Istorija Južnoslovenske Drame 1

8/18/2019 Istorija Južnoslovenske Drame 1

1/35

[email protected]

ISTORIJA JUŽNOSLOVENSKE DRAE I

Tra!ovi "o#ori$no! %ivota & 'r(dnj(vj()ovnim dr%avama*+(ta, Ra$)a -o'na, "o#ori$ni (l(m(nti & narodnom 'tvarala$tv&/

0 narodno !l&movanj(1

Mi izučavamo istoriju od 8. vijeka jer nam podaci (pisani podaci) samotoliko dozvoljavaju, ne postoje stariji pisani podaci.

Za neke prve prikaze koji bi se mogli shvatiti kao prapočeci pozorišta,

smatraju se crtei u pe!inama"#$M%&'# u paniji, pe!ina"$#*+ urancuskoj...(prikazi lova, obrednih igara i sl.)

-a našem prostoru su pronaene ljudske kosti, u blizini 'isna, koje su staremilion godina.

/ 0uklji su pronaene 1igure ljudskog oblika sa maskama na licu"glumci ililica koja su vršila obred.

2eatar u pravom smislu riječi nastaje sa civilizacijom"u velikim gradovima.3lavni grad 4izantije je bio 5arigrad"*+2#-2&-+6+$7 (po caru

*ostantinu koji je porijeklom iz -iša"-#&/#). 2urci osvajaju 4izantiju 9:;godine, tu počinje kraj srednjeg vijeka. 4izantiju nasleuje 'usija.

/ 4izantiji su crkva i pozorište bili u stalnom sukobu. 5rkva je bila protiv'imskog pozorišta koje je bilo surovo( 'imski cirkusi)"ljudi su mučeni i ubijani.5rkva preuzima pozorište i počinje paljivo da priprema i reira svojeideje(crkveni obred je izreiran od početka do kraja po pdreenom tekstu). 2okomobreda, sveštenik ne smije da se smije, on gestikulira. 6rikazani su obredi kao npr<=rist pere noge #postolima (danas to radi papa kardinalima"oni su podreeni).7ustinijanova ena, 2eodora je bila M#7/M#, odnosno vrsta glumicekoje su igrale

u zatvorenom prostoru sa maramom oko struka u vrijeme slavljenja prolje!a.2eodorin otac je bio dreser i čuvar zvjeri, ali j organizator igara na hipodromu u5arigradu. &z tog perioda su značajne drame< M'2 ='&2+4#(nije sačuvana) &&v., ='&2+ 6#=+& (hristove muke"&4 v. drama u 9 čina). 6ronaeno je preko9>> tekstova na latinskom jeziku iz tog perioda.

1


2/35

Zapadna crkva ima karakteristike istočnog carstva u pogledu razvoja pozorišne umjetnosti, ali to ne prihvataju i smatraju da su oni začetnici.

7ekulator ? ='&2&+'% " glumci koji su bili zabranjeni u crkvi.M&M" oblik pučkog teatra

-atodni napjevi (#heja)%neja"njegove drame @#hejaA i @ #ntigeleaABC. god. veti ava "prevodi grčke crkvene kanone i preveo je zbirku

crkvenih obreda" oni su zabranjivali glumce i posjete publike.B;8. 5etinjski sveštenik piše< zabranjuje se svešteniku da gleda predstave, a

ako je na svadbi, kad dou rimski igrači ustaje i ide.(nasuprot -jegošu koji pišedrame).

'imsko pozorište je bilo surovo i brutalno. $judi su mučeni i ubijani. 6rikazi

iz tog pozorišta< osueni =riš!ani su bili obučeni tako da predstavljaju likove izantičkih mitova i tragedija. Dili su razapinjani ili bi ih medvjedi rastrgnuli. Eene sudovoene u arenu kako bi imale odnos sa bikom"poput ene kralja Minosa, u tojkazni i muci bi umirale. eneka piše o takvim dogaajima. -ajve!e krvoločnosti su

biljeene u vrijeme -erona(;"F8 g.n.e.).=riš!ani su bili protiv takvog teatra, spektakla(> vijek). + tome su pisali

veti #ugustin, veti 7ovan Zlatonsti. v. 7ovan Zlatonsti je krajem 9 v., o baletskim igrama(kojih je bilo i u rimskim igrama).

v. #ugustin je pisao protiv glumaca i pisaca i progonio ih.IRAKULI ?stradanja svetacaISTERIJE"Doi!ne i /skršnje misterijeORALITETI"čas smrti, zagrobni ivot4&&2#2&+ % 2/MD"posjeta grobu (prikaz posjete =ristovom grobu).6ravoslavni i katolički pogledi na pozorište su različiti. 4izantija je imala

intenzivan pozorišni ivot(izvodili su se spektakli slični cirkusu"nastupali izvoačiraznih igara, vozači dvokolica i sl.) -ema 1rakcija i ne preispituje se dogma. 4jera

je usmjerena da se prihvati zdravo za gotovo.

Zapadna crkva ima neprijateljski stav prema pozorištu i smatra ga<@Gavoljom igračkomA. & pored toga, pozorište je popularno. Mihailo &&& (6ijanica)

pravio je parodije na ulične litije, rugao se i provocirao, zbog čega je iv odran.6aralelno s tim se odvijao svjetovni kulturni pravac"karnevalska umjetnost.

2


3/35

ISTERIJE su najsloenije 1orma ( u F i H vijeku su trajele i po H dana).Za njih je karakteristična posebna ideja o prostoru"niz prostora poput kutija. *ad sestane ispred kutije vidi se segment iz =ristovog ivota.

Vi'itatio '( t&m2 ? ; Marije dolaze na grob pred pe!inu, #neo sklanja

kamen sa ulaza"grob je prazan. +vo je slika koja pripada /skršnjim misterijama.*arnevale pratimo još iz helenskog doba, a pojavljuju se i u baronskom

dobu. *arnevali se vezuju za praznike seoskih 0ionizija i za ideju plodnosti,obnove pripode"prolje!e. &deja seoskih 0ionizija je vezana za komičan pogled nasvijet. Dog nestaje u zimu, a raa se u prolje!e"kao priroda"to je bio stav

predhtiš!anske religije. $judi su vrsta koja preivljava. mijeh bi!a koja su imunana strah od prolaznosti i autoriteta. & zapadni svijet je imao karnevale. -eki sutrajali i po dva i po mjeseca. / karnevalu nema publike i izvoača, svi su učesnici.

*arneval počinje izborom kralja luda"tada se sve izokre!e naglavačke. 0ešava seoslobaanje stega koje su prisutne u svakodnevnom ivotu.*arnevalska kultura nije postojala samo za vrijeme karnevala. & u misterije

se uvlače komični likovi.Mirakul @ &gra v.-ikoleA"napisao je Ean Dodel kad je bio bolestan od gube.@ 6e!ina predstavaA"mirakul o ; sina koji da bi dokazali da su hriš!ani ulaze

u crkvu. Mirakul @ 6e!ina predstavaA je iz 'usije.veti ava je pisao protiv pozorišta u svojim @*'M$&7#M#A(krmčija"krmatih"upravljanje brodom).

cena uoči tajne večere. =rist saznaje da !e ga izdati. #postoli =ristu prijevečere peru noge. 6api peru noge kardinali.

veštena lica bili glumci, na latinskom jeziku u crkvenim zdanjima, a postepeno prelaze vani na gradskim trgovima gdje postoji laički, pučki teatar icrkva ne moe dozvoliti da on dominira, a da ona gubi ulogu.6oloaj glumaca ? nezavidan, ivjeli kao sluge, smatrali ih špijunima, zlostavljaliih. matrali ih niim bi!ima.

IIJak u jednom izvještaju piše da se jedino mogu porediti saludacima.Eongleri >, vijek. 'azlikuju se od trubadura i truvera. Dili su prisiljeni da

budu sve, dreseri ivotinja, da bljuvaju vatru...

3


4/35

*ijevo bilo duhovno središte 'usije.*od nas se javljaju ove stvari u 0ubrovniku.2rajele po nekoliko dana, smatralo se kao praznik. edam, osam sati trajalo, izmeu

činova su se postavljali stolovi i jelo se. 3rad je sluio vino, bogati vlastelinidonosili jelo.

6očeli su da unose svjetovne elemente. veštenici traili dozvole./ doba rata ratuju, a u doba mira istaju oko B,; sata ujutro onda idu u kapelu

da izvše misu, onda odlaze u lov na jelene, veprove. port najmiliji je biosokolarstvo. B,; sta popodne se ručalo i pilo, a onda se zabavljaju. -a dvorovedolaze minstreli ? neka vrsta lutaju!ih i osiromašenih plemi!a. 6rikazivali svojevještine na dvorovima. -apamet su morali da znaju tekstove i tu imamo neke

elemente scenskih dogaanja. 7edino svijetlo ? baklje. 2ako da se vrlo ranoodlazilo u krevet.5ar Mihailo &&& ? nastupao na hipodromu kao vozač kočija, takmičio se i bio

popularan kao junak.4izantijska carica 2eodora, supruga cara 7ustinijana, koji je izgradio 9>

crkava u 5arigradu. 5arica 2eodora je bila !erka čuvara medvjeda na hipodromu, bila je glumica. -jen prikaz u crkvi u 'aveni u &tliji, a to je dokaz da je &talija pripadala 4izantiji. / oltarskom prostoru u apsidi veliku predstavu koja je u vidumozaika. ona je pripada jedno rodu glumica tzv. M#7/-% igrale u majskimsvečanostima. -astupale na obodima nekog bazena, neke vode, bile oskudnoodjevene, skoro nage. 0olazi do pobune -ike (nika"boginja pobjede), skoro su

pobijedili, ali ih je ona izdala. 6o njenom nalogu pobijeno B: hiljada ljudi.Du1oni ? u italiji ? komični glumci, histrion"grčka, komorosi"rusija.*od nas ? dravnim i crkvenim zakonima se precizira ime, djelatnost i tu ih

nalazimo pod različitim imenima < komrah, špilman i glumac. 3lumac morao da bude i zabavljač.

7edan od bitnih dokumenata je 3rčki -+M+*#-+- ? *'-J&7# kod nas"

5'*4%-+ Z#*+-+6'#4&$+. Eivoto crkve se upravlja. / vrijemecarigradskog patrijarha koji je bio protiv pozorišta. -jegove zabrane < da se unedjelju i za vrijeme praznika zabranjuje se gledanje poz predstava i igranja unjima itd. veti ava koji dolazi na čelo srpske crkve smatra da je taj vizantijskizakon izuzetno praktičan i BC je preveden kod nas. /neseno je ono što je bilo urimskom zakonu. &-2#3M#2 koji je napisao pravnik iz oluna Matija,

4


5/35

&2%M#2&Z#5&7# 5'*4%-&= Z#*+-# gdje je unio sve propise i pravasvijetovno crkvenog što se tiču crkve. ;i-eke ga prevode na naš jezik. 3lumac sesmatra bludnikom, termini koji se koriste su komrah, licepohodnik, podraatelj.$ano se predstavljaju i kod prisutnih izazivaju neobuzdani smijeh, a njihovo

plesanje je bestidna igra muških i enskih...itd.9 vijek ? slikarstvu 1reska ? ruganje =ristu. 6rema svetom pismu =ristu se

rugaju mu rimski vojnici, na ovoj 1rsci vidimo da su obučeni u odore, muzikante,raskalašan narod, ne kao u Dibliji slika. +nda se pretpostavlja da su to gledali unekoj inscenaciji =ristovih muka. 0ečani ;F> 1reska *#&-, prikaze scenskogdogaanja. 0ečani ? >>> različitih kompozicija.

0ogaaj na teritoriji june &talije u malo mjesto Goja del *ore. &talijanska princeza &zabela del Dalco treba da se uda i sretne sa napuljskim kraljem

ederikom #rabonskim, njegov otac je zanimljiv bio po tome što je volio da poredsebe ima sve svoje prijatelje ive i sve svoje neprijatelje mrtve. -jih dvoje putuju,u pratnji, dočekuju je u svakom gradu i prirede joj zabavu" neku muzičkusvečanost ili pozorišnu predstavu. & ona doe u malo mjesto Goja del *ore, poredDarija. 2u je jedan lijepi četvrtasti zamak, izgleda kao tvrava i unutra kad uemo

je veliko dvorište u kome se dočekuje &zabela, a nju prati jedan pjesnik koji cijelonjeno putovanje biljei u stihovima i i taj spjev je poznat pod nazivom D#$5&-+.+vo dogaanje je juna 9CH god. / njenu čast je u dvorištu izveden ples, pjesnik opisuje ples i piše šta govore. -ašu pjesmu recituju i igraju. &mena < duško,uro,radoja, milica...on je slušao taj jezik ali ga nije zapisao. -arodna pjesmaD/3#'2&5#. 6etar =ektorovi!, zapisivač prvih narodnih pjesama i nota u

jednoj drami '&D#' & '&D#'*+ 6'&3+4#'#-j% iz F vijeka, opisuje kako seto igra. +dakle loveni ? radi najezde 2uraka, emigracije, u Goja del kore je crkvavetog -ikole, na vratima piše da je Z#0/ED&-# '#0+#4#D7%$+6#4$&K#.

#leksandrida, ima nekoliko tih zapisa u istoriji, jedan je postojao i kod nas,čuva se u beogradu i iz vremena je te1ana 6. &lustrovan je"na tim ilustracijamavidimo ljude koji su muzičari, zabavljači, moda sami i glumci. 4idi se da su bili

prisutni u ivotu plamstva tog vremena.

5


6/35

+va #leksandrida je uništena, ona je stradala u aprilskom bombardovanju uDeogradu.

6ostojala je veza u razmjeni zabavljača izmeu 0ubrovnika i njegoveokoline. 6orodica 6avlovi!, dva brata, dijelili istočnu Dosnu, upravlajli *onavlima

ili su rativali sa dubrovčanima oko *onavala. 0opis koji je sačuvan udubrovačkom arhivu gdje se pominje 'adoje 4ukosavi! koji sa svojom

pozorišnom grupom dolazi u grad plemi!a 0ubrovnik. 2o je bilo za vrijeme danazaštitnika 0ubrovnika veti 4lahoje (*otora"veti 2ripun, ; 1ebruar dani i jednog idrugog). +nda su bile i te razmjene izmeu *otora i 0ubrovnika povodom tog

praznika. 'adoje 4ukosavi! je, dakle, glumac, voa pozorišne druine i prviupravnik pozorišta.6ostoje i zapošljeni muzičari. 2u je Dosna bila jako razvijena. 0ubrovčani šalju o

Zetu svoje zabavljače i glumce na proslavu Dogorodice 'atačke u Manastir Dogorodice 'atačke. -alazi se malo izmeu utomora i Dara, danas je to ruševina./ gradskim naseljima za vrijeme Guraa despota Drankovi!a, više godina su bilinastanjeni samo glumci i zabavljači. 'adivoje 3ruvačevi! ? glumac i 1rulaš.0uničke knjige u 0ubrovniku u kojima su zapisani dunici. 2odor Miloševi!,&vankovi! (*opaonik) ? kod svih njih je zapisano zanimanje.

Kanon i Sinta!mat ? crkveni zapisi. =ilandarski kodeks iz srednjeg vijeka,učiteljicu su uglavnom bili ti prevodioci, ljekari (9 vijek). -pr. svaka osoba trebada se kupa u mlakoj vodi i to u buretu, a ne u banji, kad izae iz vode da se namae

badsemovim uljem i da uzima samo hladna jela. 0a se presvuče u novo odijelo, dase često umiva ruinom vodicom, da pomao pije vino i poslije jela spava uhladovini.2ermini prevoeni na onaj način kako su bili u antičko doba, npr. tragična radnja jetragos, satirska radnja"satirskaja, horska radnja" igričivaja.6ostoje i sami sveštenici koji se izruguju onom što rade i predstavljaju avolaumjesto onoga što bi trebalo da budu Doiji sledbenici, to se uglavnom dešava zaDoi! ili za /skrs, te velike hriš!anske praznike. 6arodije na kojima se na neki

način ismijavaju hriš!ani, a to je ostalo od vremena antičke komedije. /mberto%ko je u knjizi &M% '/E% to opisao, to su prireivali učenici bogoslovije, htjeli suda daju sebi oduška, ventil neki od svakodnevnih crkvenih i školskih obaveza, aipak je to neobično, to je bila velika jeres, a u to vrijeme se pla!alo glavom.

6


7/35

6ostojale su u 1rancuskoj tzv &3'# $/0#*#, u %ngleskoj sličan naziv./voenjem magarca u crkvu npr., udaranje nogom o crkvena vrata, otvaraju vratakao avoli koji ho!e da uu i preuzmu vlast u crkvi.*od nas zapis *onstantina 1ilozo1a, a to je zapis zove se $+4+ *-%Z/

$#Z#'/ i njigovoj mučeničkoj smrti na *osovu i nebeskog carstva nadzemaljskom carstvom itd. -pr pominje se i knjeginja Milica kao jedan od pisaca.+vo 6+=4#$-+ $+4+ je izvoeno u jednoj crkvi u 'avanici 9>;. godine ovidovdanu i tu su dijalozi u tekstu, pretpostavka da je tu razgovor izmeu učesnikau crkvi što liči na pozorišni či. 0anas bi se moglo re!i da ti razgovori nijesu ništado crkvene propovjedi, ali opak to je u dijaloškoj 1ormi sa likovima.I3RE 4 *olede, doodle, lazarice.

ve ove igre su izvoene u kostimima koji su ivotinjske 1orme, jezik je

neoplemenjen, to je govor seljaka, tekst nije u potpunosti 1iksiran, ali uvijek ima jedan okvir, to je nešto što je pripremljeno, nije improvizacija sama pos sebi. 2eigre na jugoslovenskim prostorima"imamo 9 lika < curica, čaoje, bendelj i vila. 4ila

je jedino obučena u bijelo, a svi ostali su ivotinjske 1izionomije. *oledari su grupamladi!a koji ulaze u ku!u, obučeni u enske haljine, a pored mlade je starac kojivodi računa o njoj, čak koji sa njom u jednom trenutku ima neki odnos, u nekimkrajevima tu ulogu preuzima svekar, a u nekim mladoenja. +stali pjevaju < M& &Z*/K% *+$%0+, D+3 / */K/ *+$%0+, njihova je 1unkcija da istjeraju zlo izle demone iz ku!e i da u ku!u ue D+3. 7edan je interesantan detalj " nose sabljei topuze od drveta sa štapovima koji imaju zadebljane vrhove, simbol onoga što jenošeno u doba 0ionizijskih svečanosti, simbol ? 1alus ? muški polni organ. 2akoda vidimo direktnu vezu izmeu onoga što je iz 3rčke dovelo do roenja pozorišta.6lemenske igre najčeš!e okupljanje oko ognjišta.

/ primorskom dijelu su obično bile maskirane. &gra " baba korizma u 'isnu.*orizma je 9>"odnevni post uoči /skrsa. Muškarac obučen u ensko, u neku babuu crnini koji ide kroz 'isan i prepada djecu i odrasle da ne jedu meso i masno jer je

post, a nosi H pruteva isto sa zadebljanjima. imbol H ? sedam nedjelja posta.

-ajinteresantnija igra iz 5rne 3ore ? tušinska igra, ona je nastala u 2ušinama (odavnika..) sela se okupe pa se svake godine podijela, jedni su seljani koji brane tekrajeve, a drugi su 2urci koji vode karavan i onda se seljani bore sa timkaravanom. 2u je bilo svega i svačega, čak i slomljenih glava i to se doivljava nekao pozorišni čin, nego kao neki obračun. vake godine je bilo drugo selo. 2enarodne igre predstavljaju predvorje pozorišta.

7


8/35

DORENESANSNA DRASKA KNJIŽEVNOST5O+ORI6NI O-LI7I

/ dorenesanskom period, dokumenti kod nas pominju pojavu evropskogteatra. /očava se podjela na 6'+#-+"svjetovno & #*'#$-+"crkveno

pozorište.65ILANI ? glumci od špil"igra65ILA8"glumacSKORASI ? >F8 god."grupa putuju!ih zabavljača (igrači, pjevači &

zabavljači, akrobate, maioničari, dreseri).LI7E5OD8ODNIK ? čovjek sa maskom#ko bi vjernik ili svještenik prisustvovali izvjedbi *+M'##, vjernik bi

bio kanjen, a sveštenik raščinjen. 4jernika bi izbačili iz crkve.5#' 0/#- ;9F god.piše &-2#3M#2"azbučnim redom navedeni

crkveni propisi koji u sebi sadre & spise protiv lanog predstavljanja glume. -ovokanon ?krčmija"načinio ga je 7ovan kolastik u &4 vijeku. adri spise

protiv pozorišta./ 5rkvi v.Gora, kod koplja, postoji 1reska A'/3#-7% ='&2/L na

kojoj se muzičari rugaju =ristu.

0ečani"1reska na kojoj se *ainovo potomstvo zabavlja"igra.2%+0+&7%4& Z#6&&"A6oklon v.imeunu & v.aviL u kojima se govori

o *+M'#&M# & njihovom AMrskom pozorištuL koje se prireuje na ulicama &u kome se govore rune riječi, a narod uiva u tome & to AkupiL.

8


9/35

*'%Z koplja je podigao A*'4#4+ 6+Z+'&2% -# 4#'0#'/L gdje je dovodio zarobljenike, drao ih na ivici 4ardara, probadao kopljem & gledao kako padaju u 4ardar. /ivao je u tome.

=&$#-0#'*& M%0&5&-*& *+0%* u kome se tumače razne bolesti &

njihovo liječenje pozorištem & pjesmom. -a prostoru Zete & 'aške dolazili su gajdaši, trubači & glumci iz 0ubrovnika.

0ubrovnik jee slao učitelje muzike da bi učestvovali u crkvenom programu, anaknada je bila u hrani & odje!i & obu!i. / Zeti je takvo mjesto bilo Dogorodica'atočka kod Dora.

-OSNA

Zbog miješanja sa 0ubrovnikom & njihovom kulturom, kultura u Dosni je bila naprednija u odnosu na Zetu & 'ašku. Za vrijeeme dinastije 6#4$+4&K (kojisu, da bi opstali preuzeli &slam) u Dosni su boravili razni igrači & svirači.(7#*/$#2+'&, =&2'+-&, $#/2&2&, 6&#'&). #$D%'3 6#4$+4&K šalje'#0+7# 4/*+#$&K# sa glumačkom trupom u 0ubrovnik kao poklon, 8:8god. '#0+7% 4/*+#$&K je bio glumac, organizator, a vjerovatno & pisac &neka vrsta reditelja.

*od nas su Kirilo & Metodije izveli termin A6+Z+'&2%L"mjesto na komese nešto dogaa. 0akle A6+Z+'&2%L kao termini ma slovensko porijeklo.6ozreti"vidjeti, pozor, prizor. 3rčki ?2%#2'+-, $atinski"2%#2'/M.

/ vrijeme humanizma, sveštenici su vršili prepise antičkih tekstova, što je predstavljalo čin mirenja hriš!anstva & antike. *od nas je primjer za to AZD+'-&* 6+6# 0'#3+7$#L&Z ;.vijeka.

0imitrije *ontakuzn prpisuje %shilove dramei daje komentare unose!i ih sastrane.

'uero del 6a!ienca ('ugero del 6atientia) je zapisao u stihu putovanje princeze &zabele kroz &taliju do njenog susreta sa vjerenikom.9CH ili 9C8 god.jenastao taj zapis. 2u se pominje grupa igrača koji su pjevali & nastupili u njenu čast.

-&!ar$tic( su stare pjesme iz srednjeg vijeka, pisane u dvanaestercu iliosamnaestercu (u našoj narodnoj knjievnosti svrstavaju ih u pjesme

predkosovskog ciklusa). Dugarštica o porazu 7anka =unjanina je prvi komad sa

9


10/35

ovog podneblja, pisana narodnim jezikom & muzičko scensko je djelo. Dugaršticesu se izvodile uz muziku.

LA+A KOSTI9 (89"C> god.), pjesnik & dramski pisac. 6ripadaromantizmu. Zapisivao je bugarštice & narodnu poeziju. 0io ivota je proveo na

5etinju gdje je bio urednik A3lasa 5rnogorcaL, redakcija je bila u hoteluA$okandaL. 6isao je o narodnim igrama. voja zapaanja biljei u raduA-##'+0-+ 3$/M+4#-7%L. +bredne lirske pjesme< dodolske, koledarske,orske (pjesme o radu & uz rad), rusalijske, vučari, baba korizma.

Kol(dar')( "j('m( su se pjevale za vrijeme Doi!a & Dogojavljanja.Muškarac je prerušen u enu, drugi muškarac u starca koji u ruci dri štap. +bredse vrši pod maskama. tap"simbol 1alusa"plodnosti.

-o%i:n( ?(djeca idu oko ognjišta po prosutom kukuruzu & oponašaju pili!e)

-a2a Kari#ma ? veliki post"muškarac prerušen u babu ides a H štapova plaše!i djecu da ne jedu meso (H štapova"H sedmica posta).R&'al)a" igra djevojke & mladi!a dok djevojka ne padne u trans & otpočne

komunikaciju sa mrtvima.La#aric(, Dodol( (suša"igra grupe djevojaka)889 god.u 5rnoj 3ori počinje pozorišni ivot predstavom AD#$*#-*#

5#'&5#L izvedenoj u ku!i 4rbica (Miša 4rbice) nedaleko od knjaevog dvora.*atolička crkva shvata mo! pozorišta & da je pozorište odličan

instrument političkog širenja mo!i. 6očinje koristiti pozorišna sredstva usvoje svrhe.

DORENESANSA KOD NAS

A ; kraljaL" 6etar *oleni!, tekst naen A2rogiruL. 3lumile su kaluerice.6etar =ektorovi!" A'ibanje & ribarsko prigovaranjeL.-RATOV6TINE ? grupe koje su se okupljale radi glume. 7edna od

najpoznatijih je bila bratovština 'nijera rasanija (propovijedali su očiš!enje od

grijehova, ali su ipak od strane crkve proglašeni za jeretike)./ to vrijeme se razvijaju 5'*4%-# 6'&*#Z#-7#"#*'&

'%6'%Z%-2#2&+-&. 2o je spoj pjesama & nijemih prikazanja. 6rvo su se pojaviliu &taliji, a bilo je & kod nas <

a) D#2/2&" oni koji se bičuju (1lagelati), b) bratovštino vetog *rsta

10


11/35

+va bratovštine javila se u *otoru & 6erastu BC8 godine.6ored bratovštine v.*rsta, postojale su & bratovštine v.0uha.v.-ikole

mornara.

Jlanovi ovih bratovština su mogli biti & muškarci & ene bez obzira nadruštveni status. +bavezivali bi se na isposništvo & celebat.

A'#Z3+4+' 7%/# # /J%-&5&M# 4+7&7%M / 4'&7%M% -#6+*+-7% 4%J%'%L"6'&*#Z#-7%. +vo prikazanje se čuva u -adupanskom arhivu u 6erastu, u knjizi AMolitve & pjesme crkve v.-ikole u6erastuL, autor nepoznat. / ovom prikazivanju 2ajne večere, govore naizmjenično&sus & apostolic. &sus govori o izdaji. 6oslednji sa kojim razgovara je 7uda. Zadnji

put je izvedena CH: god, a prije toga 8>> godine.

5ASIONSKA DRAA

6asionske igre postoje od davnina, a kulminirale su u 6arizu. &graju se po 9dana bez prestanka, igra ih oko B>> glumaca. & danas se izvode u 6arizu. 6ostojiudruenej pasionske drame.

ve je nastalo u baroku"drama, glumište, scena.2ematika pasionske drame (kao vrste srednjevjekovne drame) su uglavnom

raspe!e, stradanje, muke & smrt &susa =rista. &z toga je izvedena 2%'M&-"6#&+"6#2-7#"6#&+-*# 0'#M#. 6atnja ne mora da bude samo &susova,ve! je ima & oko njega. & ta patnja je takoe tematika pasionskih drama.

rednji vijek je dao pasionsku dramu & u Doki *otorskoj. +vakve drame suizvoene u katedralskim gradovima"*otor (v.2ripun), 6erast (v.-ikola) & Dudvi(*tedrala v.&vana).

&zvoene sup red /skrs (velika srijeda, veliki četvrtak ili veliki petak). 0iodrama je sačuvan, dio izgubljen.

2ridentski koncilom (:9:":F;) crkva je pokušala da izjednači elemente propovijedi sa elementima renesansne emocionalnosti & renesanskih kompromisa

sa ivotom van crkve. hvataju propagandnu mo! pozorišta. 6očinju sa prepisivanjem tekstova.

-arod su više privlačila dogaanja u pučkom teatru (karnevali & burleske pougledu na komediju del arte"izvoene bez ikakvih umjetničkih tendencija, čistoradi zabave).

11


12/35

5rkva je počela češ!e da izvodi svoje dramske prikaze, kako bi vratila narodu crkvu & kako bi širila & jačala vjeru. 2akve dogaaje je realizovao mjesnisveštenik.

+d nekih djela koja su češ!e izvoena postoji & po više prepisa.

6ravoslavna crkva nije odnjegovala svooje vidove drame, jer je smatrala da pozorište ima negativan uticaj po vjernike. #utori se spore oko ovoga. &ma autorakoji tvrde da je ipak bilo pasionskih prikaza drama & u pravoslavnoj crkvi.veštenicima je bilo zaranjeno gledanje predstava. + tome postoji & zapis kalueraiz cetinjskog manastira (zapis iz polovine C vijeka).

veti ava prevodi *amčiju"-omokanon u kome se iznose stavovi protiv pozorišta"ako bi sveštenik gledao predstavu bio bi raščinjen, a vjernik kanjen &izbačen iz crkve.

2ermini kojima se označavaju srednjevjekovni zabavljači su< *+'M#-,6&$M#-, 6$%#J, $&5%6+2=+0-&*, 6+0'#E#2%$7, 4&'#J. / -+M+*#-+-/ se prvi put pominje termin 3$/M#5 koji izjednačava svenavedena nazive & označava -#'+0-+3 &3'#J#.

*+-2#-2&- &$+Z+ u svom djelu A*azivanje o pismenimaL pominjeantihriš!ansku predstavu za /skrs, umjesto uobičajnih predskazanja, grupasveštenika, premaskirana u hrome ljude sjedjela je pred crkvom & udarala nogom ucrkvena vrata prave!i od crkve pakao.

M&$+'#0 6#4$+4&K navodi da je jedini sačuvani tekst srednjevjekovnogcrkvenog pozorišta A6ohvala *nezu $azaruL

/prkos zabranama & progonima šaljivi oblici M&M# & 6$%D%7*% #'%nisu prestali da postoje.

Doric za pomirenje crkve & antike bili su 0#-2% #$&3&%'&, 2+M##*4&-*&.

8UANI+A I RENESANSA

=umanizam ? F.vijek, počinje kao preporod srednjevjekovne knjievnosti.6roučava se antička knjievnost na latinskom i zahvaljuju!i tome imamo sačuvanedrame antike. =umanizam zahvata primorje. &mamo pisce< 7uraj igori! " prvi ješibenski humanista i pjesnik i središnja ličnost šibenskog humanističkog kruga i

jedna od najznačajnijih ličnosti kulturnog ivota hrvatske tog vremena. -apisao je

12

http://hr.wikipedia.org/wiki/Humanizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Humanizam


13/35

zbirku latinskih pjesama posve!enih šibenskom knezu #ntoniju 5albu, i sastoji seod F pjesama, od kojih su ; himni posve!enih apostolima i v. 6etru.

-emamo drame a pisci su školovani u 'imu. -ajjače uporište novog pogleda na svijet je u &taliji. tav crkve se mijenja.

6ape postaju M%5%-%" pozorište ih veliča. -a dvorovima se prave sale za izvoenje predstava.6ojavljuju se glumci koji ive od svog zanataGoto & pojava perspective"scenogra1ija se više ne mora izraivati, moe da

se naslika. &zdvajaju se ; scene<. scena za komediju,B. scena za tragediju;. za pastoral.

*omedija 0%$ #'2%.0/D'+4-&* & njegov razvitak u domenu počinje u 9 vijeku. / : vijeku je ve! bio dosta jak privredni centar. ;:8 godinee do 8>8 godine kad ga porobljavaju rancuzi. 4last u 0ubrovniku vrši vije!e plemi!a & kneevi.

- 5&4%- #-2/-&-&- 6+6/$&- $#Z#'&-&

0ubrovački kneevi su vladali samo mjesec dana, imao je veliku vlast ali &velika ograničenja. Za njegove odluke su se brinuli 4%$&*+ 4&7%K%, M#$+4&7%K% & 4&7%K% /M+$7%-&=.

'azvija se umjetnost posebno pjesnička < *#'$+ 6/5&K"prvi dubrovačkihumanista.

ILIJA 7RIJEVI9 (#leius $ampidus). / &taliji je bio učitelj humanizma.&ma je preko B> godina. Morao je da proe školski proces ? učenje latinskog jezika

a tako i antičkih pisaca, najviše 6lauta i 2erencija. /veli su dan slavljenja 'imaB.april i recitovali se antički stihovi. 4ra!a se u 0ubrovnik i bio je govornih na

pogrebima. -a kraju školovanja u 'imu morali su da izvedu neku dramu nalatinskom jeziku. 0ubrovnik je bio jedini lobodan grad kod nas zato je i biocentar.

13


14/35

6rodire lirika. 6redstavnici 0ante, 6etrarka, 6jetro Demba.+draz ove lirike se osjetio i kod nas.

6ojavljuje se i renesansa ? ljubavne pjesme (malo stodljivo). 0o tada je bila

samo ljubav prema Dogu.6isci su se školovali sa strane i počeli da pišu. 6ojavljuju se zbirke pjesama

-&*# '#-7&-#, #-0'&7# J/D'#-+4&K, &*+ M%-%J%2&K, M#'*+M#'/$&K" spli!anin, epski spjev A7/0&2#L (ciganka), 0E+'% 0'E&K (pisac

prve dramske 1orme) " piše pastirsku eklogu A'admio & $jubmirL.M#4'+ 4%2'#-+4&K J#'J&K" najplodniji pisac svog doba. 'oen je

98H godine. Dio je pripadnik Denediktanskog reda. Jesto su njegove radove pripisivali 0ri!u. -ajpoznatije djelo 4etranovi!a je A+'%7L. Dio je pripadnik

#ntonina.

0ubrovnik je imao oblike relativno ivog pozorišnog ivota (:., F.,H.vijek). &mamo zapise da se nešto dešavalo ali nemam plakat ili nešto slično.

-ajbolji period pozorišne aktivnosti je bila jeseni, vrijeme poklada (perioduskršnjeg posta). vake godine je grad zaduivao osobu za organizovanje

predstava ? M#3&2'#2/. 2rajalo je mjesec dana ? maskenbali, pozorišne igre.Mjesta na kojima su izvoene su poljane pred dvorom, nekad i u dvoru i tonajčeš!e na piru (vjenčanje, svadba). /čestvovalo je plemstvo i vladike (ene

plemi!a).6ored 0ubrovnika imamo i =var. #utori<&& polovina :.vijeka ? =anibal $uci!, 6etar =ektorovi!, Mikša

6elegrinovi!, 7eronim Drtučevi!.

8ANI-AL LU7I9 ? hrvatski pjesnik i dramatičar, pripadnik je jedne odnajuglednijih vlastelinskih porodica sa =vara.

-jegov knjievni opus svjedoči poznavanje antičke i tadašnje italijanskeknjievnosti. $uci!eva knjievna ostavština nije velika, ali je veoma značajna.6reveo je NN+vidijaNN. 6očeo je rano da piše. 6isao je na narodnom jeziku. 6isao je orenesansnom čovjeku, o ljubavi, eni. -apisao je dramu u stihovima A'obinjaL ? ovjerskom i viteškoj ljubavi. + eni koja je nestala u ratnom vihoru i pojavljuje se

14


15/35

na dubrovačkom dvoru. 6ostala je dio pučkog 1olklore i danas se izvodi nahrvatskim ostrvima. 2o je prvi pokušaj prikazivanja ljubavi.

RO-INJA

SADRŽAJ *&)rat)o4 'adnja se zbiva u 0ubrovniku. *!erku bana 4laška, poginulog u borbi s

2urcima, i unuku Dlaa Majera, oteli su turski gusari. /garski kralj, koji ju je voliokao k!erku, obe!a veliku nagradu onome tko je spasi i vrati majci 7eleni.Mladi 0erenčin, unuk bana 0erenčina (kojega su 2urci zarobili, mučili i ubili),obuzet ljubavlju, odluči prona!i otetu djevojku. -alazi ju na turskom brodu udubrovačkoj luci, gdje je 2urci prodaju za ;>> dukata. 6ristupa joj prerušen utrgovca i moli ju da mu ispriča o nesre!i koja ju je snašla. +na mu pripovijeda isje!a se mladog 0erenčina koji je u nju bio zaljubljen, a ona mu nije uzvratilaljubav, iako joj je bio drag. 6ita se zašto ju nije pokušao prona!i i osloboditi ako sunjegovi osje!aji iskreni. +n, i dalje neprepoznat, obe!a djevojci da !e ju otkupiti odgusara, ali pod uvjetom da se uda za mladog 0erenčina. +na pristaje i on ju,

plativši otkup, vodi u oblinju ku!u da se odmori. 4e! je idu!ega dana pripremljena svadba, a ugledni 0ubrovčani, i knez osobno, donose im darove.7edan od dubrovačkih vlastelina izriče pohvalu mladom 0erenčinu i osloboenoj

'obinji, slave!i njihovo podrijetlo.

KARAKTERI+A7IJA LIKOVA4

15


16/35

ROBINJA: oteli su ju turski gusari. ilno je eljela da ju netko spasi i bilo joj je jako ao što nije uzvratila ljubav 0erenčinu.

DERENČIN: jako voli 'obinju i prerušio se u trgovca da ju oslobodi.

O DJELU4 $uci!eva NN'obinjaNN je prva drama hrvatske knjievnosti koja jestdrama u onom smislu u kojem se drama i danas shva!a< kao djelo koje obraujesasvim ozbiljnu temu, kao tekst s jasnom kompozicijom, zapletom i raspletom, s

psihološki pro1iliranim i individualiziranim likovima.+vo je prva hrvatska drama svjetovnog sadraja, prva drama s tematikom iz

suvremene hrvatske povijesti i NNprvi pokušaj moderne, kompleksnije i psihološkinijansiranije dramske obrade...NN

5ETAR 8EKTOROVI9 ? iz plemi!ke porodice ? humanističkoobrazovanje i oni su bili veoma dobro obrazovani ljudi. + njegovom ivotusaznajemo poslanica. 6isao pjesničke poslanice, dopisuju!i se s prijateljima iknjievnicima u drugim dijelovima =rvatske i iznose!i u njima mnogo podataka osvojem ivotu, radu, dogaajima.

0rui se sa 4etranovi!em i -alješkovi!em. 6iše poslanicu Drtučevi!u:::.godine ? A'&D#-7% & '&D#'*+ 6'&3+4#'#-7%L. 6isana u opisnomtonu. 2o je trodnevni izlet na moru o ribanju. +vo djelo spade u ribarske enkloge

(o ljudima).

KNJIŽEVNI ROD4 epikaVRSTA DJELA4 narativni spjev u tri dijela

O DJELU4 NN'ibanje i ribarsko prigovaranjeNN je najpoznatije djelo 6etra=ektorovi!a, a prvi je put štampano u 4eneciji :F8. godine.

2o je epski spjev kojeg je =ektorovi! posvetio svom prijatelju, hrvatskom

vlastelinu 7. Drtučevi!u.+vo djelo pripada putopisu jer u njemu =ektorovi! opisuje svoj trodnevni put od =vara do Drača i olte. & to je prvo stihovano djelo u hrvatskoj knjievnostiu kojem nije opisano neko alegorično putovanje, ve! stvarno, realno putovanje, aopisano je zbog ljepote prirode i zavičaja.

16


17/35

+vo je djelo takoe i spoj umjetničke i 1olklorne knjivnosti.NN'ibanje i ribarsko prigovaranjeNN je prvo svjetovno, realistično putopisno djelohrvatske knjievnosti.

1 RI-ANJE I RI-ARSKO 5RI3OVARANJE;

5RVI DAN=ektorovi! piše prijatelju Drtučevi!u da je odlučio provesti tri dana na moru

radi odmora. *renuo je sa dva ribara, 6askom i -ikolom, a sa sobom su uzeli i savribarski pribor.

-a početku nisu puno lovili, a pred kraj su ulovili mnogo riba i jednogvelikog zubaca. 2ada su se uputili prema obali da bi skuvali ručak. 6ošto im je u

lea duvao vjetar, nisu morali veslati pa su na putu pričali narodne pitalice. -a obali su skuvali ručak i ugostili i druge kmetove. 0va su ribara ispjevala=ektorovi!u jednu narodnu počasnicu. -a kraju su kmetovi upitali =ektorovi!akako nastaju rijeke pa im je on to objasnio.

DRU3I DAN0ok su drugo jutro brodarili, 6asko je zapjevao narodnu pjesmu NN*raljevi!

Marko i brat mu #ndrijašNN, a za njim -ikola pjesmu + 'adoslavu iverincu "NN*ada mi se 'adoslave...N, koje je =ektorovi! zapisao.

-akon daljeg ribarenja i veslanja i nakon ručka, kmetovi su u dva glasazapjevali pjesmu NN& kliče divojkaNN.

6redveče su otišli do -ečujma gdje je neko vrijeme ivio Maruli!.=ektorovi! je hvalio starog pjesnika i grad plit.

-aveče su se još zabavljali narodnim pitalicama.

TRE9I DAN6oslije šetnje su -ečujmom i spominjanjem slavnih ljudi, nastavili ribolov.

=ektorovi! je spomenuo mnogo vrsta riba. -a moru su sreli nekog =ektorovi!evog poznanika s društvom. / razgovoru su spomenuli =ektorovi!evu kulu 2vrdalj.

-akon što su se rastali, ribari nastave veslati i pričati stare priče koje=ektorovi! zapisuje. 6redveče su ušli u jednu uvalu u kojoj su, nakon večere,nastavili pjevati i pričati priče.

17


18/35

=ektorovi! je, sjede!i uz obalu, razmišljao kako postoji mnogo siromašnihljudi, ali koji u sebi imaju veliko bogatstvo uma. -akon toga zahvali kmetovima pakrene ku!i i zaeli da doivi još takvih dana.

6etar =ektorovi! je pisao bugarštice. 6isao je i note pa se znalo kako se pjevalo. A&zvodilo se na srpski načinL (F.vijek " =var). *od nas imamo bugaršticeu 6erastu o *osovskom boju. 2o nam govori o narodnom teatru. #li ne znamokako se izvodilo.

*asnije se pojavljuju nova imena u 0ubrovniku<

NIKOLA NALJE6KOVI9 (:>) ? roen u bogatoj porodici. 'ano jeostao bez oca i morao da preuzme brigu o porodici, kao i o trgovačkim poslovima.

6utovao je po gotovo čitavom Mediteranu, ali bez mnogo uspjeha u poslovima,tako da je morao objaviti bankrot. Zbog toga je gotovo čitavu narednu godinu proveo u zatvoru, a iz istog razloga napustila ga je i verenica, $ukrecija Zuzori!,koja je O po nepotvrenoj legendi ? iz svadbene povorke pobjegla u manastir. 6oizlasku iz zatvora obavljao je različite poslove u dravnoj administraciji, a dugovremena je radio i kao geomatar u 0ubrovniku i okolini. +enio se sa svojom

bliskom roakom -ikom -alješkovi!, s kojom nije imao dece.+krenuo se poeziji. 6ored poezije je pisao pobone i ljubavne pjesme,

posalnice (čitale se na groblju). +stale su 9 pastirke igre i ; komedije.

Lj&2avna "o(#ija / -ikola -alješkovi! je najverovatnije ljubavnom poezijom započeo svoj knjievni rad, ali se njome nije bavio samo u mladosti, ve! ju je nesumnjivo pisao i u poznijem dobu svoga ivota.

5o2o%na "o(#ija / 6etnaest pobonih pesama, koliko ih danas poznajemo,spadaju u slabiji deo -alješkovi!evog opusa< pisane više kao dug vremenu,

ponekad kao izraz ivotne nesigurnosti, pod dosta jakim uticajem srednjovekovne

pučke pobone literature (npr. u pesmi Kosti mrtvaca…).

5o)ladna "o(#ija / -ikola -alješkovi! je napisao B pokladnih pesama,najverovatnije kada je boravio u zatvoru.

18

http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9C%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BDhttp://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%91%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D1%80%D0%BE%D1%82http://sr.wikipedia.org/wiki/1539http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%97%D0%B0%D1%82%D0%B2%D0%BE%D1%80http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%94%D1%83%D0%B1%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BAhttp://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9C%D0%B0%D1%81%D0%BA%D0%B5%D1%80%D0%B0%D1%82%D0%B0http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9C%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BDhttp://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%91%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D1%80%D0%BE%D1%82http://sr.wikipedia.org/wiki/1539http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%97%D0%B0%D1%82%D0%B2%D0%BE%D1%80http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%94%D1%83%D0%B1%D1%80%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BAhttp://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9C%D0%B0%D1%81%D0%BA%D0%B5%D1%80%D0%B0%D1%82%D0%B0


19/35

5o'lanic( i "ri!odnic( / +d svih dubrovačkih pesnika -ikola -alješkovi! jeostavio najobimniji zbornik pesničkih poslanica. +ne su upu!ene raznim licima, oduglednih vlastelina dubrovačkih do bliskih prijatelja srodnih piscu po knjievnim.

Dram')i rad / +no po čemu je -alješkovi! najviše do sada cenjen u istorijiknjievnosti jeste sedam njegovih drama koje rukopisi sve obeleavaju imenomkomedija i rednim brojem. -astale su obrnutim redom, tj. Komedija četvrta jenajjednostavnija i verovatno najstarija, dok je Prva verovatno poslednja meunjima napisana i izvedena.

$ikovi su seljaci, pastiri, vile koje ubijaju pa ih oivljavaju. -ajznačajnija jeH. (;.komedija) " riječ je o sinu Maru koji je zaljubljen u prostitutku, troši na njuvrijeme i novac, pa otac i majka odlučuju da ga oene. 4ještom intrigom otac,

budu!i tast, kao i junakov drug uspijevaju da odvoje Mara od prostitutke i da ga privole na brak.

ARIN DRŽI9

'oen je u 0ubrovniku :>8 godine. 6otiče iz trgovačke porodice koja je u predhodnoj generaciji dala poznatog petrarkističkog pjesnika 0oru 0ri!a. -jegova porodica trgovački propada, pa se to odraava na Marinov ivotni put. -adimak mu je biio 4idra jer je sam govorio da se poput te ivotinje izmiče svimivotnim neprilikama.

+d :;8 godine boravi u ieni gdje se našao zbog studija kononskog prava,ali u tom trenutku njega više zannima pozorište. a studija u ieni je dobiostipendiju od ;> dukata. 2e studije nije završio. &ste godine je izabran za orguljaša.

-ikad nije pokazivao pretjerano interesovanje za sveštenički poziv, pa je mantijuobukao tek u 9>"toj godini (:98 godine) kad se vratio u 0ubrovnik nakon dueg

proputovanja (Deč, 5arigrad) na koji je išao sa gro1om 'egondor1om. 6red kraj

ivota imao je ambiciju da sruši vlastodrački poredak u 0ubrovniku i pisao jemolbe za vojnu i materijalnu pomo! italijanskom vojvodi ( toskanski vojvoda )*ozmi & od Medičija. 2a pisma su sačuvana. +n vije!e oslovljava sa


20/35

voj knjievni rad bazira, uglavnom na komedijama. 2e komedije jezasnivao često na 6lautovim motivima"(otac tvrdica, rasipni sin, kurtizana, izjelica,lukavi sluga...). 2e komedije su raene po opštim, ustaljenim pravilima italijanskerenesansne komedije.

-jegovi knjievni protivnici su ga optuili da je plagirao svog savremenikaM#4'# 4%2'#-+4&K#. am 4etranovi! je to poricao i napisao pjesmu u znak

podrške 0ri!u.Dj(la" -ovela od tanca, 0undo Maroje, kup, 2irena. Dio je voa mnogih

amaterskih druina koje su izvodile njegova djela"6omet druina, 0ruina osDizara, 3argazija itd.

Nov(la od Stanca"šala prireena tancu. 2o je komedija u jednom činu kojase odvija brzo. 0ešava se od večeri do jutra. 2ri mladi!a se šale sa starcem. 4laho,

Miho i 0ivo se iskradu iz ku!a dok svi spavaju. rije!u tanca koji je iz=ercegovine i ho!e da se našale sa njim tako što ga ubijede da moe da se podmladi. 2u im pomau maškare koje se pretvaraju da su vile.

NASTAVLJA> god. *arlasina -ikolinog igra Moris $evi, Zoran Milosavljevi!, 0ejan 0ubai!, EarkoMitrovi, *arlo Duri!, Marko 2odorovi!, Zara Jaleni!, Dranka 4eselinovi!, -ikolaimi!. =varkinja je komedija u kojoj su dva glavna lica, B smiješna starca, jedan

=varanin, opravdano ljubompran na svoju mladu enu sa kojom ho!e potomke.Za njega se vezuje i komad '#*'-&5#. 6riča vezana za reakciju

glumaca na akademsku skoro naučnu učenu komediju ? komedija erudite. 3lumac#nelo Deolko ? poznatiji pod imenom 'ucante, komed ? $# &+'&-# ? 54&7%2&K Q kom ? $# M+*%2#"M/&5# koja je & kod nas igrana u 7-6 & 5-6

? / H>"ih godina.

20


21/35

#utor iz tona kod 0ubrovnika, #ntun a1rin, u tonu se odigrava njegovaM#$#=-# *+M%0&7# +0 6&'#, seljak 'adoje koji opisuje jednu stonskugozbu, čak je & sebe unio & svog sina. 6isana je isto u stihovima, kao -alješkovi!.&sto kao što je -+4%$# +0 2#-5# 0ri!eva. amo jedan prizor koji spade u

tzv seljačke lakrdije. &smijavaju se seljačke enidbe, tako što nekog seljaka vode ugrad dag a oene, a ene ga za ene koje u dubrovniku nazivaju pripravnice iličupe. 2o su bile djevojke dovoene sa sela & bile su sluavke & kad postanu zrelegazda je pripremao miraz & da je uda. +pisuje katunare.

*raj F vijeka je obiljeen burnim dogaanjima u cijeloj %vropi. *atoličkacrkva pokriva cijelu %vropu, pape se bave 1inansijskim poslovima, postajunajbogatiji ljudi tog vremena, vode raskališne ivote, orgije na dvoru pape.*atolička crkva gubi primat. 0olazi do burnih reakcija mladog sveštenstva. 5ijelo

vrijeme je borba izmeu svjetovne i crkvene vlasti. Martin $uter sveštenik izdaje proglase & 1ormira se protestantiozam, što nije nimalo bezazleno bilo & dovelo doteškog rata u %vropi jednog od ;> god, a jednog od >> god. to je rezultiralouništenjem gradova, paljenjem, kraama, silovanjima.. katolička crkva pokušavada se vrati & pojavljuje se nešto što je bio dugotrajan proces kontrareformacije, jer

je ovo bio process reformacije. abori u &taliji. ormiranje kongregacije ? *+-3'%3#5&7# 0% 6'+6#3#-0# &0%, ona je iva i dan danas.

/ rimokatoličkoj crkvi se 1ormiraju novi redovi kao instrument borbe za pioziciju. 7edan od glavnih crkvenih redova koji je 1ormiran je 7%Z/&2*& ili&/+4#J*& '%0. 2o je red najobrazovanijih rimokatoličkih sveštenika, boracaza crkvu. / svojim redovima pored crkvenih imaju i vojna zvanja. -a čelu jegeneral (recimo čuveni #*4# 4&4#). ormiraju crkveni sud ? inkvizicija.

3lavni instrument borbe na vra!anje na voje bivše pozicije, kao instrument je izabrala umjetnost & raa se novi stil ? D#'+*. 6ropisano je kako !e se graditicrkve. 7ednobrodna graevina, svjetlost pada na oltar & to rješenje su nazvali

pozorišno ili scensko rjršenje. 5rkva popušta preme pozorištu, & shvatila da pozorište moe da ima značajnu ulogu, mada je više institucija koje su okrenute

muzici. 5entar postaje irenci, grad bankara, Medičija"čuvene bankarske porodice.+ni su skupljali oko sebe umjetnike. +dravaju se kamerate, to su večernjesjedeljke u ku!ama plemi!a, a najčeš!e u ku!ama dva gro1a Dardija i *orsija. -akamerati gro1a Dardija se okupljaju pjevači, pisci, glumci" razgovara se oumjetnosti, šta i kako i!i dalje & postavili su sebi zadatak da !e da obnove antičkutragediju.

21


22/35

/ muzici dominira poli1ona muzika, 'imu akapela, bez instum. pratnje, u=olandiji"nizozemska poli1onija. #li poli1onija ide u besmisao preko ;> glasova,nekoliko tema u isto vrijeme & tei se monodiji, a ona se uočila u antičkoj tragediji.0rama 0#-%, u izvoenju glumca & pjevača 7akopo 6erija u ku!i gro1a Dardija"

:C8. 'oena M%$+0'#M#, koja !e dominirati cijelim barokom. 0rama iopera, drama u muzičkoj radnji iz čega se razvija muzičko scenski oblik +6%'#.6isci & kompozitori " *laudio Monteverdi (*'/-&#-j% %6+6%7% u Zetskomdomu smo imali prije F,H god).

veštenici se školovali & izučavao se latinski jezik. *oncil i kongregancija jeve!inski uglavnom bila da se u zemljama koje su van &talije za bogosluenje koristinarodni jezik. Zbog toga su dovoeni mladi!i završavali religioznu školu u4atikanu & vra!ani na ovo područje i imamo ih kao sveštenike i kao biskupe.

&mamo naša imena, kao što je #ndrija Zmajevi!./ 0ubrovniku je postojao propis u kome svi plemi!i moraju da budurimokatolici. Marin 2emperica koji je bio trgovac obra!a je &/+4#J*+Mgeneralu *$#/0&7/ #*4# 4&4& i kae mu da bi trebalo po pitanju vjere koristiti

jezik narodai #.4iva mu daje zadatak da prouči jezik ovog kraja & on obie cijeliDalkan. & kad se vratio nazad piše izvještaj *laudiju #. 4ivi & kae mu dag a svirazumiju gdje god je putovao, svi govore istim jezikom. #. 4iva da kao zadatak

jednom pjesniku *rši!u & on napravi prvu gramatiku, riječnik itd jezika&-2&2/5&+-% $&-34# &$&'&*#"3'#M#2&*# &$&'*+3 7%Z&*#.

HCC u *otoru, crkvena drama Eelka #vramova štampana !irilicom, odkraljevskog mletačkog štampara.

Mavro +rbin dubrovački pisac štampa knjigu koja se zove *'#$j%424+$+4%-#5# F> god. 6isana rodoljubivim namjerama, predanje o velikojlaviji, velikim uspjesima & postojanju kraljevstva lovena mnogo dueg, čak & odovoga što je nametnuto putem 4enecije, 'ima itd. 6ominje popa dukljanina &njegovu hroniku, pojavljuju se tenje za slovenstvom, veličina slovenstva.lovinski jezik koji moemo na!i čak & kod #ndrije Zmajevi!a peraštanina,

biskupa sa sjedištem u Daru.+pera su više recitativne nego pjevljive. 0ruga opera je %/'&0&*# nastala

oko F>> god. # poslije par godina se izvodi u 0ubrovniku & to u prevodu &vana3unduli!a.

6očetak baroknog pisanja &vana 3unduli!a i 0ona 7unija 6almoti!a. &.3unddjelo posve!eno veličanju slobodarskog 0ubrovnika RR0ubravka.RR

22


23/35

=imna, za koju je napisana muzika dubrovačkih ljetnjih igara 9 stiha iz0/D'#4*%. &ma on & pastorale. 3lavni likovi 0ubravka i Miljenko. -emaradnje, više izvještaj, tip drams anra ? %*$+3#. / renesansi dodata mitološka

bi!a ? 6#2+'#$%. 2o je oda slobodi 0ubrovnika.

rancuski maršal Marlon u C vijeku ukinuo dubrovačku republiku (8>8).6očinju da se grade prve pozorišne pro1esionalne sale, ali su bile namijenjeneopera. / veneciji B pozorišta.

F;8. god. an *asiamo, prvi teatar, uopšte u istoriji od antičkih vremena ukome se napla!uje karta. 6rvi dokaz demokratizacije pozorišta. 6oz moglo da pravisvoj repertoar, što do tada nijesu imali.

6rave se predstave koji su spektakli. *astrati počeli da dominiraju (sadječacima prije mutacije). 6ublika ih je oboavala, dolazili kad ho!e, odlazili isto,

ponašali se kako ho!e, jeli, pili na scenicenogra1i ? poznati slikari ? ilipo Drunaleti u renesansi je otkrivena perspektiva, scena se mogla nacrtati.

Drodove koji plove na sceni, ivotinje, 9> promjena na sceni, od vatre, bitaka kao specijalni e1ekti.

7unije 6almoti! i drama RR6avlimirRR legenda o kralju koji je bio prognan saovih obala & izbjegao u 'im, ali se negov unuk vra!a na ovo područje & tu srije!estrca ra. 0a podigne grad sa mjesta sa kojeg je njegov ed protjeran. FBH godizveden u 0ubrovniku.

DO-A 5RIORSKI8 AKADEIJA = "r(la# >?. I >. Vij()

0oba primorskih akademija, pogotovo 0ubrovnik, =var. / to vrijeme krajH početak 8 vijeka u &taliji se pojavljuju tenje obnove intelektualnog ivota,intelektualnog rada, jer se osje!a isprsznost vremena, dogaanja, onoga što jenapisano, onoga što je postojalo u kulturi a što je izgleda zaostajalo za svim onim

što je bilo ranije. 2aj period se u &taliji naziva 1ri!entizam. 2o nastojanje dobijasvoj izraz u 1ormiranju akademija, to je tip škola koje su objedinjavale odreeneautore, odreene intelektualce i borile se za postizanje odreenog stepena znanja,

poznavanja umjetnosti, kulture. FC> najčuvenija osnovana u 'imu i zvala se#'*#0&7#, na osnovu nje su se 1ormirale i u drugim sredinama akademije, pa ikod nas u 0ubrovniku, *otoru. 2o je jednostavno bio produkt udruivanaj

23


24/35

knjievnika za stvaranje novog nivoa knjievnosti, tee da se gaji čisti narodni jezik"toskanski.

7avlja se kao pojam buon gusto ? dobar ukus u jeziku, izboru ideja, tema.*od nas pojavljuje jedan od autora, intelektualac Guro Matijaševi!. +n je

dubrovčanin, sveštenik je i zvali su ga dum Guro (red domenikanski u okvirukatoličke crkve). &zbjegao je iz 0ubrovnika i zbog neke situacije nije dolazio u0ubrovnik, ivio je u 'imu i on se obra!a dubrovčanima i svim svojim

prijateljima, kolegama koji su se bavili tim problemom knjievnosti. +suuje nekestvari koje se javljaju u poeziji, pa u jednom trenutku kae NNneke odviše smijele ineprirodne meta1ore koje u najve!oj mjeri odbijaju svakog čovjeka dobrog ukusa.NN2o je pitanje ve! pomenutog buon gusta.

*odnas počinje jaki pokret borbe za narodni jezik i čisto!u narodnog jezika.

+no što je napisano, napisano je vrlo kvalitetnim, pre1injenim jezikom koji narodrazumije i tu se postavlja pitanje da li je to narodni ili knjievni jezik.0um Guro Matijaševi! je zapisao 1ragmente iz nekih 0ri!evih komedija da bi

pokazao koji je jezik i kakav jezik treba da bude pravilan, znači iz H,8 vijeka sevra!a na F"i vijek da bi to argumentovao.

/ Zadru #*#0%M&7# 0%$j& &-*#$+'&2&"raspaljeni,uareni. +na setoliko razvila da oni od mletaka naručuju štampare. tampaju svoje sastave kojerade i na latinskom, narodnom i italijanskom jeziku.

=ermone ? znaci srpski ? !irilica. 0vije štamparije su u 0ubrovnikuštampale !irilicu u F vijeku.4eliki ojesnik &gnjat Gurevi! koji postavlja pravila pravopisa i govori < NNkod nassvi pišu kako im padne na pametNN , ali nema potrebe, jer mi imamo naša slova inaše pismo i latinska slova nijesu naše pismo.

-ajznačajniji korak koji je napravljen je #*#0%M&7# 0%$j& '&*'#2&(akad. prosvijetljenih). / toj akademiji pisali latinskim, italijanskim i najmanjenašim jezikom. #li to nije čudno jer je u pitanju je mletačka republika, venecija injen jak uticaj, njeni providuri koji tu gazduju, vladaju.

-ajvanija se smatra akademija u 0ubovniku #*#0%M&7# &6'#Z-&=,trajala je preko ; decenije. / njoj su bili članovi svi poznati knjievnici togvremena kao što je aro Duni!. 6etar *analelovi! (kome su u C vijeku pripisivalida je napisao ogroman broj dramskih komada, a poslije se pokazalo da nije,napisao je samo nekoliko dramskih komada, ali su ga drali za najplodnijegdramskog pisca tog vremena), &gnjat Gurevi! (FH; roen), 0ivo -atali!

24


25/35

(sakupljač starina, u ku!iimao nešto skoro kao muzej), Guro Matijaševi! (napustio0ubrovnik zbog nekog spora sa sveštenicima i bio u 'imu kanonik zavoda vetog7eronima). / plitu knjaz -ikola pomagao jedan zavod vetog 7eronima, bezobzira što je bio katolički, ali pomagao zato što je obnovljena barska nadbiskupija

poslije osloboenja Dara, poslije 4eljeg rata 8H8, tada se teritorija 53udvostručila.

*ad je knjaz -ikola došao na čelo 53 5etinje je imalo F> ku!a, nijednaku!a nije bila pokrivena tiglom, nego slamom.

+va akademija je kao vrsta private akademije prireivala svakog četvrtkaučene rasprave koje su se na kraju završavale zajedničkim večerama. 'asprave su

bile o umjetnosti, knjievnosti, pravcima šta se dogaa. 2ada, u to vrijemenajznačajniji član je bio &gnjat Gurevi!, koji je pored toga imao i jednu svoju

malu akademijicu, zove je #*#0%M&7/K#, kao mala akademija, u nekommanastiru. #li, glavni cilj je vjebanje u maternjem jeziku, ali uzimaju!i i izrazedrugih slovenskih jezika, češkog, ruskog, poljskog ? jer se razvija jaki slobvenski

pokret i okretanje ka slovenstvu.6etar *anavelovi! je sa *orčule, ali mu je ene dubrovčanka i dosta često je

išao u 0ubrovnik i boravio tamo & počeo da piše. 0va puta se enio sadubrovčankama. / jezikui stilu se pridravao knjievno dubrovačkom narečju,više nego drugi knjievnici, iz razloga što je on proučavao jezik i htio je na tom

jeziku da stvara. tvarao je i drame < RRMuka &/*'2+4#RR, a to podsje!a nacrkvena prikazanja. Za njegove nastupe se vezuju neke grupe, druine koje su1ormirane. 7edna od njih je '#ZD+'-&*, pa su oni igrali komediju RR4učijistrah.RR

Darok ? melodrama.Duni! aro, &gnjat G, *anavelovi!.

*omedije slične italijanskim, a u &taliji se pojavljuje komedija del arte. / njimaimamo iste likove, tipizirane, smiješni, starci, zaljubljeni, lakoumni, prostitutke,mladi ljubavnici, doturi tj pedanti" ljekari koji dre predavanje, astrolozi itd. 2ip

sluge.*omedije anonimnih dubrovačkih autora H i 8 vijeka. / neku od tih spade

RR$ukrecije olitideroRR, RRoldatiRR(vojnici). -eki od njih < 6ijero Mazuvije, 7erkokripalo, neki od tih anonimnih autora komedija koje su nazivali bu1onarije (bu1o

?smijeh,šala). 2aj izdisaj same dubrovačke komedije odjednom se trans1ormiše .kao uzor pored italijanskih, koje postaju dosadni, sve isti likovi koji poslije

25


26/35

odreenog vremena postaju dosadni, ljudi se zasite tog sadraja. & tako sedubrovčani okre!u 1rancuzima i to prije svega Molijeru. *oji za jedno kratkovrijeme totalno zavlada dubrovačkom scenom i prvi naš prevod Molijera je bio0ivo Duni!, mada se i on pojavljuje kao pisac komedija.

Molijer je imao jak uticaj uopšte na cijelu mletačku kulturnu atmos1eru, nasame Mletke. 6očinje da se govori i uči 1rancuski jezik, čak &gnjat Gurevi! pišeMatijaševi!u RRovdje vlada 1rancuski jezik & ko ga znade maker i površno smatra se

prvim čovjekom na svijetu, tako da ne dri do prvih evropskih učenjaka ni kolikodo lanjskog snijegaRR. 2o prevoenje se u cijeloj istoriji ovoga nazivaju'#-K%Z#'&7% ili, bukvalno rečeno 0/D'+4#J*% '#-K%Z#'&7%. 6ojavakoja je zadrla duboko u dubrovački ivot. -ije bilo samo pitanje čistog prevoenja,nego i unošenje lokalnih elemenata, aktuelnih dogaaja iz 0ubrovnika, nekih

ličnosti iz 0ubrovnika & bile su više prepjevane, nego same prevedene. 6rvi od prevoda je *ornejeva tragedija %$&0, nju prevodi 6etar Doškovi!, a to je roeni brat 'uera Doškovi!a (veliki 1izičar, matematičar, naučnik" i dan danas postojeZavodi 'uera Doškovi!a). &van orkočevi!. 6rozu je bilo lakše prevesti tekst.&mena $% *+$ 0% #M"*+$# Z# E%-%"Molijer, a oni prevode -#/*# +0E%-#, $% M#'&7#E +'%"D'#* -# &$/,a oni ga prevode E%-&0D#/&$+4#-#, 2#'2&"2#'2+, 0+- E/#- ? 0+-+.

0ubrovnik onda zapada u jednu duboku krizu, grad siromaši, javlja se nazapadu nova sila ? -apoleon, CHH je završila svoje mletačka republika i ona pada.H8C. veoma značajan dogaaj za %vropu ? velika 1rancuska buroaska revolucija.+dumiranje plemi!a dubrovačkih, oni nestaju. 6ozorišni ivot se nekako odrava.

-AROK

Na$i a&tori & -AROKU

Kr'to Ivanovi:, roen u Dudvi FB8"F88. Davio se literaturom, različitimoblicima nauke. Dio sveštenik, ali istoričar, pisac libreta (osnova...) ? melodrama.*anonik katedrale vetog &vana. 6ravoslavna crkva v. 2rojice u Dudvi.

;: godina je proveo prvo u 4eroni, a onda u 4eneciji gdje je bio sekretar prokuratora glavne venecijanske crkve vetog Marka i na kraju on bio kanonik tecrkve. 2a crkva je kopija crkve svetih apostola iz 5arigrada, današnjeg &stanbula

26


27/35

koji je podigao 7ustinijan. & 4enecija je bila vizantijska. 7edino je pročelje crkverenesansno i na vrhu imamo kočije sa 9 konja. 4idi se po tehnici ureenjaunutrašnjeg prostora da je vizantijska, gdje ogroman lik glave &susa =rista umozaiku"pločice zlata. -apisao pet libreta ili opsenih drama koje su prireene za

kompozitore najve!e tog vremena i u 4eneciji i izvan 4enecije, na bečkom dvoruizvoeni njegovi komadi. -apisao je #-#$& 0& D/04#"D/04#-*& #-#$&.ve je pisao na italijanskom jeziku. +bjavio je B značajne knjige odnosno isteknjige u B izdanja, zove se M&-%'4# #$ 2#4+$&-+"M&-%'4# Z#2+$J&K%M. -jegovu orijentaciju prema teatru,operi, glumcima.... na kraju teknjige objavio je dodatak koji se zove M%M+'&% 2%#2'#$& 0& 4%-%5&7#"6+Z+'./6+M%-% &Z 4%-%5&7% i time postao prvi istoričar venecijanskog

pozorišta(F8 i F88). 6očinje tako što prihvata 4eneciju mletačku republiku kao

nastavljača starog antičkog 'ima. $ogično da slava poz kakva je bila u antičkomrimu bude i u 4eneciji. +slikava kompletnu atmos1eru, vrste pozorišta u 2dašnjoj4eneciji, an *asiano(prvo po prodaji karata poznato). -apisao je : melodrama.6aljardi"kompozitor koji je pisao za njega. 2ri njegova komada su se igrala u istovrijeme u tri pozorišta, a to je H vijek. *od nas su prevoene neke njegove drame.2eatar 3rimani, 5arskom teatru u Deču i teatro 6armeze u 6ija!enci. -jegovedrame < '#2-&J*# $j/D#4 kod nas prevedeno umjesto #M+' '#2-&*,*&'*#, *+'&+$#-, 2'&7/M 47%'-+2&& & $&Z&M#=.

/ biblioteci M#'K#-+ u 4eneciji su njegove knjige.+n govovori o pravilima za izradu dobrog dramskog teksta. -e smije se

istim stilom izraavati herojsko i smiješno, niti svaati na malu mjeru osje!ajne idirljive scene, jer to je duša drame. Dio je protiv pove!anja barokne scenskemašinerije itd. unositi izmjene, ali ne remetiti tokove istorije. /mro i sahranjen u4eneciji. +n opisuje zabave po godišnjim dobima. *onjičke vjebe na hipodromuu prolje!e, takvu zabavu smo imali na benovu. 3ledaoci na zidinama. &mali suakademije jahanje. Zabave u vrijeme korizme ? 9> dana prije /skrsa, vrijeme

posta. *ada se igra lopta. 0rugi dan po /skrsu počinju svetkovine. vake

prazničke večeri u kanalu 3rande počinje de1ile gondola, u kotoru bokeljska no!,nekad sve zvala venecijanska no!.. karneval pod maskama na dan v. te1ana BFdecembra. / 4eneciji bilo B pozorišta tada. +bičaj iznajmljivanja loa, pretplatamjesečna karta. Za izaslanike kraljevine ? danas 4&6.

'azmišljali i o troškovima odravanja pozorišta. ta publika trai. 5ijeneulaznica na početku i danas. *akva je dobit pisaca drama nekad i danas. +pisuje

27


28/35

poz van 4enecije. 0aje jednu predstavu o jednom dvorcu pored 4enecije koji jegradio čuveni arhitekta 6aladio, stepenište od mermera sa statuama koje na višenačina oboga!uju prostor, loe su 1resko slikane vještom rukom, a prozori balkonasu kristalni. &zbušeno drvo, da tokom ljeta odozdo probija svjeina od vode. 3ore

sve pokriveno ogledalima. cena je prostrana i omogu!ava trke kočija, prirodnilov. 6rikazane prvi put amazonke, nije bilo nereda, prizor su upotpunjavala Bvelika slona. >> amazonki, >> marava na konjima...kočije, kola sakolicima....ubija lovci na sceni... a cijelo vrijeme je pozor osvijetljavano mnoštvom

baklji...hiljadu i po gledalaca moglo da stane i bilo.Mocart ? za karneval.3avril St(anovi: V(nclovi: u 4ojvodini. -jegov dramski komad je

/04+'%-j% #'=#-3%$# 3#4'&$# 07%4+75& M#'&7&. vešteno lice.

0ijaloška propovijed, moe se i tako tretitati. &ma tekst '#Z3+4+' ='&2# #6'+2&2/2*+M. =rist ispituje nju zašto se bavi prostituisanjem.

IVAN 3UNDULI94-ilj($)( o "i'c&4

&van 3unduli! roen je :8C. godine u 0ubrovniku. +n je najznačajnije pjesničko ime starije hrvatske knjievnosti. 5ijeli svoj ivot 3unduli! je proveo u0ubrovniku ive!i mirnim i tihim ivotom. 3unduli! je počeo pisati ve! umladosti, a u tridesetoj godini ivota on je ve! poznati pjesnik.

'ukopisi njegovih ranih ljubavnih pjesama su izgubljeni. 3unduli! se proslavio kao i dramski pisac, pišu!i melodrame (S0ijanaS, S#rijanaS, S#rmidaS iS6rozerpina ugrabljenaS). / 'imu je, FB. godine, tiskana prva 3unduli!evaknjiga S6jesni pokorne kralja 0avidaS, u kojoj se nalazi sedam prepjeva biblijskih

psalama. / to vrijeme jača utjecaj *atoličke crkve koja oštro nastupa protiv probuenoga renesansnog čovjeka ističu!i potrebu preziranja svega zemaljskog i

naglašavaju!i vanost molitve i trpljenja. 3odinu dana nakon toga izlazi u #nconidruga 3unduli!eva knjiga. Dila je to re1leksivno"religiozna poema Suze sinarazmetnogaS komponirana u tri pjevanja predstavlja obradu biblijske priče orazbludnom sinu koji se, napustivši očev dom, odaje grešnom ivotu.

/ zrelim godinama 3unduli! se opet vra!a dramskom stvaralaštvu i FB8.objavljuje pastoralu S0ubravkaS. 0jelo je tiskano tek 8;H. godine, a od 888.

28


29/35

godine neko se vrijeme redovito prikazivala u =-*"u kao svečana predstava prilikom narodnih praznika. -ajsloenije 3unduli!evo djelo i vrhunac njegovastvaranja je ep u dvadeset pjevanja, S+smanS. 2ema +smana je pobjeda 6oljaka u

borbi protiv 2uraka kod =o!ima FB. godine, kao i pobuna janjičara protiv

mladog sultana +smana FBB. S+smanS je najbolji hrvatski barokni ep, koji setematski nastavlja na Maroli!ev ep S7uditaS, po uzoru na Maurani!ev ep Smrtmail"age Jengi!aS. %p je stvaran od FB. pa sve do 3unduli!eve smrti F;8.

DU-RAVKASadr%aj4I Bin

'admio, jedan od pastira uvodi nas u radnju. +n se ujutro budi i molizvijezdu 0anicu da brzo doe dan jer je danas u 0ubravi veliko slavlje. +n šaljesvoje pastire da naprave veliku gozbu, jer dana kakav !e biti današnji, 0ubrava jošnije vidjela. 'admio pjeva i o 0ubravi kako bi objasnio vjenčanje koje !e se odvitiizmeu najljepše pastirice i najljepšeg pastira. 6o njegovom izboru to su pastirica0ubravka i pastir Miljenko. /brzo 'admio srije!e jednog ribara, pa ga upita zašto

je došao u 0ubravu. 'ibar mu odgovara kako je došao u miru provesti ostatak svogivota. / tom razgovoru ribar govori kako 0ubrava vlada sama dobom i drugestvari koje navode da je 0ubrava zapravo 0ubrovnik. 'ibar sretan što je napokon

našao mjesto u kojem !e biti sretan zapjeva<S+ 0ubravo slavna svima u uresu slobodnomu lijepa ti si u mojijem očima

draga ti si u srcu momu.SZora pomalo svi!e i budi se Miljenko koji pjeva o 0ubravci i usporeuje

njenu ljepotu s prirodom koja ga okruuje. / to dolazi $jubomir. Miljenko jealostan jer smatra da se 0ubravka ne!e udati za njega, no $jubomir ga tješi i

29


30/35

uvjeruje kako je on jedan od najljepših pastira i kako !e biti izabran za najljepšeg pastira, te se tako oeniti 0ubravkom. -akon toga 0ubravka se budi sa pastiricama, te one hitaju sve zajedno da se umiju da danas budu što ljepše.6astirice tada govore 0ubravki da je ona najljepša<

Sti najljepša, ti najdraa bez cvijeta si cvijet od vilaSatir 0ivjak govori o ljubavi prema 0ubravci, govori kako je ona najljepša

od sviju vila o čemu govore sljede!i stihovi<S+ 0ubravko, ljepša vele od svijeh vila u 0ubravi, tebe misli moje ele, ma

se ljubav tobom slavi.S/brzo nailazi 3orštak atir i dolazi do prepirke izmeu njih tko je ljepši.

3orštak se tada pohvali kako pastiri i pastirice odmah zaplešu kad on zasvira.0ivjak kae da kad on zasvira na svoje dipli da se slavuji natječu s njima. -akon

prepiranja 0ivjak odlučuje da !e ukrasti robu vili na jezeru i da !e se tako privu!i.Zatim dolazi scena gdje Zagorko tjera stoku i trai neku vilu, a $jubdrag dolazi i pita ga za nevolje. +n mu govori o tome kako mu je vinograd zapušten, vukovi mu jedu ovce, a psi loču mlijeko. $judbrag govori kako što više svijet stari, to je gori.2akoer govori da bi se svi eljeli obogatiti, da mladi ne slušaju savjet otaca svojih,da ni 0ubrava više nije lijepa i zelena, nego porušena zbog nebrige i nepanje.Zatim se javlja 7eljenka satirica koja je tuna jer ju je 0ivjak napustio i eli0ubravku. +na tu govori kako je on otišao za drugim vilama. 2akoer kae da tevile nemaju prirodnu ljepotu i na kraju veliča samu sebe.

II Bin2u se govori o tome kako Drštenko kae da je to lijepo kad se ene najljepši

pastir i pastirica i da tu dolazi do slavljenja slobode, no tada $jubmir govori kakoto nije uvijek lijepo i da postoje iskorištavanja u braku, da neki brakovi nisu dobri ičisti, a na kraju 2ratorko govori kako ne bi smjeli govoriti o tome tako crno na ovajlijepi i svečan dan. +ni tada odlaze traiti druinu. Zatim se javlja 4uk satir kojigovori kako !e Zagorku pričuvati stoku dok se on bude smucao. +n ovdje govori

kako taj dan nije posve!en svetkovini slobode ve! da svatko radi što ho!e (jede, pije) tj. on zagovara hedonizam. tojna je uhvatila 4uka kako joj krade ovcu i onamu govori kako !e ga vješati narod. +n se predstavlja kao onaj kojem je obe!ana0ubravka, a ona mu govori da su mu obe!ana vješala. +ni se nateu i na kraju 4uk

proklinje tojnu što ga nije pustila da pojede nešto. 2ada se susre!u 3orštak i 4uk te ga 3orštak pita zašto je tuan. +n mu govori kako je gladan i da mu je to jedino

30


31/35

vano u ivotu. 3orštak mu govori kako je ljepše sluiti vilinu ljepotu, a 4uk gauvjerava u drugo. 3orštak kae 4uku da !e se najesti te da idu na pir jer je onglumac a on neka bude bubnjar. Miljenko slavi 0ubravku lijepim riječima, a ondamu 6elinka govori da mu to ne!e uspjeti te da mu prizna da li je pomno gledao na

nju. +na mu govori kako joj treba pokloniti dar, a on se ne slae s tim jer misli dase vilu ne smije smatrati lakom enom. +n se čudi njezinim savjetima. 0ivjak se

preobukao u vilu i hvalisa se da je lijep i da je ljepši od bilo koje vile. tu opisujekako se dotjerao. Zagorko je tuan i govori kako je imanje vukovo a mlijeko od

pasa, da čuje vila njegov plač. tojna, Zagorkova majka saznaje da je Zagorkotuan i da eli pustiti sve i da ode traiti vilu. +na kae da !e ona prije njemu na!iočuha nego on njoj nevjestu. +nda pastjeri!i izraavaju elju da krenu njegovimstopama meutim majka ih sprečava. 7eljenka čezne za 0ivjakom i govori kako ga

vile dre za zvijer, a da ga ona voli. +na opet govori kako vile nemaju prirodnuljepotu.

III Bin2u su 0ivjaka htjeli pastiri istu!i jer je htio na prijevaru u!i meu vile i

poljubiti 0ubravku, a tada 7eljenka govori kako ne bi voljela da njen nevjernik pogine. 3orštak govori da 0ivjače bjei i smije mu se što je na taj način mislio poljubiti 0ubravku, i odmah mu prigovara za izgled. $jubdrag kritizira skup kojeg je 3rdan potplatio zlatom da kau da on ode za 0ubravku. +n govori kako jeMiljenko nju i ona njega eljela od djetinjstva, a da je sada zlato umiješalo prste.Miljenko ali za 0ubravkom i govori kako ju je najgri pastir u okolici mogaouzeti i kae da treba poduzeti nešto. 0ivjak ne prepoznaje 7eljenku, obučenu u

pastira i eli mu se zahvaliti. +na mu govori da se okani vila i pokae mu se. -akraju su krenuli tamo gdje svi idu slaviti boga $era. Drštanko i $jubdrag govorekako 0ubravka mora po!i za 3rdana, a ne za Miljenka. 0olazi glasnik te govori dase na vjenčanju $erov kip počeo tresti i tako sve dok nije došao Miljenko. *ad je

došao bio je obasjan zrakom, a to je bio znak da je on taj za koga se treba udati0ubravka. $jubdrag govori da ipak bogovi paze na ljude. 3lasnik ih poziva nagozbu. 3orštak, 4uk, 0ivjak, 7eljenka i skup pastira pjevaju o tome kako !e biti nagozbi, a nakon svake stro1e zazivaju bogove< A=oja, $ero, 0olenijeL te im na nekinačin tako zahvaljuju. 'edovnik govori da je ova veza po zakonima vjere, tj. odneba potvrena, a onda Miljenko govori 0ubravki da je ona najljepša, samo da nju

31


32/35

voli, a ona nešto slično. *roz njihov razgovor se vidi da se stvarno vole. 'edovnik govori pastirima da je njihov posao završen. 3ovori kako !e večeras pustiti ptice izkaveza, pa bi elio da se i 0ubravom prostre sloboda. -akon što redovnik završisvaki svoj govor ponavlja stihove<

A+ lijepa, o draga, o slatka slobodoL.'edovnik trai od boga da usliši prijašnje molitve i zahvaljuje što je opet u

0ubravi sloboda i što ima svega i svačega. 3ovori da se danas slavi ne samovjenčanje ve! i sloboda.

Anali#a li)ova4ilj(n)o0obar i poboan. Drine se o svome stadu, ali isto tako spreman je i 0ubravi pruiti

svu ljubav koja joj je potrebna. -ekim čudom dospio je za njene gozbe na sav glas,ali to je kasnije ispravljeno i proglašen je najboljim pastirom. /za ove njegovevrline on je i pošten i osje!ajan a to moemo zaključiti iz petog prizora drugog činau kojemu starica 6elinka savjetuje Miljenku da se 0ubravci priblii darovima, alion to odbija i ističe da se do ljepote i ljubavi ide čistim srcem, a ne punomvre!icom.

D&2rav)a0obra pastirica, vodi ostale vile, njezina je prirodna ljepota, a dobrota uzor ostalima, simbolizira 0ubrovačku republiku.

3rdan'uan, nepošten, bogat starac. 6iščev stav ve! se vidi iz imena kojemu je dao.

-egativan je lik, a njegova negativnost najviše dolazi do izraaja kad podmi!uje4ije!e. 3rdan simbolizira nepoštene ljude koji prevarom ele do!i na vlast.

Starac ri2ar

Djegunac iz primorja koje nije slobodno. 0olazi u slobodnu 0ubravu.

Divja) i 3or$ta) +ni su satiri (mitološka bi!a). 'uni, nespretni, nerealni, izazivaju smijeh.

32


33/35

Lj&2dra!tarac, pastir. $ik kojem je glavni zadatak podsje!ati na stara dobra vremena kadase u 0ubravi ivjelo pošteno i radosno.

Dojam o dj(l&40jelo mi se nije svidjelo jer ima previše sporednih i nevanih likova koji samozakompliciraju radnju i veoma je teško shvatiti o čemu se zapravo radi. 5jela priča

je idilizirana i stoga je pomalo dosadna, dijelovi koji ju trebaju osvjeiti komikomsamo ju produuju i nimalo ne pomau uivanju u djelu.

Anali#a li)ova4

D&2rav)a

-ajljepša meu vilama, simbol dubrovačke slobode i vlasti<S6o zakonu dat se imašelijepa 0ubravka i gizdavasred 0ubrave komu našeu ljepoti je prava slava.S (C9 str.)

ilj(n)o -ajljepši meu pastirima, simbol dubrovačkog plemstva<

SMiljenko je imo milisteT 0ubravku ciT lipoteQnu se ukloni zakon sili<grd ju pastir zlatom ote.S (C9 str.)

3rdan'uan i stari, ali bogat pastir.

Lj&2dra!tar i mudar čovjek, kroz čija usta progovara 3unduli! sa svojim mislima i

svojom 1ilozo1ijom.

Divja) tari satir koji je elio 0ubravku, oenjen sa 7eljenkom.

J(lj(n)a0ivjakova ena, sve je pokušavala kako bi sebi vratila mua.

33


34/35

0ojam o djelu<0ubravka je najljepši primjer rodoljubne alegorije, osjeTa se osjeTaj prirode i

pjesnikova sreTa što ivi u slobodi. 2o je zapravo punim znaTenjem himna

slobodi, jer 3unduliT veliTa slobodu 0ubrovnika kao najveTe dobro<

S+ lijepa, o draga, o slatka slobodo,dar u kom sva blaga višnji nam bog je do,uzro!e istini od naše sve slave,uresu jedini od ove 0ubrave,sva srebra, sva zlata, svi ljudski ivotine mogu biti plata tvoj čistoj lipoti.S (>: str.)

6KOLSKO 5O+ORI6TE

6od uticajem humanizma teilo se oivjeti antičku kulturu, posebno seznačaj polagao na poznavanje klasičnih jezika grčkog i latinskog.6očeo je da postoji običaj na školama gdje su kao demonstraciju znanja na kraju

školske godine učenici morali da prikau nešto od toga što su" demonstrilali poznavanje latinskog jezika, na sceni kao glumci, najčeš!e B autora 6lauta i2erencija.

&mamo i naše autore #ndrija Zmajevi!, *vaši! napisao gramatiku i onnastupao, roen na 6agu, negov jezik zvao skiriko iliriko ? ilirsko skičanje.6išu kolokvijume, to je njihov rad koji su demonstrirali pred svojim pro1,

plemi!ima i ko je iz tog grada roditelji. 2a školska prikazivanja počinje da se pojavljuje kao i vanškolska aktivnost. &ako je bila u 1ormi školske drame.

/ rancuskoj ? nova pojava. +d F vijeka se igraju pisane komedije nalatinskom i 1rancuskom jeziku. / školama jezuita se pojavljuje pored latinskog inarodni jezik.

+vo se širi iz Zapadne %vrope i dolazi u 6oljsku. 0jelimično ulazi u/krajinu. /krajina je bila središte pravoslavlja, ; grada /krajina sa *ijevom i/krajina se zvala tada *ijevska 'usija, $jevov i Moskva. / *ijevu postoji

34


35/35

pravoslavna škola cijelog pravoslavlja, jer 4izantije više nema, pala je pod vlast2uraka, zauzet je 5arigrad. jedišta pravoslavlja su locirana u 'usiji. / *ijevu

postoji duhovna kijevska akademija. +bičaj školskog pozorišta se pojevljuje u'usiji.

*od nas pravoslavlje potisnuto, :>> godina traje turska vlast, središte pravoslavlja 6%K*# 6#2'&7#'&7# je zauzeta.

#ustrija dolazi do 0ubrovnika i preuzima i Deograd. 2ada mobiliše cijelisvoj dravni aparat i vjerski i politički, da rbe prevede u rimo katoličanstvo.+dreeni su misionari. Zauzeti D3 i mederevo. 3rade se rimokatoličke crkve.

-ijesu više jezuiti, jer jezuitski red ukidaju Hi-eke , ali se pojavljuju 6&7#'&2&njihovi nasljednici, malo mekši, ali vrlo jaki i veoma obrazovani.

/ rbiji je crkva bila instrument za odravanje čak i nacije.

/ *ijevskoj akademiji je bio običaj da se cijela akademija ljeti pomjeri na jednu planinu blizu *ijeva i bave se škilskim aktivnostima. +bičaj ? da u tokugodine pro1"i ili aci napišu dramski komad koji !e biti ljeti izvoen. 7avlja seveoma interesantan lik koji se zove 2eo1an 6rokopovič ? svešteno lice, vrloobrazovan i knjievnik (početak 8 vijeka). +n je pisac bukvara, vlada velikanepismenost. +n koristi situaciju, jer nema crkvenih okvira, i piše dramu4$#0&M&'. 2o je drama o borbi dobra i zla. 3lavni je ruski knez iz > vijeka koji

je 'use iz paganstva preveo u hriš!anstvo. 0ominiraju tri oblika < i komedija itragedija i tragi"komedija.

&z kijevske akad dolazi %manuel *ozačinski koji širi prosvetu, 1ormiraškolu. +n je nastavnik u remskim *arlovcima i 1ormira školu od 9>"ak aka,7ovan 'aji! jedan od aka. +ko H;9 god kod nas ovo školsko pozorište počinje,sa : razreda. 6iše dramsko djelo 2'#%0+ *+M%0&7#, kod nas prva drama,

prolog, ; činoa, epilog. -apisana rusko"slovenskim, staro"slovenskim, crkveno"slovenskim. Gaci ga učili, izvodili. 7ovan 'aji!, nekoliko godina poslije toganapravio je prvu preradu te drame poznatu kao trgediju M'2 /'+# 6%2+3,smanjio je tekst, nije imao ; činova, nego nekih H. /zima neke meta1orične

likove. 0anas su to školske sekcije.

Documents

Istorija Južnoslovenske Drame 1