MINISTARSTVO PRAVOSUA

Nacrt Prijedlog Zakona broj______

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O NAKNADI ZA IMOVINU ODUZETU ZA VRIJEME JUGOSLAVENSKE KOMUNISTIKE VLADAVINE

Zagreb, lipanj 2011. g.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O NAKNADI ZA IMOVINU ODUZETU ZA VRIJEME JUGOSLAVENSKE KOMUNISTIKE VLADAVINEI. USTAVNA OSNOVA ZA DONOENJE ZAKONA Ustavna osnova za donoenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine sadrana je u odredbi lanka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj: 56/90., 135/97., 8/98. proieni tekst, 113/00., 124/00. proieni tekst, 28/01., 41/01. proieni tekst, 55/01. ispravak, 76/10. i 85/10. proieni tekst). II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE E DONOENJEM ZAKONA PROISTEI Nakon uspostave samostalne i neovisne Republike Hrvatske, a u cilju sreivanja zateenih, sloenih vlasnikih odnosa te ispravljanja nepravdi uinjenih prijanjim vlasnicima prisilnim oduzimanjem njihove imovine i steenih prava, u funkciji daljnjega svekolikog gospodarskog razvitka Republike Hrvatske, Hrvatski sabor je donio Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine (Narodne novine, broj 92/96. u daljnjem tekstu: Zakon o naknadi). Odlukom i rjeenjem Ustavnoga suda Republike Hrvatske, broj: U-I-673/1996 i dr., od 21. travnja 1999. godine, ukinute su djelomino ili u cijelosti odredbe toga Zakona koje su se odnosile na nemogunost stranih dravljana na ostvarivanje prava na naknadu. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine (Narodne novine, broj 80/02. i 81/02.) propisano je da prijanji vlasnik nema pravo na naknadu u sluaju kada je pitanje naknade rijeeno meudravnim sporazumima, a da iznimno ta prava mogu stei strane fizike i pravne osobe ako se to utvrdi meudravnim sporazumima. Ovakvo ureenje dovelo je do razliitog pravnog shvaanja u primjeni Zakona o naknadi pa je slijedom navedenoga, sainjen ovaj Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o naknadi. Osnovna pitanja koja su ureena ovim Zakonom odnose se na mogunost stranih dravljana na ostvarivanje prava na naknadu imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine i otvaranje novoga roka za podnoenje zahtjeva od strane stranih dravljana. Posljedice koja e proistei donoenjem ovoga Zakona ogledat e se u cjelovitom zakonskom rjeenju ostvarivanja prava na naknadu stranih fizikih osoba u odnosu na postojee rjeenje.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOENJE ZAKONA Za provedbu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o naknadi potrebno je osigurati sredstva u dravnom proraunu Republike Hrvatske, jer se radi o stranim dravljanima koji do sada nisu mogli ostvarivati prava iz Zakona o naknadi pa za tu svrhu nije do sada bilo osiguranja sredstava u dravnom proraunu. Toan broj eventualnih stranih dravljana kao potencijalnih ovlatenika naknade se ne moe znati. Meutim, kako su strani dravljani i bez obzira na nemogunost ostvarivanja prava po Zakonu o naknadi ipak podnosili zahtjeve to su pribavljeni podaci o broju takvih zaprimljenih zahtjeva. Podaci su dobiveni od ureda dravne uprave u upanijama, slubi nadlenih za imovinskopravne poslove s obzirom da su to tijela dravne uprave koja zaprimaju zahtjeve i provode postupak (ovisno o tome na podruju kojega ureda se nalazi imovina stranoga dravljanina). Broj zaprimljenih zahtjeva je 4.211. Kako bi se barem priblino moglo predvidjeti optereenje dravnog prorauna Republike Hrvatske Fond za naknadu oduzete imovine izradio je projekciju prosjenih moguih obveza Republike Hrvatske u odnosu na naprijed navedeni broj podnesenih zahtjeva stranih dravljana pod pretpostavkom da e naknada utvrena stranim dravljanima biti istovjetna naknadi utvrenoj hrvatskim dravljanima u pogledu vrste nekretnine i razmjera naknade. Svakako treba uzeti u obzir da je ova procjena izraena samo da bi se mogle imati neke relacije koliko bi ta naknada mogla iznositi u predmetnom sluaju. Prema ovako izraenoj projekciji postojala bi obveza Republike Hrvatske za osiguranje ukupno utvrene prosjene naknade u iznosu od 752.081.380,85 kn, i to u novcu (144.950.077,07 kn) i obveznicama Republike Hrvatske (607.131.303,77 kn). Kako bi prema predvienim novelama predmetnoga Zakona isplata obveznica trebala zapoeti 2015. godine to bi u dravnom proraunu Republike Hrvatske trebalo godinje osigurati sredstva za isplatu naknade u obveznicama Republike Hrvatske poevi od 2015. do 2034. godine u iznosu od 30.356.565,18 kn (budui da je iznos polugodinjeg anuiteta 15.178.282,59 kn). Pod pretpostavkom da e se zahtjevi stranih fizikih osoba za oduzete stanove koji se ne mogu vratiti u vlasnitvo rijeiti kroz razdoblje od 12 godine (to je realno za oekivati), u tom razdoblju biti e potrebno godinje osigurati 12.079.173,09 kn. Ove iznose treba planirati u onim godinama koje dolaze nakon stupanja na snagu Zakona, jer je rok za izvrenje rjeenja 6 mjeseci od pravomonosti rjeenja (dakle, s poetkom najranije u 2012. godini). Naime, u novcu se isplauje iznos od 25% od naknade utvrene za stanove na nain propisan stavkom 1. lanka 28. Zakona o naknadi u roku od est mjeseci od dana pravomonosti rjeenja kojim je prijanjem vlasniku utvreno pravo na naknadu.

to se tie prijedloga za pokrivanje poveanih rashoda i izdataka prorauna to je mogue jedino iz opih prihoda prorauna. Meutim potrebno je ukazati da je mogue da broj stranih fizikih osoba ovlatenika naknade bude znatno vei od 4.211 zahtjeva, koliko ih je bilo evidentirano do sada, tako pod pretpostavkom da e taj broj biti 30% vei (odnosno da e se naknada odreivati za 5.474 ovlatenika naknade) u dravnom proraunu Republike Hrvatske trebalo bi godinje osigurati sredstva za isplatu naknade u obveznicama Republike Hrvatske poevi od 2015. do 2034. godine u iznosu od 39.463.534,73 kn (budui da je iznos polugodinjeg anuiteta 19.731.767,36 kn), a u kojem sluaju bi ukupno utvrena naknada iznosila 977.705.795,10 kuna, od toga u obveznicama Republike Hrvatske 789.270.694,90 kn, a u novcu 188.435.100,19 kn (u razdoblju od 2012. do 2024. godine iznos od 15.702.925,02 kn godinje u novcu). Navedena projekcija trpi prigovore s obzirom da se iznos mijenja ovisno o tome da li je: - naknada utvrena u dionicama ili udjelima iz portfelja Agencije za upravljanje dravnom imovinom, - izvren povrat u naravi, - zahtjev odbijen odnosno odbaen. Prema tome, tako dugo dok nadleni uredi dravne uprave u upanijama pravomono ne rijee podnesene zahtjeve nemogue je odgovoriti na pitanja koja bi dala potpun i toan pregled obveza Republike Hrvatske. IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOENJEM Tekst Zakona dan je u obliku Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine. V. TEKST ODREDBI VAEEGA ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU I DOPUNJUJU Tekst odredbi Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine (Narodne novine, broj 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02.) koje se mijenjaju i dopunjuju, dane su u prilogu Prijedloga zakona.

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O NAKNADI ZA IMOVINU ODUZETU ZA VRIJEME JUGOSLAVENSKE KOMUNISTIKE VLADAVINElanak 1. U lanku 9. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine (Narodne novine, broj: 92/96., 39/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02., u daljnjem tekstu: Zakon o naknadi) stavak 2. mijenja se i glasi: U sluaju kada pravo na naknadu ostvaruju zakonski nasljednici prvoga nasljednoga reda, kao prijanji vlasnici u smislu stavka 1. ovoga lanka, svaki nasljednik moe ostvariti pravo na naknadu samo za svoj nasljedni dio. Pravo na naknadu imaju i posvojenik i posvojitelj kada su zakonski nasljednici prvoga nasljednoga reda pod uvjetom da se radi o posvojenju sa srodnikim uinkom i da to posvojenje nije protivno prisilnim propisima Republike Hrvatske. Stavak 3. brie se.

lanak 2. lanak 10. brie se.

lanak 3. Iza lanka 12. dodaje se nova Glava II.a Postupak i nain ostvarivanja prava na naknadu za oduzetu imovinu stranih fizikih osoba i lanci 12.a, 12.b, 12.c, 12.d, 12.e, 12.f, 12.g, 12.h, 12.i, 12.j, i 12.k koji glase: II.a POSTUPAK I NAIN OSTVARIVANJA PRAVA NA NAKNADU ZA ODUZETU IMOVINU STRANIH FIZIKIH OSOBA lanak 12.a Strane fizike osobe mogu ostvarivati pravo na naknadu za oduzetu imovinu pod uvjetima iz ovoga Zakona. U smislu stavka 1. ovoga lanka ne smatraju se stranim fizikim osobama one osobe koje uz strano dravljanstvo imaju i hrvatsko dravljanstvo i koje su kao hrvatski dravljani mogle ostvarivati prava po Zakonu o naknadi.

Iznimno od stavka 1. ovoga lanka dravljani drava koje su na svojem dravnom podruju provodile prisilno oduzimanje imovine (konfiskacija, nacionalizacija i sl.) mogu ostvariti prava iz ovoga Zakona pod uvjetom da je takvo pravo dano i hrvatskim dravljanima u tim dravama. Prijanji vlasnik nema pravo na naknadu za oduzetu imovinu u sluaju kada je pitanje naknade ve rijeeno meudravnim sporazumima.

lanak 12.b Zahtjev za naknadu oduzete imovine mogu podnijeti prijanji vlasnici koji su strani dravljani, i to: - koji nisu do sada podnijeli zahtjev, - iji su zahtjevi pravomono odbijeni odnosno odbaeni jer nisu imali hrvatsko dravljanstvo. Postupak po zahtjevima iz stavka 1. ovoga lanka provodi se po odredbama Zakona o opem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 47/09.). lanak 12.c Stranim fizikim osobama ne mogu se na temelju ovoga Zakona dati u vlasnitvo nekretnine koje prema posebnim propisima u Republici Hrvatskoj strani dravljani ne mogu stjecati, ve im se naknada odreuje u drugom obliku. Naknada u drugom obliku odreuje se i stranim fizikim osobama kojima se zbog nepostojanja uzajamnosti u stjecanju prava vlasnitva na nekretninama izmeu Republike Hrvatske i drave iji su dravljani nekretnine ne mogu dati u vlasnitvo.

lanak 12.d Ovlatenicima naknade koji na temelju ovoga Zakona ostvare pravo na naknadu u obveznicama Republike Hrvatske dodjeljivat e se obveznice Republike Hrvatske za naknadu imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine. Izdavatelj obveznica iz stavka 1. ovoga lanka je Fond za naknadu oduzete imovine.

lanak 12.e Obveznice iz lanka 12.d ovoga Zakona glase na kune i isplative su u jednakim polugodinjim obrocima tijekom 20 godina poevi od 1. sijenja 2015. godine.

Visina naknade u obveznicama utvruje se u kunskoj protuvrijednosti EUR-a, prema srednjem teaju Hrvatske narodne banke na dan donoenja rjeenja o pravu na naknadu. Obveznica se isplauje u kunskoj protuvrijednosti EUR-a prema srednjem teaju Hrvatske narodne banke na dan isplate obroka obveznice.

lanak 12.f Ovim Zakonom ustrojava se jedinstvena evidencija o svim podnesenim zahtjevima stranih fizikih osoba, predmetima naknade i rjeenjima o naknadi za oduzetu imovinu, koju vodi ministarstvo nadleno za poslove pravosua. Slube nadlene za obavljanje imovinskopravnih poslova u uredima dravne uprave u upanijama dune su po jedan primjerak zahtjeva s prilozima te primjerak pravomonog rjeenja kojim se postupak pravomono okonava dostaviti ministarstvu nadlenom za poslove pravosua. Ministar nadlean za poslove pravosua donijet e pravilnik o voenju jedinstvene evidencije iz stavka 1. ovoga lanka kojim e propisati nain i postupak voenja evidencije te propisati rokove u kojima su slube nadlene za obavljanje imovinskopravnih poslova u uredima dravne uprave u upanijama dune dostaviti zahtjeve s prilozima i rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka.

lanak 12.g Postupak se provodi na zahtjev prijanjega vlasnika. Zahtjev se podnosi nadlenoj slubi ureda dravne uprave prema mjestu gdje se nalazi imovina koja je predmet naknade. Zahtjev s prilozima nadlena sluba ureda dravne uprave dostavlja nadlenom dravnom odvjetnitvu Republike Hrvatske koje ima poloaj stranke u postupku i ministarstvu nadlenom za poslove pravosua.

lanak 12.h Zahtjev za naknadu oduzete imovine sadri: 1. Podatke o podnositelju zahtjeva: - ako zahtjev podnosi prijanji vlasnik: ime i prezime, dravljanstvo, podatke o roenju i stalnom prebivalitu, osobni identifikacijski broj (OIB), ime i prezime te prebivalite opunomoenika ako podnositelj zahtjeva nema stalno prebivalite na teritoriju Republike

Hrvatske, odnosno ime i prezime te prebivalite opunomoenika za primanje pismena (ukoliko nije imenovan opunomoenik); - ako zahtjev podnosi zakonski nasljednik: ime i prezime, dravljanstvo, podatke o roenju i stalnom prebivalitu, osobni identifikacijski broj (OIB), ime i prezime te prebivalite opunomoenika ako podnositelj zahtjeva nema stalno prebivalite na teritoriju Republike Hrvatske, odnosno ime i prezime te prebivalite opunomoenika za primanje pismena (ukoliko nije imenovan opunomoenik), podatke o datumu roenja i smrti te posljednjem stalnom prebivalitu i dravljanstvu prijanjega vlasnika, podatke kojima dokazuje da je u rodbinskoj vezi prvog nasljednog reda s prijanjim vlasnikom. 2. Podatke o imovini koja je predmet naknade, ako se zahtjev odnosi na nekretninu u zahtjevu treba navesti: - podatke o mjestu gdje se nekretnina nalazi te tko danas ima pravo vlasnitva odnosno raspolaganja nad tom nekretninom, broj zemljinoknjine estice i zemljinoknjinoga uloka te naznaku katastarske opine u kojoj se nalazi predmetna nekretnina. 3. Pravnu osnovu podravljenja, odnosno podrutvovljenja imovine koja je predmet naknade.

lanak 12.i Uz zahtjev se prilae: 1. dokaz o dravljanstvu, 2. akt o podravljenju - podrutvovljenju odnosno oduzimanju imovine, 3. zemljinoknjini izvadak sa svim upisima i ispisima od dana podravljenja podrutvovljenja do dana podnoenja zahtjeva, 4. posebna (specijalna) punomo ne starija od 3 mjeseca (neovisno o tome tko je opunomoenik), 5. izvadak iz matice umrlih ili rjeenje o proglaenju nestale osobe umrlom ako zahtjev podnosi zakonski nasljednik, 6. pravomono rjeenje o nasljeivanju, 7. ostale isprave ili dokaze kojima se moe utvrditi osnovanost zahtjeva. lanak 12.j Kada je jedan od nasljednika prijanjeg vlasnika ostvario pravo na naknadu i za imovinu nasljednika koji nije podnio zahtjev odnosno iji je zahtjev pravomono odbijen/odbaen primjenom tzv. naela priratanja, smatra se da je glede te imovine

uspostavljeno stanje kakvo je bilo prije oduzimanja pa drugi nasljednici ne mogu ostvarivati prava po odredbama ovoga Zakona. U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka nasljednik koji nije podnio zahtjev odnosno iji je zahtjev pravomono odbijen/odbaen ima pravo naknadu potraivati od nasljednika koji je pravo na naknadu ostvario i za njegov dio. Kada je Republika Hrvatska stekla pravo vlasnitva na temelju lanka 77. Zakona o naknadi i raspolagala imovinom steenom po toj osnovi do stupanja na snagu ovoga Zakona, strane fizike osobe imaju pravo na naknadu u drugom obliku po odredbama ovoga Zakona. lanak 12.k Ako ovim Zakonom nije drukije propisano odredbe Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine (Narodne novine, broj: 92/96., 39/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 65/01. i 118/01.) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine (Narodne novine, broj: 80/02. i 81/02.) primjenjuju se i na zahtjeve podnesene u smislu odredbi ovoga Zakona. lanak 4. lanak 28. stavak 2. mijenja se i glasi: Iznos naknade utvren na nain propisan stavkom 1. ovoga lanka, Fond isplauje prijanjem vlasniku u novcu i obveznicama Republike Hrvatske. U stavku 4. rijei ili dionica odnosno udjela Hrvatskoga fonda za privatizaciju, briu se. lanak 5. lanak 49. stavak 2. mijenja se i glasi: Ako postoji razlika u vrijednosti nekretnine procijenjene u vrijeme donoenja prvostupanjskoga rjeenja prema stanju nekretnine kakova bi ona bila u vrijeme oduzimanja, sadanji vlasnik, odnosno nositelj prava koritenja i raspolaganja moe zahtijevati od prijanjega vlasnika da mu prizna suvlasnitvo u omjeru njegovih ulaganja, a moe umjesto suvlasnitva zahtijevati da mu isplati odgovarajuu novanu naknadu u omjeru tih ulaganja (fakultativne trabine) u skladu s propisima o stvarnim pravima, odnosno obveznim odnosima. Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: Pod ulaganjem u ume podrazumijevaju se sva ulaganja u nekretninu od oduzimanja do donoenja rjeenja o davanju ume u vlasnitvo, pod uvjetom da nije

izvrena ista sjea ume u koju su izvrena ulaganja. Ministar nadlean za poslove umarstva propisat e pravilnikom nain izrauna izvrenih ulaganja u ume. U stavku 4. rijei: stupanja na snagu ovoga Zakona zamjenjuju se rijeima: pravomonosti rjeenja. Dosadanji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.

lanak 6. U lanku 53. stavku 2. rijei ili u obveznicama Republike Hrvatske briu se, a iza rijei poduzea stavlja se toka.

lanak 7. U lanku 55. dodaju se toke 5., 6. 7 i 8. koje glase: 5. koja je umski kompleks, 6. koja je oduzeta kao poljoprivredno zemljite, a sada je uma i umsko zemljite, 7. koja je uma koja ima jedinstven sustav mrea putova, 8. koja je uma na kojoj su izgraeni umski objekti, lovake kue, umske ceste i dr.. lanak 8. lanak 58. mijenja se i glasi: Prijanjem vlasniku kojem na temelju ovoga Zakona pripada pravo na naknadu u vrijednosnim papirima (dionicama odnosno udjelima Agencije za upravljanje dravnom imovinom i/ili obveznicama Republike Hrvatske), ukupan iznos naknade utvrene prema mjerilima iz ovoga Zakona, ne moe prelaziti iznos od 3.700.000,00 kuna. U sluaju kada pravo na naknadu ostvaruju nasljednici prijanjeg vlasnika ukupan iznos naknade za sve nasljednike ne moe prelaziti iznos od 3.700.000,00 kuna.

lanak 9. lanak 61. brie se. lanak 10. U lanku 66. stavku 1. toka 1. alineja 1. rijei: jedinstveni matini broj graana zamjenjuju se rijeima: osobni identifikacijski broj, u daljnjem tekstu: OIB. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 11. Zahtjev za naknadu oduzete imovine mogu u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti prijanji vlasnici koji su strani dravljani. Zahtjev podnesen po proteku roka iz stavka 1. ovoga lanka odbacit e se pa podnositelj gubi sva prava iz ovoga Zakona. lanak 12. Postupci zapoeti po odredbama Zakona o naknadi koji nisu pravomono dovreni do stupanja na snagu ovoga Zakona dovriti e se po odredbama ovoga Zakona. lanak 13. Vlada Republike Hrvatske donijeti e u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uredbu iz lanka 48. stavka 2. Zakona o naknadi. lanak 14. Ministar nadlean za poslove pravosua donijet e u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnik o voenju jedinstvene evidencije iz lanka 12.f ovoga Zakona. Ministar nadlean za poslove umarstva donijeti e u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnik iz lanka 5. stavka 2. ovoga Zakona. Nadleni ministri donijet e u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona sve propise na temelju ovlatenja iz lanka 63. Zakona o naknadi. lanak 15. U Zakonu o naknadi u cijelom tekstu rijei: Hrvatski fond za privatizaciju u odreenom padeu zamjenjuju se rijeima: Agencija za upravljanje dravnom imovinom u odgovarajuem padeu, a rije: DEM zamjenjuje se rijeju: EUR.

lanak 16. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

OBRAZLOENJE POJEDINIH ODREDABA PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O NAKNADI ZA IMOVINU ODUZETU ZA VRIJEME JUGOSLAVENSKE KOMUNISTIKE VLADAVINEUz lanak 1. Pitanje utvrivanja kruga ovlatenika prava na naknadu za oduzetu imovinu u praksi je izazvalo brojne nedoumice. Razlog tim nedoumicama je bilo razliito tumaenje odredbi Zakona o nasljeivanju, emu je doprinio i izriaj odredbi stavka 2. i 3. Zakona o naknadi napose kod odreivanja kruga nasljednika prvog nasljednog reda (brani drug) te smrti ovlatenika naknade u tijeku postupka i prava njegovih nasljednika, kao i stajalita o tzv. naelu priratanja pa se stoga ukazala potreba za izmjenu stavka 2. i brisanje stavka 3. lanka 9. Zakona o naknadi. Uz lanak 2. Budui da se iza lanka 12. dodaje nova Glava II.a Postupak i nain ostvarivanja prava na naknadu za oduzetu imovinu stranih fizikih osoba kojom se cjelovito ureuje naknaivanje oduzete imovine stranim fizikim osobama lanak 10. Zakona o naknadi postao je suvian pa je slijedom toga brisan. Uz lanak 3. Prema Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine (Narodne novine, broj 92/96.) strani dravljani nisu mogli ostvarivati prava predviena tim Zakonom. Meutim, Odlukom i rjeenjem Ustavnoga suda Republike Hrvatske, broj: U-I673/1996 i dr., od 21. travnja 1999. godine, ukinute su djelomino ili u cijelosti odredbe toga Zakona koje su se odnosile na nemogunost stranih dravljana na ostvarivanje prava na naknadu. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine (Narodne novine, broj 80/02. i 81/02.) propisano je da prijanji vlasnik nema pravo na naknadu u sluaju kada je pitanje naknade rijeeno meudravnim sporazumima, a da iznimno ta prava mogu stei strane fizike i pravne osobe ako se to utvrdi meudravnim sporazumima. S obzirom da je ovakvo ureenje dovelo do razliitog pravnog shvaanja u primjeni Zakona o naknadi, ovim lankom razrjeavaju se nastale nedoumice pa se iza lanka 12. dodaje nova Glava II.a Postupak i nain ostvarivanja prava na naknadu za oduzetu imovinu stranih fizikih osoba i lanci 12.a -12.k. Uz lanak 12.a

Ostvarivanje prava prema ovom lanku razliito je u odnosu na dravljane drava koje su na svom dravnom podruju provodile prisilno oduzimanje imovine od onih koje to nisu inile. Naime, za dravljane drava koje su na svom podruju provodile konfiskaciju, nacionalizaciju i slino predvien je uvjet uzajamnosti. Prema raspoloivim saznanjima sline mjere, osim bive SFRJ, provodile su i biva ehoslovaka (eka i Slovaka), bivi SSSR, Rumunjska, Bugarska, Poljska, Maarska, bivi DDR. Ukoliko je pitanje obeteenja za odreenu imovinu ve bilo rijeeno nekim od meudravnih sporazuma prijanji vlasnik nema pravo na naknadu. Jednako tako ovom odredbom propisano je (stavak 2.) da se stranim fizikim osobama ne smatraju one osobe koje uz strano dravljanstvo imaju i hrvatsko dravljanstvo i koje su, kao hrvatski dravljani, mogle ostvarivati prava po Zakonu o naknadi. Uz lanak 12.b Stavkom 1. predloenog lanka propisuje se krug osoba (stranih dravljana) koje mogu podnijeti zahtjev za naknadu oduzete imovine, i to onih koji nisu do sada podnijeli zahtjev te onih iji su zahtjevi bili pravomono odbijeni odnosno odbaeni jer nisu imali hrvatsko dravljanstvo. Poznato je da su neki od zahtjeva odbijeni odnosno odbaeni iz drugih razloga (neotklanjanja nepravilnosti uoenih u zahtjevima stranaka s obzirom na obavezan sadraj zahtjeva i priloga uz isti) pa je, upravo stoga, na ovakav nain odreen krug osoba koje mogu podnijeti zahtjev za naknadu oduzete imovine.. Stavkom 2. ovoga lanka propisuje se primjena Zakona o opem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09.) na postupke koji e se provoditi po zahtjevima za naknaivanje oduzete imovine podnesenim po odredbama ovoga Zakona. Uz lanak 12.c Strane fizike osobe izjednaene su u svojim pravima s dravljanima Republike Hrvatske glede naturalne restitucije, osim prava na restituciju kada se priznavanje tog prava protivi drugim zakonima koji odreuju na kojim nekretninama strane osobe ne mogu imati ni stei pravo vlasnitva u kojem sluaju te osobe imaju pravo na naknadu u drugom obliku umjesto restitucije. S obzirom da u pravnom sustavu Republike Hrvatske postoje posebni propisi po kojima strani dravljani ne mogu na teritoriju Republike Hrvatske stjecati pojedine vrste nekretnina ovom se odredbom respektiralo takvo normiranje pa po ovoj odredbi strani dravljani na temelju rjeenja donesenog prema predmetnom Prijedlogu ne bi mogli stjecati npr. poljoprivredno zemljite (Zakon o poljoprivrednom zemljitu) i dr. Jednako tako, stavkom 2. ovoga lanka kao uvjet za naturalnu restituciju davanje u vlasnitvo predvieno je postojanje uzajamnosti u stjecanju prava vlasnitva na nekretninama izmeu Republike Hrvatske i drave iji su dravljani podnositelji zahtjeva strane fizike osobe.

Uz lanak 12.d Ovim lankom propisuje se da e se stranim dravljanima koji na temelju odredaba ovoga Zakona steknu pravo na naknadu za oduzetu imovinu, dodjeljivati obveznice koje e izdavati Fond za naknadu oduzete imovine. Slijedom toga strani bi dravljani stekli pravo na jednaku naknadu za oduzetu imovinu kao i hrvatski dravljani koji su to pravo ostvarili na temelju odredaba Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine (Narodne novine, broj 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02.). Uz lanak 12.e Ovim lankom se propisuje poetak isplate i dospijea obveznice Republike Hrvatske koja e se dodjeljivati stranim dravljanima koji su na temelju ovoga Zakona postali ovlatenici naknade. Kako se radi o obveznicama koje su u cijelosti jednake obveznicama koje se dodjeljuju hrvatskim dravljanima na temelju Zakona o naknadi, predlae se odgoda poetka isplate navedenih obveznica za tri i pol godine, tako da je u stavku 1. ovoga lanka propisano da su obveznice isplative u kunama u jednakim polugodinjim obrocima tijekom 20 godina poevi od 1. sijenja 2015. godine. Naime, Zakonom o naknadi donesenim 1996. godine propisano je da obveznice glase na kune i isplative su u jednakim polugodinjim obrocima tijekom 20 godina, poevi od 1. sijenja 2000. godine, za hrvatske dravljane koji ostvare pravo na naknadu u ovom obliku. Time je bio odgoen poetak isplate obroka na tri godine od dana stupanja na snagu Zakona o naknadi pa se, stoga, na isti nain predlae urediti i prava ovlatenika stranih dravljana koji e ostvariti pravo na naknadu na temelju ovoga Zakona. Stavkom 2. predlae se na isti nain propisati kunsku protuvrijednost u EUR-ima kao zamjensku valutu DEM-ima te primijeniti srednji teaj Hrvatske narodne banke za EUR u skladu sa zakonima koji reguliraju plaanja u Republici Hrvatskoj. Sve ostale odredbe Zakona o naknadi koje se odnose na obveznice ostaju nepromijenjene. Uz lanak 12.f Ovim lankom propisano je ustrojavanje jedinstvene evidencije o svim podnesenim zahtjevima stranih fizikih osoba, predmetima naknade i rjeenjima o naknadi za oduzetu imovinu, koju vodi ministarstvo nadleno za poslove pravosua. Na taj nain se omoguava voenje evidencije na jednom mjestu te u svakom trenutku uvid u broj podnesenih zahtjeva stranih dravljana, dinamiku njihovoga rjeavanja te broj rijeenih zahtjeva.

Ovo stoga, i zbog osobite pozornosti, koja se rjeavanju ovih zahtjeva mora posvetiti. Stavkom 3. ovoga lanka propisano je da e pravilnik o voenju jedinstvene evidencije iz stavka 1. ovoga lanka donijeti ministar nadlean za poslove pravosua. Uz lanak 12.g Odredbom ovoga lanka propisano je da se postupak provodi po zahtjevu prijanjeg vlasnika te je propisana stvarna i mjesna nadlenost za provoenje postupka, kao i obveza nadlenog tijela za dostavljanje zahtjeva s prilozima nadlenom dravnom odvjetnitvu Republike Hrvatske, koje i u ovim postupcima ima poloaj stranke u postupku, i ministarstvu nadlenom za poslove pravosua. Uz lanak 12.h i 12.i Ovim odredbama propisuje se obavezan sadraj zahtjeva za naknadu oduzete imovine te se nabrajaju prilozi koji se uz taj zahtjev moraju dostaviti. Propisivanje sadraja zahtjeva te nabrajanje priloga koji se dostavljaju uz zahtjev posljedica su specifinosti ovih postupaka kao i proteka vremena od oduzimanja imovine pa budui da se radi o injenicama znaajnim za rjeavanje konkretne upravne stvari stranka je duna za svoje navode ponuditi dokaze. Uz lanak 12.j U upravno-sudskoj praksi zauzeto je stajalite da je cilj primjene Zakona o naknadi uspostavljanje odnosa kakvi su bili prije oduzimanja imovine te da stoga nije od bilo kakvog pravnog znaaja injenica koliko je zakonskih nasljednika prvog nasljednog reda naslijedilo prijanjeg vlasnika oduzete imovine i u kojim dijelovima su oni naslijedili prijanjeg vlasnika, budui da oduzeta imovina i nije bila predmet nasljeivanja. Prema istom stajalitu u primjeni citiranoga Zakona jedino je pravno odluno, da je zahtjev za povrat oduzete imovine podnijela osoba koja spada u krug zakonskih nasljednika prvog nasljednog reda, u kojem sluaju se glede takve imovine mora uspostaviti stanje kakvo je bilo prije oduzimanja te imovine tj. imovina vratiti u vlasnitvo. Slijedom toga, odredba lanka 77. Zakona o naknadi kojom je propisano da Republika Hrvatska stjee pravo vlasnitva na imovini koja je predmet naknade na temelju odredaba Zakona o naknadi glede koje zahtjev za naknadu nije podnesen ili je pravomono odbijen, ako zakonom nije drugaije propisano, ne moe se odnositi na imovinu u pogledu koje je zahtjev za naknadu podnesen pa makar i od jednog ovlatenika naknade i to za dio te imovine, ve da se u takvom sluaju imovina raspodjeljuje izmeu nasljednika koji su pravovremeno podnijeli zahtjev za povrat imovine. Iznijeto stajalite upravno-sudske prakse potvreno je i nizom rjeidbi Vrhovnog suda Republike Hrvatske. S obzirom na naprijed izloeno, predloenim stavkom 1. lanka 12.j propisuje se nemogunost ostvarivanja prava na naknadu kada je jedan od nasljednika prvog

nasljednog reda, primjenom tzv. naela priratanja, ostvario pravo na naknadu u cijelosti (bilo davanjem u vlasnitvo ili pak odreivanjem naknade u drugom obliku) te se upuuje nasljednika koji u ovakvim sluajevima nee moi ostvariti pravo na naknadu po odredbama ovoga Zakona na potraivanje od nasljednika koji je pravo na naknadu ostvario u cijelosti (stavak 2.). Stavkom 3. ovoga lanka propisano je da u sluaju da je Republika Hrvatska stekla pravo vlasnitva na temelju lanka 77. Zakona o naknadi i raspolagala imovinom steenom po toj osnovi do stupanja na snagu ovoga Zakona, strane fizike osobe imaju pravo na naknadu u drugom obliku po odredbama ovoga Zakona. Uz lanak 12.k Na zahtjeve podnesene u smislu odredbi ovoga Zakona, odredbom lanka 12.k propisano je da e se primjenjivati odredbe Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine (Narodne novine, broj: 92/96., 39/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 65/01. i 118/01.) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine (Narodne novine, broj: 80/02. i 81/02.) u sluaju da ovim Zakonom nije drukije propisano. Uz lanak 4. S obzirom da odredba lanka 28. Zakona o naknadi nije zaivjela u praksi, i to u dijelu u kojem se prijanjem vlasniku daje pravo izbora isplate dijela naknade u dionicama odnosno udjelima Hrvatskog fonda za privatizaciju, jer nikada nije donesen zakon ili drugi akt kojim bi bilo omogueno Fondu za naknadu oduzete imovine raspolagati dionicama ili udjelima iz dravnog portfelja kojim je iskljuivo upravljao Hrvatski fond za privatizaciju. S druge strane, Hrvatski fond za privatizaciju Zakonom o naknadi nije utvren obveznikom naknade za dio prodanih stanova. I u upravno-sudskoj praksi prevladalo je stajalite da se drugi dio naknade odreuje samo u obveznicama Republike Hrvatske jer je takav nain isplate siguran i u interesu je prijanjih vlasnika. Slijedom iznijetoga predloena je izmjena odredbe lanka 28. Uz lanak 5. Radi otklanjanja nejasnoa nastalih u primjeni lanka 49. Zakona o naknadi, izmijenjena je odredba stavka 2. i dodan novi stavak 3. Uz lanak 6. S obzirom da odredba lanka 53. stavka 2. Zakona o naknadi nije jasna, u praksi je izazivala probleme u primjeni, pogotovo u sluajevima kada ovlatenici naknade nisu iskazivali interes za oblik naknade u vrijednosnim papirima, budui da su iskljuivo zainteresirani za naturalni povrat. U takvim sluajevima, ovisno o nahoenju prvostupanjskog tijela, ono je vrilo izbor oblika naknade. Kako bi se to izbjeglo i radi ujednaavanja postupanja izvrena je predmetna izmjena. Uz lanak 7.

U primjeni odredbe lanka 55. Zakona o naknadi ustalila se praksa da se u vlasnitvo i posjed prijanjim vlasnicima ne daje uma koja je umski kompleks, koja je oduzeta kao poljoprivredno zemljite, a sada je uma i umsko zemljite, koja ima jedinstven sustav mrea putova i na kojoj su izgraeni umski objekti, lovake kue, umske ceste i dr. i to iz razloga velike vrijednosti izvrenih ulaganja pa se stoga ukazala potreba dopuniti lanak 55. kako je predloeno. Uz lanak 8. Predloenom izmjenom lanka 58. Zakona o naknadi najvei ukupan iznos naknade u vrijednosnim papirima dionicama odnosno udjelima Agencije za upravljanje dravnom imovinom i/ili obveznicama Republike Hrvatske koji se prijanjem vlasniku moe isplatiti ogranien je, i izriito je propisano da ne moe biti vei od 3.700.000,00 kuna. Istovremeno izvrenom izmjenom pojanjeno je da se ogranienje od 3.700.000,00 kuna odnosi i na sluajeve kada pravo na naknadu ostvaruju nasljednici prijanjeg vlasnika pa je tako izrijekom propisano da ukupan iznos naknade za sve nasljednike ne moe prelaziti iznos od 3.700.000,00 kuna. Uz lanak 9. Odredba lanka 61. Zakona o naknadi kojom je propisano da imatelji obveznica mogu obveznicu upotrijebiti za kupnju dionica ili udjela kojima raspolae Hrvatski fond za privatizaciju te kao plateno sredstvo za kupnju nekretnina u vlasnitvu Republike Hrvatske kao i nekretnina i drugog kapitala u postupku privatizacije sukladno odredbama posebnog zakona, u kojem sluaju se vrijednou obveznice smatra njezina nominalna vrijednost, nije zaivjela u praksi, a niti je donijet poseban propis kojim bi se to omoguilo imateljima obveznica pa se predlae brisanje ovoga lanka. Uz lanak 10. Izmjenom lanka 66. stavka 1. toke 1. alineje 1. izvreno je usklaenje s obzirom na poseban propis (Zakon o osobnom identifikacijskom broju). Uz lanak 11. Predmetnim lankom predvia se prekluzivni rok od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona u kojem roku strani dravljani trebaju podnijeti svoje zahtjeve za ostvarivanje prava koja su stekli po ovom Zakonu te posljedica nepodnoenja zahtjeva u tom roku. Uz lanak 12. S obzirom da su strani dravljani svoje zahtjeve podnosili i bez obzira na nemogunost ostvarivanja prava prema Zakonu o naknadi, a ti postupci nisu pravomono okonani predloenom odredbom propisano je da e se isti dovravati po odredbama ovoga Zakona.

Uz lanak 13. i 14. Odredbama ovih lanka propisani su rokovi, od 90 dana, u kojim e: - Vlada Republike Hrvatske donijeti uredbu iz lanka 48. stavka 2. Zakona o naknadi, budui da do sada nije bio propisan rok za donoenje te uredbe pa ista nije ni donesena (lanak 13.), - ministar nadlean za poslove pravosua donijeti pravilnik o voenju jedinstvene evidencije iz lanka 12. f ovoga Zakona (lanak 14. stavak 1.), - ministar nadlean za poslove umarstva donijeti pravilnik iz lanka 5. stavka 2. ovoga Zakona (lanak 14. stavak 2.) te - nadleni ministri donijeti propise na temelju ovlatenja iz lanka 63. Zakona o naknadi (lanak 14. stavak 3.). Uz lanak 15. Ovim lankom izvreno je usklaenje s obzirom na poseban propis (Zakon o upravljanju dravnom imovinom), kao i na okolnost da se od 2002. godine kao valuta primjenjuje EUR, jer je DEM prestao postojati. Uz lanak 16. Ovim se lankom predvia stupanje na snagu Zakona.

TEKST ODREDBI ZAKONA O NAKNADI ZA IMOVINU ODUZETU ZA VRIJEME JUGOSLAVENSKE KOMUNISTIKE VLADAVINE KOJE SE MIJENJAJU I DOPUNJUJU

lanak 9. Prava iz ovoga Zakona priznaju se fizikoj osobi - prijanjem vlasniku, odnosno njegovim zakonskim nasljednicima prvoga nasljednoga reda (u daljnjem tekstu: prijanji vlasnik). U pogledu prava nasljeivanja primjenjuju se odredbe Zakona o nasljeivanju, ako ovim Zakonom nije drukije propisano. Nasljednici prijanjega vlasnika stjeu vlasnitvo na imovini koja se daje neovisno o tome kako su vlasniki udjeli utvreni ranijim pravomonim rjeenjima o nasljeivanju prednika, ako se drukije ne sporazume (naknadno pronaena imovina). lanak 10. Prijanji vlasnik nema pravo na naknadu za oduzetu imovinu u sluaju kada je pitanje naknade rijeeno meudravnim sporazumima. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, prava propisana ovim Zakonom mogu stei i strane fizike i pravne osobe ako se to utvrdi meudravnim sporazumima. lanak 28. Nadlena sluba ureda dravne uprave pravo na naknadu prijanjem vlasniku utvruje rjeenjem na nain da se graevinska vrijednost stana (etalonska vrijednost umanjena za vrijednost amortizacije) uvea za poloajnu pogodnost stana na nain propisan Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Iznos naknade utvren na nain propisan stavkom 1. ovoga lanka, Fond isplauje prijanjem vlasniku u novcu te, po izboru prijanjega vlasnika, u obveznicama Republike Hrvatske ili dionicama, odnosno udjelima Hrvatskoga fonda za privatizaciju. U novcu se isplauje iznos od 25% od naknade utvrene na nain propisan stavkom 1. ovoga lanka, u roku od est mjeseci od dana pravomonosti rjeenja kojim je prijanjem vlasniku utvreno pravo na naknadu. Preostali iznos naknade prijanjem vlasniku isplauje Fond u obliku obveznica ili dionica odnosno udjela Hrvatskoga fonda za privatizaciju, na nain propisan posebnim Zakonom. Ako Fond ne isplati prijanjem vlasniku naknadu za oduzeti stan, prijanji vlasnik moe radi ostvarenja svoga prava podnijeti tubu nadlenom opinskom sudu. lanak 49.

Imovina koja je predmet naknade daje se prijanjem vlasniku prema stanju i nainu koritenja u kojem se nalazi u vrijeme donoenja prvostupanjskoga rjeenja o utvrivanju prava vlasnitva, bez obzira na nain koritenja u kojem se imovina nalazila u trenutku oduzimanja. Ako postoji razlika u vrijednosti nekretnine procijenjene u vrijeme donoenja prvostupanjskoga rjeenja prema stanju nekretnine kakova bi ona bila u vrijeme oduzimanja, sadanji vlasnik, odnosno nositelj prava koritenja i raspolaganja moe zahtijevati od prijanjega vlasnika da mu prizna suvlasnitvo u omjeru njegovih ulaganja ili da mu isplati odgovarajuu novanu naknadu u omjeru tih ulaganja u skladu s propisima o stvarnim pravima, odnosno obveznim odnosima. U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka, sadanji vlasnik, odnosno nositelj prava koritenja i raspolaganja nekretnine nije duan tu nekretninu predati prijanjem vlasniku u posjed, sve dok mu prijanji vlasnik ne isplati naknadu za uinjena ulaganja u visini utvrenoj meusobnim ugovorom ili pravomonom sudskom odlukom, ako se drukije ne sporazume. Za sporove o kakvom stvarnom pravu ili obvezi koji proisteknu iz rekonstrukcije (adaptacije, nadogradnje, dogradnje, sanacije, izmjene postojeih postrojenja i ureaja i sl.) kao i sporove glede prava na zajednikim dijelovima zgrade ili zemljita koji nastanu povodom vraanja nekretnine prijanjem vlasniku nadlean je sud, a rokovi protekom kojih se gubi pravo ili rokovi zastare poinju tei od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. lanak 53. Prijanjem vlasniku ne vraa se u vlasnitvo i posjed imovina (neizgraeno graevinsko zemljite, poslovni prostor i sl.) koja je sukladno Zakonu o pretvorbi drutvenih poduzea unesena u drutveni kapital poduzea, ve prijanjem vlasniku pripada pravo na naknadu u dionicama ili udjelima drutva u iji kapital je u postupku pretvorbe unesena ta imovina. Ako ostvarenje prava na naknadu iz stavka 1. ovoga lanka nije mogue zbog ve steenih prava treih osoba, prijanji vlasnik ostvaruje prava na naknadu u dionicama ili udjelima drutava iz portfelja Hrvatskoga fonda za privatizaciju, na nain propisan zakonom o pretvorbi drutvenih poduzea ili u obveznicama Republike Hrvatske. lanak 55. Ne vraa se imovina u vlasnitvo i posjed: 1. koja je nedjeljiv sastavni dio sustava mrea, objekata, naprava ili drugih sredstava javnih poduzea iz oblasti energetike, komunalne djelatnosti, prometa i veza te umarstva, 2. koja je izuzeta iz pravnoga prometa, odnosno na kojoj nije mogue stjecanje prava vlasnitva, 3. ijim bi se vraanjem bitno okrnjila prostorna cjelovitost, odnosno namjena uporabe prostora i imovine,

4. ijim bi vraanjem bila bitno okrnjena gospodarska odnosno tehnoloka funkcionalnost kompleksa (industrijski kompleks, komasirane gromade unutar poljoprivrednoga odnosno umskoga kompleksa i sl.). lanak 58. Prijanjem vlasniku kojem na temelju ovoga Zakona pripada pravo na naknadu iz lanka 47. ovoga Zakona, ukupan iznos naknade utvrene prema mjerilima ovoga Zakona, ne moe prelaziti iznos od 3.700.000,00 kuna. Odredba stavka 1. ovoga lanka o najveoj visini naknade, primjenjuje se i na druge oblike naknade propisane ovim zakonom, osim glede naknade za imovinu koja je unesena u drutveni kapital poduzea sukladno Zakonu o pretvorbi drutvenih poduzea. lanak 61. Imatelj obveznice moe obveznicu upotrijebiti za kupnju dionica ili udjela kojima raspolae Hrvatski fond za privatizaciju. Imatelj obveznice moe obveznicu upotrijebiti kao plateno sredstvo za kupnju nekretnina u vlasnitvu Republike Hrvatske te nekretnina i drugoga kapitala u postupku privatizacije sukladno odredbama posebnoga zakona. U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, vrijednou obveznice smatra se njena nominalna vrijednost. lanak 66. Zahtjev za naknadu oduzete imovine sadri: 1. Podatke o podnositelju zahtjeva: - ako zahtjev podnosi prijanji vlasnik: ime i prezime, podatke o roenju i stalnom prebivalitu, dokaz da ima hrvatsko dravljanstvo, jedinstveni matini broj graana, ime i prezime te prebivalite opunomoenika ako podnositelj zahtjeva nema stalno prebivalite na teritoriju Republike Hrvatske; - ako zahtjev podnosi zakonski nasljednik: dokaz da ima hrvatsko dravljanstvo, podatke o datumu roenja i smrti te posljednjem stalnom prebivalitu prijanjega vlasnika, podatke kojima dokazuje da je u rodbinskoj vezi prvog nasljednog reda s prijanjim vlasnikom. 2. Podatke o imovini koja je predmet naknade, ako se zahtjev odnosi na nekretninu u zahtjevu treba navesti: - podatke o mjestu gdje se nekretnina nalazi, te tko danas ima pravo vlasnitva odnosno raspolaganja nad tom nekretninom, broj zemljinoknjine estice i zemljinoknjinoga uloka te naznaku katastarske opine u kojoj se nalazi predmetna nekretnina.

3. Pravni osnov podravljenja, odnosno podrutvovljenja imovine koja je predmet naknade.