PowerPoint Presentation
ISLAMSKA KULTURA I CIVILIZACIJA MUSLIMANA U PANIJIpanija je
najvea i najznaajnija pokrajina koju su muslimani ikada zauzeli u
Evropi. Njome su najdue i upravljali, od 712. do 1492. godine, ili
nepunih osam stoljea.
panija je najvea i najznaajnija pokrajina koju su muslimani
ikada zauzeli u Evropi. Njome su najdue i upravljali, od 712. do
1492. godine, ili nepunih osam stoljea.panija je prva pokrajina u
povijesti islama koja se 756. godine izdvojila iz sastava
jedinstvene umme ili hilafeta. To njezino izdvajanje iz sastava
hilafeta je oznailo kompletno razdvajanje koje e nakon osam stoljea
imati za posljedicu istrebljenje muslimana u paniji putem
Inkvizicije.
panija je prva pokrajina u povijesti islama koja se 756. godine
izdvojila iz sastava jedinstvene umme ili hilafeta. To njezino
izdvajanje iz sastava hilafeta je oznailo kompletno razdvajanje
koje e nakon osam stoljea imati za posljedicu istrebljenje
muslimana u paniji putem Inkvizicije.No, islamska panija nije samo
prva pokrajina koja se izdvojila iz jedinstvenog hilafeta kao
drava, ve je od 929. godine imala i vlastitog halifu.
No, islamska panija nije samo prva pokrajina koja se izdvojila
iz jedinstvenog hilafeta kao drava, ve je od 929. godine imala i
vlastitog halifu.Porijeklo Emevija u paniji
Porijeklo Emevija u paniji Pirinejski poluotok Emevije osvajaju
poetkom 8. stoljea, za vrijeme halife Velida I, Abdulmelikovog
sina, 712. godine pod vojskovoom Tarikokm ibn Zijadom i namjesnikom
sjeverozapadne Afrike Musaom ibn Nusajrom zauzimanjem prijestolnice
Toleda.Poslije dolaska Abbasija na vlast i masovnog istrebljenja
pripadnika emevijske dinastije,jednom lanu te dinastije i pored
svih, pijuna, uhoda i krvnika, uspjelo je umai. Bio je to
Abdurrahman I,sin Muavijin,unuk Hiamov.
Poslije dolaska Abbasija na vlast i masovnog istrebljenja
pripadnika emevijske dinastije,jednom lanu te dinastije i pored
svih, pijuna, uhoda i krvnika, uspjelo je umai. Bio je to
Abdurrahman I, sin Muavijin,unuk Hiamov.
Abdurrahman IAbdurrahman I, sin Muavije, prvi vladar Emevija na
Pirinejskom poluotoku, vladao je 32 godine, od 756. do 788. godine.
Historiari istiu da je bio hrabar i odvaan, dobar govornik i uen
ovjek. Prezirao je apsolutizam, nepravdu i neslobodu. Prvi je
vladar koji je u Evropi poeo osnivati kole. Imao je nadimke,
Kurejijski soko i Dahil pridolica jer je bio prvi Emevija koji je
doao na Pirinejski poluotok. Abdurrahman III (912. 961.)
Abdurrahman III (912. 961.) Abdurrahman III je najistaknutiji i
najpoznatiji vladar muslimana na Pirinejima. Kada je u25. godini
doao na vast, pola drave je bilo u rukama okupljenih oko Galiba ibn
Hafsa. Sjedite odmetnika bilo je u Toledu. Unutranji neredi
potresali su zemlju vie od pola stoljea. Zato je Abdurrahman III
sistematino i postupno vraao provinciju po provinciju u sastav
centralne drave od 912. do 932. godine. Od poetka 929. godine
Abdurrahman III se prozvao halifom. Odabrao je naziv En-Nasir li
Dinillah ( Pomaga Boije vjere). U njegovo vrijeme Pirinejski
poluotok je bio najnaprednija i najureenija zemja u Evropi. kole u
Kordobi i drugim veim gradovima bile su najpoznatije kolske
ustanove u to vrijeme. U prijestolnici Kordobi Abdurrahman III je
gradio znamenite graevine, meu kojima se osobito istie Dvorac
Ez-Zehra prozvan po njegovoj ropkinji Zehri.Kraj vladavine musimana
u paniji
Kraj vladavine musimana u panijiU periodu vladavine Muvehida u
paniji, papa Inoentije III najavi kriarski rat protiv muslimana.
Godine 1212. sudari se kranska vojska od 60 000 ljudi s
muslimanskom vojskom kod Las Nevasa de Tolosa i planine Siera
Morena. Zbog rascjepkanosti muslimanskih dravica panije, zatim
Arapa i Berbera na drugoj strani, muslimani su u ovom ratu
pobijeeni i to je bio njihov najtei poraz u paniji od kojeg se
nikad nisu oporavili. Muslimanima je komandovao Muhammed en-Nasir,
a kranima Alfonso VIII. Pod kransku vlast padao je grad za gradom,
dok 1232. godine kastiljski kralj Ferdinand II ne osvoji i Kordobu.
Najdalje se na tlu Pirineja odrala Granada, gdje su Ahmerije 1235.
godine osnovali svoju dravu. Kada su se muslimani panije podijelili
na mnogobrojne gradove dravice, zaprijetila im je smrtna opasnost.
Ta opasnost se poveala od momenta kada se sklopio brak izmeu
aragonskog kralja Ferdinanda katolikog i kastijske krajice Izabele.
1469. godine dolazi do ujedinjenja njihovih zemalja i osnivanja
Kraljevine panije. Muslimanska Granada predala se 2. januara 1492.
godine, a njezini dvorci,damije, bezistani, medrese, imareti,
biblioteke, preli su u ruke krana i predati njima na uvanje.
Meutim, katelanski kardinal postavlja kri na najviu gradsku kulu,
to je bio znak za opi progon muslimana.
Kada su se muslimani panije podijelili na mnogobrojne gradove
dravice, zaprijetila im je smrtna opasnost. Ta opasnost se poveala
od momenta kada se sklopio brak izmeu aragonskog kralja Ferdinanda
katolikog i kastijske kraljice Izabele. 1469. godine dolazi do
ujedinjenja njihovih zemalja i osnivanja Kraljevine panije.
Muslimanska Granada predala se 2. januara 1492. godine, a njezini
dvorci,damije, bezistani, medrese, imareti, biblioteke, preli su u
ruke krana i predati njima na uvanje. Meutim, katelanski kardinal
postavlja kri na najviu gradsku kulu, to je bio znak za opi progon
muslimana.Islamska kultura i civilizacija muslimana u
paniji-Trgovina- Musimani panije nisu proizvodili samo za domae
potrebe,ve i za izvoz. Velika trgovina vodi se sa Istokom, ali i sa
Francuskom i Italijom. Glavno trite su Egipat, sjeverna Afrika,
Carigrad.
-Trgovina- MusLimani panije nisu proizvodili samo za domae
potrebe, ve i za izvoz. Velika trgovina vodi se sa Istokom, ali i
sa Francuskom i Italijom. Glavno trite su Egipat, sjeverna Afrika,
Carigrad. ISLAMSKA KULTURA I CIVILIZACIJA MUSLIMANA U PANIJI
-Trgovina- MusLimani panije nisu proizvodili samo za domae
potrebe, ve i za izvoz. Velika trgovina vodi se sa Istokom, ali i
sa Francuskom i Italijom. Glavno trite su Egipat, sjeverna Afrika,
Carigrad. ISLAMSKA KULTURA I CIVILIZACIJA MUSLIMANA U
PANIJI-Arhitektura- Arapi su u paniji, kao i diljem svijeta,
gradili damije, hamame, bezistaner, musafirhane, imarete,
karavan-saraje, hanove, sahat-kule, adrvane, sebilje. Najuvenija
damija je Kordobska, kojku je poeo graditi Abdurrahman I 786.
godine. Gradnju damije dovrio je njegov sin Hiam 793. godine,
dodavi joj etverokutnu munaru kao u sjevernoj Africi.
-Arhitektura- Arapi su u paniji, kao i diljem svijeta, gradili
damije, hamame, bezistaner, musafirhane, imarete, karavan-saraje,
hanove, sahat-kule, adrvane, sebilje. Najuvenija damija je
Kordobska, kojku je poeo graditi Abdurrahman I 786. godine. Gradnju
damije dovrio je njegov sin Hiam 793. godine, dodavi joj
etverokutnu munaru kao u sjevernoj Africi.Hiamovi nasljednici
dograivali su damiju, tako da je ona imala 1293 stupa. Za gradnju
damije Abdurrahman je utroio 80 000 zlatnika. Nakon pada Kordobe
1232. godine, krani su tu damiju pretvorili u katedralu, a sve su
druge damije, kao i hamame, poruili.
Hiamovi nasljednici dograivali su damiju, tako da je ona imala
1293 stupa. Za gradnju damije Abdurrahman je utroio 80 000
zlatnika. Nakon pada Kordobe 1232. godine, krani su tu damiju
pretvorili u katedralu, a sve su druge damije, kao i hamame,
poruili.
Od dvoraca ostala je u Granadi E-Hamra (Al-Hambra), koju je
zapoeo graditi Muhammed ibn Jusuf polovinom 13. stoljea (1249.) iz
dinastije Ahmerija. Gradnja dvorca trajala je vie od jednog
stoljea. To je veliki graevinski kompleks koji sainjavaju utvrde i
palae u kojima je mnogo dvorana za stanovanje, priredbe i
sveanosti. Sve je to rasporeeno oko dva centralna dvorita Mirtinog
i Lavljeg. Ovo posljednje je nazvano zbog 12 adrvana i 12 figura
lavova.
Od dvoraca ostala je u Granadi E-Hamra (Al-Hambra), koju je
zapoeo graditi Muhammed ibn Jusuf polovinom 13. stoljea (1249.) iz
dinastije Ahmerija. Gradnja dvorca trajala je vie od jednog
stoljea. To je veliki graevinski kompleks koji sainjavaju utvrde i
palae u kojima je mnogo dvorana za stanovanje, priredbe i
sveanosti. Sve je to rasporeeno oko dva centralna dvorita Mirtinog
i Lavljeg. Ovo posljednje je nazvano zbog 12 adrvana i 12 figura
lavova.
Od dvorca Medinnetu-z-Zehra, ija je gradnja zapoeta 937. i
trajala 25 godina, veoma malo je ostalo.
Od dvorca Medinnetu-z-Zehra, ija je gradnja zapoeta 937. i
trajala 25 godina, veoma malo je ostalo.
Od drugih objekata graeni su dvorci utvrenja El-Kasri-Alkazari u
Kordobi, Sevilji, Toledu i Segoviji, od kojih je najouvaniji do
danas onaj Seviljski. Alakazari su podizani na uzvisinama tokom 11,
12. i 13. stoljea sino antikim akropolama i srednjovjekovnim
katelima. Seviljski alkazar sluio je krajevima kao rezidencija. U
Sevilji je danas preostala Giralda kula i munara Velike, poruene
damije, sagraene 1184. godine. Stil gradnje u paniji naziva se
hispano-maurskim stilom (pansko-muslimanskim).
Od drugih objekata graeni su dvorci utvrenja El-Kasri-Alkazari u
Kordobi, Sevilji, Toledu i Segoviji, od kojih je najouvaniji do
danas onaj Seviljski. Alakazari su podizani na uzvisinama tokom 11,
12. i 13. stoljea sino antikim akropolama i srednjovjekovnim
katelima. Seviljski alkazar sluio je krajevima kao rezidencija. U
Sevilji je danas preostala Giralda kula i munara Velike, poruene
damije, sagraene 1184. godine. Stil gradnje u paniji naziva se
hispano-maurskim stilom (pansko-muslimanskim).
-Obrazovanje i kolstvo-kolovanje u paniji bilo je veoma raireno
i potpuno razvijeno od najniih do najviih stupnjeva, od
mektebi-ibtidaije do sveuilita. kolovali su se ne samo mukarci ve i
ene. Hakem II je osnovao u Kordobi oko 27 samostalnih kola.
Sveuilita su postojala u Kordobi, Sevilji, Malagi i Granadi. Uz
islamske disipline, na univerzitetima izuavani su arapski jezik,
filozofija, matematika, astronomija, fizika, hemija, pravo,
povijest, geografija, medicina itd. Sveuilita su bila otvorena i za
javne skupove.
-Obrazovanje i kolstvo-kolovanje u paniji bilo je veoma raireno
i potpuno razvijeno od najniih do najviih stupnjeva, od
mektebi-ibtidaije do sveuilita. kolovali su se ne samo mukarci ve i
ene. Hakem II je osnovao u Kordobi oko 27 samostalnih kola.
Sveuilita su postojala u Kordobi, Sevilji, Malagi i Granadi. Uz
islamske disipline, na univerzitetima izuavani su arapski jezik,
filozofija, matematika, astronomija, fizika, hemija, pravo,
povijest, geografija, medicina itd. Sveuilita su bila otvorena i za
javne skupove. Veliku ulogu u kolstvu i obrazovanju odigrale su
biblioteke, kako privatne tako i dvorske. Najvea biblioteka bila je
Dvorska u Kordobi, koju je osnovao Muhammed I u 9. stoljeu, znatno
poveao Abdurrahman III, a jo vie njegov sin Hakem II, koji je ljude
poslao u Aleksandriju, Damask i Bagdad sa zadaom da kupe ili prepiu
vrijedne rukopise i knjige. Tako su prikupili 400 000 primjeraka
biblioteci koja je brojala 600 000 raznih knjiga i svezaka.
Veliku ulogu u kolstvu i obrazovanju odigrale su biblioteke,
kako privatne tako i dvorske. Najvea biblioteka bila je Dvorska u
Kordobi, koju je osnovao Muhammed I u 9. stoljeu, znatno poveao
Abdurrahman III, a jo vie njegov sin Hakem II, koji je ljude poslao
u Aleksandriju, Damask i Bagdad sa zadaom da kupe ili prepiu
vrijedne rukopise i knjige. Tako su prikupili 400 000 primjeraka
biblioteci koja je brojala 600 000 raznih knjiga i svezaka.
-Znanost- na polju znanosti panski muslimani su najvie postigli
u botanici, medicini, matematici i astronomiji.
-Znanost- Na polju znanosti panski muslimani su najvie postigli
u botanici, medicini, matematici i astronomiji. -Botanika-Kordobski
lijenik El-Gafiki u 12. stoljeu sakuplja je biljaka diljem panije i
u Africi. Svakoj biljci dao je naziv na tri jezika: arapskom,
berberskom i latinskom i svaku je precizno opisao. -Medicina-U
medicini je doprinos muslimana za ovo vrijeme znaajan. Ibnu-l-Hatib
kugu smatra zaraznom boleu, koja se prenosi odjepm, posuem i
naunicama crna smrt. Dvorski lijenik Hakema II Ibnu Abbas
Ez-Zehravi bio je najvei hirurg u svoje vrijeme.
-Botanika-Kordobski lijenik El-Gafiki u 12. stoljeu sakuplja je
biljaka diljem panije i u Africi. Svakoj biljci dao je naziv na tri
jezika: arapskom, berberskom i latinskom i svaku je precizno
opisao.
-Medicina-U medicini je doprinos muslimana za ovo vrijeme
znaajan. Ibnu-l-Hatib kugu smatra zaraznom boleu, koja se prenosi
odjepm, posuem i naunicama crna smrt. Dvorski lijenik Hakema II
Ibnu Abbas Ez-Zehravi bio je najvei hirurg u svoje
vrijeme.-Filozofija- Islamska panija dala je velike i znamenite
filozofe. To su prije svih Ibnu Badde (Nain ivljenja usamljenika),
cilj filozofije vidi u savrenstvu ljudskog duha. Ibn Tufejl (ivi
sin budnoga), Muhammed ibn Rud (Opi zakoni medicine), Muhijjiddin
ibn Arabi (Objave Mekke i Leite mudrosti).
-Filozofija- Islamska panija dala je velike i znamenite
filozofe. To su prije svih Ibnu Badde (Nain ivljenja usamljenika),
cilj filozofije vidi u savrenstvu ljudskog duha. Ibn Tufejl (ivi
sin budnoga), Muhammed ibn Rud (Opi zakoni medicine), Muhijjiddin
ibn Arabi (Objave Mekke i Leite mudrosti).-Poezija-Veliki pjesnici
meu Arapima bii su i u predislamskom periodu. Ljubav prema
pjesnitvu dola je sa Arapima i na Pirineje. Najvei pjesnik je Ibn
Zejdun, iz 11. stoljea, koji se oduevljavao Ez-Zehrom i ljepotama
prirode. Arapsko pjesnitvo imalo je uticaja i na krane.
-Poezija-Veliki pjesnici meu Arapima bii su i u predislamskom
periodu. Ljubav prema pjesnitvu dola je sa Arapima i na Pirineje.
Najvei pjesnik je Ibn Zejdun, iz 11. stoljea, koji se oduevljavao
Ez-Zehrom i ljepotama prirode. Arapsko pjesnitvo imalo je uticaja i
na krane.-Muzika-Muzika nije strana islamu i muslimanima. Bila je
razvijena i u islamskoj paniji. Zaetnik muzike umjetnosti u paniji
je Zirajb. Muzikom instrumentu mandolini dodao je petu icu. U
Kordobi osniva prvu muziku kolu. Kasnije se otvaraju takve kole i u
Sevilji, Toledu, Valenciji i Granadi.
-Muzika-Muzika nije strana islamu i muslimanima. Bila je
razvijena i u islamskoj paniji. Zaetnik muzike umjetnosti u paniji
je Zirajb. Muzikom instrumentu mandolini dodao je petu icu. U
Kordobi osniva prvu muziku kolu. Kasnije se otvaraju takve kole i u
Sevilji, Toledu, Valenciji i Granadi.Toledo
KORDOBA
GRANADA
-Bernard Levis u svom djelu Arapi u povijesti kae: Arapi su
utisnui svoj biljeg paniji u vjetinama panskog seljaka i zanatlije
i u rijeima kojima ih on opisuje u umjetnosti, arhitekturi, muzici,
literaturi pouotoka, nauci i filozofiji srednjovjekovnog Zapada,
koju su oni obogatili prenijevi nasljedstvo antike vjerno sauvano i
uveano.
-Bernard Levis u svom djelu Arapi u povijesti kae: Arapi su
utisnuli svoj biljeg paniji u vjetinama panskog seljaka i zanatlije
i u rijeima kojima ih on opisuje u umjetnosti, arhitekturi, muzici,
literaturi poluotoka, nauci i filozofiji srednjovjekovnog Zapada,
koju su oni obogatili prenijevi nasljedstvo antike vjerno sauvano i
uveano.HVALA NA PANJI !
HVALA NA PANJI !
