Crnu Goru, Ma-kedoniju i Albaniju.

› www.ibm.com/rs/sr

Novo: zenon 7

www.copadata.comwww.exor-eti.si

Ergonomija osigurava efikasnost – za vas i vašu opremu

Ušteda vremena kod inženjeringa i proizvodnje uz povecanu produktivnostTo je ergonomija sa zenon 7.

´

Page 33: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 33

Iz regije - Srbija

Tvrtka KOPA s novim partnerstvom ostvaruje cilj posta-ti vodeći regionalni ponuditelj poslovnih rješenja za velike proizvodne tvrtke. Tvrtka, koja u okviru svoje strategije šire-nja, već od prošle godine na srpskom tržištu uspješno izvo-di marketinške i prodajne aktivnosti, preko svog strateškog partnera, tvrtke Key IT, potpisala je novi ugovor za obnovu poslovnog informacijskog sustava u tvrtki IMT a.d. Obnova će u prvoj fazi obuhvaćati uspostavljanje kadrovskog sustava KOPA HRM, a do kraja 2014. godine uvesti će i novi poslov-no-proizvodni sustav KOPA ERP.

KOPA će u IMT-u, gdje proizvode traktore i poljoprivrednu mehanizaciju, provesti važan razvojni korak ka poboljšanju vo-đenja poslovanja, s kojim žele u tvrtki podržati daljnji poslovni rast. “U Kopi smo zadovoljno, da nam unatoč teškoj situaciji u gospodarstvu, prije svega u industrijskoj proizvodnji, gdje je fokus našeg poslovanja, uspijeva ostvariti strategiju širenja na inozemna tržišta,” rekao je Marjan Gobec, direktor KOPA d.d.

KOPA s novim poslom u Srbiji

Tvrtka KOPA d.d. i njen strateški partner na srpskom tržištu Key IT d.o.o. su s beogradskom tvrtkom, IMT a.d., koja zapošljava preko 1.100 ljudi, potpisali ugo-vor u obnovi informacijskog sustava.

››U prvom koraku obnove, koja će prema planu biti završena

u siječnju 2013. godine, Kopini stručnjaci će postaviti sustavni i programsku infrastrukturu te uvesti sustav za upravljanje kadrovima i obračunom plaća KOPA HRM. Obnova će pre-ma planovima biti završena do kraja 2014. godine, a u tom razdoblju će se uvesti cjelovita paleta rješenja KOPA ERP za upravljanje financijskim i materijalnim tokovima, podržano s planiranjem i pohranjivanjem u proizvodnji.

KOPA je u posljednjoj godini na srpskom tržištu postala sugovornik s kredibilitetom za suradnju s proizvodnim tvrt-kama, kako obzirom na rješenja za vođenje poslovanja i pro-izvodnje, tako i obzirom na upravljanje sredstvima i usluga-ma. Kako je rekao Tomislav Ogorevc, voditelj prodaje KOPA ERP, i u IMT-u su prepoznali Kopine prednosti na ključnim područjima suvremenog upravljanja proizvodnjom, kao što su planiranje, fino terminiranje, slijedivost i praćenje. “Da-nas tvrtke u Srbiji znaju da im možemo s našim znanjem i informacijskim rješenjima učinkovito otkloniti probleme, s kojima se susreću u proizvodnji, te donosimo brojne procesne i financijske prednosti za čitavu tvrtku,” dodatno zaključuje Ogorevc.

KOPA će u IMT-u pored usluga sustavne integracije te po-stavljanja svojih provjerenih poslovnih rješenja, doprinijeti i s primjerima dobre prakse poslovanja iz uspješnih proizvodnih okruženja. Kopin strateški partner, tvrtka Key IT, će u projek-tu sudjelovati kao savjetnik pri obnovi procesa te pri uvođe-nju Kopinih rješenja.

Novo: zenon 7

www.copadata.comwww.exor-eti.si

Ergonomija osigurava efikasnost – za vas i vašu opremu

Ušteda vremena kod inženjeringa i proizvodnje uz povecanu produktivnostTo je ergonomija sa zenon 7.

´

Page 34: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 634

Proizvodnja i logistika

je odgovarajuće nadomjestilo triangulacijsko prepoznavanje mrlja, jer je s laserom ne možemo izvoditi. Pobrinuli smo se za proces dodatne edukacije kadrova. Najveći izazov za nas bila je izrada konačnih proizvoda u uskim tolerancijama, kako ih je zahtijevala navedena proizvodnja na najvišoj tehnološkoj razini.

Tijekom 2011. godine smo koncept nadogradili i u tvrtki Cimos pokrenuli drugu namjensku robotsku zavarivačku će-liju za zavarivanje pedala kočnice za pedalne sklopove BMW PL7, koji se ugrađuju u sve modele serije 1, serije 3 (standard i hybrid) te u model X1.

U doba recesije, za koju su znakovite visoke oscilacije na-rudžbi, takvo rješenje znači mogućnost iznimne prilagodljivo-sti proizvodnih mogućnosti pri istodobnom nadzoru nad fik-snim troškovima, jer čitav posao u jednoj smjeni može obaviti samo jedan operator!

Prije razvoja robotske ćelije smo precizno proučili zahtjeve kupca glede robotizacije zavarivanja pedala kočnice za pedal-ne sklopove BMW PL7, koji su obuhvaćali zavarivanje četiri različita tipa pedala kočnica. Sastavni dijelovi su četiri kom-ponente: tijelo pedale, pedala, sigurnosni kavez i os odnosno kolčak, a količine, radi neometane proizvodnje, morali smo definirati još detaljnije:

• lijeva mehanička pedala (s osi): 1.610 komada/dan• lijeva automatska pedala (s osi): 1.260 komada/dan• desna mehanička pedala (s vitkom/kolčakom):

385 komada/dan• desna automatska pedala (s osi): 245 komada/dan

Za sastavljanje svih tipova pedala trebamo osam različitih sastavnih elemenata (tri različita tipa pedale i dva različita tipa tijela stopala).

S tvrtkom Cimos već godinama surađujemo kao dobavljač standardnih robotskih zavarivačkih ćelija, koje omogućuju iz-mjenu steznih naprava i s time brzi prijelaz između pojedinih proizvoda iz palete.

Prvu nestandardnu, odnosno namjensku robotsku ćeliju smo u tvrtki Cimos pokrenuli tijekom 2007. godine, a bila je namijenjena zavarivanju šarki vrata prtljažnika automobila Audi B8 i Q5. Operator, koji upravlja ćelijom, brine za dozi-ranje sastavnih dijelova na dva ulazna vibro dozatora i na pa-letu za pozicioniranje rotacijskog RVE modula. Također brine o preuzimanje konačno zavarenih dijelova i za odlaganje na izlaznu EuroBox paletu. Posluživanje uređaja za zavarivanje obavljaju dva šestosna robota. Robotizacija uključuje i 100-po-stotni pregled svih zavara s laserskim triangulacijskim susta-vom.

Uspješno pokretanje prve visoko-produktivne robotske zavarivačke ćelije je kako nama, tako i korisniku potvrdilo, da smo donijeli ispravnu odluku. Prepoznali smo prednosti potpuno automatiziranih robotskih zavarivačkih ćelija i defi-nirali smjernice pri planiranju sličnih projekata za zavarivanje velikih količina jednakih ili sličnih dijelova.

Kao glavne prednosti smo utvrdili: smanjen utjecaj čovjeka na kvalitetu proizvoda, bolje iskorištavanje radne snage, nad-zor nad fiksnim troškovima neovisno o opsegu proizvodnje, bitno rasterećenje operatora, jer njegov rad više nije umara-jući, i mogućnost brze izmjene proizvodnje, što omogućuje trenutni prijelaz na proizvodnju sličnih dijelova.

Proizvodni proces je od nas zahtijevao izvedbu sastavnih dijelova u vrlo uskim tolerancijama te traženje rješenja, koje

Robotizacija zavarivanja pedala kočnica za pedalne sklopove BMW PL7

Visoko-produktivne namjenske robotske zavarivačke ćelije bitno sma-njuju utjecaj čovjeka na kvalitetu proizvoda, omogućuju brzu izmjenu proizvodnje i s time prijelaz na proizvodnju sličnih proizvoda, omo-gućuju bolje iskorištavanje radne snage te bitno rasterećuju operatora, pa njihov rad više nije umarajući. Poznavanje prednosti potpune auto-matizacije zavarivačkih ćelija od ključne je važnosti, kako pri planiranju novih projekata, tako i u fazi konstruiranja robotske zavarivačke ćelije za zavarivanje velikih količina jednakih ili sličnih dijelova.

››

Hubert KoslerAljoša Zupanc

Damian Širaj Simon NovakIztok ČešarekMatej Merkač

Hubert Kosler, Aljoša Zupanc, Damian Širaj, Simon Novak, Iztok Češarek, Matej Merkač • Yaskawa Slovenija d.o.o.››

Page 35: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 35

Proizvodnja i logistika

Kako bi dosegli tako visoku produktivnost, u robotsku ćeliju smo uključili četiri zavarivačka robota, koji istodobno zavaruju po dvije pedale. Izlazili smo izvan uporabe standar-dnih Yaskawinih rotacijskih pozicionera za ponovljivo okreta-nje zavarivačkih naprava.

Pri traženju odgovarajućeg koncepta robotske ćelije morali smo konstrukciju zavarivačkog dijela vremenski i prostorno uskladiti s robotskim dijelom za posluživanje. Upravo taj dio je predstavljao najveći izazov. Pri konstruiranju zavarivačkih naprava, morali smo pored visokih zahtjeva glede preciznosti i fleksibilnosti (primjerice 3D podesivi stezni elementi zavari-vačke naprave za sastavne dijelove) voditi računa i o dostu-pnosti sa robotima za posluživanje.

Za ocjenu koncepata smo si pomogli s off-line simulacij-skim alatom MotosimEG. Zavarivačke naprave smo razvijali modularno. Zavarivačka naprava obuhvaća četiri zavarivačka gnijezda (dva za lijevi i dva za desni tip pedale). Gnijezda su opremljena s ručnim, brzo izmjenjivim sklopovima:

• izmjena tipa pedale na gnijezdima za lijevi tip pedala• izmjena tipa pedale i izmjena vitke odnosno kolčaka. Takav koncept zavarivačkih naprava omogućuje iznimno

kompaktnu konstrukciju robotske ćelije i znači robotizaci-ju posluživanja samo s dva robota za posluživanje – svaki je opremljen s dvostrukim robotskim prihvatom – te povezi-vanje s postojećom linijom za preoblikovanje tijela s manjim robotom za posluživanje. Tijekom prijelaza sa zavarivanja jednog tipa pedale na drugi, poslužitelj robotske ćelije mora

Glavni zahtjevi za robotizaciju, koje nam je postavio naru-čitelj, bili su:

a) Ukupni kapacitet robotske ćelije za zavarivanje četiri tipa pedala u tri smjene treba biti 3.500 komada na dan;

b) Zavarivanje se treba provoditi s jednim stezanjem svih sastavnih elemenata pedala (tijelo pedala, pedala, sigur-nosni kavez, os odnosno kolčak), a automatske naprave za zavarivanje moraju biti prilagođene izvedbi svih četi-riju tipova pedala;

c) Laserski triangulacijski sustav mora izvoditi 100-postot-nu kontrolu dvaju zavara na pedali;

d) Robotska ćelija mora autonomno djelovati 30 minuta;e) Robotska ćelija mora biti konstruirana tako, da s njom

može upravljati samo jedan operator u smjeni;f) Povezivanje robotske zavarivačke ćelije s automatskom

linijom za preoblikovanje tijela pedala treba biti na sli-jedeći način: preuzimanje konačno zavarenog tijela, pregled kvalitete zavara s pomoću laserskog triangula-cijskog sustava, priprema tijela pedala za preuzimanje s robotom za posluživanje;

g) Doziranje ostalih sastavnih elemenata pedala (tri tipa pedale, sigurnosni kavez, os, kolčak) mora se odvijati u rasutom obliku;

h) Prije ulaganja u napravu za zavarivanje mora se izvesti spajanje odnosno robotsko namještanje osi odnosno kol-čaka u tijelo pedale;

i) Zavarivanje pedala mora se odvijati bez mrlja postop-kom CMT (eng. Cold Metal Transfer) – s uporabom 100-postotnog zaštitnoga plina CO2.

Prirpema koncepta i razvoj robotske ćelije

Razvoj robotske ćelije se temeljio na usklađivanju robot-skog zavarivanja s robotskim posluživanjem steznih naprava. Cilj je bio jasan: osigurati glavni zahtjev naručitelja za tro-smjenskom produktivnošću robotske ćelije u količini 3.500 komada na dan.

Pri vremenskoj analizi zavarivanja smo uzeli u obzir slje-deće granične uvjete:

• zavarivanje u tri različita položaja zavarivačke naprave samo s jednim stezanjem

• ukupna dužina zavara na pedali: 332 mm• brzina zavarivanja 40 cm/minutu• vrijeme okretanja zavarivačke naprave i vrijeme čišćenja

gorionika moraju biti primjereno kratki radi postizanja dnevne količine proizvoda; proračun je pokazao kako je pri prosječnom vremenu za proizvodnju pojedinačne pedale od 23,1 sekunde, moguće proizvesti 3.505 pedala dnevno.

› Slika 1: Četiri različita tipa pedale za kočenje za pedalni sklop BMW PL7

› Slika 2: Offline simulacija robotskog zavarivanja

› Slika 3: Offline simulacija robotskog posluživanja

Page 36: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 636

Proizvodnja i logistika

zavarivačke jedinice. Za doziranje sastavnih elemenata pedala (tri tipa pedale,

sigurnosni kavez, os pedale i vitka pedale) se brinu vibro dozatori, koji osiguravaju odgovarajuće položaje dijelova za daljnji robotski prihvat pojedinih sastavnih dijelova pedale.

Raspored operacija između oba robota za posluživanje osi-gurava neometan rad pri preuzimanju i ulaganju dijelova u dva gnijezda zavarivačke naprave. Oba robota za posluživa-nje su opremljeni z dvostrukim robotskim prihvatom.

Prvi robot za posluživanje iz dozatora uzima kavez. Iz za-varivačkog gnijezda uzme zavarenu pedalu i u nju uloži ka-vez. Zavarenu pedalu prenese na pregled s triangulacijom te je nakon potvrđivanja odloži na izlaznu traku. Ukoliko proi-zvod ne odgovara strogim zahtjevima, robot ga izdvaja u po-seban otpadni spremnik.

Drugi robot za posluživanje sakuplja pedale (jednu od tri tipa) iz vibro dozatora, a iz ulaznog transportera uzima tijelo pedale, s kojim se pomakne do dozatora s vitkom odnosno do kolčaka, gdje s pomoću pomičnog cilindra umetne vitku/kolčak u otvor na pedali. Zatim oba dijela ulaže u gnijezdo na zavarivačkoj napravi, u koju je već uložen kavez.

Ispred robotske ćelije stoji operatorski pult za upravljanje, koji je opremljen sa zaslonom industrijskog računala i sadrži sustav za optičku kontrolu zavara, a drugi IPC je opremljen s programom weld seam inspection system. Zaslon omogućuje vizualni prikaz zavarivačke naprave te položaj senzora na za-varivačkoj napravi. Obzirom na fazu stezanja, na ekranu se za svaki senzor prikazuje stanje, a također se ispisuju informacije o mogućim greškama.

Zaključak

Robotsku ćeliju smo u tvrtki Cimos pokrenuli u pet mjeseci nakon zaprimanja narudžbe. S pomoću produbljenog anali-tičkog pristupa za vrednovanje koncepata, izdvojili smo pra-vu ideju i uspjeli zadovoljiti sve zahtjeve kupca za visoko-pro-duktivnom robotskom zavarivačkom ćelijom sa smanjenim utjecajem čovjeka na kvalitetu proizvoda, s boljom iskoristi-vošću radne snage, s nadzorom nad fiksnim troškovima neo-visno o opsegu proizvodnje, mogućnošću brze izmjene proi-zvodnje i trenutnom prijelazu na proizvodnju sličnih dijelova.

obaviti samo izmjenu brzo izmjenjivih sklopova na zavari-vačkim gnijezdima i izbrati odgovarajući robotski zavarivački program.

Koncept rada robotske ćelije smo uskladili s kupcem Ci-mos, te smo morali za realizaciju potpuno automatskog rada robotske ćelije izvesti još manje izmjene na kavezu (ugradni dio pedale) i sudjelovati pri izmjenama na postojećoj liniji za preoblikovanje tijela stopala.

Rad robotske ćelije

U robotskoj ćeliji se istodobno zavaruju dvije pedale za ko-čenje pedalnog sklopa PL7 na dvije zavarivačke naprave i to Lijevu+Lijevu odnosno Desnu+Desnu pedalu. Zavarivanje se odvija s pomoću četiri industrijska zavarivačka robota Moto-man tip MA1400, koji su opremljeni s pulsnom zavarivačkom opremom s vodenim hlađenjem za zavarivanje prema CMT (eng. Cold Metal Transfer) postupku. Pri tom projektu smo robote po prvi puta nadogradili s CMT zavarivačkom opre-mom, a povezujući paket smo integrirali kroz šuplje B i T ro-botske grede. Sva četiri robota su upravljana sa zajedničkom robotskom upravljačkom jedinicom DX100, izvedba quatro. Dva zavarivačka robota su pričvršćena na sredini H stola, a ostala dva ispred njih sa druge strane zavarivačkih naprava.

Isto tako je dio robotske zavarivačke ćelije i rotacijski pozi-cioner RWV2-M2-1000, odnosno H stol s tri unutrašnje robot-ske osi i nosivošću pri simetričnom opterećenju 1.000 kg po postaji. Na svaku postaju je učvršćena po jedna modularna zavarivačka naprava. Pozicioner je za automatski rad opre-mljen s dovodom zraka za upinjanje na zavarivačke naprave i s elektro kontaktima, koji omogućuju upravljanje razvodnici-ma i prepoznavanje pravilnih položaja steznih cilindara.

Robot Motoman tip MH6 preuzima tijela iz manipulatora na kraju linije za preoblikovanje. Tijela preuzima i obavi kon-trolu kvalitete zavara s laserskim triangulacijskim sustavom. Dobra tijela odlaže u dvije paralelne linije na koračnom tran-sporteru te ih slaže u univerzalne palete za oba tipa tijela. Na čitavoj dužini ulaznog transportera ima mjesta za 80 tijela pe-dala, što ujedno predstavlja 30-minutnu autonomiju robotske

› Slika 4: Robotski dio za posluživanje

› Slika 5: Robotski zavarivački dio

Page 37: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 37

Proizvodnja i logistika

Page 38: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 638

Proizvodnja i logistika

›› Osnovni podaci o tvrtki COPA-DATA

Osnovna djelatnost: proizvođač programske opreme za HMI/SCADA, dinamičko proizvodno izvještavanje i ugrađene sustave PLK,

Proizvodi: zenon Analyzer, zenon Supervisor, zenon Ope-rator, zenon Logic

Rješenja za branše: zenon Energy Edition, zenon Pharma Edition

Godina osnivanja tvrtke: 1987.Direktor i osnivač: Ing. Thomas PunzenbergerSedež podjetja: Salzburg, AustrijaIspostave u Njemačkoj, Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu,

Sjedinjenim Američkim Državama, Skandinaviji, Fran-cuskoj, Austriji (za Srednju i Istočnu Europu te Bliski Istok), na Ibarskom poluotoku i Poljskoj te u Koreji

Mreža distributera po čitavom svijetuBroj zaposlenih: 145 po čitavom svijetu, od toga približno

70 u SalzburguPrihod 2011. godine: približno 17 milijuna eura

Ergonomija je budućnostTvrtka COPA-DATA je vodeća tehnološka tvrtka za ergo-nomska i visokodinamička procesna rješenja. Godine 1987. osnovana tvrtka razvija u sjedištu u Salzburgu u Austriji programsku opremu zenon za sustave za upravljanje i nadzor HMI/SCADA, dinamičko izvještavanje o proizvodnji i ugrađene programibilne upravljačke sustave PLK. zenon prodaju preko svojih ispostava u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji, te mreže kompetentnih partnera i distributera po čitavom svijetu.

››

38

i proizvođača strojeva i uređaja, do istraživačkih i eduka-cijskih ustanova, nastoji postizati vrhunske rezultate na području automatizacije. S otvorenom razmjenom zna-nja i sposobnosti zajedno grade i razvijaju kompetencije i praktično znanje na područjima proizvoda i tehnologija te prodaje i marketinga. Jasno definirane smjernice jamče po-šteno i dugoročno partnerstvo. Partner tvrtke COPA-DATA je obzirom na interese i ciljeve uvršten na jednu od tri razi-ne partnerstva - od pridruženog (eng. registered partner), preko osposobljenog (eng. qualified partner), do stručnog partnera (eng. expert partner) - za podršku korisnicima na području produktivnosti i ergonomije u automatizaciji po čitavom svijetu.

Korisnici imaju na raspolaganju sugovornike i tehničku podršku u svojem okruženju. COPA-DATA se kao neovisna tvrtka odaziva brzo i prilagođava se željama i potrebama korisnika, trajno oblikuje nove standarde uporabljivosti te oblikuje usmjerenja na tržištu. Više od 80 000 instaliranih sustava u više od 50 zemalja, otvara tvrtkama na području proizvodnje prehrambenih proizvoda i pića, energije i in-frastrukture, automobilske industrije i farmacije nove mo-gućnosti za učinkovitu automatizaciju.

Partnerska zajednica COPA-DATA

COPA-DATA surađuje kao međunarodno priznat po-nuditelj programskih rješenja dosljedno s kompetentnim i izvrsno osposobljenim partnerima. Svjetska mreža certi-ficiranih stručnjaka od sustavnih poveznika (integratora)

CO

PA-D

ATA

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6

Promocijski članak

COPA-DATA GmbH • Central Eastern Europe / Middle East, Karolingerstraße 7b, 5020 Salzburg, AVSTRIJA • [email protected] • www.copadata.com

EXOR ETI d.o.o. • Stegne 7, 1000 Ljubljana, SLOVENIA • www.exor-eti.si

››

Page 39: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 39

Proizvodnja i logistika

39

Obitelj proizvoda zenon

zenon je obitelj svestranih korisničkih proizvoda tvrtke COPA-DATA za industrijske i ergonomska procesna rješe-nja od senzora do poslovno-informacijskih rješenja ERP. Obitelj obuhvaća zenon Analyser, zenon Supervisor, zenon Operator i zenon Logic.

zenon Analyzer

Rješenje za dinamičko proizvodno izvještavanje zenon Analyzer tvrtke COPA-DATA omogućuje dinamički gene-rirane izvještaje o proizvodnji i učinkovitosti uređaja u re-alnom vremenu. Udružuje podatke iz povijesti i trenutačne podatke iz različitih izvora, od sustava za automatizaciju do informacijskih sustava, u cjelovit i jasan izvještaj. Inte-raktivno oblikovanje izvještaja sa sposobnošću podatkov-nog traženja “u dubinu” (eng. drill down) i podatkovnog traženja “kroz” (eng. drill through), kao i formatiranju iz-vještaja u formate programa Office, pojednostavljuju pri-lagođavanje i samostalno slanje. zenon Analyzer podržava usporednu analizu (eng. benchmarking) i kontrolu kvali-tete te analizu povijesnih podataka za traženje mogućih poboljšanja. Jasni prikaz ključnih pokazatelja uspješnosti (KPI) i učinkovitosti (OEE) te izvještaja o produktivnosti, trošenju, otpadu i drugo, pomaže poboljšati i optimirati proizvodnju te doprinosi kraćim vremenima amortizacije.

zenon Logic

zenon Logic je u programsko rješenje zenon integriran sustav za programibilnog logičkog kontrolera PLK, s ko-jima korisnik pri simulaciji izrađuje pravi program PLK ili izravno pristupa strojnoj opremi, primjerice senzoru. zenon Logic je također moćno programsko okruženje za programiranje prema standardu IEC 61131-3, koji uključuje svih pet najčešće primjenjivanih programskih jezika (AWL, ST, KOP, FBS in AS). zenon Logic omogućuje korisniku provedbu simulacije te uštedu vremena i energije pri po-kretanju i promjenama na projektu. Probni rad se izvodi u načinu rada za testiranje. zenon Logic simulira kontroler PLK i pri probnom radu daje istinite i stvarne vrijednosti. Korisnik može odmah primijetiti ispravnost rada uređaja te ukloniti greške i pomanjkanja i prije same primjene. ze-non Logic možemo koristiti na različitim osnovama strojne opreme, od PC-računala do strojne opreme za automa-tizaciju. Koristi istu bazu podataka kao programi zenon Supervisor i zenon Operator, tako da svi pristupaju istim podacima. Stoga je podatke potrebno unositi samo jednom

i održavati ih na samo jednom mjestu, što omogućuje bolju preglednost, veću brzinu i bolju sigurnost.

zenon Supervisor

zenon Supervisor je neovisni sustav SCADA tvrtke COPA-DATA, namijenjen opsežnom prikazu djelovanja i upravljanju s većim uređajima, odnosno postrojenjima te optimiranju proizvodnih procesa. Uključuje više od 300 komunikacijskih protokola, koji omogućuju izvrsnu po-vezanost i jednostavno udruživanje heterogene opreme. Jednostavno podešavanje parametara i dosljedna ponov-na uporaba objekata, kao i brojni pripremljeni prijedlozi i inteligentni pomoćnici odnosno čarobnjaci (eng. wizard), pojednostavljuju i ubrzavaju inženjering. Kodirani prijenos podataka preko mreže, dobro osiguran pristup s internet-skim pretraživačem te ugrađene funkcije, kao primjerice arhiviranje i analiza podataka, određivanje prijenosa po-dataka, generiranje upozorenja, upravljanje i nadzor izvje-štajima, zaokružuju programsko rješenje. Sa zenon Logic je izgrađen na standardu IEC 61131-3 na temelju sustava za programibilne logičke kontrolere PLK, koji omogućuju op-timalno upravljanje procesima i obradu podataka.

zenon Operator

zenon Operator je korisničko sučelje HMI tvrtke COPA-DATA za sve operacijske sustave zasnovane na Windowsi-ma, usmjeren na jednostavno i ergonomijsko upravljanje strojevima i uređajima. S preglednim i intuitivnim upravlja-njem, te također s tehnologijom više dodira (eng. multito-uch), usmjeren je na zahtjeve suvremene ergonomije i pri-mjenjivosti. Korisnik može samostalno preklapati između različitih jezika i mjernih jedinica, što pojednostavnjuje me-đunarodnu primjenu. S pomoću kameleonske tehnologije moguće je klikom mišem zamijeniti paletu boja, što omogu-ćuje individualno oblikovanje i brzu prilagodbu na promje-njive zahtjeve uporabe. Dosljedna ponovna primjena, usavr-šeno upravljanje recepturama i prilagodljivo upozoravanje, optimiraju izvedbu projekta i njegovo upravljanje. Sa zenon Logic je izgrađen na standardu IEC 61131-3 na temelju susta-va za programibilne logičke kontrolere PLK, koji omogućuju optimalno upravljanje procesima i obradu podataka.

CO

PA-D

ATA

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6

Promocijski članak

Page 40: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 640

Proizvodnja i logistika

mrežno sučelje koje se može integrirati u matičnu ploču. Suče-lje podržava FL-Net, EtherNet/IP i Fast Ethernet te ima zase-ban procesor koji omogućuje stabilnu Ethernet komunikaciju u realnom vremenu.

Nasljednik Fanuc I/O linka je visokoučinkoviti I/O link i koji može prenijeti dva puta više ulazno/izlaznih signala i omogućuje priključivanje 24 grupe umjesto dosadašnjih 16 grupa.

Nova sabirnica FSSB (serijska servo sabirnica Fanuc) brža

Novi upravljački sklopovi Series 30i/31i/32i/35i CNC – Model B

Fanuc s novim upravljačkim sklopom Series 30i/31i/32i/35i CNC – Model B nudi veću produktivnost obrade. Pritom važ-nu ulogu ima integrirani visokobrzinski PMC koji je tri puta brži od prethodnika, a raspoloživa programska memorija ima trostruki kapacitet. Na raspolaganju također stoji do pet kana-la PMC za zahtjevne obrade s visokim stupnjem automatizaci-je koji omogućavaju istodobno izvođenje neovisnih programa najvišom brzinom.

Više promjena doživjele su i mrežne funkcije. Pored uobi-čajenog Etherneta na ploči sada je na raspolaganju i dodatno

Sljedeća generacija CNC upravljačkih sklopova

FANUC je posljednjih mjeseci bio jako zaposlen. Zasebne pravne osobe Fanuc FA Europe, Fanuc Robotics Europe i FANUC Robomachine udruži-le su se u novo društvo Fanuc Luxembourg Corporation (FLC) sa sjedi-štem u luksemburškom Echternachu, a pored toga su povećale i pro-izvodne kapacitete u Japanu, gdje sada svaki mjesec mogu proizvesti do 30.000 CNC upravljačkih sklopova, 250.000 servo motora i motora za pogon vretena, 5000 robota i 5000 strojeva Robomachine. U vlasti-tim proizvodnim pogonima imaju više od 2000 robota koji rade dan i noć, zbog čega se Fanuc diči nazivom najautomatiziranijeg proizvođača u industriji. Širenju proizvodnih kapaciteta pridružilo se još više inovaci-ja i tehnoloških noviteta s novom generacijom robota i CNC proizvoda.

››

› Slika gore: CNC Series 30i/31i/32i MODEL A / B za kompleksne obradne strojeve i CNC Series 35i MODEL B za visoko produktivne strojeve

Page 41: IRT3000 ADRIA 21-2012

41

je i sada također prenosi podatke vretena. To znači da su servo pojačala i pojačala vretena sada povezani s CNC upravljačkim sklopom pomoću jednog optičkog kabela. Manje kabela znači uštedu vremena i novca te manje izvora grešaka, a rezultat je najveća dostupnost sustava za koju se zauzima Fanuc.

Na raspolaganju je i proširena ponuda pogona sa serijom upravljačkih sklo-pova 3xi Model B.

U standardnoj opremi nalazi se automatski nadzor otpora izolacije motora i naponskog kabela čime se skraćuju zastoji u radu stroja i sprječavaju kvarovi. Funkcija prepoznavanja propuštanja osigurava rano upozorenje na prodor vlage i tako sprječava dalje zastoje u radu strojeva te skupe zamjene motora.

Kraj rasipanja energije

Fanucova pogonska tehnika sa svim pogonskim modulima, regulatorima i motorima vrlo je učinkovita.

Na raspolaganju je nova funkcija razine uštede energije. Korisnik može ovisno o zahtjevima obrade odabrati između punog kapaciteta ili optimalnog korištenja energije koje obično znači nešto sporiju obradu.

Sustav nadzora energije u upravljačkim sklopovima visokog razreda Fanuc Series 30i/31i/32i već od 2009. godine omogućuje optimalno podešavanje osi za učinkovito korištenje energije. Sustav također izvodi detaljan nadzor potrošnje i vraćanja energije za sve osi tijekom procesa obrade.

Fanuc je razvio vlastiti modul za privremenu pohranu energije ECM (Energy Charge Module) koji energiju kočenja ne vraća neposredno u mrežu, nego je sprema u privremenom strujnom krugu i zatim je daje na raspolaganje servo motorima za ubrzanje. Fanuc već više od 20 godina iskorištava energiju koja se oslobađa tijekom kočenja servo motora i motora glavnih vretena koja bi se inače, zbog trenja, pretvorila u toplinu. U jednom ciklusu bušenja na obradnom stroju tako se može uštedjeti čak do 34 posto energije.

FANUC FA HUNGARY LTD. • 2040 Budaörs, Szabadság street No. 117, Mađarska • Tel.: +36 23 507 400 • E-mail: [email protected] • www.fanuc.eu

›› › CNC Series 31i - MODEL B

FANUC Serie 30iB – novi visokoučinkoviti upravljački sklopovi za kompleksne strojeve

Sada još bolji: novi Series 30i/31i/32i MODEL B ima brži modularni PMC s najviše pet kanala. Idealan je za upravljanje kompleksnih strojeva s najviše 32 servo osi, 24 istodobno interpoliranih osi i 8 vretena, a nudi iznimno brzu obradu u kombinaciji s nanometarskom preciznošću. Za ozbiljno tokarenje i glodanje kao i za visokozahtjevne petoosne aplikacije. Upravljanje i održavanje izuzetno je jednostavno, a razina

pouzdanosti najviša je na svijetu.

To je samo jedna od koristi za Vas.

NOVO: zajednički optički kabel za vreteno i servo modul

NOVO: sigurnosna kopija programa u upravljačkom sklopu

NOVO: automatski popravci i automatska dijagnostika

NOVO: tri puta brži ciklus PMC

NOVO: više funkcija kod petoosne obrade

NOVO: funkcija energetskih razina za optimiziranu upotrebu energije

NOVO: prošireni NC ciklusi

Provjereni sustav sada je još bolji.

CNC UPRAVLJAČKI SKLOPOVI | POGONSKI SUSTAVI | LASERSKI SUSTAVI | SERVIS

FANUC FA HUNGARY LTD.Szabadság u. 117. / H-2040 Budaörs / MađarskaTel.: +36 23 507 400www.fanuc.eu

MAD-00079-FA-serie_30iB_70x297.indd 1 11/21/2012 1:26:19 PM

Page 42: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 642

Proizvodnja i logistika

Sigurnija, jednostavnija za uporabu i izdržlji-vija

Obnovljena serija P odlikuje se inovativnim dizaj-nom koji omogućuje jednostavniju uporabu. Sila na ručki je do 20 posto manja pri nesmanjenoj brzini i kapacitetu crpljenja. S novom ručkom PowerPush i ra-sklopnim mehanizmom opterećenja su raspodijeljena ravnomjernije, što smanjuje opterećenja i umor kori-snika.

Spremnik za ulje nema odzračnika, što eliminira smanjenje kapaciteta zbog nedostatka odzračivanja, ali i sprječava curenje ulja zbog otvorenog odzračnika. Mjesto za dolijevanje ulja nalazi se na vrhu pumpe i lako je dostupno, čime se omogućuje brzo, čisto i jed-nostavno punjenje. Crpka je opremljena s izdržljivom i praktičnom ručkom za jednostavan prihvat i preno-šenje. Praktičan gumb za otpuštanje omogućuje jedno-stavno hvatanje i uporabu s rukavicama ili bez njih, a time i bolju kontrolu prilikom ispuštanja tlaka.

Za bolju sigurnost, crpka je opremljena sigurno-snim sustavom za oslobađanje previsokog tlaka, šire podnožje poboljšava stabilnost i smanjuje mogućnost klizanja ili prevrtanja crpke, a spremnik bez odzrač-nika sprječava curenje ulja.

Enerpacova nova čelična ručna crpka ULTIMA

Tvrtka Enerpac predstavila je novu čelič-nu ručnu crpku serije ULTIMA P koja je dizajnirana za jednostavnije i sigur-nije rukovanje, ali i za dulje razdo-blje uporabe. Te raznovrsne hidraulične visokotlač-ne (do 700 bara) čelične ručne crpke izvrstan su izbor u teškim uvjetima rada u kojima je izdržlji-vost ključna. Nova Enerpacova serija čeličnih ručnih crpki ULTIMA osigurava veću produktivnost i sigurnost uz manji napor korisnika.

››

Page 43: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 43

Proizvodnja i logistika

proizvoda (diljem svijeta) kod Enerpaca i dodao: „Is-poručujemo proizvode koji su jednostavni za uporabu i imaju napredne sigurnosne značajke, a korisnicima nudimo najučinkovitije i izdržljive ručne crpke.“

Čelične ručne crpke serije ULTIMA P stoje na raspo-laganju u pet varijanti s kapacitetom spremnika od 0,7 litara do 4,1 litre za opskrbu uljem s tlakom do 700 bara za rad jednosmjernih ili dvosmjernih radnih cilindara i alata.

O tvrtki Enerpac

Enerpac je priznat globalni lider i ponuditelj viso-kotlačnih alata i industrijske opreme. S 28 poslovnica u 22 zemlje i s više od 1000 zaposlenih proizvodi tisuće visokotlačnih hidrauličnih proizvoda koji se isporuču-ju u cijelom svijetu. Pritom su usredotočeni na razvoj proizvoda od najmanjih radnih cilindara do cjelovitih sustava za dizanje i pozicioniranje, vođenih pomoću programibilnih logičnih upravljačkih sklopova. Sa svjetskim iskustvima, inovativnim sistemskim rješe-njima i izvanredno pouzdanim proizvodima svojim strankama nude mogućnost povećanja produktivnosti te sigurniji i jednostavniji rad. Enerpac je preferirani iz-bor alata, rješenja i sustava za sve industrije.

› www.enerpac.si

Crpke serije ULTIMA također su izdržljive i imaju dugi vijek trajanja. Čelična struktura i kromirani klip crpke osiguravaju dug životni vijek u najtežim uvje-tima rada. Klip je opremljen strugalom koje sprječava unos čestica i prljavštine te štiti od oštećenja. Spremnik nema odzračnika, čime se također onemogućuje ula-zak nečistoća.

„Daljnjim poboljšanjem Enerpacovih etabliranih ručnih crpki dokazali smo svoju predanost proizvod-nji proizvoda koji ne samo da povećavaju produktiv-nost, nego također osiguravaju maksimalnu sigurnost korisnika,“ rekao je Tim Ebner, voditelj marketinga

Page 44: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 644

Proizvodnja i logistika

Novi napredni senzor za istodobnu detekciju geometrije i položaja

Sa sustavom LES 36 tvrtke Leuzeelectronic, sada je moguće istovremeno mjeriti visinu, širinu i položaj odabranog predmeta s jedinstvenim senzorom. Do sada su se za takve primjene, obično koristila dva senzora, koje je još dodatno trebalo programirati, što je bilo mukotrpno. Sada je za takav problem potreban samo jedan linearni senzor LES 36 (Line EdgeSensor).

››

Senzor ne radi samo sa jednim izvorom usmjerene svjetlo-sti nego se snop (zavjesa) svjetlosti projicira s laserom. Laser i prijemnik se nalaze u kompaktnom kućištu koje se jednostav-no ugrađuje u stroj ili uređaj. LES 36 je prilagođen korisniku, uravnotežen sustav za mjerenje dimenzija predmeta u mili-metarskom području. Omogućava izuzetno široko područje mjerenja i to od 800 milimetara u dubinu i 600 milimetara u

širinu. Četiri mjerna prozora i 16 odabranih, unaprijed defini-ranih rutina omogućava jednostavno i djelotvorno prilagođa-vanje zahtjevima iz prakse bez suvišnog programiranja. Kao izlaz, prethodno obrađenih, izmjerenih vrijednosti, moguće je koristiti Ethernet, PROFIBUS ili analogno sučelje.

› www.tipteh.si› www.leuze.de

Page 45: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 45

Proizvodnja i logistika

Zbog svoje kompaktne građe je primjeren za laki-ranje manjih serija u ograničenom prostoru. Tvrtke koje su do sada koristile ručno lakiranje ili lakiranje s manje prilagodljivim manipulatorima, usvajanjem ovog rješenja mogu dobiti visok stupanj fleksibil-nosti kod lakiranja, neprekinutost proizvodnog procesa i povećanu kontrolu. Na taj se način tvrt-kama olakšava dostizanje uvjeta za dobivanje cer-tifikata ISO. Šestosni robot nosivosti šest kilograma i ponovljivošću od +/–0,5 milimetra je primjeren za brojne upotrebe lakiranja u različitim industrijskim branšama. Upotreba ovog robota se pokazala po-sebno opravdanom kod bojenja manjih plastičnih izradaka. Prednosti nudi i u kombinaciji s drugim robotima, ili kod nadogradnje postojećih uređaja za lakiranje. Ukoliko je neki dio prevelik, ili prezahtje-van za lakiranje od strane samo jednog robota, Mo-toman EPX1250 može preuzeti jedan dio rutine i u suradnji s drugim robotom skratiti vrijeme izrade. Ovaj robot, naime, može doseći teško dostupne po-vršine za lakiranje.

› www.yaskawa.eu.com

Tvrtka Yaskawa širi svoju ponudu vrhunskih robotâ za lakiranje s kompaktnim robotom Motoman EPX 1250

Robot Motoman EPX 1250 s djelokrugom rada od 1250 milimetara, je razvijen za lakira-nje manjih površina i kao nadopuna postoje-ćim postrojenjima za lakiranje.

››

Page 46: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 646

Nemetali

tizaciju proizvodnje. ATEC Engineering ponosan je ponuditi visoko-kvalitetne proizvode te tvrtke; temperirala kalupa i robote. Projektirani i proizvedeni u Njemačkoj, ti proizvodi imaju prepoznatljivu ‘Made in Germany’ kvalitetu. To se po-stiže u kućnoj proizvodnji, kroz strogu kontrolu kvalitete te kontinuirano ulaganje u proizvodne mogućnosti.

Na danima otvorenih vrata predstavljene su mogućnosti i prednosti tih proizvoda. Serija robota ‘ProLine’ je opremljena s najnovijom tehnologijom pogona i kontrole, ima robusnu i krutu mehaničku konstrukciju i doživotno podmazivanje, na taj način pružajući kraće cikluse i rad bez održavanja. Serija je vrlo fleksibilna i može se koristiti za sva automatizacijska rješenja.

‘SmartLine’ serija se sastoji od SL30, SL50, SL100 i SL150 modela s kapacitetom nosivosti od 3, 5, 10 i 15 kg. Modeli iz te serije se koriste kao ekonomični modeli za ulazak u svijet au-tomatizacije. SmartLine roboti, sa svojim standardnim osima i opremom, idealni su za jednostavne operacije na ubrizgavali-cama za injekcijsko prešanje. ‘SmartPicker’ serija idealna je za vađenje uljevnog sustava i malih dijelova iz kalupne šupljine. Osigurava iznimno kratke cikluse sa visokom preciznošću.

Ekonomičnost proizvodnje kroz kontrolu tempe-rature

U tom dijelu programa, Dipl.Ing. Bernd F. Johannson, predstavio je mogućnosti smanjenja potrošnje energije kroz pravilnu kontrolu temperature kalupa, te pravilno primjenji-vanje takve opreme. Posjetitelji su također upoznati s novim jedinicama za temperiranje kalupa iz tvrtke Hahn Automati-on. Opisane su centrifugalne pumpe koje koriste temperirala marke Hahn Automation, te objašnjene njihove prednosti u odnosu na periferne pumpe. Također, objašnjeno je zašto je bolje koristiti vodu kao sredstvo za temperiranje (hlađenje/grijanje), umjesto ulja.

‘Baltic Plastics Academy’

Baltic Plastic Academy (BPA) je osnovana, kako bi se zadovoljile potrebe u regiji baltičkih zemalja za educiranim tehničarima u industriji injekcijskog prešanja plastike. U partnerstvu sa njemačkim trening centrom za injekcijsko pre-šanje, BPA nudi progresivni i praktični plan i program. Polaznici mogu izabrati između

Tvrtka ATEC Engineering relativno je nepoznata u ovom dijelu Europe, stoga je potrebno kratko predstavljanje. ATEC Engineering osnovana je početkom ovog stoljeća, kao tvrtka koja zastupa strojeve i dodatnu opremu za injekcijsko preša-nje plastike. Nastaje iz tvrtke ATEC koja djeluje kao proizvo-đač injekcijski prešanih proizvoda od plastike od ranih deve-desetih godina, s tri proizvodne jedinice, smještene u Latviji, Švedskoj i Rusiji, te s pedesetak ubrizgavalica za injekcijsko prešanje.

Danas tvrtka ATEC Engineering osim same opreme, može ponuditi i cjelokupna rješenja u injekcijskom prešanju plasti-ke, kao i rješenja u automatizaciji i robotizaciji postrojenja, koje je i sama primjenjivala tijekom vlastite proizvodnje za renomiranu švedsku tvrtku IKEA.

ATEC Engineering trenutačno ima šest ureda u svijetu, među kojima i zastupstvo u Zagrebu za zemlje: Hrvatska, Slovenija, Srbija i BiH. Azijski Tehnološko Energetski Centar d.o.o. (u nastavku A.T.E.C.), sa sjedištem u Zagrebu, djeluje godinu dana te se tijekom tog vremena pokušava nametnu-ti kao vodeći distributer strojeva i dodatne opreme sa Azij-skog tržišta, ali i kao distributer nekih europskih proizvoda u branši injekcijskog prešanja plastike. Također, postignut je dogovor o suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu, s obostranim ciljem povećanja razine znanja studenata koristeći opremu tvrtke A.T.E.C.

Kao što je navedeno u uvodu, ove godine po prvi puta, ATEC Engineering otvorio je vrata svoje firme gdje su pred-stavljeni neki novi proizvodi i podijeljena iskustva među posjetiteljima, te predstavljene tvrtke-partneri i njihovi pro-izvodi.

Učinkovitost, preciznost i pouzdanost

Hahn Automation njemačka je svjetski poznata tvrtka u industriji razvoja visoke tehnologije, usmjerene na automa-

ATEC – Otvorena VrataATEC Engineering, je u listopadu u Rigi otvorio vrata svoje tvrtke po-slovnim suradnicima i ostalim predstavnicima tvrtki koje se bave injek-cijskim prešanjem plastike. Sadržaj tog programa bio je podijeljen u tri cjeline: Učinkovitost, preciznost i pouzdanost- gost predavač iz tvrtke--partner Hahn Automation, Ekonomičnost proizvodnje kroz kontrolu temperature, te Baltic Plastics Academy.

››

› Slika 1. Tehnički centar i servis › Slika 2. SmartLine SL30

Page 47: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 47

Nemetali

dvo-stupanjskog ili pet-stupanjskog tečaja, s kvalifikacijom i certifikatom na kraju svakog stupnja.

Rad je podijeljen na teorijski i praktični dio. U teorijskom dijelu obuhvaćaju se osnove tehnologije injekcijskog prešanja kroz godine praktičnog iskustva. Polaznik treba uvježbati do-dijeljene zadatke, koje je prošao u teoriji tijekom nastave, na ubrizgavalicama u svojoj tvrtki, kako bi dobio najbolji učinak takvog učenja. Takav trening prvenstveno je pogodan za po-služitelje ubrizgavalica, postavljače kalupa, naučnike itd. Ta-kođer, djelatnicima koji rade u osiguranju kvalitete, ljudskim resursima ili rukovoditeljima tvrtki i voditeljima prodaje, ovaj trening će pomoći u razumijevanju početnih procesa injekcij-skog prešanja, do samog gotovog proizvoda i njegove cijene.

Krajem sljedeće godine, ovakva mogućnost napredovanja u tehnologiji injekcijskog prešanja, otvoriti će se i u Zagrebu, također pod licencom trening centra za injekcijsko prešanje.

› Slika 3. ProLine PL120

› Slika 5. Dijagram krivulja pumpa

› Slika 6. Prezentacija o BPA

› Slika 4. Centri-fugalna okretna pumpa marke Grundfos

Između ostalog na sajmu se biti predstavljen iznimno brza ubrizgavalica serije F, i to F 80 sa silom zatvaranja kalu-pa 800 kN, unaprijeđenom jedinicom za ubrizgavanje AP i pužnim vijkom promjera 40 mm. Ubrizgavalica može posti-ći brzine do 500 mm/s, a osi ubrizgavalice pogoni hidrauli-ka ili elektrika. Na njoj će se obavljati proizvodnja okruglih poklopaca za ambalažu za mliječne proizvode, koji su za višekratnu uporabu.

Serija F, u kojoj je trenutačno pet ubrizgavalica, će do kraja

Ferromatik Milacron na sajmu NPE

Posjetitelji sajma NPE će se na izlož-benom prostoru društva Ferromatik Milacron upoznati s postupcima injek-cijskog prešanja, ekstrudiranja, puhanja i s izradom alata i kalupa. Posjetitelji sajma NPE će se na izložbenom prosto-ru društva Ferromatik Milacron upo-znati s postupcima injekcijskog preša-nja, ekstrudiranja, puhanja i s izradom alata i kalupa.

››

2012. godine biti dopunjena s još pet ubrizgavalica, kojih će se sile zatvaranja kalupa kretati od 500 do 6500 kN. Ubrizga-valice iz serije F su opremljene sa unaprijeđenom jedinicom za ubrizgavanje AP (brzina 500 mm/s, tlak 2500 bara), općom jedinicom za ubrizgavanje GP (330 mm/s, 2300 bara) i iznimno učinkovitom jedinicom za ubrizgavanje HP (1200 mm/s, 2500 bara), koja je najprimjernija za tankostijene aplikacije.

› www.ferromatik.com

Page 48: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 648

Nemetali

Tvrtka Rapid, koja je tijekom svojih 70 godina postojanja kontinuirano na tržište plasirala mnoge inovacije kao što su proces rezanja sa dvostrukim škarama, konstantni ciklus re-zanja (e. Constant Cutting Circle), otvorena konstrukcija itd., danas ima više od 100.000 instaliranih jedinica preko svih 5 kontinenata.

Tijekom sajma Fakuma, tvrtka Rapid predstavila je najno-vijeg člana široke palete Rapidovih proizvoda - model serije Rapid 200-Series. Serija 200-Series je razvijana na temelju mo-dularnog sustava koji ju čini prilagodljivom za bilo koju apli-kaciju unutar raspona djelovanja. Gospodin Bengt Rimark, direktor marketinga Rapid Group smatra: “Serija 200-Series koristi istu tehnologiju, kakva je već uspješno provjerena u pa-leti Rapidovih granulatora, gdje može, ovisno o primjeni, biti opremljena s odgovarajućim standardnim modulima i postati rješenje skrojeno prema specifičnim potrebama klijenta. Takvo specifično rješenje omogućuje bolje mljevenje plastike, manje prašine i nečistoća, manje bude i nižu potrošnju energije.”

Uređaji iz serije 200-Series također dolaze sa Rapidovim Super-Tangential kućištem rezača, što omogućuje jednostav-no rukovanje s laganim proizvodima kao što su kutijice i boce,

bez uobičajenih poteškoća sa odbijanjem materijala od rotora uređanja.

“Serija 200-Series također ima unaprijeđeni dizajn, koji uzima u obzir jednostavniji pristup rotoru i kućištu rezača radi jednostavnijeg čišćenja. Na taj način se smanjuje rizik kontaminacije granulata nakon izmjene boje ili materijala koji se granulira. Brzi i jednostavni pristup ključnim dijelovima granulatora također unaprijeđuje rad tijekom održavanja gra-nulatora. Dodatno, nova serija opremljena je potpuno novim sigurnosnim sustavom, koji jamči veću zaštitu za poslužitelja granulatora i osoblja za održavanje,” tvrdi Rimark.

“I kada pomislite kako osim početne investicije, čišćenje i održavanje predstavljaju najveće troškove tijekom životnog vijeka granulatora,” dodaje, “svaka ušteda na vremenu koju je moguće osigurati, dodatno snizuje troškove rada prerađi-vaču. Serija granulatora 200-Series omogućuje i takve vrste ušteda.”

Smješten u sredini pogona ili pored samog stroja za prera-du plastike, uređaj serije 200-Series je konstruiran za granuli-ranje injekcijski prešanih, puhanih ili ekstrudiranih plastičnih dijelova i otpada, te može ostvariti kapacitet do 250 kg/h. Stro-jevi iz nove serije, koji imaju promjer rotora 200 mm, raspolo-živi su u rasponu dimenzija: 240 mm, 360 mm, 480 mm, pa do 600 mm širine rotora.

Rapid Granulator slavi 70. godišnjicu te je predstavio novu seriju Rapid 200-Series na sajmu Fakuma - 2012Rapid Granulator, tvrtka koja je osnovana u mjestu Bredaryd u Šved-skoj 1942. godine, ove godine slavi 70 godina poslovanja, što je čini pravim pionirom u industriji recikliranja plastike. Osnivač, gospodin Harry Johansson pokrenuo je posao u malog zgradi samo nekoliko stotina metara od lokacije današnje tvrtke Rapid.

››

› Rapid nova serija 200-Series

› Osnivač tvrtke Rapid, gospodin Harry Johansson pri probnom radu ispred tvrtke Rapid 1968. godine

®

Zastupstva distribucijasavjetovanje

Page 49: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 49

Nemetali

®

Zastupstva distribucijasavjetovanje

ww

w.a

rbur

g.co

m

ARBURG GmbH + Co KG · Postfach 11 09 · 72286 Lossburg · Tel.: +49 (0) 74 46 33-0 · Fax: +49 (0) 74 46 33 33 65 · e-mail: [email protected](HR) Nomis d. o. o. · Jadranska avenija bb · 10020 Zagreb · Hrvatska · Tel.: +3851 65 35 130 · e-mail: [email protected] · www.nomis.hr

Vrhunska se učinkovitost isplati! 7,3 milijuna ciklusa godišnje na jednom uređaju ALLROUNDER HIDRIVE:

Tako učinkovitost postaje vrhunska. A ona je osobito bitna na području pakiranja. Bilo da je riječ o čašama za jogurt ili poklopcima:

na kraju dana važna je samo proizvodna učinkovitost. A to je ono što vam mi nudimo. ARBURG za učinkovito ubrizgavanje!

Page 50: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 650

Nemetali

Hidromehanička jedinica za zatvaranje kalupa postavlja nove standarde kvalitete i učinkovitosti, što vrijedi i za tehno-logiju s dvije ploče.

Genijalno vođenje GuideX omogućuje pravovremenu apsor-pciju sila, radi čega se produljuje životni vijek kalupa. Vođenje nije samo zanimljivo svojim izgledom, već i sa svojom stabil-nom konstrukcijom jamči izvrsno paralelno gibanje ploča te glatke i energijski štedljive pomake. Inovativni zaskočni meha-nizam GearX se aktivira vrlo brzo i omogućuje brze pomake.

Veliku pozornost namijenili su i brzom pristupu jedinici za zatvaranje, dijelu za izbacivanje, mlaznici, prekidačima i crpka-ma, radi čega su održavanje i pokretanje ubrizgavalice vremen-ski vrlo učinkoviti.

Provjereni sustav pužnog vijka, koji omogućuje primjenu za različite aplikacije, zadržan je i u novoj seriji GX: Standardna jedinica za plastificiranje jamči optimalnu kvalitetu taljenja i

visoku učinkovitost. Kupcima su na ras-polaganju i rješenja, prilagođena preradi različitih plastičnih materijala.

Nova serija ubrizgavalica opremljena je i s novom, iznimno intuitivnom uprav-ljačkom jedinicom MC 6. Upravljački sustav ima ugrađen tzv. ekoprekidač, a na njegov pritisak, ubrizgavalica započi-nje s najštedljivijim načinom rada. Nova tehnologija SplitScreen prikazuje važne proizvodne procese odjednom, dok alat ProcessDesigner omogućuje pregled nad procesima i njihovu prilagodbu obzirom na trenutačne potrebe. Kako bi došli do željenog prikaza, ni u jednom slučaju nisu potrebna više od dva “klika”.

Modularna konstrukcija ubrizgava-lica omogućuje prilagodbu različitim

zahtjevima. Središnji dio ubrizgavalice je uvijek na istoj visini, radi čega je sustav kompativilan s različitim kombinacijama sila zatvaranja kalupa i jedinica za ubrizgavanje. Pogonski sustav je opremljen s najnovijom generacijom crpki s promjenjivom isti-sninom, što povećava učinkovitost i smanjuje troškove prerade. Paralelni pomaci izbacivala i sustava za otvaranje bočnih jezga-ra u kalupu, povećavaju produktivnost. Nove hidrauličke kom-ponente najviše kvalitete jamče dug životni vijek te postizanje najviših i najsuvremenijih standarda energijske učinkovitosti. Ovisno o aplikaciji i proizvodnom ciklusu, ubrizgavalice mogu raditi u različitim PowerPack razredima učinkovitosti.

Na raspolaganju je i tehnologija Blue Power Servo Drive, gdje je potrošnja energije još dodatno optimirana (uštede od 10- do 30-postotne; u usporedbi s klasičnim hidrauličkim ubrizga-valicama na tržištu, moguće su uštede i do 50 postotaka).

Ubrizgavalice su opremljene s linearnim robotima LRX, koji su primjereni za jednostavno vađenje otpresaka iz kalupa. In-dustrijski robot IR je vrlo fleksibilan pa se može koristiti za apli-kacije od vađenja proizvoda iz kalupa do drugih proizvodnih i montažnih operacija. Prava dodana vrijednost za korisnike je upravljački sustav MC 6, s kojim mogu upravljati ubrizgavali-com i automatiziranim sustavima. Upravljačka jedinica omo-gućuje programiranje s programom za pomoć WizardX. Radi interaktivne komunikacije između korisnika i upravljačkog su-stava, ručno programiranje je potpuno suvišno, a potencijalne pogreške u programiranju gotovo nemoguće.

U listopadu 2011., prva ubrizgavalica GX 550-4300 dostav-ljena je tvrtki WAFA Kunststofftechnik GmbH, gdje su postavili visoke zahtjeve glede proizvodnih procesa i komponenata, pa su stoga bili izabrani za testiranje ubrizgavalice. U tvrtki su bili oduševljeni iznimnom preciznošću, brzinom, modularnošću i uporabnošću ubrizgavalice

› www.kraussmaffei.com› www.kms.si

KraussMaffei predstavlja novu seriju ubrizgavalica GXDruštvo KraussMaffei je javnosti predstavilo novu seriju ubrizgavalica GX sa silama zatvaranja kalupa od 4000 do 6500 kN. Ubrizgavalice su na raspolaganju u različitim veličinama i s različitom opremom, pa je njihova primjena svestrana. Pozornost posjetitelja privukle su prije svega modularne automatizirane ćelije s linearnim i industrijskim robo-tima različitih konfiguracija.

››

Page 51: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 51

Nemetali

Zamjenu mjedi na sanitarnom području pospješili su novi propisi o dopuštenim graničnim vrijednostima olova u pit-koj vodi. EU-regulativa od prosinca 2013. godine dopuštati će 0,010 mg/l olova u pitkoj vodi. Danas je dopuštena vrijed-nost 0,025 mg/l. Mjedi se dodaje olovo radi poboljšanja njenih preradbenih svojstava. Tehnički plastomeri ne sadrže olovo i mogu se prerađivati s pomoću cjenovno povoljnog postupka injekcijskog prešanja. Praksa je potvrdila, da su moguće ušte-de i do 50 postotaka, ukoliko je koncept zamjene metala s pla-stomerima pametno planiran.

Primjer zamjene metala na slici predstavlja razdjelnik za vodu pri armaturi za tuširanje. Pri tome je mjed zamijenjena s PA 12 Grilamid LV FWA. Broj pojedinačnih dijelova razdjel-nika za vodu s time se je smanjio sa 10 dijelova na svega dva. Pri toj zamjeni otklonjena je zahtjevna izrada svakog dijela od mjedi s navojima, a također i montaža tih dijelova s navojima u cjelinu. Samo dva dijela razdjelnika od plastomera Grilamid povežu se u cjelinu s jednostavnim i brzim uskočnim spojem. Ti poliamidi zadržavaju visoku čvrstoću i pri temperaturama od 60 stupnjeva Celzija.

Brzo otvaranje i zatvaranje armatura za miješanje vode u kabinama za tuširanje može uzrokovati iznenadne visoke pritiske. Grivory HT FWA je u tom slučaju pravi izbor za ta-kvu aplikaciju. U praksi se dokazao na sanitarnom području, a također i za izradu kućišta crpki, raznovrsnih priključaka, kućišta za mjerna brojila, mjerače protoka u zidnim sustavima za grijanje i drugo.

› www.emsgrivory.com

Zamjena metala s plastomerima EMS Chemie Grivory

Na sve više područja se skuplji metali, kao što su mjed, bakar, aluminij, zamjenjuju s tehničkim plasto-merima. Poliamidi Grilamid LV FWA, Grivory GV FWA i Grivory HT FWA pokazuju visoke čvrstoće i mogu podnijeti velika dinamička opterećenja, primjerice u vodovodnim sustavima i armaturama.

››

Page 52: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 652

Nemetali

čak 25 zemalja, među kojima su prednjačili Italija, Francuska, Portugal, Turska i Švicarska, i to iz domene alatničarstva (35 %), aditivnih tehnologija, alatnih strojeva te područja razvoja proizvoda. Ukupno gledano, na sajmu je 40,9 % izlagača bilo iz područja alatničarstva, a slijede područja aditivnih tehnolo-gija (14,3 %), alatnih strojeva (10,4 %), računalnih programa i hardvera (10 %), razvoja proizvoda (8,5 %) i alata (6,2 %).

Zemlja partner 19. sajma EuroMold bila je Austrija. Njezi-nim izborom EuroMold je odao priznanje njemačkoga gospo-darstva Austriji posebice za postignuća na području razvoja proizvoda te razvoja i proizvodnje alata i kalupa. Austrija je, inače, na sedmome mjestu kada je riječ o trgovinskoj razmje-ni s Njemačkom. Vrijednost robne razmjene između tih dviju zemalja iznosi 88 milijardi eura. Kada je riječ o njemačkom izvozu, južni susjed igra vitalnu ulogu. Njemačka godišnje izveze robe u Austriju u vrijednosti od 53 milijarde eura, što tu zemlju na popisu uvoznika iz Njemačke svrstava odmah uz Kinu i Rusiju.

EuroMold je, kao i svake godine dosad, predstavio najno-vija dostignuća s područja razvoja proizvoda te ih prikazao putem inovativnih tematskih parkova. U tom području poka-zao je dvije novosti: prva je tematski park draguljarske indu-strije, a druga je specijalna tema B2B.

Ovogodišnji sajam EuroMold tematikama specijaliziranim za alatničarstvo i razvoj proizvoda prikazao je posjetiteljima gotovo sve što se može pokazati u tim segmentima proizvod-nog strojarstva, čime je učvrstio vodeći položaj specijalizira-nog sajma za ta područja. Na površini većoj od 75.000 četvor-nih metara EuroMold je prikazao posljednja dostignuća te neke premijere iz domene alatničarstva, aditivnih tehnologija, materijala, obradnih centara, popratne tehnike i računalnih programa, koji pokrivaju svaki korak u razvoju proizvoda, od ideje do serijske proizvodnje. Ove godine prvi je put poseb-no istaknuta draguljarska industrija, koja sve više koristi prije svega prednosti aditivnih tehnologija u razvoju i proizvodnji vrlo zahtjevnih oblika proizvoda iz te branše.

Na sajmu EuroMold bilo je prisutno 1050 izlagača iz 34 zemlje, što daje snažan međunarodni značaj toj priredbi. Or-ganizator sajma, tvrtka DEMAT GmbH, bilježi osjetan porast broja izlagača, prije svega iz europskih zemalja kao što su Ita-lija, Francuska, Portugal, Španjolska i Švicarska. Svakako valja istaknuti kako su ove godine prvi put došli neki izlagači iz

EuroMold 2012 – 19. svjetski sajam alatničarstva i aditivnih tehnologijaSajamski centar u Frankfurtu od 27. do 30. studenoga 2012. godine u halama 8.0, 9.0 i 11.0 devetnaesti je put ugostio najveći svjetski sajam alatničarstva i aditivnih tehnologija. Posjetilo ga je više od 55.000 pos-jetitelja, koji su mogli razgledati izložbene prostore 1050 izlagača iz 34 zemlje diljem svijeta. Posebna tema ovogodišnjeg sajma bila je draguljar-ska industrija, čiji su eksponati bili prisutni na većem broju izložbenih pro-stora, prije svega u hali 11.0, koja je dobila naziv »Kuća stvaralaštva« (e. House of creation). Zemlja partner sajma EuroMold 2012 bila je Austrija.

››

› Slika 1. Struktura izlagača na sajmu EuroMold 2012 po područjima

› Slika 2. Jezgre od vo-ska i odliveni proizvodi draguljarske industrije (Foto: DEMAT)

Dr. sc. Damir Godec

Page 53: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 53

Nemetali

konferencija koja obrađuje temu bionike, oblikovanja za bio-niku te potencijala bionike, organizirana u suradnji s ministar-stvom gospodarstva pokrajine Hessen. Prvi je put organiziran i simpozij posvećen temi fotoničkoga (svjetlosnog) procesnog lanca, uz pitanje znači li on revoluciju u proizvodnji. Riječ je o primjeni aditivnih tehnologija koje se koriste laserom i dru-gim svjetlosnim izvorima za proizvodnju tvorevina. Simpozij je organizirao DEMAT u suradnji s Fraunhoferovim institu-tom za laserske tehnologije i VDMA (njemačkim društvom za strojnu obradu).

Uz navedene događaje održavali su se i forumi kao što je design+engineering forum sa sekcijama koje su obuhvaćale konstruiranje, simulaciju virtualnu stvarnost, brzu proizvod-nju tvorevina i industrijski dizajn. Ove je godine također prvi put organiziran forum za obradu limova – Sheet metal for-ming.

U prvom broju časopisa IRT3000 za 2012. godinu donijeli smo detaljan izvještaj sa sajma EuroMold 2011, strukturiran po vrstama aditivnih tehnologija i izložbenim prostorima izlagača. Uvodno je dan zaključak kako ta priredba nije do-nijela bitne pomake u razvoju novih postupaka, uređaja i/ili materijala. Međutim, ovogodišnji sajam bio je ugodno izne-nađenje. Samo u hali 11.0, nazvanoj Kuća stvaralaštva, u kojoj su izlagale uglavnom tvrtke iz područja aditivnih tehnologija, moglo se vidjeti više od desetak novih vrlo zanimljivih uređa-ja (od niskobudžetnih do ozbiljnijih industrijskih), a svakako valja istaknuti novosti u domeni aditivne proizvodnje metal-nih tvorevina (tvrtke Concept Laser, SLM Solutions i EOS). Tako je tvrtka MCor Technologies predstavila jedini uređaj koji omogućuje izradu tvorevina od običnoga, uredskog papi-ra postupkom laminiranja u punoj paleti boja.

Trend poplave niskobudžetnih uređaja za aditivne teh-nologije nastavlja se i dalje, a prikazani uređaji sve su bolji i atraktivniji, izgledom i cijenom. U nastavku teksta slijede naj-zanimljiviji detalji s izložbenih prostora izlagača.

Aditivna proizvodnja nemetalnih tvorevina

voxeljet

Tvrtka voxeljet na ovogodišnjem je EuroMoldu izložila dva najnovija uređaja za trodimenzijsko tiskanje PMMA i pijeska za izradu kalupnih jezgri, no mogu poslužiti i za izradu skul-ptura (slika 4). Riječ je o uređajima VXC800 i VX200.

Prvi od navedenih uređaja VXC800 bio je premijerno pri-kazan na sajmu EuroMold 2012. Riječ je o 3D pisaču većeg volumena za kontinuirano 3D tiskanje tvorevina od pijeska (primjerice jezgri za ljevačke kalupe). Kontinuiranost se oči-tuje u tome što se na uređaju može s jedne strane izrađivati

Porast vrijednosti prije svega zlata u svjetskim razmjerima pokretač je intenzivnog razvoja draguljarske industrije. Stoga je u tematskom parku posvećenom draguljarstvu uz slogan Od konstrukcije preko prototipa do ubrizgavalice bila de-taljno prikazana uloga aditivnih tehnologija u proizvodnom lancu.

B2B susreti tijekom sajma EuroMold 2012 prvi su put omo-gućili izlagačima i posjetiteljima ostvarivanje brzih i učinkovi-tih kontakata. Čak i prije početka priredbe izlagači i posjetite-lji mogli su stupiti u kontakt putem EuroMoldove mreže kako bi dogovorili detalje svojih susreta tijekom održavanja sajma. Sastanci su se u pravili održavali na izložbenim prostorima izlagača ili u predviđenoj B2B zoni, u dvorani 8.0. Takvom organizacijom tvrtka Demat GmbH, odnosno sajam EuroMo-ld pružili su izlagačima i posjetiteljima proširenu i besplatnu uslugu, pri čemu, zapravo, intenziviraju akviziciju novih kli-jenata iz obje zainteresirane skupine.

Svake se godine već tradicionalno dodjeljuju i nagrade za nastup na sajmu EuroMold za izvanredna postignuća u razvoju proizvoda ili usluga. Zato je nagrada dobila, osim službenog imena EuroMold Award, i ono drugo – Oscar za razvoj proizvoda. Ove godine svi kandidati za nagrade izloži-li su svoje “kandidature” u posebno organiziranom prostoru dvorane 8.0. U vrlo jakoj konkurenciji prve tri nagrade osvo-jile su dvije tvrtke iz Njemačke te jedna iz Austrije (slika 3). Zlatnu nagradu dobila je tvrtka Hans-Hermann Bosch GmbH za visokoprecizne i geometrijski kompleksne predobrađene dijelove od metala načinjene elektrokemijskom obradom (e. electro-chemical machining – ECM) primjenom keramičkih elektroda s galvanskom prevlakom. Srebrnu nagradu dobila je austrijska tvrtka Lithoz GmbH za aditivnu proizvodnju vi-sokoučinkovitih keramičkih proizvoda, a brončana nagrada dodijeljena je tvrtki Concept Laser GmbH za novi uređaj za selektivno lasersko taljenje X Line 1000 R (više će riječi o tom uređaju biti u nastavku teksta).

Glavni događaj, odnosno izložbu dostignuća s područja ra-zvoja i proizvodnje proizvoda, pratile su brojne konferencije, forumi i simpoziji. Tvrtka Wohler’s Associates po četrnaesti je put u sklopu sajma EuroMold organizirala međunarodnu stručnu konferenciju za područje aditivnih tehnologija. Ove godine posebna pozornost dana je dostignućima u područ-ju aditivne proizvodnje metalnih tvorevina (koje uključuje i draguljarsku industriju), a glavni slogan konferencije bio je “Advances in Metal Additive Manufacturing”. Novost je bila

› Slika 3. Dobitnici nagrada EuroMold za 2012. godinu (zdesna: Christof Wagner, Hans Bosch GmbH – zlato, dr. Johannes Homa, Liholz GmbH – srebro, dr. Florian Bachmann, Concept Laser GmbH – bronca) (Foto: ETMM)

› Slika 4. “Uklesana” lica poznatih – skulptura od pijeska izrađena iz jednog dijela (Foto: D. Godec)

Page 54: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 654

Nemetali

8). Radni prostor uređaja ima dimenzije 1000 x 800 x 500 mm, što omogućuje proizvodnju tvorevina postupkom PolyJet Ma-trix za velik broj industrija i primjena, u mjerilu 1:1 iz samo jednog dijela.

Valja istaknuti kako se novim uređajem Objet 1000 mogu proizvoditi tvorevine od čak 100 različitih materijala, a kako uređaj radi na načelima postupka PolyJet Matrix, kao i svi uređaji iz obitelji Connex, pri izradi jedne tvorevine moguća je kombinacija do čak 14 različitih materijala u samo jednome proizvodnom ciklusu.

Tvrtka Objet posebice je ponosna na svoju široku paletu materijala, koja je neposredno prije početka priredbe EuroMo-ld 2012 obuhvaćala čak 123 različita materijala koja oponašaju materijale od elastomera (savitljivih i čvrstih), do polipropile-na, ABS-a itd. Tvrdoće tih materijala u rasponu su od 27 do 95 Shore A, što zaista daje bogat izbor materijala za proizvodnju ne samo prototipova nego i gotovih tvorevina.

Kako bi u Objetu svoje proizvode što više približili novim generacijama inženjera i konstruktora, na sajmu su predsta-

tvorevina, a s druge je strane istodobno vađenje prethodno načinjene tvorevine iz ostatka pijeska. Dakle nema potrebe za zaustavljanjem procesa 3D tiskanja (slika 5). Takav skok u teh-nologiji omogućila je primjena patentiranoga horizontalnog remenastog konvejera koji upravlja građenjem pojedinog slo-ja tvorevine. Što se tiče duljine tvorevina koje se mogu načiniti ovim 3D pisačem, gotovo nema ograničenja, dok su širina i vi-sina ograničene na 850 x 500 mm. Pisač VXC800 radi s glavom za tiskanje razlučivosti 600 dpi, a debljine slojeva mogu biti u rasponu od 150 μm do 400 μm, pri čemu maksimalna brzi-na građenja tvorevine u smjeru osi z iznosi 35 mm/h. Takva kombinacija omogućuje izradu tvorevina s finim detaljima te izvrsne kvalitete površine.

Drugi je izloženi uređaj bio klasični 3D pisač oznake VX200. U ovom trenutku to je najmanji pisač u programu tvrtke voxeljet koji omogućuje izradu tvorevina od PMMA ili pijeska. Dimenzije radne komore iznose 300 x 200 x 150 mm, tvorevine se izrađuju u debljinama slojeva od 150 μm, pri čemu je brzina građenja tvorevine 12 mm/h. Razlučivost koju postiže taj uređaj iznosi 300 dpi.

ExOne

Tvrtka ExOne, iako razvija uređaje i za izradu metalnih i pješčanih tvorevina postupkom 3D tiskanja, ovaj je put izlo-žila samo uređaj S-Print za izradu pješčanih jezgri za ljevačke kalupe. Dimenzije radne komore uređaja su 750 x 380 x 400 mm, brzina izrade jednog sloja je samo 40 sekundi, a uređa-jem se izrađuju tvorevine od kvarcnoga i posebnoga ljevačkog pijeska (slika 7).

Objet

Na izložbenom prostoru tvrtke Objet također je bilo neko-liko ugodnih iznenađenja. Prije svega to je premijerno prikazi-vanje najvećeg uređaja otkad tvrtka postoji – Objet 1000 (slika

› Slika 5. Novi 3D pisač VXC800 (Foto: D. Godec)

› Slika 6. Radni prostor oko pisa-ča VXC800 (Foto: voxeljet)

› Slika 7. Presjek pješčane jezgre načinjene uređajem S-Print (Foto: D. Godec)

› Slika 8. Novi uređaj Objet 1000 (Foto: Objet)

› Slika 9. Višekomponentna tvorevi-na načinjena na uređaju Objet 1000 (Foto: Objet)

Page 55: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 55

Nemetali

riste kao taljive jezgre za ljevačke kalupe u domeni dentala i draguljarstva. Riječ je o veoma preciznom uređaju (±0,0254 mm), kojim se proizvode tvorevine od voska visoke razluči-vosti (5000 x 5000 dpi u smjeru osi x i y te 8000 dpi u smjeru osi z). Tvrtka je u 2012. godini plasirala na tržište seriju uređa-ja 3Z za različite namjene, a osnovna poboljšanja u usporedbi s prethodnicima očituju se u višoj preciznosti tvorevina te jed-nostavnijem rukovanju uređajima.

EnvisionTec

Tvrtka EnvisionTec, koja svoje uređaje gradi na postupku DLP (e. Digital Light Processing), na sajmu EuroMold 2012 nije imala većih novosti. Međutim pozornost je privukao naj-manji uređaj nazvan Micro, koji je prvi put izložen na sajmu EuroMold, a njegova je premijera na tržištu bila prije pola godine. Uređaj se koristi uobičajenim projektorom za ozra-čivanje svakog sloja tvorevine, pri čemu se one izrađuju na platformi okrenutoj “naglavačke” (karakteristika svih DLP uređaja). Namijenjen je prije svega draguljarskoj industriji za izradu tvorevina maksimalnih dimenzija 40 x 30 x 100 mm, razlučivosti u smjeru osi z 1 μm. Cijenom od oko 10.000 eura Micro ulazi u skupinu dostupnih uređaja.

DigitalWax Systems

Tvrtka DigitalWax Systems također temelji svoje uređaje na DLP postupku aditivne proizvodnje tvorevina. Novost u njihovu programu jest to što su svoje uređaje podijelili u tri kategorije, a razlikuju se osim prema dimenzijama radne ko-more (od 75 x 75 x 75 mm do 300 x 300 x 300 mm), i prema području primjene, što se vidi iz posljednjeg slova u oznaci uređaja: J – draguljarstvo (jewllery), D – zubarstvo (dental) i X – za izradu kompleksnih tvorevina od fotoosjetljivih polimera (neki su tipovi punjeni nanočesticama).

vili svoj poslovni model za akademsku zajednicu – Objet 30 Scholar (slika 10). Model uključuje paket koji po pri-stupačnoj cijeni omogućuje nabavu profesionalnog ure-đaja Objet 30 Scholar, uređa-ja za uklanjanje podupornog materijala, dvogodišnjih ili

trogodišnjih zaliha gradivnoga i podupornog materijala, a obuhvaća i održavanje te edukaciju.

Stratasys

Za razliku od prošle godine, tvrtka Stratasys na ovogodiš-njem je sajmu predstavila novi uređaj. Riječ je o uređaju Mojo (slika 11), koji radi na načelima FDM postupka (e. Fused De-position Modeling). Radna komora ima oblik kocke stranice 12,7 cm, a debljine slojeva iznose 0,178 mm. Uz Mojo u paketu dolazi i uređaj za čišćenje tvorevina od podupornog materi-jala WaveWash 55 Support Cleaning System. Cijena paketa (Mojo i uređaj za čišćenje) iznosi oko 8000 eura, što ga gotovo svrstava u niskobudžetne uređaje, no na sajmu su se mogli vidjeti i znatno jeftiniji uređaji, koji su u pravom smislu riječi niskobudžetni.

Tvrtka Stratasys također je ponosna na svoju paletu mate-rijala (slika 12), koja pokriva raspon ABS, PC/ABS, PC te ma-terijale postojane na povišenim temperaturama: PPSF i PPSU. Za izradu laganih konstrukcija imaju poseban materijal – UL-TEM.

Tvrtka Solidscape, koju je tijekom 2011. preuzeo Stratasys, ove je godine na sajmu izložila novi uređaj 3Z Pro (slika 13), za aditivnu izradu voštanih tvorevina koje se prije svega ko-

› Slika 10. Objet 30 Scholar (Foto: Objet)

› Slika 11. Uređaj Mojo FDM (Foto: Stratasys)

› Slika 12. Paleta materi-jala tvrtke Stratasys (Foto: D. Godec)

› Slika 13. Uređaj 3Z Pro za izradu tvorevina od voska (Foto: D. Godec)

› Slika 14. a) Uređaj Micro, b) proizvod za dra-guljarsku industri-ju (Foto: D. Godec i EnvisionTec)

› Slika 15. Izložbeni prostor tvrtke Digital-Wax Systems (Foto: D. Godec)

Page 56: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 656

Nemetali

gram Quickparts omogućuje on-line učitavanje stl-datoteka te definiranje primjerice cijene izrade tvorevine ovisno o vrsti postupka i upotrijebljenome materijalu (slika 18).

Na kraju organiziranog razgledanja izložbenog prosto-ra tvrtke 3D Systems predstavljeni su novi programi koji se primjenjuju u 3D skeniranju i provjeri načinjenih tvorevina. Program Rapidform razvijen je u tri različita modula: XOR ge-nerira parametarske solid modele izravno na temelju 3D ske-nova objekta, XOV omogućuje ispitivanje gotovih tvorevina, dok XOS omogućuje pretvorbu grubih rezultata skeniranja u mreže i površine. Drugi je program Alibre, za 3D modeliranje, čija se licencija može nabaviti već po cijeni od 200 USD kao verzija za osobne potrebe.

EOS

Tvrtka EOS na području aditivne proizvodnje polimernih tvorevina prikazala je dvije veće novosti na sajmu EuroMold 2012. Prva je novo izdanje vrlo popularnog uređaja za selek-tivno lasersko srašćivanje (SLS) – Formiga P, koji umjesto broj-čane oznake 100 sada ima novu oznaku 110. Dimenzije radne komore uređaja Formiga P 110 (slika 19) iznose 200 x 250 x 330 mm, pri čemu se na uređaju mogu izrađivati tvorevine od polistirena ili poliamida tvrtke EOS. U usporedbi s uređajem Formiga P 100, nudi dva dodatna seta parametara: Balance 1.0 s debljinama slojeva 120 μm i Top Quality 1.0 s debljinama slojeva 60 μm.

Na području proi-zvodnje nemetalnih tvo-revina tvrtka EOS za Eu-roMold je pripremila još dvije novosti s područja polimernih materijala. Riječ je o dva nova polia-mida: Prime Part Plus (PA 2221) i PA 1101. Prime Part Plus ekonomično je rješenje i zamjena za sku-

plji PA 2200, pri čemu PA 2221 pokazuje neznatno niža upo-rabna svojstva, no omogućuje optimalno miješanje samo 35 % novog materijala sa 65 % recikliranoga. Time se donekle umanjuje velik problem prerađivača polimernih materijala SLS postupkom, kojima se za optimalna svojstva tvorevine inače preporučuje omjer novoga i recikliranog materijala 50 % : 50 %. Na taj se način stvaraju velike količine recikliranog ma-terijala, koje prerađivači jednostavno ne uspijevaju potrošiti.

Drugi je materijal PA 1101, temeljen na poliamidu 11 (PA 11), koji ima veliko produljenje pri lomu te izvrsnu žilavost.

3D Systems

Tvrtka 3D Systems ove je godine posebno istaknula svoje proizvode iz serije ProJet. Riječ je o seriji 3D pisača za osobnu i profesionalnu primjenu te veće industrijske uređaje. Svi rade na načelima postupka MJM (e. Multi Jet Modeling). Ove su godine posebno bili ponosni na svoj novi, unaprijeđeni model uređaja ProJet HD 3500 i 3500 Plus. Kada je riječ o preciznosti i razlučivosti, ti pisači mogu raditi s tri seta parametara: HD – high definition, UHD – ultra high definition i XHD – extreme high definition. U HD načinu rada ostvaruju razlučivost 375 x 375 x 790 dpi uz debljinu slojeva 32 μm, UHD omogućuje razlučivost 750 x 750 x 890 dpi uz debljinu slojeva 29 μm, dok XHD način rada rezultira razlučivošću 750 x 750 x 1600 dpi uz debljinu slojeva 16 μm. Oba uređaja omogućuju proizvod-nju tvorevina od šest različitih materijala VisiJet te dodatnoga podupornog materijala. Uz povišenu preciznost tvorevina, novost je mogućnost pokretanja i upravljanja uređajima na daljinu, što je na mjestu demonstrirao Buddy Byrum iz 3D Systemsa (slika 16). S uređajima kao što su iPad ili iPhone, na koje se instalira posebna aplikacija, moguće je na ekranu mobilnog uređaja dobiti zaslon upravljačkog sučelja samog uređaja. Na taj se način uređajem može upravljati iz bilo kojeg dijela svijeta gdje postoji mogućnost spajanja na mrežu.

Uz MJM uređaje, ove je godine 3D Systems na svojem izložbenom prostoru predstavio i novi uređaj ProJet 7000, koji radi na načelima stereolitografije – SLA, a ubraja se u profe-sionalne uređaje (slika 17). Uređajem se također može uprav-ljati na daljinu.

I tvrtka 3D Systems prepoznala je jačanje draguljarske in-dustrije razvijajući novi materijal namijenjen izradi jezgri za ljevačke kalupe za tu industriji – VisiJet Jewel.

Uz razvoj novih uređaja i materijala te akvizicije kojima je tvrtka 3D Systems sklona, ove je godine dodatno prikazala i područje razvoja novih računalnih programa te proširivanje svojih proizvoda i usluga na 3D skeniranje, ispitivanje goto-vih tvorevina te 3D modeliranje po povoljnim cijenama. Pro-

› Slika 16. Upra-vljanje uređajem ProJet HD 3500 na daljinu (Foto: D. Godec)

› Slika 17. Uređaj ProJet HD 7000 (Foto: D. Godec)

› Slika 18. Mo-gućnosti programa Quickparts (Foto: D. Godec)

› Slika 19. Formiga P 110 (Foto: EOS)

Page 57: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 57

Nemetali

Iris i drugi izloženi stroj, Mcor Matrix 300+ (omogućuje samo monokromatske tvorevine, odnosno boja pojedinog slo-ja ovisi o boji primijenjenog papira), jedini su uređaji u ovom trenutku na tržištu koji omogućuju izradu tvorevina od papi-ra. Niska cijena osnovnog materijala rezultira niskim troško-vima pogona tih uređaja, koji su na razini od oko samo 5 % troškova u usporedbi s nekim drugim sustavima za aditivne tehnologije.

Cijena uređaja Mcor Matrix 300+ iznosi 8700 eura, što ga već svrstava u niskobudžetne uređaje, dok je cijena novog Iri-sa 11.300 eura. Međutim, proizvođač nudi i posebne pakete unutar kojih osigurava, primjerice, besplatan materijal i odr-žavanje tijekom tri godine (tzv. Free D paket).

Niskobudžetni 3D pisači

Priču o niskobudžetnim uređajima počet ćemo BluePrinte-rom istoimene danske tvrtke. Riječ je o uređaju koji ujedinju-je postupke 3D tiskanja i selektivnoga laserskog srašćivanja – SHS (e. Selective Heat Sintering), čije su slike i videozapisi (ne i fizički uređaj) prikazani na sajmu EuroMold 2011. Po-stojala su dosta velika očekivanja od njegove prezentacije ove godine, no slijedilo je (barem kod izvjestitelja) određeno razo-čaranje. Izložena dva primjerka uređaja nisu ni najmanje oda-vala dojam “zaposlenih” 3D pisača. Jedan je stajao u pozadini kao zatvoreni kovčeg, a drugi je bio na istaknutijem mjestu, s otvorenim poklopcem, no u unutrašnjosti nije bilo ničega, ni materijala, ni načinjenih tvorevina. Izvjestitelj je tijekom dva dana koliko je proveo na sajmu, nekoliko puta dolazio do izložbenog prostora tvrtke Blueprinter, no nijednom nijedan od izloženih primjeraka nije bio u funkciji.

No to su uvelike nadoknadili neki drugi izlagači i uređaji. Na samom ulasku u dvoranu posjetiteljevu pozornost privlači metež, šarenilo i lagana buka na prostoru koji su izlagači na-zvali Cube Shop and Cafe (slika 23). Glavni izlagač je zapravo tvrtka 3D Systems sa svojim najmanjim niskobudžetnim ure-đajima Cube 3D Printer, koje su poslagali po policama u stilu uređenja interijera u kafićima.

Cube 3D Printer je uređaj koji radi na načelima FDM po-stupka, pri čemu radna platforma omogućuje izradu tvorevi-na maksimalnih dimenzija 140 x 140 x 140 mm od ABS-a u 10 različitih boja te u debljinama slojeva 0,25 mm. Ono što poseb-no privlači kod prikazanih uređaja je sada već zaista dostupna cijena gotovo za svaki džep – uobičajena cijena je 1450 eura, no za sajma EuroMold snižena je na 1200 eura (slika 24), što ga je svrstalo na drugo mjesto po pristupačnosti u usporedbi sa svim drugim uređajima.

Tvrtka 3D Systems na svojem je izložbenom prostoru ta-kođer izlagala malo veće i “ozbiljnije” 3D pisače naziva 3D Touch, koji omogućuju izradu jednobojnih, dvobojnih i tro-bojnih tvorevina. Proizvod nije novost, no valja još jedanput istaknuti kako je dobavljiv već po cijeni od 2000 eura pa navi-

Stoga je taj materijal idealan za izradu tvorevina koje mora-ju biti žilave, primjerice elementi uskočnih spojeva (slika 20). Time je EOS proširio svoju paletu poliamida u kojoj su do sada dominirali materijali na bazi PA 12.

Mcor Technologies

Iako je tvrtka Mcor Technologies na svojem prostoru izla-gala dva uređaja, pozornost posjetitelja plijenio je uređaj Iris (slika 21) – prvi uređaj koji omogućuje izradu tvorevina u punoj paleti boja laminiranjem i izrezivanjem običnoga ured-skog papira (na sajmu su korišteni papiri mase 80 g). Tvrtka koja je razvila Iris, taj uređaj naziva 3D printerom, što je done-kle točno. Naime, uređaj slaže papire jedan na drugi, pri čemu se papir s jedne strane premazuje adhezivom prije polaganja na prethodni papir. Zatim se samo na zonama gdje će se izre-zivati kontura radnog sloja papira nanosi specijalna boja koja prodire skroz kroz papir tako da “bočne” stijenke izrezanog papira dobiju potrebnu boju. Boje se miješaju kao i kod obič-nih uredskih pisača u boji s tintom. Nakon laminiranja slojeva papira slijedi izrezivanje konture nožem (umjesto laserom), što znatno pojeftinjuje rad uređaja i njegovo održavanje.

Kako se koriste standardni papiri veličine A4, maksimal-ne dimenzije tvorevina malo su manje, odnosno 256 x 169 x 150 mm. Debljina 80-gramskog papira iznosi 0,1 mm, a u zoni rezanja sloja kamo se nanosi boja, papir je zajedno s bojom debljine 0,19 mm, što je ujedno debljina sloja tvorevine. Razlu-

čivost boja koje se na-nose uređajem Iris je 5760 x 1440 x 508 dpi, a preciznost uređaja iznosi 12(x) μm, 12(y) μm i 100(z) μm.

› Slika 20. Tvorevina načinjena od novog materijala PA 1101 (Foto: EOS)

› Slika 21. Iris – “3D prin-ter” za izradu tvorevina u punom rasponu boja (Foto: Mcor)

› Slika 22. Tvorevina od papira načinjena uređa-jem Iris (Foto: Mcor)

› Slika 23. Izložbeni prostor Cube Shop and Cafe (Foto: D. Godec)

Page 58: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 658

Nemetali

odnosu na prošlu godinu (uređaji UP, Inspire, Desire, uPrint, RepRap..., koji se temelje na FDM postupku, te uređaj Master Plus korejskog proizvođača Carima, koji se temelji na DLP postupku).

Aditivna proizvodnja keramičkih tvorevina

Kako je već navedeno, ove je godine srebrnu nagradu Eu-roMold 2012 dobila austrijska tvrtka Lithoz GmbH za svoj uređaj za aditivnu proizvodnju keramičkih tvorevina – Cera Fab 7500 (slika 27). Uređaj se temelji na takozvanoj litograf-skoj preradi keramike – LCM (e. Lithography Ceramic Manu-facturing), pri čemu svaki poje-

dini sloj fotoosjetljive polimerne smole s česticama keramič-kog praha očvršćuje litografskim postupkom (slično kao kod stereolitografije). Informacije o svakome od slojeva prenose se posebnim sustavom temeljenim na LED rasvjeti. Uređaj je potpuno nov i još nije raspoloživ na tržištu, no očekuje se cije-na od oko 200.000 eura.

Aditivna proizvodnja metalnih tvorevina

Izlagači na sajmu EuroMold 2012 ponudili su i nekoliko zanimljivosti u domeni aditivne proizvodnje metalnih tvore-vina, o čemu slijedi nekoliko podataka.

EOS

Tvrtka EOS predstavila je novi uređaj Precious M 080 (sli-ka 28a), koji je razvila u suradnji s tvrtkom Cookson Precious Metals. Riječ je o uređaju koji omogućuje izradu nakita i dije-lova satova od 18-karatnog zlata DMLS postupkom (e. Direct Metal Laser Sintering) (slika 28b).

Concept Laser

Tvrtka Concept Laser također je dobitnica nagrade EuroMold 2012, i to brončane, za novi veliki uređaj za selektivno lasersko taljenje – SLM (e. Selective Laser Melting), oznake X line 1000R (slika 29), s patentiranim postupkom Laser Cusing. Uređaj je na sajmu premijerno prikazan. Na njegovu razvoju surađivali su Daimler, Fraunhofer ILT i Concept Laser u sklopu projekta koji je financiralo njemačko ministarstvo obrazovanja i istraživanja.

X line 1000R, za taljenje metalnih čestica u proizvodnji me-talnih tvorevina i dijelova alata, primjenjuje laser snage 1 kW,

še (ovisno o broju glava za FDM postupak).Prvo mjesto na listi najjeftinijih uređaja pripalo je Fabbste-

ru tvrtke Fruth Innovative Technologien. Uređaj omogućuje izradu od jednokomponentnih do četverokomponentnih tvo-revina izmjera 230 x 230 x 210 mm. Tipične debljine slojeva pri tome su od 25 do 400 μm, a maksimalna brzina dobave materijala u obliku žice iznosi 400 mm/s. Ove su godine po-sebnu pozornost na izložbenom prostoru posvetili višebojnim proizvodima tako što su se kod dobave kombinirale različite boje materijala u obliku polimerne žice (slika 25). Jedini je ne-dostatak takve izrade nemogućnost točnog definiranja prela-ska na drugu boju.

Cijena tog uređaja tijekom sajma iznosila je samo 1000 eura.

Tvrtka Marker Bot također je na sajmu EuroMold 2012 predstavila novi niskobudžetni uređaj, Marker Bot Replicator 2 (slika 26), čija su načela rada također slična FDM postupku. Riječ je o poboljšanoj izvedbi prethodnika, na kojoj je prije sve-ga povećan radni volumen za 37 %, pa su sada dimenzije rad-ne komore 283 x 153 x 155 mm. Uređaj omogućuje rad u tri seta parametara koja rezultiraju razlučivošću modela od 100 do 340 μm. Novost je i da je dosadašnjem ABS-u za izradu tvorevina dodana PLA (polilaktička kiselina), koja nudi nekoliko pred-nosti: biorazgradljivost i uštedu energije od 32 % u usporedbi s preradom ABS-a. Cijena uređaja je 2200 USD (oko 1700 eura).

Na sajmu je bilo još desetak izlagača s niskobudžetnim uređajima, no na njima nisu primijećene znatnije izmjene u

› Slika 24. Cijena uređaja Cube 3D Printer (Foto: D. Godec)

› Slika 25. Više-bojna tvorevina načinjena uređa-jem Fabbster (Foto: D. Godec)

› Slika 26. Uređaj Marker Bot Repli-cator 2 (Foto: D. Godec)

› Slika 27. Uređaj Cera Fab 7500 (Foto: D. Godec)

› Slika 28. Aditivna proizvodnja tvorevina od zlata: a) uređaj Preci-ous M 080, b) tvorevina načinjena od 18-karatnog zlata (Foto: EOS)

Page 59: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 59

Nemetali

pozornost posvetili rukovanju velikim metalnim tvorevina-ma nakon njihove izrade te smanjenju zastoja u radu uređaja zbog tog rukovanja. Stoga je uređaj opremljen posebnim me-hanizmom koji omogućuje transport tvorevine izvan komore i kućišta uređaja, gdje se izvan stroja njome može rukovati posebnim dizalom.

Proizvođači uređaja za proizvodnju metalnih tvorevina kao što su SLM Realizer, Arcam, Renishaw i Phoenix nisu ove godine prikazali veće novosti u svojim programima.

Nakon prošlogodišnje “tanke” liste stvarnih inovacija ove su godine izlagači pokazali više novosti. Stoga je posebno za-dovoljstvo bilo ponovno vidjeti već poznat sajamski prostor i izložbene štandove. A i nazočnost najvažnijih osoba nekih od tvrtki iz domene aditivnih tehnologija dovoljno govori koli-ko vodeće tvrtke iz tog dijela biznisa ozbiljno shvaćaju sajam EuroMold. Neke od tih osoba su: David Reis (Objet), Hans Langer (EOS), Abe Reichental (3D Systems), Fried van Craen (Materialise), Conor MacCormack (Mcor Technologies).

Sljedeći sajam EuroMold održat će se u Frankfurtu od 3. do 6. prosinca 2013. godine.

što može do 10 puta povećati produktivnost uređaja u uspo-redbi s nekima od konkurentskih usporedivih na tržištu. Uz to riječ je o uređaju koji u ovom trenutku ima najveću radnu komoru (konkretni podaci još nisu poznati). Za dobivanje što kvalitetnijih proizvoda, nakon SLM postupka potrebno ih je sporo ohladiti u radnoj komori. Kako se pri tome ne bi sma-njivalo produktivno vrijeme, izložena izvedba uređaja imala je okretni središnji dio, tako da se nakon izrade tvorevine taj dio zaokrene za 180 stupnjeva u zonu rukovanja tvorevinom, a istodobno se s druge strane uređaja može u rad pustiti izra-da nove tvorevine.

SLM Solutions

Još se jedan proizvođač uređaja za SLM postupak ove go-dine istaknuo novošću. Riječ je o tvrtki SLM Solutions, koja je na sajmu premijerno izložila novi uređaj SLM 500 HL (slika 30). Uređaj ima dimenzije radne komore 500 x 280 x 325 mm, što ga po veličini svrstava odmah iza uređaja X line 1000R. No SLM 500 HL jedinstven je po tome što ima višestruke lasere za taljenje metalnih čestica. Riječ je o dva seta vlaknastih lasera snage 400 i 1000 W, čija kombinacija bitno povisuje produk-tivnost uređaja. Kako je riječ o znatnom povećanju dimenzija radne komore, konstruktori su pri razvoju uređaja posebnu

› Slika 29. Novi Laser Cusing uređaj – X line 1000R (Foto: Concept Laser)

› Slika 30. Uređaj SLM 500 HL (Foto: D. Godec)

Posjetite nas od 16. – 20.listopada u Friedrichshafnu na štantu 7303/7304u hali A7.

Page 60: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 660

Suvremene tehnologije

Tako se svake godine zbog prometa u atmosferu ispusti 6,4 milijarde tona CO2, 24 posto svjetske „proizvodnje“ po-vezane s energijom. Individualni promet veći je onečišćivač nego javni, jer oko 50 posto ugljikova dioksida nastaje zbog automobila, 30 posto zbog teretnog prometa i 13 posto zbog zračnog prometa, a zbog željezničkog prometa samo dva po-sto. Mjere poboljšanja stanja u svijetu zato moraju obuhvatiti i preusmjeravanje što većeg dijela prometa na željeznicu. Mno-ge države već danas investiraju velike svote u razvoj učinko-vite infrastrukture i vlakova. Problem je posebno velik u Aziji,

Na Zemlji živi sedam milijardi ljudi i svake ih je godine 80 milijuna više. Ljudi se također sve više povezuju, zbližavaju i kreću. Usporedo s porastom stanovništva povećavaju se

i zahtjevi za učinkovita rješenja za mobilnost ljudi. To po-sebno vrijedi za željeznički promet, u kojem se oblikuju nove softverske koncepcije kontrole, optimiranje voznog reda, nova vozila i modernizacija željeznice. Da bi smanjili poslje-dice povećanja mobilnosti, znanstvenici razvijaju proizvode i rješenja kojima će povećati učinkovitost javnoga i individual-nog prometa.

Prijevoz protiv prirode

U prošlosti su zajednice živjele jedne pokraj drugih i tako mogle zadovoljavati potrebe za komunikacijom i mobilnosti. Prije sto godina u Španjolskoj su proizvođači naranči donosili robu na tržnicu u dvokolicama s mulom. Dvokolice su bile dr-vene i u slučaju kvara brzo bi ih popravili ili čak izradili nove. Pogon je bio „na mulu“, koja je svoje „gorivo“ mogla obnoviti na prvoj livadi uz cestu. Takav „prometni sustav“ nije ugro-žavao okoliš. Danas se naranče iz Španjolske odvoze i 1000 kilometara daleko, među ostalim i superbrzim vlakom Velaro, pri čemu nastaju tone ugljikova dioksida. Pritisak na okoliš neprekidno raste zbog povećavanja stanovništva približno za 80 milijuna godišnje i sve veće potrebe za mobilnosti – poslov-nim putovanjima ili odmorima. Već danas na promet otpada 28 posto globalne potrošnje energije.

Promet po mjeri čovjeka

Da bi smanjili posljedice rastuće mobilnosti već oko sedam milijardi ljudi, znanstvenici oblikuju tehnologije koje će povećati učinkovitost javnoga i individualnog prometa na zemlji, vodi i u zraku.

››Esad Jakupović

› Slika gore: U Španjolskoj još koriste za prijevoz dvokolicu s mulom, ali su glavna suvremena prometna sredstva poput vlaka Velaro E, brzine do 350 km/h

› Softversko optimiranje: u Kini su s pomoću Siemensove opreme skratili prostorne i vremenske intervale između podzemnih vlakova

Page 61: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 61

Suvremene tehnologije

› Pohod električnih vozila: na prošlogodišnjoj konferenciji o prome-tu 21 posto sudionika ocijenilo je da će udio električnih među svim automobilima biti 10 – 20 posto, a 34 posto sudionika da će biti 5 – 10 posto › U vodstvu: željeznički putnički i teretni promet zajedno prestižu

zračni promet, a druge vrste prometa još više

›› Vlak protiv zrakoplova

U svakoj održivoj koncepciji mobilnosti u gradovima vlakovi su neizbježno prometno sredstvo. Lokalni vlakovi za kratke udaljenosti, posebno važni za prijevoz na posao i s posla, te pod-zemni vlakovi i tramvaji pomažu da se gradovi prometno na zaguše. Već četvrta generacija Siemensova vlaka Velaro potroši 0,33 litre goriva na 100 km po sjedištu. Standardna inačica vlaka dostiže brzinu od 320 km/h, a neki modeli (kao što je ovaj u Španjol-skoj) čak 350 km/h. Velaro je ozbiljna konkurencija zrakoplovima, posebno do udaljenosti od 1200 km, naravno kada se uzmu u obzir svi čimbenici. Pritom su veoma pogodni za okoliš jer ispuštaju samo 14 grama po osobi na kilometar, što je deset puta manje nego kod zrakoplova. Da bi dostigli tako visoku učinkovitost, konstruktori

Velara morali su razviti niz tehnologija za uštedu energije i smanjenje ispušta-nja ugljikova dioksida. Na vlaku su, na primjer, četiri bloka za osiguravanje sve potrebne energije, pri čemu se novi uključi kada na prethodnom snaga padne ispod određene granice.

Za veliku brzinu vlaka ključan je nje-gov aerodinamični oblik. Kod prija-šnjih vlakova na krovu su virili dijelovi različitih struktura, poput uređaja za klimatizaciju. Novi Velaro ima gladak krov, koji gotovo onemogućuje turbulencije. Velika količina zraka koju vlak potiskuje pred sobom uz ostalo je i opasna jer stvara podtlak, posebno u tunelima i prilikom susreta dvaju vlakova. Kod novog Velara podtlak je smanjen za 15 posto, čime se potro-šnja energije smanjuje za 6 – 8 posto. U nove tehnologije pripada također sustav osvjetljavanja pomoću štedljivih svjetlećih dioda (LED), koje su zamije-nile halogena svjetla. U novom se vla-ku kočnice mogu pretvoriti u električni

generator, koji u sustav vraća ukupno 8000 kilovata. U praksi se ponovno upotrijebi približno 30 posto energije. Sustav za pomoć vozaču među ostalim sprječava nepotrebna kočenja ili ubrza-vanja, čime se može uštedjeti 10 posto energije. Drvo upotrijebljeno u vlaku može se reciklirati, slično kao i 98 posto sve upotrijebljene plastike.

› Prilagođavanje prijevoza putnika oko-lišu: virtualno testiranje vlaka Velaro D u Krefeldu

Manji od 5 %25 %

Između 5 % i 10 %34 %

Između 10 % i 20 %21 %

Više od 20 %19 %

Izvor: www.internationaltransportforum.org, 2010

Ne znam1 %

U 2020. godini udio električnih automobila u prodaji automo-bila u zemljama OECD biti će:

Izvor: IEA/ETP 20082000 2010 2020 2030 2040 2050

600

500

400

300

200

100

Pu

tnik

a/to

ni-

kilo

met

ara

u sv

ijetu

0

Zračni prometCestovni prometŽeljeznički putnički prometŽeljeznički teretni prometPromet s lakim teretnjacima*Promet s autobusima

Indeks (godina 2000 = 100)

gdje većinom nemaju suvremenih željezničkih sustava pa je zato cestovni promet preopterećen, s gradskim brzinama če-sto manjima od 10 km/h, što je uzrok velikog onečišćenja.

Milijarde za poboljšanje

Naseljavanje Sjeverne Amerike u 19. stoljeću omogućila je upravo željeznica. Ti su dani odavno prošli, ali u SAD-u, za

razliku od Europe i Kine, vlakovi nisu ozbiljna alternativa zra-koplovima. Stanje se polako mijenja, jer u SAD-u namjeravaju uložiti 13 milijardi dolara u poboljšanje mreže vlakova, prije svega izgradnju brzih pruga. Vlada je 8 milijardi dala odmah, a ostale će četiri u pet godina. Projekt izgradnje infrastrukture osigurat će 145 000 radnih mjesta na području Los Angelesa, Chicaga, Orlanda i Albanyja. Gradovi su izabrani kao uzorci

Page 62: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 662

Suvremene tehnologije

smanjit će se ispuštanje CO2 za oko 2,8 milijuna tona godiš-nje. Vlakovi će preuzeti golem dio tereta koji se sada prevozi autocestama. U pripremu tih planova uključena je i tvrtka Sie-mens, koja je zadužena za koncepciju Complete Mobility, koja obuhvaća inteligentnu mrežu vlakova, cesta i zrakoplovnih linija. „Ne postoji nijedno poduzeće na svijetu koje bi moglo tako kao Siemens ponuditi sva ta rješenja iz jednog izvora“, kaže Hans-Jörg Grundmann, glavni direktor Siemensova odjela Mobility Division. „Možemo osigurati sve potrebne proizvode i stručna znanja za kontrolne sustave željezničkoga i cestovnog prometa, vlakove za lokalni, regionalni i među-narodni prijevoz te čak širok opseg rješenja za zračne luke.“

›› Štedljivi autobusi za gradove

Inženjeri u cijelom svijetu trude se razviti masovni promet uz što manju potrošnju energije. Autobusi mogu biti pogodniji za okoliš ako se dizelski pogon zamijeni električnim. Ako bi se odlučivalo samo prema ekološkim kriterijima, motori s unutarnjim izgara-njem postali bi prošlost. Nekontrolira-na potrošnja benzina i dizelska goriva iscrpili su rezerve nafte. U isto vrijeme ispušta se u zrak ugljikov dioksid koji zagrijava Zemljinu atmosferu, a dušikov oksid nadražuje dišni sustav čovjeka. Dodatni razlog za uklanjanje automobila također je činjenica da polovina svjetskog stanovništva živi u gradovima, gdje promet postaje sve gušći. Za gradski promet mnogo su pogodniji autobusi, jer potroše po

putniku više nego trostruko manje od automobila. U Njemačkoj, na primjer, na autobuse otpada polovina ukupno prijeđenog puta, dok je u nerazvijenim zemljama udio još veći. Mnogi su gra-dovi već uveli ograničenja za automo-bilski i teretni promet. U Londonu, na primjer, ograničenja vrijede još od 2003. godine. U Stockholmu se za vožnju automobilom plaća cestarina. U Mün-chenu je zabranjen kamionski promet. Propisi postaju sve stroži, pa možemo očekivati da će u gradskim središtima moći voziti samo električni automo-bili i autobusi te posebno učinkovita hibridna vozila. Obični autobusi mogu prometovati cijeli dan, pri čemu 25 do 40 posto vremena stoje na postajama ili ispred semafora, a također stalno ubrzavaju ili koče. Električni autobusi posebno su privlačno rješenje, i zbog toga što energiju kočenja mogu pretva-rati u električnu energiju i čuvati je.

› Hibridno rješenje za grad: prvi gradski hibridni autobus u Münchenu (proizvođač MAN) potroši 30 posto manje goriva nego konvencionalni

› Satelitska naplata cestarine: izračunavanje prijeđenog puta GPS-om moguće je također na manjim cestama, i to ne samo na autocestama

› Štednja bez smanjivanja udobnosti: tramvaji u Beču testirani su, radi optimiranja, na ledu, velikoj vrućini i u drugim teškim uvjetima

zbog veličine, smještaja i ekonomskog stanja. Nova će mreža dovesti do smanjenja troškova i cijene putovanja te povećati učinkovitost. Ujedno će omogućiti česte susrete stručnjaka iz industrije i sa sveučilišta, što je već samo po sebi komparativ-na prednost u digitalno doba.

Nove će postaje omogućiti izgradnju inovativnih industrij-skih, stambenih i rekreativnih područja, stoga će se povećati broj ureda, hotela i tehnoloških parkova. Zbog mreže vlakova

Page 63: IRT3000 ADRIA 21-2012

63

“Povratak u budućnost“

Na temelju podatka da u mnogim velikim gradovima u Aziji prosječna br-zina automobilskog prometa ne premašuje 10 km/h možemo zaključiti koli-ko je važno razvijati lokalni promet za prijevoz ljudi na posao i natrag kući. U ovoj godini Siemens u New Delhiju završava cjelovito rješenje koje obuhvaća nove vlakove, elektrifikaciju sustava signalizacije i također integraciju susta-va. Kina namjerava povećati nacionalnu željezničku mrežu s 86 na 120 tisuća kilometara, od toga oko 10 posto za vlakove velikih brzina. Do kraja 2012. godine uložit će ukupno 250 milijardi dolara u izgradnju 42 nove linije veli-kih brzina. U Kini već prometuje takav vlak, Harmony Express, koji dostiže 350 km/h i za tri sata prevali 1000 km od Wuhana do Guangzhoua. Rusija će do 2030. godine uložiti 500 milijardi dolara u proširenje željezničkog sustava.

Stručnjaci se posljednjih godina među ostalim silno trude razviti učinko-vita, dovoljno brza i cijenom prihvatljiva rješenja električnih vozila, koja bi nas na kraju odvela u doba „nultog ispuštanja“ (CO2). Neki od njih već testi-raju električne motore, drugi sustave za brzo napajanje (za nekoliko minuta umjesto nekoliko sati kao sada)… Električna će vozila postupno postajati uo-bičajena u gradovima, što će pridonijeti smanjenju buke i razine onečišćenja. Istodobno će se sve više ljudi redovito koristiti podzemnom željeznicom i brzim vlakovima. Kad se to dogodi, ljudi će se „vratiti u budućnost“ – dosti-ći idealan sustav održive mobilnosti kakav su imali španjolski proizvođači naranči sa svojim dvokolicama i mulama prije sto godina.

› S manje energi-je na krstarenje: nove tehnologije omogućile su seriji brodova AIDA da postane vodeći u pogledu štednje

› Razvoj pod nad-zorom: Siemensov laboratorij za razvoj sustava za punjenje električ-nih automobila

Page 64: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 664

Suvremene tehnologije

›› Zeleni promet New Yorka

U New Yorku nakon 2020. godine naizgled nije bilo mjesta ni za kakva nova prometna sredstva. Unatoč tomu gradska je uprava uspjela osigurati nova rješenja masovnog prometa, po udobnosti, brzini i sigurnosti toliko privlačna da se većina stanovništva nije više željela koristiti vlastitim automo-bilima. Potpuno obnovljenim javnim prometom umjesto vlastitih vozila svi su mogli uštedjeti nešto novca, koji su mogli utrošiti u nešto drugo. Sustav podzemne željeznice bio je star 125 godina i, usprkos djelomičnim moder-nizacijama, bio je zastario. Napokon su postupno modernizirali kompletan sustav i uveli vagone koji su veoma tihi usprkos velikim brzinama te ugodno hladni usprkos ljetnim temperaturama vani. Energetska ravnoteža dosta je poboljšana, među ostalim korištenjem kočenja za proizvodnju energije za klimatizacijske uređaje i djelomično usmjeravanje u mrežu. Energija ušteđe-na na takav način mogla bi zadovoljiti potrebe manjega grada. Uz to, gradska je uprava izgradila novi ekspresni pod-zemni vlak, sa samo jednom ili dvjema postajama u svakoj četvrti New Yorka, koji zato vozi izvanredno brzo, pa iz

Brooklyna stigne u Bronx ili s Manhat-tana do zračne luke za 15 minuta.U deset godina izgradili su također novu mrežu brze željeznice, koja sre-dišnju postaju Grand Central pove-zuje s okolnim gradovima brže nego zrakoplov, ako računamo sve vrijeme potrebno za dolazak do zračne luke i sve formalnosti, let, iskrcavanje te na kraju još vožnju do cilja. Na Grand Centralu izgradili su nove platforme za podzemne vlakove iz svih smjerova u New Yorku. Važne prednosti novog sustava još su i prijevoz mnogo većeg broja ljudi, manja potrošnja sirovina i kratki intervali između vlakova. Za kratke intervale brine se satelitska mreža za lokalizaciju, koja prati svaki brzi vlak do u metar točno. Integrira-no planiranje reda vožnje omogućuje također optimiranu potrošnju energije i veću sigurnost. Sustav za planiranje toliko je učinkovit da se njegove inačice koriste i za planiranje reda vožnje u sustavu podzemnih vlakova. Satelitska mreža obuhvaća i antene, prijamnike i optičke kabele.Sustav taksija i gradskih autobusa pojačan je s više desetaka tisuća vozila. Taksiji na električni pogon mogu voziti 250 km s jednim punjenjem, a pune se ili brzo, u desetak minuta na određe-nim postajama za brzo punjenje, ili za vrijeme odmora u nekoliko sati iz mreže. Budući da je zbog štete za oko-

liš uveden sustav satelitskog praćenja automobila i plaćanja cestarine također u samom gradu, većina ljudi počela se koristiti javnim prijevozom. Privatna vozila mogu biti većinu dana, kada su izvan upotrebe, priključena na gradsku mrežu i koristiti se za skladištenje ener-gije, što vlasniku može donijeti do 1000 dolara zarade godišnje. Na mrežu su priključene također farme vjetrenjača i solarne farme sa šireg područja New Yorka.

› Jedan od najmoćnijih prometnih sustava na svijetu: u New Yorku u 2030. godini svuda se voze električni taksiji i autobusi, gradske četvrti povezuju učinkoviti pod-zemni vlakovi, dok grad s drugim urbanim središtima povezuju vlakovi veoma velike brzine (pogled u kabinu vlaka)

HP s prvom 27-inčnom integriranom radnom stanicom

HP je domaćim korisnicima predstavio i ponudio prvu integriranu radnu stanicu s 68,6-centimetarskim (27-inčnim) zaslonom. Radna stanica Z1 udružuje pouzdanost, privlačno industrijsko oblikovanje te visoke performanse, koje joj osiguravaju procesori Intel Xeon, grafičke kartice NVIDIA Quadro i podršku za više od milijardu boja.

›› nente ili nadograditi računalo.

Možemo izabi-rati između razli-čitih vrsta rješenja za spremanje poda-taka, što uključuje SATA diskove (br-zine 7.200 ili 10.000 okretaja u sekundi), SSD diskove, RAID konfiguracije, čitač memorijskih kartica i optičke pogone. Bijeli LED zaslon s dijagonalom od 27 inča i rezolucijom od 2560 x 1440 točaka podržava više od milijardu boja i osigurava vidni kut do 178 stupnjeva. Monitor je također opremljen tehnologijom IPS. Na prednjoj strani računala su dvostruki zvučnici, koji s tehnologi-jom SRS Premium SRS osiguravaju zvuk visoke kvalitete. Alat HP Performance Advisor skraćuje vrijeme koje korisnici potro-še za otklanjanje grešaka. Također sastavlja zajednički izvještaj o hardveru i softveru na radnoj stanici, na osnovi kojeg se rad-na stanica samo s jednim klikom prilagodi različitim radnim opterećenjima.

› www.hp.eu/workstations

Radna stanica je namijenjena oblikovanju potpomognutom računalom, obradi digitalnih sadržaja, zabavi, arhitektima, uporabi u obrazovanju i samostalnim stručnjacima. Ona bez obzira na uporabu osigurava izuzetno brzo crtanje i visoke performanse. Korisnici mogu izabirati između mnogobrojnih grafičkih kartica i procesora, a uređaji su temeljito ispitani i po-tvrđeni za kompatibilnost s vodećim specijaliziranim granskim aplikacijama. Zbog potpuno nove osnove, korisnici mogu bez alata otvoriti zaslon radne stanice HP Z1 i zamijeniti kompo-

Page 65: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 65

Suvremene tehnologije

Odnos prema tim pojedinačnim proizvodima u ukupnom kontekstu pokazuje da u podatkovnom i informacijskom okruženju prevladavaju moćne ovisnosti i sinergije. Za sta-bilne i produktivne temelje čitavog procesa obrade rezanjem potrebna je centralizacija podataka i informacija, a čuvanje po-dataka na dva ili više različitih mjesta u tvrtki vodi do grešaka i pada produktivnosti.

Središnja podatkovna platforma – komunikacijski centar za proizvodnju

Dugogodišnja iskustva u proizvod-nom okruženju uz uvažavanje različi-tih strojeva i uređaja u proizvodnom procesu pokazala su da zadatak sre-dišnje podatkovne platforme najbolje ispunjava standardizirana podatkovna baza (SQL ili Oracle). Pristup s takvom podatkovnom bazom osigurava jedno-stavnu administraciju i povezivanje sa softverskim aplikacijama u proizvod-nim pogonima, s upravljačkim susta-vima strojeva i softverskim moduli-ma uređaja. Zamorno programiranje sučelja stvar je prošlosti. Univerzalna podatkovna baza se idealno uključuje u postojeću informacijsku infrastruktu-ru, a osim toga donosi također standar-dizaciju spremanja podataka i što višu razinu sigurnosti.

Sustav upravljanja podacima COSCOM CAM za fleksibilnu proizvodnju usmjerenu u budućnost

Sustav upravljanja podacima COSCOM CAM infrastruk-turni je sustav za proizvodnju. Pri planiranju mrežne infra-strukture treba često povezati strojeve i uređaje različitih ge-neracija, a tehničko šarenilo pri tom postavlja poseban izazov. Upravljanje podacima COSCOM CAM utemeljeno je tako da omogućuje povezivanje različitih generacija softvera i har-dvera u mreže. Komunikacija je pouzdana kako pri optičkim vodovima velike brzine tako i pri starijim serijskim podatkov-nim vodovima s ograničenom brzinom prijenosa.

Informacije samo tamo gdje su potrebne

Centralizacija podataka iz proizvodnje znači također, da pojedini sudionici procesa imaju pristup samo do podataka i informacija koje su im potrebne u njihovom radu, jer se, inače, brzo pokažu negativni utjecaji podatkovnog i informacijskog preopterećenja. Kod softverskih aplikacija koje komuniciraju među sobom, taj se zahtjev razmjerno jednostavno zadovolji. Preko podesivih komunikacijskih sučelja prenose se samo po-trebne informacije. COSCOM CAM pri vizualizaciji i uključi-vanju ljudi u procese primjenjuje podrobno upravljanje s pra-vima korisnika. Korisnici i grupe korisnika mogu pristupati samo do nekih izvora informacija i ne dolazi do nepregledne gomile informacija.

› www.coscom.eu

Upravljanje podacima COSCOM CAM, logična posljedica integriranog lanca u procesuTvrtka COSCOM Computer GmbH već više od 30 godina razvija softver-ske aplikacije za proizvodnju. Njeni standardni proizvodi, koji su upotre-bljivi u različitim dijelovima proizvodnog poduzeća obuhvaćaju CAD/CAM, upravljanje alatima te DNC i digitalnu vizualizaciju informacija.

››

› Heterogen podatkovni koncept omogućuje integraciju sustava upravljanja COSCOM CAM u postojeću IT infrastrukturu.

Podatkovni sustav

Fotografije i video

CAD crteži

Dokumenti

Tablice

Baza podataka

› Umrežavanje podataka i informacija u proizvodnji otklanja greške i podupire procese stalnih poboljšanja.

PLATFORMA

Strojni parkNC kontrole

Infotočka

WOPNC programiranje

CAD/CAMNC programiranje

NC planiranje

Prethodno podešavanje alata

Skladište/logistika

Page 66: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 666

Suvremene tehnologije

Ako se preselimo u suvremeni svijet, brzo ustanovimo da za oblikovanje proizvoda nije na raspolaganju tako mno-go vremena kao nekad. Tržište je još uvijek zahtjevno, pa su potrebe za brzim razvojem proizvoda prouzrokovale razvoj novih alata. Najveće pitanje je bilo, kako s računalnim tehno-logijama pripremiti alate, koje bi bili najsličniji „organskom oblikovanju“, kakvo poznajemo kod kiparenja.

Izrada preciznog proizvoda brzim 3D modelira-njem

To je najbolje uspjelo tvrtki Sensable, koja je prva predsta-vila vezu 3D programa s posebnom ručkom, koju su nazvali haptic device. U ručki je poseban patentiran mehanizam, koji nam daje osjećaj dodira površine u virtualnom 3D okruženju. Sustav upotrebljava virtualnu glinu, koja nam omogućuje slo-bodnu i jedinstvenu kreativnost pri oblikovanju, a svaki dodir u 3D okruženju također osjećamo, pošto se ručka pobrine za povratnu informaciju (force feedback). Korisnici tako oblikuju 3D oblik mnogo brže, jer koriste svoj osjećaj za oblikovanje virtualne gline, kao da oblikuju stvarnu glinu.

Sustav Freeform je jedinstveno rješenje za brzo 3D obliko-

vanje kompleksnih i detaljnih organskih oblika, koje omogu-ćuje njihovu pripremu za proizvodnju. Sustav nudi dizajneri-ma i modelarima brz i cjenovno učinkovit način izrađivanja izvornih modela ili doradu skeniranih modela, koje zatim pohranjuju u formatu za izradu prototipa, proizvoda i kasniju izradu na strojevima. U programu su mnogi napredni alati za modeliranje oblika, izradu posebnih detalja, glačanje i uređi-vanje poligonskih podataka. Za proizvođače kalupa je veoma prikladna naredba za pripremu površine dijeljenja kalupa odnosno krivulja, koje nam na veoma zoran način prikazuju gdje će se model dijeliti. S pomoću alata za glačanje oblika popravljamo i odstranjujemo negativne kutove, koji kod alata nisu poželjni.

Jedna od posebnih funkcija koju program omogućuje je izrada tekstura. Za nju možemo upotrijebiti sliku, koja može biti motiv ili logotip, pa ga zatim jednostavno utisnemo ili iz-bočimo na željenoj površini. Na taj način napravimo veoma fine detalje na geometriji, kakve bi drugim sustavima vrlo teš-ko napravili.

Razlika među sustavima Freeform i Freeform Plus

Obje varijante omogućuju izradu modela i njegovo pohra-njivanje za kasniji realističan prikaz proizvoda, kao i izradu formata za prototipe i mehaničku obradu. Dodatak sustavu Plus je priprema modela sa sljedećim funkcijama:

• priprema površina NURBS i tijela s poluautomatskim kreiranjem krivulja i površina

• alati za izradu kalupa• mogućnost učitavanja/pretvaranja različitih CAD dato-

teka Parasolid, STEP i IGES

Virtualno 3D oblikovanje na dodir s pomoću sustava Freeform i Freeform PlusOblikovanje skulptura, kipova ili lonaca različitih oblika tijekom povijesti do danas se nije bitno promijenilo. Kipar uzme komad, koji je obično od mekog ili tvrđeg materijala, na primjer gline, drveta, bakra ili mramora, i počne oblikovati. Različitim alatima polako i ustrajno ostvaruje oblik koji je zamislio. Tako su nastajala majstorska djela velikih kipara, kojima se di-vimo i danas. Pošto vrijeme u povijesti nije igralo takvu uloge kakvu ima danas, kip ili zemljanu posudu s mnogo detalja kiparili su veoma dugo. A u slučaju grešaka, odnosno popravaka, postupak je trajao još i duže.

››

Page 67: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 67

Suvremene tehnologije

figurica, kipova i implantata za medicinu. S programom Free-form korisnik doživljava čudesno korisničko iskustvo, kakvo s drugim programima nije moguće.

› www.3way.si

Posebna prednost sustava Freeform Plus je da možemo učitavati CAD modele postojećih dijelova i postavljati virtu-alnu glinu oko modela, tako da brzo i jednostavno istražuje-mo moguće oblike i ideje. S vlastitom kreativnošću razvijamo različite koncepte, koje zatim predstavljamo kupcu. Na kraju konačni koncept učitamo u CAD/CAM sustav, u kome ga pri-premimo za daljnju proizvodnju.

Različita područja oblikovanja zahtijevaju također različi-te alate. Zato se korisnik odlučuje koji će mu sustav biti po-treban. Ako izrađujemo predmete za proizvodnju, potrebni su nam precizni alati unutar sustava i mogućnost učitavanja modela u druge programe. A za potrebe virtualnih likova i kipova potrebne su nam druge funkcije, koje obuhvaća sustav Claytools.

Sustav Claytools – modeliranje kipova i likova

U sustavu Claytools su alati kojima izrađujemo veoma precizne modele za filmsku industriju, industriju zlata, ili neku drugu, koje zahtijevaju kompleksne oblike. Na takvim modelima su obično veoma fini detalji, na primjer koža, kosa, naboranost, koje možemo izraditi vrlo jednostavno. Narav-no, još uvijek su važni snalažljivost i kreativnost dizajnera, jer program omogućuje mnoge mogućnosti oblikovanja. Ako dizajner nema ideju kako pristupiti problemu, onda je teško oblikovati neki model.

Program Freeform omogućuje potpunu slobodu pri obli-kovanju proizvoda. Mogućnost osjeta površine koju izrađu-jete u virtualnom okruženju s ručkom s povratnom informa-cijom, neprocjenljiva je vrijednost. Sustav se može upotrijebiti gotovo na svakom području, od filmske i automobilske indu-strije, ili industrije cipela, pa sve do izrade nakita, dekoracija,

› Primjeri primjene sustava Freeform: medicina, nakit, modeliranje kipova, automobilska industrija

Page 68: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 668

Suvremene tehnologije

Novi Canonovi pisači imagePROGRAF za tiskanje tehničke dokumentacijeDa bi osigurao još učinkovitije tiskanje i skeni-ranje tehničke dokumentacije velikog forma-ta u dizajnerskim i inženjerskim okruženjima, Canon Europe je liniju pisača velikog formata nadgradio s dva nova modela.

››

Novi uređaji od 91 cm (36 inča) imagePROGRAF iPF765 i iPF760 donose mnoga poboljšanja koja omogućuju uštedu vre-mena i pojednostavljenje radnih procesa, na primjer vodoravni pretinac za čuvanje listova A1 formata, koji brine za uredno i ravno slaganje tiskanih listova.

Pisač imagePROGRAF iPF765, koji zamjenjuje imagePRO-GRAF iPF755, ima pored toga ugrađen čvrsti disk od 250 GB (32 GB diska je namijenjeno za obradu podataka), koji pojedno-stavljuje radni tok u umreženim radnim okruženjima, ili tamo gdje se obrađuju veliki dokumenti s kompleksnom grafikom.

Pisači su namijenjeni za različita tržišta profesionalnih ko-risnika, kao što su računalom podržano dizajniranje/konstru-iranje (CAD); arhitektura, inženjering i građevinarstvo (AEC); geografski informacijski sustavi (GIS) te druga područja na ko-jima se tiska tehnička dokumentacija. imagePROGRAF iPF765 i iPF760 ispisuju velike tehničke dokumente i postere u bojama, a priložen je i softver za izradu plakata i za uporabu u uobiča-jenim uredskim okruženjima. Tehničku dokumentaciju mogu tiskati u razlučivosti do 2400 x 1200 dpi.

„Pošto gradimo na uspjehu serije imagePROGRAF, u Cano-nu smo poboljšali osobine postojećih modela te time stranka-ma omogućili nastavak rasta na tržištima CAD, GIS i AEC“, naglasio je Yuichi Miyano, direktor za rješenja velikog formata u Canonu Europe. „Canon je poslušao zahtjeve klijenata i nad-

gradio svoje sustave – povećanjem memorije i integracijom vo-doravnog pretinca – za poboljšanje produktivnosti i učinkovi-tosti korisnika. Ispisi velikog formata u visokoj kvaliteti mogu se sada tiskati u uredima svih veličina jednostavno, brzo i bez prekida.“

Zbog jednostavnog korisničkog sučelja i naprednog načina upravljanja pisači imagePROGRAF iPF765 i iPF760 s certifika-tom ENERGY STAR jednostavni su za upotrebu i sigurni, a za-hvaljujući manjim mjerama zauzimaju u uredu malo prostora. Zvučno upozorenje o pomanjkanju tinte i zamjeni spremnika tinte pojednostavljuje održavanje, a ugrađena rezervna tin-ta omogućuje zamjenu bez prekida rada. Poboljšana funkcija obračunavanja bilježi sve aktivnosti pisača, korisnike, potroš-nju tinte i papira, tip medija i veličinu ispisnog dokumenta, zbog čega nudi precizan nadzor nad troškovima.

Pored toga je korisnicima na raspolaganju mogućnost in-tegracije tehnologije skeniranja s višenamjenskim rješenjem imagePROGRAF MFP, koju donosi Canonovo novo postolje za optički čitač, izrađeno za lakše namještanje i podržano pobolj-šanim softverom.

› www.canon-europe.com

Više od 150 privrednika i vodećih IT menadžera iz Sloveni-je i Hrvatske koji se bave optimizacijom poslovanja pobliže se upoznalo s novim tehnologijama i rješenjima koja nudi vodeći svjetski proizvođač poslovnog softvera SAP. To poduzećima u regiji središnje i istočne Europe osigurava važne konkurent-ske prednosti, jer povezuje ljude, informacije i poduzeća, a istovremeno uz manja ulaganja daje maksimalnu učinkovi-tost.

Konferencija SAP Adriatic Innovation Day je sudionicima predstavila najnovije tehnologije, rješenja i aplikacije u por-tfelju SAP softvera i usluga. Prvi dio konferencije ponudio je

Tehnologija i inovacije u središtu SAP poslovnih rješenja

U Mokricama je sredinom rujna održan SAP Adriatic Innovation Day, regionalni susret strućnjaka za infor-macijske tehnologije.

›› novosti na području upravljanja podacima i informacijama u realnom vremenu, s naglaskom na donošenju boljih poslov-nih odluka povezanih s neprekidnim promjenama na tržištu. Slobodno poslovanje zahtijeva izuzetno sposobne sustave za obradu informacija, koji moraju podržavati istovremen i neprekidni rad više korisnika. Podatkovni poslužitelj i baza podataka SAP Sybase Adaptive Server Enterprise, koji su bili premijerno predstavljeni u regiji Adriatik, sposobni su da od-govore na sve izazove naprednog poslovanja, koje zahtijeva pravilne i pravovremene odluke. Za dostizanje konkurent-skih prednosti suvremena poduzeća pribjegavaju također mobilnosti, gdje prevlađuju platforma SAP Mobility, kao i mnogobrojnim rješenjima prilagođenim pojedinim granama i industrijama.

Regionalna konferencija je ponudila mnogobrojne inovaci-je, a sudionici su upoznali novosti i strategije kako upravljati portfelj SAP rješenja za mobilno poslovanje, baze podataka i rješenja računalstva u memoriji (SAP HANA). Stručni pre-davači su predstavili posljednje smjernice iz svijeta poslov-nog softvera, među kojima istupaju alati i rješenja za rad u realnom vremenu. Među aplikacijama prevladavaju one koje

Page 69: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 69

Suvremene tehnologije

Konferenciju, na kojoj se okupilo 400 sudionika, otvo-rio je direktor HP Slovenija Iztok Klančnik. U uvodnom govoru je istakao da u HP Slovenija sve više vremena posvećuju sklapanju partnerskih odnosa s organizacija-ma, da bi se te lakše uhvatile u koštac s gospodarskom krizom i brže iz nje izašle. I da bi s naglaskom na na-prednim poslovnim rješenjima poticale napredak i ra-zvoj slovenskog tržišta.

Vrhunac prvog dana bio je nastup počasnog gosta konferencije dr. Franca Rodea. Njegovo bogato iskustvo iz 20-godišnjeg sudjelovanja u razvojnim odjeljenjima tvrtke HP oduševile su sudionike. U svom je nastupu dr. Rode predstavio svoj doprinos postavljanju tvrtke HP na mjesto vodećeg tehnološkog ponuditelja, preko mjernih sustava, do njegovog otkrića prvog džepnog ra-čunala na svijetu, HP-35. Svoj nastup je zaključio poru-

kom da će „3D tiskanje značajno obilježiti budućnost tehnološkog razvoja“.Prof. Werner Dorfmeister, rukovoditelj inovacija za regiju središnje i isto-

če Europe u tvrtki HP, u svojoj ulozi upravlja svim područjima inovacija, među kojima je također sve aktualnije računarstvo u oblaku. Prof. Dorfmei-ster je naglasio: „HP ulaže mnogo u inovacije i razvoj. U skladu sa suvreme-nim usmjerenjima razvijamo tehnološka rješenja koja će klijentima pomoći pri poslovanju. U središtu naše pažnje su mobilnost, poslovna analitika, ra-čunarstvo u oblaku i informacijska sigurnost.“

U dva konferencijska dana održano je ukupno 25 predavanja, na kojima su domaći i strani govornici predstavili primjere dobre poslovne prakse u vezi s inovativnim tehnološkim rješenjima, novosti na području infrastrukturne opreme te napredne tehnološke usluge. Konferencija udružuje poslovne ko-risnike tehnologija, ponuditelje, donositelje odluka, IT stručnjake i goste iz drugih područja gospodarstva. Ona je mjesto na kome organizacije upoznaju sva potrebna tehnološka usmjerenja za budućnost. Događanja je prvog dana zaokružila tradicionalna večernja zabava. Ovogodišnja konferencija zaklju-čena je nastupom Mirana Stanovnika, najuspješnijeg slovenskog sudionika trke izdržljivosti Dakar.

› www.hphorizont.si

Slovenski izumitelj na HP Horizontu 2012U Portorožu je sredinom listopada održana već peta poslovna konferencija HP Horizont 2012, ovog puta pod sloganom „Odluke koje vrijede“. Na svečanom otvaranju su nastupili Iztok Klančnik, generalni

direktor HP Slovenija, dr. France Rode, izumitelj prvog džepnog računala na svijetu, i prof. Werner Dorfmeister, rukovoditelj inovacija za regiju središnje i istočne Europe u tvrtki HP.

››

omogućuju trenutni pristup do svih informacija, analiza, izvještaja... Pored vrhunski sposobne platforme SAP In Me-mory Appliance (SAP HANA) sudionici mogu provjeriti broj-ne prednosti poslovnih rješenja Sybase IQ, Replication Server i Power Designer.

„Sudjelovanje na konferenciji potvrđuje neophodnost ta-kvih susreta, jer nudi odgovore koje vodeći menadžeri traže na području informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Ino-vacije su, naime, pogonska sila u današnjem povezanom druš-tvu znanja. Praćenje i uvođenje novosti u poslovanje, naime, već je neophodno za dobar rad i opstanak na tržištu, jer ula-ganja u suvremene tehnologije poduzećima osiguravaju važ-nu konkurentsku prednost. Sudjelovanje vodećih stručnjaka iz regije ponovo dokazuje da i regija Adriatik slijedi svjetska usmjerenja poslovanja“, izjavio je direktor prodaje SAP South East Europe Marko Dolinar.

› www.sap.si

Page 70: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 670

Suvremene tehnologije

Inačica 2013 temelji se na Geomagic-ovim robusnim rje-šenjima za inspekciju, poboljšanom automatizmu, geometrij-skom dimenzioniranju i tolerancijama (GD&T) te dodatnim funkcijama ispitivanja. Kombinirana, nova rješenja omoguću-ju još lakše i brže mjerenje te provjeru dimenzija proizvede-nog dijela kao i provedbu automatske inspekcije i mjerenja u procesu provjere i osiguranja kvalitete.

Geomagic Qualify industrijski je najopsežnije, robusno i točno rješenje za 3D metrologiju, te platforma za automatiza-ciju pri uporabi obiju vrsta podataka - taktilno izmjerenih i skeniranih. Geomagic Qualify Probe, s druge strane pretvara Geomagic Qualify u široki set alata raspoloživih u jednostav-nom, mjernom okruženju namijenjenom samo taktilnom mje-renju. Inovativni, fleksibilni i iznimno prilagođeni klijentima, Geomagic Qualify sa sobom donosi pouzdana i inovativna rješenja koja štede vrijeme korisnika, te im omogućuju konzi-stentnu proizvodnju proizvoda vrhunske kvalitete.

“Današnje proizvodno okruženje zahtijeva ne samo najbo-lje alate za metrologiju, već i zahtijeva automatizaciju i pri-lagođavanje nekim vrlo kompleksnim procesima,” rekao je John Apline, potpredsjednik za inženjerstvo pri Geomagic.

“Geomagic Qualify 2013 donosi sveobuhvatni set alata za unaprijeđeno Python skriptiranje koje korisnicima omoguću-je generiranje inspekcijskih tokovnika koji udovoljavaju nji-hovim specifičnim zahtjevima - te štede vrijeme. Ova inačica sadrži potpuni set alata za definiranje ispitnih i referentnih podataka, plus tokovnike bez potrebe za CAD, koji prate ra-zvojne potrebe korisnika.”

Unaprijeđeni alati i unaprijeđena GD&T funkcio-nalnost

Geomagic Qualify proizvodi unaprijeđeni su, kako bi omo-gućili intuitivniju interakciju između inženjera i programa, posebice u QuickFeature™ i QuickProbe™ alatima.

Rješenja (npr. reference data) oblikuju osnovnu funkcio-nalnost bilo kojeg mjernog sustava, pa je su tom području na-činjena signifikantna poboljšanja kako bi se unaprijedile rad-ne procedure za inženjere. Unaprjeđenja novog QuickFeature uključuju generiranje elementa bez potrebe za CAD-om te brzo i intuitivno generiranje elemenata primjenom novih ala-ta za pre-selekciju. Funkcije u QuickProbe sada sadrže bolje uređivanje ispitanih elementa s relativnim mjerama; pobolj-šanu statističku analizu za svaku ispitivanu točku, sa sposob-nošću njihovog isključivanja ili automatskog prilagođavanja;

Geomagic najavio verzije programa Geomagic Qualify i Geomagic Qualify Probe za 2013. godinuTvrtka Geomagic, globalna tvrtka koja razvija rješenja za 3D tehno-logiju za digitalnu stvarnost, predstavila je inačicu za 2013. godinu njihovog vodećeg programa za 3D metrologiju i inspekciju, Geomagic Qualify® i Geomagic Qualify® Probe na sajmu EuroMold 2012.

››

Page 71: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 71

Suvremene tehnologije

te zvučni povratni signal pri svakom kontaktu senzora s mjerenim objektom, koji upozorava u stvarnom vremenu na uvjete izvan propisanih tolerancija, upozoravajući mjeritelja bez njegove potrebe za konstantnim praćenjem rezultata na monitoru.

Poboljšanja pri geometrijskom dimenzioniranju i toleran-cijama (GD&T) rezultat su poboljšanog uređivanja i uključuju definiranje nominalne geometrije bez CAD modela; poboljša-no ažuriranje izmjerenih podataka pri testiranju ticala; detalj-nije komande Measure Features koje sadrže izmjerene i nomi-nalne vrijednosti plus devijacije.

Unaprijeđeni alati za bilježenje, omogućuju bolji pregled, sadržaj i prilagodbu svakom klijentu, pri izradi izvještaja.

Proširena platforma za automatizaciju i aplikacije pokretane iz komandne linije

Automatizacija i razvoj, posebice kompleksnih i opsežnih metroloških tokovnika, postaje sve važniji za mnoge korisni-ke. Alati za Python skriptiranje inicijalno su ugrađeni u plat-forme Geomagic Qualify 2012, a u inačici Geomagic 2013 oni su bitno poboljšani. Funkcionalnosti ispitivanja uključujući poravnanja uz ograničenja, pristup CAD modelu, izvješta-vanje i još mnogo toga, sada su dostupni u setu alata nove platforme. Ti alati omogućuju brzo generiranje korisničkih funkcionalnosti i automazitaciju prethodno zahtjevnih, ručno izvođenih procesa.

Dodatno, jedna od glavnih značajki Geomagic Qualify 2013 je pristup verziji programa koja omogućuje aplikacije pokretane iz komandne linije, izvođenje makro-programa i skripti, bez uporabe dodatnog računalnog izvora zahtijeva-

nog pri korisničkom grafičkom sučelju (GUI).“Platforma za automatizaciju u Geomagic Qualify omogu-

ćuje nam brzu automatizaciju bilo kojeg procesa ispitivanja, bez obzira kako kompleksno bilo standardno industrijsko Pyhton skriptiranje,” rekao je Bill Greene, izvršni direktor koji ima certifikat Level 3 Inspection, kao ekspert u automatizi-ranom 3D skeniranju i ispitivanju tehnologijama podržanim s pomoću računala. “ Geomagic Qualify daje veliku snagu prerađivačima koji žele dramatično poboljšati svoju produk-tivnost kroz visoko-automatizirano ispitivanje podržano s pomoću računala (e. Computer-Aided Inspection - CAI), uz istodobno skraćivanje vremena do izlaska proizvoda na trži-šte i poboljšanje kvalitete proizvoda.”

Unaprijeđene naredbe za poravnavanje s QuickA-lign™

Nove naredbe za poravnavanje geometrija mogu raditi sa ili bez uređaja za kontakt sa mjernim objektom, te omogućuju brzo poravnavanje 3D podataka kroz uklapanje sa elementi-ma ili čitavom geometrijom mjernih objekata. Sada inženjeri mogu izvršiti poravnavanje sa svega nekoliko klikova mišem, a ti alati su dovoljno fleksibilni za obradu jednostavnih 3-2-1 ili kompleksnijih poravnavanja diktiranih elementima geo-metrije. Dodatno, poravnavanje u N-točaka omogućuje po-ravnavanje različitih objekata uporabom parova točaka sa oba objekta.

Dodatna poboljšanja na sučelju Geomagic Qualify uklju-čuju novu Connect naredbu za inicijalizaciju digitalizatora te održavanje njihove povezanosti. Geomagic Qualify 2013 također ima 20 % kraće vrijeme pokretanja, kao i poboljšano

upravljanje kompenzacijskim vektorima koje je sada na raspolaganju unu-tar funkcija taktilnog mjerenja.

Dostupnost

Geomagic Qualify 2013 i Geomagic Qualify Probe 2013 početi će se is-poručivati novim klijentima krajem siječnja 2013. godine. Nakon njihovog plasiranja na tržište u siječnju 2013., na internetskoj stranici www.geoma-gic.com biti će na raspolaganju probne verzije programa Geomagic Qua-lify.

Geomagic Qualify također je na raspolaganju kao dio Geomagic’s En-terprise paketa, koji uključuje programe Geomagic Studio® i Geomagic Spark™. Eenterprise paket nudi značajne uštede za one koji trebaju mo-gućnosti pretvorbe 3D skeniranih podataka u CAD modele, unaprijeđe-nu obradu skeniranih točaka i poligona, kao i za suvremene metrološke aplikacije.

› www.teximp.com› www.geomagic.com

Page 72: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 672

Iz svijeta

Hermle je pri razvoju novog stroja C 400 basic istaknuo svoje ključne kompetencije na području petosne tehnologije te se odlučio za modificiranu portalnu konstrukciju od poli-mernog betona, s tri osi na alatu i dvije na obratku (nagibni/okretni stol). Takav koncept osi je preuzeo veći broj proizvo-đača, kojeg proglašavaju idealnim za petosnu obradu, pa ga je svakako moguće ubrajati u uspješne koncepte. Izvornik ostaje samo jedan - Hermle.

Snaga i točnost znače visoki stupanj odvajanja materijala uz najvišu točnost i optimalnu kvalitetu obrađene površine. Postolje stroja od polimernog betona prigušuje vibracije i bri-ne o potrebnoj statičkoj stabilnosti, koju dodatno pojačava postavljanje na četiri noge. Hermle-ovo rješenje s osima X, Y i Z na alatu te osima A i C na obratku, koja se već tisuću puta potvrdila na tržištu, jamči potpunu petosnu obradu.

Duljina hodova po osima X, Y i Z je 850, 700 i 500 mm, a obradni centar može troosno obrađivati obratke mase do 2000 kg te petosno obratke mase do 600 kg. Uvjerljiv je pri-je svega veliki promjer provrta Ø 1000 mm između stranica NC-okretnog/nagibnog stola sa 650-milimetarskom stolnom pločom (na dvije stranice poravnata na 540 mm). Stroj može tako obrađivati proizvode duljine odnosno promjera do 1000 mm. Radni prostor je jedinstven obzirom na veličinu i tlocrt

Obradni centar C 400 basic: nov, snažan, točanHermle AG je na sajmu AMB u Stuttgartu predstavio svoj novi petosni obradni centar C 400 basic, koji bi svoje mjesto na tržištu trebao izbori-ti prije svega sa snagom i točnošću.

››

TEHNIČKI PODACI

Hodovi po osima X, Y i Z 850, 700 i 500 mm

Brzi linearni pomaci X, Y i Z 35 m/min

Linearno ubrzanje X, Y i Z 6 m/s2

Frekvencija vrtnje vretena 15 000 ili 18 000 okr/min

Okretni moment do 180 Nm

Snaga do 20 kW

Broj mjesta u spremniku 38 mjesta (standardno) + 87 (dodatno)

Vrijeme izmjene alata približno 6,0 s

Kruti stezni stol 1070 x 700 mm do 2000 kg

NC-okretni/nagibni stol Ø 650 x 540 mm

Područje okretanja +91 °/–139 °

Frekvencija vrtnje osi A 25 okr/min

Brzina okretne osi C 35 m/min

Nosivost stola najviše 600 kg

Upravljanje Heidenhain iTNC 530

› Obradni centar C 400 basic s velikim radnim prostorom

› Kompaktna izvedba obradnog centra C 400 basic

› NC-okretni/nagibni stol s velikom pločom je integriran u postolje stroja.

Page 73: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 73

Iz svijeta

kojeg zauzima stroj.Za točnu i snažnu obradu, potrebna su i učinkovita glavna

vretena. Stoga je Herlme bio pri stroju C 400 basic beskompro-misan. Snažna glodajuća vretena u izvedbi SK 40 ili HSK A 63 imaju frekvenciju vrtnje 15 000/18 000 okretaja u minuti te jamče visoki stupanj odvajanja materijala i točnu obradu s kvalitetnom obrađenom površinom. Oba vretena su naravno opremljena s patentiranom zaštitom od kolizije, koju korisnici iznimno cijene. Energiju u slučaju sudara u smjeru osi Z preuzima šest vitki,

› Veliki krug rotacije u ra-dnom prostoru i maksimal-na veličina obratka, koji je okretljiv po osi A-A (pri okretanju većih obradaka postoje ograničenja)

› C 400 basic s modificiranom portalnom konstruk-cijom i pet osi.

› Radni prostor je velik obzirom na prostor kojeg zauzima stroj.

Neke činjenice o stroju

• Oklop radnog prostora je od nehrđajućeg čelika.• Radni prostor je oblikovan za optimalan odvod odvojenih čestica (i

pri suhoj obradi).• Svi pomoćni agregati su dostupni sa zadnje strane stroja.• Sve pogonske i vodeće jedinice su izvan kontaminiranog područja.• Digitalni pogoni.• Sustav središnjeg podmazivanja s nezahtjevnim održavanjem.• Energija kočenja se vraća u mrežu s odgovarajućom frekvencijom.• Klimatiziran električni ormar.• Transporter za odvojene čestice i/ili unutrašnji sustav hlađenja.• Odsisavanje uljne maglice.• Nadzor loma i mjerenje alata.• Transport u kompletu i postavljanje bez temelja.

› www.hermle.de

koje često mogu spriječiti nastajanje štete na vretenu.C 400 basic ima u standardnoj izvedbi spremnik za alate sa

38 mjesta koji je ugrađen u postolje stroja. Operaciju pick-up izmjene alata izvodi vreteno. U opcijskoj opremi na raspola-ganju je i dodatni spremnik alata sa 87 mjesta.

Hermle C 400 basic je opremljen s provjerenim upravlja-njem Heidenhain iTNC 530 s brojnim dodatnim korisničkim ciklusima Herlme, koji poboljšavaju i pojednostavnjuju pro-ces obrade.

Page 74: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 674

Iz svijeta

tenzitskom transformacijom nego mehanizmom precipitacij-skog otvrdnjavanja. K tome, nitriranje se obavlja pri prilično niskim temperaturama u rasponu od 500 do 600°C dok brzo gašenje u fluidnom mediju nije potrebno. Plazmanitriranje je posebni oblik nitriranja gdje se potreban slobodni dušik stvara pomoću fizikalnog procesa – niskotlačne plazme, dok su dis-ocijacija cijanata, kod nitriranja u solnoj kupelji, ili amonijaka, kod postupka nitriranja plinom, kemijske reakcije. Ta razlika kod stvaranja slobodnog dušika ima nekoliko dodatnih pred-nosti kao što su

• neštetljivost za okoliš (zeleni postupak)• lako integriranje u proizvodnu liniju• velika točnost i stabilnost procesa• niska potrošnja plina • mogućnost laganog djelomičnog nitriranja mehaničkim

maskiranjem.Mala distorzija kod procesa nitriranja općenito te prije spo-

menute dodatne prednosti čine postupak plazmanitriranja jed-nom od alternativa kod toplinske obrade koja najviše obećava u slučaju zupčanika visokih performansi kada su u pitanju niski ukupni troškovi, visoka kvaliteta u proizvodnji, integracija u

Naročito ovdje, postoji potreba za pouzdanim podacima o zamoru u svrhu optimiziranja kombinacije materijala i plaz-manitriranja. Kako bi se dobili takvi podaci o zamoru, oda-bran je pristup korak po korak s posebno kreiranim uzorcima i ispitnim postupcima. U ovom radu raspravlja se o sadašnjim rezultatima i daje se pregled predstojećih koraka. Prvi dio ovog ispitivanja usmjeren je na savojnu dinamičku izdržlji-vost zuba zupčanika, dok će se ostale vrste oštećenja kao što je točkasto habanje (pitting) ispitivati u drugom dijelu projekta.

Uvod

U toku posljednjih 15 godina, količina tvrde strojne obrade – uglavnom brušenje boka zuba – potrebne nakon cementira-nja stalno raste. Primjerice, u tvornici prijenosnika VW Kassel došlo je do porasta od 2 % u 1998. do čak 14 % u 2005. [1]. Tro-šak takve strojne obrade poslije toplinske obrade može tako iznositi do 40% od ukupnih jediničnih troškova.

Industrija zupčanika pristupa ovome problemu s različitim strategijama. Pritisak na uštedu troškova u proizvodnji zupča-nika ne utječe samo na postupke strojne obrade nego također traži nove mogućnosti toplinske obrade pa je potaknuo razvoj novih tehnologija kod klasičnog pougljičavanja kao što je ni-skotlačno cementiranje s gašenjem u plinu. Ali sve te tehnolo-gije zahtijevaju visoke temperature i martenzitsku transforma-ciju kao metalurški mehanizam kako bi se povećala i tvrdoća i trajnost na zamor. Oba čimbenika – visoke temperature u kombinaciji s brzim gašenjem i promjenom volumena mar-tenzitskom transformacijom – dovode do znatne distorzije pa stoga do neizbježne operacije strojne obrade kada treba zado-voljiti visoku kvalitetu profila i površine te uske geometrijske tolerance.

Nitriranje je postupak otvrdnjavanja koji se ne koristi mar-

Nova saznanja i nove primjene pulsnog plazmanitriranja za tehnologiju zupčanika i pogonsku tehnikuDanas se nitrirani zupčanici uspješno uvode u primjene kao što su upravljački zupčanici u motorima, unutrašnji zupčanici u prijenosnicima i u druge primjene kod kojih nema velikih opterećenja. Ubuduće, brzo rastuće tržište za zupčanike najboljih radnih karakteristika u industriji vozila s visokim zahtjevima u vezi opterećenja, područje je širenja koje posebno obećava.

››

V. StroblR. Nöbauer

T. MüllerA. Gebeshuber

P. StögmüllerF. Schuch

600

500

400

300

200

100

0

Savo

jna

čvrs

toća

[N/m

m2 ]

Podaci o zamoru materijalaprema DIN-u 3990-5

DisertacijaSchlötermann

1988

CiljRÜBIG

430

270

470

280

550

310

590 590

340

po

bo

ljša

ni č

elik

ni

trir

an

čeli

k za

nit

rira

nje

nitr

iran

čeli

k za

nit

rira

nje

nitr

iran

pli

nom

/u p

lazm

i

cilj

raz

voja

BIG

cem

enti

rani

čel

ik

450

› Slika 1: Savojna dinamička izdržljivost: usporedba podataka iz literature i RÜBIG-ova cilja razvoja.

V. Strobl, R. Nöbauer, T. Müller, A. Gebeshuber, Rübig GmbH & CO.KG, Wels, Austrija • P. Stögmüller, Wilhelm Oberaigner Ges.m.b.H., Nebelberg, Austrija • F. Schuch, Schuch Consulting KEG, Steyr, Austrija

››

Page 75: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 75

Iz svijeta

Page 76: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 676

Iz svijeta

Prema DIN-u 3990-5 savojna dinamička izdržljivost zubi kreće se od 270 do 550 MPa

(sl. 1), ovisno o materijalu i upotrijebljenoj površinskoj obradi (nitriranje ili cementiranje [case hardening ]). Schlöter-mann je već 1988. [2] pokazao da nitrirani čelik može dati više vrijednosti od cementiranog (case hardened)čelika – u protu-slovlju s vrijednostima prema DIN-u 3990-5.

Ovo je bila motivacija za Rübig da pokrene dalja istraživa-nja kako bi suzio pojas rasipanja povišenjem doljnje granice (sl. 1).

U prvoj fazi, za vrijeme koje je trebalo proučavati utjecaj izbora materijala i plazmanitriranja, sva ispitivanja zamora obavljena su u FZG u Munchenu na zupčanicima s modulom od 2,75. Tako je bilo moguće odrediti savojnu dinamičku iz-držljivost zuba zupčanika tipične geometrije zuba. Podaci o zamoru uspoređeni su s onima za cementirane uzorke.

Rezultati pokazuju da prava kombinacija parametara čeli-ka i plazmanitriranja imaju za posljedicu vrijednosti savojne dinamičke izdržljivosti koje su barem ekvivalentne cementi-ranom čeliku (vidi sl. 2).

Zaključak i pregled budućih koraka

Iz naših ispitivanja očito je da je profil zaostalih tlačnih naprezanja dominirajući čimbenik koji utječe na vijek traja-nja do zamora u svim slučajevima gdje površinska čvrstoća uključuje raspon između 700 i 1000 HV, a čvrstoća jezgre iz-među 1000 do 1600 MPa. Isto tako kod svih ostalih procesa površinskog otvrdnjavanja, kao što je cementiranje ili kaljenje, upravo maksimalna vrijednost tlačnog naprezanja u površin-skom području i dubina profila naprezanja pozitivno utječe na dinamičku izdržljivost.

Općenito, podaci o zamoru za nitrirane čelike bili su u istom rasponu kao za usporedive pougljičene uzorke, a s vi-sokim tlačnim zaostalim naprezanjima podaci o zamoru su čak premašivali vrijednosti za pougljičene uzorke.

Za sada ne bismo mogli utvrditi bilo kakvu razliku u vri-jednostima vijeka trajanja do zamora koje bi se odnosile na mikrostrukturu zone slojeva ili na mikrostrukturu u difuzij-skoj zoni. To može biti zbog činjenice da su svi uzorci, upravo kao za podatke objavljene u literaturi, nitrirani s malo ili bez zone spojeva te s gotovo nikakvom vidljivom precipitacijom u zoni difuzije.

proizvodni proces i sprečavanje zagađenja.Međutim, nitriranje u proizvodnji zupčanika

izloženih visokom naprezanju nije nikada bilo u široj primjeni. Razlog tome nije samo sam postu-pak nitriranja nego i potrebni viši troškovi legi-ranog čelika te potrebe strojne obrade zubi do ra-zine čvrstoće od 1500 MPa pa i veće. Posljednjih godina, razvijeni su novi čelici i dodatni novi ala-ti i metode strojne obrade tako da raspoloživost čelika visoke čvrstoće prikladnih za nitriranje i dotični proizvodni proces više ne predstavljaju ograničenja za nitriranje u industriji zupčanika. Zbog intenzivne tvrde strojne obrade nakon ce-mentiranja, koja je potrebna za zupčanike viso-kih performansi, pa čak uzimajući u obzir čelike s većim postotkom metala za legiranje, meku strojnu obradu čelika visoke čvrstoće i dulja vre-mena procesa kod nitriranja, još uvijek se mogu postići znatne uštede u ukupnim troškovima ako tvrda stroj-na obrada nakon cementiranja više nije potrebna te se stoga može izbaciti.

Postupak istraživanja

Ovaj znanstveni rad prikazuje neke rezultate sistematskog pristupa kako bi se stvorili pouzdani podaci o plazmanitri-ranim čelicima visoke čvrstoće za primjene kod zupčanika i pogona.

Potencijal za plazmanitrirajuće zupčanike

Potencijal plazmanitriranja što se tiče dopuštenog op-terećenja visoko napregnutih zupčanika može se vidjeti iz Schlötermannovih istraživanja [2]. Ekstenzivna ispitivanja za-mora s plinom ili plazmanitriranim zupčanicima provedena su s različitim čelicima i stanjima materijala te su uspoređeni s podacima za zamor prema DIN-u 3990 [3]. Zaključak tih is-pitivanja je da su vrijednosti iz norme vrlo niske u usporedbi s rezultatima ispitivanja.

Ispitivanje radi usporedbe cementiranih (case hardened) i nitriranih zupčanika proveo je H. Mallener [4]. To je pokazalo da nitrirani zupčanici pokazuju smanjenu čvrstoću korijena zubi posebice u niskocikličkom području. Drugo istraživanje što se tiče kapaciteta opterećenja nitriranih čeličnih zupčanika koje su proveli L Albertin i H. Winter u Centru za istraživanje zupčanika (FZG, Munchen) dalo je slične rezultate [5].

Nedavni istraživački projekt o savojnoj dinamičkoj izdržlji-vosti cementiranih i nitriranih zupčanika kojeg je proveo prof. P. Davoli [6] pokazao je drugačiji rezultat. Njegova zaključna tvrdnja: „Linija oštećenja dvaju nitriranih čelika prilično je vi-soka, blizu Wöhlerove linije, što podrazumijeva dobru sposob-nost preopterećenja za ta dva čelika za nitriranje. Kao konačna tvrdnja, dobra nosivost na savojna opterećenja ispravno to-plinski obrađenih nitriranih čelika potvrđena je ispitivanjima.“

Usklađivanjem odabira materijala s ispravnom toplinskom obradom i optimiranim plazmanitriranjem trebalo bi biti mo-guće dobiti dobre vrijednosti dinamičke izdržljivosti također i u području niskocikličkog zamora.

Rezultati

Svrha istraživanja bila je određivanje ponašanja zamora različitih plazmanitriranih čelika visoke čvrstoće. Za vrijeme programa istraživanja, primijenjene su razne kombinacije

čvrstoće jezgre, površinske tvrdoće, debljine zone slojeva, dubine nitriranja i profila tlačnog zaostalog naprezanja na če-tiri različita čelika visoke čvrstoće za vrijeme postupaka plaz-manitriranja posebno razrađenih za takve primjene.

› Savojna dinamička izdržljivost: usporedba podataka iz literature i RÜBIG-ova cilja razvoja.

700

600

500

400

300

200

100

0

σ Film [N/mm2]

Modul[mm]

Materijal

Toplinskaobrada

ND / CHD

1,25–2,75

31CrMoV941SiNiCrMoV7-6

Plazmanitrirani

0,16–0,33

1,75–5

16MnCr520MnCr5

18CrNiMo7-6

Cementirani

0,32–0,90

1,75–8

16MnCr520MnCr5

18CrNiMo7-6

Cementirani + kugličeni

0,32–1,25

570

446

563 605

272387

Page 77: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 77

Iz svijeta

ve für das Einsatzhärten?. HTM Z .Werkst. Wärmebeh. Fertigung 48, (1993) 3, pp. 166 – 171

[5] Albertin, L., Frolich, R. L., Winter, H.& Höhn B.-R., Michaelis, K.: Load Carrying Capacity of Nitrided Gears. AGMA FTM; 94FTM4, 1993

[6] Davoli, P., Boniardi, M., Longoni, C.: Bending Fatigue Resistance of Case Hardened and Nitrided Gears. München; Germany: In-ternational Conference on Gears, 2005

[7] Trubitz, P., Kaminsky, T., Brusky, U., Kaiser, B., Adelmann, J.: Schwingfestigkeit nitrierter Proben.Vorhaben Nr.160, Lebensda-uervorhersage nitrierter bauteilähnlicher Proben mit Hilfe nor-mierterWöhlerstreubänder – Einfluss der Randschicht. Forschun-gsheft FKM; Heft 197, 1995

[8] Stenico, A.: „Werkstoffmechanische Untersuchungen zur Zahn-fußtragfähigkeit einsatzgehärteterZahnräder“, Dissertation, TU München, 2007

Ključne riječi: plazmeno nitriranje, podaci o trajnoj dinamičkoj čvrstoći, konstruiranje zupčanika, preostala tlačna naprezanja

Sljedeći koraci u projektu su:

• Provesti ispitivanja za-mora na plazmanitrira-nim zupčanicima visokih performansi kako bi se ocijenila nosiva svojstva strana zuba u usporedbi s cementiranim zupčani-cima (u toku).

• Ocjena ekonomske ko-risti zbog kraćeg proi-zvodnog procesa (sl. 3) plazmanitriranih zup-čanika u usporedbi s cementiranim zupčanici-ma (u toku).

Ovaj potonji korak od veli-kog je interesa budući da po-stupak plazmanitriranja ima za karakteristiku vrlo malu distorziju zbog mehanizma otvrdnjavanja precipitacijskim otvrdnjavanjem. Privremeni rezultati pokazuju da postoji velika mogućnost zamjene ce-mentiranja plazmanitriranjem, što može dovesti do smanjenja ukupnih troškova za proizvodnju zupčanika.

Uvjereni smo da ćemo po završetku ovog opsežnog ispiti-vanja moći dati osnovne preporuke za odabir optimiziranih kombinacija materijala i plazmanitriranja koje će odgovarati maksimalnom dopuštenom opterećenju zupčanika za široko područje standardnih i posebnih primjena zupčanika.

Literatura

[1] Weißner, R., Fenstermann, J.: Anforderungen, Stand der Technik und Perspektiven von Verzahnungen im Automobilbau. Dresden; Germany: 2. Deutsch-Italienische Near-Net-Shape-Tagung, 2005

[2] Schlötermann, K.: Auslegung nitrierter Zahnradgetriebe, Unter-suchungen zu den Auswirkungenunterschiedlicher Nitrierpara-meter auf den Werkstoffzustand und die Tragfähigkeit von Za-hnrädern. Dissertation, RWTH Aachen, 1988.

[3] Norm DIN 3990 Teil 5 1984: Tragfähigkeitsberechnung von Stirnrädern, Dauerfestigkeitswerte und Werkstoffqualitäten

[4] Mallener, H., Schulz, M.: Nitrieren von Zahnrädern als Alternati-

Danas

polazni materijal / gruba strojna obrada

tokarenje

ozubljavanje

Meka strojna obrada

cementiranje plazmanitriranje

tvrda strojna obrada

kugličenje

gotov zupčanik

Sutra

› Slika 3: Proces proizvodnje zupčanika: “cementiranje” u usporedbi s “plazmanitriranjem”

Page 78: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 678

Iz svijeta

(kako grubo, tako i fino).»Skraćenje rokova izrade alata je doseglo već kritične grani-

ce. Kupci od nas zahtijevaju dobavu prvih uzoraka već unutar tri ili četiri mjeseca od narudžbe. S klasičnom tehnologijom i načinom gradnje, te izrade alata uz poštivanje načela ekono-mičnog poslovanja i financijske učinkovitosti, to ne bismo mo-gli izvesti. Trebali smo rješenje za bržu i učinkovitiju izradu alata,« dodaje dr.sc. Nardin.

Nabavkom novog vertikalnog stroja, u tvrtki Gorenje Oro-djarna uštedjeli su više od šest tisuća radnih sati na godinu, odnosno 120 sati obrade na tjedan. Sukladno tome je odgovara-juće smanjena potreba za kooperacijskim uslugama.

Radi nove strategije i tehnologije obrade, alat će se pri prob-nom radu bitno brže obraditi, jer ga nije potrebno rastavljati, već će ga u Orodjarni čitavoga upeti na stroj i obraditi ga u sklo-pu. Zatim će uslijediti ispitivanje na preši. Takav način bitno povećava kako prilagodljivost, tako i kvalitetu izrađenog ala-ta. Poboljšati će se i konstrukcija alata, jer će konstruktori moći konstruirati veće sastavne dijelove alata od sivog lijeva, što će ujedno bitno pojeftiniti alate.

Cilj: visokobrzinski obradni centar

Posljednji projekti Gorenje Orodjarne zahtijevaju sve brži razvoj i proizvodnju alata. Učinkovito i cjenovno konkurentno izrađen alat može osigurati samo visokobrzinski obradni centar.

Gorenje Orodjarna posljednjih godina doživljava temeljitu obnovu, koja je posljedica novih tržišnih zahtjeva. Prije svega, drastično su se promijenile narudžbe za alate, koje se izrađuje. »Ako je prije pet godina vrijedilo da je alat dimenzija do 2 x 1 m veliki alat, danas dobivamo narudžbe za alate, koji uobiča-jeno nisu manji od navedenih dimenzija. Stoga je naš strojni park nužno trebao novi stroj, koji bi nam omogućio dinamičku 3D-obradu velikih obradaka,« glavni razlog za novu investiciju pojasnio je dr.sc. Blaž Nardin, generalni direktor tvrtke Gorenje Orodjarna.

Strojni park Orodjarne se je povećao za vertikalni glodaći stroj Trimill VC 2314, koji je zapravo vrlo napredan i u cijelosti vođen s pomoću računala, troosni obradni CNC-centar. Tehnič-ki podaci govore sami za sebe: veličina stola stroja ima površi-nu 2500 x 1900 mm; radni hodovi osi su x = 2300 mm, y = 1400 mm ter z = 800 mm; maksimalna masa obratka može biti do 18 tona, pri čemu je masa stroja 25,5 tona. To je već drugi takav stroj, koji je bio postavljen u Orodjarni u posljednjih godinu i pol dana. S pomoću njih Orodjarna osigurava tehnološki na-predak, jer premašuje tradicionalni način izrade alata. Do sada su naime u Orodjarni najprije rješavali pojedinačne obrade ma-njih umetaka i njihove sklopove, upasivanje, tuširanje, poprav-ke i dorade. Prema novom načinu rada, nakon grube i toplinske obrade te brušenja, slijedi sklapanje i obrada u sklopu. Uštede vremena su ogromne, a najveće pri probnom radu alata, jer u Orodjarni mogu čitav alat upeti na stroj i obraditi ga u sklopu

Sa zahtjevima naručitelja rastu i alati i strojeviU Gorenje Orodjarni strojni park su značajno poboljšali sa pridošli-com – vertikalnim glodajućim CNC-strojem Trimill VC 2314. »Velikan« osigurava skraćenje vremena obrade većih proizvoda, jer nudi različite mogućnosti obrade konačnog alata u sklopu. Pored toga omogućuje ugradnju velikih alata i obradu velikih obradaka, s kojima u Gorenju ne samo da povećava proizvodne kapacitete, nego i omogućuje troškov-no učinkovitiju obradu.

››

› Primjer nove strategije i tehnologije obrade na vertikalnom centru

Obrada kućišta na Bohrwerku i velikih

umetaka na vertikalnom stroju

Toplinska obrada i brušenje

Gruba obrada pojedinih pozicija na

manjim CNC-strojevima

Ušt

eda

vrem

ena

do 6

0 %

Sastavljanje alata u sklop

Obrada alata u sklopu

Page 79: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 79

ka stroja, velika površina obrade i podupor za obratke velike mase.

Visokobrzinski vertikalni strojevi su konstrukcijski riješeni na način, koji predviđa fiksni stezni stol. Upravo stoga obradak može imati veliku masu - i do 20 tona. Glavno i pomoćno giba-nje izvodi tzv. portal, koji se pomiče po kućištu u sve tri osi (x, y i z). S različitim konstrukcijskim rješenjima strojevi te vrste mogu dosezati vrlo visoke brzine i radne pomake (čak i više od 30 000 mm/min).

Zahtjevno traženje odgovarajućih strojeva

Unatoč tomu da je na svjetskom tržištu više različitih proi-zvođača strojeva, specijaliziranih za rad u alatnicama, njihova su rješenja više ili manje definirane različitim okruženjem. Ob-novu strojnog okruženja su u Gorenje Orodjarni počeli već 2010 godine. I na tadašnji upit se je odazvalo čak devet proizvođača iz Češke, Italije, Japana, Njemačke, Koreje i Švicarske. Nakon detaljnog proučavanja tehničkih specifikacija pojedinog ponu-ditelja, u izboru su ostala tri proizvođača, s kojima su izveli teh-ničko-komercijalna usklađivanja. Konačna odluka je pokazala, da je za potrebe Orodjarne naprimjereniji dobavljač opreme tvrtka Trimill sa strojem VC 2314, kojeg u Sloveniji zastupa tvrt-ka KAČ Trade d.o.o. Ugovorni partner, koji je u prošlom deset-ljeću Orodjarni već dobavio dva suvremena stroja navedenog proizvođača, u cijelosti je ispunio sve ugovorne uvjete, kako s tehničkog tako i s terminskog stajališta, pa danas vrhunski vertikalni stroj već funkcionira. U Gorenje Orodjarni tvrde, da će se investicija u stroj brzo vratiti, a ujedno planiraju i izvode i druge tehničke investicije. Naime, ove godine su se pobrinuli i za nove kapacitete na području žičane erozije i za novu teh-nologiju petosnih simultanih obrada glodanjem za proizvode većih dimenzija.

› www.gorenje-orodjarna.si› www.trimill.cz › www.kactrade.com

»Prije pet godina smo već proveli investiciju u veliki hori-zontalni obradni centar, koji je pokrio velik broj tehnoloških uskih grla u našem strojnom parku - obrada kućišta alata (ploče i odljevci). Za takvu vrstu obrade je stroj, koji smo kupili, izvr-sno rješenje te se je pokazao kao uspješna investicija, jer radi u tri, a ponekad i u četiri smjene,« rekao je Marko Klinc, tehnički voditelj.

Manjkavosti horizontalnog stroja dolaze do izražaja pri obradi kruga ili kružnih isječaka, jer moraju obje osi stroja (x i y) djelovati sinkrono. U tom slučaju takav stroj doseže do 500 mm/min maksimalnog pomaka, što nije dovoljno za konačne obrade velikih oblikovnih dijelova alata. Strojevi s drugačijim konstrukcijskim rješenjem, npr. vertikalni strojevi, mogu doseći i do 10 puta veće pomake. Zato je Gorenje Orodjarna već pre-poznala nužnost ulaganja u drugačije konstrukcijsko rješenje stroja.

»Veliki horizontalni strojevi nisu primjereni za konačne obrade u tvrdi metal, kao ni za fine konačne 3D-obrade, jer ne-maju odgovarajuću dinamiku. A ne mogu je imati, jer su mo-mentne mase, koje se na stroju pomiču, prevelike i to jednostav-no ne omogućuju,« obrazlaže Igor Breznikar, voditelj odjela za strojnu obradu.

Potreba za naprednim obradama velikih obradaka je u Go-renje Orodjarni što dalje to više, a potražnja je dodatno u po-rastu. Vertikalni obradni centar će inženjerima donijeti brojna svojstva, koja će im pomagati pri bržoj i točnijoj izradi alata. Među najviše traženim zahtjevima su naravno visoka dinami-

› Primjer alatničarskog sklopa, koji će se moći obraditi odjednom. Ušteda vremena u usporedbi s klasičnim postupkom je čak 60-po-stotna.

Page 80: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 680

Iz svijeta

Prednost brusnih ploča Vortex 2 je u visokom stupnju skidanja materijala, poboljšanoj postojanosti brusnih ploča i hladnom rezu. Vortex 2 omogućuje veću dubinu brušenja i time smanjuje potrebu za većim brojem prolaza, što skraćuje vrijeme procesa do 60 %. Postojanost oblika smanjuje potrebu

Nove brusne ploče Vortex 2 Norton

Saint-Gobain je razvio novu tehnologiju izrade bru-snih ploča, koja uključuje 3D alumin - brusna zrna, optimalnu poroznost i novo vezivo VTX2.

››

za poravnavanjem brusne ploče i produljuje joj vijek do 40 %.

› www.bts-company.com› www.bts-kothennya.hr

sam izračunavati potrebne informacije, nego dobije već izra-čunate podatke s obzirom na ciljnu skupinu. „Naš alat počinje tako reći komunicirati“, objašnjava Holger Langhans, direktor Multiply tvrtke Walter AG. „Ne komunicira samo s ostalim alatom, nego i s operatorima strojeva i skladištem alata.“ Inte-ligentni proizvodni sustavi tako olakšavaju rad projektanata u proizvodnji jer procesi osiguranja kvalitete, dokumentacije, nadzora i servisiranja strojeva postaju sve više digitalizirani i automatizirani.

„Međumrežno povezivanje u proizvodnji svim sudionici-ma u procesu otvara brojne nove mogućnosti, i to ne samo mogućnost prikupljanja podataka. Digitalizacija će potpuno promijeniti postupke stvaranja dodane vrijednosti“, nagla-šava Reiner Franke, predsjednik uprave tvrtke Comara. „U tvrtki Walter i njegovoj marki Multiply prepoznali smo i našli partnera koji se svojim modularnim uslugama obraća upravo onim strankama, koje će ubuduće s našom platformom posti-zati odlučujuću prednost pred konkurencijom.“

„Internet stvari“ predstavlja revolucionarnu novost na području obrade metala s odvajanjem čestica. To se naravno neće dogoditi preko noći, već puno brže nego što netko misli“, uvjeren je Mirko Merlo, predsjednik grupe Walter.

› www.walter-tools.com

Za klijente tvrtke Walter proizvodnja s podrškom među-mrežnih veza postat će realnost, i to s pomoću otvorne apli-kacijske i uslužne platforme. Ponuđene aplikacije nudit će ne-posrednu komunikaciju između strojeva, alata kao i mjernih te drugih uređaja.

Zamislite da neki stroj može priopćiti kada će doći do pre-stanka rada te istodobno nudi mogućnost samostalnog preno-šenja proizvodnje i narudžbe na drugi stroj. Kod neopovoljnih uvjeta rezanja može se na stroju namjestiti stvarno vrijeme reznih parametara alata. Sa strateškim partnerstvom koje je tvrtka Walter upravo sklopila s proizvođačem softvera Coma-ra ta vizija bi uskoro mogla postati stvarnost: „internet stvari“ je dosegao čak i područje obrade metala s odvajanjem čestica.

Se će to ubuduće omogućiti standardna platforma za pro-gramske aplikacije u proizvodnji koju je razvila tvrtka Coma-ra. Ukratko bi se preko te platforme trebale moći samostalno razviti i ponuditi aplikacije za najrazličitija područja uporabe pri obradi metala s odvajanjem čestica. Tvrtka Walter tu će uslugu ubuduće nuditi za marku Walter Multiply.

Nova usluga klijentima tvrtke Walter nudi potpuno nove mogućnosti i maksimalnu transparentnost. Operator stroja dobiva usporedne informacije o tome, kada mora zamijeniti koji alat, jer aplikacija u pozadini automatski izračunava opti-malnu strategiju zamjene alata i o tome mu pravodobno šalje informacije. Stručnjak u proizvodnji na takav način ne mora

Walterova proizvodnja s podrškom međumrežnih veza

Sudjelovanje s proizvođačem softvera Comara unosi „internet stvari“ čak i na područje obrade metala s uklanjenjem čestica

››

Walter Austria GmbH Zastupnik za Hrvatsku: Okret d.o.o., Majurina 16, 21215 k. Lukšić, Hrvatska • www.walter-tools.com

››

Page 81: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 81

Iz svijeta

okvira te naglasio važnost povezivanja među ponuditeljima proizvoda i ponuditeljima usluga.

Tvrtke Hella Saturnus i Envigence su kroz predstavljanje i prikaz rada “svjetiljke za pametan grad”, nadogradile svo-ju prošlogodišnju prezentaciju zajedničkog razvoja projekta s konkretnim proizvodom, namijenjenim “pametnim gradovi-ma”.

U Ljubljani su tako sudionici konferencije po prvi puta imali mogućnost vidjeti prikaz rada i upravljanja uličnom svjetiljkom nove generacije, jednoga od graditelja “pametnog grada”.

S povezivanjem pametnih svjetiljki HELLA_ENVIGENCE u kognitivnu mrežu, koja je sposobna učiti, pamtiti i zaključi-vati, stvaramo okoliš, koji nije samo pametan, već je to okoliš, koji događaje razumije te je primjer nove paradigme – simbio-ze između čovjeka, društva, prirode i tehnologije.

› www.hella.com

Sudionici, među kojima gradonačelnici i dogradonačelni-ci gradova Jugoistočne Europe, predstavnici akademske za-jednice i industrije, mogli su čuti svjetski poznate autoritete s područja razvoja društva i okoliša, kao što su Jerome C. Glenn i Barbara Haering, uključujući i domaćina događaja, grado-načelnika Ljubljane, Zorana Jankovića, koji su predstavili pri-mjere dobre prakse projekata razvoja gradova.

Svoje viđenje suradnje među različitim sudionicima pri stvaranju pametnih gradova je kroz prezentaciju »Thinking out of the box - Innovation, Interaction, Inteligence« pred-stavio generalni direktor Hella Saturnus Slovenija, gospodin Christof Droste, koji je istaknuo nužnost razmišljanja izvan

Hella Saturnus i Envigence na Ljubljana Forumu predstavili uličnu svjetiljku, pripremljenu za pametan grad20. i 21. rujna se u Ljubljani drugu godinu zaredom održavala konferen-cija Ljubljana Forum »Budućnost gradova«, čiji glavni ciljevi su potica-nje i aktiviranje razvojnog kruga urbanih regija Jugoistočne Europe te povezivanje konkretnih regionalnih investicijskih projekata. Istodobno nudi mogućnost za poticanje dobre prakse i konkretne suradnje iz-među svih suradnika projekata za razvoj gradova.

››

› pametne ulične svjetiljke

› Christof Droste tijekom predavanja: »Thinking out of the box - Innovation, Interaction, Intelligence«

› (slijeva na desno): Tomaž Jurejevčič, Lilijana Dolenc, Christof Droste, Sergej Ivanuš, Zoran Popovič, Niko Šeruga Turinek, Martin Perkon

Page 82: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 682

Iz svijeta

Umjesto dosadašnjih postavljanja u žižu sajma kolektivne izložbe neke države, što je nosila najviši sajamski status ZE-MLJA-PARTNER, ove je godine na središnje mjesto ZEPS-a postavljeno jedno područje, sajamski blok posvećen energe-tici, odnosno energetskoj efikasnosti. Osim reprezentativne izložbe, trećeg i četvrtog dana sajma održana je najvažnija ovogodišnja prateća manifestacija: međunarodna konferenci-ja “Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije - od teo-rije do prakse”.

Ova konferencija je pobudila velik interes domaće poslov-ne javnosti, pa je u ta dva dana konferenciji prisustvovalo i sajam obišlo veliki broj značajnih gospodarstvenika, ali i re-sornih ministarstava državne, federalne i kantonalne razine. Konferenciju je organizirao CETEOR- Centar za ekonomski, tehnološki i okolinski razvoj iz Sarajeva, a aktivno su bila uključena dva federalna ministarstva: okoliša i turizma, te energije, rudarstva i industrije, kao i Fond za zaštitu okoliša FBiH. Ministri dva federalna ministarstva aktivno su učestvo-vali u savjetovanju i izrazili zadovoljstvo njegovom aktualno-šću i organizacijom.

Sajmove je u pet dana trajanja obišlo 38.548 posjetitelja.

› www.zeps.com

Kad su u pitanju prateći programi uz sajmove, može se konstatirati da do sada ZEPS sajmovi nisu imali toliki broj, niti tako visoku razinu tih događaja, kakav je postignut u ovoj godini.

Prvog dana sajma održan je već tradicionalni Forum metal-ne industrije BiH, u organizaciji FIRMA Projecta BiH, ZEDA Zenica, USAID i SIDA. Skup je bio dobro posjećen i donio re-levantne zaključke.

Drugog dana bila su na programu dva događaja: seminar “Kako poslovati s Njemačkom” u organizaciji DIHK-CEFTA PARTNERSHIP PROJECT i V/STK BiH, te tehno-ekonomska prezentacija FEP Plužine iz Crne Gore.

Izvještaj o 19. generalnom BH sajmu ZEPS 2012 i 9. međunarodnom sajmu metala ZEPS Intermetal 2012Ovogodišnji sajmovi otvoreni su uobičajenom zajedničkom akadem-skom ceremonijom u promotivnoj hali, u kojoj su učestvovali načelnik Zenice Husein Smajlović, premijer ZE-DO kantona Fikret Plevljak, mini-star energetike, rudarstva i industrije u Vladi FBiH Erdal Trhulj, a sajam je otvorenim proglasio federalni premijer Nermin Nikšić.

››

Pokrivena izložbena površina: 12 100 m2

Otvorena izložbena površina: 4890 m2

Broj izlagača: 405 Broj zemalja učesnica: 25Kolektivne izložbe: 11

›› Kolektivne izložbe

1. Slovenije2. Crne Gore3. Češke 4. Mađarske 5. Asocijacije balkan-

skih komora u okviru DIHK-CEFTA projekta internacionalizacije privrede jugoistočne Evrope

6. Komorskog sustava BiH

7. Obrtnika Hrvatske8. Gospodarstva Hrvatske

posredstvom HGK9. Gospodarstva ZE DO

kantona 10. Turističkih zajednica

FBiH 11. METALOPRERADE

BiH posredstvom FIRMA Projecta BiH

Page 83: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 83

Iz svijeta

bez oklijevanja protumačiti na dva načina: prvo BySoft 7 je uvjerljivo konstruiran i samim tim vrlo lak za rukovanje onim korisnicima koji ga prvi put koriste. I drugo, BySoft 7 pojed-nostavljuje procese unutar tvrtke: umetanje dijelova, pravlje-nje planova rezanja, kreiranje programa za savijanje, simulaci-ja sekvenci savijanja, itd. Sve se odvija automatski i na osnovi pouzdanih podataka.

BySoft 7 - Neka bude lakše

Bystronic je na a EuroBLECH-u predstavio svoj novi sof-tverski paket BySoft 7. Ovaj softver nudi brojne nove funkcije i mogućnosti. Ukoliko korisnik želi obraditi dio, već tada do-življava prvo iznenađenje: dovoljan je jedan klik i najnovija verzija SolidWorks se otvara, a time i 3D i 2D CAD paket s obožavateljima širom svijeta. Također, na CAM razini, kori-snici BySoft 7 će naći brojne inovacije. Primjerice unutrašnje konture presječenih dijelova se mogu automatski smanjiti tako da se više ne mogu vratiti u prethodni oblik.

Kada je u pitanju umetanje, korisnik ima izbor: ili povećati razmak između dijelova u cilju postizanja veće pouzdanosti procesa ili može smanjiti sigurnosni razmak kako bi smjestio što više dijelova.

Pored toga tu je optimirani zajednički presjek, pred-prodor željene konture, automatsko skeniranje i još mnogo toga.

Slogan pod kojim se reklamira BySoft 7 je “neka bude lak-še”. Uostalom, radni dan u tvrtki za obradu metalnih dijelova je dovoljno kompliciran. “Neka bude jednostavno” može se

Novo od Bystronica na sajmu EUROBLECH 2012››

› BySoft 7 nudi razne procese za umetanje dijelova.

Page 84: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 684

Iz svijeta

› ByAutonom sa novim dizajnom: plastični materijal umjesto lima, dopušta novi ergonomski oblik. Uz to je i nove boje.

Četiri modula

BySoft 7 se sastoji od četiri modula: obrada limova, obrada cijevi, savijanje i menadžer postrojenjem. Menadžer postrojenja je jedinstven alat koji planira i prati sve procese rezanja laserom i vodenim mlazom za kupca. Ovo iznad svega čini dostupnima sve relevantne strojeve i podatke o proizvodnji te time osigura-va maksimalnu transparentnost obrade limova i cijevi.

ByAutonom 3015 - Autonoman i lijep

Bystronic je na EuroBLECH-u javnosti predstavio ByAuto-nom 3015. Njegovo ime kaže sve: ByAutonom je razvijen od

početka kao autonomni radni stoj koji se zajedno sa automat-skim modulima, kao što su ByTrans, ByTower i Bycell može koristiti za poslove sa smanjenim posluživanjem. Ovo također vrijedi ukoliko se vrsta i debljina sirovine moraju promijeniti: stroj jednostavno postavlja trenutačni razmak obratka i lase-ra i bira odgovarajući mlaznicu za rezanje vodenim mlazom, automatski centrira i podešava rezanje. Zahvaljujući detekciji sudara, ByAutonom detektira sudar, odmah obustavlja, auto-matski ponovo centrira mlaznicu i prelazi na rezanje slijede-ćeg dijela.

Dodatno: ByAutonom reže više dijelova i to radi pouzda-no. Linearni motori posljednje generacije ubrzavaju stroj za-divljujućom brzinom. Oni su podržani izuzetno krutim po-stoljem stroja i laganim mostom. Čak i debeli materijal može biti prerezan brže i bolje, jer je posebna glava za rezanje od 9 inča, koja bolje odgovara ovakvim radnim zadacima nego ona od 7,5 inča, dio standardne opreme.

Condition Messenger i Maintenance Messenger

Pouzdanost ByAutonom se postiže između ostalog zahva-ljujući sustavima Condition Messenger i Maintenance Me-ssenger. Condition Messenger grafički prikazuje operateru status pojedinačnih komponenti i obavještava ga kada koju treba provjeriti, primjerice rezonator, izmjenjivač mlaznice ili putanju zrake. Maintenance Messenger, s druge strane ukazu-je operateru kada stroj i rezonator trebaju ići u remont. Tako korisnik ima potpunu pouzdanost planiranja.

Europski forum inovacija i znanstvenog istraživanja(Trst, Italija, 28.-30. rujna 2012.)Trieste Next je zajenički naziv za skupinu susreta, tribina, rasprava i prezentacija iz područja prehrane, održivog razvoja, znanosti i tehnologije.

››

Trieste Next je zajenički naziv za skupinu susreta, tribina, rasprava i prezentacija iz područja prehrane, održivog razvo-ja, znanosti i tehnologije (http://eng.triestenext.it/). Susret se organizira pod pokroviteljstvom općine Trst, Svučilišta u Tr-stu i udruge Nordesteuropa Editore. Za područje tehnologije, posebno je zanimljiv susret Nordest Technology Transfer, koji je zamišljen kao poveznica između sveučilištâ i gospodarstve-nikâ iz šireg okruženja.

Nakon otvorenja susreta, kojem su prisustvovali brojni visoki uzvanici iz društvenog života Italije (slika 1) i šireg Europskog okruženja, uslijedilo je izlaganje Helge Nowotny, predsjednice CER-a (ita. Consiglio Europeo della Ricerca), o mo-gućnostima stipendiranja Europskih studenata u okviru me-đunarodnih projekata. Kao glavni preduvjet za uključivanje u te projekte je navela izvrsnost. Izlaganje je pratio veliki broj

› Slika 1. Gradonačelnik Trsta Roberto Cosolini na otvorenju Trieste Nexta-a u kazalištu Verdi u Trstu 28. rujna 2012.

Page 85: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 85

Iz svijeta

tiče interesa i broja sudionika, sa strane istraživača i sa strane gospodarstvenika, nameće se ocjena da je Trieste Next ispunio očekivanja, a koliko će se predstavljene (ili samo najavljene) ideje probiti u poslovnom svijetu, pokazat će vrijeme koje dolazi. Susret je bio medijski i sponzorski dobro popraćen, a istodobno prostorno dislociran pa se mogao steći dojam da je cijeli grad uključen u njegovu organizaciju. Brojni događaj su bili organizirani u isto vrijeme i na različitim mjestima tako da je ukupni dojam, za svakog sudionika, samo jedan segment Trieste Next-a.

› eng.triestenext.it

studenata iz Trsta i okolice koji su pokazali izražen interes za različite mogućnosti studiranja i rada na brojnim projektima unutar Europske unije. Također, veliki broj studenata (ali ne samo studenata) se uključio u organizaciju susreta kao volon-teri.

U subotu 29. rujna 2012., u okviru projekta Nordest Tech-nology Transfer usljedile su prezentacije 20 odabranih proje-kata iz područja medicine, mikrobiologije, energije, materijala i unapređenja proizvodnje. Na taj način su na jednom mje-stu predstavljene tehnološke inovacije iz različitih područja znanosti. Nakon izlaganja, znanstvenicima su postavljali pi-tanja uzvanici iz gospodarstva i industrije, primjerice Franco Alzetta, direktor tvrtke Danieli, Alberto Bombassei, iz tvrtke Brembo spa, Giuseppe Bono iz tvrtke Fincantieri, Diego Bra-var predstavnik tvrtke Tbs Group, Elena Zambon, iz tvrtke Zambon Group i drugi. Prisutni su imali priliku upoznati se s inovacijama na području razvoja solarnih ćelija, desalinizacije morske vode, proizvodnje Lego kocki kao i sa sustavima za nadzor i prevenciju kvarova u industrijskim postrojenjima te brojnim drugim projektima, idejama i prototipovima.

Nakon završenog konferencijskog dijela susreta, kojeg je okarakterizirao izražen interes gospodarskih subjekata, po-slodavci su dobili mogućnost zakazati sastanak s odabranim istraživačima. Taj dio susreta nije bio otvoren za javnost (slika 2), a kako se neslužbeno doznaje, sastanke su obilježile manje i srednje velike tvrtke koje svoje poslovanje temelje na proi-zvodima visoke tehnologije i na inovacijama (visoka dodana vrijednost proizvoda).

Susrete koji su zaključeni u nedjelju 30. rujna, organizatori su najavljivali kao “katalizator” ekonomskog razvoja. Što se

› Slika 2. Poslovni, projektno usmjereni sastanci gospodarstveni-ka s istraživačima održani su u hotelu Savoia Excelsior Palace iza zatvorenih vrata

Page 86: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 686

Iz svijeta

s postupcima kontaktnih mjerenja, pri kojima se mjere samo pojedinačne točke, postupak optičkog mjerenja izmjeri čitavu površinu. Pored toga, brzo mjerenje snizuje troškove te skra-ćuje prekide u radnom procesu. Primjerice, kontrola rezultata glodanja omogućuje da se otkriju i poprave greške na ploča-ma modela, ljevačkoj opremi i jezgrama.

Pregled odljevaka po čitavoj površini

Kompletno mjerenje odljevaka je važno i za ljevačku indu-striju. S tim postupkom odstupanja odljevka od CAD-poda-taka možemo prikazati u izvještaju s različitim bojama. Tako su kontrolni izvještaji jednostavni i razumljivi, jer boje posre-duju informacije o potrebnim zahvatima za poboljšanja. Na taj način skraćujemo konvencionalna, na stotinama stranica dugačke izvještaje na grupu jasnih slika i funkcijskih dimen-zija. Optička mjerna tehnologija dakle daje korisnicima veliku prednost tijekom razvoja proizvoda, te pri kontrolama prvog proizvoda kao i serije proizvoda.

› www.topomatika.hr

Tehnologija optičkih 3D-koordinatnih mejrenja jamči nadzor nad čitavim postupkom

Optička mjerna tehnologija je mnogo upotrebljivija nego li samo za pregled odljevaka. Integriranje optičkih mjernih su-stava zaista poboljšava točnost procesa u gotovo svim stup-njevima izrade. Pored toga nam u velikoj mjeri pomaže sniziti troškove i vrijeme izrade, a time skraćuje i vrijeme isporuke i smanjuje broj neispravnih dijelova. Mnoge tvrtke se na počet-ku usredotočuju na dimenzijsku provjeru odljevaka, međutim optička mjerna tehnika podupire i unaprjeđuje praktično sve faze oblikovanja modela i alata, do postupaka izrade kalupa i jezgri, izrade izvještaja o kontroli prvog proizvoda te za opti-miranje CNC proizvodnje. Opća primjena optičke metrologije u ljevačkom procesnom lancu na taj način poboljšava ukupnu troškovnu učinkovitost.

Potvrđivanje modela, alata i oblika

Potvrđivanje konturnih oblika za modele, kalupe, jezgre, alate za tlačni lijev itd. s optičkom mjernom tehnologijom je kompletan kontrolni postupak, koji izrađivačima modela i alatničarima jamči, da sve odgovara nacrtima. U usporedbi

Nadzor nad čitavim procesom s optičkom 3D digitalizacijomPrednosti za izradu modela i ljevarstvo zahvaljujući 3D mjernoj tehno-logiji, koja pokriva čitavo polje

››

Page 87: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 87

Iz svijeta

52. međunarono ljevačko savjetovanje Portorož 2012 Ovogodišnje tradicionalno ljevačko savjetovanje u Portorožu s pra-tećom ljevačkom izložbom, održavalo se od 12. do 14. rujna. Večer prije početka radnog dijela savjetovanja, sudionike je primila dožupa-nica Općine Piran, gospođa Meira Hot. U dvorani Kongresnog centra Slovenija okupilo se oko 220 sudionika iz 12 zemalja i Slovenije.

››Mag. Mirjam Blažič

Na ljevačkoj izložbi su sudjelovala 34 izlagača, od čega njih 12 iz inozemstva. Tijekom dva dana savjetovanja, bila su predstav-ljena 33 predavanja i 9 posterskih prezentacija. Sažetci predava-nja i postera objavljeni su u Zborniku predavanja, a šire prezen-tacije predavanja na CD-u, koji je bio priložen uz Zbornik.

U ime organizatora toga središnjeg ljevačkog događaja, Društva ljevača Slovenije, Prirodoslovnotehničkog fakulteta Katedre za ljevarstvo Sveučilišta u Ljubljani i Strojarskog fa-kulteta Sveučilišta u Mariboru, savjetovanje i ljevačku izložbu pozdravnim govorom je otvorila predsjednica Društva ljevača Slovenije, magistra Mirjam Jan-Blažič. Pri tome je predstavila tematska područja ovogodišnjeg programa predavanja i moto savjetovanja te zaključila s misijom, odnosno željom, da ljevačko savjetovanje svake godine doprinosi izmjeni znanja i iskustava

Mag. Mirjam Jan Blažič, Predsjednica Društva ljevača i dožupanica Općine››

Page 88: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 688

Iz svijeta

stavio nove razvojne trendove s područja računalne tomografi-je. Predstavljanje je dalo pregled o mogućnostima kvantifikacije poroznosti te učinak na poboljšanje mehaničkih svojstava. Tro-dimenzionalne metode tomografije su u fazi procesa standardi-zacije kontrole kvalitete odljevaka.

M. Horaček s Tehničkog sveučilišta Brno (Češka) je pred-stavio trogodišnji istraživački projekt tamošnjeg sveučilišta s područja preciznog lijeva tankostjenih odljevaka od aluminij-skih legura za zrakoplovnu i svemirsku tehniku. Prikazan je bio sustav proračuna i mjerenja temperaturnih polja na dodirnoj površini keramičkog kalupa i metala te novi razvoj sustava na-pajanja.

Ostala težišta predstavljanja bila su usmjerena na: računalnu simulaciju procesa, razvoj ljevačkih sustava, strukturne tran-sformacije tijekom očvršćivanja i hlađenja odljevaka, optimira-nje mehaničkih svojstava, studiju toplinskih uvjeta u kalupima te novim postupcima i inovativnim rješenjima u ljevaonicama.

Među slovenskim gospodarskim udrugama, radi njihovih prezentacija radova, potrebno je istaći sljedeće tvrtke:: LTH Ulit-ki Ljubljana, Litostroj jeklo Ljubljana, Livar Ivančna Gorica, ETA Cerkno, SIAPRO Inženiring Most na Soči, Feal Inženiring Ptuj, Tehnološki center Livarstvo Ljubljana i Lotrič iz Selca.

I 52. međunarodno ljevačko savjetovanje je, uz visoki stru-kovni ugled u širim svjetskim razmjerima, ponovno definiralo tehnološku razinu slovenskog ljevarstva, koje na određenim područjima postiže vrlo uvjerljive rezultate. Autori A. Križman (Sveučilište u Mariboru), M. Debelak (Gospodarska zbornica Slovenije) i M. Jan-Blažič (Društvo ljevača Slovenije) na lovo-godišnjem savjetovanju s predavanjem pod nazivom »Sloven-sko ljevarstvo i njegov istraživačko-razvojni potencijal u 2011. godini« predstavili su dio te relativno uspješne priče.

te šire u nacionalnim okvirima i postizanju visoko postavljenih ciljeva u ljevačkoj djelatnosti, koji će zajamčiti trajno očuvanje konkurentskih položaja, gospodarski rast i otvaranje novih rad-nih mjesta.

Uz svjesnost značenja inovacijskog procesa u gospodar-stvu, savjetovanje je bilo organizirano s motom: »Inovacijski potencijal u ljevaonicama«. Među institucijama je svoje radove predstavilo ukupno 14 sveučilišta, 8 istraživačkih institucija i 11 gospodarskih udruga. Od toga je iz inozemstva došlo čak 12 predstavnika inozemnih sveučilišta, 7 predstavnika inozemnih instituta i četiri predstavnika gospodarskih udruga.

Sa strukovnog stajališta, najviše zanimanja su pobudile slje-deće prezentacije:

N. Erhard iz tvrtke Oskar Frech (Njemačka) je u plenarnom predavanju pod nazivom »Suvremeni tlačni lijev danas te pri-prema s pomoću inovacija za budućnost« predstavio izradu visoko zahtjevnih komponenata u velikim serijama od alumi-nijskih, magnezijskih i cinkovih legura. Prikazane su bile suvre-mene ćelije za visokotlačni lijev sa svom dodatnom opremom za automatizirano vođenje procesa te razvoj novih ljevačkih susta-va, uključivo Vacural postupak, koji omogućuje izradu odljeva-ka koje je moguće povezivati s pomoću tehnologije zavarivanja.

P.A. Murell sa Sveučilišta Bradford i R. Brown iz Instituta za ljevarsko inženjerstvo West Bromwich (Velika Britanija) su predstavili velika ulaganja britanske ljevačke struke u podršku obrazovanju ljevačkih inženjera i tehničara, koji jedini mogu za-jamčiti svladavanje brzoga tehničkog razvoja i s time održava-nja konkurentnosti britanske ljevačke industrije. Oblikovali so nacionalne strukovne udruge, koje jamče podršku kvalitetnom strukovnom obrazovanju, a s time i razvoju ljevačke industrije.

P. Schumacher sa Sveučilišta u Leobenu (Austrija) je pred-

› otvaranje savjetovanja, mag. Mirjam Jan - Blažič, predsjednica Društva ljevača Slovenije

› Prof. dr Alojz Križman, plenarni predavatelj

› P.A.Murell in R.Brown (Velika Britanija), plenarni predavači

› Prof. dr. Milan Trbižan, čpočasni preds-jednik Društva ljevača, H. Jordanoska, prevoditeljica, mag. Mirjam Jan - Blažič, predsjednica Društva ljevača i dožupanica Općine › Prof. dr Primož Mrvar, plenarni predavač

Page 89: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 89

Iz svijeta

Vaš Haas Vertikalna glodalica Horizontalna glodalica Tokarski strojevi Diobena ploča

ZNATE LI?

HAAS SVE KLJUČNE KOMPONENTE PROIZVODI INTERNO RADI UPRAVLJANJA KVALITETOM, TROŠKOVIMA I ISPORUKOM.

Haas www.HaasCNC.com 100%

Haas Automation, Europe | HaasCNC.com +32 2-522-99 05 | Izrađeno u SAD-u

Teximp International | Sesvete | +385 1 233 19 87 | [email protected] | www.Teximp.com

Page 90: IRT3000 ADRIA 21-2012

90

Iz svijeta

O kojem području uporabe se radi

Standardna svrdla od punog tvrdog metala mogu pobolj-šati izradu rupa u čeliku promjera 3–20 mm i dubine od 3- do 8-kratnog promjera. Većina takvih rupa ima stupanj toleran-cije IT 8-9 i površinsku hrapavost Ra od 0,8 do 1,8 mikrona ovisno o materijalu i aplikaciji, ravnost između 0,07 i 0,12 mm na svakih izbušenih 100 mm, a na ulazu i izlazu provrta mora nastati što manje srhova.

Svrdlo osim bušenja jednostavnih rupa s vodoravnom ulazno-izlaznom površinom još mora savladavati zahtjev-nije zadatke poput bušenja rupa s ulazom/izlazom pod ku-tom, bušenja u konveksne/konkavne površine, bušenja rupa sa skošenim rubom ili križanja rupa. Svrdla namijenjena za obradu materijala iz skupine ISO-P moraju biti svestrana pri

Današnja visokoučinkovita svrdla moraju osiguravati kombinaciju velike brzine prodiranja i predvidljivog vijeka trajanja te ponuditi dosljedne rezultate. U središtu pozornosti je sposobnost postizanja minimalnih ukupnih troškova izrade provrta.

CoroDrill®860 je inovativan koncept reznog alata iz San-dvik Coromanta koji donosi potpuno novu razinu izvedbe pri izradi provrta.

Kakvo danas mora biti svrdlo da bi bilo zaista učinkovito

Najprije mora biti namjenski konstruirano za materijal koji će se njime obrađivati te također za veće brzine rezanja, a time i brzine prodiranja. Važno svojstvo je još i sposobnost dosljedne izrade različitih vrsta provrta u uskom rasponu to-lerancija te održavanja pouzdanosti obrade u cijelom dugom vijeku trajanja. U konačnici svrdlo mora biti jednostavno za uporabu, mora raditi od samoga početka i imati potencijal za optimizaciju.

Takvo svrdlo naravno otvara nove mogućnosti za poveća-nje razine produktivnosti, prije svega kod suvremenih strojeva s izvrsnim specifikacijama. Također, svrdlo mora biti dovoljno svestrano kako bi baš svaki stroj s dovoljno brzim vretenom iskoristio njegov potencijal za visokobrzinsku obradu.

Univerzalno svrdlo ne može biti dovoljno konkurentno za potpunu optimizaciju bušenja više provrta jednakog promje-ra. Današnja proizvodnja zahtijeva suvremen koncept koji je bio razvijen potpuno iznova, od rezne oštrice do utora. Spiral-na svrdla osnovni su i jednostavan alat s kojim njegovi suvre-meni nasljednici od punog tvrdog metala nemaju više puno zajedničkog.

Velik korak naprijed pri bušenju čelikaPouzdan i učinkovit proces izrade otvora je kod današnje proizvodnje ključan posebice ako je provrta mnogo. Produktivnost je tako postala važan čimbenik konkurentnosti proizvodnje.

››

› Poboljšanje produktivnosti bušenja u prvom redu je ovisno o većoj brzini prodiranja. Kod svrdla od punog karbidnog tvrdog metala CoroDrill 860 to je povećanje posti-gnuto prije svega većom brzinom rezanja i pouzdanošću procesa. Obrada bez neplaniranih zastoja i izdržljivost alata koji može izbušiti puno rupa u vrhunskom rasponu tolerancija samo su dva svojstva koja to svrdlo uvrštavaju među alate nove generacije.

› Novi koncept bušenja u čelik rezultat je novoga pristupa kvalificiranim istraživanjima i razvoju te širokog sudjelovanja s proizvodnim poduzećima iz različitih industrijskih grana. CoroDrill 860 kao pripadnik nove generacije svrdala od punog tvrdog metala namijenjen je za aplikacije s visokim zahtjevima u pogledu konkurentnosti proizvodnje. U većini slučajeva premašio je očekivanja korisnika i dokazao se kao učinkovit alat za postizanje stalnih pobolj-šanja u današnjoj i budućoj proizvodnji.

› Manji troškovi izrade provrta glavna su značajka svrdla CoroDrill 860. Pored kraćeg vremena obrade, veće izdržljivosti i pouzdanosti, jednostavne pripreme i uporabe, osigurava i povoljnu ekonomičnost alata uz mogućnost obnavljanja.

Page 91: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 91

Iz svijeta

sile rezanja doprinose duljem životnom vijeku alata – alat se ne troši brzo i razorno, već kontrolirano. Jedan od glav-nih ciljeva razvoja bilo je i idealno oblikovanje strugotine, pri čemu su napredne simulacije procesa oblikovanja strugotine bile samo jedno od sredstava za određivanje geometrije vrha svrdla. Posve nova rezna oštrica rezultat je razvojnih pronala-zaka i opsežnih testova, a kod novoga vrha svrdla upotpunje-ne su kako mikro- tako i makrogeometrija.

Oblik kuteva oštrica upotpunjen je zbog veće pouzdanosti, a uklonjen je i rizik od loma oštrica. Važan dio razvoja pose-bice je bila mikrogeometrija, gdje su npr. oblik i veličina za-obljavanja oštrica te postupak obrade oštrica za novo svrdlo koncipirani potpuno iznova. Novi oblik i bolji nadzor zaoblja-vanja oštrica doprinose smanjivanju reznih sila na najmanju moguću mjeru, a na oštrici se stvara manje topline za manje trošenje alata.

Zaobljenje oštrica ne donosi samo učinkovitije odvajanje čestica, nego također ima optimiranu prevlaku koja jače pria-nja za materijal. Supstrat karbidnog svrdla dizajniran je tako da svrdlima različitog promjera daje pravu žilavost za pouz-danu visokobrzinsku obradu čelika.

Jedinstvena nije samo geometrija vrha svrdla – potpuno prerađen je i koncept utora na svrdlu. Njihov jedinstveni oblik veće zapremine pomaže pri uklanjanju strugotine, a promjer jezgre ostaje velik za potrebnu čvrstoću.

Patentirani promjenjiv presjek utora ključan je za uklanja-nje strugotine. Poboljšano oblikovanje strugotine na reznoj oštrici i novi utori brinu se za učinkovito i nesmetano uklanja-nje strugotine. To je važno za pouzdanost kod preporučenih većih brzina obrade za čelike, gdje se pojavljuju kako kratka tako i dugačka strugotina.

Također, posve nova tehnologija razvijena je za nanošenje prevlaka i naknadnu obradu svrdala koja doprinosi većim performansama i boljim rezultatima. Optimalan oblik i ka-kvoća površine utora zajedno s postupnim širenjem presjeka utora kod duljih svrdala brinu se za osjetno poboljšanje odvo-đenja strugotine iz područja obrade i samog svrdla.

Takve opsežne inovacije na području tehnologije bušenja su rijetke. Novi koncept je rezultat novoga pristupa, stručnih istraživanja, integracije i sudjelovanja u razvoju, a znači velik korak naprijed u tehnologiji izrade provrta. S njime na tržište dolazi posve nova generacija svrdala od punog tvrdog metala. Svrdlo je namijenjeno za aplikacije bušenja čelika s visokim zahtjevima u pogledu konkurentnosti proizvodnje, gdje je pr-venstveni parametar obrade što manji trošak po provrtu.

visokoučinkovitoj obradi svih vrsta čelika, od niskougljičnih čelika i nelegiranih čelika preko visokougljičnih i visokolegi-ranih čelika do čeličnih odljevaka tvrdoće od 125 do 350 HB.

Veća brzina prodiranja i veća izbušena duljina donose stvarne koristi kod proizvodnje velikih serija komponenti u različitim industrijskim granama. Novi koncept svrdla po-stavlja novo univerzalno mjerilo za poboljšanu konkurentnost sa 100 i višepostotnim poboljšanjem produktivnosti. Proizvo-đači s novim konceptom svrdla od punog tvrdog metala isko-rištavanjem mogućnosti veće brzine prodiranja odn. poboljša-ne izdržljivosti svrdla uklanjaju uska grla u proizvodnji koje uzrokuje zastarjela oprema za bušenje.

Čak i ako operacije bušenja još ne predstavljaju usko grlo, novi kapacitet će skratiti ukupno vrijeme obrade komponen-te. Također je pojednostavljena priprema jer svrdlo radi učin-kovito i pouzdano sve od samog početka. Mogu se ukloniti brojni zastoji kod zamjene alata, ograničiti nadzor ili čak uve-sti obrada bez prisutnosti operatera. Na raspolaganju su tako-đer mogućnosti obnove alata za poboljšanje ekonomičnosti. Ako je proizvodnja raznolikija, svrdlo je učinkovito i suvre-meno sredstvo za dobro iskorištavanje svakog stroja jer svo-jom kombinacijom veće brzine i manjih sila rezanja osigurava pravu radnu sposobnost.

Novo svrdlo oprašta manju zlouporabu i može biti lijek za neučinkovite ili nezadovoljavajuće aplikacije posebice u pred-viđenom glavnom području uporabe. Iako uporaba svrdla nije posve pravilna, u njega se možete uvijek pouzdati. Novo svrdlo je razvijeno prvenstveno za veće brzine rezanja i oče-kuje se da će postati najbrže i najpouzdanije svrdlo za bušenje čelika. Za manje brzine rezanja nije prikladno jer može doći do poteškoća s performansama i rezultatima obrade.

Kako je nastao novi jedinstveni koncept svrdla

Do jedinstvenog koncepta svrdla od punog tvrdog meta-la dovela su napredna parametarska istraživanja i razvoj. Za uspjeh treba zahvaliti razvoju na području alata, sudjelovanju različitih razvojnih disciplina, brojnim aplikacijama u proi-zvodnoj industriji te u konačnici također razvoju novih postu-paka izrade alata.

Ishodište razvojnog projekta bilo je bušenje u niskougljične i niskolegirane čelike kao osnova za potpuno novu geometriju svrdla, namijenjenu za područje uporabe u skupini materijala ISO-P. Nakon početnog razvojnog rada uslijedila su isproba-vanja u realnom radnom okruženju i sudjelovanje s brojnim proizvodnim poduzećima, a iz toga je nastao niz optimizacija različitih geometrijskih parametara i utora na svrdlu. Kasnije su u proces razvoja bili uključeni još i legirani čelici, ugljični čelici, čelični odljevci te visokolegirani čelici povećane čvrsto-će i drugih svojstava materijala, a dobiveni podaci bili su upo-trijebljeni za podešavanje parametara alata.

Tijekom te razmjene između razvojnog laboratorija i prob-nog rada u različitim radionicama i nakon nje, uloženo je puno napora u dobivanje pouzdanih podataka o parametrima obrade za korisnike svrdala. Ti podaci danas oblikuju real-ne preporuke za višu razinu sposobnosti obrade tim alatom. Određivanjem parametara svrdla i područja parametara obra-de oblikovalo se i ishodište za planiranje programa promjera i duljina svrdala te sposobnosti izrade otvora kao i za progno-ziranje rezultata obrade.

Po čemu se novo svrdlo razlikuje od uspostavlje-nih koncepata

Vrh svrdla ima inovativnu i jedinstvenu geometriju koja osigurava učinkovitije i neometano odvajanje čestica. Manje

› Novi koncept svrdla znači korak naprijed pri bušenju u čelik. CoroDrill 860 prikladan je za bušenje provrta promjera od 3 do 20 mm i dubine od 3- do 8-kratnog promjera, stupnja tolerancije IT 8–9, površinske hrapavosti Ra od 0,8 do 1,8 mikrona, ravnosti od 0,07 do 0,12 mm na 100 izbušenih milimetara te s minimalnom količinom srhova na ulazu i izlazu rupe. Svrdlo također omogućuje puno fleksibilnosti s obzirom na ulaz i izlaz iz provrta.

Page 92: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 692

Iz svijeta

niranje. Prije svega na glodalicama i centrima za bušenje te općenito pri 3-, 4- i 5-osnim obradama,« pojašnjava Hartmann. Iako stezne komponente mnogi dobavljači strojeva nude kao opciju, najčešće se nabavljaju naknadno.

U obzir dolaze prije svega na strojevima, na kojima se izmjenju-ju naprave za pojedinačne dijelove, stezni stupovi ili palete za obratke, ili se moraju mijenjati pojedinačni dijelovi stroja, primjerice pri nosačima alata za tokarilice. »Sljedeći primjeri su sustavi stezanja na referentnu točku na strojevima za pro-vlačenje za izmjenu naprava i igala za provlačenje, a također za pozicioniranje i stezanje naprava za zavarivanje,« dodaje voditelj proizvodnje. Korisnici dolaze s brojnim područjima stezanja i obrade polimera. Uz automobilsku i zrakoplovnu industriju, alatničari i ugovorni dobavljači, među najvažnijim su naručiteljima.

Trajno rastuće područje je automatizacije, stoga su sustavi stezanja na referentnu točku također dio prvih potpuno au-tomatiziranih rješenja, koje je razvio Römheld. Modularni su-stavi za pojedinačnu proizvodnju sve do serijske proizvodnje, bili su po prvi puta predstavljeni na sajmu EMO 2011. S njima se mogu obrađivati proizvodi različitih dimenzija i masa, i to čak 6-strano.

Mehanički, hidraulični i pneumatski stezni sustavi

U automatizaciji su za uporabu primjereni sustavi Speedy hydratec, koji stežu i otpuštaju s pomoću hidraulike. Vrlo su brzi i prije svega kompaktni, što omogućuje manje ugradbene mjere. Kako su robusni, Stark jamči dug životni vijek, a inter-vali održavanja mogu se protezati i na više od pola milijuna stezanja.

»Vremenska ušteda pri pripremi samo je jedan do argu-menata za sustav stezanja na referentnu točku,« tvrdi Robert Hartmann, voditelj proizvodnje tvrtke Stark-Spannsystempro-dukte u austrijskom pogonu u Götzisu. »Prilagodljivost, pa i male serije i upravljanje s neočekivanim narudžbama, često je još važnije,« dodaje. Za pojašnjenje najprije se računa vremen-ska ušteda: »Stezanje pet proizvoda u jednoj izmjeni na stroju traje sa stezanjem na referentnu točku 20 minuta. Bez takvog stezanja bilo bi potrebno 100 minuta, odnosno pet puta dulje. To znači 420 dodatnih radnih sati na stroju godišnje.« Zatim na dijagramu prikazuje, kako mu s brzom izmjenom alata i naprava te s optimalnim zauzećem stroja, prosječno uspijeva gotovo udvostručiti raspoloživost stroja. Voditelj proizvodnje je oduševljen: »Tako možemo od uskog grla u proizvodnji doći do optimalno zauzetog stroja.«

U tom slučaju navedene vrijednosti opravdavaju stezanje na referentnu točku. Hartmann navodi druge argumente: »Jedinstveno sučelje omogućuje primjenu nepromijenjenih naprava na svim strojevima. To smanjuje troškove stezanja obradaka i skladištenja. Dodatno, s jednostavnom primjenom i visokoponovljivom točnošću, koja iznosi 5 μm, poboljšana je pouzdanost procesa i kvaliteta proizvoda.«

Stezni sustavi su uglavnom korisnički namjenski

Kako pri Stark proizvodima četvrtina prodaje otpada na modularno ugrađene standardne elemente, većina narudžbi odnosi se na pripremljena rješenja za klijente, koja su izgra-đena od osnovnih komponenata. U kontekstu filozofije kvali-tete, primjenjuju se isključivo visokolegirani čelici austrijskog dobavljača- Stoga su sve važne komponente proizvedene u Götzisu, gdje se nalazi odjel za konstrukciju i razvoj. Sve važne komponente se 100-postotno provjeravaju i dokumentiraju u klimatiziranim prostorijama.

Is početnog preglednog asortimana, u zadnja dva desetlje-ća razvili su široku paletu proizvoda za najrazličitija područja primjene te različite tipove strojeva i naprava. »Naši sustavi se nalaze svugdje, gdje je potrebno istodobno stezanje i pozicio-

Istodobno pozicioniranje i stezanjeSustavi za stezanje s referentnom točkom su na strojevima i naprava-ma jedinstven, pouzdan i točan podsustav. To omogućuje prilagodljivu primjenu proizvodnih sredstava i kraća pripremna vremena te poveća-va raspoloživost strojeva.

Stezanje na referentnu točku: Tehnologija, prednosti, područja primjene

››F. Stephan Auch

Stark Spannsysteme GmbH • A-6840 Götzis • Tel. +43 5523 647390 • Faks +43 5523 647397 • www.stark-inc.comF. Stephan Auch • F. Stephan Auch je vlasnik tvrtke Auchkomm Unternehmenskommunikation iz Nürnberga • [email protected] i obrada: Halder, d. o. o. • Bohova 73, SI-2311 Hoče • Tel. +386 2 61 82 646 • Faks +386 2 61 82 656 • www.halder.si

››

› Ugrađeni u stup za stezanje – brzostezni segmenti Speedy classic 2

› Prilagodljiv, primjenjiv za po-jedinačne, velike i male proizvode

Page 93: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 93

Iz svijeta

zličitim veličinama sa silom stezanja od 12 do 50 kN, jednostavan za primjenu i s različitim svornjacima po-sebice prilagodljiv.

Ponudu zaokružuje su-stav stezanja na referentnu točku, hidraulički dvostru-ko djelujući System 3000, koji je bio razvijen posebice za stezanje paleta te je pre-ma Hartmannovim riječima na tržištu bez konkurencije. Površine obiju spojenih strana steznog sustava, pot-puno su pločaste tako da se paleta preko integriranih kugličnih ili valjnih ležaja transportira na stroj, pozicionira i zatim pouzdano stegne.

Potražnja za steznim sustavima s referentnom točkom je sve veća

Dok je u devedesetim godinama Stark trebao uvoditi novu tehnologiju brojnim novim klijentima, posljednjih godina su se na tržištu pojavili brojni konkurenti. »Tržište se vrlo poveća-lo,« izvješćuje stručnjak, koji očekuje daljnji porast potražnje. Razvoj u sljedećoj godini će prema njegovom mišljenju ozna-čiti dvije smjernice: povećanje automatizacije na strojevima sa standardiziranim sučeljima i jednostavno posluživi sustavi za male serije, koji su jednostavni i za montažu. Za potražnju na tom području je Römheld na sajmu Metav predstavio seriju Speedy easy click, široko primjenjivi sustav stezanja na refe-rentnu točku, koji steže mehanički jednim klikom, a otpušta s pomoću zraka ili elektrike.

Dobavljač

Stark Spannsysteme je pionir sustava stezanja na referentnu točku. Godine 1977. osnovana tvrtka, koja od novog stoljeća pripada tvrtki Römheld, je jedina na tržištu, koja je već deset-ljećima specijalizirana za tu tehnologiju. Stark je do sada po čitavom svijetu prodao već sto tisuća sustava stezanja na refe-rentnu točku i ima u više od 50 zemalja zajednička predstav-ništva i servisne pogone. Ugledni dobavljač steznih sustava iz Laubacha je jedan od vodećih eksperata na svijetu za industrij-sku obradu, montažu, stezanje i pogonsku tehniku. U skupini tvrtki se uz Starka i Römhelda još nalazi i Hilma-Römheld iz Hilchenbacha. Prošle godine je ukupno probližno 450 zapo-slenika ostvarilo ukupni prihod od okruglih 86 milijuna eura.

Najviše prodanim steznih sustava na referentnu točku su pri Starku iz serije Speedy classic 2, gdje je stezanje mehaničko, a otpuštanje hidraulično. Obzirom na način ugradnje, sile ste-zanja i točnosti, taj je sustav svestrano primjenjiv te oblikovan za dizala i stroj-ne stolove od 400 do 1000 mm. Područ-

je primjene je prije svega tamo, gdje su željena pouzdanost i prednaprezanje s izbacivalima, te se dnevno zamjenjuje manji broj naprava. Prema želji su dobavljivi s integriranim uljnim, zračnim i vodenim sklopkama, koje pri stezanju automatski pozicioniraju i izjednačavaju. Tako se naprave na paletama op-skrbljuju energijom. Upravo na taj način je moguća integrirana kontrola stezanja, koje voditelj proizvodnje Hartmann prepo-ručuje pri strojevima s velikim frekvencijama vrtnje. Naprave za ispuhavanje iz sustava odstranjuju nečistoće i odvojene če-stice, te s time jamče pouzdanost i točnost.

Treće mjesto prema prodaji zauzimaju mehanički stezni i pneumatski otpuštajući sustavi Speedy airtec. Kompaktne je-dinice s visokom silom držanja djeluju potpuno bez ulja i pri-mjenjive su svugdje, gdje se radi samo sa zrakom te gdje nema potrebe za velikim brojem ciklusa stezanja. U tu kategoriju uz korisnike iz medicinske tehnike, zrakoplovne i prehram-

bene industrije, ubrajaju se prije svega pogoni, koji obrađuju materijale, koji ne smiju doći u dodir s uljem. Speedy airtec je posebice brz (vrijeme stezanja-otpuštanja 200 ms), istodobno robustan i zahtijeva održavanje tek nakon više od pola-milijunskog broja ciklusa.

Potpuno mehanički djeluje sustav Speedy metec, koji se primjenjuje tamo, gdje imamo manje steznih mjesta te je stezanje rjeđe. Robustan, univerzalno primjenjiv i racionalan sustav stezanja na referentnu točku, dobavljiv je u ra-

› Razdjelnik s višestrukim spojem i ispuhivanjem u sredini palete

› Predstavljeno na sajmu Metav 2012: Svestrano primjenjiv sustav stezanja na referentnu točku Speedy easy click, koji mehanički steže s jednim klikom i treba zrak ili elektriku samo za otpuštanje

› Brzostezni sustav Speedy airtec 1, ugrađen u robotsku ruku za izmjenu obra-daka

Page 94: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 694

Iz svijeta

Dinamička referenca za jednostavno postavljanje mjernog objekta

Umjerenu grupu točkastih oznaka mjerne glave nepresta-no snima optička stereo kamera digitalizatora ATOS 3D. Ta dinamička referenca omogućuje jednostavno pomicanje i po-stavljanje senzora te predmeta, tako da stezanje nije potrebno. Mjerni objekt možemo jednostavno izmjeriti sa svih strana i to bez potrebe za ponovnim stezanjem.

Jednostavno mjerenje malih i velikih predmeta

Optičko snimanje jamči visoku stabilnosti i jednostavno gi-banje, jer korisnika pri mjerenju s laganom mjernom glavom s okidanjem na dodir (približno 100 g) ne ometaju unutrašnja elektronika i kabeli. Na raspolaganju je pet različitih veličina modularnih mjernih glava s okidanjem na dodir, koje su nami-jenjene za mjerenje predmeta različite veličine te ih je moguće prilagoditi različitim načinima uporabe. Pored toga korisnik može definirati vlastite mjerne glave s okidanjem na dodir za posebne mjerne zadatke.

› www.topomatika.hr

Mnogo kompleksnih mjerenja zahtijeva kombinaciju optičkog i kontaktnog 3D-mjerenja. Nova mjerna glava s okidanjem na do-dir na raspolaganju je kao dodatak za digitalizator ATOS 3D.

Fleksibilni izbor između optičkog i kontaktnog 3D mjerenjaOptičko mjerenje površina i mjerenje s mjernom glavom

s okidanjem na dodir su ugrađeni u jedinstven sustav, kojeg analizira jedinstvena programska oprema. Stoga je izbor iz-među optičkog i kontaktnog mjerenja te odgovarajuće analize jednostavan i brz.

Kompletna strojna i programska oprema

Digitalizator ATOS 3D generira 3D poligonalnu mrežu po-vršine predmeta. Pored toga se u istom programskom prozoru prikazuju i 3D koordinate, koje je izmjerila mjerna glava. Na taj način je omogućeno i kontroliranje područja, koja su optički sakrivena. Za izradu analize su u kontrolnoj programskoj opre-mi na raspolaganju sve uvriježene metode (usporedba s CAD, CMM točke, itd.). Radi neprekidnog snimanja, mjerna glava omogućuje i istodobno prilagođavanje i umjeravanje upinjala.

Ručna mjerna glava s okidanjem na dodir: kontaktno mjerenje i mjerenje čitave površine u jednom sustavuGOM ATOS optički 3D-sustav mjerenja površine je po prvi puta udru-žen s koordinatnom mjernom glavom s okidanjem na dodir.

››

Page 95: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6 95

Iz svijeta

Page 96: IRT3000 ADRIA 21-2012

Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 696

Iz svijeta

Manje stvaranje topline na reznoj oštrici produljuje vijek alata, a radi manjih toplinskih rastezanja, poboljšava dimen-zijsku stabilnost predmeta obrade. U ponudi su lomači NSE, NGE i NME primjereni dubini rezanja i posmaku.

› www.bts-company.com› www.bts-kothennya.hr

Nova kvaliteta za tokarenje čelika AC805P Sumitomo

Sumitomo je predstavio novu kvalitetu za fino tokarenje čelika velikim brzinama - AC805P. Deblji nanos alumin prevlake osigurava kod suhe obrade sa reznim brzinama iznad 300 m/min izvrsnu otpornost na trošenje.

››

A to nije jedina stvar radi koje smo posebni. Danas nudi-mo više standardnih proizvoda nego li itko drugi na našem području. Više ideja i iskustava na području proizvoda po

Nismo posebni samo radi specijalnih alata

I u tvrtki Dayton Progress Corporation iz Daytona (vodeća tvrtka na području osiguranja rješenja pri izradi alata za preoblikovanje) neprekidno već 63 godine tra-žimo nove putove za opskrbu i potporu našim kupcima.

››želji naručitelja. Više besplatne tehničke podrške. Više na-glaska na servisiranju pri naručitelju.

Zašto smo posebni? Vi odlučite. Ne manje važna je i ra-zlika između nas i naše konkurencije u našoj sposobnosti opskrbe naručitelja s najboljim proizvodima, iznimna pouz-danost dostave i više aplikativnih rješenja nego li bilo gdje drugdje.

Izrađujemo alate za preoblikovanje limova, hladno de-formiranje (nakrčevanje), lijevanje, preradu polimera, pre-šanje, rotacijsko kalupljenje i kovanje (žig i potisno preobli-kovanje). Za više informacija stupite u vezu s Daytonovim dobavljačem.

› www.daytonprogress.com

Page 97: IRT3000 ADRIA 21-2012

Popis oglašivača

›› 67 3WAY- Tomaž Vujasinovič s.p.

1, 43 ABB, d. o. o.

83 Alfleth Engineering, d.o.o.

49 ARBURG GmbH + Co KG

31 Beogradski sajam

1, 3 BTS Company, d. o. o.

100 BTS KOTHENNYA, d. o. o.

27 CAJHEN, d. o. o.

61 Camincam, d. o. o.

19 Celjski sejem, d. d.

33 COPADATA

41 FANUC FA Hungary LTD.

89 HAAS Automation, Inc.

93 HALDER, d. o. o.

51 HASCO AUSTRIA Ges.m.b.H

42 HSTEC, d. o. o.

96 Ib-procadd, d. o. o.

29, 95 ICM, d. o. o.

13, 25 Industrijski forum IRT

1, 45 INDUSTROPLAN d. o. o.

4 IRT3000 časopis

69, 71, 73 ITCR, d. o. o.

79 KAČ TRADE, d.o.o.

1, 59 KMS, d. o. o.

1, 21 LOTRIČ, d. o. o.

1 MAPRO, d. o. o.

44 MiniTec d.o.o.

49 NOMIS, d. o. o.

63 OMIKO d.o.o.

17 PFEIFER-TTI, d. o. o.

75 RÜBIG GmbH & Co. KG

1, 85 Rappold Winterhur brusilna tehnika, d. o. o.

1, 99 Sandvik, d. o. o.

1 SAS-Technik GmbH

1 SIMING, d. o. o.

77 TBW, d. o. o.

1 TEXIMP, d. o. o.

87 TOPOMATIKA, d.o.o.

1, 37 YASKAWA Slovenija, d.o.o.

1, 2 WALTER Austria GesmbH

Glavni i odgovorni urednik: Darko Švetak

Urednik za nemetale: Doc. dr. sc. Damir Godec

Urednik za tehnologije: Prof. dr. sc. Zlatan Car

Urednik za metale: Tomislav Staroveški

Stručno vijeće časopisa: Izv. prof. dr. sc. Zlatan Car, Prof. dr. sc. Goran Cukor, Prof. dr. sc. Igor Duplančić, Vladimir Ferdelji, Ruđer Friganović, Mr. sc. Željko Goja, Prof. dr. sc. Bojan Jerbić, Doc. dr. sc. Lado Kranjčević, Prof. dr. sc. Dubravko Majetić, Vladimir Orešković, Ljiljana Pedišić, Mr. sc. Gordana Pehnec Pavlović, Mr. sc. Saša Sladić, Doc. dr. sc. Antun Stoić, Prof. dr. sc. Faruk Unkić, Doc. dr. sc. Saša Vlahinić, Damir Vranić, Izv. prof. dr. sc. Roberto Žigulić

Novinarski prilozi: Matilda Bačelić, Liderpress, Igor Škevin

Prijevod: Matea Hotujac (SLO), Mr.sc. Marina Manucci (ENG), Andrea Gostl (ENG), Mr.sc. Snježana Kereković (NJE)

Lektura: Ela Orešković-Požek (HR)

Idejno rješenje: PROFIDTP, d. o. o., Škofljica, Slovenija

Računalni prijelom časopisa: Darko Švetak s. p., Jan Lovše

Oblikovanje naslovnice i oglasa: Darko Švetak s. p., Boštjan Čadej

Nakladnik: PROFIDTP d.o.o., Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska

Adresa uredništva: PROFIDTP d.o.o., Časopis IRT3000, Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska / Tel: +385 (0)51 615 335; +385 (0)98 409 690 / E-pošta: [email protected]

Tisak: DENONA d.o.o., Zagreb

Cijena: 38 kn/5 €

IRT3000 - inovacijerazvojtehnologije

ISSN: 1846-5951

Copyright© IRT3000

Autorska prava za časopis IRT3000 vlasništvo su nakladnika, tvrtke PROFIDTP d.o.o. Dopušta se prijenos i umnožavanje sadržaja časopisa samo u informativne svrhe i isključivo uz izdavanje pisanog dopuštenja nakladnika.

Page 98: IRT3000 ADRIA 21-2012

98 Prosinac • 21 (4/2012) • Godina 6

››Prijenosni sustavi za mjerenje i slikovnu dijagnostiku.

22Strojevi iz snova: obrada metala kod McLarena

Zelena automatizacijas lančanim prijenosom

Uporaba plastomera s posebnim svojstvima

Eksplozija»velikih podataka«

Ožujak • 22 (1/2013) • Godina 7Cijena 38 kn / 5 € • ISSN 1846-5951

22 •

Ožu

jak

2013

20. - 23. 1. 2013 SolidWorks World 2013 | Orlando, Florida, USA 22. - 25. 1. 2013 PRIMUS: INTERPLASTICA | Kiev, Ukraine 23. - 24. 1. 2013 LOGISTIK-Logistics Fair | Hamburg, Germany 23. - 24. 1. 2013 AUTOMATION Schweiz | Winterthur, Switzerland 29. 1. - 1. 2. 2013 INTERPLASTICA | Moscow, Russia

30. 1. - 1. 2. 2013 IFAM 2013 | Celje, Slovenia 5. - 7. 2. 2013 tire technology EXPO | Cologne, Germany 19. - 21. 2. 2013 FOR AUTOMATION | Prague, Czech Republic 19. - 21. 2. 2013 LogiMAT 2013 | Stuttgart, Germany 20. - 21. 2. 2013 Maintenance Dortmund | Dortmund, Germany 20. - 22. 2. 2013 PLAST-International | Novi Sad, Serbia 20. - 22. 2. 2013 IFAM Serbia | Novi Sad, Serbia 28. 2. - 3. 3. 2013 TRANSPOTEC LOGITEC | Verona, Italy

Najava • 22 • ožujak 2013

Ne propustite››

›› Ostali događaji na http://hr.irt3000.si/kalendar-dogadzanja/

Aktualno stanje bilateralne robne raz-mjene i gospodarske suradnje Hrvatske i Rusije, aktivnosti HGK na jačanju među-sobne gospodarske suradnje te ulazak Rusije u WTO i mogući utjecaj na hrvatsko-ruske gospodarske odnose bile su teme četvrte sjednice Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Ruskom Federacijom održane 3. listopada u Vijećnici HGK.

• Uručene povelje Hrvatskog društva za kvalitetu za 2012.• Kinezi zainteresirani za preuzimanje Gredelja• Industrijska proizvodnja pala manje od očekivanog• Počela probna proizvodnja u Železari Sisak

Suradnja sa Rusijom strateški je interes hrvatskog gospodarstva

IZ REGIJE - HRVATSKA

Za rezultate u proizvodnju, gospodarstvu i doprinos unaprjeđenju gospodarstva Srbije, na svečanom dijelu zasijedanja Skupštine Privredne komore Srbije, uručena je Nagrada PKS za 2012. godinu i to, 25 plaketa sa diplomom predstavnicima gospodarskih društava, 24 plakete sa diplomom i novčane nagrade pojedincima, a dodijeljene su i nagrade povodom jubileja predstavnicima 20 tvrtki.

• Finale Takmičenja za najbolju inovaciju u RS• Brefor uvjeren u porast investicija u Srbiji• Stvara se nova vizija Srbije• Slobodna zona Pirot certificirala integrirane menadžment sustave

Uručene nagrade Privredne komore Srbije za 2012. godinu

IZ REGIJE - SRBIJA

Napredak u zelenoj automatizaciji – struč-njaci iz tvrtke Igus su razvili novi ener-getski lančani prijenos za brzu i nečujnu opskrbu energijom. Takav lanac odlikuje 75% niže trenje i do 57% niža potrebna pogonska snaga.

• Pneumohidraulika umjesto hidraulike• Robotizirano posluživanje linije za navarivanje• Novo računalo za industrijsku upotrebu• Novi robot u Aston Martinu – povećanje produktivnosti tijekom

bojanja

Zelena automatizacija s djelo-tvornim lančanim prijenosom

PROIZVODNJAI LOGISTIKA

Količina podataka u svijetu se svake godine povećava gotovo za polovicu, odnosno svake dvije godine se udvostruči. Pri tome nastaju tzv. velike količine podataka, kojima je gotovo nemoguće upravljati i obrađivati ih s tradicionalnim programskim alatima, kao što su baze podataka. Kako onda do informacija, znanja iskustava i konkurentnih prednosti, koje daju »veliki podaci«?

• SolidWorks 2013• Preuzimanje Autodeska i Siemensa• 3DSync - jednostavno popravljanje učitanih CAD-modela• Dobre prakse MIT Orkester na volju i manjim proizvodnim

poduzećima

Eksplozija »velikih podataka«

SUVREMENE TEHNOLOGIJE

Ekipa McLaren Racing i Yamazaki Mazak sklopili su partnerstvo u kojem će McLa-ren sam izraditi više komponenti te bolje ovladati konstrukci-jom i proizvodnjom zahtjevnih komponenti.

• Postupak LENS• Nova servomehanička preša njemačkog proizvođača• Kada primijeniti logaritamsku deformaciju?• Nova linija proizvoda za magnetsko odvajanje

Strojevi iz snova: obrada metala kod McLarena

IZ SVIJETA

Izbor materijala u industriji rasvjetne opreme je ovisna od više čimbenika, prije svega o temperaturi, kojoj će proizvod biti izložen. S izborom materijala, koji su prozirni za infracrveno svjetlo ili imaju višu toplinsku vodljivost, temperatura na proizvodu se snizuje, što omogućuje primjenu materijala s nižom temperaturnom postojanošću.

• Tehnologija ispitivanja materijala i komponenata pod jednim krovom

• U uporabi već tisućiti robot viper tvrtke ENGEL• Novi program igličastih ventila HASCO Z107900/...• Zhafir Plastics Machinery slijedi trend elektrifikacije ubrizgavalica

Uporaba plastomera s poseb-nim svojstvima

NEMETALI

Page 99: IRT3000 ADRIA 21-2012

www.sandvik.coromant.com/hr

Znate li gdje možete naći više od 100 kvalitetnih fi lmova i zanimljivih video zapisa koji su kako poučni tako i zabavni?

Gdje možete naći upozorenja i savjete za programiranje CAM za tokarenje po trohoidi, razumljive praktične savjete i demonstracije obrade?

Gdje možete vidjeti kako novi alat koji ste upravo kupili izvodi impresivne obrade i gdje možete naći priručne savjete za pametniju proizvodnju?

435.000 gledatelja već zna odgovor. Znate li ga i vi?

Posjetite www.youtube.com/sandvikcoromant

24 brzih savjeta zapametniju proizvodnju

Visokotlačni dovod rashladne tekućine

Glodanje superslitina s keramičkim pločicama

Interpolacija po zavojnici

Izrada dubokih rupa

Velika slobodna duljina – optimizacija

Čeono glodanje

Održavanje glodala

Tehnika glodanja s primicanjem po kružnici

Tehnologija odvalnog glodanja zupčanika

Geometrija pločica

Interpolacija po zavojnici pri...

10-stupanjski ulazni kut kod...

Tokarenje utora po trohoidi

Broj oštrica na glodalu

Glodanje zuba na okretnom obruču vjetrenjače

45-stupanjski ulazni kut kod...

Biste li željeli da snimimo fi lm o posebnoj aplikaciji?Skenirajte kod i kontaktirajte nas.

Smart ads_2012_ALL.indd 4 2012-11-28 14:40:25

Page 100: IRT3000 ADRIA 21-2012