Organizacija i tehnologija drumskog transporta

Predmet: ORGANIZACIJA I TEHNOLOGIJA DRUMSKOG TRANSPORTAIspitna pitanja za Integralni ispit u kolskoj 2014/2015. godiniR.b.Oblast (poglavlje)

1.Podjela saobraaja prema vidovima

2.Podjela saobraajamultimodalni sistemi transporta

3.Podjela drumskog transporta prama karakteristinim prevozima

4.Podjela drumskog transporta prama namjeni i teritorijalnom djeokrugu

5.Podjela drumskog transporta prama predmetu prevoza i nainu organizovanja

6.Inventarski vozni park

7.Rad voznog parkatransportni proces

8.Tehniko-eksploatacioni pokazatelji rada vozila, vremenski bilans i auto-dani

9.Tehniko-eksploatacioni pokazatelji rada vozila, koeficijent tehnike ispravnosti

10.Tehniko-eksploatacioni pokazatelji rada vozila, koeficijent iskoritenja voznog parka

11.Tehniko-eksploatacioni pokazatelji rada vozila, koeficijent iskoritenja tehniki ispravnog voznog parka

12.Tehniko-eksploatacioni pokazatelji rada vozila, reim rada i radno vrijeme voznog parka

13.Tehniko-eksploatacioni pokazatelji rada vozila, radno vrijeme i koeficijent iskoritenja vremena

14.Preeni put i koeficijent iskoritenja preenog puta

15.Preeni put i koeficijent nultog preenog puta

16.Srednja duina vonje i srednji dnevni put heterogenog voznog parka

17.Saobraajna i eksploatacione brzina kretanja vozila

18.Saobraajna i transportne brzine kretanja vozila

19.Proizvodnost inventarskog i radnog voznog parka autobusa

20.Uslovi za dobijanje licenca za meunarodni i domai saobraaj

21.Linijski meunarodni i domai prevoz putnika

22.Vanlinijski meunarodni i domai prevoz putnika

23.Zavisni trokovi eksploatacije autobusa

24.Nezavisni trokovi eksploatacije autobusa

25.Tarife prevoza, nain i kriterij za formiranje tarifa

26.Nain i kriterij formiranja cijena transportne usluge po jedinici transportne usluge

27.Zavisnost cijena transportne usluge od izmjeritelja eksploatacije

28.Prevozni puta za izvrenje transportnog zadatka

29.Ponavljajui prevozni put sa povratnom praznom i punom vonjom

30.Ponavljajui prevozni put sa djeliminim iskoritenjem preenog puta

31.Radijalni, prstenasti i distributivni (sabirni) prevozni put

32.Prosjean broj putnika i koeficijent izmjene putnika u linijskom saobraaju

33.Koeficijent statikog i dinamikog iskoritenja autobusa

34.Prosjean broj putnika i srednje rastojanje prevoza putnika

35.Kolebanje putnika i neravnomjernosti tokova putnika

36.Interval slijeenja autobusa u gradsko-prigradskom saobraaju

1.Podjela saobraaja prema vidovimaPodjela saobraaja se moe vriti na razne naine. Kao kriterijumi za podjelu mogu nam sluiti izvjesne tehnike karakteristike, zatim nain organizacije prevoza, kao i izvjesne ekonomske funkcije pojedinih saobraajnih djelatnosti.razlikujemo:1. Kopneni saobraaj, koji se dijeli na drumski, eljezniki, cjevovodni i saobraaj sa prenosivim trakama2. Vodeni saobraaj, koji dijelimo na pomorski, rijeni, jezerski i kanalski3. Vazduni saobraaj4. Potanski saobraaj5. Telekomunikacijski saobraaj

2.Podjela saobraajamultimodalni sistemi transporta

3.Podjela drumskog transporta prama karakteristinim prevozima

Drumski transport se moe podijeliti prema razliitim obiljejima. Prema namjeni voznih parkova, podruju djelovanja, nainu organizovanosti i karakteristikama kapaciteta voznog parka razlikujemo sljedee vrste transporta:1. Drumski transport prema namjeni2. Drumski transport prema teritorijalnom dometu poslovanja3. Drumski transport prema predmetu prevoenja4. Drumski transport prema nainu organizacije5. Drumski transport prema specifinim karakteristikama kapaciteta voznog parka4.Podjela drumskog transporta prama namjeni i teritorijalnom djeokrugu

Prema namjeni voznih parkova pri koritenju kapaciteta imamo_ Javni prevoz za opte potrebe i Prevoz za vlastite potrebaUnutranji transport naziva se jo i domai transport. To je prevoz robe i putnika koji se obavlja samo na teritoriji jedne drave. Taj se transport odvija u skladu sa dravnim i pravnim propisima koji su po pravilu usklaeni sa meunarodnim standardima

Unutrenji drumski transport moe se podijeliti na gradski, prigradski i meugradski autotrensport.

Meunarodni drumski transport naziva se jo i internacionalni transport. Ro je prevoz koji se obavlja izmeu dvije ili vie drava. Meunarodni drumski transport obuhvata i pogranini transport.

Meunarodni drumski prevoz odvija se u skladu sa dravnim i meunarodnim pravnim propisima. Meunarodni transport moe biti: javni, za vlastite potrebe, teretni, linijski i slobodni

5.Podjela drumskog transporta prama predmetu prevoza i nainu organizovanjaPrema predmetu prevoza transport moe biti: Teretni transport Putniki transport Ovaj transport odvija se u skladu sa domaim i meunarodnim propisima. Teretni transport moe biti: javni za vlastite potrebe nacionalni meunarodni tranzitni pogranini bilateralni linijski islobodni Putniki transport obavlja prevoz putnika. U putnikom prevozu putnici zahtijevaju udobnost, sigurnost, redovnost, tanost, uestalost, brzinu i ekonominostDrumski transport prema nainu organizacije moe biti_linijski drumski transportslobodni prevoztaxi prevoz

Linijski prevoz putnika i prevoz osoba i robe je prevoz po unaprijed utvrenom redu vonje gdje su cijene i drugi uslovi unaprijed poznati. Linijski prevoz se organizuje da kontinuirano obezbjeuje efikasniji i meusobno povezaniji prevoz putnika

Pod slobodnim drumskim transportom podrazumijeva se transport po potrebi, od sluaja do sluaja kako za prevoz putnika tako i za prevoz robe. Kod ove vrste transporta sporazumno se odreuju obaveze izmeu prevoznika i korisnika za svaki pojedinani sluaj

Taxi prevoz Ovo je posebna vrsta javnog drumskog prevoza koji je po prirodi javni gradski individualni prevoz putnika koji se obavlja po utvrenoj tarifi, a na relaciji koju odreuje korisnik. To je po pravilu slobodni transport6.Inventarski vozni park

Pod pojmom inventarski vozni park podrazumijeva se skup svih vozila koja se vode u inventaru jednog autotransportnog preduzea. Vozni park drumskih transportnih sredstava sastoji se od: autobusa, zglobnih autobusa, teretnih motornih vozila, tegljaa, prikolica i poluprikolica.

7.Rad voznog parkatransportni proces

Transportni proces predstavlja porces premjetenja robe i putnika i ukljuuje sve pripremne operacije. Transportni proces podrazumijeva upuivanje vozila na utovar, utovar robe (prijem putnika), prevoz, istovar i predaju robe.

Ciklus transportnog procesa, potpun ciklus obuhvata:

upuivanje vozila na mjesto utovara (prijema putnika),

prijem i utovar robe (prijem putnika),

prevoz robe (putnika),

istovar i predaja robe (iskrcavanje putnika),

8.Tehniko-eksploatacioni pokazatelji rada vozila, vremenski bilans i auto-dani

Vremenski bilans voznog parka u danima autodani (DiSvaka vozna jedinica u inventarskom voznom parku nalazi se odreeni broj posmatranih dana Di. Ti dani su sainjeni od ispravnih (Ds) i neispravnih dana (Dn).Kada je vozna jedinica tehniki ispravna, njen vremenski bilans se satoji od dana u radu (Dr) i dana van rada (Dg).

Supstitucijom dobijemo da se vremenski bilans satoji od dana u radu (Dr), dana van rada (Dg) i neispravnih dana (Dn).Auto-dani (ADi)

a) Za kompletan homogeni inventarski vozni park auto-dani predstavljaju zbir auto-dana svih voznih jedinica.

Za kompletan heterogen inventarski vozni park auto-dani predstavljaju zbir auto-dana svih grupa voznih jedinica.

b) Za kompletan homogeni inventarski vozni park sposobni auto-dani predstavljaju zbir auto-dana svih voznih jedinica n ADs = Ds

1

Za kompletan heterogen inventarski vozni park sposobni auto-dani predstavljaju zbir auto-dana svih grupa voznih jedinicaAuto-dani u garai za kompletan homogeni inventarski vozni park predstavljaju zbir auto-dana svih voznih jedinica.

Auto-dani u garai za kompletan heterogen inventarski vozni park predstavljaju zbir auto-dana svih grupa voznih jedinica

Za kompletan homogeni inventarski vozni park neradni auto-dani predstavljaju zbir auto-dana svih voznih jedinica

Za kompletan heterogen inventarski vozni park neradni auto-dani predstavljaju zbir auto-dana svih grupa voznih jedinica

9.Tehniko-eksploatacioni pokazatelji rada vozila, koeficijent tehnike ispravnosti

Koeficijent tehnike ispravnosti utvruje koji dio vremena su vozila tehniki ispravna.

Za homogeni vozni park koeficijent tehnike ispravnosti, se dobije iz obrasca:

Za heterogen vozni park koeficijent tehnike ispravnosti, se dobije iz obrasca:

10.Tehniko-eksploatacioni pokazatelji rada vozila, koeficijent iskoritenja voznog parka

Koeficijent iskoritenja voznog parka utvruje koji dio ukupno raspoloivog vremena vozila provedu u radu, odnosno to je odnos broja auto-dana na radu prema broju auto-dana ukupnog inventarskog parka.

11.Tehniko-eksploatacioni pokazatelji rada vozila, koeficijent iskoritenja tehniki ispravnog voznog parka

Koeficijent iskoritenja tehniki ispravnog sposobnog voznog parka utvruje koji dio voznog parka radi od ukupno sposobnih vozila.

Ovaj koeficijent ukazuje na injenicu koliko je komercijalna sluba sposobna za zaposli vozila od ukupno raspoloivih vozila za rad. Ovaj obrazac je primjenjljiv za autobuse.

a) Za homogeni vozni park koeficijent iskoritenja tehniki ispravnog sposobnog voznog parka, se dobije iz obrasca

12.Tehniko-eksploatacioni pokazatelji rada vozila, reim rada i radno vrijeme voznog parka

Za petodnevnu radnu sedmicu broj radnih dana u godine je:

Ddn = Di Drr [dana]

Radno vrijeme za jedno vozilo iznosi: Prosjeno dnevno radno vrijeme heterogenog voznog parka:

13.Tehniko-eksploatacioni pokazatelji rada vozila, radno vrijeme i koeficijent iskoritenja vremena

Za odreivanje stepena iskoritenja vremena koje vozilo provede na radu slui izmjeritelj koji se naziva koeficijent iskoritenja radnog vremena i koji oznaavamo sa . Koeficijent iskoritenja radnog vremena moe se odrediti za prostu ili sloenu vonju, za jedan obrt, za jedinicu voznog parka u toku dana ili za cjelokupan vozni park za ma koji vremenski period. Koeficijent iskoritenja radnog vremena jednak je odnosu vremena (u asovima) provedenom u vonji (kao kretanju) prema vremenu provedenom na radu, za jednu prostu ili sloenu vonju, obrt, jedinicu voznog parka u toku dana kao i cijeli vozni park za ma koji vremenski period.

14.Preeni put i koeficijent iskoritenja preenog puta

Preeni put se naziva rastojanje koje vozilo pree za odreeno vrijeme izraeno u kilometrima.

Za heterogen vozni park koeficijent iskoritenja preenog puta dobije se iz obrasca:

15.Preeni put i koeficijent nultog preenog puta

Preeni put se naziva rastojanje koje vozilo pree za odreeno vrijeme izraeno u kilometrimaKoeficijent nultog preenog puta predstavlja odnos nultog preenog puta prema ukupno preenom putu

16.Srednja duina vonje i srednji dnevni put heterogenog voznog parka

Srednja duina vonje sa teretom pri radu jednog vozila predstavlja zbir svih produktivnih vonji kroz ukupan broj vonji:

17.Saobraajna i eksploatacione brzina kretanja vozilaPod eksploatacionom brzinom podrazumijevamo uslovljenu srednju brzinu vonje, pri emu uzimamo u obzir cjelokupno vrijeme koje vozilo provede na radu, ukljuujui sve dangube u toku vremena na radu ( prosjeno preeni put vozila u km za jedan as rada vozila ). 18.Saobraajna i transportne brzine kretanja vozila

Pod prevoznom brzinom podrazumijevamo prosjenu brzinu, koju ostvarujemo pri transportu robe ili putnika, izmeu dvije take uraunavajui i vrijeme svih usputnih zadravanja koja ne proistiu od uslova saobraaja, kao to su ukrcavanje i iskrcavanje putnika, odnosno utovar i istovar robe, snadbijevanje vozila, odmor vozaa i putnika i dr.19.Proizvodnost inventarskog i radnog voznog parka autobusa

Proizvodnost autobusa definisana je odnosom broja prevezenih putnika po asu rada vozila na liniji, odnosno brojem izvrenih putnikih kilometara po asu rada vozila na liniji. Izraz asovne proizvodnosti vozila dobie se kada se broj prevezenih putnika u toku vonje Q i ostvaren transportni rad u U u toku vonje podijeli sa vremenom trajanja te vonje tr i sa uzimanjem u obzir iskoritenja preenog puta

20.Uslovi za dobijanje licenca za meunarodni i domai saobraaj

Uslov za obavljanje meunarodnog transporta je posjedovanje odobrenja licence za obavljanje tog prevoza. Licencu za obavljanje meunarodnog prevoza putnika izdaje nadleno ministarstvo saobraaja, a na zahtjev prevoznika

Uslovi da jedno preduzee dobije licencu su:

da je upisano u sudski registar za obavljanje meunarodnog drumskog prevoza po propisima u spoljnotrgovinskom poslovanju,

da posjeduje potreban broj vozila koja ispunjavaju propisane tehnikoekploatacione uslove za obavljanje meunarodnog transporta i to u vlasnitvu najmanje dva registrovana autobusa za obavljanje linijskog prevoza putnika,

da ima osigurano parkiranje za vozila za koja se trai licenca, kao i njihovo odravanje,

da zapoljava odreen broj vozaa, specijalista, a najmanje jednog vozaa po autobusu za obavljanje linijskog prevoza putnika,

da nije pod steajem ili u toku steajnog postupka i da mu nije izreena neka od mjera privremene zabrane spoljnotrgovinskog poslovanja, ili zatitna mjera zabrane vrenja javnog prevoza kao privredne djelatnosti.

21.Linijski meunarodni i domai prevoz putnika

Linijski prevoz putnika je prevoz po unaprijed utvrenom redu vonje gdje su cijene i drugi uslovi unaprijed poznati. Linijski prevoz se organizuje da obezbjedi efikasniji i meusobno povezaniji prevoz putnika. Linijski prevoz putnika moe se obavljati samo na osnovu registrovanih redova vonje. Linijski transport je ustvari prevoz izmeu poetnog i zavrnog terminusa prema unaprijed utvrenom redu vonje.

Domai ili unutranji prevoz putnika se obavlja samo na teritoriji jedne drave. Taj se transport odvija u skladu sa dravnim i pravnim propisima koji su usklaeni sa meunarodnim standardima. Unutranji drumski transport moe se podijeliti na gradski, prigradski i meugradski autotransport.

22.Vanlinijski meunarodni i domai prevoz putnika

Pod vanlinijskim ili slobodnim drumskim transportom podrazumijeva se transport po potrebi. Kod ove vrste transporta sporazumno se odreuju obaveze izmeu prevoznika i korisnika za svaki pojedinani sluaj.

Kod transporta putnika od sluaja do sluaja vozilo koje vri transport nosi na prednjem

desnom dijelu vjetrobrana tablicu sa oznakom slobodna vonja. Ovaj prevoz obavlja se prema vaeim domaim i meunarodnim pravnim propisima. Slobodni vanlinijski prevoz putnika moe vriti prevoznik koji ima najmanje jedno vozilo u vlasnitvu a ispunjava odgovarajue tehnike-eksploatacione uslove.23.Zavisni trokovi eksploatacije autobusa

Varijabilni trokovi se mijenjaju u ukupnoj sumi trokova u funkciji preenog puta. to je vei ukupni broj preenih kilometara, to je visina varijabilnih trokova vea. U varijabilne trokove ubrajamo:

Trokove goriva

Trokove guma, trokove ulja, maziva i nesmrzavajuih rashladnih tenosti

Trokove tekueg odravanja

Trokove plata i dnevnica vozaa

Trokove provizije za prodaju karata

Trokove putarine

24. Nezavisni trokovi eksploatacije autobusa

Fiksne trokove moemo posmatrati kao apsolutno fiksne i relativno fiksne.

Apsolutno fiksni trokovi su trokovi koji se ne mijenjaju u zavisnosti od veliine voznog parka preduzea. Relativno fiksni trokovi predstavljaju fiksne trokove jedne vozne jedinice. Poveanjem broja voznih jedinica poveava se i visina relativno fiksnih trokova.

U fiksne trokove ubrajamo:

amortizaciju,

trokove investicionog odravanja,

trokove uprave,

trokove osiguranja,

trokove registracije vozila i putarina u BiH

trokove registracije redova vonje,

trokove kamata,

ostale materijalne trokove,

trokove promocije,

poreze i doprinose.

25.Tarife prevoza, nain i kriterij za formiranje tarifa Pod tarifom se podrazumijeva sistem po kome se odreuje naknada za transportne usluge u odreeno vrijeme i za odreene vonje, kao i za odreene kategorije putnika.Nacin za formiranje tarifa je taj da Tarifa treba da obezbijedi pokrie trokova transporta koji nastaju pri vrenju transport.Tarifni sistem treba da se zasniva na slijedeim kriterijima, da je:

jednakost primjene prema svim korisnicima;

stalnost tarifa, koja se ogleda u tome to se ne mogu i ne smiju esto mijenjati; i

jasnost, tj. jednostavnost tarifa. One moraju biti jasne, pregledne i razumljive onima kojima su namijenjene.26.Nain i kriterij formiranja cijena transportne usluge po jedinici transportne uslugeStatistiki podaci koji se vide u jednom autotransportnom preduzeu omoguavaju nam da izraunamo vremenske trokove po jedinici vremena s, kilometrane trokove po preenom kilometru p i pretovarne trokove po toni transportovanog (utovarenog) tereta

Podaci neophodni za utvrivanje cijene kotanja transporta su: - trokovi transporta u KM/tkm

- koeficijent iskoritenja inventarskog

voznog parka

- koeficijent iskoritenja vremena u 24 asa

- koeficijent iskoritenja radnog vremena

Vs - saobraajna brzina

VDi - inventarski autodani za posmatrani period

vremena

VK - ukupno preeni kilometri od strane voznog

parka za posmatrani period vremena

WQ - proizvodnost voznog parka u prevezenim

tonama za jedinicu vremena

WU - proizvodnost voznog parka u ostvarenim

tonskim kilometrima za jedinicu vremena

27.Zavisnost cijena transportne usluge od izmjeritelja eksploatacije

Sa poveanjem nosivosti vozila i koeficijent dinamikog iskoritenja nosivosti cijena transporta opada. Sa poveanjem srednje duine vonje sa teretom, saobraajne brzine i koeficijenta iskoritenja preenog puta opada cijena transporta po 1 tkm. to je due vrijeme trajanja dangube na utovaru i istovaru po vonji, to je cijena transporta vea.

28. Prevozni puta za izvrenje transportnog zadatkaZa postizanja dobre organizacije prevoza, to podrazumijeva najveu proizvodnost uz najniu cijenu prevoza, vri se izbor najpovoljnijeg prevoznog puta. Kada se analiziraju sve mogue kombinacije kretanja vozila u toku prevoznog procesa, moe se konstatovati da se svi prevozni putevi grupiu u etiri grupe:

ponavljajui,

radijalni (zrakasti),

prstenasti,

distributivniNajsloeniji su oni itinereri kod kojih je potrebno skratiti nulte vonje i vonje bez tereta na minimum. Pri izboru itinerera neophodno je uvijek dobiti itinerer sa transportom u oba smjera ili prstenasti (kruni) itinerer.29.Ponavljajui prevozni put sa povratnom praznom i punom vonjomPonavljajui prevozni put je takvo kretanje vozila pri vrenju transportnog procesa gdje se vonje ponavljaju istim prevoznim putem izmeu dvije take.Ponavljajui prevozni put sa povratnom praznom vonjom sa poloajem garae van prevoznog puta izmeu terminusa A i B Ovaj prevozni put naziva se prost ponavljajui, jer se u toku rada transportnog sredstva za vrijeme jednog obrta obavi samo jedna vonja sa teretom.

Ponavljajui prevozni put sa prevoenjem robe u oba smjera

Kod ponavljajueg itinerera sa transportom u oba smjera u toku obrta vozila ostvaruju se dvije vonje sa teretom Zo = 2Zo .Ovdje poloaj garae nema uticaja na odnos broja vonji i obrta i nije bitno da li prevoz zapoinje iz take A ili B.30. Ponavljajui prevozni put sa djeliminim iskoritenjem preenog putaPonavljajui prevozni put sa prevoenjem robe u oba smjera i sa djeliminim iskoritenjem preenog puta Na ovom prevoznom putu mogu se dogoditi dva karakteristina sluaja:

djelomino iskoritenje preenog puta samo u jednom smjeru,

djelomino iskoritenje preenog puta u oba smjera.

Navedena dva sluaja se dalje mogu razlikovati u odnosu na poloaj garae. Garaa se moe nai na prevoznom putu, izvan prevoznog puta gdje se vozila poslije istovara u zadnjoj vonji vraaju direktno u garau. Pored toga mogue je da se garaa nalazi izvan prevoznog puta, a da se vozila u garau vraaju preko mjesta prvog utovara u toku dana.

Ponavljajui prevozni put sa djeliminim iskoritenjem prevoznog puta u povratnoj vonji sa poloajem garae van prevoznog puta U ovom sluaju vozila se u garau vraaju preko mjesta A. Ponavljajui prevozni put sa djeliminim iskoritenjem preenog puta u povratnoj vonji sa poloajem garae van prevoznog puta izmeu terminusa A i B.31.Radijalni, prstenasti i distributivni (sabirni) prevozni put

Radijalni zrakasti prevozni put predstavlja vie ponavljajuih prevoznih puteva sa prevoenjem u jednom smjeru koji se stiu u jednu taku sa vie mjesta isporuke ili otprema tereta sa jednog mjesta na vei broj mjesta prijema robe.Prstenasti prevozni put predstavlja kretanje transportnog sredstva po zatvorenoj konturi - prstenu sastavljenom od transporta sa nekoliko taaka utovara i istovara.

Kod distributivnog prevoznog puta (itinerera) u u toku vonje postepeno se vri utovar ili istovar robe. Sabirni ili distributivni itinerer podrazumijeva polu - prstenaste ili prstenaste itinerere pri kojima se vri postepen utovar, odnosono istovar robe. Distributivni (sabirni) prevozni put razlikuje se od prstenastog to se u toku vonje postepeno vri istovar ili utovar robe.32. Prosjean broj putnika i koeficijent izmjene putnika u linijskom saobraaju

Prosjean broj putnika po jednoj dionici jednak je odnosu ukupnog broja prevezenih putnika na svim dionicama linije u poluobrtu prema broju dionica meustanina rastojanja.

Koeficijent izmjene putnika u meugradskom autobuskom saobraaju definisan je odnosom ukupnog broja prevezenih putnika u poluobrtu P prema prosjenom broju putnika po jednoj dionici linije za obim prevoza.

33.Koeficijent statikog i dinamikog iskoritenja autobusa

Iskoritenje broja mjesta u vozilu mjeri se koeficijentom statikog iskoritenja i on je jednak odnosu broja stvarno prevezenih putnika prema broju putnika koje je bilo mogue prevesti pri potpunom iskoritenju kapaciteta autobusa uz postignutu vrijednost koeficijenta izmjene putnika

Za ocjenu iskoritenja kapaciteta autobusa ukljuivi duinu putovanja putnika sluimo se koeficijentom dinamikog iskoritenja kapaciteta autobusa koji je jednak odnosu ostvarenog transportnog rada u Pkm prema transportnom radu u Pkm koji je bilo mogue ostvariti pri punom iskoritenju broja mjesta u vozilu uz postignutu vrijednost koeficijenta izmjene putnika.

34. Prosjean broj putnika i srednje rastojanje prevoza putnikaProsjean broj putnika po jednoj dionici jednak je odnosu ukupnog broja prevezenih putnika

na svim dionicama linije u poluobrtu prema broju dionica meustanina rastojanja.

Srednje rastojanje prevoza putnika dobija se kao aritmetika sredina

svih rastojanja prevoza putnika

35. Kolebanje putnika i neravnomjernosti tokova putnikaKolebanje tokova putnika predstavljaju osnovne parametre pri izboru racionalnog kapaciteta autobusa, prorauna potrebnog broja vozila na radu, vremena trajanja obrta vozila, intervala vonje vozila i izradi redova vonje. Na kolebanje tokova putnika po asovima u toku dana utie i vie faktora:

vrijeme poetka i zavretka radnog vremena

poetak i zavretak nastave u kolama i fakultetima

vrijeme rada trgovake mree i ostalih institucija u gradu i dr.

Tok putnika na jednoj liniji karakterisan je neravnomjernostima broja putnika po dionicama linije. Neravnomjernost putnika odreuje se odnosom maksimalne prema prosjenoj vrijednosti. Neravnomjernost putnika moe biti za obim prevoza i za transportni rad.

36. Interval slijeenja autobusa u gradsko-prigradskom saobraajuInterval vonje je vremenski razmak izmeu nailaska dva uzastopna vozila, koja se kreu u

istom smjeru na nekoj taki linije. Dobija se odnosom vremena trajanja obrta vozila prema broju vozila na radu.

Rad vozila u prigradskom saobraaju s obzirom na veu frekvenciju vozila i manju vrijednost intervala vonje potrebno je pratiti po poluobrtima, odnosno po obrtima vozila. Najmanji interval je u jutarnjim i poslijepodnevnim picama kao i u gradskom prevozu.