SS ppoovvooddoommHHaammddiijjaa ŠŠaalljjiicc::

IIsskkuussttvvoo ii kkaaddaarr ssiigguurraann ssuu oosslloonnaacc

Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine

broj 5

god II

april 2008.

TTuuzzllaa:: nnaajjzznnaaččaajjnniijjaauullooggaa uu pprreevvoozzuu rroobbee

BBrrččkkoo:: rraazzvvoojjnnaa ššaannssaa zzaa BBiiHH

NNiikkššiićć--ČČaapplljjiinnaa:: pprruuggaa ookkoo 22001122..gg..

AAnnaalliizzaa:: uussppjjeeššnnaappoosslloovvnnaa ggooddiinnaa

,,

Na osnovu člana 58. Statuta JP ŽFBH d.o.o. (Službene novine FBiH br.27/06), Uprava Društva je na svojoj XVII redovnoj sjednici 15. marta 2007. godine donijela odluku o davanju saglasnosti za izdavanje internog glasila „ŽFBH Info“.Uređivački kolegij: Smajo Salketić, Ninoslav Lučić, Sejo Ramić, Svetlana Mujkanović, Erich Šandor i

Azra Ferizović. Glavni i odgovorni urednik: Samir Kadrić. Redakcijski odbor: Fikret Mršo, Senka Račić i Mediha Živojević (foto). DTP Midhat Zahiragić. Dizajn naslovne strane Sabina Nikšić. Štamparija „Bemust“. List je besplatan. Adresa: Musala 2, Sarajevo. Tel.: ++387 33 251 120, fax.: 387 33 652 396, e-mail: info@zfbh.ba

Na Berlinskom kongresu 1878.godine Austrougarska monarhija je dobi-la zeleno svjetlo za okupaciju periferneturske pokrajine Bosne. Ministarstvorata dvojne monarhije naredilo je hitnuizgradnju željezničkih pruga u Bosni,prvenstveno za transport vojne opremena liniji prodora Austrougarske vojske, apo završetku vojnih operacija, te prugeće se koristiti za izvoz šumskog i rudnogbogatstva. Krajem 1878. godine izgrađe-na je uskotračna željeznička pruga odBosanskog Broda do Dervente, a 1.avgusta 1978. godine iz Višegrada je

došao posljednji voz uzanom prugom uSarajevo. Slučajnost je htjela da suželjezničke uskotračne pruge u BiH egzi-stirale tačno 100 godina. U tom perioduizgrađene su hiljade kilometara uzanihpruga u BiH, a jedna od najznačajnijihbila je pruga Sarajevo- Uvac i Međeđa –Vardište. Dobila je naziv «Istočnapruga», a imala je višestruki značaj ustrategijsko- vojnom, privrednom, geo-grafskom pogledu.

Gradnja ove pruge počela je 1903.godine. Iz polazne stanice Sarajevo, sa530 metara nadmorske visine pruga sepenje uz uspon od 18 promila, do vodo-djelnice Stambolčić, na visinsku kotu od946 metara. Ova željeznička pruga, duž

svoje trase, prolazi kroz prekrasne krajo-like obrasle šumom, a na jednom svomdijelu kanjonima Miljacke, Prače i Drine.U stanicu Stambolčić dolazi se tunelomdugačkim 851,6 metara. Pruga je građe-na sa minimalnim prečnikom krivine 200metara, a njena ukupna dužina iznosila je166,5 km. Na njoj je probijeno 99 tunela iizgrađeno nekoliko vijadukata, punogalerija, potpornih i obložnih zidova. Usaobraćaj je puštena 4. jula 1906. godine.Na srbijanskoj strani, 2. februara 1925.godine izgrađena je pruga Vardište sačuvenom „Šarganskom osmicom“.

«Istočna pruga» je bila najskupljaizgrađena željeznička pruga do tada.Ukupna cijena koštanja pruge iznosila je75 miliona zlatnih kuna, ili 450.000 zlatnihkruna po jednom kilometru. Davne 1938.godine tadašnji ministar saobraćaja Kra-ljevine Jugoslavije, doktor MehmedSpaho uveo je u saobraćaj motorni vozna relaciji Beograd – Sarajevo – Dubrov-nik. To je bio izuzetno udoban voz, bezgareži i dima, a putovanje od Beogradapreko Sarajeva do Dubrovnika bilo je zna-tno skraćeno. Evropske turističke agenci-je u svojim programima i ponudamaputovanja kroz BiH nudile su kombinova-ne prevoze željeznicom, diližansama ifijakerima. I ova pruga je bila dio aran-

žmana i pružala je turistima nezaboravnaputovanja kroz krajolike BiH.

Ova priča i sjećanje na Istočnuuskotračnu prugu u današnjem vremenuima i svoj nastavak….

Naši istočni susjedi obnovili su„Šargansku osmicu“ i na tri staničnarastojanja: Šargan Vitasi, Jatare i MokraGora danas saobraćaju turistički vozovisa parnim lokomotivama. Interesovanjeturista za ovu atraktivnu prugu iz Evropei cijelog svijeta je ogromno. Turističkidjelatnici i željezničko osoblje ulažu veli-ke napore da tokom turističke sezone

prime sve zainteresovane i udovolje nji-hovim željama. Željeznice RS, od graniceBosne (stanica Dobrun), nastavile sugraditi prugu do Višegrada, a do ulaskaobnovljene željezničke pruge i ulaskapruge u grad Višegrad ostalo je samo1700 metara. Obnovit će se stara željez-nička stanica u Višegradu, izgraditi kolo-sječni kapaciteti, mala ložionica i okre-taljka. Tako će i naša država imatinovoizgrađenu-obnovljenu turističkuprugu, ali i značajne materijalne prihodeod nje. Gradnja ove turističke prugemože biti i pozitivan primjer kako bi seobnovile još neke zaboravljene i ugaše-ne uskotračne željezničke pruge u BiH….

Foto i tekst: Ajdin Fevzija Braco

IZ HISTORIJE NNaajjsskkuupplljjaa iizzggrraađđeennaa žžeelljjeezznniiččkkaa pprruuggaa

„Ćiro“ ponovo u Višegradu„Ćiro“ ponovo u VišegraduUUkkuuppnnaa cciijjeennaa pprruuggee iizznnoossiillaa jjee 7755 mmiilliioonnaa zzllaattnniihh kkuunnaa,, iillii 445500..000000 zzllaattnniihh kkrruunnaa ppoo jjeeddnnoomm kkiilloommeettrruu

Poslovnu 2007. godinu Željeznice Federacije BiH završile su vrlo uspješno. Po obimu prevo-za robe i putnika, bila je to rekordna poslijeratna godina. Pokazatelji poslovanja su za svaku po-hvalu. Povećanje ukupnih prihoda za 13% i smanjenje ukupnih rashoda za 12% smanjili su ukupangubitak Željeznica Federacije BiH za 35.166 900 KM ili 47% u odnosu na 2006. godinu.

Prva dva mjeseca obećavaju i uspješnu 2008. godinu. Prevezeno je 1.221. 417 tona robe štoje za oko 18% više od plana, a za 29% više u odnosu na prva dva mjeseca prošle godine.

Ministar prometa i komunika-cija u Vladi Federacije BiH NailŠećkanović i predsjednik Uprave-generalni direktor Željeznica FBiHNarcis Džumhur potpisali su 18.januara 2008. godine Ugovor ofinansiranju održavanja željezničkeinfrastrukture i Ugovor o sufinansi-ranju željezničkog putničkog i kom-binovanog saobraćaja.

Naime, Parlament FederacijeBiH utvrdio je Budžet FBiH za2008. godinu kojim je, u okviruFederalnog ministarstva prometa ikomunikacija u Tekućim grantovi-ma „Subvencije javnim preduzeći-ma -FMPiK- Transfer željeznicamaFBiH“, odobren transfer u iznosuod 29 miliona KM za 2008. godinu,mjesečno 2.416.666,66 KM.

U ovaj iznos, Federacija BiHje na osnovu Plana poslovanja, uskladu sa budžetskim projekcija-ma, uz saglasnost sa suosnivačemVladom RS-a, uključila i finansira-nje BHŽJK u 2008. godini u iznosu

od 600.000,00 KM, mjesečno50.000,00 KM.

Federalno ministarstvo pro-meta i komunikacija je na osnovuodluke Vlade Federacije o prihva-tanju ugovora o održavanju željez-

ničke infrastrukture i o sufinansira-nju željezničkog putničkog i kombi-novanog saobraćaja donesenih na42. sjednici održanoj 16. januara2008. godine, zaključilo o tomeugovore sa JP Željeznice Federaci-je BiH, d.o.o. Sarajevo za 2008.godinu, u kojem je Federalno mini-starstvo prometa i komunikacijaunijelo slijedeću distribuciju preo-stalih sredstava transfera BudžetaFederacije za željeznice: godišnjefinansiranje troškova održavanjaželjezničke infrastrukture u iznosuod 25.900.000,00 KM, mjesečno2.158.333,33 KM i sufinansiranjejavnog putničkog servisa i kombi-novanog saobraćaja u godišnjemiznosu od 2.500.000,00 KM, mje-sečno 208.333,33 KM.

Apsolutni rekord u prevozu tereta prugama Željeznica FederacijeBiH, ostvaren je 27. i 28. februara 2008. godine. Tokom 24 sata preve-zeno je 31.434 tone robe, znatno više od dnevnog plana koji iznosi

20.500 tona. Uspjeh je tim veći kad se rezultat iskaže u netotonskimkilometrima. Ostvareno je blizu četiri miliona netotonskih kilometara,što je gotovo dvostruko više od plana koji iznosi 2, 46 miliona tona.

GODIŠNJI UGOVORI Finansiranje Željeznica FBiH

Podrška Vlade FBiH u iznosu od 29 miliona KM

Arcelor Mittal Zenica

Posao vrijedan30 miliona KM!

Željeznice Federacije BiH potpisale sukrajem februara ove godine protokol sa ArcelorMittalom Zenica o uslovima, količinama, načinu icijenama prevoza sirovina za potrebe integralneproizvodnje u Zenici. Nekoliko dana poslije, po-tpisan je godišnji ugovor sa zeničkim proiz-vođačem čelika, vrijedan oko 30 miliona maraka.

- Dogovoren je prevoz između 2,3 i 2, 5miliona tona robe, i to iz Omarske oko 1,3miliona tona rude, iz Ploča 600 hiljada tonauglja i 200 hiljada tona rude, gredica oko 100hiljada tona, šrota i ostalog još oko 100 hiljadatona- rekao je Smajo Salketić, izvršni direktorza poslove željezničkog operatora ŽFBiH.

Prevoz je već počeo, i prema najavama,u Luci Ploče očekuje se uskoro i dolazakvećeg broja brodova.

Vrlo uspješna poslovna godina

REKORDI U jednom danu prevezeno 31.434 tone robe

R.br. N a z i v Izvršenje 2006. Izvršenje2007.g.

Index2007/2006

I POKAZATELJI RADA U PREVOZU ROBEUkupan prevoz robe (tona) 6.557 990 7.168 277 109Ostvareni NTKM 681.695787 757.750 713 111

II POKAZATELJI RADA U PREVOZU PUTNIKAUkupan prevoz putnika 404 258 418 513 104Ostvareni PKM 30.088 199 31.746 676 106

III UKUPNI PRIHODI (KM) 103.800.284 117.614.744 113,31 Prihodi od željezničkih usluga (a+b) 57.148.073 60.291.776 105,5a) Prihodi od putničkog saobraćaja 1.894.568 2.121.445 112,0b) Prihodi od robnog saobraćaja 55.253.505 58.170.331 105,32 Ostali prihodi 46.652.211 57.322.968 122,8- Prihodi od Vlade FBIH po Zakonu 19.164.634 25.100.000 131,0

IV UKUPNI RASHODI (KM) 179.477.779 158.103.339 88,11 Troškovi materijala, energije i rez.dijelova 22.922.701 17.845.709 77,92 Amortizacija 59.243.277 45.491.334 76,83 Troškovi zaposlenih 62.909.908 67.119.295 106,74 Troškovi usluga 16.124.526 15.592.367 96,75 Ostali rashodi 18.277.367 12.054.634 65,9

GUBITAK (I-II) 75.677.495 40.488.595 53,5

broj 5 april 2008.

Ministar prometa i komunika-cija Federacije Bosne i Hercegovi-ne Nail Šećkanović potpisao je 8.februara 2008. godine Rješenje odavanju saglasnosti za rad elek-tronskog uređaja za osiguranje sta-nica tipa „ESTW L 90.5.“ proizvo-đača THALES Rail Signalling Solu-tions GmbH iz Štutgarta, na pruga-ma Željeznica Federacije Bosne iHercegovine. Stanice AlipašinMost, Rajlovac, Podlugovi, Bačevi-ći, Mostar-Teretna i BosanskaPoljana, osigurane su ovom opre-mom. Prijedlog za davanje sagla-snosti sačinila je komisija koju jeformiralo resorno ministarstvo, akoju sačinjavaju predsjednik Komi-sije Izet Mehinagić, te članovi Dra-

gutin Lončar, Mehmed Brkić, Nino-slav Lučić i Bedrudin Trokić. Komi-sija je izradila prijedlog nakon štoje, tokom višemjesečnog rada, izvr-šila uvid i razmotrila mnoge rele-vantne dokumente.

Ministar Šećkanović istakaoje da željeznice imaju podrškuministarstva finansija i Vlade FBiH,te da to valja iskoristiti.

- Mi ćemo činiti da iz godine ugodinu povećamo našu pomoćželjeznicama, a ona, s druge stra-ne, ima sve bolje i bolje rezultate,pa se nadam da će za vrlo kratkovrijeme postati samoodrživa kom-panija- istakao je ministar Šećka-nović.

Član Komisije Federalnog

ministarstva i direktor InfrastruktureŽFBiH Ninoslav Lučić, naglasio jeda je Infrastruktura ŽFBiH pri krajufaze sanacije i rekonstrukcije, a daje započela faza modernizacije uznastojanje da ove naše trase buduprimamljive operatorima širom

Evrope.- Ovaj novi sistem osiguranja

u funkciji je povećanja stepenasigurnosti, ali i povećanja prohod-nosti jer se skraćuje vozno vrijemena toj trasi- istakao je, između osta-log, direktor Lučić.

Projektni tim iz Željeznica Federacije BiHsastavljen od inžinjera elektrotehnike, saobra-ćaja i mašinstva, boravio je početkom februarana edukaciji u Zagrebu. U Računarskom centruHrvatskih željeznica, naši inžinjeri upoznati susa programskim paketom (Mapper) koji omogu-ćava spremanje i oblikovanje dobivenih infor-macija i Informacijskim sistemom transporta(IST), jednom od modifikacija Mappera koja sekoristi za praćenje željezničkog saobraćaja.

Informacijski sistem transporta omoguća-va računarsko praćenje kretanja vozova usvakom trenutku, s obzirom na dopuštene

ovlasti korištenja aplikacije. Aplikacija ima višenivoa rada: rad u stanici, rad u prelaznoj stani-ci koja popunjava kol 65, rad saobraćajnog dis-pečera i rad vagonskog dispečera.

Hrvatske željeznice uvjerile su se da kori-štenje IST-a ima niz prednosti. Dok se kod nasjoš uvijek ručno rade ispisi teretnica i izvještajio prelazu teretnih vagona sa jedne željezničkeuprave na drugu (kol-65) na prelaznim stanica-ma, sa IST-eom je sve automatizirano. Poredtoga što su na obrascima odštampani svi važnipodaci (kilometraža, troškovi, vrijeme...), ISTomogućava i njihovo automatsko arhiviranje.Naš projektni tim na edukaciji u Zagrebu

Ministar Nail Šećkanović sa članovima komisije

Greške svedene na minimumSignalno- sigurnosni uređaj ESTW L90.5 namijenjen je osiguranju

željezničkog prometa u stanicama. Isporučilac opreme je kompanija ThalesRail Signaling Solutions/ ranije Alcatel/ iz Štutgarta. Uređaj je riješen pri-mjenom modernih elektronskih tehnologija baziranih na računarskoj platfor-mi. Sistem je razvijen, proizveden i testiran kao sigurnosni sistem, nivoasigurnosti SIL 04. Zahtjevani nivo sigurnosti sistema postiže se računa-rskom konfiguracijom „2 od 3“. Vjerovatnoća greške svedena je na najma-nju vrijednost. Isporučena oprema zadovoljava evropske standarde koji seodnose na propisanu sigurnost željezničke elektroničke opreme (EN 50126,EN 50128, EN 50129). Sistem osiguranja stanica projektovao je InstitutIPSA, Sarajevo. Isporuku opreme i testiranje izvršila je kompanija Thales, a

montažu opreme izvele su kompanije AIDIA Inžinjering d.o.o. Sarajevo iSTEP d.o.o. Sarajevo. Sistem ESTW L90.5 certifitiran je od strane EBAInstituta za ispitivanje željezničke opreme u Njemačkoj i do sada je ovakavtip uređaja isporučen i ugrađen u Njemačkoj, Finskoj, Španiji, Portugalu,Izraelu, Iranu i Poljskoj. U toku je implementacija sistema u susjednoj Repu-blici Hrvatskoj. Finansiranje projekta osiguranja stanica u BiH izvršeno je odstrane EBRD/ Evropska razvojna banka. Postojećim Ugovorom obuhvaće-no je šest stanica na prugama Željeznica Federacije BiH i četiri stanice naprugama Republike Srpske. U toku implementacije Projekta izvršena jeobuka osoblja Željeznica FBiH u korištenju i održavanju ovog sistema.Federalno ministarstvo prometa i komunikacija izdalo je upotrebnu dozvoluza korištenje sistema osiguranja stanica ESTW L90.5 na prugama Željezni-ca Federacije BiH. Pripremio: Bedrudin Trokić, dipl.ing.

Implementacija IST-a HŽ za željeznice u BiH

Računarsko praćenje kretanja vozova

AKTUELNO Sistem za osiguranje stanica ESTW L90.5

Povećana sigurnost,smanjeno vozno vrijemeOvom opremom osigurane su stanice Alipašin Most, Rajlovac, Podlugovi,

Bačevići, Mostar-Teretna i Bosanska Poljana

broj 5 april 2008.

broj 5 april 2008.

Poslovno područje infrastrukture Tuzlakarakteristično je po tome što ovo područjepokriva dijelove tri pruge: dio pruge Doboj- Tuzlau dužini 29, 231 km, dio pruge Brčko- Banovićiu dužini 63, 325 km i dio pruge Živinice- Zvornikukupne dužine 45,676 km, od kojih ŽFBiH odr-žavaju 24,335 km. Željeznice Federacije BiHodržavaju i dio pruge koja pripada DistriktuBrčko u dužini 26, 901 km. Prema tome, ukup-na dužina pruge na ovom području iznosi 144km.

- Na ovom području postoji veliki broj put-nih prelaza, blizu 90! Svi su oni osigurani premapropisima. Iako su vanredni događaji rijetki,svaki od njih je jedna vrsta stresa. Dakle, osimloše saobraćajne kulture učesnika u saobraćajudodatni problem je i otuđenje željezničke imovi-ne, što najdirektnije ugrožava saobraćaj- rekaoje Enver Zgodić, direktor Poslovnog područjainfrastruktura Tuzla ŽFBH.

Kad su u pitanju investicije, bitno je istaćida se rade ozbiljne pripreme na elektrifikacijipruge Doboj- Tuzla- Zvornik. Tokom 2008. godi-ne planirana je ugradnja novih staničnih osigu-ranja u stanicama Bukovac, Bukvik, BosanskaBitela, dionica Srebrenik, Duboki Potok, Donja

Višća, Tinja. Treba sanirati uređaj osiguranja ustanici Živinice.

- Što se tiče telekomunikacija, kritična jedionica od Bosanske Poljane do Banovića. Natom području planira se polaganje podzemnogkabla. Na pruzi Živinice- Zvornik ključni problemje nepostojanje telefonske veze zbog otuđenja

kablova. Planira se ugradnja registrofona- kažedirektor Zgodić.

Kad su u pitanju građevinski radovi, uplanu je saniranje klizišta na pruzi Brčko- Bano-vići u kilometru 78+980 i završni radovi na klizi-štu u kilometru 81+210. Planira se zamjenamosta nasipom u kilometru 117+208, te antiko-rozivna zaštita čeličnih mostova.

Direktor Zgodić ističe da je vrlo važno tošto se planira ukidanje nekih putnih prelaza,odnosno, svođenje više putnih prelaza na jedan.Također, vrlo je važna modernizacija stanica.Treba izgraditi stanicu Duboštica, jer se tamotrenutno radi u kontejneru. Treba izgraditi stani-čnu zgradu stanice Tinja na pruzi Brčko- Bano-vići. Ljudi trenutno rade u adaptiranom magaci-nu. Treba izgraditi stanicu u Donjoj Višći, gdjestanično osoblje također radi u kontejneru. Pla-nirana je sanacija i stanica Bosanska Bijela,Bukovac, Ljubače.

-Iz godine u godinu stanje se poboljšava.Treba izvršiti usklađivanje organizacije i siste-matizacije sa poslovnim planovima i ciljevima.To podrazumijeva, naročito, periode kad bude-mo realizovali ove investicije i uvodili nove teh-nologije- rezimira Zgodić na kraju.

Bosanska Poljana je najfre-kventnija stanica ŽFBiH. Nedavnoje opremljena savremenim mikro-procesorskim osiguranjem. Stani-čno osoblje je prošlo obuku za

rukovanje ovim osiguranjem.- Sa novom opremom trebalo

bi biti bolje, lakše i sigurnije. Mismo prošli obuku i nadamo se daće se modernizacijom opreme,

poboljšati naši uslovi rada i da ćerezultati biti još bolji- kaže NerminMemagić, otpravnik vozova u stani-ci Bosanska Poljana.

Bosanska Poljana je raskrsni-ca gdje vozovi prispijevaju i otpre-maju se u pet pravaca. Kroz ovustanicu dnevno saobraća približno70 vozova i uz maksimalno anga-žovanje svih zaposlenika saobra-ćaj se odvija bezbjedno i uredno.

Enver Zgodić

Nermin MemagićVozovi se otpremaju u pet pravaca

Područje infrastrukture Tuzla

Veliki manevarski rad, ali i sigurnostRade se ozbiljne pripreme na elektrifikaciji pruge Doboj- Tuzla- Zvornik. Tokom 2008.godine planirana je ugradnja novih staničnih osiguranja u stanicama Bukovac, Bukvik,

Bosanska Bitela, dionica Srebrenik, Duboki Potok, Donja Višća, Tinja

Stanica Bosanska Poljana

U POSJETI

- Poslovno područje Tuzla ima najznača-jniju ulogu u prevozu robe Željeznica FederacijeBosne i Hercegovine, istakao je Nijaz Puzić,direktor Poslovno-prometnog područja Tuzla.

Na ovom Području je u 2007. godini uto-vareno 112. 500 kola i 3.466 800 tona robe, aistovareno 112.550 kola i 3.509 900 tona robe,što je za oko osam % više nego u 2006. godini.

Ako dodamo i tranzit preko ovog područja,

dobivamo ukupan prevoz od preko četiri milionatona ili preko 60% ukupnog prevoza na Želje-znicama Federacije Bosne i Hercegovine.

- Zbog poznatog problema oko nedostatkai zagrijavanja putničkih vagona, nismo zadovo-

ljni rezultatima u putničkom saobraćaju. Sapostojećim kapacitetima i ljudskim resursimatrudimo se da održimo što veći stepen mobilno-sti lokomotiva i teretnih vagona, naglasio je nakraju direktor Nijaz Puzić.

Poslovno-prometno područje Tuzla

Najznačajnija ulogau prevozu robe

U blizini stanice Kreka radi se opravka šinskih vozila. Kontrolni tehnički pregled loko-motiva i opravke rade se u depou, a opravke vagona na slijepom kolosijeku, na otvorenom.Bez obzira na vremenske uslove, u ovoj radionici pod vedrim ili kišnim nebom, mjesečno seopravi između 250 i 270 vagona. Da željezničari imaju razvijenu ekološku svijest, pokazujei voćnjak kojeg su sami posadili u blizini, na mjestu gdje je nekad bio otpad.

PRIČE S PRUGEIbro Memić

Najljepše je biloraditi na „parnjači“

Ibro Memićproveo je na želje-znici cijeli svojradni vijek. Idućegodine ide u pen-ziju. I danas je pri-znati uposlenik uradionici OŠV ustanici Kreka. Iz-među svakodne-vnih zadataka, iz-dvojio je za nasnekoliko minuta zarazgovor.

- Na željeznicisam od 1965. godine. Iz Brčkog sam, ali ovdjeradim, imam 63 godine. Imao sam dva sina,nažalost, jedan mi je poginuo. Najljepše vrijememi je bilo kada sam radio na „parnjači“. To je naj-ljepše vrijeme moje mladosti, a najviše sam tadai zarađivao. I sada je dobro, ali za mene je rani-je bilo bolje. Sada dolaze mlađi, pa neka nasta-ve da rade dobro i pošteno, kao što smo i mi sta-riji radili. Kako kažu, sve u svoje vrijeme. Imamdobar tim, mlađe kolege slušaju, a najvažniji jedogovor. Bilo bi još bolje kada bi nam uslovi radabili bolji i da smo materijalno i tehnički opremlje-niji. Još bi bolje radili - kaže Ibro.

Ibri smo poželjeli sretne i dugovječnepenzionerske dane.

Ibro Memić

Nijaz Puzić

Radionica Kreka

broj 5 april 2008.

strukture i upravitelja. Djelimično su zadaci izvr-šeni, ali većina pitanja zahtjeva i političko rješe-nje, što znači da ćemo na usaglašavanje mora-ti još sigurno sačekati.

�� U kojoj mjeri su željeznički sektori u BiHosposobljeni za predstojeće zadatke?

- Dolazak Talgo vozova na naše pruge do2010. godine zahtijeva novu organizaciju sao-braćaja na postojećoj infrastrukturi. Također, iodržavanje željezničke infrastrukture će biti zah-tjevnije s aspekta tehničke i propusne moćipruga. Moramo imati u vidu i nove transportnezahtjeve koji će biti uslovljeni početkom integral-ne proizvodnje u Željezari Zenica zato što ćerobni transport biti povećan za 40% u odnosu naprošlu godinu. Zbog toga se moraju preduzetisve mjere održivosti željezničkog saobraćaja namreži BiH u eri rekonstrukcije i remonta pojedi-nih pravaca i dijelova pruge, jer je većina siste-ma tehnološki oslonjena na našu prijevoznumoć. Naša iskustva i osposobljenost kadrovasiguran su oslonac transportnoj politici koju vodepostojeća željeznička preduzeća, tako da senaši korisnici sigurno mogu osloniti na željezni-cu kao partnera u zadovoljenju svojih transport-nih potreba.

�� Kada možemo očekivati završetak pripre-ma za Koridor Vc i da li se planiraju novepruge?

- Naši prioritetni zadaci su kompletiranjesanacije i remonta na Koridoru Vc i pruzi para-lelnoj Koridru X kao i prestruktuiranje željezni-čkog sektora shodno Direktivama EC, a rok je do2010. godine.

Kada su u novi pravci ili nove dionice prugau pitanju, prema mojim saznanjima, nabrojat ćušta se očekuje, šta se planira, šta je u predviđe-no u prostornim planovima entiteta u narednomperiodu od 2010. do 2023. godine. Planira seprojektovanje i izgradnja pruga: Nikšić – Čaplji-na, Bosanski Brod –Bosanski Miloševac, Bosan-ski Miloševac – Brčko – Bijeljina i Bosanska Gra-diška- Banja Luka, formiranje ITKM sa fiberopti-čkom infrastrukturom na području cijele mreže uBiH itd. Mislim da navedeni pravci morajuproći kroz model i standarede EC, u pogledusvih faza planiranja i projektovanja i širu javnuraspravu, naročito sa aspekta zaštite okolišakao jednog od odlučujućih elemenata za dono-šenje odluka.

Upravo se okončava implementacija „Pro-jekta Željeznice BiH I“ koji se sastojao od dvijekreditne linije i dva Ugovora o kreditu sa Evrop-skom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i saEvropskom investicionom bankom (EIB).

Na šta se konkretno odnose ove kreditnelinije na datom projektu pitali smo HamdijuŠALJIĆA, generalnog direktora Bosanskoherce-govačke željezničke javne korporacije (BHŽJK).

- Ovim Ugovorima o kreditu obezbjeđenasu kreditna sredstva za finansiranje projekataobnove željeznica u Bosni i Hercegovini u visiniod EUR 61 milion (EUR 21 milion u liniji EBRD iEUR 40 miliona u liniji EIB). Sredstva su namije-njena entitetskim željezničkim kompanijama i to:60% sredstava za Željeznice Federacije BiH i40% za Željeznice Republike Srpske. Porednavedenih kreditnih sredstava predmet imple-mentacije su i donatorska sredstva Vlade Japanaza sanaciju tunela “Jedrinje”, te donacija vladeKanade za nabavku IT opreme.

Kreditna linija Evropske banke za obnovu irazvoj (EBRD) postala je efektivna 27. marta2002. godine, a proces implementacije se odno-si na sljedeće subprojekte: nabavka pružnemehanizacije, nabavka i instalacija signalneopreme, otpremnine radnicima na čekanju,nabavka i ugradnja IT hardwara i software, istra-žni radovi i sanacija tunela “Jedrinje”. Kreditnalinija Evropske investicione banke (EIB) postalaje efektivna u maju 2002. godine, a sam posaoje počeo početkom juna iste godine.

Ovaj dio Projekta se sastoji od sljedećihpodprojekata: remont pruge, dionica Bradina –Konjic –Čelebići, remont pruge, dionica BanjaLuka – Jošavka, radovi na dovršenju i sanacijipruge Tuzla – Zvornik i rekonstrukcija staničnihzgrada u Zvorniku i Kalesiji, rehabilitacija mosta“Volinja”, stanično osiguranje u stanicama Stana-ri i Prisoje, rekonstrukcija telekomunikacionogkabla Doboj – Dobrljin, nabavka i ugradnja putnihprelaza na dionici Sarajevo – Zenica, nabavka iugradnja opreme za telefonsku centralu Zenica(PABX), popravak i izgradnja radionica u Blažu-ju, Zenici i Doboju, sanacija staničnih zgrada uModriči i Doboju, sanacija i dogradnja graničnihstanica Dobrljin, Šamac, Čapljina. �� Novi “Projekat željeznice BiH II” predstav-lja kontinuitet obnove i modernizacije željez-ničke infrastrukture u Bosni i Hercegovinifinansirane iz kreditnih sredstava EBRD, EIB,

EC, SFOR-a, donacija i vlastitim sredstvi-ma. Šta ovaj projekat podrazumijeva?

- Projekat uključuje remont i sanaciju prugei objekata, sanaciju i obnovu pružne i staničnesignalizacije, sanaciju elektrovučnih podstanica ikontaktne mreže, telekomunikacionih uređaja

na dijelu pruga Konjic – Čapljina, Jošavka –Grapska/ Kostajnica. Kreditnim sredstvimaOPECA planira se remont pruge Bradina –Sara-

jevo, čiji je Projekat u završnoj fazi, kao i projek-tovanje remonta pruge Bosanski Šamac–Doboj.Za ovaj remont, za sada, nije obezbjeđen izvorfinansiranja.

�� Kako ocjenjujete stanje infrastrukture naželjeznicama u BiH?

- Poznato vam je da jedino Tuzlanski bazennije elektrificiran ili 25% ukupne mreže u BiH. Pri-prema za vrlo značajan i zahtjevan Projekat

modernizacije pruga Brčko – Banovići i Doboj -Zvornik, koji bi obuhvatao remont, osiguranjestanica, izgradnju energetskih postrojenja, kon-taktene mreže itd. Ovaj projekat najvjerovatnijeće preći u naredni srednjoročni plan, mada senastoji održati postojeći dinamički plan.

Unska pruga svakim danom vraća svoj pro-jektovani značaj sa pojavom novih tokova robaiz/za Splitski bazen. Na većem dijelu pruge morase izvršiti sanacija elektroenergetskih postrojenjai kontaktne mreže, kao i osiguranje stanica. Saokončanjem ova dva zadnja projekta, mrežaželjezničkih pruga bila bi kompletno elektrificira-na i revitalizirana za projektovane brzine do 120-160km/h.

Implementacija Projekat Željeznica BiH II,otpočela je sa izborom konsultanta za imple-mentaciju. Projekat će se finansirati iz slijedećihizvora: kredit Evropske banke za obnovu i razvoj(EBRD) - 70 miliona EUR-a; kredit Evropskeinvestiocione banke (EIB) - 86 miliona EUR-a;grant Evropske komisije - 4 miliona EUR-a i izvlastitih sredstava - 13 miliona EUR-a.

Sredstva će se koristiti u omjeru 60% ukorist ŽFBH i 40% u korist ŽRS.

�� Koji su budući pravci djelovanja Korpora-cije na čijem ste čelu?

- Kada je u pitanju implementacija Zakonao željeznicama, poznato je da taj zakon ne treti-ra BHŽJK, ali je značajno napomenuti da trebarazdvojiti infrastrukturu i operacije, kako bi seomogućila samoodrživost oba segmenta.

Kada je u pitanju BHŽJK, OHR je još 2006.godine pripremio izmjene i novi sporazum o osni-vanju BHŽJK gdje se predviđa da Korporacijabude jedinstveni upravitelj željezničke infrastruk-ture u BiH.

Po prvi put u ovom prijedloga Sporazumase spominje i Distrikt Brčko kao vlasnik željezni-čke infrastrukture, iako je arbitraža o Brčkomokončana 2000. godine. U ovakvoj konstalaciji“vlasništva” nad infrastrukturom u BiH, za očeki-vati je da će se mnogo toga, u upravljačkom smi-slu, promijeniti. Mreža pojedinih preduzeća nemakontinuitet, nema zajedničkog daljinara za među-narodni saobraćaj, nema COD-a zemlje BiHmada su od 2002. godine bile obaveze prema

UIC-fišama. Mnogo je ostalo neriješenog u orga-nizaciji željezničkog sektora u BiH.

Najkarakterističniji zadaci željezničkog sek-tora i entiteta u ovom trenutku su preuzete oba-veze u Ugovorima o kreditima sa EBRD i EIB. Tose uglavnom odnosi na ciljne produktivnosti,efektivnosti, zatim da Regulatorni odbor željez-nica donese Uputstva za licence, potvrde o sigur-nosti i dozvole, Ugovor o osnivanju upraviteljaželjezničke infrastrukture, podnošenje zahtjevaod strane projektnih preduzeća Regulatornomodboru zahtjev za licence i potvrde o sigurnostiza željezničke operacije i upravljanje infrastruk-turom, obezbjeđenja plana restruktuiranja zaodvajanje infrastrukture od operacija, osiguratida entiteti osnuju upravitelja infrastrukture, pri-premiti modele ugovora između operatora i upra-vitelja infrastrukture, te između vlasnika infra-

Tokom februara 2008. godine došlo je doniza sastanaka između generalnog direktoraBosansko-hercegovačke željezničke javne kor-poracije Hamdije Šaljića i predstavnika VladeBrčko Distrikta.

- BHŽJK nastala je u periodu kad nije bioformiran Distrikt Brčko. Nakon njegovog formira-nja, postali smo vlasnici dijela pruge od od 26,9km, a nismo smještenini u jednom organu kor-poracije, ni u upra v -ljačkom ni u zako -nodavnom meha niz mu.Voljeli bismo da ovobude jedan od prvihkoraka u definisanjustatusa Brčko Distrikta,svjesni činjenice daćemo sa našim pravimadobiti i obaveze- rekaoje savjetnik gradonačel-nika Brčko Distrikta za privredni razvoj i ekonom-ska pitanja Zekerijah Osmić.

On je dalje istakao da žele doprinijeti daBHŽJK bude jača i stabilnija za ono učešće kojepripada Distriktu Brčko. Cilj im je učestvovati urazvoju željezničkog saobraćaja, modernizaciji ielektrifikaciji pruge, s tim da planiranje i projekto-vanje ne žele raditi izvan osnovnih pravila i nače-la BHŽJK.

Koordinator Brčko Distrikta BiH pri Vijećuministara BiH Siniša Kisić naglasio je da u Dis-triktu imaju određena iskustva u realizaciji sličnihprojekata koja žele podijeliti, kao i napravitizajednički plan aktivnosti kako bi se kroz institu-cije uključili u razvojne projekte i šanse.

- Želimo da u daljnjim razvojnim planovimaBosne i Hercegovine po pitanju željezničkog sao-braćaja Brčko Distrikt ne bude usko grlo u smislu

statusno pravnih pitanja, prava raspolaganjaimovine, unapređenja infrastrukture. Brčko je usvojoj strategiji razvoja pozicionirano tako da bitrebalo da bude multimodalni transportni čvor.Imamo dobro razvijen drumski saobraćaj, imalismo u ranijem periodu dobra iskustva sa željez-ničkim saobraćajem. Imamo tri granična prelaza:drum ski, željeznički i riječni. Imamo i taj plovni

put. Uvjeren sam daćemo nakon svih ovihdogovora i razgovoraizmeđu Brčko Distrikta ientiteta, konačno raspi-sati javni poziv za obi-lježavanje i čišćenjeplovnog puta rijekeSave. Više nije ni flo-skula da je taj kombino-vani transport jedan odnajaktivnijih transporta imi moramo iskoristiti tu

razvojnu šansu- rekao je Kisić. On je dalje ista-kao da je jedan od najvažnijih problema koje želeriješiti izmiještanje pruge koja se sad bukvalnonalazi u gradu.

Direktor BHŽJK Hamdija Šaljić rekao je dasarajevski Institut IPSA uradila projekat za izmi-ještanje pruge, a da bi subpotpisnik za dizanjekredita za taj projekat bio Brčko Distrik.

- Biću zadovoljan ako do kompletnog pro-jekta dođemo 2009. godine. Onda bismo saimplementacijom mogli početi 2013. godine-rekao je Šaljić.

Govoreći o pruzi Brčko – Banovići, direktorBHŽJK je naglasio da se je krenulo pravimputem vezano za investiciju oko remonta ovepruge, te da je poslije 1995. godine bilo investi-cionog održavanja i saniranja određenih klizištakoja su se pojavila na tom dijelu.

S POVODOM Hamdija ŠALJIĆ, generalni direktor Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije

Naši kadrovi i iskustvo siguran su oslonac transportnoj politici

Planira se projektovanje i izgradnja pruga Nikšić–Čapljina, Bosanski Brod–Bosanski Miloševac, Bosanski Miloševac – Brčko – Bijeljina i Bosanska Gradiška - Banja Luka

broj 5 april 2008.broj 5 april 2008.

Razvojna šansa za BiH

Brčko bi trebalo biti

multimodalnitransportni

čvor

Luka BrčkoLuka Brčko je formirana 60-tih godina. Nekad je to bilo pristanište. Prije rata bila je u

sastavu SOUR ŽTP Sarajevo, kao što je bila i Luka Ploče. Istorija kaže da se u 19. vijeku, zavrijeme Austrougarske monarhije, rijekom Savom transportovalo dosta poljoprivrednih proiz-voda za Beč. Sava je preko Dunava u koji se ulijeva, povezana sa Srednjom Evropom i pri-pada takozvanom Crnomorskom slivu. Statistika kaže da je rijeka Sava na prostoru gdje senalazi Luka Brčko plovna 260 dana u godini, što je ogromna prednost za njene osnovne dje-latnosti: pretovarni i istovarni kapaciteti, te skladištenje roba i usluga. U poratnom periodu, uzpomoć grantova i donacija iz Evropske Unije, prije svega Vlade Italije, Luka Brčko je ospo-sobila svoje kapacitete. Predstavlja razvojnu šansu ne samo Brčkog već i cijele BiH.

Na radnom sastanku: Šaljić, Osmić i Kisić

Restruktuiranje sektora željeznica u Bosni iHercegovini će se vršiti prema Zakonu o Željezni-cama BiH donesenom u skladu sa direktivamaEvropske Unije i najnaprednijom praksom evro-pskih željeznica, na načelu razdvajanja željez-ničkog prevoza i željezničke infrastrukture u zaseb-ne kompanije, te uspostavljanja funkcija Željez-ničkog regulatornog odbora kao nezavisnog tijelana nivou BiH, rekao je Nail Šećkanović, ministarprometa i komunikacija Federacije BiH

�� Na čemu se u ovom trenutku treba baziratiposlovanje Željeznica FBiH?

- Željeznice Federacije BiH treba da postignuproduktivnost ugovorenu sa EBRD London od250.000 jedinica, da očuvaju odnos cijene prevozanaspram operativnih troškova veću od 1,1%; dapotpunije koristi ogromnu imovinu koju je ovojkompaniji Federacija stavila na raspolaganje; daefikasnije koristi ogromni stručni i kadrovski poten-cijal od 4000 zaposlenih: da smanjii pojedine tro-škove na koje javnost može biti osjetljiva. Sva ovapitanja su izuzetno zahtjevna, traže studiozan pri-stup, sofisticiranu organizaciju i domaćinski odnoskako menadžmenta, rukovodnog osoblja, tako isvih zaposlenih. U tom smislu Ministarstvo planirada pristupi sagledavanju optimalnog organizovanjainfrastrukture i operacija i njihovom reorganizova-nju, u sklopu restrukturiranja sektora željeznica, uskladu sa potrebama racionalne ekonomije.

�� Kako će se na nas odraziti ekspanzija inter-modalnog transporta?

- Ekspanzija intermodalnog transporta u svi-jetu, posebno sa stanovišta korištenja što jeftinijihvidova transporta i obnovljive energije, nećemimoići ni Bosnu i Hercegovinu. Ministarstvo cijeniznačaj i potencijal u Bosni i Hercegovini razvojaintermodalnog transporta. U toj funkciji je po prviput za 2008. godinu u godišnjem ugovoru o sufi-nansiranju unešena stavka o podsticanju intermo-dalnog transporta sa 500.000 KM; priprema seobnova i razvoj Luke Brčko, te pruge Brčko Tuzla -Banovići i Doboj -Tuzla - Zvornik. Rade se i poseb-ne studije razvoja intermodalnog transporta u BiH,a u toj fukciji je aktuelni projekat izgradnje kontej-nerskog terminala u Luci Ploče.

�� Da li ćemo otvarati nove željezničke trase?- U narednim godinama se može očekivati

dalja ekspanzija željezničkog saobraćaja u Evropi,ali i u Bosni i Hercegovini. To stvara potrebu, kakoza poboljšanjem korištenja postojećih, tako i zaizgradnjom novih željezničkih pruga. Prije svega,treba završiti obnovu željezničkih pruga na korido-ru Vc i liniji paralelnoj sa Koridorom X kroz Bosnu

i Hercegovinu. Ovo treba završiti u tekućem sred -njoročju do 2010.godine, do kada treba izvršiti imodernizaciju tuzlanskog željezničkog čvora. Osimtoga, zbog potrebe razvoja projekta RafinerijeBosanski Brod, treba prugom povezati BosanskiBrod sa Modričom.

Obnovljena je i akuelizovana kao evropskiprojekat ranija inicijativa za izgradnju Jadransko-jonske pruge. U tom sklopu Bosna i Hercegovina jeposebno zainteresovana da se izgradi dio ovepruge Split-Čapljina-Trebinje-Nikšić, čime bi se zaoptimalno korištenje željeznica povezale svejadranske luke. Delegacija komisije EvropskeUnije u BiH je raspisala tender za fizibiliti studiju zaizgradnju dijela ove pruge i mi s tim ozbiljno raču-namo u periodu iza 2015.godine.

�� Kako očekujete da će biti organizovan že lje -z nički sektor u BiH u budućnosti?

- Očekuje se rad na redefinisanju BHŽJKSarajevo. Svrhe i ovlašćenja BHŽJK su definisaneSporazumom entiteta o osnivanju: (1)instituciona-lna saradnja između entiteta i njihovih željezničkihkompanija za neometano, sigurno i redovno odvi-

janje međuentitetskog i međunarodnog prometa;(2)donošenje odluka o željezničkoj infrastrukturi injenom korišćenju-dodjela željezničkih pravaca zameđuentitetski i međunarodni promet, uspostavlja-nje, publikovanje i slanje međuentitetskih redovavožnje, usklađivanje svih željezničkih sistema kojise koriste na željezničkoj mreži, usklađivanje iodređivanje naknada za infrastrukturu, plaćanjeračuna između željezničkih kompanija posebno poosnovu podjele prihoda između operacija i infra-strukture, ukupna kontrola poštivanja propisa omeđuentitetskom i međunarodnom prometu kojesu izdale institucije BiH; (3)putevi i načini poboljša-nja međuentitetskog i međunarodnog željezničkogprometa; (4)unaprijeđenje prometa na ogranku Vckoridora i liniji paralelnoj koridoru X; (5)upravljanjedonacijama; (6)djelovanje kao zajednički međuna-rodni željeznički predstavnik entiteta i novog želje -zničkog sektora u BiH; (7)uz poseban mandat enti-teta ili željezničkih kompanija nabavka opreme,voznog parka ili izgradnja i upravljanje elementimaželjezničke infrastrukture.

Struktura BHŽJK je u osnovi uspostavljena:Korporacijom rukovodi profesionalni tročlaniPoslovodni odbor, upravlja Upravni odbor u kojemsu predstavnici osnivača - dva entitetska ministar-

stva, predstavnici privrede, sindikata i najznačajni-jih korisnika prevoza. Korporacija je angažovanana mjerama za unapređenje i povećanje prometana glavnim željezničkim linijama u BiH-koridor Vc ilinija paralelna K- X i u sklopu toga je pod njenimvođstvom utvrđivan srednjoročni plana obnove irazvoja, ostvaren kredit EBRD i EIB od 61 mil E zarealizaciju projekta “Obnova željeznica u BiH I” ipripremljena realizacija projekta “Obnova željezni-ca u BiH II” vrijednog sa PDV preko 200 milionaeura i više drugih; Projekti za obnovu željezničkeinfrastrukture se implementiraju putem jedinstve-nog PIU osnovanog i vođenog od strane BHŽJK ito je primjer u pozitivnom smjeru.

Izmjene Sporazuma eniteta o osnivanjuBHŽJK, po kojem bi se Korporacija utemeljila kaojedini menadžer željezničke infrastrukture, naišlesu na neprevaziđen otpor i stav RS da se zadržineracionalan sistem dva menadžera, što je u osno-vi razlog ozbiljnog kašnjenja u primjeni navedenogzakona.

�� Kako će biti riješeno pitanje finansiranja uskladu sa odrednicama EU?

Polazeći od opredjeljenja izgrađenog uFederaciji BiH da entiteti, izdvajajući iz sadašnjihentitetskih željezničkih kompanija infrastrukturu,formiraju u Bosni i Hercegovini jednog menadžerajavne željezničke infrastrukture u skladu sa Ane-ksom 9 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH,postavlja se pitanje harmonizovanog rješenja fina-nsiranja ove djelatnosti, budući da je politikaEvropske Unije da se infrastruktura finansira odstrane države i da se stvore približno isti uslovi pri-vređivanja drumskih i željezničkih operatora. To rje-šenje je nužno da bi se stvorili uslovi da menadžerinfrastrukture može biti jedinstven poslovni subjekt.

Prevladalo je uvjerenje da će biti nužnoizmeđu entiteta sklopiti ugovor o jedinstvenommenadžeru infrastrukture, kojim će se ustanovitinjegove funkcije u skladu sa definicijom datomDirektivom EU 440/91, povjeriti mu imovinu naupravljanje i korištenje, utvrditi način donošenja iverifikacije poslovne politike, planova i podnošenjaračuna vlasnicima i državi. Stiče se uvjerenje da ćejedan menadžer infrastrukture teško biti prihvatljivza Republiku Srpsku ako se ne izvrši snažan uticajmeđunarodne zajednice.

S obzirom na neslaganje predstavnika RS saonim što se kao zajedničko predlaže u željezni-čkom sektoru BiH, bilo bi nužno pitanje novog Spo-razuma na odgovarajući način unijeti u Vladu RS,u korist prihvatanja evropskih rješenja o jednommenadžeru infrastrukture, slijedom primjera kakavje CRA, UIO, Oružane snage BiH i dr.

INTERVJU Nail Šećkanović, ministar prometa i komunikacija FBiH

Kadrovski potencijal treba efikasnije koristiti

Ekspanzija intermodalnog transporta u svijetu, posebno sa stanovišta korište njašto jeftinijih vidova transporta i obnovljive energije, neće mimoići ni BiH

Zbog velikog interesovanja čitalaca, minis tra za promet i komunikacije FBiH

Naila Šećkanovića zamolili smo da odgovorina još neka pitanja za naš list

broj 5 april 2008.

Predstavnici željezni-čkih kompanija Bosne iHer cegovine i Crne Goredogovorili su se krajem feb -ru ara na sastanku u Podgo-rici, da u narednom peri odupripreme programe ak tiv -nosti za izgradnju prugeNikšić- Čapljina.

Procijenjeno je da biizgradnja pruge dugačke160 km mogla početi 2012.godine, a stručnjaci iz sara-jevskog Instituta IPSA reklisu da gradnja ovakvih pru -ga obično traje četiri- petgodina.

Na pitanje kakav jestav Željez nica Crne Gore uvezi inicijative za izgradnjupruge normalnog kolosjeka

Čapljina-Trebinje-Nikšić,predsjednik Odbora direkto-ra Željeznice Crne Gore DrMiodrag Gomilanović jeodgovorio:

- Inicijativu o izgradnjiželjezničke pruge norma -

lnog kolosjeka Čapljina-Trebinje-Nikšić ŽeljeznicaCrne Gore zdušno podrža-va. To je višegodišnja težnjakoja tinja još od 1976. godi-ne, odmah nakon ukidanjapruge uskog kolosjeka Bile-ća-Nikšić. Posljednih godi-na je dodatno aktu eliziranaopredjeljenjem Crne Goreda prugu Nikšić-Podgoricageneralno rekon struiše ielektrificira i čiji se cjelovitizavršetak očekuje do krajatekuće godine. Brojni surazlozi, ja ih cijenim kaopotpuno oprav danim i saekonomskog i svakog dru-gog as pek ta koji utiču napozitivan stav oko ovogapitanja. Zato je i nedvosmi-

slen do go vor svih željezni-čkih uprava (ŽCG, ŽFBiH iŽRS) da se hitno pristupiizradi Programa pripremnihaktivnosti i odgovarajućihstudija i druge tehničkedokumentacije kojima će sedo ka zati ekonomska oprav -danost izgradnje ovogaobjekta. Za očekivati je daće obje države učiniti napo-re da se nakon izrade odre-đenih podloga, prezentiranadležnim organima EU ifinansijskim organizacijamaova inicijativa i na taj načindobije finansijska i drugapodrška za realizacijuovoga projekta.

Predsjednik Uprave-generalni direktor Željezni-

ca Federacije BiH NarcisDžumhur istakao je da uBosni i Hercegovini imamnogo kompanija kojimasu potrebne logističke linije,za šta može biti iskorištenaLuka Bar, jer je Luka Pločeveć zasićena.

S tim u vezi, počet-kom marta ministar prome-ta i komunikacija BiH BožoLjubić i ministar saobraćaja,pomorstva i telekomunika-cija RCG Andrija Lomparpotpisali su Memorandum ozajedničkim aktiv nostimana izradi projektno- studij-ske dokumentacije za po -ve zivanje BiH i RCG želje -zničkom prugom Čapljina-Nikšić.

Saradnja ŽFBiH i KONČAR-apočela je ranih sedamdesetih godinaisporukom 54 diodne električne loko-motive serije 441, snage 4000 kW,napona napajanja 25 kV; 50 Hz, zabrzine do 120 km/h. Nakon završetkaisporuke na tim lokomotivama i naelektromotornim vozovima vršio segeneralni popravak s modifikacijama.

Zamolili smo dipl. eoc. VesnuBoinović-Grubić, člana Uprave KON-ČAR - ELEKTRIČNA VOZILA d.d. daprokomentariše dosadašnju saradnjusa ŽFBiH:

- KONČAR je razvio vlastiti pro-jekat modernizacije – tiristorizacijediodnih električnih lokomotiva, što jerezultiralo ugovaranjem tiristorizacijediodnih električnih lokomotiva serija441 i 461 proizvodnje KONČAR,ASEA i ELECTROPUTERE, te loko-motiva serije 44 proizvodnje ŠKODA.Ovaj projekat provodi se prilikomgeneralnog popravka lokomotiva sta-rih u pravilu preko 30 godina. Tiristo-rizacijom se lokomotive dovode navišu razinu tehnike primjenom suvre-menih tehničkih rješenja koja pove-ćavaju iskoristivost lokomotiva sobzirom na snagu, povećavaju sigur-

nost, smanjuju troškove održavanja,produžuju vremenski period izmeđudva generalna popravka, osiguravajuudobnost upravljanja i primjenjujesustav automatske vožnje lokomoti-va. Ovim projektom značajno se pro-dužuje životni vijek lokomotiva- kažedipl. eoc. Vesna Boinović-Grubić.

Ove godine obilježava se 10godina od isporuke prve, od ukupno22 ugovorene, tiristorizirane elektri-čne lokomotive za ŽFBiH, od kojih su20 za najveću brzinu 140 km/h, advije za 160 km/h. Svih 22 lokomoti-va ŽFBiH je iznajmio Turskim drža-vnim željeznicama (TCDD). U teškimuvjetima rada pokazale su izvrsneparametre (rezultate), te i dalje vozenakon što je na njima napravljen sre-dnji popravak uz saradnju stručnjakaŽFBiH i KONČAR-a u Centralnojradionici ŽFBiH u Rajlovcu. Ove loko-motive voze na magistralnoj pruzi, narelaciji Istambul – Ankara brzinamado 140 km/h, te ovu udaljenost odoko 600 kilometara prelaze za okopet sati. Godine 2005., za potrebeŽFBiH, ugovoren je posao general-nog popravka sa tiristorizacijom četirielektrične lokomotive, a 2007. godine

isti posao na slijedećih 14 lokomotivaod kojih je šest već isporučeno, aosam će biti isporučeno do sredine2009. godine. Nakon uspješne ispo-ruke lokomotiva, te dobrih rezultata uradu tiristoriziranih lokomotiva u vla-sništvu ŽFBiH, KONČAR je ugovorioiste poslove u regiji i to: 26 lokomoti-va za Hrvatske željeznice (HŽ) odkojih je 16 već ranije isporučeno, a10 će biti isporučeno do kraja 2008.godine. Željeznicama Srbije (ŽS)isporučeno je 38 lokomotiva od kojihsu 30 četveroosovinske, serije 441 iosam šestosovinske, serije 461. Za

Makedonske željeznice (MŽ) ugovo-reno je pet lokomotiva, od kojih trilokomotive serije 441 vozi, a dvijeserije 461 će biti isporučene poče -tkom 2009. godine. Za Rumunskeželjeznice (SNCFR) isporučene su trilokomotive serije 441. Za bugarskeželjeznice (BDŽ – EAD) ugovoreno je20 lokomotiva od kojih 12 serije 461 idvije serije 44 proizvodnje ŠKODAveć voze, a šest će biti gotove dokraja 2008. godine, dodaje Boinović-Grubić. Iz navedenog je vidljivo da jeKONČAR u proteklih 10 godina odisporuke prve tiristorizirane električnelokomotive za ŽFBiH ugovorio proje-kat tiristorizacije na ukupno 132 loko-motive od kojih 40 za ŽFBiH, a oče-kuju se i daljnja ugovaranja budućida u navedenim zemljama vozi višeod 1000 diodnih električnih lokomoti-va tih serija.

Paralelno sa ovim poslovimaKONČAR intenzivno radi na daljnjemrazvoju električne vuče, te se zaje-dno sa Željeznicama FBiH planirajunovi projekti. Osim razvoja svojihproizvoda KONČAR kvalitetno osigu-rava finansijska sredstva za realizaci-ju ugovora.

Sastanak željezničkih kompanija iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore

Pruga Nikšić - Čapljina oko 2012. g.

REGIONALNA SARADNJA Vesna Boinović-Grubić, član Uprave Končar - Električna vozila

Produžavamo životni vijek lokomotivamaKončar intenzivno radi na daljnjem razvoju električne vuče, te zajedno sa

Željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine planira nove projekte

Dr Miodrag Gomilanović

broj 5 april 2008.

(I DIO)Kuda dalje?

Priredila: mr.sc. Azra FerizovićPriredila: mr.sc. Azra Ferizović

Evropske željeznice su rezultat dugoročnog ifascinantnog razvoja započetog u prvoj poloviniXIX stoljeća, izgradnjom prve željezničke prugeizmeđu Stocktona i Darlingtona u Engleskoj, i dodanas su evoluirale u kompleksan tehničko-tehno-loški i organizaciono-ekonomski sistem. Kako suželjeznice imale ključnu ulogu u razvoju naciona-lnih ekonomija, tehnološko-organizacijska rješenjabila su primarno u funkciji nacionalnih zahtjeva, štoje imalo za posljedicu da evropski željezničkisistem i tržište budu kolaž loše uvezanih naciona-lnih željezničkih sistema.

Historijski gledano, željeznice u Evropi raz -vija le su se kao monolitne organizacije, koje suupravljale cjelokupnim kapacitetom (željezničkominfrastrukturom i mobilnim kapacitetima) te obavlja-le sve operativne i administrativne funkcije uz uni la -teralno određivanje koju uslugu da pružaju tržištu.

Naime, sve do kraja 80-ih godina prošlogavijeka, u svim evropskim zemljama, po pravilu,infrastrukturni i mobilni kapaciteti organizaciono iekonomski bili su vezani u jednom željezničkompreduzeću, što podrazumijeva da izgradnju, održa-vanje i eksploataciju kapaciteta vrši isto preduzećeu okviru jedinstvene željezničke organizacije. Invol-viranost javnog sektora u željeznički sistem evrop-skih država bila je značajna iz nekoliko, historijskih,razloga- željeznice su bile strateško sredstvo zaindustrijski i ekonomski razvoj i smatrane su dije-lom same države.

Međutim, u takvim okolnostima nije se vodiloračuna o rezultatima privređivanja željezničkih pre-duzeća. Netransparentna alokacija sredstava dobi-jenih od država, kroz godine neadekvatnog mena-džmenta, dovela je do pojave lošeg održavanjaželjezničke infrastrukture, zastarijevanja mobilnihkapaciteta, što je, u konačnici, rezultiralo padomkvalitete željezničkih usluga, gubljenjem tržišta, tesmanjenjem interesa država i reduciranjem sred-stava namijenjenih za finansiranje željezničkeinfrastrukture. S druge strane, enorman razvojautomobilske i avio industrije dodatno je uslovioslabljenje konkurentske pozicije željeznica (sa27,5% u 1970. godini, na 15,4% u 1990. u teret-nom saobraćaju, dok je u putničkom saobraćaju

tržišno učešće palo sa 10% u 1970. na svega 6,6%u 1990. godini), a time i upitnost daljnje egzistenci-je željezničkog sektora u Evropi.

Svjesnost na nivou donosioca odluka u EU oulozi transporta u cjelokupnom ekonomskom raz-voju postaje sve veća i konvergiranje ove tenden-cije ozbiljnim problemima, koji se odnose na zašti-tu okoliša i zagađenja koje izaziva cestovni sao-braćaj, uslovila je da željeznice dobiju prvu pozici-ju na listi prioriteta evropske transportne politike.Područje željeznica dobija veći značaj i dugoročnerazvojne planove, usvajanjem Bijele knjige o raz-voju zajedničke transportne politike (White Paperon Future Development of the Common TransportPolicy: A global approach to the construction of aCommunity framework for sustainable mobility,COM (92) 494, 02.12.1992).

Integrisanost transportnih struktura postalaje veoma značajna još od početka međuevropskesaradnje, definirane Rimskim sporazumom (Treatyof Rome, 1957.), no u tom smislu nije zabilježenznačajan napredak. Tek je pomenuta Bijela knjigaoznačila propusnicu za razvoj savremenog željez-ničkog transporta u Evropi. Naime, odredbamadokumenta stavljen je naglasak na integrirani pri-stup različitih vidova transporta, baziran na održivojmobilnosti. Ovo je značilo organiziranje transportakorištenjem optimalnih transportnih pravaca, vre-mena putovanja, uslova prijevoza i potrošnje ene-rgije, te kombiniranje različitih vidova transporta.

Novi koncept, koji je i danas izuzetno aktue-lan, u području evropske transportne politike, pro-movirao je koncept intermodalnosti.

Nešto kasnije, 1995. godine, prezentirana jetzv. Zelena knjiga- U pravcu fer i efikasnog utvrđi-vanja cijena transporta (Green Paper –TowardsFair and Efficient Pricing in Transport- Policy optionfor internalising the external costs of transport inthe EU, COM (95) 691, decembar, 1995.). Ovajdokument je, uz elemente fiskalne politike, pred-

stavljao razvojni plan baziran na tehnološkoj inova-ciji, na zaštiti ekoloških i socijalnih standarda, tejačanju konkurentnosti i međunarodnih odnosa usektoru transporta.

Naredna Bijela knjiga – Strategija revitalizaci-je željeznica Evropske Unije (White Paper-Strategyfor revitalising the Community’ s railways- COM(96) 421, 30.07.1996.) je apostrofirala nužnu refor-mu željezničkog sektora.

Kako bi zaustavila negativni trend, Evropskakomisija je usvojila niz legistativnih mjera s ciljemponovnog oživljavanja željeznica, te kreiranjajedinstvenog evropskog željezničkog sektora.

Historijsku prekretnicu u oblikovanju željezni-čkog sektora označilo je usvajanje Direktive(91/440/ECC) o razvoju željeznica Evropske unije(Concil Directive on the development of the Com-munity’s railways), 19.07.1991. godine.

Direktivom su afirmirani principi neovisnogupravljanja, računovodstvenog i organizacionograzdvajanja infrastrukture i transportnih operacija,poboljšanje finansijske situacije, te pristup željezni-čkoj infrastrukturi.

Naknadno su usvojene Direktiva o licencira-nju željezničkih kompanija 95/18/EC (Directive onthe licensing of railway undertakings, 19.06.1995.)i Direktiva o alokaciji infrastrukturnih kapaciteta iplaćanje naknada 95/19/EC (Directive on the allo-cation of railway infrastructure capacity and thecharging of infrastructure fees, 19.06.1995.).

U Izvještaju EC o implementaciji i uticajuDirektive 91/440 (Commision Report on the imple-mentation and the impact of Directive 91/440/EEC,COM(1998) 202), navodi se da je od njenog stu-panja na snagu poboljšana neovisnost kompanija,te da je značajno poboljšano područje saniranjagubitaka, međutim, direktiva nije bila dovoljna daosigura nivo separacije neophodan između infra-strukture i operacija ili da u dovoljnoj mjeri proširiprava pristupa infrastrukturi.

U zaključku Izvještaja istaknuta je potrebaza jasnijim definiranjem okvira za funkcioniranježeljezničkog transportnog tržišta, sa smjernicamaza naknade za korištenje infrastrukture, te alokaci-ju infrastrukturnih kapaciteta sa jasnim finansijskimokvirom za željezničke kompanije i da prava pristu-pa trebaju biti progresivno proširena sa sadašnjih5% nacionalnih tržišta na 25% u narednih desetgodina.

(U sljedećem broju: Vrijeme odluke)

broj 5 april 2008.

FELJTON

Evropska transportna politika u kontekstu razvoja željeznica

Uključivanje Željeznica Federacije BiH u evropske integracione tokove značajno pot crtava aktuelnostproblematike evropske transportne politike. Tekst u nastavku je prvi u seriji čla na ka (Vrijeme odluke,

Interoperabilnost i Na kolosjeku liberalizacije), kojima se želi dati jasan pre gled Evropske transportne politike, te aktivnosti i mjera poduzetih od strane Evropske komisije u sektoru željeznica

UMJETNICI

Inspirativne slike naše Jasne ZendželićVedrina i ljepota koja dolazi sa slika Jasne Zendželić, izne-

nadila je mnoge njene kolege. Sekretarica izvršnog direktora zaekonomske poslove ŽFBiH Seje Ramića, u slobodno vrijeme stvaraprekrasne slike, na kojima su najčešće motivi cvijeća i slonići.

- Inspiraciju nalazim u svemu što me okružuje. Uživam u tomešto radim. Slikam za svoju dušu, a o izložbi nikad nisam razmišlja-la- kaže Jasna.

Jasna je završila školu Primijenjenih umjetnosti u Sarajevu1984. godine, Odsjek za dizajn odjeće i dezena u klasi profesoriceVesne Antunović. Prije dvije godine sa svojim modelima učestvova-la je na „Fashion Weeku“, kojeg je organizirala Amela Radan, aimala je i reviju u sklopu „Sarajevske zime“ 2006. godine.

Iako je za svoje radove dobila mnoge pohvale i prijedloge zaizložbe, Jasna kaže da su slikarstvo i dizajn nešto što radi samo zasvoju dušu.

Najavom dolaska tri voza sa umjetnicimaiz cijelog svijeta na peron Željezničke stanice uSarajevu, 7. februara 2008. godine zvanično jeotvoren 24. po redu Međunarodni festival Sara-jevo „Sarajevska zima“, čiji je ovogodišnji moto„Barikade bez granica ‘68 – Novi vrli svijet“.

Umjetnike su dočekali predstavnici vlasti ibrojni gosti, a na prve taktove muzike Erika Bre-tona u hol Željezničke stanice „uletjeli“ su stu-denti noseći parole iz 1968. godine. Tu ih jedočekala jedna plesna skupina koja je plesaladžez balet, a poslije njih uslijedio je muzički per-formans umjetnika koji su se smjenjivali na dvijepostavljene bine.

Istovremeno, na velikim video zidovimaposjetioci su mogli pratiti isječke iz dokumentar-nih filmova o studentskim protestima iz 1968.godine, snimke drugih demonstracija, Vudstoka,govor Martina Lutera Kinga, protesta u Pragu,protesta protiv nuklearki...

Nakon himne Bosne i Hercegovine, pred-

sjedavajući državnog Predsjedništva, ŽeljkoKomšić podsjetio je na povelju Kulina bana ipovezao njen značaj sa ovogodišnji motomFestivala:

- Povelja Kulina bana nije samo državni-čki, ni trgovinski akt, već povelja slobode komu-niciranja, znak postojanja kulture u ophođenju sdrugima, ukidanja barikada, prepreka i granica.Bosna i Hercegovina je uvijek bila dio Evrope isvijeta i prihvatala sve pozitivne i slobodoumneuticaje. I danas, kada se hvalimo demokratskimdostignućima, moramo biti svjesni, posebno mi

političari, da slobode nikad nije dovoljno i da uvi-jek imamo barikade koje moramo uklanjati- ista-kao je Komšić.

Gradonačelnica Sarajeva Semiha Borovacrekla je da naši sugrađani imaju mnogo razlogada se ponose ovim Festivalom.

Francuski član Evropskog parlamenta iučesnik demonstracija na Sorboni 1968. godineDanijel Kon Bendit ukazao je na problem posto-janja granica.

- Nakon 40 godina još uvijek moramo ruši-ti granice naše političke fantazije. Još uvijek jepotrebno rušiti barikade u glavama. Zadovolj-stvo mi je doći u Sarajevo, grad gdje su košmarpatnje i nada u slobodu bili tako blizu jedno dru-gog- rekao je Bendit.

Završnicu ceremonije otvaranja ovogodiš-njeg festivala obilježio je spektakularni deseto-minutni vatromet ispaljen sa svih nivoa zgradeŽeljezničke stanice, propraćen svirkom „Saraje-vo Drum Orchestra“.

Svečano otvaranje „Sarajevske zime“ na Željezničkoj stanici u Sarajevu

Potrebno je rušiti barikade u glavamaZavršnicu ceremonije obilježio je spektakularni desetominutni vatromet

ispaljen sa svih nivoa zgrade Željezničke stanice u Sarajevu

broj 5 april 2008.

SS ppoovvooddoommHHaammddiijjaa ŠŠaalljjiicc::

IIsskkuussttvvoo ii kkaaddaarr ssiigguurraann ssuu oosslloonnaacc

Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine

broj 5

god II

april 2008.

TTuuzzllaa:: nnaajjzznnaaččaajjnniijjaauullooggaa uu pprreevvoozzuu rroobbee

BBrrččkkoo:: rraazzvvoojjnnaa ššaannssaa zzaa BBiiHH

NNiikkššiićć--ČČaapplljjiinnaa:: pprruuggaa ookkoo 22001122..gg..

AAnnaalliizzaa:: uussppjjeeššnnaappoosslloovvnnaa ggooddiinnaa

,,

Na osnovu člana 58. Statuta JP ŽFBH d.o.o. (Službene novine FBiH br.27/06), Uprava Društva je na svojoj XVII redovnoj sjednici 15. marta 2007. godine donijela odluku o davanju saglasnosti za izdavanje internog glasila „ŽFBH Info“.Uređivački kolegij: Smajo Salketić, Ninoslav Lučić, Sejo Ramić, Svetlana Mujkanović, Erich Šandor i

Azra Ferizović. Glavni i odgovorni urednik: Samir Kadrić. Redakcijski odbor: Fikret Mršo, Senka Račić i Mediha Živojević (foto). DTP Midhat Zahiragić. Dizajn naslovne strane Sabina Nikšić. Štamparija „Bemust“. List je besplatan. Adresa: Musala 2, Sarajevo. Tel.: ++387 33 251 120, fax.: 387 33 652 396, e-mail: info@zfbh.ba

Na Berlinskom kongresu 1878.godine Austrougarska monarhija je dobi-la zeleno svjetlo za okupaciju periferneturske pokrajine Bosne. Ministarstvorata dvojne monarhije naredilo je hitnuizgradnju željezničkih pruga u Bosni,prvenstveno za transport vojne opremena liniji prodora Austrougarske vojske, apo završetku vojnih operacija, te prugeće se koristiti za izvoz šumskog i rudnogbogatstva. Krajem 1878. godine izgrađe-na je uskotračna željeznička pruga odBosanskog Broda do Dervente, a 1.avgusta 1978. godine iz Višegrada je

došao posljednji voz uzanom prugom uSarajevo. Slučajnost je htjela da suželjezničke uskotračne pruge u BiH egzi-stirale tačno 100 godina. U tom perioduizgrađene su hiljade kilometara uzanihpruga u BiH, a jedna od najznačajnijihbila je pruga Sarajevo- Uvac i Međeđa –Vardište. Dobila je naziv «Istočnapruga», a imala je višestruki značaj ustrategijsko- vojnom, privrednom, geo-grafskom pogledu.

Gradnja ove pruge počela je 1903.godine. Iz polazne stanice Sarajevo, sa530 metara nadmorske visine pruga sepenje uz uspon od 18 promila, do vodo-djelnice Stambolčić, na visinsku kotu od946 metara. Ova željeznička pruga, duž

svoje trase, prolazi kroz prekrasne krajo-like obrasle šumom, a na jednom svomdijelu kanjonima Miljacke, Prače i Drine.U stanicu Stambolčić dolazi se tunelomdugačkim 851,6 metara. Pruga je građe-na sa minimalnim prečnikom krivine 200metara, a njena ukupna dužina iznosila je166,5 km. Na njoj je probijeno 99 tunela iizgrađeno nekoliko vijadukata, punogalerija, potpornih i obložnih zidova. Usaobraćaj je puštena 4. jula 1906. godine.Na srbijanskoj strani, 2. februara 1925.godine izgrađena je pruga Vardište sačuvenom „Šarganskom osmicom“.

«Istočna pruga» je bila najskupljaizgrađena željeznička pruga do tada.Ukupna cijena koštanja pruge iznosila je75 miliona zlatnih kuna, ili 450.000 zlatnihkruna po jednom kilometru. Davne 1938.godine tadašnji ministar saobraćaja Kra-ljevine Jugoslavije, doktor MehmedSpaho uveo je u saobraćaj motorni vozna relaciji Beograd – Sarajevo – Dubrov-nik. To je bio izuzetno udoban voz, bezgareži i dima, a putovanje od Beogradapreko Sarajeva do Dubrovnika bilo je zna-tno skraćeno. Evropske turističke agenci-je u svojim programima i ponudamaputovanja kroz BiH nudile su kombinova-ne prevoze željeznicom, diližansama ifijakerima. I ova pruga je bila dio aran-

žmana i pružala je turistima nezaboravnaputovanja kroz krajolike BiH.

Ova priča i sjećanje na Istočnuuskotračnu prugu u današnjem vremenuima i svoj nastavak….

Naši istočni susjedi obnovili su„Šargansku osmicu“ i na tri staničnarastojanja: Šargan Vitasi, Jatare i MokraGora danas saobraćaju turistički vozovisa parnim lokomotivama. Interesovanjeturista za ovu atraktivnu prugu iz Evropei cijelog svijeta je ogromno. Turističkidjelatnici i željezničko osoblje ulažu veli-ke napore da tokom turističke sezone

prime sve zainteresovane i udovolje nji-hovim željama. Željeznice RS, od graniceBosne (stanica Dobrun), nastavile sugraditi prugu do Višegrada, a do ulaskaobnovljene željezničke pruge i ulaskapruge u grad Višegrad ostalo je samo1700 metara. Obnovit će se stara željez-nička stanica u Višegradu, izgraditi kolo-sječni kapaciteti, mala ložionica i okre-taljka. Tako će i naša država imatinovoizgrađenu-obnovljenu turističkuprugu, ali i značajne materijalne prihodeod nje. Gradnja ove turističke prugemože biti i pozitivan primjer kako bi seobnovile još neke zaboravljene i ugaše-ne uskotračne željezničke pruge u BiH….

Foto i tekst: Ajdin Fevzija Braco

IZ HISTORIJE NNaajjsskkuupplljjaa iizzggrraađđeennaa žžeelljjeezznniiččkkaa pprruuggaa

„Ćiro“ ponovo u Višegradu„Ćiro“ ponovo u VišegraduUUkkuuppnnaa cciijjeennaa pprruuggee iizznnoossiillaa jjee 7755 mmiilliioonnaa zzllaattnniihh kkuunnaa,, iillii 445500..000000 zzllaattnniihh kkrruunnaa ppoo jjeeddnnoomm kkiilloommeettrruu