issn: 1846-3371...2 bizdirekt lipanj 2009. 3 Sadr`aj tema broja: Poduzetni~ke potporne institucije “Poduzetnicima, a posebno po~etnicima, svaka je pomo} dobrodo{la. Ulaz u svijet

tema brojaPoduzetni~ke potporne institucijeposebni prilozi

intervjuDanijela Kudoi}

CertifikacijaPrehrambena industrijaTurizamZdravlje i ljepota

prvi besplatni poslovni ~asopis - slavonija i baranja broj 28, godina IV, lipanj 2009.

issn

: 184

6-33

71

2 bizdirekt � lipanj 2009. 33

Sadràj

tema broja: Poduzetni~ke potporne institucije

“Poduzetnicima, a posebno po~etnicima, svaka je pomo} dobrodo{la. Ulaz u svijet poduzetni{tva velika je odluka i samo pokretanje posla te prvi koraci iznimno su te{ki. Bilo poduzet-nici po~etnici, bilo ve} iskusni manageri, ve}ini je u odre|enom trenutku potrebna pomo}, savjet ili makar razumijevanje.

31 Certifikacija

40 Prehrambena industrija 59 Zdravlje i ljepota

53 Turizam

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca

- Danijela Kudoi}, direktorica tvrtke Izvorno.hr

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju- Republika Irska

Financije- Banka i osiguranje – saveznici i u krizi?

Informatika- Internet marketing – rast prihoda uz smanjenje tro{kova

Informatika- Zbogom papirnatim faksevima

Multimedija- Stiže vrijeme superbrzog Interneta

Poslovni kalendar

44

46

48

66

5

6

10

26

38

13


Uvodnik

5

Impressum: Glavni urednik Kre{imir [imac

Izvr{ni urednik Ante Veki}

Suradnici Marija Birti}, Marijana Bo{njak, mr.sc. Ivica Crnkovi}, Helena ârapi}, Gordana ]ori}, Sandra Domini}, Igor Domi-

ni}, mr.sc. Sun~ana Dundovi}, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fija~ko @igoli}, Jano{ Giber, Simona Goldstein, Bruno Juri}, Sini{a

Ko{uti}, Igor Kova~evi}, Boris Luki}, Danka Marinkovi}, Daniela Mar{alek, Nata{a Nater, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov,

Damir Podhorski, Ivana Su~i}, Lovorka [imi}-Bo{njak, Vedrana Toma{evi}, Ivan Turk, Mirta Veki}, Sanja Vujnovac, Danijela

Zbodulja

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sun~ica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medi}, dr.med.spec. Dragan Terzi}

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinu{i}

Grafi~ka priprema MIT dizajn studio, @upanijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafi~ki urednik Ivan Ba{i}

Zamjenica grafi~kog urednika Darija Lalić

Fotografkinja Jelena Ra{i}

Izdava~ Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Zabrdac

Marketing i prodaja Andrej Crn~ec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska po{ta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Sredi{nja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

Štovani,

Opstanak! Posljednjih nekoliko mjeseci ovo je rije~ koja se ve}ini poduzetnika i managera vrti po glavi. Stra{no je graditi posao 10 ili 15 godina i zatim ga samo tako izgubiti, u jednom olujnom naletu. Potreb-no je u~initi doista sve kako bi se prebrodilo ova te{ka vremena i do~ekalo novi pozitivni ciklus u, koliko-toliko, jednom komadu. Do sada su tvrtke uglavnom uspjele preìvljavati i nekako se sna}i, ve}inom na te-melju rezervi iz dosada{njih dobrih godina te dovoljno manevarskog prostora za premo{}ivanje financijskih rupa. Me|utim, ukoliko se ostvare crne prognoze o nadolaze}oj jeseni kada bi zapravo gospodarski uvje-ti trebali biti i najteì, bojim se da }emo svjedo~iti neizbje`nim tu`nim slomovima nekad uspje{nih tvr-taka.

Generalno, hrvatska javnost zapravo jo{ nije osjetila pravu, razornu snagu krize koja nas je pogodila i o njoj je najvi{e informirana putem medija. Ve}ina ljudi i dalje radi jednako koliko i prije, uz istu ili neznatno niù pla}u, i zapravo slabo na svojoj koì osjeti ono {to se doga|a poduzetnicima koji su se s krizom sada ve} saìvjeli. Mediji im vi{e uop}e ne trebaju jer sve doìvljavaju iz „prvog reda sjedala“. No, ukoliko se najcrnje prognoze obistine, mogli bismo doìvjeti pro-past velikih i uspje{nih hrvatskih tvrtaka i tada bi i {ira javnost zapravo shvatila u kojim se problemima na{lo na{e dru{tvo. Dobar je primjer za to trenutna agonija tvrtke adriatica.net, koja je jedan od najsvjetlijih pri-mjera brzorastu}ih hrvatskih tvrtaka temeljenih na novim tehnologijama i ambicioznom poslovnom mo-delu. ^vrsto sam uvjeren da }e se oni ipak izvu}i iz

postoje}ih problema te da }e tvrtka opstati, jer se jed-nostavno radi o predobrom projektu da bi se dopustio raspad. U krajnjem slu~aju, propast tvrtke poput adria-tice.net ne bi smjela dopustiti hrvatska dràva, kao {to ni brojne druge dràve nisu dopustile kolaps nacional-nih perjanica, {to se ponajvi{e vidi po trudu i resur-sima koje su Njema~ka, Amerika, Francuska te ostali uloìli u spa{avanje svoje autoindustrije (dodu{e, ~ak ni silna pomo} nije spasila GM od ste~aja, ali njihovi problemi ionako nisu ni zapo~eli s ovom krizom).

Unato~ svemu, jo{ jednom ponavljam, kriza nosi i svoje pozitivne strane! U skladu s pro{lim uvodni-kom, u Mirakulu od krize izvla~imo najbolje {to se moè, ma koliko to neprirodno i ~udnovato zvu~i. Pobolj{avamo poslovne procese na svim podru~jima poslovanja, efikasniji smo nego ikada, a ovo ljeto pla-niramo razinu kreativnosti i inovativnosti unutar tvr-tke di}i na potpuno novu i puno vi{u razinu. Tako|er, ùrimo s pokretanjem ranije planiranih projekata kako bismo osigurali diverzificiranost poslovanja i ve}u otpornost na mogu}e nove udare. Kada pogledam una-trag, siguran sam da bismo bili barem 15-ak posto pro-fitabilniji s ovakvim na~inom rada. @alosno je {to nas je kriza natjerala na to, ali barem smo ne{to i nau~ili, {to }emo svesrdno nastaviti primjenjivati kad ponovno do|u bolja vremena. Radujemo se budu}nosti!

Krešimir Šimac


Trast d.d., tvrtka osnovana davne 1947. godine u Splitu, jedini je ponu|ač logističkih usluga stvoren doma}im kapitalom. Usluge koje Trast nudi obuh-va}aju doma}i i me|unarodni transport, cestovnim, željezničkim, pomorskim, riječnim i zračnim putem, zatim skladištenje robe te carinsko posredovanje i ek-spresnu dostavu.Misija Trasta je pružanjem kompletnih logističkih usluga graditi partnerske odnose sa svojim klijenti-ma, dobavljačima i zaposlenicima, te tako unaprije-diti dugoročnu suradnju i zadovoljstvo svih koji su uključeni u poslovanje tvrtke. Vodilja modernog poslovanja je individualni pristup svakom klijentu te osmišljavanje specifičnih poslovnih rješenja u skla-du s njihovim potrebama, kako bi se optimalizirali troškovi poslovanja. Mreža od 28 ispostava širom Hrvatske te 6 ispostava na graničnim prijelazima dokaz je da je Trast kompletan logističar koji sve usluge nudi na jednom mjestu. Kontinuiran rast i

BIZ vijesti BIZ vijesti

Michael Porter održao predavanje u Zagrebu

Ambalaža Croata osvojila nagradu CROPAK 09

Kako prodavati u recesiji?

Održan 17. FESTO pod motom „Kriza kao komu-nikacijski poticaj“

Regionalno širenje Trasta u susjedstvu

Michael Porter, harvardski profesor i otac koncepta na-cionalne konkurentnosti gostovao je na Pliva Business Forumu u Zagrebu 15. svibnja. Njegovo je predavanje o konkurentskim strategijama za tre}i milenij slušalo više od 1500 predsjednika uprava, managera, profesora i studenata. «Iako obiluje prirodnim, prometnim i ekološkim re-sursima, čini se kako Hrvatska ne može u potpunosti iskoristiti sav svoj potencijal. U budu}nosti bi trebala raditi na realizaciji svih svojih mogu}nosti naročito u pogledu inovacija, gdje je naprednija od mnogo-ljudnijih i bogatijih zemalja», istaknuo je Porter na svom predavanju. Ovaj je poslovni doga|aj okupio niz vrhunskih predavača, pa su tako svoja razmišljanja o konkurentosti i strategiji iznijeli Goran Radman iz Nacionalnog vije}a za konkurentnost, Branko Žibret iz A.T.Kearneyija, Alesandro Baroncelli s Universita Ca-tollica iz Milana. U sklopu poslovnog foruma održan je i okrugli stol na temu ‘Poslovna konkurentnost u vrijeme recesije’ na kojem su gostovali Matko Bolanča, predsjednik Uprave Plive, Ivica Mudrini}, predsjednik Uprave T-HT-a te Slobodan Vuči}evi}, predsjednik Uprave Droge Kolinske. Raspravu o konkurentnosti u vrijeme recesije moderirao je glavni urednik poslovnog tjednika Lider, Miodrag Šajatovi}.

U sklopu održanog ovogodišnjeg FESTO-a Cropac 2009, ambalaža Croata osvojila je nagradu Cropak za najbolju ambalažu, i to u kategoriji Ambalaža hrvat-skog proizvoda/serije. Ujedno, ambalaža Croata no-minirana je za Cropak godine 2009., kao najbolja od najboljih. Najboljom je ocijenjena ambalaža za cjelovit Croata asortiman proizvoda - za kravate, rupce, košulje i modne dodatke. Privatnim kupcima namijenjena je serija srebrne ambalaže dok se poslovnim kupcima proizvodi pakiraju u crnu ambalažu. Ova nagrada još jedna je potvrda kvalitete Croata proizvoda i njihove cjelovite prezentacije na tržištu. Osvajanjem nagra-

de Cropak tvrtka Potomac stekla je pravo izravnog sudjelova-nja na me|unarodnom natječaju za nagra-du Worldstar pod okriljem Svjetske organizacije za ambalažu (WPO).

Kako prodavati u recesiji naziv je specijalizirane kon-ferencije održane u Zagrebu 22. svibnja. Polaznicima su predavači dali odgovore na pitanja kako prodavati u današnje vrijeme recesije, kakva je budu}nost te na koji način poboljšati poslovne rezultate. Alen Majer, osnivač Instituta Prodaje (Sales Institute Croatia) i Prodajne Akademije – Hrvatska, prezentirao je tehnike i alate prodaje koje koriste najuspješniji svjetski prodavači. Tomislav Car prikazao je kako se prodaje oglasni pro-stor na webu. Kao predavači tako|er su svoje iskustvo i znanje polaznicima izložili najpoznatiji web i medijski strateg Ivan Brezak Brkan, glavna urednica magazina Plan B Ana Penovi} te Toni Aniči}, me|unarodno priz-nati stručnjak za Internet marketing.

Festival tržišnoga komuniciranja FESTO, 17. po redu, u organizaciji Hrvatskog oglasnog zbora održan je od 21. do 23. svibnja. U devet kategorija najboljima su do-dijeljena zlatna, srebrna i brončana zvona. Proglašen je i komunikacijski projekt godine kao najve}a nagrada FESTO-a, a u Opatiji je zazvonilo zagrebačkom timu Bruketa&Žini} za kampanju Kraševih Kiki bombona “Bilo kuda, igra svuda”. U konkurenciji za nagrade bilo je ukupno 368 radova. Ukupni pobjednik s najviše bodova festivala je ve} spomenuta zagrebačka agencija Bruketa & Žini}. Glavnu PR nagradu odnijela je ma-kedonska agencija Image PR iz Skopja.FESTO je ove godine okupio skoro tisu}u sudionika iz svijeta tržišnoga komuniciranja iz agencija, medi-ja... Održan je cijeli niz predavanja, okruglih stolova na temu – kriza kao komunikacijski poticaj – što je bio i moto ovogodišnjeg FESTO-a.

razvoj poslovanja učvrstio je status tvrtke Trast d.d. kao tržišnog lidera u regiji. U sklopu razvojnih pla-nova značajan cilj je regionalno širenje u susjednim zemljama, u kojima je Trast ve} i sada prisutan kroz mrežu svojih partnera. Realizacija tog plana trebala bi uslijediti u sljede}e tri godine, a paralelno }e se potpisati novi i proširiti postoje}i ugovori s vode}im europskim logističarima.

Zapo~ela izgradnja Shopping centra Portanova u Osijeku

U zapadnom dijelu Osijeka, uz ju`nu obilaznicu, 15. su svibnja zapo~eli radovi na izgradnji najve}eg shop-ping centra, Portanove. Vi{e od 100 svjetskih brandova,


BIZ vijesti

Silvana Men|uši} nova glavna urednica Business.hr-a

Silvana Men|uši} novinarka je i urednica s bogatim medijskim iskustvom. Kao reporterka i urednica od 1989. godine radila je na Hrvatskoj televiziji. Godi-ne 1996. bila je u timu urednika i novinara koji su na TV Mreži pokrenuli prve neovisne televizijske vijesti u Hrvatskoj. Nakon televizije, karijeru nastavlja u ti-skanim medijima. Kao glavna urednica sudjelovala je u pokretanju hrvatskih izdanja magazina za žene Co-smopolitan i Grazia. Karijeru unutar EPH nastavlja pokretanjem produkcije TV vijesti. Početkom 2009. godine pridružila se medijskoj ku}i Medijska mreža u sklopu koje je kao glavna urednica pokrenula video news agenciju Infopunkt.tv. Izvor: http://business.hr

Dvodnevna regionalna konferencija HR stručnjaka u prostoru splitskog hotela Lav Meredien, okupila 29. i 30 svibnja više od 100 predstavnika hrvatskih i inozemnih tvrtaka te donositelja odluka iz privatnog sektora. Riječ je o drugoj po redu konferenciji takve

2. regionalni HR Summit na temu oblikovanja organizacijske kulture i upravljanja promjenama

me|u njima i onih koji se prvi put pojavljuju u Hrvat-skoj, smjestit }e se na oko 40.000 m2, a posjetiteljima }e se nuditi razli~iti trgova~ki, zabavni, kulturni i sportski sadràji. Investitor projekta novoosnovana je tvrtka Amplituda, ~iji je vlasnik i direktor poznati osje~ki poduzetnik @eljko Bilo{.

vrste kojoj je cilj postati redovnom arenom razmjene znanja i iskustava s područja upravljanja ljudskim po-tencijalima. Konferenciju je organizirao portal posao.hr pod stručnim pokroviteljstvom HR centra, udru-ge djelatnike u ljudskim potencijalima. Posebnost ovogodišnjeg okupljanja HR profesionalaca je izbor najboljeg me|u njima. Tako je ove godine nagradu za najboljeg menadžera godine dobila Andrea Mimica, HR menadžerica iz Zagrebačke banke.


Autohtone hrvatske delicije pod jednim krovomHrvatska je predivna zemlja u svojoj raznolikosti i bogatstvu gastronomske ba{tine, ali po mom mi{ljenju to nagla{avanje raznolikosti je ujedno i prepreka stvaranju jedinstvenog i prepoznatljivog hrvatskog gastronomskog branda. Naime, velik broj gastronomskih delicija ostaju samo kao bogatsvo i specifikum jednog odre|enog lokaliteta, i to ne samo unutar Hrvatske, ve} i unutar nekih regija u Hrvatskoj.

Razgovarao: Kre{imir Šimac

Intervju mjeseca

Danijela Kudoi}, direktorica tvrtke Izvorno.hr, ima posao iz snova. Zamislite kakav je osje}aj svakodne-vno istraìvati, birati, ku{ati i, kona~no, reklamirati najpoèljnije delicije iz svih krajeva Hrvatske! No sje-diniti i usustaviti ovu bogatu ponudu te ju uspje{no prezentirati zahtjevnom trì{tu nije jednostavan po-sao. O po~etcima poslovanja, izazovima i promjenama na trì{tu, te na kraju, i uìtku, ugodno smo i opu{teno porazgovarali s Danijelom.

Intervju mjeseca

Mogla bih zaklju~iti da ne postoje neke generalne pote{ko}e koje bih mogla istaknuti u pokretanju po-sla, jer on ovisi o specifi~noj djelatnosti. No rekla bih da po~etak nosi dva najva`nija izazova koji se moraju svladati: organizirati procese i formirati radni tim s potrebnim kompetencijama. Poznato je da Hrvatskom vlada bogatstvo gastronom-ske razli~itosti. Kada ste osvijestili da je mogu}e to bo-gatstvo u~initi prepoznatljivim brandom?Da, Hrvatska je predivna zemlja u svojoj raznolikosti i bogatstvu gastronomske ba{tine, ali po mom mi{ljenju to nagla{avanje raznolikosti je ujedno i prepreka stva-ranju jedinstvenog i prepoznatljivog hrvatskog gastro-nomskog branda. Naime, velik broj gastronomskih delicija ostaju samo kao bogatsvo i specifikum jednog odre|enog lokaliteta, i to ne samo unutar Hrvatske, ve} i unutar nekih regija u Hrvatskoj. Kad govorimo o raznolikosti, osnovna podjela je na kontinetalne i me-diteranske autohtone proizvode s Istrom kao jednom izdvojenom i zatvorenom cjelinom, koja je, mogu slo-bodno re}i, napravila najvi{e u kreiranju i promid`bi istarskih nacionalnih gastronomskih delicija i jela. Upravo smo u navedenom prepoznali prije svega po-trebu, a zatim i mogu}nost da se vrhunski autohtoni proizvodi s podru~ja cjelokupne Hrvatske okupe pod jedinstvenim brandom koji }e predstavljati sinonim za visokokvalitetne gastronomske proizvode te kao takvi biti prezentirani na nacionalnom trì{tu, s posebnim naglaskom na turisti~ki segment potro{a~a, a potom na}i mjesto i na internacionalnom trì{tu kao „excep-tional croatian delicacies“.

Brojni su hrvatski autohtoni proizvodi geografski raz-noliki, {to im daje dodatnu vrijednost. Mislite li da su podcijenjeni na hrvatskom prehrambenom trì{tu?Sigurno je da geografska raznolikost Hrvatske i pri-rodni preduvjeti najvi{e utje~u na raznolikost auto-htonih proizvoda po svom sadràju, na~inu priprave i ~uvanja. Me|utim, i tu se ru{e brojne predrasude. Na-vikli smo o lavandi govoriti kao o mediteranskoj biljci koja raste i uzgaja se preteìto na obali i otocima, no trendovi u posljednje vrijeme pokazuju da visokokvali-tetnu lavandu upravo uzgajaju i dobivaju na podru~ju Posavine i Slavonije, i to po ekolo{kim standardima uzgoja. Zatim, uzgoj ovaca i koza te spravljanje vi-sokokvalitetnog kozjeg sira s certifikatom ekolo{ke proizvodnje postaje brand upravo kontinentalne hrvatske. Hrvatski autohtoni proizvodi nisu podcijenjeni, ve} mo`da nedovoljno prepoznati. Nai-me, naj~e{}e se autohtoni proizvod poistovje}uje s „proizvodom sa sela“ i potro{a~i nemaju naviku ku-povati takve proizvode u specijaliziranim trgovinama, ve} na tr`nicama, sajmovima i „klupama“ na putu prema moru. Dakako, upitna je i kvaliteta takovih proizvoda, jer se nerijetko prodaju bez veterinarskih dozvola i potrebnih mikrobiolo{kih analiza o sigurno-

Svaki je po~etak teàk, a onaj poduzetni~ki jo{ teì. Prisjetite se svojih prvih koraka u poduzetni{tvu, od same ideje osnivanja tvrtke Izvorno.hr pa do kona~nog ostvarenja i pokretanja tvrtke. S kojim ste se pote{ko- }ama susretali na tom putu?Uh! Ah! To bi bila prva i posve iskrena reakcija kad se zamislim i prisjetim prvih koraka na putu ka realizaciji ideje o osnivanju i stvaranju branda Izvorno.hr. Razlog tomu je {to bez obzira na prethodna istraìvanja, ana-lize i studije koje su bez daljnjeg napravljene prema svim teorijskim na~elima i pretpostavkama ekonom-ske struke, ~im zakora~i{ u stvarno okruènje i kon-kretan business shvati{ da kre}e{, ustvari, ispo~etka. U tom trenutku, vrlo je malo vremena za prilagodbu konkretnim ~imbenicima kao {to su reakcije potro{a~a, pona{anja proizvo|a~a te motiviranosti vlastitog tima, da uspije{ ostvariti ono {to je postavljeno kao prvotni plan i cilj. U svakom slu~aju, prva faza implementacije ovisi ponajprije o direktoru/manageru, jer se svodi na „one man band“ model, dok ve}ina procesa i zaposle-nika ne po~inje samostalno funkcionirati. Broj odluka, strate{kih i operativnih, koje mora{ donijeti u kratko vrijeme, pove}ava mogu}nost ili opasnost da donese{ i onu krivu, tako da je to faza koja nosi prili~no veli-ku odgovornost. Tako ima jedna „operativna“, koje se posebno rado sje}aju zaposlenici i koja je danas postala jedna od nerijetko spominjanih anegdota. Naime, prvi poslovni prostor koji smo odabrali za potrebe ureda i skladi{ta bio je doista prekrasan. Uredili smo ga s posebnom pa`njom i voljom te smo bili jako sretni i ponosni kako smo to sve napravili – sve do prosinca i po~etka sezone boì}nih poklon paketa. Tada smo shva- tili da je skladi{te u prizemlju, a prostor za pakiranje i aranìranje koji se nalazi na tre}em katu poslovne zgrade podrazumijeva prvo no{enje tona robe na paki-ranje, a onda gotove poklon pakete nazad u prizemlje na dostavu. Ne moram vam poja{njavati koliko je to praznog hoda u procesu, i najva`nije, koliko su se svi u timu naradili vi{e od potrebnog. Naravno, nakon ta-kve {kole danas imamo savr{eno ure|eno skladi{te i radni prostor u prizemlju uz direktan pristup dostav-nog vozila, a prva sezona ostade tako rado spominjana tema na na{im druènjima, koja nas svaki put dobro nasmije.

Prednost malih proizvo|a~a prehram-benih proizvoda jest ponajprije u kontroli procesa proizvodnje, kao i sirovina koje ulaze u preradu. Iz tog proizlazi da proizvo|a~ lak{e svoju proizvodnju moè registrirati kao ekolo{ku ili organsku.

sti namirnice za kori{tenje, {to im omogu}uje cijenu koja nema ukalkulirane poreze.

Kako tome stati na kraj?Potrebno je uloìti i vrijeme i sredstva na edukaciju trì{ta i potro{a~a koji }e prepoznati vrijednost visoko-kvalitetne doma}e delikatese, sigurne za konzumaciju, iz organskog uzgoja i spravljene ru~no po tradicional-nom receptu.

Koje su sve prednosti proizvoda malih proizvo|a~a u odnosu na proizvode dobivene industrijskom proizvodnjom? Prednost malih proizvo|a~a prehrambenih proizvo-da jest ponajprije u kontroli procesa proizvodnje, kao i sirovina koje ulaze u preradu. Iz tog proizlazi da proizvo|a~ lak{e svoju proizvodnju moè registrirati kao ekolo{ku ili organsku, {to postaje jedna od va`nih vrijednosti prehrambenih proizvoda, a koja }e u budu- }nosti jo{ rasti. Na{a sre}a i blagoslov je u o~uvanoj prirodi koja nam omogu}uje uzgoj sirovina po ekolo{kim standardima i koju u tom smjeru trebamo razvijati, o~uvati i promovirati. Kad se tim karakteri-stikama doda i tradicionalna obrada sirovina, original-nost ili autohtonost, onda mali proizvo|a~ ima mogu- }nost, prije svega po kvaliteti, odsko~iti od prosje~ne ponude i osigurati „svog kupca“.

Znamo koliko je prepoznatljivost branda bitna za prih-va}anje proizvoda na trì{tu. U kojoj je mjeri Izvorno.hr trenutno prepoznato od stane potro{a~a?Bilo bi preambiciozno re}i da smo u godinu i pol po-slovanja uspjeli ostvariti razinu prepoznatljivosti kod potro{a~a koja nam je cilj, ali prema reakcijama kupa-ca, posjetitelja kao i medija, na dobrom smo putu. To je kontinuiran proces koji zahtijeva i vrijeme i znatna sredstva za promid`bu te edukaciju potro{a~a. Da po-stajemo sinonim za vrh nacionalne ponude autohtonih proizvoda po kvaliteti, dizajnu i originalnosti pokazuju navike potro{a~a da kupuju na{e proizvode kao repre-zentativne za poklon prijatelju ili doma}inu na putu u inozemstvo, svom doktoru, poslovnom partneru ili za neke va`ne prigode poput vjen~anja, obljetnica i specijaliziranih evenata. No, na{ je cilj upravo stvoriti naviku potro{a~a da za osobnu potro{nju konzumiraju kvalitetnu namirnicu i u tom cilju osigurali smo tzv. konzumne linije koje su cijenom povoljnije, jer se ne radi o „poklon“ ambalaì koja pove}ava cijenu samog proizvoda.

Jesu li proizvodi iz asortimana Izvorno.hr luksuzna roba? Ve}inom jesu. No, kao {to sam spomenula, uz nave-deni luksuzni program razvijamo i konuzumni, koji je cijenovno prihvatljiviji i namijenjen za osobnu potro{nju. Pitanje je samo koliko je hrvatski potro{a~ svjestan kvalitete namirnica i proizvoda koje konzumi-Danijela Kudoi}, direktorica tvrtke Izvorno.hr


Intervju mjeseca

ra. Prema nekim istraìvanjima na dnu smo ljestvice kada se govori o zdravoj prehrani, izbjegavanju kon-zervansa, aditiva i emulgatora, prirodne kozmetike. Malo ljudi ~ita deklaracije koje otkrivaju brojne otrove koji nam iz svijeta dolaze na police. To je mo`da zbog toga {to jo{ uvijek vidimo oko sebe ovu prekrasnu i o~uvanu prirodu, ~ist zrak. Istina je i da vi{e volimo uloìti u ono {to stavljamo na sebe nego {to „stavlja-mo“ u sebe, jer to je „vidljivi“ pokazatelj statusa i usp-jeha.

Koliko ulaète u promid`bu proizvoda i koncepta Izvor-no.hr? Ve}ina smatra kako se u trì{no nepovoljnim uvjetima treba odre}i marketinga ili ga minimalizirati, no oni mudriji krizu shva}aju kao izazov.Sam poslovni plan koji smo definirali za prve tri godi-ne podrazumijeva upravo zna~ajna sredstva planirana za razvoj i pozicioniranje samog branda Izvorno.hr. Dakako da su novonastale okolnosti u gospodarstvu i na trì{tu dovoljan razlog da se revidiraju plano-vi u smislu u~inkovitijeg upravljanja tro{kovima za promid`bu i marketing. Da, to prije svega zna~i sma-njenje, ukoliko se prihodi ne ostvare prema planirani-ma, a zasigurno ne}e rasti kao u prvotnom poslovnom planu. To zna~i i preraspodjelu postoje}eg budèta na neke direktne kanale promid`be prema kupcu, kao i jeftinije kanale poput Internet ogla{avanja.

Kako se trenutno nosite s tim preusmjeravanjem ula-ganja?Iako je lak{e smanjiti tro{ak marketinga nego restru-ktuirati poslovanje u kratkom roku, treba biti oprezan u odluci koliko i na ~emu konkretno. Smatram da se taj „ukinuti“ dio budèta za marketing moè kompen-zirati s kreativom i uloènim trudom da se smisli tzv. „plava krava“ koja }e ostvariti èljeni rezultat. îni mi se da smo se svi prepustili marketin{kim agencijama koje stvaraju sli~ne ili iste komunikacijske strategije za svoje klijente, u kojima tu i tamo „zabljesne“ ne{to druga~ije i novo i tada to bude zamije}eno, hvaljeno, nagra|ivano... Mislim da je vrijeme u{teda upravo pravi poticaj da se oìvi „in house“ kreativa, jer se ne-

Malo ljudi ~ita deklara-cije koje otkrivaju broj-

ne otrove koji nam iz svijeta dolaze na police.

To je mo`da zbog toga {to jo{ uvijek vidimo

oko sebe ovu prekrasnu i o~uvanu prirodu, ~ist

zrak.

brojeno puta pokazalo da su upravo zaposlenici koji se ~esto zanemaruju izvor izuzetnih ideja.

U svibnju ste, nakon trgovine u Zagrebu, otvorili i ma-loprodajnu trgovinu u Splitu. Kakve planove imate za dalje {irenje poslovanja, ako nije poslovna tajna? Da, maloprodajna trgovina u Splitu prvi je na{ izlazak na turisti~ko trì{te. Dolazak u Split rezultat je, pri-je svega, odu{evljenja i entuzijazma na{eg partnera iz Splita, Jak{e Mili~i}a, Izvorno.hr brandom i ponu-dom te njegovom èljom da spoji kontinentalna i me-diteranska gastronomska blaga i ponudi ih lokalnom trì{tu. Po~etkom srpnja o~ekuje nas otvorenje Izvor-no.hr trgovine u dubrova~kom Starom gradu, {to je rezultat ugovaranja fran{ize s jednom dubrova~kom marketin{kom tvrtkom koja ima dugogodi{nje iskust-vo u turisti~kom sektoru te je procijenila velik poten-cijal za Izvorno.hr brand, posebice u situaciji postoje}e „svakojake“ ponude na Stradunu. Novost je otvorenje trgovine u City Centru One u Zagrebu, koja }e uz po-stoje}i program ponuditi i gastronomski dnevne, od-nosno svjeè delikatese i tradicionalne slastice.

Jeste li zadovoljni prodajom proizvoda putem Interne-ta, na svojoj web stranici?Ne mogu biti posve zadovoljna rezultatima web trgo-vine. Ve}ina narud`bi jo{ uvijek dolazi kao narud`ba za dostavu robe i pla}anje pouze}em. To je posljedi-ca navikavanja na{ih potro{a~a za on line kupovinu, u kojoj jo{ uvijek prevladava strah upisivanja svojih podataka i brojeva bankovnih kartica da se ne zloupo-rabe. Upravo iz tog razloga pridruìli smo se inicijativi dvadesetak tvrtaka koje posjeduju on line trgovinu da se promovira sigurnost takvog kanala kupnje te }e- mo zajedni~ki krenuti u promid`bu navedenog. Dio izostanka èljenih rezultata leì i u ~injenici {to kupci vole „doìvjeti“ autohtone proizvode pri kupnji... do-taknuti, pomirisati, ku{ati.

Sura|ujete s Reneom Bakalovi}em, koji je promotor va{ih gastro proizvoda. Kako je do{lo do suradnje?Kad govorimo o autohtonim delicijama, one prije sve-ga prolaze mikrobiolo{ka ispitivanja koja potvr|uju da su sigurne za konzumaciju, definiraju rok trajno-sti i ostalo. To se radi laboratorijski i to radi struka zbog ~ega smo ugovorili suradnju s PBF-om u Zagre-bu. Druga su pak organolepti~ka i senzorska svojst-va proizvoda koja daju karakteristike arome, mirisa, okusa... Upravo je to dio koji nam pomaè definirati, segmentirati i odabrati Rene sa svojim dugogodi{njim iskustvom u gastronomiji. Tako|er, pomaè nam u pronalasku proizvoda koje je nemogu}e dobaviti redo-vnim kanalima, jer prvotno nisu namijenjeni prodaji i distribuciji, ve} su kao specifi~na delicija, primjerice, nekog obiteljskog turisti~kog gospodarstva, za neke od na{ih kupaca koji inzistiraju na vrlo eksluzivnoj po-nudi.■

Poduzetni~ke potporne institucijePoduzetnicima, a posebno po~etnicima, svaka je pomo} dobrodo{la. Ulaz u svijet poduzetni{tva velika je odluka i samo pokretanje posla te prvi koraci iznimno su te{ki. Bilo poduzetnici po~etnici, bilo ve} iskusni manageri, ve}ini je u odre|enom trenutku potrebna pomo}, savjet ili makar razumijevanje.

Pripremila: Aleksandra Zrinu{i}


Ulaz u svijet poduzetni{tva velika je odluka i samo po-kretanje posla i prvi koraci iznimno su te{ki. Naporan je to put i svaka korisna informacija s kojom se podu-zetnici budu na tom putu susreli olak{at }e im po~etak poslovanja, no nadamo se i osigurati njegov uspje{an rast i razvoj.

Na usluzi 0-24 – web portali HITRO.HR je servis Vlade Republike Hrvatske za ubrzanu komunikaciju gra|ana i poslovnih subje-kata s dràvnom upravom, a ove godine slavi ~etvr-tu godi{njicu postojanja. Na jednom mjestu hitro se mogu dobiti sve informacije i obaviti ve}inu potrebnih radnji za osnivanje trgova~kog dru{tva i otvaranje obrta, a tako|er vam omogu}ava pristup razli~itim dràvnim internetskim servisima. HITRO.HR je One Stop Shop - na jednom mjestu gra|anima i po-duzetnicima omogu}ava brì i jednostavniji pristup informacijama i uslugama. Na HITRO.HR {alterima unutar Financijske agencije (FINA) moète na lak{i i brì na~in osnovati trgova~ko dru{tvo ili otvoriti obrt. HITRO.HR servis pruà i web usluge koje su dostupne iz vlastitog ureda ili doma, 24 sata dnevno, u vrijeme kada to vama najvi{e odgovara.

Web portal otvorena-vrata.hr pokrenula je Vlada RH kako bi svoje projekte s poticajnim sredstvima predsta-

vila svim zainteresiranim – od poduzetnika, obrtnika, do studenata i branitelja. Portal je sredi{nje mjesto za poticajne i razvojne projekte Vlade. Projekte provo-de nadle`na ministarstva i institucije, a na portalu se mogu preuzeti natje~aji i prijavni obrasci. HITPOP ili Hrvatski InTernetski Portal za Obrazo-vanje u Poduzetni{tvu pokrenut je temeljem analize potreba malog gospodarstva koja je pokazala da postoji interes za javnim e-servisom za poduzetni~ko obra-zovanje, budu}i da Hrvatska nema jedinstveni portal informacija o ponudi obrazovanja za poduzetnike. HI-TPOP je informativni portal i namijenjen je poduzet-nicima i svima koji su zainteresirani za poduzetni~ko obrazovanje. Organizator i nositelj Projekta je Mini-starstvo gospodarstva, rada i poduzetni{tva, dionik je Sredi{nji dràvni ured za e-Hrvatsku, a suradnici su potporne institucije poduzetni{tva, obrazovne institu-cije i akademska zajednica.

Poduzetni~ki inkubatori – povoljni uvjeti za rast i razvoj poduzetnikaOsim poslovnog prostora, u inkubatorima su na ra-spolaganju poslovna infrastruktura, intelektualne i poslovne usluge. Poduzetni~ki inkubatori mogu biti pravne osobe ili drugi organizacijski oblici u vlasni{tvu jedinica lokalne/podru~ne samouprave, u privatnom vlasni{tvu ili vlasni{tvu ostalih institucija.- Uloga poduzetni~kog inkubatora je omogu}iti po-duzetnicima po~etnicima da preìve najteìh prvih par godina, na na~in da im omogu}i poslovanje u po-slovnom okruènju u kojem imaju adekvatne uvjete za rast i razvoj. Dakle, inkubator pruà poduzetnici-ma poslovne, tehni~ke i obrazovne usluge, ali i povo-ljan zakup poslovnog prostora. Svaki poduzetnik ima specifi~ne potrebe, pa je poèljno da inkubator proci-jeni potrebe svakog stanara pojedina~no i prati njegov razvoj, kako bi mu mogao pruìti set usluga i edukaci-ju koja mu je potrebna – obja{njava mr.sc. Igor Medi}, direktor osje~kog BIOS-a.

U novom odjelu BIOS-a posluje 14 tvrtaka, od kojih se 7 bavi proizvodnjom, a 7 naprednim tehnologi-jama. Sve proizvodne tvrtke su u prizemlju, gdje je prostor potpuno prilago|en proizvodnji. Na 1. katu su uredi, gdje su se smjestile informati~ke djelatnosti. BIOS je stanarima omogu}io besplatan Internet, s ka-rakteristikama kojima su zadovoljne i najzahtjevnije informati~ke tvrtke. Stanarima su smanjeni tro{kovi poslovanja i edukacije, {to im je iznimno va`no, ali BIOS nastavlja pratiti njihov rad i u skladu s tim bit }e im pruène usluge potrebne za njihov razvoj. Pre-ma Medi}evim rije~ima, poduzetnici po~etnici koji obavljaju proizvodnu i razvojno-proizvodnu djelat-nost, te svi poduzetnici koji obavljaju djelatnost ili razvijaju projekt iz podru~ja ICT-a, multimedije, digi-talne grafike, bioinformatike, biotehnologije, elektro-tehnike, elektroni~kog poslovanja, odnosno koriste

Osim poslovnog pro-stora, u inkubatorima

su na raspolaganju poslovna infrastruktura, intelektualne i poslovne

usluge.

Tema broja

inovativan koncept poslovanja, mogu u}i u inkubator. Prednost imaju projekti koji se temelje na napred-nim tehnologijama, obavljaju deficitarnu proizvodnu djelatnost, zaposlit }e ve}i broj radnika, zapo{ljavaju visokoobrazovane, izvoze, mladi poduzetnici te ène poduzetnice.Problemi poduzetnika po~etnika raznoliki su. Velika ve}ina poduzetnika nema dobro definiranu poslovnu ideju te su ~esto one samo ideje, a ne i poslovne pri-like. Za jedan dio poduzetnika nedostatak po~etnog kapitala predstavlja problem, ali on moè biti kom-penziran inovativnom idejom i otvorenim poslovnim konceptom (partnerstva, venture fondovi, poslovni an|eli i sl.). U zadnje vrijeme poduzetnici nailaze na veliki problem pri pronalaènju adekvatne i obrazova-ne radne snage. Jedan dio poduzetnika nije dovoljno samokriti~an prema svojoj poslovnoj ideji, a vrlo ~esto emotivno ulaze u poduzetni{tvo i te{ko priznaju po-slovni poraz, obja{njava Medi}.

Poduzetni~ke i slobodne zonePoduzetni~ke zone projekt su Vlade RH kojim se poti~e razvoj malog i srednjeg poduzetni{tva, osi-guravanjem povoljnosti poduzetnicima pri grad-nji poslovnog prostora na potpuno infrastrukturno opremljenom zemlji{tu. Razvojem poduzetni~kih zona na razini jedinica lokalne i regionalne samou-

prave èli se poticati ravnomjeran razvoj i pove}anje zaposlenosti. Vlada posebno poti~e poduzetni{tvo stimuliranjem doma}e proizvodnje i pove}avanjem broja poduzetni~kih zona na prosje~no 20 po ùpa-niji. Proizvodna poduzetni~ka zona treba osigurati osnivanje i gradnju proizvodnog objekta u najkra-

Va`no je upravljati regionalnim razvojem da bi se smanjile razlike u razvijenosti izme|u pojedinih regija.

Tema broja

STA

NA

RI P

OD

UZ

ETN

IČK

OG

INK

UB

ATO

RA

BIO

S AD Rem Informatičke usluge konzalting i promidžba 031/581-381 www.ad-rem.hrAlpha Score Izrada software-a BI 031/638-110Audeo Istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja 031/377-121 www.audeo.hrCentar za poduzetništvo Osijek Savjetovanje edukacija i izrada poslovnih planova 0800 345 345 www.poduzetnistvo.org/centarĆosić papir Proizvodnja beskonačnih obrazaca 031/378-922Demo Informatica Informatička djelatnost 031/638-109 www.demo.hrDRVO-OS Izrada sobnog uredskog i ostalog namjenskog namještaja 031/377-236 www.drvos.hrD&D Metal Izrada elemenata visoke preciznosti 091 78 62 984Energos Proizvodnja niskonaponskih razvodnih ormara 031/379-092

Escape Izrada web stranica i poslovnih aplikacija 031/209-951 www.escapestudio.netEuronautic International Proizvodnja čamaca i održavanje plovila 098 252 474Galena Proizvodnja biljnih pripravaka 031/638-102Grafo plast Digitalni tisak plastificiranje i grafička dorada 031/377-002 www.grafo-plast.hrHidros Proizvodnja hidromasažnih kada 031/638-111 www.hidros.hrInfinitas multimedia - Podružnica Osijek Izrada Internet programskih aplikacija 031/283-545 www.infinitas.hrIvačić Proizvodnja zamjenskih tonera za laserske i ink-jet pisače faks i kopirne uređaje 031/562 366 www.redac.com.hrMaestra EBC*L centar - poslovna edukacija i savjetovanje 091 57 34 010 www.ebclcentar.infoMetal-Var Izrada čeličnih konstrukcija i usluge zavarivanja 031/508 109

Ortotisak Grafička djelatnost 098 343 438Pavičić limarski obrt Proizvodno-uslužni limarski obrt 099 70 55 788Pčelarska zadruga Pčelari Slavonije i Baranje Pčelarska zadruga 031/297 528Portas PVC Proizvodnja komarnika i klupica 031/638-103Publicus Proizvodnja papirnatih čaša i plastičnih poklopaca te LED display-a 031/214-599 www.star-cup.netPučko otvoreno učilište OBRIS Obrazovanje stručna osposobljavanja i usavršavanja 031/638-125 www.pou-obris.hrRD elektronika Projektiranje proizvodnja i održavanje elektroničkih sklopova 091 22 46 072 www.rdelektronika.hrVAL Vodeni transfer tisak 091 97 78 888 www.val-qprint.com/index2.htmlZeus Proizvodnja aluminijske i PVC stolarije 031/378-999 www.zeus-aluminij.hr

“Tvornica u kojoj nastaju novi poduzetnici”

Marina Bešić - Glas Slavonije

Najbolji inkubator u RHu kategoriji poduzetničkih

inkubatora i tehnoloških parkova 2008.

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva RH

PHARE 2005Business-related Infrastructure Grant Scheme

Project is funded by the European Union

www.inkubator.hr

Centar za poduzetni{tvo Osijek: Va{ partner za uspjeh! Centar za poduzetni{tvo Osijek jedan je od prvih na podru~ju Republike Hrvat-ske i prednja~i s pruànjem mnogih usluga, me|u kojima prvenstveno treba ista-knuti besplatno savjetovanje poduzetnika i onih koji to èle postati na podru~ju poduzetni{tva i pojedina~nih segmenata poslovanja. Na taj su se na~in razvili brojni seminari, radionice i treninzi, pa Centar kroz {iroku mreù suradnika pro-vodi edukaciju s podru~ja pokretanja posla, marketinga, upravljanja projektima, upravljanja rizikom, upravljanja kadrovima, vje{tinama pregovaranja i govornim vje{tinama. Centar u prosjeku organizira nekoliko seminara mjese~no, a mnogi po-duzetnici naru~uju i ciljane treninge za svoje djelatnike s obzirom na podru~ja po-slovanja u kojima im trebaju dodatna znanja ili probleme koje imaju unutar svojih poduze}a. Centar za poduzetni{tvo Osijek ima dugu tradiciju izrade poslovnih planova i investicijskih studija, a odnedavno se bavi i izradom dijagnosti~kih stu-dija, situacijskih analiza poduze}a, analizama konkurencije i trì{ta, utvr|ivanjem klju~nih faktora i definiranjem pravca razvoja poslovanja te izradom alata za plani-ranje i pra}enje poslovanja. Centar za poduzetni{tvo Osijek odnedavno svojim klijentima pruà i mogu}nost pronalaska poslovnih partnera.


}em roku. U razvoju poduzetni~kih zona vrlo je va`no voditi ra~una o prometnoj povezanosti unutar i izvan zone, o mogu}nostima {irenja zone, ekolo{kim ~imbe-nicima i proizvodnim potrebama. Slobodna zona dio je teritorija Republike Hrvatske, koji je posebno ogra|en i ozna~en, u kojem se gospodarske djelatnosti oba-vljaju na podru~ju morske luke, zra~ne luke, rije~nog

pristani{ta, uz me|unarodnu prometnicu te na dru-gom podru~ju na kojem postoje uvjeti za rad zone. U zonu se moè slobodno smje{tati roba, te se moè oba-vljati proizvodnja robe, oplemenjivanje robe, trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, pruànje usluga, bankarski i drugi nov~ani poslovi i usluge osiguranja i reosiguranja imovine i osoba.

Razvojne agencije kao pokreta~i regionalnog i lokalnog gospodarstvaBilo lokalne ili regionalne, svrha razvojnih agencija je da poti~u gospodarski razvoj u skladu s donesenim planovima i strategijama, odnosno da koordiniraju izme|u planova i strategija razvojne politike koje se donose na dràvnoj razini te njihove implementacije na niìm razinama, dakle konkretne poslovne subjekte.

Razvojne agencije djeluju unutar granica regije. Regija u ovom slu~aju nije ùpanija, nego {ire podru~je koje je sli~no po svojim geografskim, gospodarskim, demo-grafskim, kulturnim i povijesnim obilje`jima. Va`no je upravljati regionalnim razvojem da bi se smanjile razlike u razvijenosti izme|u pojedinih regija. Prema portalu poslovni.hr, poznato je da je u Hrvatskoj naj-razvijeniji Grad Zagreb (BDP po stanovniku u 2004. bio je 23.361 US$), a najmanje je gospodarski razvi-jena Vukovarsko-srijemska ùpanija (2070 US$). Ovi brojevi okvirno pokazuju problem velikih razlika u gospodarskoj razvijenosti razli~itih krajeva Hrvatske. Zagreb je prema ovom pokazatelju 11 puta razvije-niji od Vukovarsko-srijemske ùpanije, a tri puta od dràvnog prosjeka.

Statisti~ki ured Europske unije, Eurostat, prihvatio je model statisti~ke podjele Hrvatske na tri regije. Na tom modelu Hrvatska }e ubudu}e temeljiti svoju re-gionalnu razvojnu politiku, kao i povla~enje sredstava iz strukturnih i kohezijskih fondova Europske unije.

Republika Hrvatska je tako podijeljena na Sjeve-rozapadnu Hrvatsku u koju ulaze Grad Zagreb, Zagreba~ka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivni~ko-križeva~ka te Me|imurska županija, Sredi{nju i isto~nu (Panonsku) Hrvatsku koja uz pet slavonskih županija uklju~uje i Bjelovarsko-bilogor-sku, Karlova~ku i Sisa~ko-moslava~ku županiju, te Ja-dransku Hrvatsku u koju ulaze sve jadranske županije.

Tehnolo{ki parkovi i centriTehnolo{ki park mjesto je na kojem se povezuju stru~njaci i poduzetnici koji èle ostvariti svoje go-spodarske ciljeve temeljene na novim tehnologijama. Planski je organiziran, infrastrukturno opremljen te u ekolo{ki ure|enom prostoru nudi razli~ite pogodnosti i usluge. Sli~ni poslovnim parkovima, koji su prvenst-veno okrenuti businessu i proizvodnji, tehnolo{ki par-kovi naglasak daju razvoju i znanstveno-istraìva~kim aktivnostima. Osnivaju se uglavnom u blizini viso-koobrazovnih institucija i istraživa~kih centara te privla~e vrhunske stru~njake, ali i mlade talente koji se u njima dalje usavr{avaju i obrazuju. Sukladno tomu, Tehnolo{ki centar Split djeluje kao inkubator, savje-todavni i edukativni centar te kao centar za transfer tehnologije.

- Poduzetnicima pomaèmo u razvijanju poslovne ideje, tehni~ko-tehnolo{koj evaluaciji i ekonomsko-financijskoj ocjeni projekta. Izra|ujemo investicijske studije i studije regionalnog zna~aja, a u fokusu aktiv-nosti TCS-a je poticanje transfera znanja i tehnologije sa Sveu~ili{ta u gospodarstvo – isti~e Sla|ana Jakopo-vi}, izvr{na direktorica Tehnolo{kog centra Split.

MINGORP-ove antirecesijske mjere-Javni pozivi za projekte iz Operativnog plana poti-canja malog i srednjeg poduzetni{tva za 2009. godi-nu objavljeni su 9. i 10. travnja 2009. godine, izuzev Javnog poziva za Projekt Poduzetni{tvo u kulturi koji je objavljen 21. travnja. Za ve}inu projekata trajanje javnog poziva bilo je 45 dana tako da je vrijeme za podno{enje zahtjeva isteklo, dok se zahtjevi za Projekt Poduzetni~ke zone zaprimaju do 15. rujna 2009. Javni poziv za Projekt Klasteri i neke od projektnih aktivno-sti u Projektu Obrazovanje za poduzetni{tvo otvoren je do iskori{tenja sredstava. Prema na{im trenutnim i privremenim podatcima, zaprimljeno je oko 8.500 zahtjeva poduzetnica i poduzetnika, a o~ekivano naj-ve}i je broj zahtjeva zaprimljen za Projekt Ja~anje konkurentnosti malog gospodarstva – obja{njava rav-nateljica Uprave za malo gospodarstvo, gospo|a Tiha-na Kralji}.

U Operativnom planu za 2009. godinu, sukladno anti-recesijskim mjerama, projekti su usmjereni prema efi-kasnijim i u~inkovitijim potporama i to u pet klju~nih podru~ja: Konkurentnost i inovacije, Poduzetni~ka

Usvajanjem novih znanja i vje{tina ostvarite uspjeh! Praksa uspje{nih ljudi i podu-ze}a govori da u ìvotu imate dva izbora: moète se izgubi-ti u mno{tvu ili }ete se isticati. Ako se èlite isticati, morate biti druk~iji. Bez znanja i vje{tina nije mogu}e ostvariti napredak u poslu. Tom idejom vodili su se i stru~njaci u Poslovnom u~ili{tu Filaks i tvrtki Filaks d.o.o., pri kreiranju tromjese~nih programa usavr{avanja (Voditelj projekta, Voditelj marke i Manager u ma-lom i srednjem poduzetni{tvu) te otvorenih i zatvorenih seminara kreiranih prema specifi~nim èlja-ma i potrebama klijenata. -Najve}a vrijednost svih programa edukacija je stjecanje znanja kroz interakciju s polaznicima i analizu konkretnih primjera iz poslovne

prakse - izjavila je mr.sc. Elvira Mlivi} Bude{, direktorica i vlasnica poduze}a Filaks d.o.o., koje kontinuirano odràva otvorene i zatvorene seminare s podru~ja marke-tinga, prodaje, poslovne komunikacije, managementa i osobnog razvoja. Predbilje`be za upise su u tijeku. Vi{e informacija moète saznati na web-stranici www.filaks.hr ili e-mailom (elvira…filaks.hr), telefonom na 01 466 40 59 ili 01 2430 135.

Program poticanja malog i srednjeg poduzetni{tvaOperativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetni{tva za 2009. sadrì projekte, korisnike, mjere i sredstva poticaja za 2009. godinu u cilju provedbe Programa poticanja malog i srednjeg poduzetni{tva 2008.-2012. Vlade RH od 18. travnja 2008. godine. Objavljeni projekti u travnju su: Poduzetni{tvo u kul-turi, Poduzetni{tvo èna, Klasteri – udruìvanjem do uspjeha, Obrazovanje za poduzetni{tvo, Poduzetni~ke potporne institucije, Projekt izgradnje poduzetni~kih zona u jedinicama lokalne i podru~ne samouprave, Poduzetni{tvo mladih, po~etnika i osoba s invaliditetom, Zadru`no poduzetni{tvo, Projekt Ja~anje kon-kurentnosti malog gospodarstva, Novi izvoznik – Export Fit Check, Inovacijom do konkurentnosti, Gazele, Dokvalifikacije i prekvalifikacije u obrtni{tvu, Obrazovanje u obrtni{tvu te Razvoj obrtni{tva.

Pri tome je za Konkurentnost i inovacije planirano 89.963.950,00 kuna, a najvi{e za Projekt Ja~anje konkurentnosti malog gospodarstva, odnosno za po-tpore za uvo|enje novih tehnologija, sustava upravljanja kvalitetom i tehni~kog ozna~avanja, kao i za marketin{ke aktivnosti poduzetnika. Za nastavak ulaganja u poduzetni~ke zone planirano je 98.210.000,00 kuna, a za potpore radu i ja~anje razvojnih agencija, poduzetni~kih centara i inkubatora i tehnolo{kih parkova 6.373.000,00 kuna. Za subvencioniranje kamata na poduzetni~ke kredite osigura-no je 68.886.090,00 kuna. Ministarstvo pla}a subvencije kamata za ranije prove-dene kreditne projekte povoljne za poduzetnika, tj. Projekt Lokalni projekti razvoja – Poduzetnik, koji se provodio od 2004. do 2007. godine i kredite za turizam, nove tehnologije i izvoz u planiranom iznosu od gotovo 56 milijuna kuna. Uz to, ove godine se tre}u godinu zaredom provodi kreditni Projekt za mikrokreditiranje poduzetni{tva, a ove }e se godine provoditi i nova kreditna linija Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva. Oba kreditna projekta provode se uz subvencije ka-mata, za koje je Ministarstvo osiguralo 13,5 milijuna kuna. Za poticajne projekte s potporama za obrtni{tvo osigurano je vi{e od 19 milijuna kuna, gotovo 6 milijuna vi{e nego pro{le godine. Potpore za obrazovanje u poduzetni{tvu iznose ne{to manje od 7 milijuna kuna.

U sklopu MINGORP-a Uprava za malo gospo-darstvo nadle`na je za pra}enje stanja malog gospodarstva s ciljem prepoznavanja i otklan-janja prepreka za brì razvoj poduzetni{tva.

Tema broja Tema broja


Tema broja

razvojne agencije, poduzetni~ki inkubatori te ostale institucije poduzetni~ke podr{ke, ~esto u okviru raznih programa i projekata.

Poslovno savjetovanje, izrada poslovnih planova, inve-sticijskih projekata i feasibility studija Centar za poduzetni{tvo Zagreb tvrtka je koja se vi{e od 20 godina bavi poslovnim savjetovanjem te se u re-giji nametnula kao referenca u izradi studija izvedivo-sti, upravljanju projektima i usmjerenom obrazovanju poduzetnika i managera.

-Feasibility studije i poslovni planovi dio su savjetni~kih usluga koje pruàmo poduzetnicima. Ve}-ina na{ih klijenata pripada kategoriji malih i srednjih poduzetnika, njih oko 65%, dok su ostali korisnici usluga veliki poslovni sustavi. Poduzetnici, bez obzira na industriju iz koje dolaze ili veli~inu tvrtke, javlja-ju se kad im je potrebna dokumentacija za podno{enje kreditnih zahtjeva za financiranje investicijskih proje-kata. Najve}im dijelom, oko 40% projekata, odnosi se na investicije u modernizaciju tehnologije odnosno na kupnju strojeva ili opreme. Nakon toga se traè inve-sticije u izgradnju ili kupnju poslovnih prostora, a pre-ostale su investicije koje se odnose na izgradnju i opre-manje turisti~kih objekata na moru ili unutra{njosti – kaè @eljko Kova~, direktor Centra za poduzetni{tvo Zagreb.Svijest o potrebi kori{tenja poslovnih savjetnika za sa-vjetovanja oko specifi~nih poslovnih problema razvi-jena je kod velikih tvrtaka koje su svjesne va`nosti specijalista pojedinog podru~ja. Iz tog razloga ve}ina velikih tvrtaka koristi vanjske savjetnike koje pla}aju prema projektu ili prema pruènom savjetu. Male i srednje velike tvrtke nemaju obi~aj angaìrati savjet-nike u svom redovnom poslovanju - poku{avaju sa-mostalno rije{iti svoje probleme, no zbog nedostatka znanja nisu svjesni kakve su odluke donijeli te kakve

su posljedice tih odluka. Posljedice samostalnih odluka osjete tek kad se poslovni odnosi jo{ vi{e zakomplicira-ju te kad je izlaz te{ko na}i. Tada je ponekad prekasno za bilo kakvu pomo}.Savjetni~ke usluge su skupe, {to je ~injenica, a podu-zetnici ne znaju {to }e dobiti angaìranjem savjetni-ka. Za to su krivi savjetnici koji ne prikazuju svoje usluge dovoljno transparentno, ve} ih mistificiraju pred poduzetnikom. Va`no je za poduzetnike da se pri angaìranju savjetnika to~no, ugovorno, definiraju sve radnje koje }e obaviti savjetnik, s rokom i cijenom. U ugovor je uvijek potrebno staviti mjerljive rezultate kao {to su pove}anje prihoda, pove}anje dobiti, sma-njenje tro{kova poslovanja.-Planiranje poslovanja gotovo je nepoznato kod ma-lih pa i ve}eg dijela srednjih poduzetnika. Mi smo se, u posljednjih pet godina, susreli sa svega dvadesetak tvrtaka koje rade sustavno planiranje te koje poslovne rezultate uspore|uju s planiranim ciljevima i aktivno-stima. Tvrtke nemaju jasno razra|ene strate{ke i ope-rativne ciljeve, razra|ene trì{ne ni{e niti na~in kako djelovati prema njima te je posljedica toga nemogu}-nost planiranja poslovanja. Poslovi se vode stihijski i nekontrolirano, a posljedice mogu biti katastrofalne za tvrtku - komentira Kova~.

Financiranje malih i srednjih poduzetnika Do odre|enog nov~anog iznosa za pokretanje ili razvoj poslovanja poduzetnici mogu do}i zaduìvanjem kod banaka. Financiranje malog i srednjeg poduzetni{tva u Hrvatskoj svodi se uglavnom na komercijalne ban-ke, no poduzetnici bi se trebali u ve}oj mjeri okrenu-ti nebankarskom financiranju putem poduzetni~kog (rizi~nog) kapitala koji se investira u nove ideje, projekte i nova poduzetni{tva koja brzo rastu, stru~nost osoba i potencijal projekata. U po~etnoj dobi poduzetni{tva financijskom se potporom isti~u tzv. po-slovni an|eli, uglavnom fizi~ke osobe, koje ulaù kada nitko drugi ne}e.Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HA-MAG) jamstvena je agencija koja projektima ili poduzetni{tvima odobrava jamstva za dio zatraènog kredita, a tim se bave i Jamstveni fondovi na lokalnoj ili regionalnoj razini. Za poduzetnika je bitno da, uz pomo} takvog jamstva te drugim aktivnim kolaterali-ma – ponajvi{e kvalitetnim poslovnim planom – moè ostvariti svoj cilj i dobiti bankovni kredit.Izvori za financiranje poduzetni{tva ovise o dobi i sta-tusu poduzetni{tva ili projekta. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) razvojna je i izvozna banka Republike Hrvatske ~ija je osnov-na zada}a poticanje razvoja hrvatskog gospodarst-va. Kreditiranjem, osiguranjem izvoza od politi~kih i komercijalnih rizika, izdavanjem garancija te poslo-vnim savjetovanjem, HBOR gradi mostove izme|u poduzetni~kih ideja i njihovih ostvarenja s ciljem osnaìvanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.■

Razvoj poduzetni{tva temelj je prosperiteta Poduzetni~ki centar Pakrac d.o.o. osnovan je 2000. godine od strane Grada Pa-kraca u sklopu lokalnog programa poticanja poduzetni{tva. Prvi je poduzetni~ki centar osnovan na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije te jedan od najstarijih u Republici Hrvatskoj. PCP u svom organizacijskom ustroju ima ~etiri odjela: Razvoj-no-projektni odjel, Knjigovodstveni odjel, Poduzetni~ki inkubator te upravlja Grad-skom {portskom dvoranom.Cilj Centra je da kroz svoju djelatnost ima vode}u ulogu u gospodarskom razvoju i poticanju poduzetni{tva, na lokalnom i na regionalnom nivou. Primarna djelat-nost Razvojno-projektnog odjela Poduzetni~kog centra Pakrac izrada je projekata za razne nacionalne i me|unarodne projekte, od nacionalnih Fondova za razvoj i zapo{ljavanje, natje~aja raznih Ministarstava, tako i fondova Svjetske banke, Europske unije i drugih me|unarodnih donatora. Poduzetni~ki inkubator Pakrac projekt je koji je proveo Grad Pakrac, Ministarstvo gospodarstva i Europska komi-sija-CARDS 2004, kroz izgra|enu gra|evinu, u cilju podupiranja ulaganja i razvoja privatnog sektora iz podru~ja malog gospodarstva. Zajedni~ko djelovanje javnog i privatnog sektora polazi{te je za afirmaciju poduzetni{tva kao temeljnog ~imbeni-ka prosperiteta i socijalne kohezije.

Poslovna je edukacija kao ulaganje u vlastiti

razvoj potreba je i obveza svakog poduzet-nika, bio on poduzetnik

po~etnik ili iskusan manager.

infrastruktura, Subvencioniranje kamata na poduzetni~ke kredite, Obrazovanje za poduzetni{tvo i Obrtni{tvo.

Edukacija poduzetnika - prave informacije u pravo vri-jeme Poslovna edukacija kao ulaganje u vlastiti razvoj po-treba je i obveza svakog poduzetnika, bio on podu-zetnik po~etnik ili iskusan manager. Kroz ustanove koje provode edukaciju u ponudi je mno{tvo tema i podru~ja, prilago|enih potrebama, èljama i ciljevima svakog poduzetnika – od osnova poduzetni{tva sve do specifi~nosti aktualnih tema. Prednost je ukoliko je edukacija verificirana od strane Ministarstva go-spodarstva, rada i poduzetni{tva te se provodi prema programu Ministarstva. Kao organizatori raznih semi-nara uglavnom se pojavljuju HOK, gradovi i ùpanije,


Nova snaga u poticanju vukovarskog gospodarstvaRazvojna agencija Vukovar d.o.o. kroz svoje programe, ciljeve djelovanja te projekte od svoga je osnutka pro{le godine zapo~ela sustavni rad na oporavku te razvoju lokalnoga gospodarstva.

Tema broja Tema broja

inkubatora u Vukovaru. Kada bi se to moglo realizirati?Vukovar ima idealne uvjete za osnivanje poduzetni~kog inkubatora. Ve} smo bili u kontaktima i pregovorima sa susjednim uspje{nim inkubatorima, primjerice BIOS-om, koji je pravi primjer onoga {to bismo èljeli i u Vukovaru. Sukladno èljama i mogu}-nostima, nadamo se da }emo u skoroj budu}nosti i mi u Vukovaru imati takav reprezentativni objekt u koje-mu bi poduzetnici po~etnici imali povoljne uvjete za razvoj vlastita poslovanja, bilo da se radi o proizvod-nim ili uslu`nim djelatnostima.

Spomenuli ste Lokalni jamstveni fond kao pomo} pri pokretanju posla svima koji su spremni na izazove poduzetni{tva. Koja je njegova uloga?Osnivanje Lokalnog jamstvenog fonda ozna~ava podr{ku obrtni{tvu i poduzetni{tvu te predstavlja do-datnu pogodnost kao instrument osiguranja koji ma-lim i srednjim poduzetnicima, a osobito poduzetnicima po~etnicima, omogu}ava dobivanje kredita. Cilj lokal-nog jamstvenog fonda je osigurati financijska sredstva koja }e se upotrijebiti kao kolateral (nepokriveni iz-nos jamstva) za poduzetni~ke projekte malih i sred-njih poduzetnika, a osobito poduzetnika – po~etnika s podru~ja grada Vukovara. Stavljanjem u funkciju sred-stava Jamstvenog fonda kao oblika financijske potpore poduzetni{tvu, a vezano uz ~injeni~no stanje podcije-njene vrijednosti nekretnina, stvaraju se preduvjeti za lak{e ostvarivanje kreditne linije kod poslovnih bana-ka, a samim tim i za dalji gospodarski razvoj grada Vu-kovara. Prva inicijalna sredstva od 500.000,00 kn ve} su stigla od Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara.

Agencija ne djeluje ni punih godinu dana. Jeste li usp-jeli u ovako kratkom vremenu pokrenuti neke projekte?Na{e dosada{nje aktivnosti vezane su uz aktivno su-djelovanje u izradi Programa ukupnog razvoja grada (PUR-a ), te uvo|enje prioritetnih projekata grada Vukovara unutar Vukovarsko – srijemske ùpanije na listu prioritetnih projekata Panonske regije. To su, pri-mjerice, izgradnja prometne infrastrukture i spajanje na postoje}i sustav autocesta, kao i izgradnja magi-stralnih pruga. Tu je i izgradnja multifunkcionalnog omladinskog hostela. Od idejnih krupnih infrastru-kturnih projekata u pripremi su obnova i unaprje|enje magistralnog èljeznil~kog pravca Vukovar – Vinkov-ci, ~ija je vrijednost procijenjena na preko 30 milijuna eura. Vaàn projekt je i Vukovarski prometni prsten, proci-jenjen na preko 15 milijuna eura, zami{ljen kao na-dopuna gradskoj obilaznici. Tu je tako|er i odvodnja i pro~i{}avanje otpadnih voda grada Vukovara, s pro-cijenjenim iznosom iznad 55 milijuna eura (iznad 25 milijuna za obnovu i rekonstrukciju kanalizacije i odvodnje otpadnih voda, i preko 30 milijuna eura za pogon za pro~i{}avanje otpadnih voda i dodatnu in-frastrukturu). Vrlo je va`na i rekonstrukcija sustava

Rast i razvoj lokalnog poduzetni{tva te samim tim i gospodarskog razvoja regije temeljni je cilj svake razvojne agencije. Najisto~nija hrvatska ùpanija, Vukovarsko-srijemska, gospodarski je najnerazvijeni-ja. No grad Vukovar pro{le godine osniva razvojnu agenciju koja kona~no ima to~no definiranu ulogu u gradu kojemu je rast i razvoj vi{e nego potreban. O osnutku, planovima te pokrenutim i ve} ostvarenim projektima razgovarali smo s direktorom Razvoj-ne agencije Vukovar d.o.o., gospodinom Davorom Fori{em.

Kada je osnovana Razvojna agencija Vukovar? Razvojna agencija Vukovar d.o.o., dru{tvo s ograni~enom odgovorno{}u za promicanje razvoja, osnovana je 4. rujna pro{le godine na Trgova~kom sudu u Osijeku. Sjedi{te Dru{tva je u Vukovaru, Ku-deljarska 10, a privremena adresa Agencije na kojoj trenutno djeluje je Olajnica 19.

Grad Vukovar nakon rata gospodarski je potpuno uni{ten. Teàk je i mukotrpan put oporavka i ljudi i gospodarstva, kojega je potrebno revitalizirati te ospo-sobiti za dalji rast i samostalno djelovanje – jednom rije~ju, kontinuirani prosperitet. [to Razvojna agencija ~ini kako bi se to ostvarilo?Agencija je osnovana s to~no odre|enim ciljevima, a koji vode prije svega osnaènju uni{tenog gospoda-rstva grada Vukovara. Privla~enje stranih investicija i stvaranje pozitivne klime za ulaganje na podru~ju grada Vukovara temeljni je cilj kojemu teìmo. Osni-vanjem Lokalnog jamstvenog fonda to }e uvelike olak{ati potencijalnim poduzetnicima ulazak u svi-jet poduzetni{tva i po~etak poslovanja, koji je uvijek najteì. Va`ne aktivnosti Agencije vezane su uz pisa-nje projektnih prijedloga za EU fondove, koordinacija i pomo} pri apliciranju projekata za EU fondove, upra-vljanje projektima financiranim iz EU fondova, kao i konkuriranje na natje~ajima pri resornim minista-rstvima. Za na{e je poslovanje iznimno va`na surad-nja i koordinacija s drugim subjektima koji djeluju na podru~ju grada Vukovara, a to su Vukovarska gospo-darska zona, Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara, Upravni odjel za gospodarstvo grada Vukovara itd.

Jedan od Va{ih ciljeva jest i osnivanje poduzetni~kog Davor Fori{, direktor Razvojne agencije Vukovar d.o.o.

vodoopskrbe grada Vukovara, ~iji je iznos procijenjen iznad 12 milijuna eura. Obzirom da Agencija za sada zapo{ljava samo dva djelatnika, moram napomenuti da su sve navedene aktivnosti rezultat napornog rada i maksimalno uloènog truda.

Na ~emu trenutno radite? [to je aktualno i u pripremi?S obzirom na pribliàvanje i skoro objavljivanje natje~aja IPA-e programa prekograni~ne suradnje, Razvojna agencija Vukovar priprema dva projekta. Prvi projekt jest izrada idejnog rje{enja, studije utje-caja na okoli{, glavnog projekta i studije izvedivosti za ure|aj za pro~i{}avanje otpadnih voda grada Vukovara. Podnositelj je projekta Vodovod grada Vukovara d.o.o., a projekt }e voditi Razvojna agencija Vukovar. Mogu}-nost povla~enja sredstava je 200 000 eura po partneru (85% sufinanciranja iz IPA-e). Partner mora biti grad na Dunavu, a po~etne faze razgovora uspostavljene su s gradom Novim Sadom. U suradnji s gradom Suboti-com u pripremi je zajedni~ki projekt u podru~ju za{tite okoli{a, to~nije nabavka kontejnera za sme}e te dje~je oslikavanje istih, a putem kojega bi se tako|er povuklo oko 200 000 eura po partneru. Korisnici s obje strane su komunalna poduze}a, {to je u na{em slu~aju tvrtka Komunalac.

Mlade treba zadràti u Vukovaru, ali i privu}i, primje-rice, kroz izgradnju poduzetni~kog inkubatora koji ste spomenuli. [to jo{ ~inite po tom pitanju, va`nom za opstojnost i ìvot Vukovara kao grada?Razvojna agencija izradila je pilot program potica-nja poduzetni{tva mladih koji bi obuhva}ao pot-poru kori{tenju kreditnih linija banaka za ostvarenje poduzetni~ke ideje, kroz sredstva Jamstvenog fonda radi prevladavanja problema nedostatka vlastitih sred-stava i imovine. Pilot program tako|er uklju~uje po-tporu poduzetni~koj ideji kroz osiguranje povoljnog poslovnog prostora, i to kroz osiguranje prostora u poduzetni~kom inkubatoru radi prevladavanja proble-ma nedostatka vlastitih sredstava i imovine. Izvo|a~i programa bit }e Grad Vukovar, Fond za ob-novu i razvoj grada Vukovara, Razvojna agencija Vukovar, te Proni-centar za socijalno podu~avanje. Navedene aktivnosti Agencije samo su dio stvaranja preduvjeta za sveukupni gospodarski rast i razvoj gra-da Vukovara koji je to zasluìo. I puno vi{e od toga. ■

Agencija je osnovana s to~no odre|enim ciljevima, a koji vode prije svega osnaènju uni{tenog gospodarst-va grada Vukovara.

pro

mo

Razgovarala: Aleksandra Zrinu{i}


i više dodane vrijednosti. BISC usmjerava svoje akti-vnosti na CNC tehnologiju u području obrade meta-la i drveta, elektrostrojarstvo i informatiku. Tvrtke s kojima se projekt realizira u uskoj suradnji su Strojar-ski fakultet u Slavonskom Brodu, Area Science Park - Italija, Industrijsko-obrtnička i Elektrotehnička škola Nova Gradiška, ÐÐ Holding d.d., TANG d.d., CTR d.o.o., Impal, HGK i HOK. BISC projekt uključuje: Trening Centar - CNC obrada metala i drveta, elektro-strojarstvo i informatiku, Cen-tar za poslovne i marketinške usluge, Centar za ino-vacije, transfer znanja i tehnologije te Poduzetnički/tehnologijski inkubator - usmjeren na poduzetnike koji će bazirati svoje poslovne aktivnosti na novim tehnologijama i inovacijama. Fizička infrastruktu-ra uključuje zgradu površine 2.100 m2 (1.500 m2 proizvodnog prostora i 600 m2 uredskog prostora), a ukupna vrijednost projekta iznosi 2 milijuna eura. Tre-nutno je u tijeku natječaj za zakup proizvodnog i ured-skog prostora u Poslovno-tehnologijskom inkubatoru. Razvoj novih usluga za poduzetništvo vezano uz pri-mjenu inovacija, novih znanja i tehnologija doprinijet će konkurentnosti poduzetništva te pozitivno djelovati na njihov razvojni potencijal. Projekt Poslovno-inova-cijski potporni centar (BISC) sufinanciran je sredstvi-ma EU iz programa CARDS 2004, a uključen je u Pro-gram razvoja tehnologijske infrastrukture (TEHCRO) Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske (BICRO).■

Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje d.o.o. poveznica je javnog privatnog i civilnog sektora u pro-vedbi projekata za podizanje ìvotnog standarda u re-giji. S njihovom misijom, vizijom i ostvarenim projektima upoznat }e nas direktor Agencije, dr. sc. Stjepan Ribi}

Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje osno-vana je s ciljem stvaranja operativnog tijela koji }e sluìti kao instrument razvoja regije, s posebnim na-glaskom na europske integracije i privla~enje stranih investicija. U svojem dosada{njem djelovanju, jeste li zadovoljni postignutim rezultatima?Osobno sam jako zadovoljan postignutim rezulta-tima, tim vi{e {to su na{i rezultati vidljivi i opiplji-vi, a o~ituju se u odobrenim projektima i sredstvima koja kroz te projekte dolaze na na{e podru~je. Tim se sredstvima financiraju razli~ite aktivnosti koje dopri-nose razvoju regije: u civilnom sektoru kroz projekte socijalnog poduzetni{tva, u javnom sektoru kroz osni-vanje klastera ili kroz osnivanje energetske edukacij-ske agencije, ili u privatnom sektoru kroz bespovratna sredstva odobrena poduzetnicima.

Od tisu}u projekata iz 16 europskih zemalja, 80 je u{lo u uì krug, a samo za 21 najbolji odobrena su sredstva iz programskog okvira IPA SouthEastEurope: od toga ~ak u tri projekta sudjeluje RRA Slavonije i Baranje. O kojim se projektima radi? To je samo jo{ jedan dokaz kvalitete tima koji radi u RRA. Radi se o tri projekta koji }e na podru~je na{e @u- panije donijeti oko 1,9 mil. kuna. Datourway za op}i cilj ima promociju odrìvog regionalnog razvoja kroz

Poticanje regionalnog razvoja misija je Regionalne razvojne agencije Slavonije i BaranjeKoriste}i dostupne fondove EU i ostale fondove me|unarodne zajednice, u skladu s prioritetima ROP-a, RRA Slavonije i Baranje sustavno radi na regionalnom prospe-ritetu.

ja~anje uloge turisti~kih aktivnosti vezanih uz Dunav kao poveznice za razvoj ~itave regije. Drugi je projekt Donauregionen+ kojem je cilj sinteza koncepta pro-stornog planiranja za dràve unutar Podunavskog ba-zena. Tre}i projekt F.A.T.E. ima za cilj ekonomski rast kroz podràvanje niza mjera vezanih uz prenamjenu vojnih objekata u centre poslovne podr{ke ili inkuba-tore, u regijama gdje promicanje poduzetni~kog duha i inovacija u poduzetni{tu predstavlja velik potencijal rasta lokalne ekonomije.

Iz europskih pretpristupnih fondova kroz projekte za podru~je @upanije samo u posljednje dvije go-dine namijenjeno je 26,14 milijuna kuna nepo-vratnog novca. [to to konkretno zna~i za na{u @upaniju?To konkretno zna~i da }e na ra~une razli~itih subjekata s podru~ja na{e @upanije, sjesti sredstva u ukupnoj vri-jednosti od 26, 14 milijuna kuna nepovratnih sredsta-va koja }e se utro{iti na provedbu aktivnosti koje su definirane u spomenutim projektima. To ujedno zna~i da na podru~ju grada Osijeka i @upanije postoje kva-litetni timovi ljudi koji poznaju metodologiju pisanja i provedbe projekata za fondove EU i koji su spremni raditi i usvajati nova znanja te stjecati potrebne refe-rence koje }e im itekako dobro do}i kada Hrvatska po-stane ~lanicom EU.

Od koje godine djeluje Ured predstavni{tva Slavonije i Baranje u Bruxellesu? Jeste li zadovoljni njegovim lo-biranjem?U Bruxellesu smo prisutni od 2007. godine, od kada aktivno radimo na predstavljanju na{ega Grada, @upa-nije i {ire regije. Ako pogledate samo ~injenicu da smo uspjeli izlobirati uvr{tavanje RH na popis zemalja u okviru Programa za protuminske aktivnosti europ-skog parlamenta od 2007. – 2013., to pokazuje da smo ~ak iza{li iz okvira regionalnog zastupanja i napravili ne{to {to je od nacionalnog interesa. Predstavni{tvo u Bruxellesu treba uvijek promatrati kao vrlo vaàn ~imbenik u aktivnostima na{e RRA bez kojeg svi po-stignuti rezultati ne bi bili ostvareni u ovom opsegu.Ponosan sam na sve projekte koje smo izradili i pro-veli, iza njih stoje stotine radnih sati na{eg malog, ali kvalitetnog tima, a svi su rezultati dokaz velikog truda, rada i entuzijazma.■

U Bruxellesu smo prisutni od 2007. go-dine, od kada aktivno

radimo na predsta-vljanju na{ega Grada, @upanije i {ire regije.

Stjepan Ribi}, direktor Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje

pro

mo

Znate li da se u Novoj Gradiški razvija najkvalitetniji i najperspektivniji Industrijski park u Hrvatskoj i Re-giji? Izvanredna lokacija Industrijskog parka duž au-toceste Zagreb-Lipovac, u blizini križanja s budu}om autocestom Budimpešta-Plo~e, omogućava izvrsnu po-vezanost i brz pristup kako tržištu EU, tako i tržištima zemalja Regije. Grad Nova Gradiška realizira projekt Industrijski park Nova Gradiška s ciljem da se stva-ranjem optimalnih uvjeta za investicije u gospodarske projekte osigura stabilan i dugoročan gospodarski rast i razvoj Grada te stvaranje modernog, izvozno orijen-tiranog, konkurentnog gospodarstva, čije će se poslo-vne aktivnosti temeljiti na znanju i kvaliteti. U cilju poticanja ulaganja u gospodarske projekte Grad Nova Gradiška će ulagačima, u odnosu na broj zapo-slenih i vrijednost projekta odobriti poticaje i olakšice: davanje u zakup, davanje prava gra|enja, prodaju ili davanje na korištenje nekretnina ili drugih infrastru-kturnih objekata u vlasništvu Grada pod poticajnim uvjetima, kao i stručnu pomoć u planiranju, pripremi i realizaciji projekta. Grad će tako|er osloboditi ulagača ili postojeću pravnu i fizičku osobu koja zapošljava nove djelatnike, djelomično ili u potpunosti, obveze plaćanja gradskih poreza, komunalne naknade i ko-munalnog doprinosa sukladno Programu mjera za po-ticanje ulaganja i zapošljavanja Grada Nova Gradiška. Početna cijena infrastrukturno opremljenog zemljišta u Industrijskom parku do 31. prosinca 2009. godine iznosi 25 kn/m2, a sva ulaganja započeta do tog da-tuma bit će u cijelosti oslobo|ena obveze plaćanja ko-munalnog doprinosa. Do sada je završeno 7 proizvod-nih objekata, 2 su u fazi izgradnje, dok su 4 ulagača u pripremnoj fazi ulaganja. U navedenim proizvodnim pogonima zaposleno je oko 150 radnika. Prepoznajući navedene izvanredne uvjete ulaganja, mnoge domaće i svjetski poznate strane tvrtke iskazuju svoj interes za ulaganje u Industrijskom parku.

BISC – razvoj novih usluga za poduzetništvoU sklopu Industrijskog parka Nova Gradiška djeluje Poslovno-inovacijski potporni centar (BISC). Projekt se realizira s ciljem unaprje|enja znanja i vještina radne snage u području novih tehnologija, osigu-ranja novih usluga gospodarstvu u području primje-ne inovacija, transfera znanja i novih tehnologija te unaprje|enju konkurentnosti i sposobnosti Industrij-skog parka da privuče ulaganja više tehnološke razine

Industrijski park Nova Gradiška - izvanredno mjesto za ulaganjeIzvanredna lokacija, pozitivno poduzetni~ko okruženje, motivirana profesionalna radna snaga, razvijena komunalna i poslovna infrastruktura, konkurentan paket poticaja i olakšica za ulaganje te brz odgovor na zahtjeve ulaga~a i fleksibilnost, omogu}it }e uspješno investiranje i poslovanje u Industrijskom parku Nova Gradiška.

Industrijski park Nova Gradiška d.o.o. Trg kralja Tomislava 1 35400 Nova Gradiška Tel: +385 35 35 99 10 Fax: +385 35 35 99 11e-mail: info�ipng.hr, www.ipng.hr

Tema brojaTema broja

pro

mo


U Tehnologijsko-razvojnom centru Osijek nema pogre{nih vrataMisija TERA-e kompleksna je i zahtjevna, no ispunjenje zacrtanih smjerova razvoja odvija se prema planu. Vi{e nego uspje{no.

Razgovarala: Aleksandra Zrinu{i}

Tema broja

Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku d.o.o. od svojega je osnutka 2002. godine od strane Sveu~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera, Grada Osijeka i Osje~ko-baranjske ùpanije pro{ao zanimljiv razvojni put. Mno{tvo je ostvarenih rezultata i realiziranih proje-kata pro{lo do danas TERA-om. Dio njihova poslova-nja, jer nemogu}e je re}i sve, otkrio nam je samozataj-ni direktor TERA-e, prof.dr.sc. Ivan [tefani}.

Te{ko je odrediti najva`niju djelatnost Tehnologijsko-razvojnog centra. Sve su podjednako bitne, no prostor-no TERA-u najvi{e zaokuplja Poslovni inkubator.U pravu ste. Na oko 900m2 prostorno je smje{teno 18 suvremeno opremljenih ureda te 12 radnih stanica. Velik je to prostor, poligon za uzlet na{ih stanara, koji-ma nastojimo pruìti najbolje mogu}e uvjete kako bi ostvarili svoje poslovne ideje.

Koliko je poduzetnika trenutno u Poslovnom inkuba-toru TERA?Program inkubacije pro{lo je 48 poduzetnika, 27 njih program je uspje{no zavr{ilo, a 21 poduzetnik trenut-no se vodi kao stanar inkubatora.

[to inovatorima nudi Me|unarodna izlo`ba inovaci-ja, prototipova i tehnolo{kih poslovnih planova BUDI UZOR?

Ukoliko netko ima poduzetni~ku ideju ili prototip proizvoda, sudjelovanje na izlo`bi omogu}it }e mu stru~nu procjenu trì{ne vrijednosti njegova proizvo-da, a time i ostvarenje preduvjeta za pokretanjem vla-stita projekta. Kroz protekle ~etiri godine, izlo`bu je pro{lo 950 poslovnih ideja u kategoriji inovacija i po-slovnih planova.

Dana{nji tempo razvoja novih proizvoda te zahtjevi globalnog trì{ta od poduzetnika zahtijevaju brzu pri-lagodbu novim uvjetima i neprestano usvajanje novih tehnologija. U skladu s tim, u TERA-i nudite i brzu izra-du prototipova.Smanjenje vremena razvoja proizvoda, poticano stal-nim inovacijama i trì{nom borbom, utje~e na brzi razvoj ove tehnologije. Podru~ja primjene razli~ita su: arhitektura, dizajn, informatika, edukacija, medicina, strojogradnja, metalurgija, aeronautika…

TERA je i registrirani zastupnik pri Dràvnom zavodu za intelektualno vlasni{tvo. [to se sve kod vas moè za{tititi?Uspjeh se postiè primjenom novih tehnologija i ino-vacija. Mi vam pruàmo cjelovitu potporu u postupku za{tite autorskog prava i srodnih prava, patenta, ìga, industrijskog dizajna, oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti te topografije poluvodi~kih proizvo-da. Do sada je pokrenuto 52 predmeta za{tite u obli-ku patenta, dizajna i ìga, a 15 ih je dovr{eno, {to je izvrstan rezultat jer se radi o dugotrajnom postupku trogodi{njeg trajanja.

Europska poduzetni~ka mreà (EEN) najva`nija je po-tporna struktura malom gospodarstvu u EU, s vi{e od 4000 relejnih to~aka. Koje se usluge mogu koristiti u okviru EEN-a?Upravo u okviru te kompleksne mreè, znanstvenici i inovatori s podru~ja Isto~ne Hrvatske mogu svoje inovacije, znanje i iskustvo uz pomo} TERA-e po-nuditi me|unarodnom trì{tu te dobiti informacije o ponudi i potra`nji proizvoda/usluga na trì{tu. Isto tako gospodarstvenici mogu pribavljati nove tehnolo-gije s podru~ja cijele EU. Plan je realizirati 24 ponude tehnologija lokalnih poduzetnika te pet tehnologija ponu|enih iz inozemstva, budu}i da tamo nemaju od-govaraju}e stru~njake.■

KONTAKT:Tehnologijsko-razvojni centar u Osijeku d.o.o.

Trg Ljudevita Gaja 631000 Osijek

Tel: +385 31 251 000Fax: +385 31 251 005

e-mail: ured…tera.hrwww.tera.hrwww.een.hr

Ivan [tefani}, direktor TERA-e

pro

mo

VIDRA, agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije, osnovana je u lipnju 2008. go-dine. Neprofitna je javna ustanova osnovana od Skupštine Virovitičko-podravske županije, a osnovna joj je zadaća rad na lokalnom i regionalnom razvoju Virovitičko-podravske županije te regije Panonske Hrvatske. Razvojna agencija VIDRA zapošljava ukup-no pet djelatnika, a rad joj se svodi na proces informi-ranja ciljnih grupa, tehničku pomoć i izradu projekata za domaće i inozemne donatore, izradu strateških pla-nova te provo|enje specifičnih edukacija.Za poduzetnike VIDRA priprema poslovne planove i investicijske studije, projekte za bespovratna sredstva resornih ministarstava te natječajnu dokumentaciju za javne pozive prema pravilima EU. Agencija posebice nastoji ojačati civilni sektor kako bi postao aktivan dio-nik razvoja društva – potrebna je samo dobra projek-tna ideja i volja za provedbu projekta, a na Agenciji je složiti projekt te naći bespovratna sredstva za njegovu provedbu. VIDRA se trenutno priprema za otvorene natječaje pretpristupnog programa IPA za koje pišu nekoliko projekata.

VIDRA dobro pliva u poduzetni~kim vodamaUz mogu}nost dodatne edukacije poduzetnika putem seminara i savjetodavnih usluga koje nudi Razvojna agencija VIDRA, kvaliteta poduzetništva u Viroviti~ko-podravskoj županiji bit }e znatno viša.

Razvojna agencija VIDRA zapošljava ukupno pet djelatni-ka, a rad joj se svodi na proces informi-ranja ciljnih grupa, tehni~ku pomo} i izradu projekata za doma}e i inozemne donatore, izradu strateških plano-va te provo|enje specifi~nih edukacija.

Razvojna agencija VIDRA provedbeno je tijelo za dva osnovna strateška dokumenta Virovitičko-podravske županije: Županijsku razvojnu strategiju i Master plan turizma Virovitičko-podravske županije, kojeg je VI-DRA samostalno napravila, u suradnji s relevantnim partnerima. Agencija je stvorila kvalitetnu bazu projektnih ideja koje će nadalje prilago|avati, prema njihovoj fazi zrelosti, za buduće natječaje. Ove je go-dine u pripremi i srednjoročno ažuriranje Županijske razvojne strategije, u skladu s prijedlogom Strategije regionalnog razvoja RH, u čijoj izradi osobno sudjelu-je i ravnateljica VIDRE, gospo|a Sanja Bošnjak, univ.spec.oec., kao član Županijskog partnerstva na nivou Panonske Hrvatske. Da bi poboljšali stanje poduzetništva, Županija uz pomoć resornog Ministarstva godinama potiče po- Sanja Bo{njak, ravnateljica VIDRE

Tema broja

zitivnu poduzetničku klimu. Samo se za subvencio-niranje kamata poduzetnicima i ostale projekte poti-canja ili promocije poduzetništva godišnje iz izvornih prihoda Županije izdvaja više od 2.000.000 kuna. Uz mogućnost dodatne edukacije poduzetnika putem seminara i savjetodavnih usluga koje nudi Razvojna agencija VIDRA, kvaliteta poduzetništva u Županiji bit će znatno viša. Promatrajući stanje gospodarstva, promoviranje edukacije i cjeloživotnog obrazovan-ja, brza prekvalifikacija radne snage, razvoj inovacija i klastera te umrežavanje i stvaranje jakih potpornih institucija za regionalni razvoj trebaju biti smjernice kako bi se stvorilo gospodarstvo znanja, što je osnovni cilj Lisabonske agende EU, ali i svih strateških doku-menata RH.■

pro

mo


Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Važne adrese:

Robna razmjena s Irskom

Izvoz RH u Irsku (2007.) Uvoz RH iz Irske (2007.)

Organsko-anor-ganski strojevi 36% Strojevi za AOP 21%

Oprema–distribucija el. energije 14% Eteri~na ulja, parfemi 16%

Brodovi, ~amci 9% Razni kemijski spojevi 10%

Konstrukcije i dijelovi 7% Lijekovi 7%

Rotacijski elektri~ni strojevi 7% Telekomunikacijska

oprema 7%

UKUPNI IZVOZ 17 mil. USD UKUPNI UVOZ 121 mil. USD

Izvor: Dràvni zavod za statistiku Republike Hrvatske

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U IRSKOJ

Adelaide Chambers, Peter Street, Dublin 8tel.: 00353 1 4767 181, 4767 182 e-mail: croemb.dublin…mvpei.hr

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE IRSKE U HRVATSKOJ

Adresa: N.Š. Zrinskog 6, 10 000 Zagreb tel.: 01 48 77 900 e-mail: gdanaher…lawlibrary.ie

Piše: Helena ârapi}


Op}e informacije

Naziv: Republika IrskaGlavni grad: Dublin Povr{ina: 70 283 km2Stanovni{tvo: 4,0 milijunaSlu`beni jezik: engleski/irskiValuta: EUR

Dublin Castle

Nagli rast irskog gospodarstva po~eo je u zadnjem desetlje}u prošloga stolje}a. Od 1988. godine irsko je gospodarsko prošlo kroz dramati~nu transformaciju. Od relativno agrarne zemlje sa slabo razvijenijom in-dustrijom, niskim gospodarskim rastom, vrlo visokom stopom nezaposlenosti i kontinuiranim iseljavanjem u velikom broju visoko obrazovanih stanovnika u SAD i Veliku Britaniju, Irska se u kratkom vremenu pretvo-rila u visoko tehnološki razvijeno društvo s primarno izvozno orijentiranim gospodarstvom. Irska je me|u prvim zemljama u svijetu osnovala posebne instituci-je namijenjene promicanju izravnih ulaganja u Irsku. Njezino gospodarstvo u najve}oj je mjeri pokrenulo izravna strana ulaganja, uglavnom velikih multinacio-nalnih kompanija sa sjedištem u SAD-u. Zbog izvozne odnosno trgovinske orijentacije irskog gospodarstva i malog unutarnjeg tržišta, Irska uvelike ovisi o vanjskoj trgovini. Gotovo 90% svih proizvoda u Irskoj nami-jenjeno je izvozu. Irsku se ~esto spominje kao zemlju s najotvorenijim tržištem u svijetu.

Republika Irska - zemlja s najotvorenijim tržištem na svijetuZna~ajnu ulogu u snažnom gospodarskom rastu Irske odigrala je visoka razina izobrazbe – Irska ima najve}i postotak u Europi onih koji su završili ili bar poha|ali visokoškolsko obrazovanje.

Obrazovanje budu}ih „uspješnica“U posljednjih dvadeset godina više od 1000 veli-kih multinacionalnih kompanija odabralo je Irsku kao svoje europsko središte. Irska je tako|er ciljano poticala ulaganja u nove (visoke) tehnologije, po-sebno informacijsko-komunikacijske tehnologije, e-poslovanje te farmaceutiku i medicinsku tehno-logiju. Iz tog podru~ja u Irskoj danas djeluje više od 300 tvrtaka, kao što su Intel, Dell, Hewlett Packard, IBM, Google, Motorola, Yahhoo itd. U Irskoj su u ve-likom broju nazo~ne i velike multinacionalne kom-panije iz podru~ja farmaceutike, gdje se proizvodi 12 od 25 najkorištenijih lijekova u svijetu. Sa svega 125.000 zaposlenih, multinacionalne kompanije u Irskoj ostvaruju ~ak 70% sveukupnog industrijskog izvoza iz Irske. Vrlo zna~ajnu ulogu u tom snažnom razvoju irskog gospodarstva odigrala je i visoka razi-na obrazovanja irske radne snage. Irska ima jedno od najmla|ih stanovništava u Europi (36% stanovnika s manje od 25 godina) i tako|er najve}i postotak onih

koji su završili ili barem poha|ali visokoškolsko obra-zovanje (~ak 40%), što kod planiranja stranih izrav-nih ulaganja, posebno u podru~ja novih tehnologija, Irskoj daje prednost nad brojnim drugim zemljama.

Mogu}nosti poslovne suradnjeIrska je interesantna zbog svog modela reforme državne uprave i reformi obrazovanja tehnološkog razvoja, te je u tom smislu potrebno isticati interes za razmjenom stru~njaka i poja~anom institucionalnom suradnjom. U dosadašnjim susretima s irske je strane izražena spremnost organiziranja studijskih posjeta i izobrazbe za državne i javne službenike, pravosu|a, te malog i srednjeg poduzetništva. Tako|er se izražava spremnost pružanja tehni~ke pomo}i irskih tvrtaka u javnom i poduzetni~kom sektoru u Hrvatskoj te spremnost pružanja know-how projekata u pogledu razvoja demokratizacije društva. Mogu}nosti razvoja suradnje su na podru~ju IT tehnologije, energetike, tekstilne industrije, prehrambene industrije, drvne industrije, kao i ve} razvijeno podru~je nekretnina, te podru~je malog i srednjeg poduzetništva. Osim toga, postoji mogu}nost korištenja hrvatskih luka kao hub-a za podru~je sjeverne i isto~ne Europe, te ulaganja u Hrvatsku, posebice u greenfield projekte.

Postupak uvoza roba i usluga u IrskojIrska je ~lanica EU, te me|u njima vrijedi slobodan protok roba i usluga, a u trgovini s tre}im državama primjenjuje se jedinstvena carinska tarifa EU po kojoj se odre|uju carinska davanja. Dodatno po uvozu iz drugih država, uklju~ivo i Hrvatske, irski uvoznik mora obra~unati i PDV. Kod obilježavanja i pakiranja treba strogo poštivati irsko i europsko zakonodavst-

vo o zaštiti potroša~a. To ukratko zna~i da potroša~ mora imati dovoljno informacija o kvaliteti i cijenama proizvoda i usluga. Obilježavanje mora biti u skladu sa zakonom. S oznakom CE moraju biti obilježeni odre|eni, ali prije svega tehni~ki proizvodi namijenje-ni prodaji/upotrebi krajnjih korisnika u državama EU. Ovime se svjedo~i da je proizvod u svemu prihvatljiv glede zahtjeva sigurnosti, poštivanja te zaštite okoliša i zdravlja, a kako to zahtijevaju, prije svega, direktive ili zakonodavstvo EU.

Strana ulaganjaIzravna strana ulaganja jedan su od glavnih temelja irskog gospodarskog uzleta. Zbog znatnih poreznih olakšica i kvalitetno školovane radne snage sve ve- }i broj stranih tvrtaka otvara svoje pogone u Irskoj. Glede prava i obveza, strani su investitori potpuno izjedna~eni s doma}ima. Zakonom nije ograni~eno sudjelovanje stranog kapitala u vlasništvu tvrtaka ili nekretnina. Razvojna agencija za strana ulaganja (IDA) zadužena je za privla~enje stranih ulaganja,

Korisni linkoviMinistarstvo gospodarstva www.finance.gov.ie

Razvojna agencija za strana ulaganja www.ida.ie

Odjel za poduzetništvo www.enterprise-ireland.com

Europski parlament u Irskoj www.euireland.ie

Slobodne zone

Postoji smanjena stopa poreza na dobit od 10% (do 2010. godine) za pravne osobe koje ulažu u proizvodne djelatnosti, za investicije na podru~ju industrijske zone Shannon Airport. U posebnim slu~ajevima država je zadržala pravo dodat-nih stimulacija (uglavnom tako|er kroz sustav poreznih olakšica).

St. Patrick’s Cathedral, Dublin


Ivalo (Ivalojoki) – jedna od najljep{ih finskih rijeka


Irsko gospodarstvo

BDP (2007.): 260,9 mlrd USD

BDP per capita: 60 809 USD

Stopa rasta BDP-a: 6%BDP prema sektorima: usluge (49,9%), industrija (45,6%), poljoprivreda (4,5%)

Izvoz (2007.): 207,2 mlrd USD

Izvozni proizvodi: kemikalije, strojevi i transport, razna proizvodna dobra,

hrana i pi}e

Zemlje izvoza: SAD (19%), Velika Britanija (18%), Belgija (16%), Njema~ka (8%)

Uvoz (2007.): 179,3 mlrd USD

Uvozni proizvodi: strojevi i transport, kemikalije, hrana i pi}e, mineralna goriva

Zemlje uvoza: Velika Britanija (36%), SAD (11%), Njema~ka (9%),

Nizozemska (4%)

Stopa inflacije: 4,9%

Nezaposlenost: 4,6%

Strana ulaganja: 26,1 mlrd USD

Internetski kod zemlje: .ie

Pozivni broj: +353


promicanje irskog ulaganja u inozemstvu, te koordina-ciju programa stranih investitora. Svoju aktivnost pri-marno je usmjerila prema elektronskoj industriji, te-lekomunikacijama, farmaceutici te podru~ju uslužnih djelatnosti. Privukla je i pružila podršku oko 1.100 stranih tvrtaka koje danas izravno zapošljavaju 130.000 ljudi, a još mnogo više neizravno. One ~ine 1/4 BDP-a i preko 4/5 irskog izvoza. Razvojni pro-gram uklju~uje i dodatne funkcije kao što su marke-

ting odgovornost, logistiku, upravljanje nabavama, brigu o potroša~ima, financijske usluge te istraživanje i razvoj. Po~etkom 2003. godine IDA je izradila novi program za stratešku konkurentnost, prema kojemu se tvrtkama dodjeljuje pomo} u svrhu konzultantskih usluga u razvoju irskih podružnica, programa pomo}i za razvoj, tehnološke, inovacijske sposobnosti i ja~anje suradnje izme|u industrije i visokoškolskih institucija.

Poslovni obi~ajiPoslovni ru~ak ili ve~era dio je svakodnevnog rituala kod sklapanja poslova. Irci su otvoreni i neposredni u komunikaciji te uvijek drže do jednako pripremljenog sugovornika. Irci su op}enito prili~no neformalni i brzo po~inju oslovljavati imenom. Sastanci su uglav-nom opušteni, i mogu se održavati svugdje (restoran ili pub), ne samo u uredu. O~ekujte puno rasprave na sastancima. Svatko o~ekuje da sudjeluje u raspravi jed-nako. Imaju osje}aj kreativnosti i opuštenosti tijekom krize, te radije improviziraju nego slijede krute plano-ve. No, u pregovorima su lukavi i uporni. Na neugo-dan su na~in agresivni, bu~ni i hvalisavi, ali ipak radije izbjegavaju sukobe na humoristi~an na~in. Nisu svje-sni vremena i vrlo vjerojatno je da ne}e biti to~ni na sastancima, no od stranaca }e o~ekivati to~nost. Osno-vni je pozdrav rukovanje, a kontakt o~ima ozna~ava povjerenje izme|u sugovornika. Rukovanje treba biti ~vrsto, na po~etku i kraju susreta. Tako|er, pobrinite se za osmijeh. Ako }ete darivati, ono ne smije biti skupo. Za poslovne sastanke, muškarci bi trebali nositi odijela, a žene odijela ili haljine. Strane žene lako se prihva- }aju u irske poslovne zajednice.■

Gotovo 90% svih proizvoda u Irskoj

namijenjeno je izvozu.

Pub na pouluotoku Dingle, popularnom turisti~kom odredi{tu

31

Certifikacija

Certificirati ili ne? Pitanje je to koje će si svaka tvr-tka, bila ona mala, srednja ili velika, u jednom trenutku morati postaviti. Nekoliko je razloga za to, a naj~ešći me|u razlozima je kada certifikaciju zahtijeva kupac. Onaj tko želi poslovati s velikim kupcem ili odgovo-riti na ozbiljan javni poziv morat će, izme|u ostalog, zadovoljiti i uvjet postojanja sustava upravljanja kva-litetom uskla|en sa zahtjevima jedne od normi koji-ma su detaljno propisani takvi sustavi. Drugi je razlog razmišljanja o certifikaciji pritisak konkurencije, koja ne propušta niti jednu priliku da istakne vlastiti cer-tifikat i tako kod potencijalnih kupaca ostavlja dojam ozbiljnijeg partnera. Certifikacija može biti rezultat odluke strukovnog udruženja. Primjer su zaštitarske tvrtke u Hrvatskoj, ~iji je ceh odlu~io da njegove ~lanice moraju zadovo-ljavati ISO normu 9001. Nadalje, odluka o certifici-ranju može biti motivirana željom za unaprje|enjem vlastita sustava, jer ipak su norme koje je potrebno u tom procesu zadovoljiti rezultat najbolje svjetske pra-kse, ~ijim praćenjem tvrtka može postati efikasnijom i uspješnijom. I na kraju, na certificiranje se tvrtka odlu~uje ukoliko želi pravovremeno steći zna~ajnu konkurentsku prednost, kada, primjerice, niti jedna tvrtka u branši nije certificirana. Brzim djelovanjem moguće je bolje se pozicionirati kod potencijalnih klije-nata i tako ‘zaslužiti’ više posla u budućnosti. Koji god motiv stajao iza ulaska u proces certificiranja, važno je shvatiti da sam certifikat nije garancija uspjeha. Tvrtka koja ga posjeduje i posao obavlja u skladu s propisanim normama nije zaštićena od lošeg poslovanja, te može postati ‘gubitaš’ ili ~ak propasti.

Što je certifikacija i koje su joj prednosti?Certifikat je potvrda izdana od treće strane - nosite-lja akreditacije za izdavanje takvih potvrda - kojom se jam~i da proizvod, proces ili usluga zadovoljava odre|ene norme i/ili zakone, te tako slijedi najbolju svjetsku praksu. Certificirati je moguće proizvod, osobu ili sustav. Certificiranje proizvoda iznimno je široko podru~je, ali dovoljno je istaknuti da većina nacionalnih i me|unarodnih zahtjeva za certifikaciju proizvoda ima za cilj osigurati da proizvod koji je namijenjen proda-ji ili izvozu na odre|eno tržište bude u skladu s pro-pisima o kvaliteti, zdravlju i sigurnosti, te o~uvanju okoliša. Kod certificiranja osoba naglasak je na dobivanju

Certifikacijom do razvoja poslovanjaCilj procesa certifikacije izgradnja je tržišnog mehanizma kojim proizvo|a~ na jednostavan na~in dokazuje kvalitetu vlastitog proizvoda ili proizvodnog procesa, te napora da zaštiti zdrav-lje potroša~a i kvalitetu okoliša i društva u cjelini.

službene potvrda da osoba posjeduje odre|ena zna-nja i vještine. êsto se koriste u ra~unalnoj industri-ji za dokazivanje poznavanja odre|enih proizvoda i tehnologija, no rašireni su i u drugim djelatnostima, npr. pravosu|u, zdravstvu i u prosvjeti, gdje je posje-dovanje odre|enih certifikata nužno za bavljenje tom djelatnošću. Certifikati se obi~no ne odnose na poz-navanje koncepta i općih znanja te nisu zamjena za formalno školovanje. Ispitima za dobivanje certifikata testira se poznavanje konkretnih proizvoda, procedura i tehnologija. Zbog toga je trajanje valjanosti certifi-kata ograni~eno, obi~no od jedne do tri godine. Da bi se produžilo trajanje certifikata, potrebno je ponovno polagati certifikacijski ispit.Što se upravljanja sustavima ti~e, najpopularniji i o kojima se naj~ešće pri~a certifikati su za sustave upra-vljanja kvalitetom, za sustave upravljanja okolišem, sustave upravljanja sigurnošću hrane, sustave upra-vljanja sigurnošću informacija te za sustave upra-vljanja zdravljem i sigurnošću na radu.

Pripremio: Ante Veki}

Certifikat je potvrda izdana od tre}e strane - nosite-lja akreditacije za izdavanje takvih potvrda - kojom se jam~i da proizvod, proces ili usluga zadovoljava odre|ene norme i/ili zakone, te tako slijedi najbolju svjetsku praksu.

Godi{nji rast broja certifikata ISO 9001

Godina Broj certifikata

2003. 194

2004. 295

2005. 324

2006. 370

2007. 470

2008. 235

Izvor: Hrvatski pregled certifikata sustava upravljanja za 2008. godinu. (http://www.kvaliteta.net/HR%20Survey.htm)

Ukupan broj ISO 9001 certifikata na dan 31. prosinca:

Godina Broj certifikata

2003. 668

2004. 963

2005. 1287

2006. 1608

2007. 2078

2008. 2313



CertifikacijaCertifikacija

Akreditacija i certifikacija – u ~emu je razlika?Već smo istaknuli da je certifikacija postupak kojim nezavisna treća strana daje jamstvo u pisanom obliku (certifikat, potvrda) da su proizvod, proces ili usluga u skladu s traženim normama, pravilima i/ili zakonima, dok je akreditacija postupak kojim ovlaštena ustanova formalno priznaje stru~nost organizacijama ili osoba-ma da provedu postupke u svrhu certifikacije.Cilj procesa certifikacije izgradnja je tržišnog mehaniz-ma kojim proizvo|a~ na jednostavan na~in dokazuje kvalitetu vlastita proizvoda ili proizvodnog procesa, te napora da zaštiti zdravlje potroša~a i kvalitetu okoliša i društva u cjelini. Takav tržišni mehanizam istovreme-no omogućava potroša~u kupnju kvalitetnog proizvo-da za koji zna na koji na~in je proizveden. Proces certifikacije ima niz prednosti:- omogućavanje lakše komunikacije na tržištu (certifi-

kat jam~i proizvo|a~u kupnju kvalitetnog proizvoda i omogućava njegovo lakše prepoznavanje na tržištu),

- osiguravanje kvalitete proizvoda, odnosno sustava upravljanja kvalitetom (procesom certifikacije osigu-rava se poštivanje standarda odnosno na~ela, tehnika, tehnologija i procedura, što u velikoj mjeri utje~e na kvalitetu proizvoda i ukupnog sustava)

- unaprje|ivanje procesa poslovanja u cjelokupnom agroindustrijskom sektoru (za proces certifikacije po-trebno je stvoriti bazu podataka koja proizvo|a~ima može služiti za kvalitetnije donošenje odluka, zatim „otkrivanje“ mogućnosti snižavanja troškova poslo-vanja, te kvaltetnije planiranje toka novca tijekom godine i sl.).

Certifikacija predstavlja proces koji kontrolira proizvodne procese kako bi oni jam~ili kvalitetu proizvoda na tržištu. To je i marketinški instrument

koji omogućava i potroša~u i proizvo|a~u da zadovo-lje vlastite potrebe. Iako je proces certifikacije proces kontrole i inspekcije, on ne treba biti shvaćen kao sredstvo zastrašivanja i ucjene, nego ga treba shvatiti kao interaktivni proces koji ima za cilj unaprije-diti sve poslovne performanse proizvo|a~a (produ-ktivnost, profitabilnost, menadžerske vještine i sl.) i time jam~iti kvalitetan proizvod koji je prepoznatljiv na tržištu.

Gdje je Hrvatska?U Hrvatskoj svoje urede ima devet tvrtaka koje su ak-reditirane za certificiranje sustava upravljanja kvalite-tom, od ~ega su samo dvije hrvatske. O kojima se radi možete vidjeti na www.kvaliteta.net/certkuce.aspx. Ve-like me|unarodne kuće posjeduju više od 20 razli~itih akreditacija od kojih su najcjenjenije one zapadnih eu-ropskih zemalja, primjerice Velike Britanije, Švicarske, Nizozemske... I dok je hrvatska akreditacija priznata u svijetu, one zapadnih zemalja još se uvijek percipiraju kao cjenjenije i nose veću ‘težinu’. Prema Hrvatskom pregledu certifikata sustava upra-vljanja za 2008. godinu, kojega je prošli mjesec izdalo Hrvatsko društvo za kvalitetu, u Hrvatskoj je prošle godine upisano ukupno 2313 certifikata ISO 9001 za upravljanje kvalitetom. Brojka je u odnosu na ranije godine veća i vidljiv je rast certificiranih sustava upra-vljanja kvalitetom. Ipak, svjetska kriza, ali i izostanak državne stimulacije za takvo certificiranje utjecao je na smanjenu dinamiku rasta broja certifikata u 2008. go-dini. Kad je država poticala certificiranje u 2007. godi-ni, broj certifikata narastao je za 470 u odnosu na 2006. godinu. U odnosu na 2007., ukupan broj certifikata povećan je za dvostruko manje – 235. Iako je, uspore|ujući s isto~nim susjedima, Hrvatska ipak nešto naprednija, ona još uvijek zaostaje za europ-skim zemljama, a ispred nas su, primjerice, Ma|arska, êška i Slovenija.

Certifikacija u pet korakaKada se tvrtka odlu~i certificirati sukladno jednoj od normi za upravljanje sustavima, potrebno je proći odre|enu proceduru ~ije trajane ovisi o veli~ini tvrtke i postojećim, odnosno nepostojećim pripremama same tvrtke. A sama procedura uopćeno se može prikazati u pet koraka.

1. PripremaTvrtka se upoznaje s normom i prilago|ava vlastito poslovanje normi po kojoj se želi certificirati. Prila-godbu je moguće obaviti na dva na~ina: unutar tvr-tke zadužiti vlastiti tim ljudi koji će voditi postupak uskla|ivanja ili angažirati jednu od konzultantskih tvrtaka koja će taj posao obaviti za vas. Priprema je najsloženiji dio procesa i može potrajati od 3 mjeseca pa i do jedne godine, što naravno ovisi o veli~ini tvrtke i njezinoj spremnosti za taj proces.

Deset najzastupljenijih industrijskih sektora s certifikatom ISO 9001 u Hrvatskoj

Sektor Broj certifikata Udio

Gra|evinarstvo 285 12,32%

Veleprodaja i maloprodaja; Popravak motornih vozila, motocikala i osobnih i ku}anskih aparata

249 10,77%

Proizvodnja osnovnih metala i metalnih proizvoda 221 9,55%

Ostale usluge 204 8,82%

Proizvodnja prehrambenih proizvoda, industrija pi}a,proizvodnja duhana

199 8,60%

Elektri~na i opti~ka oprema 137 5,92%

Inènjerske usluge 120 5,19%

Proizvodnja strojeva i opreme 96 4,15%

Informacijska tehnologija 94 4,06%

Prijevoz, skladi{tenje i komunikacije 84 3,63%

Ostali sektori 624 26,98%


SIQ CROATIA – ku}a za certificiranje i ispitivanje na jednom mjestu

Na globalnom tržištu proizvodi podliježu zna~ajnom broju razli~itih zahtjeva, propisanih normama, zakonodavstvom i industrijskim specifikacijama. Tvrtka SIQ svojom 45-godišnjom tradicijom pomaže svojim partnerima i klijentima da odgovore i ispune specifi~ne za-htjeve tržišta kako bi uspješno plasirali svoje proizvode na tržišta diljem svijeta.SIQ CROATIA d.o.o. nudi cjelovite usluge, za vaš lakši i uspješniji na-stup na željenim tržištima. Podru~ja djelovanja tvrtke SIQ brojna su: ocjenjivanja i certificiranja sustava upravljanja, ispitivanja i certificiran-ja proizvoda, mjeriteljstva, uklju~ivo i umjeravanja, tehnologije igara na sre}u te izobrazba. Njihovo visoko kvalificirano osoblje osigurava tehni~ku pomo} u svim fazama nastanka proizvoda, što osigurava neprekidnu sukladnost proizvoda s razli~itim zahtjevima. To rezultira kra}im i efikasnijim razvojnim procesom.Djeluju}i kao ‘One Stop Testing House’ (ku}a za ispitivanje na jed-nom mjestu), SIQ svojim klijentima omogu}ava ispitivanje proizvoda i dobivanje odgovaraju}ih certifikata jednim kontaktom, što rezultira smanjenjem troškova.

2. Zahtjev za certifikacijuNakon postizanja uskla|enosti poslovanja sa željenom normom, tvrtka upućuje zahtjev jednoj od certifika-cijskih kuća. Iako je u tom odabiru gotovo nemoguće pogriješiti, odabir certifikacijskog tijela uglavnom ovisi o jednom ili više sljedećih kriterija:- Najpovoljnija cijena certifikacije,- Kupac/klijent zahtijeva certifikat izdan od odre|ene

kuće,- Certifikacijska kuća uobi~ajena je u branši,- Veli~ina i dugovje~nost certifikacijske kuće- Osobna poznanstva ili preferencija.Nakon odabira kuće i slanja zahtjeva za certifikaciju, tvrtka dobiva ponudu za uslugu certificiranja koja se izražava u ‘~ovjeku po danu’. Sustav male tvrtke ugla-vnom može certificirati jedan ~ovjek u jednom danu. Cijena tog, minimalnog troška certifikacije iznosi u pro-sjeku od 650 do 800 eura, plus troškovi puta, boravka i certifikata. Ukupno, trošak certificiranja sustava male tvrtke iznosi oko 1000 eura. Za velike tvrtke taj je iznos nešto veći, no prosjek se kreće oko tri ~ovjek-dana.

3. Auditiranje sustavaUkoliko tvrtka prihvati ponudu, certifikacijska kuća šalje potreban broj ljudi koji obavljaju auditiranje sustava: obavljaju razgovore s ljudima, promatraju procese i provjeravaju zadovoljava li tvrtka propisanu normu ili ne. Ukoliko se dogodi da poslovanje nije su-kladno normi, tvrtka pada i dobiva odre|eni vremenski rok za popravak.

4. Izdavanje certifikataUkoliko se utvrdi da tvrtka zadovoljava sve potrebne elemente propisane normom, certifikacijska kuća izda-je certifikat. Certifikat se izadje za odre|enu lokaciju i samo za odre|eni opseg poslovanja, koji ne podrazu-mijeva kompletnu djelatnost tvrtke. Ako tvrtka posluje na ~etiri lokacije, a certificirala je samo jednu od njih, primjerice sjedište tvrtke, onda će certifikat biti izdan samo za tu lokaciju. Isto vrijedi i za djelatnosti. Ukoli-ko je tvrtka registrirana za više djelatnosti, a certificira samo jednu djelatnost, certifikat ne važi niti za jednu drugu djelatnost osim za onu za koju je izdan, što je navedeno i na certifikatu. Tako dobiveni certifikat za sustav upravljanja kvalitetom ne smije se isticati na proizvodu i certifikat ne jam~i kvalitetan proizvod. Cer-tifikat se izdaje na trajanje od 3 godine tijekom kojeg razdoblja se jednom godišnje provjerava takozvanim kontrolnim auditom, a zatim prestaje vrijediti.

5. Obnova certifikataCertifikat je moguće izgubiti i prije isteka roka na koji je izdan, ukoliko kontrolni audit utvrdi da sustav ne odgovara normi. Ukoliko tvrtka odlu~i, certifikat može produžiti. U Hrvatskoj je znatan broj tvrtaka ostao bez certifikata ili ga nije obnovilo. Razlog leži u ~injeni-ci da je certificiranje obavljeno uz financijski poticaj

Prema Hrvatskom pregledu certifikata

sustava upravljanja za 2008. godinu, kojega

je pro{li mjesec izdalo Hrvatsko dru{tvo za

kvalitetu, u Hrvat-skoj je pro{le godine upisano ukupno 2313 certifikata ISO 9001 za upravljanje kval-

itetom.


Certifikacija

BUREAU VERITAS CERTIfICATION - Certifikacija koja dodaje vrijednost

Prednosti certifikacije ogledaju se u ve}em stupnju prepoznatljivosti tvrtke na doma- }em i stranom trì{tu, a temeljna svrha svakog sustava upravljanja, bez obzira o kojem sustavu odnosno normi govorili, jest da pomogne tvrtki u postizanju èljenih rezultata odnosno ciljeva, putem ispunjavanja i uskla|ivanja sa zahtjevima norme.

Certificirati sustav upravljanja zna~i dokazati svojim kupcima i svim zainteresiranim stranama da je sustav upravljanja va{e tvrtke uskla|en s me|unarodno priz-natim normama, odnosno s dobrom poslovnom prak-som. Danas u svijetu postoji veliki broj ISO normi, me|unarodnih, nacionalnih i sektorskih, koje definira-ju zahtjeve za razli~ite sustave upravljanja.

Prednosti certifikacije ogledaju se u ve}em stupnju prepoznatljivosti tvrtke na doma}em i stranom trì{tu, a temeljna svrha svakog sustava upravljanja, bez obzira o kojem sustavu odnosno normi govorili, jest da pomogne tvrtki u postizanju èljenih rezultata odnosno ciljeva, putem ispunjavanja i uskla|ivanja sa zahtjevima norme.

• Kvaliteta – ISO 9001 • Za{tita okoli{a – ISO 14001• Zdravlje i sigurnost na radu – OHSAS 18001• Informacijska sigurnost – ISO 27001• Sigurnost hrane – HACCP – ISO 22000 – GLOBALGAP – FAMI – IFS• Dru{tvena odgovornost – SA 8000• EN 15038 – sektorska norma za prevoditelje• Medicinski ure|aji – ISO 13485• i brojni drugi

Certifikacijom do boljih poslovnih rezultataCertifikacija nije samo priznanje koje daje nezavisna certifikacijska ku}a - ona mora dovesti do boljih po-slovnih i financijskih rezultata trajnim pobolj{avanjem procesa koji postoje u organizaciji. Bureau Veritas nudi uslugu certifikacije sustava upravljanja koja trajno pobolj{ava sustav te pomo}u detaljnih izvje{taja doda-je vrijednost poslovanju organizacije.

Certifikacijske ku}e rade po ovla{tenjima akredita- cijskih tijela, koja redovito provjeravaju rad certifika-cijskih ku}a. Dodatno jamstvo certificiranim sustavi-ma daju upravo me|unarodne ili nacionalne akredita-cije pod kojim se izdaju certifikati, punopravne ~lanice IAF-a (International Accreditation Forum).

Bureau Veritas Croatia d.o.o. radi po ovla{tenju i pro-cedurama me|unarodne certifikacijske ku}e Bureau

Veritas Certification, koja posjeduje 27 me|unarodnih akreditacija i nacionalnu hrvatsku HAA akreditaciju. Bureau Veritas provodi certifikacijski postupak kojim procjenjuje razinu sukladnosti sustava upravljanja sa zahtjevima odre|ene norme. Certifikacijski ciklus traje tri godine, na koliko se i izdaje certifikat, a sastoji se od certifikacijske provjere (u prvoj godini) i od nadzornih posjeta u drugoj i tre}oj godini. Po isteku trogodi{njeg certifikacijskog ciklusa slijedi recertifikacijski ciklus, koji se provodi na istom principu.■

Certifikacija nije samo priznanje koje daje nezavisna certifikaci-jska ku}a – ona mora dovesti do boljih poslovnih i financi-jskih rezultata traj-nim pobolj{avanjem procesa koji postoje u organizaciji.

pro

mo

Bureau Veritas certifikacijski znak prepoznat je u cijelom svijetu kao simbol za stru~nost, profe-sionalnost i predanost. Certifikacijski znak moè se koristiti na svim marketin{kim materijalima i on predstavlja simbol va{eg uspjeha i predanost stalnom pobolj{anju, {to stvara osje}aj povje-renja kod va{ih partnera, klijenata i dobavlja~a.

Broj certifikata ISO 9001 prema ùpanijama

@upanija Broj certifikata Udio certificiranih tvrtaka

Zagreba~ka 207 0,91%

Krapinsko-zagorska 62 0,80%

Sisa~ko-moslava~ka 41 0,45%

Karlova~ka 63 0,78%

Vara`dinska 102 0,95%

Koprivni~ko-krièva~ka 33 0,52%

Bjelovarsko-bilogorska 34 0,49%

Primorsko-goranska 204 0,62%

Li~ko-senjska 3 0,09%

Viroviti~ko-podravska 12 0,29%

Poè{ko-slavonska 17 0,42%

Brodsko-posavska 65 0,76%

Zadarska 48 0,36%

Osje~ko-baranjska 93 0,63%

[ibensko-kninska 35 0,40%

Vukovarsko-srijemska 23 0,30%

Splitsko-dalmatinska 215 0,48%

Istarska 125 0,43%

Dubrova~ko-neretvanska 46 0,46%

Me|imurska 88 1,15%

Grad Zagreb 797 0,77%


države, a taj poticaj nije bio dostupan kad je certifikatu istekao rok i bilo ga je potrebno obnoviti.

Europske direktive i standardiEuropske direktive zamjenjuju nacionalnu regulati-vu i postavljaju nova pravila za one koji distribuiraju proizvode u Europu. Direktive otvaraju mogućnosti i onima koji kupuju iz Europske unije za lakšom provjerom je li proizvod siguran za upotrebu ili nije. Temeljni se zahtjevi donose radi zaštite zdra-vlja i sigurnosti potroša~a. Sloboda kretanja roba jedna je od osnovnih povlastica EU koja omogućuje potroša~ima znatno veću ponudu, a ujedno i poti~e konkurentnost. Kvaliteta je jedan od glavnih uvje-ta da se odre|eni proizvodi izvoze u zemlje EU, a to jam~e upravo certifikati, od kojih ćemo spomenuti najuobi~ajenije.

ISO 9001Certifikat ISO 9001 dokazuje da je vaš sustav upra-vljanja kvalitetom sukladan zahtjevima iz norme i da je uskla|en s propisima. Budući da ga izdaje neovisna certifikacijska kuća, certifikat klijentima daje do znanja da tvrtka ima implementirane nužne interne procese radi ispunjavanja obveza norme.Me|unarodno prizna-ta norma ISO 9001 je općenita. To nije norma nekog

Linkoviwww.kvaliteta.net

www.akreditacija.hr

www.hdkvaliteta.hr

www.hzn.hr

www.iso.org

www.eoq.org

www.efqm.org

www.asq.org

Certifikacija

odre|enog proizvoda, već se primjenjuje na sve vrste proizvodnih i uslužnih djelatnosti. Uvela ju je Orga-nizacija za standardizaciju (ISO) s ciljem uspostave me|unarodnih zahtjeva za Sustave upravljanja kvali-tetom. Glavne to~ke norme su sljedeće:- Sustav upravljanja kvalitetom,- Odgovornost uprave,- Upravljanje sredstvima,- Realizacija proizvoda- Mjerenje, analiza i poboljšanja.

ISO 14001ISO 14001:2004 je me|unarodna norma koja se odnosi na upravljanje zaštitom okoliša. Temeljena na PDCA krugu (Plan-Do-Check-Act), norma ISO 14001 speci-ficira najzna~ajnije zahtjeve za identifikaciju, kontrolu i nadzor aspekata okoliša neke organizacije i tako|er utvr|uje zahtjeve za upravljanjem i poboljšavanjem cijelog sustava. Neke od koristi za poslovanje su:- Stvaranje sigurnosti za kupce, investitore, javnost i

zajednicu pokazivanjem svog opredjeljenja za okoliš,- Smanjenje incidenata koji utje~u na stabilnost- Pomoć za dobivanje dozvola i autorizacija za lokalna

tržišta.

HACCP standardHACCP (Hazard Analysis Critical Control Points - Analiza opasnosti i kriti~ne kontrolne to~ke) je logi~an, znanstveno osnovan sustav kontrole procesa proizvodnje i distribucije prehrambenih proizvoda, koji omogućava:- Identifikaciju i procjenu svih mogućih opasnosti, tj.

svakog fizi~kog, kemijskog ili mikrobiološkog hazar-da u svim fazama,

- Odre|ivanje neophodnih mjera za njihovu preven-ciju i kontrolu

- Osiguravanje provo|enja mjera na djelotvoran na~in.HACCP sustav sastoji se od dviju osnovnih kompo-nenata:

- HA predstavlja analizu rizika, odnosno identifikaciju opasnosti u svakoj fazi proizvodnje hrane i procjenu zna~aja tih opasnosti po ljudsko zdravlje,

- CCP (kriti~ne kontrolne to~ke) predstavljaju faze u proizvodnji u kojima se može sprije~iti ili eliminirati rizik po sigurnost hrane ili njegov utejcaj svesti na prihvatljiv nivo, kao i vršiti njihova kontrola.

Združena certifikacija smanjuje troškoveBilo da se odlu~ite na prilago|avanje normama za upra-vljanje okolišem, kvalitetom, hranom ili nekim drugim aspektom vezanim uz poslovanje, uvidjet ćete da me|u razli~itim normama zapravo postoji mnogo istih ili sli~nih zahtjeva. Nije stoga rijedak slu~aj da se tvrtke odlu~e za takozvanu združenu certifikaciju i ‘o jednom trošku’ auditiraju uskla|enost s nekoliko normi. Koristi su takvog pristupa o~ite, a prije svega rije~ je o financij-skoj, ali i vremenskoj te organizacijskoj uštedi. ■


Certifikacija Certifikacija

Akreditacija je stru~ni postupak kojim akreditacijsko tijelo ocjenjuje osposobljenost tijela za ocjenjivanje sukladnosti za provedbu odre|enih vrsta i/ili metoda ispitivanja, odnosno certifikacije i inspekcije. Nakon uspješno završenog postupka akreditacije, akreditaci-jsko tijelo dodjeljuje tijelu za ocjenjivanje sukladnosti potvrdu o akreditaciji.Tijela za ocjenjivanje sukladnosti su ispitni, medi-cinski i umjerni laboratoriji te certifikacijska i in-spekcijska tijela. Akreditiranje se obavlja u skladu s me|unarodnim, europskim i hrvatskim normama kako je prikazano u donjoj tablici.Akreditacija je u na~elu dragovoljna i pokretanje postupka akreditacije je odluka tijela za ocje-njivanje sukladnosti temeljena na stanju potreba na tržištu proizvoda, procesa i usluga. Akreditacija je me|unarodno priznato sredstvo za uspostavu povje-renja u rad i rezultate rada tijela za ocjenjivanje su-kladnosti. Vjerodostojnost akreditacije temelji se na nezavisnom i nepristranom postupku ocjenjivanja sustava upravljanja kvalitetom i provedbe tehni~kih postupaka ispitivanja, umjeravanja, certifikacije i in-spekcije kod tijela za ocjenjivanje sukladnosti. Akreditacija je uz mjeriteljstvo i normizaciju dio državne tehni~ke infrastrukture za kvalitetu, vrlo bit-ne za vjerodostojnu provedbu postupaka ocjenjivanja sukladnosti. Ispitna i mjerna oprema te referencijski materijali moraju biti sljedivi do me|unarodnog susta-va jedinica (SI), što se osigurava preko akreditiranih umjernih laboratorija i nacionalnog mjeriteljskog in-stituta. Tako uspostavljena infrastruktura za kvalitetu

Zna~aj akreditacije u ja~anju gospodarstvaAkreditacija je u na~elu dragovoljna i pokretanje postupka akreditacije odluka je tijela za ocjenjivanje sukladnosti temeljena na stanju potreba na tržištu proizvoda, procesa i usluga. Akreditacija je me|unarodno priznato sredstvo za uspostavu povjerenja u rad i rezultate rada tijela za ocjenjivanje sukladnosti.

Piše: Vladimir Mucko, dipl. ing., Hrvatska akreditacijska agencija

Ispitni i umjerni laboratoriji Hrn en iso/iec 17025

Medicinski laboratoriji Hrn en iso 15189

Certifikacijska tijela - certifikacija proizvoda

Hrn en 45011

- certifikacija sustava upravljanja kvalitetom (QMS)

Hrn en iso/iec 17021

- certifikacija sustava upravljanja okolišem (EMS)


- certifikacija osoba


Inspekcijska tijela Hrn en iso/iec 17020

u jednoj državi pretpostavka je za osiguranje sljedivo-sti rezultata ispitivanja i mjerenja, a onda i pouzdano-sti certifikata ili inspekcijskih izvještaja, ne samo na razini te države, nego i u me|unarodnim razmjerima. Akreditacijska tijela primjenjuju u svom radu upu-te i preporuke EA (Europske suradnje na akreditaci-ji) i me|unarodnih organizacija za akreditaciju ILAC (Me|unarodna organizacija za akreditaciju laborato-rija) i IAF (Me|unarodni akreditacijski forum). Su-kladno dokumentima Europske unije, u državi ~lanici može biti jedno akreditacijsko tijelo uspostavljeno pre-ma odre|enim pravilima (Regulation No 765/2008 of the European Parliament and the Council) koje djeluje kao nezavisna, neprofitna i javna ustanova od javnog zna~aja za pojedinu državu.U Republici Hrvatskoj akreditacijsko tijelo je Hrvatska akreditacijska agencija (HAA). Osnovana je kao javna, nezavisna i neprofitna ustanova Uredbom Vlade Re-publike Hrvatske (NN 158/04 i 44/05) temeljem Za-kona o akreditaciji (NN 158/03). HAA je samostalno zapo~ela radom u srpnju 2005. godine, premda su ak-reditacijske aktivnost zapo~ele 1996. godine u Nacio-nalnoj službi za ovlašćivanje u sklopu Državnog zavo-da za normizaciju i mjeriteljstvo. HAA je punopravni ~lan EA i pridruženi ~lan ILAC-a.

Od prvih triju potvrda o akreditaciji dodijeljene ispit-nim laboratorijima 1998. godine pa do današnjih dana, HAA je akreditirala ukupno 140 tijela za ocjenjivanje sukladnosti i to:- 84 ispitnih laboratorija (ispitivanja u podru~ju gra|evnih proizvoda, hrane, kemije, strojarstva, elektrotehnike, zaštite okoliša)- 2 medicinska laboratorija - 12 umjernih laboratorija (umjeravanje u podru~ju mehani~kih i elektri~nih fizikalnih veli~ina)- 7 certifikacijskih tijela za proizvode (gra|evni i elektri~ni proizvodi)- 3 certifikacijska tijela za sustave upravljanja kvalite-tom (QMS)- 1 certifikacijsko tijelo za sustave upravljanja okolišem (EMS)- 1 certifikacijsko tijelo za osoblje (osoblje za nerazor-na ispitivanja)- 30 inspekcijskih tijela (podru~je sigurnosti hrane,

ekološke poljoprivrede, dizala, sukladnost automata za igre na sreću).

Broj prijava za akreditaciju u stalnom je porastu i tre-nutno je u postupku preko 60 akreditacija u razli~itim podru~jima. Detalji o akreditiranim tijelima za ocje-njivanje sukladnosti i podru~ju akreditacije može se pronaći na internetskoj stranici www. akreditacija.hr.U postupku pristupanja Republike Hrvatske Europ-skoj uniji u sklopu uskla|ivanja zakonodavstva pre-ma Poglavlju 1: Sloboda kretanja roba, u Hrvatskoj se preuzimaju i primjenjuju direktive „Novoga i Starog pristupa“ Europske unije. Direktive odre|uju bitne zahtjeve zdravlja i sigurnosti za industrijske proizvo-de prije stavljanja na tržište i u uporabu te postupke ocjenjivanja sukladnosti proizvoda (moduli) kojima se dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva. Ocjenu za-dovoljavanja bitnih zahtjeva provode osposobljena tijela za ocjenjivanje sukladnosti (“notified body“). Akreditacija tijela za ocjenjivanje sukladnosti uvjet je za imenovanje na nacionalnoj razini i prijavljivanje Europskoj komisiji kada se za to ostvare uvjeti (Spo-razum o priznavanju ocjene sukladnosti i industrijskih proizvoda - ACAA sporazum, odnosno punopravno ~lanstvo Republike Hrvatske u EU). Prijavljivanje ti-jela za ocjenjivanje sukladnosti u nadležnosti je tijela državne uprave - ministarstva i državnih zavoda.

Izborom akreditira-nog tijela poduzetni-ci i gospodarstvenici

dobivaju mjerodav-ne izvršitelje usluga ocjenjivanja suklad-

nosti te pouzdane i osposobljene

poslovne partnere.

HAA svojom aktivnošću ostvaruje i osigurava: · mjerodavno tržište usluga ispitivanja, mjerenja, umjeravanja, certifikacije i inspekcije na podru~ju Re-publike Hrvatske,· preduvjete za priznavanje izvještaja o ispitivanju i certifikata o sukladnosti izdanih u Republici Hrvatskoj i na me|unarodnoj razini,· tehni~ku potporu hrvatskom gospodarstvu u ostvari-vanju konkurentnosti na me|unarodnom tržištu,· povjerenje u sigurnost i kvalitetu proizvoda i usluga ocjenjivanja sukladnosti · tehni~ku potporu tijelima državne uprave u pro-vedbi propisa u podru~ju sigurnosti i zdravlja ljudi, zaštite okoliša, zaštite potroša~a i drugih javnih in-teresa.

Izborom akreditiranog tijela poduzetnici i gospodarst-venici dobivaju mjerodavne izvršitelje usluga ocjenji-vanja sukladnosti te pouzdane i osposobljene poslovne partnere. Ostvaruje se cilj „jednom ispitano - svuda prihvaćeno“ na korist potroša~a, odnosno korisnika usluga. Akreditirano tijelo je pod stalnim nadzorom HAA, što jam~i stalnu i visoku razinu kvalitete uslu-ga tih tijela. Akreditirana tijela imaju pravo koristiti HAA simbol na ispitnim i umjernim izvještajima, cer-tifikatima i inspekcijskim izvještajima ~ime dokazuju status akreditiranog tijela.■

Detalji o akrediti-ranim tijelima za ocjenjivanje suklad-nosti i podru~ju akreditacije moè se prona}i na internet-skoj stranici www.akreditacija.hr


Banka i osiguranje – saveznici i u krizi?

Svi se slaù da ne}e biti velikog negativnog utjecaja ekonomske krize na osigurava-ju}e ku}e u Hrvatskoj, ponajprije zbog konzervativnog poslovanja u kojem veliku ulogu nosi ja~anje institucije HANfA-e i dono{enje novog Zakona o osiguranju koji su usmjerili osigurateljni sektor na konzervativniji pristup.

Pi{e: Marko [timac

Financije

Svjedoci smo svjetske ekonomske krize ~iji izvor ponajvi{e traìmo u Americi i ameri~kom na~inu go-spodarenja, koji je kao produkt izbacio multinacional-ne kompanije o kojima smo donedavno u ekonomskim ud`benicima ~itali kao o primjerima dobrog poslo-vanja, a sada su ili propale ili ih ~eka te{ko razdoblje restrukturiranja. Kao primjer za temu prema naslovu navest }u suradnju banke Lehman Brothers-a i AIG-a (American Insurance Group) – donedavno najve}eg svjetskog osiguratelja. Njihova se suradnja bazirala na rizi~nim plasmanima LB-a koje je AIG osiguravao i reosiguravao kroz niz sloènih transakcija, a ista pretjerana izloènost riziku u obliku hipotekarnih kredita rezultirala je bankrotom Lehman Brothers-a sredinom rujna pro{le godine. Kao direktnu poslje-dicu, cijena AIG-ove dionice srozala se na svega 1,25 USD s otprilike 70 USD, govore}i pri tome o gubitku u iznosu od 123 milijarda USD, {to bi zna~io potpuni kraj za kompaniju kakvu znamo da se nije umije{ala Vlada s planom spa{avanja. Bio je to {ok za cijeli osi-gurateljni svijet kojeg je godinama predvodio upravo AIG veli~inom svojih prihoda. Koliko god to zvu~alo nevjerojatno, jo{ vi{e iznena|uje ~injenica da je ba{ AIG od velikih osiguratelja najbolje podnio krizu 11. rujna 2001. godine. No kako to obi~no biva, rasplet situacije pokazao je da «nevjerojatnost» ovog slu~aja AIG ipak zahvaljuje grijesima iz pro{losti s obzirom na to da analiti~ari tvrde da je gubitak odavno postojao u ra~unovodstvenim knjigama AIG-a, ali je bio dobro skriven, a kompanija nije prvi put pod istragom FBI-a zbog gospodarskog kriminala.

Bilo kako bilo, povijest se ponavlja, i dobro pozna-ta izreka kaè: «Kada Amerika kihne, cijeli svijet se prehladi», i neizvjesnost koja vlada obeshrabrila je mnoge velike kompanije diljem svijeta, {to se narav-no odraàva i na Hrvatsku. Ipak, svi se slaù da ne- }e biti velikog negativnog utjecaja ekonomske krize na osiguravaju}e ku}e u Hrvatskoj, ponajprije zbog konzervativnog poslovanja u kojem veliku ulogu nosi ja~anje institucije HANFA-e i dono{enje novog Zako-na o osiguranju koji su usmjerili osigurateljni sektor na konzervativniji pristup. No posljedice krize ne}e se mo}i izbje}i na dvije stavke: pove}anje tro{kova reo-siguranja i pad profitabilnosti. Naime, uslijed velikog

gubitka AIG-a nastat }e velika praznina kod reosigu-rateljnih kapaciteta s obzirom na to je AIG i njegova tvrtka Transatlantic RE u tom segmentu imala visok udio. To }e iskoristiti drugi veliki reosiguratelji pove- }anjem cijena reosiguranja zbog smanjenja ponude, a potra`nja osiguravaju}ih ku}a ostat }e na istoj razini jer je potreba za reosiguranjem i disperzijom rizika u vrijeme krize jo{ zna~ajnija.

Isto tako, doma}i osiguratelji morat }e se pomiriti s bitno niìm stopama rasta u odnosu na prija{nje go-dine. Potro{a~ka se mo} smanjuje, a industrije poput automobilske ve} sada ìve na rezervi. U prva tri tjed-na ove godine u Hrvatskoj je prodano samo 3118 no-vih automobila, u odnosu na 5000 u istom razdoblju pro{le godine, {to je pad od ~ak 37,6%. Ista tendencija nastavlja se i proteklih mjeseci. Razlog tome je po-sljedica psiholo{kog u~inka medijskih objava o poslje-dicama krize, ali i nepovoljnih uvjeta kreditiranja. U Hrvatskoj ne postoji to~na statistika koliko se automo-bila prodaje putem odgode pla}anja, ali ra~una se da je vi{e od 80% vozila kupljeno putem kredita i leasinga. Ve} potkraj pro{le godine, banke su promijenile poli-tiku odobravanja kredita i prema nekim procjenama, od 10 zahtjeva banka je vratila polovicu s negativnim odgovorom. I dok u ve}ini Europe kamate padaju, kod nas rastu, ~ime banke stavljaju automobilsku industri-ju i osiguravaju}e ku}e u blago re~eno - nezavidan poloàj. Smanjenje prodaje novih automobila direkt-no utje~e na manji broj AO i kasko polica, a uzev{i u obzir podatak da je u prva tri mjeseca ove godine u Hrvatskoj registrirano 12.761 novih osobnih vozila, {to je 41,5% manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje, jasno je da je u tom segmentu pad bruto osiguravate-ljne premije realan i s obzirom na stanje - o~ekivan. Uspavljivanjem kreditne aktivnosti, bankoosiguranje je u nekim dru{tvima izgubilo i do 80% obujma, a gra|ani se sve teè odlu~uju na ugovaranje polica imo-vinskog i ìvotnog osiguranja.

U kona~nici, dokle god banke ne promijene uvjete kre-ditiranja prema potrebama trì{ta, osiguravaju}e ku}e biljeìt }e smanjenje poslovanja, pa se postavlja pita-nje: ho}e li kriza uspjeti zavaditi dva velika saveznika: banku i osiguranje?■

Doma}i osiguratelji morat }e se pomiriti s bitno niìm stopa-ma rasta u odnosu

na prija{nje godine. Potro{a~ka se mo}

smanjuje, a industrije poput automobilske ve}

sada ìve na rezervi.

ZAGREB

Ilica 5 (Oktogon),Kaptol 13, Av. Dubrovnik 16(Avenue Mall)

VARAŽDIN

Trg kralja Tomislava 2

OSIJEK

Trg Ante Starčevića 12

RIJEKA

Adamićeva 17

ZADAR

Široka ulica 24(Kalelarga)

SPLIT

Krešimirova 11(Peristil),Mihovilova širina 7 (Voćni trg)

DUBROVNIK

Pred Dvorom2


Prehrambena industrija pred globalnim izazovimaStrate{ka industrija svijeta, prehrambena industrija, u lancu proizvodnje hrane povezuje niz igra~a - pojedince koji sami proizvode hranu, velike i male proizvo|a~e hrane i pi}a, distribuciju, trgovinu i pojedince konzumente.

Dok neke dràve obiluju hranom, 800 milijuna ljudi ili jedna {estina razvijenog svijeta pati od gladi i boji se za svoj opstanak. Godi{nja prodaja hrane procjenjuje se na 4 trilijuna ameri~kih dolara, a prema podatcima ERS (Economic Research Service) vi{e od polovice (to~nije 52%) ukupne hrane u svijetu proda se putem super-marketa i hipermarketa.

Doma}a industrijaRH ima relativno razvijenu i uspje{nu prehrambe-nu industriju koja okuplja poduze}a na samom vrhu uspje{nosti poslovanja na nacionalnoj ljestvici. U prera|iva~koj industriji RH, prehrambena industrija ostvaruje najve}i ukupni prihod i zapo{ljava najve}i broj djelatnika (oko 46.000). Proizvodnjom i preradom hrane bavi se vi{e od 2.800 poduze}a, najvi{e malih, ne{to vi{e srednje velikih, a najmanje velikih tvrtaka (samo 7%) koji ostvaruju najbolje rezultate, odnosno 80% ukupnih prihoda ove industrije. Prehrambena in-dustrija najrazvijenija je u Zagrebu i Slavoniji. Samo u Zagrebu nalazi se 200-tinjak najuspje{nijih, poput Kra{a, Dukata, Zvijezde, Jamnice, Leda, Francka, Badela 1862, Cedevite, a Slavonija i Baranja kao sredi{njica naj-plodnijeg dijela RH okuplja nekoliko velikih industrija: IPK Kandit, Belje, Karolinu, IPK Tvornicu ulja êpin, \akov{tinu te niz drugih.

Novi izazovi pred mlije~nom industrijomOsim Dukata koji zauzima vi{e od 42% udjela u otku-pu mlijeka i ~ije je ime prepoznato kao vode}a regio-nalna robna marka, zna~ajan udio na ovom trì{tu zauzimaju Vindija, Meggle i Mils. Doma}a mlije~na industrija prati svjetske trendove, posebice u pogledu oboga}ivanja hrane vitaminima i mineralima te sma-

Prehrambena industrija Prehrambena industrija

njivanju udjela mlije~ne masti, a ne zaostaje za svi-jetom niti u pogledu ambalaè koja je atraktivna, prakti~na i funkcionalna. Prema zahtjevima Europske komisije, RH ima obvezu ukinuti ciljnu cijenu mlijeka i formiranje cijene prepustiti trì{tu. Proizvo|a~i mlijeka pribojavaju se ulaska na EU trì{te, jer smatraju da su premali za borbu sa sna`nim imenima. Neki spas vide u spajanju, pove}anju proizvodnih kapaciteta, pove}anju kakvo}e mlijeka te implementaciji HACCP standarda i EU izvoznog broja.

Kvaliteta na prvom mjestuMesna industrija oduvijek je zauzimala va`no mjesto u prehrambenoj industriji i dràla je visoku kvalitetu, od tradicionalne proizvodnje u seoskim doma}instvima do razvijenih industrijskih pogona. Lideri mesne indu-strije na doma}em trì{tu su PIK Vrbovec, Grupacija Pivac (koju ~ine PPK Karlovac i Dalmesso), Danica te Gavrilovi} kojega mnogi smatraju najja~im brandom ove industrije. Svoju kvalitetu proizvo|a~i potvr|uju brojnim certifikatima, oznakama Izvorno hrvatsko, a marketin{ke akcije nacionalnih trgova~kih lanaca te atraktivna i prakti~na ambalaà dodatno utje~u na po-rast prodaje.

Neiskori{teni potencijal trì{taHoReCa kanali relativno su novi kanali prodaje i na doma}em trì{tu kriju mnoge mogu}nosti, a najve}i su konzumenti ovoga segmenta kafi}i, koji ostvaruju oko 50% ukupnog prometa. Rani ulaga~i osvojili su najve-

}i dio trì{ta (oko 70%) i u prednosti su pred igra~ima koji polako ulaze na ovo trì{te. To~nih brojki nema, no procjenjuje se da HoReCa trì{te ~ini oko 16 tisu- }a subjekata, a proizvo|a~i u njihovoj opskrbi sudjeluju s oko 30% i to najvi{e Podravka, Atlantic i Coca Cola. Lider na HoReCa trì{tu je Gastro Grupa koja drì oko 25% ovoga trì{ta i ima oko 450 dostavnih vozila diljem zemlje. Ovaj kanal prodaje nudi niz mogu}nosti, posebice u vrijeme turizma, a ugovaranjem strate{kih partnerstava s udrugama hotelijera, ugostitelja i resto-ratera na dobitku bi bili svi – ugostitelji, trgovci i gosti kojima bi na raspolaganju bila bogatija ponuda.

Cola ili kava?Proizvodnjom najpopularnijeg pi}a na svijetu, kave, bave se mnoge male i velike tvrtke na svijetu, i dok naj-manji dio kola~a pripada seljacima koji kavu uzgajaju, najve}i dio pripada najve}im proizvo|a~ima (Kraft, Nestlé, Procter & Gamble, Sara Lee) koji kupuju vi{e od 50% svjetske proizvodnje. RH godi{nje proizvo-de skromnih 9.000 tona kave, a najpoznatiji doma- }i proizvo|a~ Franck di~i se kvalitetom i prati svjetske trendove.Coca Cola kao vode}i globalni brand i na doma}em trì{tu bezalkoholnih pi}a zauzima prvo mjesto. Sli-jedi ju Jamnica s bogatom ponudom prirodnih voda i vo}nih sokova. U 2008. godini u RH je proizvedeno 1.050.000 hl vo}nih sokova i 2.548.000 hl osvjeàvaju- }ih bezalkoholnih pi}a, no za razliku od ve}ine zemalja EU, Hrvatska je optere}ena tro{arinama na bezalkohol-na osvjeàvaju}a pi}a i drugim optere}enjima koja ko~e razvoj i investicije ove industrije te pogoduju uvozu jeftini(ji)h sokova.

Recesija – pravo vrijeme za alkoholnu industrijuPotra`nja alkoholnih pi}a raste uslijed kriza pa bi pred-stoje}e razdoblje moglo biti dobro za ovu industriju. Prosje~an Hrvat godi{nje popije 17 litara izvorske vode, 53 litre mineralne vode i ~ak 80 litara piva. Pozitivni su to pokazatelji za pivarsku industriju u kojoj dominira Zagreba~ka pivovara s najprodavanijim lager pivom u RH – Oùjskim pivom. Uz izvozne trendove na trì{tu piva tijekom pro{le godine, uo~eni su i trendovi uvo-za poglavito jeftinog piva iz isto~nih zemalja. U RH je tijekom pro{le godine proizvedeno 318.000 hl vina, 3.887.000 hl piva, 138.000 hl destiliranih alkoholnih pi}a i 136.000 etilnog alkohola. Podatci Gospodarsko-interesnog udruènja proizvo|a~a pokazuju da je Ma-raska, poznata po svojim brandovima Maraschino, Cherry Brandy, Amarena i drugima – najja~i izvoznik alkoholnih pi}a. Noviteta na trì{tu alkoholnih pi}a ne nedostaje, svake godine uz nogometno ili neko drugo sportsko prvenstvo proizvo|a~i piva plasiraju prigodne boce, a i mali proizvo|a~i igraju se inovacijama.

InovacijeDoma}i prehrambeni proizvo|a~i ne zaostaju za svjet-

Doma}i proizvodi ~vrsto drè

vode}e pozicije na ljestvici najja~ih marki roba {iroke potro{nje.

skim trendovima. Inovacije su posebno vidljive u podru~ju pakiranja hrane i trendovima u prehrani. Sve vi{e proizvo|a~a okre}e se trendu zdrave i light hrane. Nagla{ava se svjeìna proizvoda, prirodni sastojci i kva-liteta, a smanjuje udio masno}e. Zdravlje potro{a~a na prvome je mjestu, a proizvodi osiroma{eni kalorijama i masno}ama te oni s oznakom light dodatan su plus za kupce.

Autohtoni hrvatski prehrambeni proizvodi Hrvatska ima veliki broj prehrambenih proizvoda specifi~nih na{em kraju, proizvedenih na tradiciona-lan na~in, no prili~no zaostaje za svojim susjedima jer za sada ima samo nekoliko registriranih autohtonih prehrambenih proizvoda. To su: istarski pr{ut, torkul, cetinski sir, pa{ki sir, slavonski doma}i kulen, pa{ki ba{kotin, drni{ki pr{ut, dinga~ i slavonska {ljivovica, a nedavno su se ovim proizvodima pridruìli i slavonski

Trendovi pokazuju da }e se sve ve}i broj ljudi okretati eko proizvo-dima i eko turizmu jer ova hrana pogoduje zdravlju i kvaliteti ìvo-ta, ali i potencijalnom izvozu.

Kriza godi prehrambenoj industrijiRecesija i kriza jo{ uvijek vladaju svijetom, no prehrambena industrija mogla bi biti najve}i dobitnik nadolaze}e turisti~ke sezone. Pokazuju to rezultati istraìvanja magazina Adria Zeitung i Traveller, provedenog na gostima koji su u protekle dvije godine ljetovali u RH i koji smatraju da ne}e mijenjati broj turisti~kih dolazaka. Recesija je vrijeme kada se odri~e luksuznijeg smje{taja, posjeta restoranima i kafi- }ima, no jesti se mora, a kako }e se ove sezone potencijalni turisti vi{e odlu~ivati za kampove i privatni smje{taj, vi{e }e posje}ivati trgovine i kupovati hranu, vodu, sokove i alkohol.

Ljestvica najja~ih doma}ih robnih marki {iroke potro{nje u Hrvatskoj:1. Zvijezda biljno ulje 2. Vegeta 3. Dorina 4. Zvijezda majoneza 5. Franck kava 6. Jamnica7. Cedevita8. Gavrilovi} pa{teta9. Franck ~aj10. Bobi grickalice

IZVOR: http://www.valicon.net/hr

Najbolji globalni brandovi

Na listi 100 najboljih globalnih brandova za 2008. godinu koju izra|uje Inter-brand, prvo mjesto zauzima Coca Cola, a njezin najve}i konkurent Pepsi nalazi se na 26. mjestu. Industrija pi}a op}enito je bolje rangirana pa na 28. mjestu slijedi Nescafe, a na 33. mjestu Budwaiser. U prehrambenoj industriji najvi{e mjesto (tek 38.) zauzima Kellog’s, 56. je Heinz, 61. Wrigley, 63. [vicarski Nestle, a posljednji na listi 100 najboljih je francuski Danone na 66. mjestu.

Vjerni doma}im brandovimaNeovisno o tome {to je cijena uvoznih prehrambenih proizvoda pojedinih arti-kala nià, stanovnici RH vjerniji su doma}im brandovima. Istraìvanje koje je u suradnji s agencijom Mediana Fides proveo ~asopis Reader’s Digest pokazuje da su kod prehrambenih proizvoda u ve}ini odabrani doma}i brandovi i to Dukat, Gavrilovi}, Franck, Kra{, Oùjsko pivo, Cedevita, Vindija (sokovi), Jamnica (voda). Sli~no PGM istraìvanje provela je tvrtka Valicon na uzorku od 1.000 potro{a~a u prvoj polovici 2008. godine na hrvatskom trì{tu, a rezultati pokazuju da doma- }i proizvodi ~vrsto drè vode}e pozicije na ljestvici najja~ih marki roba {iroke potro{nje.

Pripremila: Jasmina Fija~ko �igoli}


Prehrambena industrija

~varci. Mno{tvo je proizvoda koje bi trebalo registrira-ti jer autohtoni proizvodi na svjetskom (europskom) trì{tu mogu dosegnuti vi{e cijene i od njih mogu profitirati svi u lancu (udruge, industrija, turizam), no proces registracije dugotrajan je i skup, {to odbija proizvo|a~e.

Trì{te konditorskih proizvodaNa doma}em trì{tu nekoliko je zna~ajnijih konditor-skih proizvo|a~a; najuspje{niji su Kra{, Kandit, Koestlin i Zve~evo. Tijekom 2008. godine na doma}em je trì{tu prodano 55.080 tona slatki{a, a cijela doma}a industrija proizvela je oko 60.000 tona. Doma}i konditori sma-traju da su doma}i kupci vjerni doma}im brandovi-ma, no podatci Kondina, krovne udruge ove industrije, pokazuju da je pro{le godine 63% ~okolade i drugih proizvoda s kakaom te 68% svih bombona prodanih u RH do{lo iz uvoza. Doma}i konditori prate svjetske trendove, a zna~ajne inovacije u ~okoladama napravio je poè{ki proizvo|a~ Zve~evo ~okoladama Mikado s no-vim okusima i atraktivnom ambalaòm. Ova grupacija ostvaruje stabilne udjele na trì{tu i pove}ava izvoz, no mnogi smatraju da bi udruìvanje proizvo|a~a oja~alo pregovara~ku mo} prema mo}nim kupcima i smanjilo

uvoz.

Priznanja najboljimaDoma}a prehrambena industrija dobitnica je brojnih doma}ih i me|unarodnih priznanja za kvalitetu, ino-vacije, originalnost, ambalaù, nastupe na sajmovima. Po broju priznanja izdvaja se Vindija koja se s gotovo svakoga sajma vra}a s priznanjima i nagradama. Vin-dija svoju kvalitetu potvr|uje sloganom «Kvaliteta Vindija», a radi po najvi{im standardima kvalitete ISO 9001:2000, IFS, BRC, HACCP, SSOP, HALAL. Posljednjih godina doma}e tvornice ulja pribliàvaju se svjetskim trendovima i na trì{te plasiraju proizvo-de sa smanjenim udjelom masno}e. Zvijezda tvornica ulja ponosni je vlasnik nekoliko odli~ja, a SMS masli-nova ulja nositelj su Trusted Brands nagrade ~asopisa Reader’s Digest za najbolja maslinova ulja te brojnih drugih nagrada vizualnog identiteta i ambalaè. Mnogi proizvodi nositelji su oznake Hrvatska kvaliteta, koja kupcima jam~i da je rije~ o proizvodima i uslugama koji predstavljaju sam vrh svjetske ponude u svojoj klasi. Proizvo|a~i Jamnica, Dukat, Franck, Cedevita, Karlova~ka pivovara, Kra{, Gavrilovi}, Koestlin, Zvi-jezda - samo su neki od mnogobrojnih proizvo|a~a proizvoda oznake Hrvatska kvaliteta.

Eko proizvodnja Ekolo{ki proizvodi ~e{}e su cjenovno skuplji od ostalih proizvoda na trì{tu, no proizvo|a~i eko hrane tvrde da je ova hrana kvalitetnija, hranjivija, da sadrì naj-manje 50% vi{e vitamina, minerala, enzima i ostalih nutrijenata, a prividno ve}a cijena zapravo je razlika koju potro{a~i kasnije pla}aju za zdravstvene usluge i lije~enja. Iako u za~etcima, RH se pribliàva i usva-ja sustave eko proizvodnje. U skladu s tim, usvojen je i Zakon o ekolo{koj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. RH poti~e eko proizvodnju i proizvo|a~ima daje niz poticaja (koji su za 30% ve}i od onih za konvencionalnu proizvodnju), no za razliku od ostalih zemalja EU, RH poticaje daje proizvo|a~ima tek kada je proizvod gotov. Proizvodnjom eko hrane u RH bavi se oko 650

proizvo|a~a, a najve}i proizvo|a~ i jedan od prvih koji su u{li na ovo trì{te je @eljko Mavrovi}. Kao najva`niju odrednicu u svome poslovanju, kao i ne-kada u profesionalnom sportu, Mavrovi} navodi kva-litetu, a kako je rije~ o najzahtjevnijom kategoriji eko-poljoprivrede, svi proizvodi koje Eko-Mavrovi} proizvede imaju svoju vrijednost, gotovo da je rije~ o proizvodima s karakterom. Gospodin Mavrovi} navo-di da u proizvodnji redovito koriste dràvne poticaje koji su zna~ajni za njihovu proizvodnju, a javili su se i na natje~aj SAPARD dobiv{i sredstva iz kojih je na-pravljen silos za ìtarice. I dalje se planiraju javljati na natje~aje EU-a, no Mavrovi} navodi da se za izlazak na EU trì{te ne pripremaju posebno, jer po njegovu gledi{tu EU trì{te nije ni{ta druga~ije u odnosu na doma}e. Eko-Mavrovi} kontinuirano ulaè u novitete bilo da je rije~ o tehnologiji ili novim na~inima komu-niciranja - stvaranje novoga sastavni je dio njihova pro-cesa. Priznanja i nagrade va`ni su mu u poslovanju, no niti jedno priznanje ne izdvaja kao najva`nije, smatra da su sva ve}a ili manja priznanja i nagrade pridoni-jela izgradnji branda. Spomenimo samo da je njegova trì{na marka EKO MAVROVI] uvr{tena 2009. godi-ne me|u vode}e trì{ne marke u RH, dobiv{i oznaku Superbrands Croatia.

Marketin{ke zlouporabePod pojmom zdrave hrane potro{a~i naj~e{}e imaju na umu ekolo{ke proizvode, mnogo vo}a i povr}a, odno-sno mediteransku prehranu, no ovaj termin ~esto se zloupotrebljava, posebno u prodaji i marketin{kim akti-vnostima jer prema Pravilniku o zdravstvenoj isprav-nosti namirnica, svi prehrambeni proizvodi na trì{tu moraju biti zdravi, u suprotnosti ne smiju biti dostupni proizvo|a~u.

Smrznuto je zdravo!Zahvaljuju}i PR ~lancima, edukaciji proizvo|a~a, marketin{kim akcijama i sli~nim aktivnostima – smr-znuta hrana mijenja svoj ugled me|u potro{a~ima i slijedi pozitivne trendove prodaje, a najprodavanije u segmentu smrznute hrane je povr}e koje zauzima vi{e od 50% udjela. Nakon povr}a, slijede smrznute ribe i morski plodovi (29%), smrznuto tijesto (19%) te gotova jela i pizze (2%). Smrznuto povr}e prati se-zonske trendove pa se najve}i dio proda tijekom zim-skih mjeseci. U prodaji smrznutog povr}a od doma- }ih proizvo|a~a najzastupljeniji su Ledo i Podravka koji drè oko 90% cijelog trì{ta smrznute hrane, a najve}i dio smrznutog asortimana prodaje se putem hipermar-keta i supermarketa.

Certifikati – jamstvo sigurnosti i kvalitetePrema podatcima Hrvatskog dru{tva za kvalitetu do kraja 2008. godine u RH je ukupno izdano 2.313 ISO 9001:2000 certifikata, a certifikacija sustava upravljanja sigurno{}u hrane (FSMS) i dalje je u velikom porastu;

do kraja 2008. izdano je 466 FSMS certifikata. Najpoz-natiji certifikat ISO 9001:2000 primjenjuje se na sve vrste proizvodnih djelatnosti i predstavlja kontinui-ran proces te kontinuirano pra}enje i provjeru procesa unutar tvrtke. Tvrtka nositelj certifikata jam~i za sigur-nost i kvalitetu svojih proizvoda njezinim poslovnim partnerima, a krajnjem kupcu pruà niz prednosti i osi-gurava povjerenje u tvrtku.

Dr.sc. Ugo Toi}, direktor CSQA Adria d.o.o., kaè da je proizvodnja hrane regulirana velikim brojem zakona i pravilnika za ~iju je primjenu odgovoran subjekt u po-slovanju s hranom, a kontrolu primjene obavljaju razne dràvne inspekcije koje su ovisno o proizvodnji vi{e ili manje u~estale. Certifikacija sukladnosti s odre|enom normom je dragovoljna, tj. zakon ne obvezuje tvrtke da angaìraju tre}u stranu koja }e utvrditi sukladnost. Me|utim, certifikat kojim nezavisno certifikacijsko ti-jelo potvr|uje potpunu primjenu odre|ene norme jest dokument kojeg danas mnogi kupci obvezno traè, a sve ga vi{e cijene i krajnji potro{a~i jer predstavlja dodatno jamstvo sigurnosti hrane odnosno ozbiljno-sti proizvo|a~a. CSQA je vode}e talijansko certifika-cijsko tijelo u poljoprivredno-prehrambenom sektoru koje je u mogu}nosti certificirati sukladnost sa svim me|unarodnim normama koje se odnose na taj sektor. Certificira uobi~ajene norme sustava upravljanja poput ISO 9001, ISO 14000, ISO 22000, ali i sve norme koje se odnose na proizvode poput GLOBALGAP, BRC, IFS ili najnovije norme za sljedivost ISO 22005. U mogu-}nosti je izdati i posebne certifikate za industriju sto~ne hrane ili ambala`nu industriju koje su tako|er sastavni dio lanca proizvodnje hrane.

Priprema za EUDoma}a prehrambena industrija godi{nje prihoduje oko 4 milijarde eura, a golemo trì{te EU koje ostva-ruje oko 890 milijarda eura pravi je izazov za doma- }u industriju. Doma}a industrija prati trendove, no jo{ uvijek je potrebno napraviti niz prilagodbi, poput pi-tanja granica i carina, za{tite okoli{a, transfera tehno-logija, trgovinskih pitanja i sl. Utjecaj svjetskog trì{ta i liberalizacije uvoza te zahtjevi EU i globalni izazovi koji stoje pred prehrambenom industrijom stavlja-ju doma}e proizvo|a~e u nezavidan poloàj, ali mje-sta napretku ima - novi proizvodi, tehnolo{ki razvoj, smanjivanje proizvodnih tro{kova, strate{ke investicije ili me|usobna povezivanja samo su neka od brojnih rje{enja.■

Vegeta slavi 50. ro|endanVegeta koja se danas prodaje u ~etrdesetak ze-malja svijeta i predstavlja dio kulinarske tradicije obiljeàva svoj 50. ro|endan. Za veliki jubilej odje-nula je zlatno ruho u kojemu je dostupna na po-licama brojnih trgovina u Hrvatskoj i jugoisto~noj Europi te pozvala potro{a~e na zanimljiva kuli-narsko-zabavna doga|anja na glavnim trgovima Zagreba, Osijeka, Rijeke, Splita i Zadra. U rodnom gradu Vegete, Koprivnici, velika ro|endanska fe{ta odràna je 16. svibnja - to~no na datum na koji je prije pet desetlje}a svoj potpis na originalnu re-cepturu Vegete stavila prof. Zlata Bartl, koja je bila voditeljica tima zaslu`nog za nastanak planetarno popularnog dodatka jelima.

Uvoz Izvoz

U 000 tona U mil. USD U 000 tona U mil. USD

2.405 2.625 3.054 1.399

Tablica 1: Uvoz i izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u 2008. godini (prilago|eno prema podatcima HGK Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i {umarstvo)

Globalni izazovi koji stoje pred prehram-benom industrijom stavljaju doma}e proizvo|a~e u nezavi-dan poloàj.

Prehrambena industrija


Jupiter poslovni softver Spin Informatice – zadovoljava potrebe i najzahtjevnijih

Spin Informatica osnovana je u Osijeku daleke 1990. godine, i u 19 godina rada postala je jedan od vode}ih proizvo|a~a i isporu~itelja poslovnog softvera u Hrvat-skoj. Spin je dugoro~no orijentiran na poslovni uspjeh svojih klijenata - kreira proizvode razmi{ljaju}i o usp-jehu klijenta, svoj uspjeh mjere uspjehom svog klijen-ta, {to im se dugoro~no vra}a kroz poslovni rezultat. S 42 stalno uposlena stru~njaka, Spin pruà integralne usluge u domeni izgradnje informacijskog sustava po-duze}a temeljene na svjetski priznatim standardima i vlastitom proizvodu nazvanog Jupiter Software. Jupi-ter Software na jedinstven na~in povezuje sve poslo-vne funkcije od poslovne inteligencije i kontrolinga, nabave, proizvodnje, prodaje, financija, ra~unovodstva, ljudskih resursa, do imovine i specifi~nih usluga.

Na podru~ju cijele Republike Hrvatske vi{e od 110 tvr-taka na vi{e od 2.000 ra~unala i gotovo 12.000 djelat-nika koristi Jupiter Software za upravljanje svojim po-slovanjem. Kako bi osigurao stalan dotok tehnolo{kih i poslovnih informacija, Spin je trajno u~e}a organi-zacija s brojnim certifikatima: Microsoft Gold Cer-tified Partner i Hewlett Packard Preferred Partner. Tako|er posjeduju ISO 9001 sustav kvalitete za pro-cese razvoja, implementacije i odràvanja softvera, te ~lanstvo u PMI organizaciji.

JWARE – uvijek u korak s novim tehnologijama

Tvrtka JWARE d.o.o. osnovana je u Osijeku po~etkom 1991. godine. ^lanom IKS klastera postaje 2008. go-dine, upotpunjuju}i mu ponudu profesionalnim mre`nim rje{enjima. Prve ra~unalne mreè JWARE je implementirao ve} 1991., a tijekom sljede}ih godina tvrtka je sudjelovala u izradi i implementaciji ve}- eg broja ra~unalnih mreà u razli~itom opsegu: od in-stalaterskog posla, consultinga i osmi{ljavanja mreà, finalizacije mreà, isporuke aktivne/pasivne opreme, mjerenja i certificiranja izvedenih mre`nih priklju~aka za klasu D i E, dizanja i pode{avanja mre`nog opera-tivnog sustava, pode{avanja spoja na Internet, dizanja Intraneta, pode{avanja VPN-a, firewall-a, pa do kom-pletnog mre`nog rje{enja “klju~ u ruke”.

Kroz vi{egodi{nje uspje{no poslovanje tvrtka JWARE osobitu pa`nju poklanja kvaliteti, neprestano {koluju- }i svoje stru~njake kako bi bili u tijeku s najnovijim tehnologijama.■

Informatika

Konkurentnost uz sna`nu informati~ku podr{kuInformatizacija je temelj poslovanja svake uspje{ne tvrtke, bila ona mala ili srednja, ili pak globalno poznata. Preduvjete za uspjeh na sve konkrentnijem trì{tu roba i usluga pruàju ~lanice Informati~kog klastera Slavonije.

S 42 stalno uposlena stru~njaka, Spin pruà integralne usluge u domeni izgradnje informacijskog sustava poduze}a temeljene na svjetski priznatim standardima i vlasti-tom proizvodu nazva-nog Jupiter Software. Na podru~ju servisa i odràvanja ra~unala i opreme i mre`ne infrastrukture JWA-RE se moè pohva-liti dugogodi{njim iskustvom s mnogim tvrtkama, a godinama te poslove uslu`no obavljaju na podru~ju Slavonije i Baranje za ve}e tvrtke iz drugih dijelova Hrvatske.

pro

mo

Za pokretanje Google Adwords kampanje trebate imati web stranicu koja opisuje vaš

proizvod ili uslugu. Na temelju web stranice odabiru se klju~ne rije~i koje }e se zaku-

piti na tražilici Google i pišu se oglasi za pojedine klju~ne rije~i. Nakon strukturira-

nja same kampanje koje može trajati 1 - 3 dana, vaša oglasna kampanja može

krenuti.U tvrtki Escape sve vam to mogu re}i, prikazati u tablici, grafikonu ili u neko-

liko rije~i preko telefona ili e-maila. Ukoliko želite da za vas pokrenu Google Adwords

kampa-nju, obratite im se s povjerenjem:

Escape d.o.o.

info…escapestudio.net

031 209 951

Internet marketing – rast prihoda uz smanjenje troškova

Ekonomska kriza, stezanje remena, slabi poslovni re-zultati, otkazi, pad cijena dionica - ključne su to riječi koje posljednjih nekoliko mjeseci slušamo i čitamo. Gospodarska kriza pojam je koji puni naslovnice dne-vnih i poslovnih novinskih izdanja, informativnih televizijskih emisija i različitih internetskih portala. Došlo je vrijeme kada nas zanima samo jedno – no-vac i gdje ga pronaći. Kako zaraditi, kako prebroditi krizu, kako ipak u kriznim vremenima podići kre-dit za stan, novi auto ili ljetovanje? No, vrlo malo nas razmišlja o tome kako zaraditi. Kako investirati kunu-dvije, a zaraditi 100-200 kuna, kako od malo stvoriti puno? Svi smo navikli trošiti, dizati kredite, ‘peglati’ kartice, davati konobarima dobru ‘bakšu’, nositi markiranu odjeću i obuću... Dobra vijest u moru loših jest da je ipak ostala nekolicina onih koji svakom kunom raspolažu pametno na način da će taj novac danas uložiti da bi zaradili sutra. Upravo ti ljudi žele znati što će dobiti ili su dobili za uložene novce. Tvrtka Escape pruža im upravo tu uslu-gu. Proučili su, naučili, isprobali i primijenili novu pa-radigmu marketinga - Internet marketing.

O ~emu se tu zapravo radi? Zamislite situaciju u kojoj mladi par sjedi pred tele-vizorom, gledaju romantičnu priču s Eiffelovog tor-nja i pričaju kako bi htjeli ove godine posjetiti Pa-riz. Nakon nekoliko minuta film se prekida, ide blok reklama u kojem se pojavljuju isključivo turističke agencije koje nude put u Francusku, Pariz i posjet Eif-felovom tornju. Zvuči nemoguće? No nije nemoguće. Ili još bolje, gledamo Ivicu kako se spušta niz bijelu padinu, adrenalin nam raste, i mi to želimo probati.

Google omogu}uje prodavateljima razli~itih proizvoda ili usluga da potencijalnom kupcu predloži kupnju upravo u trenutku kad ju kupac želi. Google ne ~ita misli potencijalnih kupaca, ali jako dobro zna što je netko upisao u polje ispod znaka Google.

Ako ste za jednog kupca potrošili

25 kuna da ga s Google-a privu~ete

na vaš web shop i prodate mu

proizvod na kojem ste zaradili 125

kuna, vaša je dobit 100 kuna.

Piše: Damir Podhorski, Escape d.o.o.

Tiho u sebi brojimo novce, razmišljamo o kupovini skija, odijela, pancerica. Kad odjednom blok reklama, trgovački centar reklamira ski paket: pancerice, ski odijela, rukavice, sve 30% jeftinije. Uh, pa kako su znali da o tome razmišljam?Nisu. Jer gore navedeno je SF - znanstvena fantastika. No postoji nešto što nije SF, što nam je zapravo pri ruci i naši potencijalni kupci koriste to svaki dan. Svaki dan povjeravaju svoje želje, potrebe i interese svjetski poznatoj tražilici Google.

Da, upravo je taj Google omogućio vama, prodavate-ljima različitih proizvoda ili usluga da potencijalnom kupcu predložite kupnju upravo u trenutku kad ju ku-pac želi. Ne, Google ne čita misli potencijalnih kupaca, on ne zna o čemu mladi par razgovara, ali jako dobro zna što je netko upisao u polje ispod znaka Google. I upravo tada prikazuje oglas vaše tvrtke koja može ispuniti nečiju želju. Naravno, uz nadoknadu.Vi povećavate mogućnost prodaje, posjetitelj dolazi na vašu web stranicu, šalje vam upit ili putem kreditne kartice plaća vaš proizvod. Na kraju mjeseca stručnjaci iz Escape-a reći će vam koliko ste novaca uložili da bi-ste ostvarili prodaju. Vi samo morate izračunati isplati li vam se. Ako ste za jednog kupca potrošili 25 kuna da ga s Google-a privučete na vaš web shop i prodate mu proizvod na kojem ste zaradili 125 kuna, vaša je dobit 100 kuna. Zainteresirani?■

Informatika

pro

mo


oktrout kartice, te Eicon Diva faks server kartice, pa su mogućnosti velike (pojedine kartice podržavaju do 32 linije).

Na svakoj liniji moguće je i slanje i primanje, ali je isto tako moguće podesiti slanje preko samo jedne linije, a primanje preko svih ili slanje preko svih li-nija, odnosno preko prve slobodne. Za svaku liniju moguće je podesiti ponašanje kod prijema faksa. Pri-mjerice, svi faksevi koji do|u na liniju 3, mogu biti poslani na mail jednoj ili grupi osoba. Uz slanje na mail, za svaku liniju moguće je podesiti i slanje svih primljenih fakseva na odre|eni printer u slučaju da želimo papirnatu kopiju. Osim toga, primljeni i po-slani faksevi na svakoj liniji mogu se konvertirati u .pdf format (podržani su i drugi formati) i redirekti-rati u odre|eni direktorij na serveru ili na Exchange Public Foldere. FaxMaker podržava i arhiviranje svih fakseva u MS SQL ili Access bazi, što vas lišava po-trebe čuvanja papirnatih kopija u registratorima.

Informatika

Ako prošetate svojim uredom, zamijetit ćete malo stvari (ne računamo namještaj i djelatnike) iz ‘80-ih godina prošlog stoljeća. Ako i na|ete neku, vjerojatno ćete se pitati zašto ju niste bacili. Jedna stvar, od-nosno tehnologija, koja datira iz tog vremena, a koje se vjerojatno nećete tako skoro riješiti je faks ure|aj. Iako su današnji ure|aji brži, ljepši, ima ih u boji i podržavaju dodatne funkcije (skener, kopirni ure|aj), tehnologija iza faks ure|aja se od ‘80-ih nije bitnije mijenjala. Faks ure|aji zahtijevaju brigu, uvijek do-voljno papira, uvijek dovoljno tonera, a što je naj-gore, kada vam najviše trebaju, onda zakažu. Faksa se kao tehnologije vjerojatno ne možete riješiti, no faks ure|aji sa svim svojim boljkama mogu nestati iz vašeg radnog okruženja!

GFI FaxMaker za MS Exchange/SMTP fleksibil-no je rješenje za primanje i slanje faksova i SMS-a. Podržana je instalacija na istom serveru na kojem je Microsoft Exchange 2000/2003/2007, ali i na za-sebnom serveru. U slučaju Exchange 5.5, podržana je samo instalacija na zasebnom serveru. Od ostalih scenarija, podržana je i integracija s Lotus Notes /Do-mino, ali i s bilo kojim vrstom POP3/SMTP servera. U slučaju da nemate vlastiti mail server, donekle je podržana i integracija s mail serverom kod davatelja usluga (mail hosting).

Svaki od ovih scenarija ima svoje preduvjete, ali i potencijalne mane, odnosno gubljenje nekih fun-kcionalnosti. Za punu funkcionalnost GFI FaxMaker softvera preporuča se Active Directory, Microsoft Exchange server i Microsoft Outlook kao klijent. Bez obzira na scenarij instalacije i vrstu korištenog mail servera, podržani operativni sustavi za insta-laciju FaxMaker servera su Windows 2000, 2003 i 2008. Licenciranje se vrši po broju korisnika koji će slati i primati faksove te po broju linija za slanje i primanje. Svaka linija predstavlja zaseban faks ure|aj sa svojim brojem i njihov broj nije ograničen, odno-sno ograničeni ste hardverskim limitom servera na koji instalirate FaxMaker. Hardverski limit odnosi se na broj serijskih portova i PCI, PCI-X i PCI-e uto-ra za proširivanje na serveru. Primjerice, ako server ima dva serijska porta i 3 PCI-X utora za proširivanje, dodavanjem tri kartice s dva serijska porta i spaja-njem osam faks modema na serijske portove dobi-vamo server s osam linija. Osim eksternih modema, podržane su i multimodemske kartice, ISDN i Bro-

Zbogom papirnatim faksevimaKoliko vam je vremena potrebno kako biste pronašli važan faks primljen prošli mjesec? Možete li dokazati da ste prije dva tjedna doista poslali faks?

Piše: Ivan Turk, Integra Group d.o.o.

Faksa se kao teh-nologije vjerojatno ne možete riješiti, no faks ure|aji sa svim svojim bolj-kama mogu nestati iz vašeg radnog okruženja!

U scenariju integracije s Active Directory, Microsoft Exchange i korištenjem Microsoft Outlooka kao kli-jenta, mogućnosti su slanja mnogobrojne. Prva je korištenjem klijentske GFI Faxmaker aplikacije koju je potrebno instalirati na korisnička računala. Željeni dokument se jednostavno pošalje na Faxmaker prin-ter koji je sastavni dio klijentske aplikacije. Faxma-ker printer konvertira dokument u faks i korištenjem klijentskog dijela aplikacije šalje na Faxmaker server koji ga preko jedne od linija, ovisno o tome na kojoj je liniji uključena mogućnost slanja i na kojoj licen-cirani korisnik ima pravo slanja, šalje na odredište. Druga opcija slanja je slanje na NetPrintQueue2Fax printer koji je sastavni dio instalacije GFI FaxMaker servera. Na mreži je vidljiv kao dijeljeni printer i za slanje faksa ne zahtijeva klijentski dio aplikacije.

Korisnik pri slanju željeni dokument pošalje na Net-PrintQueue2Fax printer koji ga konvertira i pošalje. Pri konverziji dokumenta traže se ključna polja u dokumentu, kao što su FAX:, To: ili Company:, od kojih barem jedno mora biti popunjeno da bi slanje uspjelo. Primjerice, bilo gdje u dokumentu po-stoji zapis FAX: 234567, faks će nakon konverzije biti poslan na telefonski broj 234567. Ovo je zgodno

GFI FaxMaker za MS Exchange/

SMTP fleksibilno je rješenje za primanje

i slanje faksova i SMS-a. Podržana je instalacija na istom serveru na kojem je Microsoft Exchange

2000/2003/2007, ali i na zasebnom

serveru.

ako za faksiranje koristimo neke standardne forme, ali je nezgodno ako faksiramo slike ili druge doku-mente u koje ne možemo pisati. Treća opcija je slan-je iz Microsoft Outlooka. Dovoljno je poslati mail s dokumentom koji želimo faksirati u prilogu na, reci-mo, 234567¥faxmaker.com. Mail server će na osnovi domene primatelja (faxmaker.com) znati da taj mail ne treba slati na drugi mail server, već na Faxmaker server koji će mail konvertirati u faks i poslati. Bez obzira na korištenu metodu slanja, korisnik će na mail dobiti potvrdu da je faks poslan ili nije poslan te faksirani dokument u .pdf formatu u prilogu maila.Možda je manje zanimljiva mogućnost da je korištenjem GSM modema i ugra|enog SMS servera ili web servisa vanjskih providera moguće slati i SMS, primjerice, slanjem iz Outlooka ili iz klijentske aplika-cije na 098111111¥smsmaker.com. Opcije s printeri-ma nisu podržane kod slanja SMS-a, ali je podržano arhiviranje poslanih i primljenih SMS-ova.GFI Faxmaker fleksibilno je i kvalitetno rješenje koje može povećati produktivnost djelatnika i smanjiti troškove, ukoliko intenzivno koristite faks u sva-kodnevnoj komunikaciji. Eliminiranjem potrebe za papirnatim kopijama faksa olakšava se arhiviranje, pretraživanje i snalaženje u moru fakseva, a rješava vas i potrebe za nabavkama tonera i servisiranjem faks ure|aja.■

Informatika


Stiè vrijeme superbrzog InternetaJo{ ve}om integracijom internetskih servisa u poslovanje, male, srednje, ali i velike tvrtke bit }e u mogu}nosti koristiti sve blagodati umreènog djelovanja koje su im na raspolaganju i one koje }e uz prisutnost brzog pristupa Internetu tek biti razvijene.

Multimedija Multimedija

Internet je promijenio i jo{ uvijek mijenja na~in na koji konzumiramo multimedijske sadràje. Novi je korak u jo{ ve}u integraciju multimedije u svakodnevicu najava jo{ ve}ih ulaganja u razvitak hrvatske opti~ke mreè. Da postoji plan o uklju~enju oko 50.000 korisnika na opti~ku mreù, bilo FTTH ili FTTB rje{enjem do kra-ja 2009. godine, obznanio je T-HT na ovogodi{njim WinDaysima. Naime, nacionalni operater namjerava u 2009. godini uloìti vi{e od milijardu kuna u razvoj fiksne infrastrukture, u prvom redu u {irenje opti~ke pristupne mreè. Time }e osigurati jo{ ve}e pristupne brzine, ve}i kapacitet prijenosa podataka i sna`niju sta-bilnost usluga. Planiranim uvo|enjem infrastrukture temeljene na FTTH/FTTB rje{enjima (opti~ka vlakna do ku}e/opti~ka vlakna do zgrade), T-HT namjera-va osigurati jo{ bolju kvalitetu postoje}ih te otvo-riti mogu}nost za razvoj novih, jo{ sofisticiranijih i tehni~ki zahtjevnijih usluga.

[to superbrzi broadband donosi korisnicima?Nova, modernija infrastruktura korisnicima u prvom redu donosi ve}e brzine pristupa Internetu, kori{tenje sadràja za koje je potreban ve}i kapacitet mreè, poput IPTV-a i HDTV-a, te stabiliziranje kvalitete usluga. Jo{ ve}om integracijom internetskih servisa u poslovanje, male, srednje, ali i velike tvrtke bit }e u mogu}nosti koristiti sve blagodati umreènog djelovanja koje su im na raspolaganju i one koje }e uz prisutnost brzog pristupa Internetu tek biti razvijene. A TV signal visoke razlu~ivosti jedna je od njih. HDTV nudi sliku i zvuk s osjetno ve}om kvalitetom u odnosu na standardne teh-nologije kao {to su PAL, NTSC, SECAM itd.

Full internet: najbolje od InternetaFull Internet nova je kombinirana usluga T-Coma i T-Mobilea koja kombinira pristup Internetu putem razli~itih pristupnih tehnologija te na taj na~in kori-snicima omogu}uje surfanje Internetom po povoljnim cijenama gdje god se nalazili. Ova ponuda podrazumijeva neograni~en (flat) promet putem klasi~nog ADSL pristupa i HotSpota te promet putem Mobile Interneta. To~nije, svi korisnici koji do 31. kolovoza 2009. godine potpi{u ugovor za Flat MA-Xadsl te za jedan od Mobile Internet tarifnih modela u trajanju od 24 mjeseca pla}at }e samo dvije kune mjese~ne naknade za obje usluge tijekom prvih pet mjeseci kori{tenja. Pri tome je neograni~eno kori{tenje HotSpot usluge uklju~eno u mjese~nu naknadu za vri-

jeme cijelog trajanja ugovora.

HDTV – stvarnost u televizoruHD tehnologija prvi je put predstavljena u SAD-u po~etkom devedesetih, ali pravu ekspanziju doìvljava danas. Naime, digitalna slika ne mora dolaziti putem Interneta, a u Hrvatskoj }e od 1. sije~nja 2011. sva ku- }anstva primati digitalni signal visoke razlu~ivosti, {to zna~i da }e HDTV ure|aj biti prakti~ki imperativ, jer se prednosti takvog signala na obi~nom televizoru ne}e primijetiti. Koje su prednosti? HDTV nudi dramati~no vi{u kvalitetu slike: ona je o{trija, manja su zamu}enja, a s obzirom da je propu{ten kroz nekoliko kanala, i zvuk je osjetno bolji.

HD tehnologija nema veze s formatom TV ure|aja kao {to su LCD ili Plasma. Rije~ je o broju horizontalnih li-nija u slici. [to je broj tilh linija ve}i, i percipirana kvali-teta slike bit }e ve}a. Gledanje VHS-a, primjerice, zna~i promatranje slike od 250 linija, DVD ima 576 linija, a HD televizija definira dva osnovna tipa razlu~ivosti: od 720 i 1080 linija, uz nekoliko podvarijanti. Pojednosta-vljeno, tzv. 720p rezolucija vezana je uz HD Ready LCD televizore, a uvedena je radi pojeftinjenja proizvodnog procesa. Takvi ure|aji uglavnom nisu u stanju prikazati 1080i standard u onoj kvaliteti u kojoj je materijal sni-mljen. No doba HD televizora prolazi, jer su ure|aji s oznakom razlu~ivosti 1080i iz gornjeg razreda HD tele-vizora i projektora postali cjenovno pristupa~niji.

Pad cijena ne doga|a se samo na trì{tu televizora. Ono {to bi posebno trebalo pogodovati poslovnim korisni-cima jest pojeftinjenje ra~unalnih monitora. Za{to nji-ma? Istraìvanja koja su proveli proizvo|a~i monitora kaù da se u~inkovitost djelatnika na ra~unalnom su-stavu s dva monitora pove}ala za ~ak 35%. Naravno, proizvo|a~i }e re}i sve {to je potrebno da pove}aju pro-daju, ali oni koji su probali znaju da je vi{emonitorski rad uvelike ugodniji nego onaj na uobi~ajenih 19 ili 22 in~a.

Rad na dva monitora pove}ava produktivnostDa bi se i sami u to uvjerili potrebno je vrlo malo fizi~ke aktivnosti, a stvari mogu posloìti sami i oni koji se ne razumiju previ{e u ra~unala. Sve {to vam je potrebno jest jo{ jedan monitor, po mogu}nosti jednak onome kojega ve} posjedujete, kako bi spoj bio {to pri-rodniji, te ra~unalo opremljeno grafi~kom karticom s izlazom za dva monitora. Sve grafi~ke kartice novijeg datuma proizvodnje (unazad pribli`no godinu dana) uglavnom posjeduju ta dva izlaza, pa je sve {to morate u~initi – uklju~iti drugi monitor u struju, povezati ga s ra~unalom u drugi slobodan utor na grafi~koj kartici (obi~no pokraj mjesta gdje je prvi monitor ve} spojen) i u opcijama prikaza (desni klik na desktop/properties/settings) odabrati drugi monitor te uklju~iti opciju ‘ex-tend my windows desktop onto this monitor’.■

Mobitel – kralj multimedijeIpak, mnogo je onih kojima se poslovna svakodnevica vrti oko mobitela. Bilo da ga koristite kao ure|aj za telefoniranje, pristup Internetu, fotoaparat ili navigacij-ski ure|aj, te{ko da }ete odoljeti novim modelima koji se svakodnevno pojavljuju na trì{tu. Evo nekih od traènijih na hrvatskom trì{tu.

Samsung Ultra Touch Ovaj full-touch klizni mobilni telefon ima rasko{an AMO-LED (Active Matrix Organic LED), 2,8 in~a velik zaslon osjetljiv na dodir. Otporan je na ogrebotine, a ispod klizne stijenke skriva se klasi~na numeri~ka tipkovnica, ~ime je korisnicima omogu}eno upravljanje brojnim funkcional-nostima na oba na~ina. U njega je integrirana kamera od 8 megapiskela i GPS.CIJENA: 3199 kuna

Sony Ericsson C905Ovaj klizni model krasi kamera rezolucije ~ak 8.1 me-gapiksela. Osim kamere, treba izdvojiti i podr{ku za

GPS, WiFi beì~ne mreè, stereo Bluetooth i podr{ku za HSDPA prijenos podataka. Zaslon je 2.4 in~ni, re-zolucije 240 x 320 piksela, korisniku je na raspolaganju 160MB unutarnje memorije te Memory Stick Mi-

cro M2 memorijska kartica kapaciteta 2Gb koja dolazi s ure|ajem. CIJENA 3399 kn

10 megapiksela za sva~iji dèpDolazi ljeto i trenutci koje treba zabiljeìti. Ukoliko èlite ne{to bolju kvalitetu fo-tografije od one koju moète napraviti mobitelom, donosimo vam pregled neko-liko kompaktnih digitalaca od 10 megapiksela koji }e vas zadovoljiti kvalitetom, a zbog svojih dimenzija ne}e vam predstavljati optere}enje ma gdje se nalazili.

Olympus FE-5000Sa svojim 5x opti~kim zoomom i nizom na-prednih funkcija, fotoaparat FE-5000 dolazi u metalnom tijelu i predvodnik je FE-serije. Dvostruka stabilizacija slike garantira da }ete uvijek dobiti o{tre fotografije. Tu su i dodatna

funkcija Smile Shot koja prepoznaje osmijeh na licu prije snimanja fotografije i Perfect Fix koja omogu}ava fotografu da odmah nakon snimanja popravi manje propuste.CIJENA: 1399 kn

Sony DSC T300Ovaj model krase tanak i moderan

vertikalni dizajn u srebrnoj boji, izuzetno veliki 3,5-in~ni zaslon osjetljivi na dodir, 5x opti~ki zoom, funkcije detekcije lica, Smile

Shutter i Intelligent Scene Recognition. Dvostruka ‘Anti-Blur’ tehnologija sa Super SteadyShot stabilizacijom slike i

visokom osjetljivo{}u ISO 3200 omogu}it }e vam o{trije fotografije iz ruke pod ne{to lo{ijim svjetlosnim uvjetima.

CIJENA: 2599 kn

Nokia E90 Communicator Nokia E90 Communicator zami{ljen kao mje{avina mini-ra~unala i poslovnog mobitela. Pristup Interne-tu mogu} je preko integriranog WLAN-a, UMTS-a te HSDPA. Posjeduje sve va`nije office aplikacije koje }e vam olak{ati posao u uredu i van njega. Telefoniranje je mogu}e i preko fiksne mreè pomo}u VoIP. U E90 je ugra|en i GPS prijemnik koji omogu}uje jednostavnu navigaciju.CIJENA: 5500 kn

Canon IXUS 870ISIxus 870IS ima 4x {irokokutni (28mm) opti~ki zoom, 3-in~ni PureColor LCDII zaslon visoke re-zolucije, a dostupan je u zlatnoj i srebrnoj boji. U njega je ugra|en DIGIC 4 procesor za brzu obradu, bogatstvo detalja i jasnu sliku - {to

odgovara velikom broju razli~itih situacija za fotografiranje. Tu je i standardna detekcija lica, pra}enje lica te pra}enje pokreta koja registrira pokret objekta i fo-toaparata, te automatski pode{ava parametre kako bi izbjegao zamu}enje slike.CIJENA: 2299 kn

Nikon Coolpix S610cModel S610c iz Nikonove serije Coolpix ima

deset megapiksela i 4x opti~ki zoom. Ono {to ga izdvaja od sli~nih ure|aja u klasi jest

WLAN povezivost. To zna~i da se upravo snimljene fotografije mogu brzo i efikasno prebaciti na ra~unalo i po potrebi

odaslati na bilo koju lokaciju putem Interneta.CIJENA: 1990 kn

Pripremio: Ante Veki}


TV kanali koji su dostupni preko Iskonove usluge digitalne televizije su:

Od travnja ove godine Iskon svoju uslugu digitalne televizije (IPTV) korisnicima nudi na podru~ju devet gradova: Zagrebu, Splitu, Rijeci, Puli, Osijeku, Velikoj Gorici, Samoboru, Opatiji i Solinu. Iskon.TV mogu- }e je uzeti u kombinciji s Internetom i telefonom ili samo s Internetom. Paket Iskon.TRIO Start po cijeni od 209 kn uklju~uje 40 TV kanala, 60 minuta telefoni-ranja te neograni~en pristup Internetu (flat Internet) brzinom do 3 Mbps. Paket Iskon.TRIO Super po cijeni od 279 kn osim 40 TV kanal uklju~uje i uslugu sni-malice, neograni~eno telefoniranje prema brojevima u fiksnoj nacionaloj mreì, mogu}nost aktiviranja 5 me|unarodnih friend brojeva, prema kojima korisnici razgovaraju po cijeni nacionalnih poziva, te flat Inter-net brzinom do 5 Mbps. Korisnicima koji èle samo digitalnu televiziju i Internet na raspolaganju je novi paket Iskon.DUO za 189 kn koji sadrì 40 TV kanala i flat Internet brzinom do 3 Mbps.

U sklopu digitalne televizije Iskonov tim stru~njaka samostalno je razvio niz funkcionalnosti od kojih su neke dostupne na hrvatskom trì{tu prvi put. Ko-risnici }e putem Iskonove digitalne televizije mo}i pretraìvati Internet te pregledati popis svih poziva. Iskon je tako prvi u Hrvatskoj, u tehnolo{kom smislu, integrirao usluge koje se temelje na broadbandu: tele-foniju, Internet i televiziju.

Korisnicima Iskon.TV-a dostupne su i druge funkcio-nalnosti koje }e gledanje televezije u~initi dodatno privla~nijim i ugodnijim. Korisnici mogu mijenjati ra-spored i nazive kanala, kreirati vlastitu listu omiljenih kanala, imati istovremeno vi{e profila od kojih svaki moè imati vlastita obilje`ja: jezik, boju pozadine iz-bornika, odvojene liste omiljenih kanala, uklju~enu ili isklju~enu roditeljsku za{titu. Ono {to je posebno zanimljivo je da sustav na zahtjev korisnika prepoz-

Iskon.TV – budu}nost po~inje ve} danasIskon.TV mogu}e je koristiti na podru~ju devet gradova, a TRIO paketi dostupni su ve} od 209 kuna. Prvi put u Hrvatskoj integrirani su telefonija, Internet i televizija.

naje njegove navike gledanja te mu u skladu s njima preporu~a TV emisije koje bi mu mogle najvi{e od-govarati. Funkcija snimalice omogu}ava snimanje na zahtjev korisnika do deset sati programa te snimanje svih emisija odre|enih TV kanala unatrag 48 sati.■

pro

mo

Nacionalni i regionalni kanali:1. HTV 12. HTV 23. RTL4. Nova TV5. HRT plus6. Z17. OBN

Glazbeni kanali:8. CMC9. MTV Adria10. MTV Dance11. MTV Hits12. VH113. VH1 Classic

Filmski i serijski kanali:14. BBC Prime15. Fox Life

16. Fox Crime17. Hallmark18. TV 1000

Sportski kanali:19. Sportklub20. Eurosport 121. Extreme Sports22. DSF

Dje~ji kanali:23. Boomerang24. Baby TV25. Jetix26. Cartoon Network

Dokumentarni kanali:27. National Geographic

Channel28. National Geographic Wild29. Discovery Channel

30. Discovery Science31. Discovery Travel32. History Channel33. Zone Reality

News kanali:34. CNN35. BBC World36. CNBC

Zabavni kanali:37. E!38. Style

Erotski kanali:39. Private Spice40. Hustler TV

Premium filmski paket:41. HBO42. HBO Comedy

Jere Dumani}, ~lan Uprave Iskona za prodaju i marketing i Sa{a Kramar, predsjednik Uprave na predstavljanju Iskon.TV-a

projiciraju na veliki ekran, stavljaju na web stranicu ili šalju na sudionikovu e-mail adresu. Aplikacija PixCap-ture, pomoću potpuno digitalnog sučelja brandiranog vizualnim identitetom tvrtke koja se promovira, priku-plja sve potrebne podatke kako bi se tijek promotivne kampanje mogao detaljno pratiti. Posebna je pogod-nost i korist u tome što se značajno povećava vrijeme izloženosti kupaca interaktivnom oglasu. PixTagging omogućuje slanje datoteka s letcima, kuponima za po-puste, tonovima za mobitele i mnoge druge sadržaje klijentima na njihove mobilne ure|aje. Kombinacijom aplikacije PixGaming sa svojim proizvodima, progra-meri i proizvo|ači videoigara mogu višestruko povećati izglede da usmjere pozornost kupaca na svoje proizvode.Od 2002. godine, kada su ga Kana|ani patentirali, Pix-man se proširio u više od 30 zemalja svijeta te se može pohvaliti impresivnom listom klijenata. Prednosti Pi-xmana ogledaju se u velikoj snazi privačenja pozor-nosti u odnosu na tradicionalne načine oglašavanja i u izravnom kontaktu s potrošačima koji dobivaju pri-liku iskušati proizvod. Iznimna i dinamična vidljivost branda proizvoda te njegovo jače zadržavanje u svije-sti potrošača Pixman proizvode čine primamljivom i neodoljivom inovacijom. Stoga, očekujmo ih uskoro na ulicama!■

Tvrtka Scarabei u Hrvatsku je dovela svjetski poznat marketinški proizvod za pokretno oglašavanje – Pi-xman. Pokretni, dinamični i prilagodljivi, Pixman proizvodi puno su više od nove tehnologije. U kombi-naciji s Pixpromotorima, izvrstan su primjer kako ljudi i tehnologija mogu ostvariti savršen sklad. Dva prijenosna proizvoda za oglašavanje i mnogo-brojne aplikacije koje nadopunjuju njihov učinak čine Pixman. Prvi je proizvod PixMonitor - prijeno-sni multimedijalni sustav opremljen LCD zaslonima visoke rezolucije koje Pixpromotori nose na le|ima te tako privlače više pozornosti na proizvode koji se reklamiraju. Tako|er posjeduje i snažan audio sustav te se može koristiti i danju i noću. Drugi je proizvod prijenosni multimedijalni projekcijski sustav - Pix-Projektor. U potpunosti je pokretan i omogućuje Pi-xpromotorima kretanje kroz mnoštvo prolaznika te projekciju slike i video sadržaja na zidove, pločnik ili na bilo koju drugu površinu.

Neusporediva snaga privla~enja pozornostiScarabei tako|er nudi i mnogobrojne aplikacije koje upotpunjuju oglašavanje. PixPic aplikacija stavlja nagla-sak na klijenta, koji je u središtu pozornosti. Pixpromo-tor fotografira kupce koji to žele, a fotografije se potom

Pixman – druga~iji pristup oglašavanjuInovativne metode oglašavanja uvijek su dobrodošle za postizanje krajnjih marketinških ciljeva. Pixman proizvodi interaktivno su i zanimljivo rješenje.

Pixman postiže uspješnu izrav-

nu komunikaciju izme|u branda i

potroša~a.

Piše: Aleksandra Zrinuši}

Multimedija

pro

mo

Multimedija


Na vezi s holivudskim studijimaNicholas Cage i Richard Gere samo su neki od njihovih suradnika, a holivudski hitovi Lara Croft Tomb Raider: The Cradle of Life, The Last King of Scotland i The Constant Gardner dijelom su i njihovi pro-jekti. Iza sebe veÊ imaju niz snimljenih reklama, filmova i kataloga, a uspjeπnost, tvrde, duguju dobroj komunikaciji i skladnoj ekipi. Njihova matiËna tvrtka Blue Sky Africa veÊ godinama uspjeπno posluje u istoËnoj Africi, a u Hrvatskoj se kriju pod imenom Plavo nebo…

Flex Team: dodatni Simpa brojevi bez papirologije i ugovornih obveza

Tarifni paketi Flex Team namijenjeni su

malim poduzetnicima te su u potpunosti prilagoeni potre-

bama njihovog poslo-vanja. A za povremene

potrebe za dodatnim prikljuËcima nude je-dinstveno rješenje na

tržištu - ukljuËivanje Simpa Ëlanova u pa-

ket i proširivanje Flex Teama bez dodatnih

ugovornih obveza. Tarifa omoguÊuje svim

Ëlanovima, kako pret-platnicima tako i Simpa

Ëlanovima, bezbrižnu meusobnu komu-

nikaciju za 0 kuna po minuti.

Davor Žafran, vlasnik tvrtke Plavo nebo

Promo oGLAS

Sa svega dva zaposlenika produkcijska kuÊa Plavo nebo veÊ desetak godina uspjeπno organizira snimanje rekla-ma, filmova i kataloga, a za svoje - najËeπÊe inozemne - klijente izlazi i na teren u potragu za jedinstvenim kadrovima.

Vrijedan pomagaË - Flex Team 2500„Posla uvijek ima, iako nam je ‘glavna sezona’ od pro-ljeÊa do jeseni. Svoj tim tada dodatno ‘ojaËamo’ vanjs-kim suradnicima“, kaæe Davor Æafran, vlasnik i glavni organizator u tvrtki. Plavo nebo tada zapoπljava i do 60 vanjskih suradnika: od snimatelja, tonskih tehniËara i majstora rasvjete do montaæera, „lovaca na dobe pe-jzaæe“, statista i glumaca... Da bi sve funkcioniralo kao podmazano, Davor Æafran je odabrao joπ jednoga vri-jednog pomoÊnika - T-Mobileov tarifni paket Flex Team 2500 - jer mu u periodima kada zapoπljava dodatnu rad-nu snagu omoguÊava u tim ukljuËiti i do tri Simpa broja bez dodatnih ugovornih obveza, odnosno papirologije.

Svako snimanje - nova avantura„Rad bez mobitela ne mogu ni zamisliti“, pojaπnjava Æafran, kojemu svako snimanje predstavlja novu avan-turu, punu nepredvienih situacija i izazova za koje treba pronaÊi prava rjeπenja. Stoga u svakome trenutku mora znati gdje se nalaze njegovi suradnici kako bi na najbolji moguÊi naËin organizirao posao i ispunio æelje klijenata. „BuduÊi da iznimno puno razgovaram, opti-miziranje troπkova mobilne komunikacije mi je veoma vaæno. Upravo sam zato izabrao tarifu Flex Team 2500 koja mi, izmeu ostaloga, nudi komunikaciju sa svim Ëlanovima tima za 0 kuna po minuti“, kaæe Æafran. Rado se prisjeÊa i anegdota koje sa svojom ekipom doæivljava tijekom snimanja pa nam je prepriËao dogaaj s ne-davnoga snimanja za modni katalog na Velebitu, gdje ih je doËekao jak vjetar. „Nismo ni iz automobila us-pjeli izaÊi. Naravno, imali smo i rezervnu lokaciju, no i tamo su vremenski uvjeti bili vrlo sliËni. Brzo smo i

na licu mjesta, dakle iz sigurnosti nekoliko automobila u kojima smo bili, trebali donijeti odluku gdje nastaviti snimanje jer je veÊ polako ponestajalo danjega svjetla i predvienoga vremena za snimanje. Komunicirati smo mogli iskljuËivo mobitelima. Nakon kraÊega brain-storminga prisjetili smo se sliËnog odrediπta na Dugom otoku te smo na zadovoljstvo klijenata, ali i naπe, nas-tavili snimanje prema predvienom planu“, objasnio je Æafran.

Jadranska obala najinteresantnija producentimaTvrdi i kako netaknuta priroda i atraktivnost jadranske obale, ali i kontinentalnoga dijela Hrvatske, svake go-dine privlaËe sve viπe inozemnih klijenata u naπu zem-lju. Mnoge reklame za inozemno træiπte snimane su primjerice u Opatiji, Dubrovniku, Samoboru i Zagrebu. Scena za film Season of the Witch s Nicolasom Cageom i njegovim timom snimana je u veljaËi ove godine u Kolobaricama na rtu Kamenjak pokraj Pule. U Hrvatskoj i susjednoj BiH snimao je i Richard Gere tijekom 2006. „Bile to holivudske zvijezde ili ‘obiËni’ suradnici, cilj nam je uvijek isti: odraditi svoj posao maksimalno pro-fesionalno te pritom uËiniti boravak naπim gostima nezaboravnim. Vjerujemo da u tome i uspijevamo jer sa svojim klijentima odræavamo dugotrajne poslovne odnose. Svjesni smo da to dijelom moæemo zahvaliti i naπim partnerima i stoga ih vrlo pomno odabiremo“, zakljuËio je Æafran o uspjehu Plavog neba.

Godišnji prinosi turističke industrije kreću se oko 800 milijarda dolara, a ova industrija zapošljava 200 mili-juna ljudi diljem svijeta. Turistička industrija osigura-va egzistenciju velikima i malima, poljoprivredi, pro-metu, sportu, kulturi i drugim djelatnostima. Podatci World Tourism Organization-a (UNWTO), Svjetske turističke organizacije, pokazuju da je tijekom 2008. godine ostvareno 924 milijuna turističkih dolazaka, samo 2% više u odnosu na 2007. zbog globalnih nega-tivnih ekonomskih kretanja, porasta cijene nafte i stra-ha od recesije. Najbolji turistički rezultati 2008. godine ostvareni su na Srednjem Istoku, Africi i Americi, a nekoliko svjetskih odredišta, unatoč svjetskoj krizi i recesiji, osjetila su pozitivne rezultate: Honduras, Ni-karagva, Panama, Urugvaj, Korea, Macao (Kina), Indo-nezija, Egipat, Libanon, Jordan, Maroko i Turska.U Hrvatskoj je turizam jedna od najznačajnijih gospo-darskih grana, a prošla turistička sezona ocijenjena je kao iznimno uspješna. Prema podatcima Ministarstva turizma, prihodi od turizma 2008. godine u odnosu na godinu dana ranije porasli su za 10% - iznosili su 7,4 mlrd eura, a udio turizma u ukupnom BDP-u u 2008. godini iznosio je 15,72%. I dok je 2008. godi-

Doba smanjenih o~ekivanjaJedna od najbrže rastu}ih gospodarskih grana u svijetu, turizam, ~ini 10% ukupnog društvenog bruto proizvoda. U Hrvatskoj je udio turizma u ukupnom BDP-u u 2008. godini iznosio 15,72%. I dok je 2008. godina ocijenjena kao jedna od najboljih godina u hrvatskom turizmu, 2009. je zbog svjetskih kretanja znatno neizvjesnija.

Pripremila: Jasmina Fija~ko Žigoli}

Radi se na unaprje|enju proizvoda, posebice u funkciji produženja turisti~ke sezone, te se investira u sadržaje kao što su wellness centri, ka-paciteti za kongrese i sastanke.

na ocijenjena kao jedna od najboljih godina u hrvat-skom turizmu, 2009. je zbog svjetskih kretanja znatno neizvjesnija.

Hotelijerstvo - više od no}enja i doru~kaKonkurentnost i brzina promjena prisilile su hote-le da se okrenu inovativnoj i originalnoj ponudi koja osim noćenja i doručka posjetitelju pruža znatno više. Prema riječima mr.sc. Nede Telišman-Košute, stručne suradnice na Institutu za turizam, definitivno dolazi do bitnih pomaka u kvaliteti hotelske ponude, pose-bice na moru. Riječ je o podizanju hotelskih kategorija (značajan rast hotela s 4*), dolazi do većeg senzibili-teta za ure|enjem interijera, hortikulture i općenito ‘atmosfere’ u objektima. Vide se i odre|eni pomaci u ekološkoj osviještenosti hotelijera (štednja vode, solar-ni kolektori i sl.). Radi se na unaprje|enju proizvoda, posebice u funkciji produženja turističke sezone, te se investira u sadržaje kao što su wellness centri, kapaci-teti za kongrese i sastanke. Hotelska wellness ponuda proteklih je pet godina doživjela pravi procvat i može se reći da je uistinu ‘u korak’ s našim glavnim konku-rentima ili ‘modelima’ na tom području. Neki se hoteli

Turizam


TurizamTurizam

počinju vrlo eksplicitno profilirati prema odre|enim ciljnim segmentima kupaca (primjerice, ovoga su ljeta otvorena dva nova ‘family’ hotela – Borik, Zadar i Ja-dranka, Mali Lošinj). Fizički aspekti hotela definitivno se mijenjaju na bolje (‘hardware’), a predstoje promje-ne u kvaliteti usluge (‘software’).

Web agencijeInternet revolucija unaprijedila je turističku industri-ju, a tradicionalne agencije svoju ponudu usmjeravaju prema Internetu. Prema riječima Biljane Jovanović, zadužene za odnose s javno{}u u turističkoj agenciji Adriatic.hr, prednosti internetskog turizma su lakša i brža komunikacija s gostima te jednostavnije prezenti-ranje ponude i samo rezerviranje smještaja, s obzirom na to da je Internet glavni svjetski izvor informacija i tu gosti prvo traže informaciju o željenoj destinaciji. Kao negativnu stranu može se navesti problem sum-nje u vjerodostojnost ponude, jer danas svatko ima pristup Internetu i mogućnost postavljanja podataka koji ne moraju biti točni pa gosti znaju biti sumnjičavi prema onome što se na Internetu prezentira kao istinit prikaz smještaja.Me|u web agencijama povećava se konkurencija: neke od njih će nestati, neke će se pripojiti većima, a usp-jet će samo najbolje i najinovativnije, no višejezičnost, fleksibilnosti i mogućnost prilago|avanja globalnom

tržištu uz web oglašavanje i pametno pozicioniranje na tražilicama web agencijama pruža neograničene mogućnosti. Tako je za ovu sezonu Adriatic.hr prire-dio niz pogodnosti za goste koji rezerviraju smještaj preko njih. Osim standardnih popusta za stare goste, grupe, duge termine i slično, tu su dodatni popusti za goste koji rezervaciju uplate u roku 24 sata od prvog obraćanja agenciji. Nude i nagradnu igru u kojoj go-sti mogu osvojiti popuste za ljetovanje u sezoni 2010., natječaj za najbolji video snimak s ljetovanja, kao i mogućnost besplatne vožnje hrvatskim autocestama. Cilj ovih akcija jest privući što veći broj gostiju na Ja-dran i pružiti im mogućnost povoljnijeg ljetovanja.

Avio kompanije – usluga više ili cijena niže?Podatci UNWTO-a pokazuju da je svjetski zrakoplov-ni promet znatno trpio tijekom protekle godine. Kon-kurencija me|u zrakoplovnim kompanijama natjerala je prijevoznike na snižavanje cijena, ali i nove načine privlačenja putnika. Jedno od načina snižavanja cijene zrakoplovne karte izravna je komunikacija s klijentima koja isključuje posrednike u distribuciji karata, a štedi se i na troškovima osoblja. Online rezervacije i prodaje putem Interneta uz povoljniju cijenu gostu znatno više znače od luksuzne usluge tijekom leta. Približavajući se svjetskim trendovima, domaća zrakoplovna kompanija Croatia Airlines putnicima prua niz online usluga - kupnju karata, rezervaciju leta, web check te ostale po-godnosti. Kao i mnoge druge avio-kompanije, i Croatia Airlines omogućuje skupljanje nagradnih milja, a svoje putnike nagra|uju i besplatnim SMS porukama. Nacionalni parkovi – zašti}ena prirodna ljepotaHrvatska ima osam nacionalnih parkova – Briju-ne, Kornate, Krku, Mljet, Paklenicu, Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit, a najpoznatiji, najstariji i najposjećeniji nacionalni park su Plitvička jezera. Još davne 1979. godine Plitvička su jezera uvrštena u Popis svjetske baštine UNESCO-a, a 8. travnja 1949. proglašena su prvim hrvatskim nacionalnim parkom. Prekrasna jezera, brdsko-planinski kraj, geološke i hidrološke osobitosti, krški fenomeni, šumske zajedni-ce i usputna relacija na putu do mora razlog su što je 2008. godine 946.825 gostiju posjetilo Plitvice. Još jedan nacionalni park bogate povijesti u posljednje se vrijeme polako razvija u elitno odredište – riječ je o Brijunima, otočju u Jadranskom moru koje se sastoji od 14 otoka i otočića ukupne površine 36,3 km2. Mnoge turističke zajednice i agencije tijekom sezone organiziraju jed-nodnevne posjete nacionalnim parkovima (Krka, Kor-nati, Paklenica...), a odaziv i broj posjeta raste.

Kontinentalni turizamZbog sezonskog karaktera turizma na Jadranu koji tra-je svega nekoliko mjeseci u godini, sve više truda ulaže se u kontinentalni turizam koji se može prodavati svih 12 mjeseci.

G. Robert Baćac, direktor Ruralisa, konzorcija agrotu-rizma i ruralnog turizma, smatra da je najveća pred-nost koju seoski turizam nudi u odnosu na hotelski smještaj familijaran odnos prema gostu. To znači da gost nije broj sobe već on postaje dio obitelji te u sva-kom trenutku postoji interakcija gost-domaćin, ali i interakcija s ljudima u neposrednoj okolici. Gosti se-oskog turizma su u prvom redu obitelji te parovi bez djece. U posljednje vrijeme seoski turizam kao izvrsnu destinaciju za aktivni odmor sve više koriste i poslov-ni ljudi (menadžeri) kao i “outdoor” gosti – gosti koji dolaze u destinaciju zbog boravka u prirodi: biciklisti, pješaci, ribolovci, planinari i sl. Seoski turizam, navodi g. Baćac, svakako nudi doživljaj te mogućnost direktnog upoznavanja s načinom života, kulturom i tradicijom destinacije i to iz prve ruke od samih domaćina koji žive i rade u mjestu bo-ravka gostiju (domaćinstvu). Posebno im se nude akti-vnosti kao što su škole starih zanata, škole tradicijske kuhinje, prezentacija rada sa životinjama i rada u po-lju, teambuilding, kulturni itinereri i sl., a stopa povra-ta gostiju (tzv. stalni gosti) je vrlo velika - oko 60%. Internet zauzima sve veće mjesto u privlačenju go-stiju u kontinentalni turizam, no još uvijek internet kao promotivni medij te kanal prodaje nije saživio u punoj mjeri. Razlog tomu je što je seoski turizam - turizam individualnog tipa, odnosno, jedno seosko domaćinstvo ne može sebi organizirati marketing i prodajnu službu kao jedna hotelska ku}a. Upravo stoga, navodi g. Baćac, postoji realna potreba za ce-hovskim udruženjima koja bi preuzela osmišljavanje promocije i prodaje preko interneta za seoska domaćinstva te na taj način doprinijela veću vidljivost ove vrste turizma na tržištima.U posljednje vrijeme sve su popularnije vinske ceste na kojima pojedine obitelji nude i prodaju poljopri-vredne proizvode, posebice specijalitete odre|enoga kraja i vino. Vinarija Trdenić smje{tena na obroncima

Moslavačke gore, koja se bavi proizvodnjom vrhunskih i kvalitetnih vina s kontroliranim podrijetlom, jedna je od vinarija koja odnedavno uspje{no razvija i seoski turizam u okviru vinskih cesta Moslavine.

TrendoviStručna suradnica s Instituta za turizam, mr.sc. Neda Telišman-Košuta, naglašava da je ovo vrijeme enorm-ne konkurencije u turizmu i da su Internet i ‘low-cost’ avio kompanije učinile sve destinacije bitno dostupni-jima. Usporedno s tim, kupci se jako mijenjaju. Isku-sniji su putnici, obrazovaniji i platežno sposobniji nego ikada ranije. Puno su aktivniji, zainteresiraniji, žele naučiti nešto novo, vide putovanje kao ulaganje u sebe. Kupuju putovanja-priče, putovanja-doživljaje. Žele biti subjekti, sudjelovati. No žele i visoku vrijednost za svoj novac. Ovo je tako|er vrijeme izrazite segmenta-cije gostiju, primjerice, biciklisti, wellness gosti, paro-vi bez djece, itd., što otvara sjajne prilike turističkom sektoru u prilago|avanju ponude i postizanju boljih rezultata.

Mali i obiteljski hoteli danas

dominiraju u hotelskoj ponudi

RH.

Internet revoluci-ja unaprijedila je turisti~ku indu-striju, poglavito u podru~ju rezer-vacijskih sustava turisti~kog smještaja, oglašavanja i online pla}anja.

Ronda, [panjolska

Plitvi~ka jezera


Elegancija, stil i vrhunska eno-gastro ponudaHotel Palazzo raspolaže sa 70 elegantno ure|enih i moderno opremljenih soba i 4 raskošna i prostrana apartmana te nudi sav potreban komfor za odmorišni i poslovni segment gostiju. Osvježenje na gastro-nomskoj sceni Istre vrhunski je a la carte restoran, čiju je ponudu kreirao svjetski renomirani šef kuhin-je Lučano Ferenčić. Hotelska kavana, s interijerom osmišljenim po uzoru na tradicionalne bečke kavane, odlikuje se izvrsnim izborom istarskih eliksira i ek-skluzivnih alkoholnih pića koje je odabrao hotelski sommelier.

Turizam

pro

mo

Upravo je izgradnja hotela Palazzo 1910. godine, tada poznatog pod nazivom «Riviera», udarila temelje stacionarnom turizmu u Poreču. Ove je godine ho-tel rekonstruiran prema zahtjevima arhitektonskih rješenja s početka 20. stoljeća te dogra|en novim sadržajima koji će podržavati cjelogodišnje poslova-nje hotela.

Ekskluzivna lokacija hotela na rivi tik uz more, na sa-mom rubu porečke starogradske jezgre, tek nekoliko minuta hoda od Eufrazijeve bazilike te ostalih vrijed-nih i reprezentativnih kulturno-povijesnih spomeni-ka, podržava neponovljiv i jedinstven šarm ovog sta-rog austrougarskog klasika. S obzirom na bogatstvo i raznolikost kulturnih resursa, Istra se kao destinacija fokusira na selektivne tipove turizma, me|u kojima kulturni turizam zauzima značajno mjesto. U tom po-gledu obnova jednog objekta ambijentalne vrijednosti koji je predstavljao prekretnicu u razvoju porečkog tu-rizma ide u prilog razvoju upravo kulturnog turizma, jer takav objekt pridonosi imidžu destinacije s boga-tom kulturno-turističkom ponudom.

Simbol pore~kog turizma ponovno otvara svoja vrata za gosteSimbol pore~kog turizma Hotel Palazzo ove godine po~etkom srpnja ponovno otvara svoja vrata za goste, nakon duge i pomno osmišljene obnove. Tako }e poznata pore~ka riva uskoro zasjati novim sjajem, a turisti~ka }e ponuda Istre ove godine svakako dobiti na kvaliteti glede smještajnih kapaciteta.

Informacije i rezervacije:Hotel Palazzo

Obala Maršala Tita 2452 440 Pore~

Tel: +385 52 858 800 Fax: +385 52 858 801

info�hotel-palazzo.hr www.hotel-palazzo.hr

Turizam za poslovnu klijenteluOvaj će objekt posebno biti zanimljiv za poslovnu kli-jentelu, koja dolazi u destinaciju prvenstveno iz poslo-vnih motiva, tražeći kvalitetan smještaj i uslugu te po-red toga sadržaje kojima će nakon poslovnih obaveza upotpuniti svoje slobodno vrijeme.Hotel Palazzo nudi visoko funkcionalne i vrhunski dizajnirane sadržaje za održavanje manjih kongresa, poslovnih doga|anja i seminara za do 120 sudionika, s kompletnom gastronomskom ponudom i mogućnošću organiziranja raznovrsnih programa, a u tu svrhu go-stima je na raspolaganju i intimna Spa zona.

Personalizirani pristup je doživljaj više...Osobitost ponude hotela Palazzo očituje se u per-sonaliziranom pristupu, odnosno mogućnosti prilago|avanja usluga specifičnim zahtjevima klijena-ta. Zacijelo će ovaj objekt pobuditi velik interes upravo zbog takvog pristupa poslovanju, kao i zbog činjenice da je jedan od rijetkih objekata u okruženju koji će podržavati cjelogodišnje poslovanje. ■

Ljetni užici na Mediteranu

1. TUNIS: Hammamet Tunis je idealan za razne mogu}nosti odmora: za slatko

ljen~arenje na plažama, kao i avanturu safarija pustinjom. Oduševljava beskrajnim

prizorima svojih maslinika, vinograda te nasada naran~i i limuna na sjeveru, dok

mu je jug, na rubu sahare, miran, i pust, s oazama datuljinih palmi.

2. GR^KA: Rodos Jedan od najpopularnijih gr~kih otoka je Rodos, otok bizantskih

samostana, srednjovjekovnih bedema, živopisnih pristaništa, prelijepih plaà i ku-

linarskih delicija posluženih uz ~uvenu gr~ku ljubaznost.

3. EGIPAT: Sharm el Sheikh Najpoznatije egipatsko ljetovalište Sharm el Sheikh

omiljen je me|u roniocima te svima koji žele nau~iti umije}e zavirivanja u pod-

vodne tajne svijeta, ali i me|u golferima koji rado uživaju na igralištu okruženom

Sinajskom gorom i pustinjom s jedne strane, te tirkiznim morem s druge.

4. TURSKA: Belek Bogata povijest, arheološke znamenitosti te raznolikost kul-

turnog naslije|a ono su što o~arava svakog turista pri posjetu Turskoj. Jedno od

novijih ljetovališta na njemu je Belek, turisti~ko središte s prvoklasnim hotelskim

naseljima.

5. ŠPANJOLSKA: Ibiza ûdesne pješ~ane plaže i tirkizno more samo su dio šarma

Ibize, tre}eg najve}eg otoka Balearskog oto~ja. Za Ibizu se kaže i da je otok na

kojem ne postoji vrijeme jer se ne zna gdje prestaje no}, a po~inje dan, jer je za-

bava na njoj vje~na.

Sve informacije potražite na www.generalturist.com ili nazovite besplatni te-

lefon 0800-55-77.Hammamet, Tunis

Turizam

58 bizdirekt � lipanj 2009. 59Narudžbe: 01/6333-519, www.l iderpress.hr

Ima li vaša organizacija pravi osjećaj za hitnost?

Johna KotteraHIT-KNJIGA

John P. Kotter je autor mnogih poslovnih knjiga, među ostalim i međunarodnih bestselera 'Leading Change' i 'Our Iceberg is Melting'.

Znate da su vašoj organizaciji prijeko potrebne promjene. Možda čak znate i koje: nova strategija, novi informacijski sustav, akvizicija ili reorganizacija. Ali promjene se događaju nekako presporo, vi se osjećate kao da uzbrdo gurate gromadu ili da se nepotrebno zavlači s provedbom izvrsne nove zamisli.

U živopisnim i dojmljivim pričama John P. Kotter otkriva osebujan pogled na hitno djelovanje, potrebno svakoj organizaciji. Ističe podmuklu prirodu samodopadnosti i objašnjava bitnu razliku između konstruktivne, prave hitnosti i mahnite jurnjave, koju često brkamo s hitnošću. Ova će knjiga pomoći svakomu tko želi pobijediti u turbulentnom svijetu promjena.

159kuna

NOVO U IZDANJU LIDEROVE BIBLIOTEKE

Pravi osjećaj za hitnost intuitivna je odlučnost da se pokrenemo i pobijedimo - sada

oglas SMISAO HITNOSTI_210x280FIN1 1 5/5/09 12:47:05 PM

Svi želimo najbolje za sebe. No koliko to zapravo i činimo? Uglavnom smo svjesni štetnih utjecaja na naše zdravlje, no često ne činimo dovoljno kako bismo učinili više. Nedostatak vremena, pretrpanost poslom, obveze koje se gomilaju… Vrijeme je da počnete mi-sliti na sebe.

Koža pamti sve što joj ~initeNajveći ljudski organ, koža, ima primarni za-datak zaštititi čitav organizam, osobito dublje raspore|ena tkiva različitih negativnih utjeca-ja. Kožu je potrebno pravilno njegovati. Kućna njega je važna, no još je važnija stručna njega u kozmetičkim salonima prilago|ena tipu kože. Koži su najpotrebnija tri vitamina - vitamini A, B i E. Iza ove formule skriva se vitaminski koktel koji je za kožu pravi izvor mladosti. Oni djeluju iznutra, prehranom, ali i izvana, preparatima za njegu kože. Naša koža mora tijekom života puno toga izdržati. Uz proces starenja koji iscrpljuje kožu, tu su i pogrješna prehrana, stres, otrovi iz okoliša, previše sunca. Poslje-dica je koža koja izgleda sivo i mlitavo, bez svježine, ili se pojave napetost, crvenilo, svrbež, bore... To su signali koje treba shvatiti vrlo ozbiljno, jer je koži potrebna pomoć. Vitamini nas u svakodnevnom životu, u prehrani, održavaju zdravima, a i koži daju svježinu. Vitamin A najvažniji je pomoćnik obno-ve kože. On potiče stvaranje novih slojeva stanica i izgla|uje sitne bore time što stalno dovodi do no-vih dotoka kolagena. Vitamin B ublažava crvenilo i razdraženost kože, prikuplja vlažnost i samim tim čini kožu nježnom i glatkom. Vitamin E jača zaštitni sloj i štiti ju od štetnog utjecaja sunčevih zraka. Tijekom iznimno toplih dana sunca se treba kloniti i zbog opeklina. Već šetnja gradom ili vožnja automo-bilom može prouzročiti crvenilo na najizloženijim dijelovima tijela. To crvenilo izazivaju UVA i UVB zračenja koja oštećuju DNK, a tako i kožu, što može dovesti do pojave melanoma, upozoravaju dermatolo-zi. Melanom je jedan od najzloćudnijih oblika karcino-ma kože. Kako biste se zaštitili, uvijek se treba mazati kremama s visokim zaštitnim faktorom.

Prirodna kozmetika Prirodna kozmetika sadrži tvari koje su po sastavu vrlo slične samoj koži. Klasična kozmetika kao bazu koristi naftne derivate, a parafin i vazelin, usprkos brojnim tvrdnjama, ne hrane kožu. Biljna i eterična ulja koja

Ugodite sebiûvamo li dovoljno svoje zdravlje? Koliko u njega uložimo tijekom godina, toliko }e nam na kraju i vratiti.

Zdravlje i ljepota

se koriste u prirodnoj kozmetici prolaze kroz slojeve kože, njeguju i hrane. Uz to, u komercijalnoj kozmeti-ci koriste se konzervansi kako bi proizvodu produljili rok trajanja, a oni pak mogu izazvati alergije. Prirodna kozmetika ne zna za konzervanse, što znači da takvi proizvodi imaju kraći rok trajanja, ponekad se drže u hladnjaku, no svakako - puno su kvalitetniji, a stra-ha od alergija gotovo da nema. Umjesto uporabe sil-nih farmaceutskih preparata koje nam nameće brz tempo života, odvojite malo vremena za sebe, opu-stite se i uživajte u tretmanima iz vlastite kuhinje. Kad je riječ o njezi kože, postoji nekoliko koraka. Počinje se čišćenjem pa slijedi lagani peeling, a na-kon njega je dobro nanijeti tonik i na kraju kremu. No to ponekad ne samo što zvuči komplicirano, već uglavnom oduzima i dosta vremena -predlažemo pri-rodniju alternativu - korištenje prirodnih maski za odgovarajući tip kože.

Pripremila: Aleksandra Zrinu{i}

Peeling od meda i badema· 2 žlice badema · 2 žli~ice mlijeka · 1/2 žli~ice brašna · 1/2 žli~ice medaSameljite bademe ili ih sitno nasjeckajte nožem. Dodajte mlijeko, brašno i med, miješajte dok ne nastane gusta pasta. Utrljajte ju u kožu, isperite toplom vodom, nakon koje kožu osvježite tonikom.

Maska od bananeZa svjež i blistav ten smiksajte univerzalnu masku namijenjenu svakom tipu kože, a tajni joj je sastojak - banana. Bananu dobro izgnje~ite, da ne ostanu gru-dice. Nanesite na lice u ravnomjernom sloju, pa preko njega stavite gazu. Ovu masku možete nanijeti i na kapke. Opustite se u leže}em položaju 20-ak minuta, a potom lice isperite naizmjence toplom i hladnom vodom.


Zdravlje i ljepotaZdravlje i ljepota

sam po sebi nije niti pozitivan niti negativan, već nužan. Problem sa stresom nastaje kad je pojedi-nac izložen konstantnoj dozi stresa kroz duži vre-menski period. Doza stresa je individualna i obično se smatra bezazlenom, normalnom, opravdanom ili nužnom čime je opasnost po zdravlje veća. Dva su osnovna načina otklanjanja stresa: opuštanje i fizička aktivnost. Wellness pokriva oba. Masaža, kao tehnika koja pomaže uspostaviti ravnotežu organizma koji nazivamo zdravlje poznata je praktički oduvijek u gotovo svim većim kultura-ma. Zbog toga danas opuštajuće masaže postaju sa-stavni dio wellness programa. One koriste sinergiju mirisa, zvuka, ozračja i svjesno usmjerenog dodira da bi stvorile zaštićeni prostor u kojem se osoba može opustiti. Za razliku od medicinske masaže, opuštajuće masaže znatno su sporije, dugotrajnije i nježnije, osnovna im je zadaća stvoriti dobar osjećaj kao pre-duvjet za opuštanje.

Istaknite ljepotu modnim dodatcimaSpoznati vlastiti stil želja je svake žene, možda čak i upisana u njezin genetski kod. Nekima se dogodi na vrijeme, nekima ne, neki su cijeloga života u potrazi za dojmom kojim bi se zadovoljili. Prednosti i nedostatke svoga izgleda potrebno je istaknuti ili skriti. Naglasiti svoju osobnost kroz modne dodatke nije nimalo lako.

tempo je brži nego ikad prije, stres i onečišćenje oko-line naša su svakodnevnica. Slobodnog vremena sve je manje, a jesti zdravo sve je veći izazov. Važan dio zdravog načina života je i provo|enje pravilne i zdra-ve prehrane. Hrana je naša svakodnevna potreba i iz-nimno je važno kakvu hranu, koliko i kada unosimo u organizam. Namirnice koje se koriste u prehrani ne trebaju biti skupe kako bi bile zdrave.

Piramida zdrave prehrane nas uči kako je potrebno jesti raznovrsnu hranu, povećati unos integralnih žitarica (integralni kruh i tjestenina, integralna riža, žitarice za zajutrak, pahuljice i slično), voća, povrća i mahunarki (grah, grašak, leća, slanutak, bob, soja). Tako|er, smanjiti unos hrane životinjskog porijekla, slobodnih masnoća te rafiniranog šećera i slatkiša. smanjiti upotrebu soli, odbaciti alkoholna pića, pojačati fizičku aktivnost, piti mnogo čiste vode.

Voće poboljšava vitalnost, djeluje povoljno na pro-bavu, izvrstan je izvor energije. Svježe voće i povrće imaju povoljan učinak na ljudsko zdravlje jer izme|u ostalog djeluju kao antioksidansi. Voće zamjenjuje slastice. Voće i povrće bi trebalo konzumirati svježe, sirovo ili termički kratko obra|eno.

Raznolikost i umjerenost ključ je zdrave prehrane. Niti jedna namirnica ne sadrži sve bitne hranjive sastojke u količini koja nam je potrebna, stoga treba jesti raz-noliku hranu, da osiguramo pravilnu prehranu. Što je hrana raznolikija, to je mogućnost da će se razviti pomanjkanje ili prevelika količina pojedinih hranjivih sastojaka manja.

Wellness centri - oaze opuštanjaWellness centri u svijetu postaju sve važnija karika u poboljšanju fizičkog i mentalnog zdravlja i same kvalitete života. Vrijeme u kojem živimo često se označava kao doba stresa i danas je već svima do-bro poznato da prekomjerne doze stresa, kroz duži vremenski period, negativno utječu prvenstveno na mentalno, a onda i na fizičko zdravlje. Stres je ter-min koji označava različite vrste životnog iskust-va kao i tjelesne reakcije na takva iskustva. Dakle,

Za čvrstu i zategnutu koù lica dovoljno je utrljati li-munov sok i ostaviti da djeluje oko dva sata. Nakon toga je potrebno lice oprati mlakom vodom. Učinak će biti bolji ako lice nakon umivanja namaète s malo maslinovog ulja, to je dobro i protiv bora. Va`no je napomenuti da se tretman limunovim sokom ne preporuča prije izlaska na sunčevu svjetlost, jer moè doći do izbjeljivanja koè. Od limuna, meda i bjelanjka moète napraviti i sredstvo za čićenje koè, koje osta-vite na licu dok se ne osui, a potom isperite toplom vodom.

Zdravom prehranom i rekreacijom protiv stresaModerno vrijeme nameće odre|eni način života -

Sve pristupa~nija estetska kirurgija

Estetski zahvati odavno nisu tabu u Hrvatskoj. Gotovo je normalno da se otvore-no razgovara o tome tko je što ‘radio’ na sebi. Grudi, usne, nos, kapci, podo~njaci, bore, liposukcija... Popis je impozantno dug. Žene se sve ~eš}e po~aste nekim zahvatom, i naj~eš}i odgovor koji }ete dobiti je da to ~ine samo zbog sebe. No ni muškarci više nisu tako rijetki posjetitelji estetskih ordinacija. Uglavnom traže ko-rekciju nosa ili estetsku kirurgiju }elavosti.


O~i su organ vida, neki }e re}i, mo`da i najdragocje-niji. Ne kaè se uzalud da ne{to {to nam je od iznim-ne va`nosti ‘~uvamo kao o~i u glavi’. No, ~uvamo li svoje o~i na pravilan na~in?

ERGO - ergonomija i vid na radnom mjestuNekorekcija smetnji s vidom uzrokuje pribli`no 85 milijardi eura gubitka za produktivnost svjetskog gospodarstva, prema istraìvanju koje je objavila Svjetska zdravstvena organizacija. Ovakav global-ni pad produktivnosti bio bi znatno smanjen kada bi svaka osoba s lo{im vidom dobila odgovaraju- }e nao~ale. Oko 80% ljudi koji rade na ra~unalu dulje od tri sata dnevno tvrde da imaju problema s nadraènim i suhim o~ima, zamagljenim pogledom, suzenjem o~iju, osjetljivosti na svjetlo, umorom te bolovima u ramenima i vratu. Svaki rad koji zahti-jeva usredoto~ivanje smanjuje frekvenciju treptanja. To se poglavito odnosi na rad pred ra~unalom. Uz to, ljudsko oko nije konstruirano da satima izo{trava objekte u neposrednoj blizini. Sukladno tome, za rad na ra~unalu obvezno bi preporu~ili za{titu od ra~unala, koju Rodenstock ima u {irokoj paleti izbo-ra.

Ergonomija i le}e za rad na ra~unalu osiguravaju normalan poloàj glave i tijela na radnom mjestu, ne ograni~avaju vizualne navike te osiguravaju do-voljno velike zone za sve udaljenosti. Tako|er, mogu se zasebno prilagoditi radnim potrebama s obzirom na glavni fokus posla, udaljenost i smjer pogleda. Rodenstock Ergo proizvodi le}e su svjetski priznate

Rodenstock le}e za rad na ra~unaluSvoje o~i svakodnevno izlaèmo stresu. One trpe sve ve}u koli~inu {tetnih UV zraka iz atmosfere, provode sate pred ra~unalom i televizorom, a ignoriranje svih tih ~imbenika izlaè nas sve ve}oj opasnosti od gubitka zdravog vida.

pro

mo

tvrtke Rodenstock, a moète ih na}i u 4 razli~ita di-zajna - Impression Ergo FS, Impression Ergo, Multi-gressiv Ergo i Nexyma.

Stru~nosti osoblja u o~noj Poliklinici LensKako biste sa~uvali ili popravili va{ vid, prepustite se stru~nosti osoblja u o~noj optici i Poliklinici Lens. Pregledi, kao i izrade nao~ala, obavljaju se najsuvre-menijim metodama i aparatima vrhunske tehnolo-gije i kvalitete. Kao referentne vrijednosti mogu se navesti tisu}e zadovoljnih pacijenata, kupaca i prije svega poslovnih partnera. Uz sve to, proizvodi koji se ti~u nao~alne optike, prvi u Hrvatskoj iz bran{e imaju certifikat ISOO 9001 kao garanciju kvalitete i uspje{nosti poslovanja. Posjetite ih i uvjerite se u njihov moto: brzo, bez ~ekanja, sve na jednom mje-stu. Sve preglede (VISUS, TONUS, FUNDUS, BIOMI-KROSKOPIJU) moète obaviti u Poliklinici Lens, te u najkra}em roku dobiti terapiju, tj. nao~ale, kon-taktne le}e, ili bilo {to drugo ordinirano od specijali-sta oftalmologa.■

O~na optika Lens po-sluje na dvije lokacije u Osijeku, u sklopu Mercator Centra Osijek i u ulici Pavla Peja~e-vi}a 5, gdje se nalazi i Poliklinika Lens. Sve informacije moète dobiti i na broju tele-fona 031/211-700 ili 031/367-090.

Prema Pravilniku o sigurnosti i za{titi zdravlja pri radu s ra~unalom (NN,

br. 59/96, 94/96, 114/03), svaki je poslodavac duàn osigurati uvjete za{tite

zdravlja svojih uposlenika pri radu s ra~unalom. Radnici imaju pravo na pregled

vida kod specijalista oftalmologa ukoliko se pri pregledu iz stavka 1. ovog ~lanka

utvrdi da je specijalisti~ki pregled potreban. Financijska sredstva za provedbu

mjera iz ~lanka ne smiju i}i na teret radnika. Poliklinika Lens nudi sve vrste

oftalmolo{kih pregleda vezanih uz ovaj Pravilnik.

Zdravlje i ljepota

êsto se dogodi da se nabacanim detaljima naruši sklad koji je potrebno sofisticirano graditi. Narukvice, šalovi, prstenje, unikatne ogrlice i naušnice, remeni, torbice, sunčane ili dioptrijske naočale koje moraju pristajati uz oblik lica… Igri nikad kraja! No krajnji rezultat može varirati, od razočarenja do potpune očaranosti dobivenim dojmom!

Odaberite kvalitetne i moderne sun~ane nao~ale Ne treba zanemariti sunčane naočale kao modni doda-tak vašoj sezonskoj kolekciji odjeće, jer ako odaberete sunčane naočale vrhunskog modnog dizajnera, koje uz to imaju i vrlo kvalitetne leće, to je pun pogodak. Ta-kav proizvod ima višestruko dobar učinak. Kao prvo, pruža vam vrhunsku zaštitu od vanjskih utjecaja, ali i čini da se ugodnije osjećate s modernim i lijepim naočalama koje mudrim odabirom mogu sakriti neke vaše eventualne nedostatke, ali i naglasiti ono što je potrebno. Ukupan će dojam djelovati blagotvorno na čitav organizam, umanjiti stres i, što je najvažnije, zaštititi vaše oči.

Rehabilitacijska pomagala i ortopedski proizvodiSretnici su oni koji se nikada nisu susreli s rehabi-litacijskim pomagalima. No i to je život, moramo se naučiti nositi s tim. Sve je veća i kvalitetnija ponuda pomagala koja olakšavaju teške životne trenutke i fizičke nedostatke, te onih koji pomažu pri oporavku. Suvremeni dizajn i kvaliteta presudni su kako bi i teški trenutci bili ublaženi, koliko je to moguće. Uz stručan savjet i pomoć pri odabiru, izbor može olakšati i kva-lificirana osoba u prodajnom dijelu, koja bi trebala biti osposobljena i upoznata s karakteristikama i asortima-nom proizvoda koji nudi.

3. Festival zdravljaFestival zdravlja održan od 24. do 26. travnja u Boćarskom domu u Zagrebu i ove se godine može po-hvaliti velikim odazivom izlagača i posjetitelja. Krea-tivna kancelarija i Studio dim, organizatori doga|aja, pobornicima su zdravog načina življenja pružili uvid u najnovije trendove u wellnessu, zdravoj prehrani, sportu i fitnessu, ljepoti i prehrani. Sudeći po odazivu posjetitelja, interes gra|ana za ovo područje posvećeno podizanju kvalitete života ne prestaje.

Privatne zdravstvene ustanove – poliklinike i speci-jalisti~ke ordinacijeZdravlje je na prvom mjestu, složit ćete se. Stoga se sve više ljudi odlučuje za korištenje usluga privatnih zdravstvenih ustanova. Poliklinike su opremljene svim najsuvremenijim ure|ajima za dijagnostiku, vrhunski liječnici na usluzi su u točno dogovorenom termin, a cjelovitu zdravstvenu uslugu upotpunjuju i sve laboratorijske pretrage, za koje su nalazi gotovi u najkraćem mogućem roku. Bez čekanja, stresa i nep-otrebnih komplikacija – treba li bolja preporuka?■


Za{tita zdravlja na raduU sredi{tu za{tite zdravlja na radu je nadle`ni specijalist medicine rada, a svaki po-slodavac duàn je osigurati svom zaposleniku usluge medicine rada.

Zdravlje i ljepota

mora, MPAO (u svrhu podizanja zdravstvene i rad-ne sposobnosti radnika izloènih {tetnim i nepovo-ljnim faktorima radne okoline) i dr.

IV Mjere SZZR-a koje provodi Hrvatski zavod za za{titu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR):

1. Doktrina2. Statistika3. Edukacija4. Informatizacija i dr.

B) Pravo s osnova ozljede na radu, odnosno profesio-nalne bolesti

1. Definicija ozljede na radu (OR) i profesionalne bole-sti (PB), Zakon ZOZZR;

2. Postupak o priznavanju OR i PB (Pravilnik NN 125/07 i 04/08);

3. Zdravstvena za{tita:a) Medicina rada (prijava o OR i PB, ocjena privreme-

ne radne nesposobnosti, upu}ivanje na vje{ta~enje u mirovinsko osiguranje, zaklju~ivanje bolovanja);

b) Op}a medicina (lije~enje OR);c) Specijalisti~ko konzilijarno i bolni~ko lije~enje;d) Ku}na njega;e) Medicinska rehabilitacija.

U sredi{tu za{tite zdravlja na radu je nadle`ni speci-jalist medicine rada (SMR). U sada{njem trenutku to je 156 SMR-a koji skrbe za ukupnu radnu populaciju u RH. Broj radnika po jednom SMR-u kre}e se u rasponu od 4.500 do 13.700 radnika. Svaki poslodavac duàn je osigurati svom zaposleniku usluge medicine rada. Po-slodavac to ~ini odabirom SMR-a po mjestu rada. Oda-brani SMR, kao i ostali suradnici u za{titi zdravlja na radu, u ugovornom su odnosu s HZZOZZR-om.

Tako|er, svaki poslodavac mora skrbiti za za{titu na radu (ZNR). Svi poslodavci koji zapo{ljavaju preko 50 radnika moraju imati stru~nu osobu za vo|enje ZNR, a poslodavci s preko 250 zaposlenih moraju imati slu`bu ZNR-a.

Pored obveza poslodavca u za{titi zdravlja na radu, du`nost ima i svaki radnik. To se odnosi na odgovor-nost za svoje zdravlje kao i odgovornost prema sigur-nosti na radu.■

U Republici Hrvatskoj koncept osiguranja ZZNR-a svakom zaposlenom sustavno je zapo~eo s praksom od 1. sije~nja 2008. godine. Prethodno je bio donesen Zakon o zdravstvenom osiguranju za{tite zdravlja na radu (Zakon ZOZZR), NN 85/06. Potom je u srpnju 2007. godine osnovan Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje za{tite zdravlja na radu (HZZOZZR).

Na ovaj na~in, sukladno europskim modelima za{tite zdravlja na radu, za sve radnike u Republici Hrvatskoj osigurano je:

A) Pravo na specifi~nu zdravstvenu za{titu radnika (SZZR), Plan i program mjera, NN 122/07

I Ciljevi ovih mjera:1. Pove}ati razinu zdravlja radnika u cjelini, uz sma-

njenje pojavnosti ~imbenika rizika za zdravlje prove-dbom programa promocije zdravlja;

2. Smanjiti pobol, smrtnost i invalidnost od bole-sti, ozljeda i stanja na koja se moè djelovati pre-ventivnim mjerama i u~inkovitom zdravstvenom za{titom;

3. Provedba posebne skrbi za unapre|enje zdravlja radnika pod posebnim rizikom.

II Mjere SZZR-a koje provodi medicina rada sa surad-nicima (na teret HZZOZZR):

1. Preventivni pregledi radnika (prethodni i periodi~ni na poslovima s posebnim uvjetima rada);

2. Promocija zdravlja (savjetovanje i edukacija);3.Obilazak radnog mjesta;4.Izvje{}a poslodavcu i dr.

III Mjere SZZR-a koje provode poslodavci s medici-nom rada i suradnicima (na teret poslodavca):

1. Procjena opasnosti na radu;2. Rad odbora za{tite na radu;3. Prethodni pregledi radnika (poslovi koji nisu s po-

sebnim uvjetima rada);4. Razni preventivni sistematski pregledi radnika ti-

jekom zaposlenja (otkrivanje bolesti koje mogu biti pogor{ane radom i rano otkrivanje o{te}enja zdra-vlja, sve u svrhu o~uvanja zdravlja i radne sposob-nosti);

5. Edukacija o pruànju prve pomo}i na radnom mje-stu;

6. Provo|enje medicinsko programiranih aktivnih od-

Pi{e: Dragan Terzi}, dr.med., spec. medicine rada

Za{tita zdravlja na radu (ZZNR)

podru~je je in-terdisciplinarnog

djelovanja izme|u za{tite na radu

(ZNR) i zdravstvene za{tite (ZZ), kako je prikazano na shemi

ispod.


Poslovni kalendar

Sajmovi

30.06.2009. – 02.07.2009.Gastrofest 2009. – Gastronomski dani kruha, vina i kulenaMjesto: ÐakovoOrganizator: Turistička zajednica Grada Ðakova

11.09.2009. – 13.09.2009. 85. Jesenski me|unarodni zagreba~ki velesajamMjesto: Zagreb, Zagrebački velesajamInformacije: www.zv.hr

12.09.2009. – 14.09.2009. Me|unarodni sajam pogrebne opreme i opreme za održavanje grobljaMjesto: OsijekInformacije: www.os-sajam.hr

Konferencije

16.06.2009.Corporate finance konferencijaMjesto: Zagreb, Hotel AntunovićOrganizator: InfoarenaInformacije: www.infoarena.hr

17.09.2009. – 19.09.2009.Weekend Media Festival 2009Mjesto: RovinjInformacije: www.weekendmediafestival.com

25.09.2009. Philip Kotler: Kako pobijediti? Kriza je izazov!Mjesto: ZagrebInformacije: www.kotler2009.com

Seminari

16.06.2009. Prodajne vještine za prodajne predstavnike i prodava~e u direktnoj prodajiMjesto: Osijek, Poduzetnički inkubator BIOS, J.J. Strossmayera 341Organizator: Centar za poduzetništvo OsijekPredava~: mr.sc. Darija KrstićInformacije: 0800 345 345, info¥poduzetnistvo.org

17.06.2009. Racionalno poslovanjeMjesto: Centar za poduzetništvo Osijek, J.J. Strossmayera 341Organizator: Centar za poduzetništvo OsijekPredava~: Predrag Dotlić, Aleksandar ErcegInformacije: 0800 345 345, info¥poduzetnistvo.org

18.06.2009. Javna nabavaMjesto: HUP Osijek, Trg Lj. Gaja 6Organizator: Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavršavanja managera (PUMA)Predava~: stručnjaci Uprave za sustav javne nabave MIN-GORP-aInformacije: + 385 31 25 10 12, hup-osijek¥hup.hr

Dogaðanja

19.06.2009. BIZpartyZabavni program druženja poslovnih ljudiMjesto: Old Bridge Pub, Franje Kuha~a 4, unutarnja terasaAfter party: Night club LunaPo~etak: 21h Ulaznica: vizitka

68 bizdirekt � lipanj 2009.

Documents

issn: 1846-3371...2 bizdirekt lipanj 2009. 3 Sadr`aj tema broja: Poduzetni~ke potporne institucije “Poduzetnicima, a posebno po~etnicima, svaka je pomo} dobrodo{la. Ulaz u svijet