IZRAVNI I NEIZRAVNI POREZI U REPUBLICI HRVATSKOJ ...oliver.efri.hr/zavrsni/843.B.pdf · prevaljuje porez na krajnje korisnike. Podjela poreza na izravne i neizravne je upravo i Podjela

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Petar Uremović

IZRAVNI I NEIZRAVNI POREZI U REPUBLICI HRVATSKOJ: USPOREDBA

S EUROPSKOM UNIJOM

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

IZRAVNI I NEIZRAVNI POREZI U REPUBLICI HRVATSKOJ: USPOREDBA

S EUROPSKOM UNIJOM

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Usporedni porezni sustavi

Mentor: prof.dr.sc. Helena Blažić

Student: Petar Uremović

Studijski smjer: Informatičko poslovanje

JMBAG: 0081134725

Rijeka, svibanj 2015.

SADRŽAJ

1.UVOD.............................................................................................................................1

1.1. Problem istraživanja .......................................................................................... 1

1.2. Radna hipoteza ................................................................................................... 1

1.4. Znanstvene metode ............................................................................................. 2

1.5. Struktura rada ..................................................................................................... 2

2.IZRAVNI I NEIZRAVNI POREZI U TEORIJI JAVNIH FINANCIJA...................... 4

2.1. Mjesto podjele na izravne i neizravne poreze s obzirom na vrste i podjele poreza4

2.2. Teorije podjele poreza na izravne i neizravne ..................................................... 5

2.3. Suvremeni pojam izravnih i neizravnih poreza.................................................... 6

3. IZRAVNI I NEIZRAVNI POREZI U POREZNOM SUSTAVU REPUBLIKE

HRVATSKE ................................................................................................................. 9

3.1. Izravni porezi ..................................................................................................... 9

3.1.1. Porez na dohodak ........................................................................................ 9

3.1.1.1.Dohodak od nesamostalnog rada .......................................................... 11

3.1.1.2. Dohodak od samostalne djelatnosti ..................................................... 12

3.1.1.3. Dohodak od imovine i imovinskih prava ............................................. 12

3.1.1.4. Dohodak od kapitala ........................................................................... 13

3.1.1.5. Dohodak od osiguranja ....................................................................... 15

3.1.1.6. Drugi dohodak .................................................................................... 15

3.1.2. Porez na dobit ............................................................................................ 16

3.1.2.1. Porezna osnovica poreza na dobit ........................................................ 16

3.1.2.2. Porezna stopa poreza na dobit ............................................................. 17

3.1.2.3. Porezni obveznik poreza na dobit ........................................................ 17

3.1.2.4. Porezne olakšice poreza na dobit ......................................................... 18

3.1.2.5. Porez na dobit po odbitku.................................................................... 18

3.1.3. Doprinosi ................................................................................................... 19

3.1.4. Prirez porezu na dohodak ........................................................................... 20

3.2.1. Porez na dodanu vrijednost ........................................................................ 21

3.2.1.1. Porezni obveznik poreza na dodanu vrijednost .................................... 22

3.2.1.2. Porezne stope poreza na dodanu vrijednost ......................................... 23

3.2.1.3. Izuzeća od poreza na dodanu vrijednost .............................................. 23

3.2.2. Posebni porezi i trošarine .......................................................................... 24

3.2.2.1. Posebni porezi i trošarine na motorna vozila ....................................... 25

3.2.2.2. Posebni porezi na kavu i bezalkoholna pića ......................................... 25

3.2.2.3. Porez na osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko

osiguranja ........................................................................................................ 27

3.2.2.4. Posebni porezi i trošarine na alkoholna pića,duhanske proizvode i

energente ......................................................................................................... 27

3.2.2.4.1. Posebni porezi i trošarine na duhan i duhanske proizvode............. 28

3.2.2.4.2. Posebni porezi i trošarine na alkohol i alkoholna pića ................... 29

3.2.2.4.3. Posebni porezi na energente i električnu energiju ......................... 30

3.2.3. Porez na promet nekretnina ........................................................................ 31

3.3. Usporedba udjela izravnih i neizravnih poreza u poreznoj strukturi Republike

Hrvatske .................................................................................................................. 32

4. IZRAVNI I NEIZRAVNI POREZI DRŽAVA ČLANICA EUROPSKE UNIJE ...... 35

4.1. Udio izravnih poreza u ukupnim prihodima ...................................................... 35

4.2. Udio neizravnih poreza u ukupnim prihodima .................................................. 40

4.3. Udio socijalnih doprinosa ................................................................................. 45

5. USPOREDBA POREZNOG OPTEREĆENJA REPUBLIKE HRVATSKE I

DRŽAVA ČLANICA EUROPSKE UNIJE ................................................................ 50

5.1. Ukupno porezno opterećenje u Republici Hrvatskoj ......................................... 50

5.2. Ukupno porezno opterećenje u državama članicama Europske unije ................. 52

5.3. Usporedba poreznih opterećenja ....................................................................... 53

5.4. Usporedba udjela poreza i socijalnih doprinosa u ukupnim poreznim prihodima u

Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji...................................................................... 55

6. ZAKLJUČAK ......................................................................................................... 58

LITERATURA ........................................................................................................... 59

POPIS TABLICA ....................................................................................................... 62

POPIS GRAFIKONA ................................................................................................. 63

POPIS SLIKA............................................................................................................. 64

1

1.UVOD

U prvom dijelu istraživanja će se definirati određene smjernice po kojima će se vršiti

samo istraživanje. Pažnja se stavlja na tematske jedinice : Problem istraživanja, radna

hipoteza, ciljevi i svrha istraživanja, znanstvene metode i struktura rada.

1.1. Problem istraživanja

Porezi predstavljaju davanja koje država ubire da bi od njih punila državni proračun i

koristila ih za javna dobra. Nastojati će se pobliže prikazati njihova struktura, njihove

karakteristike, te njihov udio u poreznoj strukturi Republike Hrvatske. Problem

istraživanja predstavlja udio izravnih i neizravnih poreza u Republici Hrvatskoj koji je

drugačije raspoređen nego u državama članicama Europske unije. Zastupljenost

neizravnih poreza je daleko zastupljenija od izravnih poreza, a sami izravni porezi su

daleko manje zastupljeni nego što je prosjek država članica Europske unije.

1.2. Radna hipoteza

Samim istraživanjem nastojati će se napraviti analiza izravnih i neizravnih poreza u RH,

te ih usporediti sa strukturom poreznog sustava država Europske unije. Želi se prikazati

kakav je udio pojedinih poreznih oblika u ukupnoj poreznoj strukturi, te u kojoj je mjeri

porezna strukturaRepublike Hrvatske slična strukturi država članica Europske unije.

Sukladno tome postavlja se radna hipoteza: Porezna struktura Republike Hrvatske se

razlikuje od porezne strukture Europske unije i to na način da je udio pojedinih poreznih

skupina u Republici Hrvatskoj različit od neponderiranog prosjeka država članica

Europske unije.

2

1.3. Ciljevi i svrha istraživanja

Svrha istraživanja je spoznaja o poreznom sustavu Republike Hrvatske, te posebno o

izravnim i neizravnim porezima koji predstavljaju samu srž poreznog sustava. Cilj

istraživanja je dobivanje uvida o sličnosti strukture poreznih sustava Republike

Hrvatske i država članica Europske unije.

1.4. Znanstvene metode

Pri istraživanju i izradi ovog diplomskog rada korištene su brojne znanstvene metode :

metoda dedukcije, metoda indukcije, metoda analize, metoda sinteze, metoda

deskripcije, metoda dokazivanja, metoda opovrgavanja.

1.5. Struktura rada

Rad se sastoji od šest cjelina. U UVODU koji je ujedno prvi dio biti će opisani problem,

predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza, znanstvene metode, te struktura samoga

rada

U drugom dijelu, IZRAVNI I NEIZRAVNI POREZI U TEORIJI JAVNIH

FINANCIJA, opisuje se koji utjecaj izravni i neizravni porezi imaju u cjelokupnoj

strukturi poreza. Isto tako govori se i o različitim teorijama koje raspoznaju izravne i

neizravne poreze, te na samom kraju koji položaj izravni i neizravni porezi imaju u

suvremenoj ekonomiji.

U trećem dijelu, IZRAVNI I NEIZRAVNI POREZI U POREZNOM SUSTAVU

REPUBLIKE HRVATSKE, govori se se o pojedinim porezima iz ove dvije skupine,

njihovim utjecajima na gospodarstvo i odrednicama po kojima ih poznajemo.

U četvrtom dijelu, IZRAVNI I NEIZRAVNI POREZI DRŽAVA ČLANICA

EUROPSKE UNIJE, govori se o udjelu izravnih i neizravnih poreza država članica

Europske unije u ukupnim prihodima, te udjelu samih socijalnih doprinosa koji se

3

prema klasifikaciji Europske komisije gledaju kao dodatni dio koji ulazi u porezne

prihode pomoću kojih možemo računati porezno opterećenje.

U petom dijelu, USPOREDBA POREZNOG OPTEREĆENJA REPUBLIKE

HRVATSKE I DRŽAVA ČLANICA EUROPSKE UNIJE, će se preko tablica i

podataka nastojati dobiti odgovor o sličnosti ili različitosti poreznih sustava ovih dvaju

cjelina. Cilj je obraditi posebno porezno opterećenje za Republiku Hrvatsku, a posebno

za države članice Europske unije, te na kraju prikazati kroz određeni vremenski obrazac

kako se porezno opterećenje mijenjalo sa godinama te kako je ono slično međusobno.

U šestom dijelu ZAKLJUČAK, će se na temelju prikupljenih podataka izvršiti sinteza

samog istraživanja.

4

2.IZRAVNI I NEIZRAVNI POREZI U TEORIJI JAVNIH FINANCIJA

2.1. Mjesto podjele na izravne i neizravne poreze s obzirom na vrste i podjele

poreza

Porezi predstavljaju jedan oblik prihoda države, te predstavljaju najizdašniji oblik

prihoda koji financira javne izdatke države. Sami porezi su oblik prisilnog davanja. U

suvremenoj ekonomiji mnoge države primjenjuju mnoge poreze i porezne oblike. Sami

porezni sustavi se razlikuju jedni od drugih, a porezi se mogu podijelitina mnogo

načina, a neke od grupa i njihovih podgrupa su (Jelčić 2001; Sever, 1995):

- Prema načinu utvrđivanja porezne sposobnosti (subjektni i objektni porezi);

- Prema načinu uvođenja porezne obveze (reparacijski i kvotni porezi);

- Prema poreznom izvoru (fundirani i nefundirani porezi);

- Prema poreznoj namjeni (opći i namjenski porezi);

- Prema tehnici ubiranja (katastarski i tarifni porezi);

- Prema periodičnosti ubiranja (redovni i izvanredni porezi);

- S obzirom na iznos prihoda ubranih oporezivanjem odre đenom vrstom poreza i njihov

udio u ukupnim poreznim prihodima (osnovni i dopunski porezi).

Međutim, najčešća korištena podjela poreza je ona koja dijeli poreze na izravne

(neposredne ili direktne) i neizravne (posredne ili indirektne). Na temelju smjernica

dolazi se do zaključka da su izravni porezi oni porezi koje uplaćujemo sami ili ih za nas

uplaćuje poslodavac, te oni nisu prevaljivi, tj.ne možemo ih prevaliti na neku drugu

osobu nego onaj tko snosi porez ga i plaća. Neizravni porezi su oni porezi u kojima onaj

tko uplaćuje porez nije ujedno i onaj koji ga snosi, već kroz cijenu svojih roba i usluga

prevaljuje porez na krajnje korisnike. Podjela poreza na izravne i neizravne je upravo i

tema ovoga istraživanja, te će se u narednim poglavljima prikazati teorije podjele, ali i

suvremeni pojam ove podjele poreza. Kao temelj će se uzeti podjela poreza prema

prevaljivosti na izravne i neizravne (Jelčić, 2001), te klasifikacija poreza od strane

Europske komisije i OECD-a.

5

2.2. Teorije podjele poreza na izravne i neizravne

Kao u većini ekonomskih sfera tako i u porezima ima dosta različitih teorija i stajališta

koji opisuju te teorije. Tako i teorije podjele poreza na izravne i neizravne imaju dosta

oprečnih uporišta u svojim tezama. Najpoznatije teorije podjele poreza na izravne i

neizravne su (Jelčić 2001; Sever 1995):

a) Fiziokratska teorija

Fiziokratizam je ekonomska teorija nastala u Francuskoj u 18.st. Glavni razlog nastanka

fiziokratizma je bila kritika teorije merkantilizma. Francois Quesnay i drugi važni

zastupnici fiziokratizma smatrali su da same postavke merkantilizma nisu ispravne, te

da izvor svih bogatstava nije u novcu i plemenitim metalima, te da država treba imati

utjecaj na gospodarstvo. Prema fiziokratskoj teoriji izravni porezi su oni porezi koji se

ubiru od zemljoradnje, dok su svi ostali porezi neizravni. Glavninu ove teorije čini

grubo shvaćanje društvenog bogatstva, a sama suština teorije je u razmišljanjima da je

samo zemljoradnja proizvodna grana u kojoj se proizvodi višak vrijednosti. Samim time

država jedino iz zemljoradnje može crpiti sredstva. Osnovni nedostatak ove teorije je

sama činjenica da se do čistog prihoda može doći samo u zemljoradnji, pa sama kriva

pretpostavka vodi do krivih zaključaka.

b) Njemačka teorija

Njemačka teorija zasniva na odgovoru na pitanje tko snosi porezne troškove ili teret

poreza prema intenciji zakonodavca. U tom slučaju osobe koje same obavljaju plaćanje

svojih poreznih obaveza taj porez čine direktnim porezom, dok osobe koje neizravno

snose porezne obaveze, tj. kad porezni obveznik prevali poreznu obvezu na neku drugu

osobu čine taj porez neizravnim porezom. Prema njemačkoj teoriji prevaljivanje i

neprevaljivanje isključivo ovisi o zakonodavcu. Upravo tu se nalazi i glavni problem

ove teorije, a to je nepredviđanje slučajnih prevaljivanja koje dovodi do nepredviđenih i

neželjenih posljedica.

6

c) Hoffmannova teorija

Hoffmanova teorija o podjeli poreza na izravne i neizravne također je njemačkog

porijekla,a temelji svoje zaključke na definiranju poreznog vrela. Izravnim porezima se

smatraju oni porezi koji se ubiru iz nepromijenjenih vrela ili tzv. fundiranih izvora (npr.

zemlja građevinski objekti...), dok se neizravnim porezima smatraju oni koji se ubiru iz

promjenjivih vrela ili tzv. nefundiranih izvora (npr. porez na dohodak, PDV...). Glavna

zamjerka ove teorije je tadašnja nedorečenost kod definiranja stalnih i promjenjivih

poreznih izvora. Naime, pri pojavljivanju najmanje dileme oko svrstavanja pojedinih

izvora u jednu ili drugu kategoriju nastaju ozbiljni problemi kod klasifikacije poreza na

izravne i neizravne.

d) Schäffleova teorija

Schäffleova teorija predstavlja meritornu koncepciju kriterija podjele poreza na izravne

i neizravne. Ova teorija razmatra na koji način se porezna snaga manifestira. Kao i

prethodne tri teorije i ova govori kako ovo utječe na podjelu poreza na izravne i

neizravne. Porezna snaga se manifestira izravno kod npr.dohotka gdje se može vidjeti

porezni izvor. Porezna snaga se manifestira neizravno kada se porezni izvori

iskorištavaju u fazi potrošnje. Nedostatak ove teorije je u relativnoj neodređenosti

sadržaja pojna ravnomjernosti u oporezivanju. Naime, iako se utvrđivanje porezne

snage čini jasnim i razumljivim, međutim postoje brojne teškoće. Utaja prihoda,

poteškoće pri klasifikaciji realnog dohodka kod raznovrsnih prihoda, administrativno-

tehnički izdatci samo su on nekih nedostataka ove teorije.

2.3. Suvremeni pojam izravnih i neizravnih poreza

Važnost pravilne klasifikacije pojedinog poreza za njegovu praktičnu primjenu može se

uočiti i na primjeru klasične podjele poreza, preka kojem su izravni porezi one koje

porezni obveznik sam plaća i nije ih u mogućnosit prevaliti na neki drugi porezni

7

subjekat, dok su neizravni porezi oni koje je moguće prevaliti. Kada bi prevaljivost bila

jedini kriterij,tj. kada bi porezi bili neizravni kada se mogu prevaliti ili izravni kada se

ne mogu prevaliti onda bi se porezni sustav koji prikazuje omjer jednih u odnosu na

druge mogao gledati i sa sustava pravičnosti. Naime u tom slučaju ako bi prevladavali

prevaljivi porezi, taj sustav bi se smatrao socijalno nepovoljnim i obrnuto (Jelčić, 2001).

Podjela poreza na izravne i neizravne se može promatrati na mnogo načina, ali

teoretičari u konačnici nisu mogli odrediti točnu razliku između ova dva porezna oblika.

Suvremena podjela poreza na izravne i neizravne se najbolje očituje u podjeli OECD-a,

gdje se jasno očituje koji porez gdje spada i na temelju kojeg kriterija spada baš tu.

Klasifikacija OECD-a dijeli poreze u 6 skupina. U nastavku će biti prikazana razrada

klasifikacija poreza prema OECD-u.

1000 Porez na dohodak, profite i kapitalne dobitke

1100 Porez na dohodak, profite i kapitalne dobitke pojedinaca

1200 Porez na dohodak, profite i kapitalne dobitke korporacija

1300 Nelocirani između 1100 i 1200

2000 Doprinosi za socijalno osiguranje

2100 Zaposlenici

2200 Poslodavci

2300 Samozaposleni ili nezaposleni

2400 Nelocirani između 2100, 2200 i 2300

3000 Porez na platne liste i radnu snagu

4000 Porez na imovinu

4100 Redovni porez na nekretnine

4200 Redovni porez na neto bogatstvo

4300 Porezi na nasljedstva i darove

4400 Porezi na financijske i kapitalne transakcije

4500 Ostali neredovni porezi na imovinu

4600 Ostali redovni porezi na imovinu

5000 Porezi na robe i usluge

5100 Porezi na proizvodnju, prodaju,transfere, iznajmljivanje i dostavu

dobara

8

5200 Porezi na upotrebu dobara, dopuštanje upotrebe dobara i izvođenje

6000 Ostali porezi

Kao što se iz razrade da uočiti, ova klasifikacija se smatra najpotpunijom klasifikacijom

poreznih oblika u koju su uključeni i doprinosi za socijalno osiguranje. Također, važno

je napomenuti da pojedine skupine poreza prikazane u ovoj klasifikaciji imaju i dodatne

skupine potporeza (npr. porez na dodanu vrijednost koji se nalazi u grupi općih poreza

koji je dio skupine Poreza na robe i usluge), koji omogućuju jasno alociranje poreznih

oblika, te ga efikasno mogu svrstavati na željeno mjesto. Tako se skupine poreza od

koje se u razradi mogu vidjeti u prve četiri skupine (1000 Porez na dohodak, profite i

kapitalne dobitke, 2000 Doprinosi za socijalno osiguranje,3000 Porez na platne liste i

radnu snagu, 4000 Porez na imovinu) svrstavaju u izravne poreze, dok se ostale dvije

skupine (5000 Porezi na robe i usluge, 6000 Ostali porezi) mogu svrstati u neizravne

poreze. Za razliku od prethodnih teorija, ova klasifikacija omogućava kvalitetniju

raspodjelu i uklanja nedoumice oko svrstavanja poreza.

Ova klasifikacija je usko povezana sa klasifikacijom poreza u Europskoj uniji s tim da

je klasifikacija poreza od strane Europske komisije generalizirana u 3 skupine radi

lakšeg prikazivanja udjela pojedinih poreznih oblika u ukupnom poreznom sustavu.

Europska komisija klasificira poreze u 3 skupine (izravni porezi, neizravni porezi,

doprinosi za socijalno osiguranje), te će se takva podjela koristiti i u ovom istraživanju.

Klasifikaciju koju koristi Europska komisija za države članice Europske unije iz OECD-

ove klasifikacijeporeza raspoređuje poreze na sljedeći način:

- Izravnih porezi (Porez na dohodak, profite i kapitalne dobitke, Porez na platne liste i

radnu snagu, te Porez na imovinu);

- Neizravni porezi (Porezi na robe i usluge i Ostali porezi);

- Doprinosi (Doprinosi za socijalno osiguranje iz skupine 2000).

9

3. IZRAVNI I NEIZRAVNI POREZI U POREZNOM SUSTAVU REPUBLIKE

HRVATSKE

3.1. Izravni porezi

Izravni porez je porez koji se naplaćuje direktno od poreznog obveznika i ovisi o

njegovoj gospodarskoj snazi. Oni se računaju na naš dohodak, imovinu, te možebitnu

dobit u slučaju vlasništva nekog poduzeća,te se u pravilu ne mogu preliti na nikog

drugoga. Oni ovise o konjukturi kretanja gospodarstvu (npr. recesija). Ubiranje tih

javnih prihoda uglavnom vrlo konstantno može prikupljati, pa se za njih može reći da

su stabilniji u odnosu na druge poreze. S obzirom na njihovo ime, možemo ustvrditi da

predstavljaju jedan od glavnih izdataka svakog građana budući da se naplaćuju

konstantno i stvaraju odljev novaca iz privatnog budžeta. Kao glavne predstavnike

izravnih poreza u Hrvatskoj možemo navesti porez na dohodak i porez na dobit. Ali

osim ta dva važna poreza, izravne poreze u Republici Hrvatskoj čini i skupina manjih

poreza pa se tako mogu spomenuti i prirez porezu na dohodak,te doprinosi koji isto tako

utječu bitno na budžet obveznika. Izravne poreze se smatra pravilnijima zato što ovise o

samom poreznom obvezniku,te su stabilniji izvor državnih primanja.

3.1.1. Porez na dohodak

Porez na dohodak definiran je u pravnom pogledu Zakonom o porezu na na dohodak

(,,Narodne novine', br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH -

120/13,125/13, 148/13, Odluka USRH - 83/14, 143/14) kao dohodak koje fizičke osobe

ostvaruju nekom gospodarskom djelatnošću. Dohotkom se smatra razlika između

primitaka i izdataka u nekom poreznom razdoblju. ,,Izvori dohotka su primici ostvareni

od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala,

osiguranja i drugih primitaka“ (Porezna uprava, 2015:198). Također način oporezivanja

dohotka se može utvrditi i načelom blagajne. Primici i izdaci koji utječu na dohodak se

računaju nakon obavljenih uplata, odnosno isplata. ,,Porez na dohodak utvrđuje se i

plaća za određeno porezno razdoblje koje obično iznosi jednu kalendarsku godinu, a

10

ono može biti kraće od kalendarske godine u sljedećim slučajevima: 1. ako rezident

tijekom iste kalendarske godine postane nerezident ili obratno, u kojem slučaju porezno

razdoblje obuhvaća razdoblje u kojemu je fizička osoba bila rezident ili nerezident, 2.

rođenja ili smrti poreznog obveznika“ (Porezna uprava, 2015:198).

Porezni obveznik poreza na dohodak je fizička osoba, domaća ili inozemna, koja

ostvaruje dohodak na području Hrvatske. Ukratko poreznim obveznikom se smatra

osoba koja ostvaruje dohodak, a ne poduzeće. U slučaju da više osoba ostvaruje

dohodak zajedno,kao poreznog obveznika čini svaka osoba zasebno i to za onu količinu

dohotka ili svog udjela u dohotku koji su ostvarili zajednički. Isto tako poreznim

obveznikom se smatra i nasljednik porezne obveze koje proizlaze iz dohotka što ga je

ostavitelj ostvario do svoje smrti. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za porez

na dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenihizvora dohotka. Mogu se razlikovati

rezidenti i nerezidenti kao porezni obveznici. ,,Rezident je fizička osoba koja u

Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište. Rezident je i fizička

osoba koja u Republici Hrvatskoj nema prebivalište ni uobičajeno boravište, a zaposlen

je u državnoj službi RH i po toj osnovi prima plaću. Nerezident je fizička osoba koja u

Republici Hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u Republici

Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema odredbama Zakona o porezu na

dohodak“ (Porezna uprava, 2015:198). Porezna osnovica poreza na dohodak rezidenta

je ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti,

dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i

drugog dohotka, koji porezni obveznik ostvari u tuzemstvu i inozemstvu, a umanjen za

osobni odbitak za rezidenta. Porezna osnovica kod nerezidenata obuhvaća iste dohotke

kao i kod rezidenata samo što navedene dohotke nerezident ostvaruje u tuzemstvu i

umanjen je za iznos koji je predviđen i utvrđen prema zakonu“ (Porezna uprava, 2015).

Tuzemni porezni obveznik plaća porez na dohodak na sljedeće dohotke (Narodne

novine, 2015):

• dohodak od nesamostalnog rada;

• dohodak od samostalne djelatnosti;

• dohodak od imovine i imovinskih prava;

11

• dohodak od kapitala;

• dohodak od osiguranja;

• drugi dohodak.

3.1.1.1.Dohodak od nesamostalnog rada

Dohodak od nesamostalnog rada je onaj dohodak kojeg ostvaruje osoba, porezni

obveznik koja radi za određenog poslodavca. Dohodak od nesamostalnog rada čini

razlika između primitaka i izdataka nastalog u određenom vremenskom razdoblju.

Primici od nesamostalnog rada su sljedeći (Kesner- Škreb, 2004):

• plaće;

• mirovine;

• potpore i nagrade iznad propisanih iznosa;

• premije osiguranja koje plaćaju poslodavci za svoje zaposlene;

• stipendije iznad propisanih iznosa;

• primanja koja poslodavac umjesto u novcu nadoknađuje posloprimcu u stvarima.

Izdaci od nesamostalnog rada su sljedeći (Kesner- Škreb, 2004):

• uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz plaće;

• premije po osnovi životnog, dopunskoga i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja;

•osobni odbici.

Tablica 1 prikazuje porezne stope,te mjesečni i godišni iznos kojem podliježe dohodak

od nesamostalnog rada u Republici Hrvatskoj.

Tablica 1.Iznosi poreza na dohodak od nesamostalnog rada u 2015. godini

Mjesečna porezna

osnovica

Godišnja porezna osnovica Stopa

Do 2.200,00 kn Do 26.400,00 kn 12%

Od 2.200,00 kn do

13.200,00kn

Iznad 26.400,00 kn do

158.400,00 kn

25%

12

Iznad 13.200,00 kn Iznad 158.400,00 kn 40%

Izvor: Ministarstvo financija, Hrvatski porezni sustav, 2015, 223.str.

U tablici 1 je vidljivo da se u Republici Hrvatskoj primjenjuju tri razreda oporezivanja

poreza na dohodak od nesamostalnog rada. Pored ovih triju razreda, Hrvatska ima i

prirez porezu na dohodak koji će biti prikazan kasnije. ,,Porez na dohodak od

nesamostalnog rada ne plaćaju hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata

razmjerno stupnju utvrđene invalidnosti. Članovi obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili

nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ne plaćaju porez na dohodak od

obiteljske mirovine ostvarene prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz

Domovinskog rata i članova njihovih obitelji“ (Porezna uprava, 2015:223).

3.1.1.2. Dohodak od samostalne djelatnosti

,,Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom

izjednačenim djelatnostima, dohodak od slobodnih zanimanja i dohodak od

poljoprivrede i šumarstva, a utvrđuje se na temelju poslovnih knjiga“ (Porezna uprava,

2015:209). Poslovni primici su sva dobra koja su poreznom obvezniku u njegovoj

samostalnoj djelatnosti pritekla u poreznom razdoblju. Poslovni izdaci su plaće, državne

potpore za obrazovanje, svota potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave,

svota izdataka za istraživanje i razvoj, preneseni gubitak. Izdacima se smatraju i premije

dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje se uplaćuju radnicima, ali i iznimno troškovi

otuđenja i likvidacije.

3.1.1.3. Dohodak od imovine i imovinskih prava

,,Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se razlika između primitaka po

osnovi najamnine, zakupnine, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i

turistima i organiziranja kampova, primitaka od vremenski ograničenog ustupa

autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava, primitaka od

13

otuđenja nekretnina i imovinskih prava i izdataka koji su poreznom obvezniku u

poreznom razdoblju nastali u svezi s tim primicima“ (Porezna uprava, 2015) Iznos

najamnine za iznajmljene nekretnine i pokretnine umanjuje se za 30% na račun troškova

iznajmljivanja. Porez koji se plaća na iznajmljivanje je u obliku predujma i iznosi 12%.

Oporezivanje imovinskih prava vrši se po stopi od 25%. ,,Dohotkom se smatra i

dohodak koji porezni obveznik ostvari od otuđenja nekretnina i imovinskih prava.

Otuđenjem se smatra prodaja, zamjena i drugi prijenos. Dohodak od otuđenja

nekretnine ne oporezuje se ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku

ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji, te ako je nekretnina ili imovinsko pravo

otuđeno nakon tri godine od dana nabave. Za nekretnine i imovinska prava stečena

darovanjem i otuđena u roku od pet godina od dana njihove nabave od strane

darovatelja, darovatelju se utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava. Dohodak

od otuđenja nekretnina i imovinskih prava ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno

između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji, te između

razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka te

nasljeđivanjem nekretnina i imovinskih prava“ (Narodne novine, 2015).

3.1.1.4. Dohodak od kapitala

,,Dohotkom od kapitala smatraju se primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju

udjela, primici od udjela u dobiti ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih

dionica, primici od izuzimanja imovine i korištenja usluga, te primici od kamata“

(Porezna uprava, 2015:223).

U tablici 2 će se prikazati stope koje se primjenjuju na dohotke od kapitala u Republici

Hrvatskoj za 2015. godinu.

Tablica 2. Porezne stope na dohotke od kapitala

Dohodak po osnovi dividendi i udjela u

dobiti na temelju udjela u kapitalu

12%

Dohodak od dodjele vlastitih dionica 25%

14

Dohodak od opcijske kupnje vlastitih

dionica

25%

Dohodak od izuzimanja imovine i

korištenja usluga

40%

Dohodak od izuzimanja kad se tijekom

poreznog razdoblja poreznom obvezniku

isplati predujam dividende ili udjela u

dobiti, a istekom tog poreznog razdoblja

ostvarena dobit nije dostatna za pokriće

takvog predujma, ili ako predujam poreza

na dohodak po toj osnovi nije plaćen do

dana podnošenja prijave poreza na dobit

40%

Dohodak od kamata 12%


Od 1. siječnja 2016. godine oporezivat će se kapitalni dobici koji su od tog dana, a

unutar tri godine ostvareni stjecanjem i otuđenjem financijskih instrumenata i

strukturiranih proizvoda. Porezni obveznici će predujam poreza na dohodak od kapitala

po osnovi kapitalnih dobitaka plaćati po stopi od 12% u roku 8 dana od dana primitka,

bez priznavanja osobnog odbitka. ,,Za porezne obveznike koji su ostvarili dohodak od

kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka obvezu obračuna, obustave i uplate predujma

poreza na dohodak mogu preuzeti društva za upravljanje i osobe koje temeljem

ugovornog odnosa upravljaju financijskom imovinom poreznog obveznika, pri čemu

obveza plaćanja predujma nastaje istodobno s isplatom primitka“ (Porezna uprava,

2015:227).

Dividende i udjeli u dobiti na osnovi udjela u kapitalu ostvareni do 31.12.2000. godine i

u razdoblju od 1.01.2005.-29.02.2012. godine se ne oporezuju, bez obzira kad se

isplaćuju. Obračunate kamate do 31.12.2014. godine se ne oporezuju, bez obzira kad se

isplaćuju ili pripisuju. Isto tako ne oporezuje se ni dohodak od kapitala po osnovi

kapitalnih dobitaka ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i članova uže

obitelji.

15

3.1.1.5. Dohodak od osiguranja

,,Dohotkom od osiguranja smatraju se primici u visini uplaćenih i porezno priznatih

premija životnog osiguranja s obilježjem štednje i dobrovoljnoga mirovinskog

osiguranja, a u slučaju otkupa polica životnog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja

ili prestanka osiguranja dohotkom se smatra iznos primitka, ako je manji od uplaćenih

premija osiguranja“ (Porezna uprava, 2015:216). Kod primitaka koji su u visini

uplaćenih porezno priznatih premija osiguranja, koristi se porezna stopa od 12%. Za

primitke koji su u visini uplaćenih premija dobrovoljnog mirovinskog osiguranja što su

bile oslobođene oporezivanja, te su poslodavcu ili poreznom obvezniku koji obavlja

samostalnu djelatnost bile porezno priznati rashod ili izdatak, također se promjenjuje

stopa od 12%.

3.1.1.6. Drugi dohodak

Drugi dohodak ostvaruje se po osnovi primitaka koji se ne smatraju primicima ili kao

primici koji nisu ostvareni u radnom odnosu, a u njih prvenstveno spadaju (Porezna

uprava, 2015): primici po osnovi djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora

trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih

tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca

porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu, primici od autorskih naknada, primici

utvrđeni kao razlika između vrijednosti imovine i visine sredstava za njezino stjecanje,

primici po osnovi djelatnosti sportaša, primici po osnovi djelatnosti trgovačkih putnika,

agenta, akvizitera, sportskih sudaca i delegata, tumača, prevoditelja, turističkih

djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te druge slične djelatnosti, primici u naravi,

nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja,primici učenika i studenata

na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga.

16

3.1.2. Porez na dobit

Porez na dobit je u pravnom pogledu definiran Zakonom o porezu na dobit (,,Narodne

novine'' br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14). Smatra se i

porezom na dohodak poduzeća. Porez na dobit u Hrvatskoj nije tako zastupljen kao u

državama Europske unije. Porezna stopa u Republici Hrvatskoj iznosi 20 %. Kao i

porez na dohodak i porez na dobit je predstavnik izravnih poreza, a osnovna razlika

između ta dva porezna oblika je vidljiva u osobi poreznog obveznika. Naime porezom

na dohodak oporezujemo dohodak fizičkih osoba, dok porezom na dobit oporezujemo

dohodak,tj. dobit pravnih osoba. ,,Porez na dobit jest porez što ga trgovačka društva

plaćaju na ostvarenu dobit, tj. na razliku prihoda i rashoda. Taj se porez u drugim

zemljama obično naziva porezom na dohodak trgovačkih društava, tj. pravnih osoba.

Hrvatska porezno-pravna terminologija ne poznaje sintagmu porez na dohodak

trgovačkog društva, nego se koristi izrazom porez na dobit“ (Kesner- Škreb, 2004).

Porez da dobit određuju 4 osnovna elementa (Porezna uprava, 2015.): porezna osnovica,

porezna stopa, porezni obveznik, te pojedine porezne olakšice.

3.1.2.1. Porezna osnovica poreza na dobit

,,Porezna osnovica poreza na dobit je dobit što se utvrđuje prema računovodstvenim

propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, a koja je

uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Porezna osnovica

rezidenta je dobit što je ostvarena u tuzemstvu i inozemstvu. Dok je kod nerezidenta

porezna osnovica dobit ostvarena u tuzemstu, a ista se utvrđuje prema odredbama

Zakona o porezu na dobit“ ( Porezna uprava, 2015:10).

17

3.1.2.2. Porezna stopa poreza na dobit

„Porezna stopa kojom se u početku uvođenja tog poreza, 1994. godine oporezivala

poduzetnička dobit tuzemnih i inozemnih poreznih obveznika iznosila je 25%. No

izmjenama krajem 1996. godine porezna je stopa povećana na 35%, kako bi bila

usklađena s gornjom stopom poreza na dohodak. Novim zakonskim rješenjem nakon 1.

siječnja 2001. godine stopa poreza na dobit iznosi 20%“ (Kesner- Škreb, 2004).

3.1.2.3. Porezni obveznik poreza na dobit

,,Porezni obveznik poreza na dobit je trgovačko društvo i druga pravna osoba koja

obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti. Porezni obveznik je i tuzemna poslovna jedinica

inozemnog poduzetnika. Porezni obveznik je i fizička osoba koja ostvaruje dohodak od

samostalne djelatnosti ako joj je odobreno da umjesto poreza na dohodak plaća porez na

dobit“ (Kesner- Škreb, 2004). ,,Obveznikom poreza na dobit smatra se i fizička osoba

koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti prema propisima o

porezu na dohoda kako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak

veći od 3.000.000,00 kuna, ili ako ispunjava barem dva od dolje navedena tri uvjeta“

(Porezna uprava, 2015):

– u prethodnom poreznom razdoblju ostvario je dohodak veći od 400.000,00 kuna;

– ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna;

– u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika.

,,Državne ustanove, ustanove jedinica područne samouprave, ustanove jedinica lokalne

samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore,

udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture,

turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije nisu

obveznici poreza na dobit, osim ako obavljaju gospodarstvenu djelatnost. U tom slučaju

neoporezivanje bi utjecalo na stjecanje povlastica na tržištu koji nisu opravdane“

(Porezna uprava, 2015).

18

3.1.2.4. Porezne olakšice poreza na dobit

U samom hrvatskom poreznom sustavu postoji velik broj poreznih olakšica, među

kojima su olakšice za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na potpomognutim

područjima i na području grada Vukovara. Također, postoje i olakšice i oslobođenja za

porezne obveznike u slobodnim zonama.Isto tako postoje poticaji za investicije i

stvaranje investicijskog okruženja, državne potpore za istraživačko razvojne projekte,

te državna potpora za obrazovanje i izobrazbu. Obveznik poreza na dobit iznos

porezne olakšice utvrđuje kao razliku između porezne obveze utvrđene primjenom

porezne stope od 20% i porezne obveze utvrđene primjenom umanjene porezne stope,

pod uvjetom da tako utvrđeni iznos ne prelazi gornju granicu potpore male vrijednosti.

3.1.2.5. Porez na dobit po odbitku

Od 01.03.2012. godine opet se koristi i porez po odbitku nakon što je bio povučen 2005.

godine. Porez na dobit po odbitku se obračunava za tuzemne isplatitelje koji plaćaju

kamate, dividende, udjele u dobiti, autorska prava i druga prava intelektualnog

vlasništva inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe i koji plaća usluge istraživanja

tržišta. Osnovica poreza na dobit po odbitku se obračunava na bruto iznos koji tuzemni

isplatitelj isplaćuje inozemnom primatelju. Ovaj porez se obračunava po stopi od 15%

za autorska prava i prava intelektualnog vlasništva, za kamate, te za usluge istraživanja

tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske usluge što su plaćene inozemnim

osobama. Za dividende i udjele u dobiti se primjenjuje stopa od 12%. Osim ove niže

stope od 12%, važno je spomenuti da se i mali ulagači koji su ušteđevinu plasirali u

dionice nadajući se zaradi, oslobađaju plaćanja poreza na dividendu ako ta dividenda ne

prelazi iznos od 12.000,00 kn. ,,Pored ove dvije, postoji i treća stopa od 20% koja se

primjenjuje za usluge koje su plaćene osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne

uprave, odnosno nadzora poslovanja u državama koje se smatraju poreznim utočištima

ili financijskim centrima, osim država članica Europske unije, te država s kojima je

19

Republika Hrvatska sklopila i primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog

oporezivanja“ (Porezna uprava, 2015:21).Porez po odbitku ne plaća se na kamate

isplaćene (Porezna uprava, 2015):

- na robne kredite za kupnju dobara koja obvezniku služe za obavljanje djelatnosti;

- na kredite koje daje inozemna banka ili druga financijska institucija;

- te imateljima obveznica, državnih i korporativnih,inozemnim pravnim osobama.

3.1.3. Doprinosi

Porezima u širem smislu se prema metodologiji OECD-a (OECD, 2015, The OECD

Classification of taxes) smatraju obvezni doprinosi za socijalno osiguranje. Doprinosi su

plaćanja kojim država želi osigurati sredstva za točno određene rashode. Oni se

naplaćuju iz bruto plaće, te predstavljaju teret za zaposleni sloj građana. Ovaj porez se

smatra izravnim jer osobe koje moraju plaćati doprinos ne mogu plaćanje doprinosa

zamjeniti plaćanjem nekog drugog instrumenta (npr. posebnim plaćanjem nekog

osiguranja za istu namjenu). Iako se smatraju porezima, razlikuju po tome što se njihova

namjena unaprijed zna, a njima se financiraju izdaci za mirovinska i zdravstvena

osiguranja, te za zapošljavanje, dok kod ostalih poreza ta namjena toliko nije jasna pa se

ne zna ide li taj novac u izgradnju cesta, zgrada itd.

Sustav obveznog osiguranja u Republici Hrvatskoj obuhvaća slijedeće doprinose

(Narodne novine, 2015):

-doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti;

-doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane

štednje;

-doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj od ozljede na radu i

profesionalne bolesti.

U tablici 3 prikazati će se iznos doprinosa na plaću i iz plaće za državljane Republike

Hrvatske važeći za 2015. godinu.

20

Tablica 3. Stope doprinosa Republici Hrvatskoj za 2015. godinu

Doprinosi Doprinosi iz plaće

(na teret zaposlenika)

Doprinosi na plaću

(na teret poslodavca)

za osobe osigurane samo u

I. stupu mirovinskog

20% - I stup

za osobe osigurane u I. i

II. stupu mirovinskog

15% - I stup

5% - II stup

Zdravstveno osiguranje 15%

doprinos za osiguranje od

posljedica nesreće na radu

i profesionalnih bolesti

0,5%

Doprinos za zapošljavanje 1,7%

Ukupni doprinosi 20% 17,2%

Izvor: Ministarstvo financija, Doprinosi za obvezna osiguranja, 2015, 5.-8., str.

Navedeni doprinosi su obavezni, osim trećeg stupa mirovinskog koje se uplaćuje

privatno od strane posloprimaca. Isto tako u doprinose na plaću koje snosi poslodavac

također spada i dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s

povećanim trajanjem. Važno je spomenuti da se u doprinosima na plaću nalazi i dodatna

stavka koja obračunava doprinos za radnika osiguranika kojemu se staž osiguranja

računa s povećanim trajanjem. Ta stavka doprinosa se računa posebno za osiguranike

osigurane u 1. stupu, a posebno za osiguranike osigurane i u 1. i u 2. stupu osiguranja.

3.1.4. Prirez porezu na dohodak

Prirez porezu na dohodak pravno je definiran Zakonom o financiranju jedinica lokalne i

područne samouprave (,,Narodne novine“, br. 117/93,33/00, 73/00, 59/01, 107/01,

117/01-ispravak, 150/02, 147/03, 132/06, 73/08, 25/12, 147/14). Porezni obveznik

prireza porezu na dohodak je obveznik poreza na dohodak koji ima prebivalište ili

uobičajeno boravište u gradu ili općini koji su propisali plaćanje prireza. Poreznu

osnovicu čini iznos plaćenog poreza na dohodak.

21

U tablici 4 prikazati će se iznosi prireza porezu na dohodak u Republici Hrvatskoj

važeći za 2015. godinu.

Tablica 4. Stope prireza porezu na dohodak u Republici Hrvatskoj za 2015. godinu

Općina Do 10%

Grad do 30.000 stanovnika Do 12%

Grad preko 30.000 stanovnika Do 15%

Grad Zagreb Do 30%

Izvor: Izradio autor prema podatcima Porezne uprave za 2015. godinu

Stope koje su prikazane nisu fiksne, nego one predstavljaju gornju granicu do koje stopa

prireza poreza na dohodak može iznositi u pojedinim jedinicama koje su zahvaćene

ovom klasifikacijom.

3.2. Neizravni porezi

Neizravni porezi su porezi koji se ne naplaćuju direktno od poreznog obveznika nego ih

porezni obveznici kroz cijenu svojih dobara i usluga prevaljuju na krajnje potrošače.

Tako da nije nužno da onaj tko plaća porez ujedno i snosi isti. Za razliku od izravnih oni

se smatraju,,nesocijalnima“ jer ih plaćaju svi neovisno o dohotku. Najpoznatiji

neizravni porez je porez na dodanu vrijednost (PDV), koji ujedno zauzima i najveci

udio u poreznoj strukturi Republike Hrvatske.

3.2.1. Porez na dodanu vrijednost

Porez na dodanu vrijednost je pravno definiran Zakonom za porez na dodanu vrijednost

(,,Narodne novine“, br. 73/13, 148/13,143/14; Rješenje USRH 99/13, 153/13) kao

svefazni porez na promet koji se obračunava u svim fazama proizvodno-prodajnog

ciklusa na način da se obračunava dodana vrijednost u svim pojedinim fazama i to tako

da porezni obveznik odbija porez koji su mu kroz nabavnu cijenu računali drugi porezni

22

obveznici. ,,Dodana vrijednost se objašnjava i kao razlika između vrijednosti prodaje

proizvedenih dobara i usluga, te vrijednosti kupovina inputa kojima su ta dobra i usluge

proizvedeni, tj.dodana vrijednost je vrijednost koju prodavač dodaje inputima prije nego

ih stavi na prodaju kao novi proizvod“ (Kesner- Škreb 1995). U Republici Hrvatskoj se

koristi potrošni oblik PDV-a. Taj oblik se koristi kada se odbija odbitak ukupnog iznosa

utrošenog na investicije prilikom prodaje. Isto tako u RH se primjenjuje kreditna

metoda koja radi na način da se vrijednost PDV-a plaćenog na inpute oduzima od

vrijednosti PDV-a kojeg treba platiti na vrijednost prodaje.

Na slici 1 je prikazana porezna osnovica i predmet oporezivanja poreza na dodanu

vrijednost za Republiku Hrvatsku.

Slika 1. Čimbenici oporezivanja PDV-a u Republici Hrvatskoj za 2014. godinu

Izvor: Ministarstvo financija, Porezna uprava, 2015

3.2.1.1. Porezni obveznik poreza na dodanu vrijednost

,,Obveznika PDV-a predstavlja osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku

djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti, te je obvezna se upisati

se u registar obveznika PDV-a, ako je vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga u

prethodnoj kalendarskoj godini bila veća od 230.000,00 kn. Isto tako obveznik je i

osoba koja na području Republike Hrvatske nema sjedište, poslovnu jedinicu,

23

prebivalište ili uobičajeno boravište, a u tuzemstvu obavlja isporuke dobara ili usluga za

koje postoji pravo na odbitak PDV-a, osim kad obavlja isporuke dobara ili usluga za

koje PDV plaća primatelj dobara ili usluga, te svaka osoba koja povremeno isporučuje

nova prijevozna sredstva“ (Porezna uprava, 2015). Porezni obveznici su i tijela državne

vlasti,lokalnih uprava i samouprave koja obavljaju djelatnosti, te djelatnosti

iskorištavanja materijalne i nematerijalne imovine, transakcija u djelokrugu svog

djelovanja.

.

3.2.1.2. Porezne stope poreza na dodanu vrijednost

U Republici Hrvatskoj se za porez na dodanu vrijednost primjenjuju tri stope (Porezna

uprava, 2015). Prva, opća stopa iznosi 25% i ona se primjenjuje na sve oporezive

isporuke dobara i usluga osim ako sa iste ne obračunava PDV ili se obračunava po

sniženoj stopi. Pored opće stope primjenjuju se i dvije snižene stope, tzv. međustope.

One se u Republici Hrvatskoj oporezuju po 13% i 5%. Od 2014. godine je umjesto

međustope od 10% uvedena međustopa od 13% i ona se odnosi na usluge smještaja

(polupansioni, puni pansioni u hotelu ili objektima slične namjene), na pripremanje

hrane i usluživanje pića u ugostiteljskim objektima, novine koje izlaze periodično, na

jestiva ulja i masti biljnog i životinjskog porijekla, na dječju hranu, na isporuku vode, na

šećer, te na ulaznice za koncerte. Niža stopa od 5% se koristi za sve vrste kruha,

mlijeka, stručne knjige, lijekove, medicinsku opremu i pomagala, kino ulaznice, dnevne

novine, znanstvene časopise.

3.2.1.3. Izuzeća od poreza na dodanu vrijednost

Izuzeća se primjenjuju na aktivnosti u javnom interesu (npr. poštanske usluge, bolnice,

isporuke ljudskih organa, krvi i majčinog mlijeka, medicinske i stomatološke usluge,

socijalna skrb i socijalno osiguranje, obrazovanje, vjerske i neprofitne organizacije,

sport, kulturne usluge, javni radio i tv...), na najam i iznajmljivanje nekretnina, te

24

mnoge financijske aktivnosti (npr. osiguranje i reosiguranje, davanje kredita, transakcije

u vezi depozita, valutni poslovi, obveznice, upravljanje investicijskim fondovima...).

Isto tako tu su i oslobođenja za priređivanje lutrijskih igara, isporuke građevina i dr.

3.2.2. Posebni porezi i trošarine

Trošarine, posebni porezi ili akcize su pravno definirane Zakonom o trošarinama

(,,Narodne novine“ br. 22/13, 32/13 - ispravak, 81/13) kao poseban oblik poreza na

promet i za razliku od poreza na dodanu vrijednost oporezuju posebne skupine. Dio su

neizravne skupine poreznih oblika. Obuhvaćaju veliki broj različitih fiskalnih oblika za

prikupljanje prihoda od strane javne vlasti, te se najčešće obračunavaju kao jedinični

porez odnosno u apsolutnom iznosu po jedinici mjere proizvoda. Dobra koja

oporezujemo trošarinama su najčešće ona čiju proizvodnju i potrošnju možemo

kontrolirati, te dobra čija je potražnja visoko cjenovno neelastična. Razlozi uvođenja

trošarina su raznovrsni, a najčešće se gledaju kao fiskalni i nefiskalni. Fiskalni razlozi bi

bili punjenje samog državnog proračuna na jednostavan način, bez velikih

administrativnih troškova. Nefiskalni razlozi se mogu kao prvo očitovati kao prilika za

dodatno oporezovanje luksuznih dobara, to jest ciljane skupine sa velikim dohodcima

koje je teško progresivno oporezovati na druge načine. Drugi nefiskalni razlog bi bio

smanjivanje ovisnosti ili potrebe za nekim proizvodima, na taj način se pokušava

regresivno utjecati na potrošače sa nižim dohodcima koji u prvu ruku najviše

konzumiraju proizvode koji se smatraju nezdravima. Treći razlog je ekološki i

uglavnom se odnosi na smanjivanje zagađenja okoliša. Posebni porezi se dijele u četiri

skupine (Porezna uprava, 2015):

- posebni porezi na motorna vozila;

-posebni porezi na kavu i bezalkoholna pića;

-porez na osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja;

-trošarine na alkoholna pića,duhanske proizvode i energente.

25

3.2.2.1. Posebni porezi i trošarine na motorna vozila

,,U predmet oporezivanja spadaju motorna vozila na koja nije obračunat i plaćen

posebni porez u Republici Hrvatskoj“ (Narodne novine, 2015). Sam predmet

oporezivanja su osobni automobili i ostala motorna vozila uključujući motocikle, bicikle

s pomoćnim motorom, pick-up vozila, ATV vozila, te za druga vozila prenamijenjena u

motorna vozila. Vozila na električni pogon su izuzeta od oporezvanja, kao i diplomatska

i konzularna vozila, te vozila koja se koriste u diplomatske i konzularne svrhe. ,,Porezni

obveznici posebnog poreza na motorna vozila su fizička i pravna osoba koja radi

uporabe na cestama u Republici Hrvatskoj stječe motorno vozilo, ili koja takvo motorno

vozilo na koje nije obračunat i plaćen posebni porez uvozi ili unosi u RH“ (Narodne

novine, 2015). Isto tako porezni obveznici su i osobe koje su izvršile prenamjenu

motornih vozila, te osobe koje su nezakonito koristile motorna vozila u Republici

Hrvatskoj. ,,Trošarine se računaju na temelju tržišne cijene motornog vozila, emisije

ugljičnog dioksida (CO2) izražene u gramima po kilometru, obujma motora u kubičnim

centimetrima i razini emisije ispušnih plinova” (Narodne novine, 2015). Za nova vozila

se ta osnovica utvrđuje prema prodajnoj cijeni, odnosno prema tržišnoj cijeni za

rabljena vozila.

3.2.2.2. Posebni porezi na kavu i bezalkoholna pića

Porezni obveznik posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića je ovlašteni držatelj

poreznog skladišta, proizvođač i trgovac izvan sustava odgode, primatelj (osoba koja

uvozi, unosi ili prima predmet oporezivanja bez daljnje prodaje), te osobe za koje se

utvrdi da su nelegalno postupale s predmetom oporezivanja na tlu Republike Hrvatske.

,,Predmet oporezivanja su kava i bezalkoholna pića koji se stavljaju na tržište Republike

Hrvatske“ (Narodne novine, 2015).

U tablici 5 su prikazani trošarinska osnovica, trošarinski proizvod i iznos trošarine na

kavu i bezalkoholna pića u Republici Hrvatskoj za 2015. godinu.

26

Tablica 5. Iznos trošarina na kavu i bezalkoholna pića za Republiku Hrvatsku u 2015.

godinu

Predmet oporezivanja Porezna osnovica Visina poreza

Pržena kava 1 Kg netomase kave 6,00kn

Ekstrakti, esencije i

koncentrati od kave

1 Kg netomase kave 20,00kn

Pripravci na osnovi

ekstrakata, esencija ili

koncentrata ili na osnovi

kave

1 kg netomase kave

sadržane u gotovom proizvodu

6,00kn

nadomjesci kave što sadrže kavu

1 kg netomase kave


6,00kn

napitci i bezalkoholna pića što sadrže kavu, ekstrakte, esencije i koncentrate od

kave

1 kg netomase kave


20,00kn

vode, uključujući mineralne vode i gazirane

vode, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili

aromatizirane, te ostala

bezalkoholna pića, osim voćnih sokova, voćnih nektara i bezalkoholnih

pića koja sadrže kavu, ekstrakte, esencije i

koncentrate od kave

1 hektolitar bezalkoholnog

pića

40,00 kn/hl

ostala pića s udjelom alkohola ne većim od 1,2%osim pića koja su mješavina piva i bezalkoholnih pića sa volimnim udjelom

stvarnog alkohola većim od 0,5%vol


pića

40,00 kn/hl

sirupi i koncentrati

namijenjeni za pripremu

bezalkoholnih pića neovisno o njihovom

razvrstavanju u

Kombiniranu

nomenklaturu


pića

240,00 kn/hl

prašci i granule namijenjeni za pripremu

100 kg netomase prašaka i granula

400,00 kn/100 kg neto

27

bezalkoholnih pića neovisno o njihovom

razvrstavanju u

Kombiniranu

nomenklaturu


3.2.2.3. Porez na osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko

osiguranja

Porezni obveznik je društvo za osiguranje koje sa osobama sklapa ugovor i naplaćuje

premije osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja. Porezna osnovica

za premije osiguranja od automobilske odgovornosti je sama premija koju društvo

određuje pravnim i fizičkim osobama pri sklapanju ugovora o obveznom osiguranju

cestovnih vozila. Porezna osnovica za premije kasko osiguranja je premija koju društvo

pri sklapanju ugovora o kasko osiguranju utvrđuje pravnim i fizičkim osobama. Stopa

trošarina koja se primjenjuje za ugovorene premije osiguranja od automobilske

odgovornosti iznosi 15%, dok stopa za ugovoreno kasko osiguranje iznosi 10%.

Oslobođenje od ovog poreza imaju diplomatska i konzularna predstavništva.

3.2.2.4. Posebni porezi i trošarine na alkoholna pića,duhanske proizvode i

energente

Kao što je iz naslova i vidljivo, četvrta skupina posebnih poreza ili trošarina se dijeli na

tri podskupine i to na (Porezna uprava, 2015.):

- posebni porezi na duhan i duhanske proizvode;

- posebni porez na alkohol i alkoholna pića;

- posebni porezi na energente i električnu energiju.

Obveznici plaćanja posebnih poreza na ove skupine proizvoda su (Narodne novine,

2015): ovlašteni držatelji trošarinskog skladišta, registrirani primatelji, bilo koja osoba

koja otpušta trošarinske proizvode ili osoba za čiji se račun otpuštaju trošarinski

28

proizvodi iz sustava odgode plaćanja trošarine. Također i uvoznik trošarinskih

proizvoda, te proizvođač trošarinskih proizvoda izvan sustava odgode. Obvezu imaju i

primatelj i prodavatelj trošarinskih proizvoda već puštenih u potrošnju u drugoj državi.

3.2.2.4.1. Posebni porezi i trošarine na duhan i duhanske proizvode

,,Duhanskim prerađevinama smatraju se cigarete, cigare, cigarilosi i duhan za pušenje

(sitno rezani duhan za savijanje cigareta i ostali duhan za pušenje.)“ (Narodne novine,

2015). Kao takvi predstavljaju predmet oporezivanja posebnih poreza na na duhan i

duhanske prerađevine.

U tablici broj 6 prikazane su porezne osnovice i visine posebnog poreza na duhan i

duhanske proizvode koji su na snazi u RH od 2015. godine.

Tablica 6. Iznos trošarina na duhanske proizvode u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu

Vrsta duhanskog

proizvoda

Porezna osnovica Visina posebnog poreza

Cigarete 1000 komada Specifični posebni porez

210,00kn

Proporcionalni posebni

porez 37% MPC

Cigare 1000 komada 600,00 kn

Cigarilosi 1000 komada 600,00 kn

Sitno rezani duhan za

savijanje cigareta

1 kg proizvoda 520,00 kn

Ostali duhan za pušenje 1 kg prouzvoda 450,00 kn


29

Minimalna trošarina na cigarete je 598,50 kn za 1000 komada cigareta i plaća se ako je

iznos ukupne obračunate trošarine na cigarete, kako je navedeno u gornjoj tablici, niži

od te svote.

3.2.2.4.2. Posebni porezi i trošarine na alkohol i alkoholna pića

Predmet oporezivanja posebnih poreza na alkohol i alkoholna pića su (Narodne novine,

2015): pivo, vino, ostala pića dobivena vrenjem(osim piva i vina), međuproizvodi i

etilni alkohol.

U tablici 7 može se vidjeti trošarinska osnovicu i visine trošarine na alkohol i alkoholne

proizvode.

Tablica 7. Iznos trošarina na alkoholne proizvode u Republici Hrvatskoj za 2015. god.

Trošarinski proizvod Trošarinska osnovica Visina trošarine

Pivo 1 % volumnog udjela

stvarnog alkohola

sadržanoga u jednom

hektolitru gotovog

proizvoda

40,00 kn

Mirna i pjenušava vina Jedan hektolitar gotovog

proizvoda

0,00 kn

Pića dobivena vrenjem

osim piva i vina

Jedan hektolitar gotovog

proizvoda

0,00 kn

Međuproizvodi s

volumnim udjelom

stvarnog alkohola manjim

od 15%


proizvoda

500,00 kn

Međuproizvodi s

volumnim udjelom

stvarnog alkohola od 15%

i većim


proizvoda

800,00 kn

30

Etilni alkohol

Jedan hektolitar čistog

alkohola izraženoga u

volumnim postocima

mjerenim pri temperaturi

od 20° C

5.300,00 kn


3.2.2.4.3. Posebni porezi na energente i električnu energiju

U tablici 8 su prikazani podatci za energente i električnu energiju te namjenu za koju se

oni koriste i cijene koje su važeće za Republiku Hrvatsku od 2015. godinu.

Tablica 8. Iznosi trošarina na energente i električnu energiju u Republici Hrvatskoj za

2015. godinu

Trošarinski proizvod Trošarinska osnovica Visina trošarine

Motorni benzini što se koriste kao pogonska goriva

Olovni benzin 1000 litara pri osnovnim

uvjetima temperature

energenta od +15 stupnjeva

C

4.300,00 kn/1000 l

Bezolovni benzin 1000 litara pri osnovnim



C

3.660,00 kn/1000 l

Plinsko ulje

Za pogon 1000 litara pri osnovnim



C

2.860,00 kn/1000 l

Za grijanje 1000 litara pri osnovnim



C

423,00 kn/1000 l

Kerozin

Za pogon 1000 litara pri osnovnim



C

2.660,00 kn/1000 l

31

Za grijanje 1000 litara pri osnovnim



C

1.752,00 kn/1000 l

Ukapljeni naftni plin

Za pogon 1000 kg netomase 100,00 kn/1000 kg

Za grijanje 1000 kg netomase 100,00 kn/1000 kg

Teško loživo ulje 1000 kg netomase 160,00 kn/1000 kg

Prirodni plin

Za pogon energija mjerena u

Megawat satima

0,00 kn/MWh

za grijanje za poslovnu

upotrebu

energija mjerena u

Megawat satima

4,05 kn/MWh

Za grijanje za neposlovnu

upotrebu

energija mjerena u

Megawat satima

8,10 kn/MWh

Ugljen i koks

Za poslovnu upotrebu Gj bruto toplinske

vrijednosti

2,30 kn/Gj

Za neposlovnu upotrebu Gj bruto toplinske

vrijednosti

2,30 kn/Gj

Električna energija

Za poslovnu upotrebu energija mjerena u

Megawat satima

3,75 kn/MWh

Za neposlovnu upotrebu energija mjerena u

Megawat satima

7,50 kn/MWh

Čista biogoriva 1000 litara pri osnovnim



C

0,00kn


3.2.3. Porez na promet nekretnina

Porez na promet nekretnina pravno je definiran Zakonom o porezu na promet nekretnina

('Narodne novine', br. 69/97, 153/02, 22/11, 143/14), te predstavlja zajednički prihod

državnog proračuna, proračuna županija i gradova na području kojih se ta nekretnina

nalazi. Porezni obveznik kod poreza na promet nekretnina je stjecatelj vlasništva

nekretnine u Republici Hrvatskoj ako se na takvo stjecanje ne plaća PDV (ako se je

PDV platio, takva nekretnina ne ulazi u sustav poreza na promet nekretnina). ,,Porezna

osnovica kod poreza na promet nekretnina je tržišna vrijednost nekretnine u trenutku

32

nastanka porezne obveze. Tržišna vrijednost nekretnine je cijena nekretnine koja se

postiže ili se može postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obveze. Porezna stopa

poreza na promet nekretnina iznosi 5%“ (Porezna uprava, 2015).

3.3. Usporedba udjela izravnih i neizravnih poreza u poreznoj strukturi Republike

Hrvatske

U grafikonima 1,2 i 3 prikazati će se omjer izravnih i neizravnih poreza u ukupnim

porezima u Republici Hrvatskoj, te socijalni doprinosi za razdoblje 2007-2012. godine.

Grafikon 1. Udio izravnih poreza u ukupnim poreznim prihodima u Republici Hrvatskoj

za razdoblje 2007.-2012. godine, izraženo u %

Izvor: Izradio autor prema podatcima iz Godišnjaka Ministarstva financija za 2013.

godinu

Kao što se može primjetiti iz grafikona, udio izravnih poreza je dosta nizak. Također se

možeprimjetiti i tendenciju pada udjela izravnih poreza u ukupnim poreznim prihodima

nakon 2009. godine kada je udio izravnih poreza zapravo i bio najveći u ovom

promatranom razdoblju. Ovaj pad je realan pošto se usljed globalne ekonomske krize

smanjila financijska moć poduzeća koja su uplaćivalamanji porez na dobit usljedpada

poslovanja. Slijedom toga je došlo do otpuštanja radnika, a i oni koji su ostali bili su

primorani prihvatiti manje naknade za rad. Samim time je i porez na dohodak imao

manjeg utjecaja na proračun.

33

Grafikon 2. Udio neizravnih poreza u ukupnim poreznim prihodima u Republici

Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2012. godine, izraženo u %


godinu

Suprotno od izravnih poreza, udio neizravnih poreza u ukupnim poreznim prihodima je

jako visok. Može se vidjeti da ja nakon pada u 2009. godini uzrokovanog ekonomskom

krizom došlo do rasta udjela neizravnih poreza. Najveći razlogom povećanja ove

tendencije se smatra povećanje stope poreza na dodanu vrijednost. Povećanjem stope

poreza na dodanu vrijednost pokušalo se je nadomjestiti manjke u državnom proračunu.

Isto tako, ako usporedimo ovaj grafikon sa prethodnim, može se primjetiti da je

suprotno od pada udjela izravnih poreza nakon 2009. godine udio neizravnih poreza

porastao, te je odnos između tih dvaju poreznih skupina upravo suprotan za ove

promatrane godine.

Grafikon 3. Udio socijalnih doprinosa u ukupnim poreznim prihodima u Republici

Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2012. godine, izraženo u %


godinu

34

Sukladno načinu strukturiranja poreza od strane Europske komisije, u grafikonu 4 se

može vidjeti struktura socijalnih doprinosa u ukupnim poreznim prihodima. Njihov udio

je dosta velik, te se za analizirane godine kretao od 34,5%-36.4%. Nagli porast

socijalnih doprinosa u razdoblju od 2009-2011. godine može se očitovati u fluktuacijii

padu udjela izravnih i neizravnih poreza u ukupnim poreznim prihodima, dok se pad u

2012. godini može očitovati prvenstveno opetovnom porastu udjela neizravnih poreza u

ukupnim poreznim prihodima.

35

4. IZRAVNI I NEIZRAVNI POREZI DRŽAVA ČLANICA EUROPSKE UNIJE

4.1. Udio izravnih poreza u ukupnim prihodima

Udio izravnih poreza u ukupnim prihodima govori koliki je postotak udjela izravnih

poreza (porez na dohodak, porez na dobit...) u ukupnim poreznim prihodima. U

sljedećim grafikonima biti će prikazano kako se kretao udio izravnih poreza u ukupnim

poreznim prihodima u državama članicama Europske unije.

Grafikon 4 prikazuje udjele izravnih poreza u ukupnim prihodima za sve države članice

Europske unije i Norvešku za 2007. godinu

Grafikon 4. Udio izravnih poreza u ukupnim prihodima u državama članicama

Europske unije i Norveškoj 2007. godine, izraženo u %

Izvor: Taxation trends in the European Union, 2009., 41.str.

Može se vidjeti da se udio izravnih poreza u ukupnoj poreznoj strukturi dosta razlikuje

od zemlje do zemlje. Najveći udio izravnih poreza u ukupnoj strukturi ima Danska, a

ovaj izrazito visok udio za Dansku rezultat je činjenice da je ona gotovo u potpunosti

provela proces integracija poreza na dohodak i doprinosa posloprimaca. U daljnoj

razradi će biti prikazano da u Danskoj doprinosa za socijalno gotovo da i nema. Isto

tako pošto je Danska provela navedenu integraciju, nju ne možemo uspoređivati sa

ostalim državama. Druga zemlja na ovoj ljestvici je Ujedinjeno Kraljevstvo, a velik

udio izravnih poreza imale su i Finska, Irska, te Švedska. Iz grafikona se može primjetiti

36

da su zemlje Skandinavije pri vrhu zemalja koje imaju visok udio izravnih poreza u

ukupnoj strukturi. Nasuprot njima nalaze se zemlje sa jako niskim udjelom izravnih

poreza, među kojima najmanji udio izravnih poreza u ukupnim poreznim prihodima

imaju Estonija, Rumunjska, Bugarska, te Slovačka. Može se primjetiti da niže postotke

imaju države koje su 2005. i 2007. godine bile u sklopu petog proširenja Europske

unije..

Grafikon 5 prikazuje udio izravnih poreza u ukupnim prihodima za sve države članice

Europske unije, te Island i Norvešku za 2008. godinu.

Grafikon 5. Udio izravnih poreza u ukupnim prihodima u državama članicama Europske

unije, te u Islandu Norveškoj 2008. godine, izraženo u %

Izvor: Taxation trends in the EuropeanUnion, 2010., 68.str.

U 2008. godini nije bilo velike promjene u udjelu izravnih poreza u odnosu na godinu

prije, sukladno tome ni neponderirani prosjeci se nisu značajnije mijenjali. Daleko

najveći udio izravnih poreza i dalje ima Danska. Od država koje možemo uspoređivati

međusobno slijede Ujedinjeno Kraljevstvo, Finska, te Irska. Najmanje udjele imale su

Češka koja je imala blagi pad udjela izravnih poreza u ukupnim poreznim prihodima, te

Slovačka i Bugarska.


Europske unije, te Island i Norvešku za 2009. godinu.

37




U grafikonu 6 može se vidjeti promjena udjela izravnih poreza u ukupnim poreznim

prihodima u odnosu na godinu ranije. Smanjenje udjela izravnih poreza u ovom slučaju

je logično ako uzmemo u obzir ekonomsku krizu koja je zahvatila države članice

Europske unije, ali i činjenicu da su izravni porezi najosjetljiviji prilikom ekonomske

krize. Naime u krizi prvo opada porez na dobit. Sukladno tome, 2009. godine došlo je

do određenog smanjenja neponderiranog prosjeka udjela izravnih poreza u ukupnim

poreznim prihodima kao prva reakcija na ekonomsku krizu. Najveće promjene dogodile

su se u državama koje su tradicionalno imale nizak udio izravnih poreza, te se je taj udio

još dodatno snizio. Udjeli izravnih poreza u državama koje su imale tradicionalno veći

udio su ostali na uobičajnim razinama. Najveća promjena se je dogodila u Švedskoj,

koja je doživila porast udjela izravnih poreza u ukupnim poreznim prihodima za čak 5

postotnih poena, te u Latviji čiji je udio izravnih poreza pao za skoro 11 postotnih

poena. Ostalih većih promjena nije bilo te su poredci među državama slični kao godinu

ranije.


Europske unije, te Island i Norvešku za 2010. godinu

38

Grafikon 7.Udio izravnih poreza u ukupnim prihodima u državama članicama Europske

unije, te u Islandu i Norveškoj 2010. godine, izraženo u %


U grafikonu se može svidjeti da je 2010. godine i dalje na snazi bio trend opadanja

udjela izravnih poreza u ukupnim poreznim prihodima država članica Europske unije.

Neponderirani prosjek je manji nego 2009. godine.Uspoređujući ovaj grafikon sa onim

od godinu ranije, može se ustvrditi da je jedina konstanta Danska koja je radi provedene

reforme uspjela zadržati stabilne stope udjela. Ostale države su zadržave otprilike sličan

raspored kao godinu ranije međutim udjeli izravnih poreza su se smanjili, pogotovo kod

zemalja koje su na začelju tablice.






39

U 2011. godini prikazani su prvi znakovi oporavka, budući da su se udjeli izravnih

poreza znatnije povećali u odnosu na godinu prije i to skoro 3 postotna poena. Najveći

napredak se dogodio u Irskoj u kojoj je udio izravnih poreza porastao za 5,3 postotna

poena. Najveće udjele izravnih poreza od usporedivih država i dalje ima Ujedinjeno

Kraljevstvo. Na začelju se nalaze Bugarska, Mađarska, te Latvija koja je napokon

uspjela zaustaviti daljnje poniranje udjela izravnih poreza i pokazala prve znakove

konsolidacije nakon par godina vrtoglavog padanja udjela izravnih poreza.




unije, te u Islandu i Norveškoj 2012. godine, izraženo u %


Zadnji dostupni podatci Europske komisije za porezne trendove su oni za 2012. godinu.

Promatrajući i uspoređujući ovaj grafikon sa prethodna dva može se donijeti par

zaključaka. Došlo je do značajnijih znakova oporavka nakon ekonomske krize u vidu

povećanja udjela izravnih poreza u državama članicama Europske unije. I dalje daleko

najveći udio izravnih poreza ima Danska, te Irska koja nastavlja sa rastom udjela

izravnih poreza. Na dnu liste zemalja po udjelu izravnih poreza u ukupnom poreznom

opterećenju su Mađarska, Bugarska, te Litva koja prvi put nakon nastupanja ekonomske

krize ima rast udjela izravnih poreza. Prvi put se u podatcima Europske komisije mogu

vidjeti i podatci za Hrvatsku koja se nalazi na samom dnu po udjelu izravnih poreza sa

čak 16,3 postotna poena manjim udjelom izravnih poreza od neponderiranog prosjeka

40

država članica Europske unije. Takav podatak govori da izravni porezi nemaju toliko

velik udio u ukupnim poreznim prihodima, a ta teza će se pokazati i kasnije u razradi

gdje će se moći vidjeti da su neizravni porezi puno zastupljeniji, ali i da su doprinosi bili

najstabilnija struktura u vremenu ekonomske krize.

4.2. Udio neizravnih poreza u ukupnim prihodima

Kao i za udio izravnih poreza, tako će se i za udio neizravnih poreza putem usporedbe

vidjeti kako se je udio neizravnih poreza u zemljama članicama Europske unije mijenjao

kroz godine.

Grafikon 10 prikazuje udio neizravnih poreza u ukupnim prihodima za sve države

članice Europske unije i Norvešku za 2007. godinu

Grafikon 10. Udio neizravnih poreza u ukupnim prihodima u državama članicama

Europske unije, te Norveškoj 2007. godine, izraženo u %


Iz grafikona 10 se može primjetiti da zemlje koje su imale visok udio izravnih poreza u

ukupnim poreznim prihodima imaju manji udio neizravnih poreza. Isto tako, veći udio

neizravnih poreza u ukupnim poreznim prihodima imaju zemlje kod kojih je velika

stopa poreza na dodanu vrijednost. Najveći udio neizravnih poreza u ukupnim poreznim

prihodima imaju Bugarska, Cipar i Rumunjska. Najmanji udio imaju Finska, Belgija i

Češka. Malta koja je bila pri vrhu i u udjelu izravnih poreza i ovdje se nalazi pri vrhu sa

41

43,7%, te se može zaključiti da je ona specifične strukture. Isto tako se može primjetiti

da se na začelju nalazi Češka koja je imala i male udjele izravnih poreza. U kasnijoj

razradi će se prikazati da su socijalni doprinosi prevladavajući u Češkoj, te da su bili

najstabilniji izvor prihoda u ekonomskoj krizi.


članice Europske unije, te Island i Norvešku za 2008. godinu


Europske unije, te u Islandu i Norveškoj 2008. godine, izraženo u %


U 2008. godini došlo je do pada udjela neizravnih poreza u ukupnim poreznim

prihodima država članica Europske unije. Međutim unatoč padu, države su otprilike

zadržale isti poredak, te nije bilo nekih drastičnijih promjena. Sukladno tome i pad u

udjelima neizravnih poreza po državama je bio otprilike sličan.



42




U 2009. godini dolazi do prvih većih promjena što se tiče udjela neizravnih poreza.

Naime iako se neponderirani prosjek gotovo nije ni promjenio, fluktuacije i promjene u

pojedinim državama su bile jako značajne. Tako se npr. u Bugarskoj koja je i dalje na

prvom mjestu udio neizravnih poreza snizio za čak 2,5 postotnih poena. Cipar koji je na

drugom mjestu također je pretrpio značajnu promjenu i pad udjela neizravnih poreza za

čak 3,8 postotnih poena. Najveći rast ostvarila je Estonija čiji se udio neizravnih poreza

povećao za 3,7 postotnih poena. Sukladno tome može se zaključiti da je ekonomska

kriza uzela maha, te da su promjene koje su nastupile više nego očite.






43

Kao i 2009., promjene u pojedinim zemljama su drastične pa se moguprimjetiti velike

razlike u odnosu na stopu koju su imale godinu ranije iako se neponderirani prosjek nije

mjenjao u tolikoj mjeri. I dalje se na vrhu nalaze zemlje sa manjim udjelom izravnih

poreza i to Bugarska sa 2,2 postotna poena više, Mađarska sa 3,4 postotna poena više i

Rumunjska 4,3 postotna poena više nego 2009. Može se zaključiti da su ,,nerazvijene“

države posegnule za povećanjem poreza na dodatnu vrijednost, ali i općenito udjelom

neizravnih poreznih oblika, te su na taj način opskrbile prikupljanje željenih novčanih

sredstava u proračun. Isto tako ako se malo bolje promotri grafikon, te ako se usporedi

sa onim od godinu dana ranije može se vidjeti da su zemlje Istočne europe (uz izuzetak

Češke) ,,isplivale“ na vrh tablice zemalja po udjelu neizravnih poreza.






Možemo vidjeti da je 2011. godine došlo do velikog pada u udjelu neizravnih poreza u

državama članicama Europske unije. Sukladno tome može se zaključiti da je napokon

došlo do konsolidacije, te da se države polako počinju oporavljati od ekonomske krize.

Da bi potvrdili ovu tezu, možemo usporediti ovaj grafikon sa grafikonom udjela

izravnih poreza za 2011. godinu, ali i sa kasnijim grafikonom o udjelu socijalnih

doprinosa za 2011. Vidljivo je da je povećanje udjela izravnih poreza rezultiralo

smanjenju neizravnih, a samim time su porasli i socijalni doprinosi.

44





Izvor: Taxation trends in the European Union, 2014., 22.str

U odnosu na 2011. godinu nije bilo značajnijih promjena. Nastavljen je proces

konsolidacije, pogotovo kod razvijenijih država. Takvu tezu možemo potvrditi i

pogledom na neponderirani prosjek država Eurozone koji se dodatno smanjio u odnosu

na godinu dana ranije. Općenito je uočljivo da su promjene linearnije. Naime razvijene

zemlje su doživile smanjenje udjela neizravnih poreza otprilike identično za onoliko

koliko se taj udio povećavao u nerazijenim zemljama.Na vrhu liste se i dalje nalaze

zemlje Istočne Europe, dok su na dnu zemlje Beneluksa, te Njemačka. Po prvi put se u

izvješću Europske komisije mogu vidjeti podatci o udjelu neizravnih poreza u Republici

Hrvatskoj. Hrvatska se nalazi na visokom drugom mjestu po udjelu neizravnih poreza

odmah iza Bugarske. Ako bi se vratili na grafikon o udjelu izravnih poreza za 2012.

godinu vidjeli bi da se tamo Hrvatska nalazila na zadnjem mjestu. Takva struktura

sigurno nije ohrabrujuća budući da je veći udio izravih poreza sigurno bolji pokazatelj

razvijenosti gospodarstva.

45

4.3. Udio socijalnih doprinosa

Pored izravnih i neizravnih poreza, udio u poreznim prihodima prema metodologiji

Europske unije čine i doprinosi za socijalno osiguranje. Kroz presjek po godinama

vidjet ćemo kakav one utjecaj na strukturu imaju po državama.

Grafikon 16 prikazuje udio socijalnih doprinosa u ukupnim prihodima za sve države

članice Europske unije i Norvešku za 2007. godinu

Grafikon 16. Udio socijalnih doprinosa u ukupnim prihodima u državama članicama

Europske unije, te Norveškoj 2007.godine, izraženo u %


Pored izravnih i neizravnih poreza, prikazani su i socijalni doprinosi kao treća stavka

koja čini porezne prihode. Najveći udio socijalnih doprinosa u ukupnim poreznim

prihodima je u Češkoj, Švedskoj, Njemačkoj i Francuskoj . Najmanji udio imaju

Ujedinjeno Kraljevstvo, Malta, te Irska. Gledajući grafikon može se primjetiti da

uvjerljivo najmanji udio socijalnih doprinosa ima Danska sa tek 2%. Međutim ona se ne

može uspoređivati sa ostalim zemljama. Naime Danska je kao što je već spomenuto

provela integraciju poreza na dohodak i doprinosa. Dakle iznosi koji druge zemlje

plaćaju za doprinose kod Danske se plaćaju iz poreza na dohodak, te je svega mali iznos

doprinosa izvan te ingerencije i njega možemo vidjeti u ovom grafikonu. Radi takve

situacije Dansku se mora promatrati izolirano od ovoga slučaja.

46




Europske unije, te u Islandu i Norveškoj 2008.godine, izraženo u %


Iz grafikona se može vidjeti da se neponderirani prosjek povećao, samim time i udjeli

socijalnih doprinosa u državama. I dalje najveći udio socijalnih doprinosa u ukupnim

poreznim prihodima imaju Češka, Slovačka i Njemačka. Najmanji udio socijalnih

doprinosa kao i godinu dana ranije imaju Irska i Malta koje su samo zamjenile mjesta

budući da je u Irskoj udio socijalnih doprinosa porastao za 2,3 postotna poena.






47

U 2009. godini udio socijalnih doprinosa se dodatno povećao u odnosu na godinu dana

ranije. Razlog u tom konstantnom povećavanju udjela socijalnih doprinosa u ukupnim

poreznim prihodima ponajviše leži u činjenici da su izravni i neizravni porezi

flukturirali te su se socijalni doprinosi nametnuli kao jedna konstanta. Najveći udio

socijalnih doprinosa u ukupnim poreznim prihodima ima i dalje Češka, međutim došlo

je do promjene iza nje. Veliko povećanje udjela socijalnih doprinosa u Slovačkoj i

Španjolskoj ih je lansiralo na vrh ljestvice. Najmanji udio socijalnih doprinosa imaju

Švedska u kojoj se udio socijalnih doprinosa značajno smanjio i to čak za 6,4 postotna

poena, te Malta.






U 2010. godini usljed početka konsolidacije što se tiče izravnih i neizravnih poreza

došlo je i do stangacije u udjelu socijalnih doprinosa. Udio socijalnih doprinosa u

odnosu na godinu proje se skoro nije ni mijenjao, a samim time i udjeli u državama

pojedinačno nisu doživjeli neke značajnije promjene.



48




2011. godine je kao što smo u ranijim razradama spomenuli došlo do početka prave

konsolidacije, te su porasli udjeli izravnih poreza, smanjili se udjeli neizranih poreza, a

samim time su se i socijalni doprinosi povećali. Najveće udjele socijalnih doprinosa

imaju Češka, Slovačka i Slovenija, dok najmanje udjele socijalnih doprinosa imaju

Irska i Švedska koje su pretrpile značajniji pad u odnosu na godinu ranije.






U 2012. godini došlo je do blagog smanjenje socijalnih doprinosa što možemo očitovati

u blagom rastu izravnih, te blagom padu neizravnih poreza. Najveće udjele imale su

49

Češka, Slovačka i Nizozemska, dok su najmanje udjele imali Švedska i Irska. Kao i u

prethodna dva slučaja, prvi puta su se pojavili podatci za Republiku Hrvatsku. Udio

hrvatskih socijalnih doprinosa je otprilike na razini sa prosjekom država članica

Europske unije. Kasnije će se vidjeti da su socijalni doprinosi bili zapravo najstabilniji

izvor prihoda u državnom proračunu tijekom krize, usprkos izdašnosti koju predstavlja

porez na dodanu vrijednost.

50

5. USPOREDBA POREZNOG OPTEREĆENJA REPUBLIKE HRVATSKE I

DRŽAVA ČLANICA EUROPSKE UNIJE

Porezno opterećenje je omjer ukupnih prikupljenih državnih poreznih prihoda i bruto

domaćeg proizvoda. Jedinica poreznog opterećenja se izražava u odnosu na BDP. Neke

države imaju tendenciju povećavanja svog poreznog opterećenja kako bi smanjile

deficite u državnom proračunu. U državama gdje su prihodi od poreza sporije rastući od

bruto domaćeg proizvoda zemlje, porezno opterećenje pada i ima manju stopu.

5.1. Ukupno porezno opterećenje u Republici Hrvatskoj

Kako je u omjer stavljen bruto društveni proizvod zemlje i porezi zemlje, ovdje će se

koristeći podatke po godinama prikazati kako se omjer kretao za Hrvatsku. Za uzorak će

se uzeti podatci od 2007.-2012. godine.

U tablici 9 se prikazuje iznos bruto domaćeg proizvoda u Republici Hrvatskoj za

razdoblje od 2007.-2012. godine.

Tablica 9. Iznos BDP-a u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007.-2012. godine

Godina Iznos bruto domaćeg proizvoda (u milijardama kuna)

2007. 318 308

2008. 343 412

2009. 328 672

2010. 323 807

2011. 328 737

2012. 327 021

Izvor: Izradio autor prema podatcima Državnog zavoda za statistiku za razdoblje 2007.-

2012.

Iz tablice 9 je vidljivo da je BDP Hrvatske od 2008. godine bio u opadanju. Isto tako

vidljivo je da se u 2011. godini prekinula tendencija stope pada. Međutim stope rasta i

51

dalje nisu na onoj razini da bi vratile BDP u one okvire u kojima je bio prije nastupanja

globalne ekonomske krize.

U tablici 10 su prikazani porezni prihodi u Republici Hrvatskoj za vremensko razdoblje

od 2007.-2012. godine.

Tablica 10. Porezni prihodi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007.-2009. godine.

Godina Porezni prihodi (u milijunima)

2007. 108.320.595

2008. 115.772.655

2009. 110.257.947

2010. 107.466.351

2011. 107.069.670

2012. 109.558.928

Izvor: Izradio autor prema podatcima Ministarstva financija za 2008-2013.

Iz tablice 10 vidljivo je da su porezni prihodi kao i BDP imali tendenciju pada nakon

nastupanja globalne ekonomske krize u 2008. godini. Za razliku od BDP-a, porezni

prihodi su godinu dana duže bili u padu. 2012. godine zabilježen prekid tendencije pada

i zabilježena je blagi porast, međutim uočljiva je razlika u poreznim prihodima iz

2012.,te onima iz 2008. godine, te će rast morati biti veći da bi se dosegle stare brojke.

U tablici 11 prikazano je ukupno porezno opterećenje na temelju omjera poreznih

prihoda i bruto domaćeg proizvoda u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007.-2012.

godine

Tablica 11. Ukupno porezno opterećenje u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007.-

2012. godine

Godina Ukupno porezno opterećenje (u %) 2007. 34,30%

2008. 33,71%

2009. 33,54%

2010. 33,01%

2011. 32,57%

2012. 33,50%

Izvor: Izradio autor prema podatcima Ministarstva financija i Državnog zavoda za

statistiku za 2007.-2012.

52

Prema prikupljenim podatcima možemo ustvrditi da se porezno opterećenje mijenjalo

kroz ovaj vremenski period koji je obrađen. Vidljiv je pad poreznog opterećenja nakon

2007. godine, te nakon ulaska u globalnu ekonomsku krizu. Porezno opterećenje je

linearno opadalo sve do 2011. godine, te je palo ukupno za 1,73%. U 2012. godini se

dogodio blagi porast,ali i dalje se nije vratio na razinu iz 2007. godine. Važno je

napomenuti da se očekuje rast stope poreznog opterećenja usljed prognoza izlaska iz

krize, te vjere u naplaćivanje potraživanja države koja su ostala nenaplaćena usred krizi.

5.2. Ukupno porezno opterećenje u državama članicama Europske unije

U tablici 12 prikazano je ukupno porezno opterećenje u državama članicama Europske

unije za razdoblje od 2007.-2012. godine

Tablica 12. Ukupno porezno opterećenje u državama članicama Europske unije za

razdoblje od 2007.-2012. godine

Država Porezno opterećenje u vremenskom razdoblju 2007-2012, u %

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Austrija 42,1 42,8 42,7 42,0 42,0 43,1

Belgija 44,0 44,3 43,5 43,9 44,1 45,4

Bugarska 34,2 33,3 28,9 27,4 27,2 27,9

Češka 36,9 36,1 34,5 33,8 34,4 35,0

Cipar 41,6 39,2 35,1 35,7 35,2 35,3

Danska 48,7 48,2 48,1 47,6 47,7 48,1

Estonija 33,1 32,2 35,9 34,2 32,8 32,5

Finska 43,0 43,1 43,1 42,1 43,4 44,1

Francuska 43,3 42,8 41,6 42,5 43,9 45,0

Grčka 32,1 32,6 30,2 31,0 32,4 33,7

Irska 31,2 29,3 28,2 28,2 28,9 28,7

Italija 43,3 42,8 43,1 42,3 42,5 44,0

Latija 29,9 30,3 29,3 27,1 26,0 27,9

Litva 30,5 28,9 26,6 27,1 27,2 27,2

Luksemburg 36,7 35,6 37,1 37,1 37,2 39,3

Malta 34,7 34,5 34,2 33,2 33,5 33,6

Mađarska 39,8 40,4 39,5 37,7 37,0 39,2

Nizozemska 38,9 39,1 38,2 38,8 38,4 39,0

Njemačka 39,5 39,3 39,7 38,1 38,7 39,1

Poljska 34,8 34,3 31,8 31,8 32,4 32,5

Portugal 36,8 36,7 31,0 31,5 33,2 32,4

53

Rumunjska 29,4 28,0 27,0 27,2 28,2 28,3

Slovačka 29,4 29,1 28,8 28,1 28,5 28,3

Slovenija 38,2 37,3 37,6 38,0 37,2 37,6

Španjolska 37,1 33,1 30,4 31,9 31,4 32,5

Švedska 48,33 47,1 46,9 45,8 44,3 44,2

U.Kraljevstvo 36,3 37,3 34,9 35,6 36,1 35,4

HRVATSKA 34,3 33,7 33,5 33,0 32,5 33,5

Prosjek EU 38,2 37,6 35,8 36,4 36,7 37,0

Izvor: Izradio autor prema podatcima Taxation trends in EU za razdoblje 2009.-2014.

U tablici 12 možemo vidjeti kako se kretalo porezno opterećenje u državama članicama

Europske unije. Ako se pažljivije pogleda tablica može se uočiti da se poredak zemalja

koje imaju najveće porezno opterećenje nije mijenjao za ovo promatrano razdoblje. Na

vrhu ljestvice se nalazi Danska, a iza nje slijede Švedska i Belgija. Situacija država sa

najmanjim poreznim opterećenjem je slična kao i kod država na vrhu ljestvice. Naime

uglavnom su iste zemlje zauzimala zadnja mjesta na ljestvici, jedino se njihov raspored

mijenjao iz godine u godinu, međutim te promjene nisu toliko značajne. Ako se skrene

pažnja na neponderirani prosjek može se uočiti da se 2008. godine dogodio pad u

poreznom opterećenju. Isti pad se produžio i na 2009. godinu kada je taj pad bio još

značajniji. Nakon toga događa se lagana konsolidacija, pa su od 2010. godine

promjenila situacija i padajući trend je prestao. Od 2010. je porast poreznog opterećenja

uzeo maha, te se povećava iz godine u godinu. Međutim razine poreznog opterećenja

nisu jos na onoj razini iz 2007. godine.

5.3. Usporedba poreznih opterećenja

Nakon što su u prethodne dvije cjeline obrađena porezna opterećenja u Republici

Hrvatskoj i u državama članicama Europske unije u ovoj cjelini će se izvršiti usporedba

kretanja poreznih opterećenja kroz vremensko razdoblje 2007.-2012. godine, te će ista

biti prikazana u grafikonu 22.

54

Grafikon 22. Usporedba poreznih opterećenja u Republici Hrvatskoj i u državama

članicama Europske unije za vremensko razdoblje 2007.-2012. godine

Izvor: Izradio autor prema podatcima Taxation trends in EU za razdoblje 2009.-2014.,

Ministarstvo financija za razdoblje 2007.-2014., Državni zavod za statistiku 2007.-

2012.

Kao što se u grafikonu 22 može primjetiti, usljed problema u kojima su se našle zemlje

Eurozone, porezno opterećenje je bilo u opadajućem trendu od 2008. godine. Najveći

pad se dogodio na prelazu iz 2008. u 2009. godinu pa je zato i linija na grafikonu malo

strmija prema dole. Nakon 2009. godine zemlje članice su postepeno počele

konsolidaciju pa se samim time i porezno opterećenje iz negativnog trenda počelo

mjenjati, sa tim se i stopa poreznog opterećenja počela polagano dizati. Ukupan porast

od 2009. pa do 2012. godine iznosi 1,4 postotna poena, te možemo reći da se radi o

rastućem trendu.Što se Republike Hrvatske tiče ona je također pretrpila promjene.

Krivulja je također padajuća, ali za razliku od zemalja članica Europske unije, najveći

pad se dogodio u razdoblju 2009.-2011.godine. Sljedeći trend zemalja članica Europske

unije i u Republici Hrvatskoj je stopa poreznog opterećenja počela rasti, ali sa

zakašnjenjem od dvije godine. Također, uočljiva je i činjenica da se porezno opterećenje

Republike Hrvatske za sve promatrane godine nalazi ispod prosjeka zemalja članica

55

Europske unije, ali je taj razmak svake godine otprilike isti i kreće se u intervalima od

2,5%-4%.

5.4. Usporedba udjela poreza i socijalnih doprinosa u ukupnim poreznim

prihodima u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji

U grafikonu 23 biti će prikazani udjeli izravnih poreza u ukupnim poreznim prihodima

za razdoblje 2007.-2012. godine u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji

Grafikon 23. Udio izravnih poreza u ukupnim poreznim prihodima u RH I EU za

razdoblje 2007.-2012. godine , u %

Izvor: Izradio autor prema podatcima iz Godišnjaka Ministarstva financija 2007-2012. i

Taxation trends in European Union 2009-2014.

Kao što se u grafikonu 23 može primjetiti, udio izravnih poreza u ukupnim poreznim

prihodima u Republici Hrvatskoj se nalazi daleko ispod neponderiranog prosjeka država

članica Europske unije. Štoviše udio izravnih poreza u ukupnim poreznim prihodima u

Republici Hrvatskoj za 2012. godini je bio najniži u odnosu na ostale države članice

Europske unije.Vidljivo je da se udio izravnih poreza u Republici Hrvatskoj mjenjao

svake godine i to bez neke pravocrtnosti. Najveći udio izravnih poreza je bio 2009.

godine, a najmanji već iduće godine. Kao razlog tomu može se navesti činjenica da u

vremenima krize prvo pada udio poreza na dobit i ostalih izravnih poreza u ukupnim

poreznim prihodima.Nasuprot RH, neponderirani prosjek izravnih poreza u EU je nešto

56

razumljiviji jer je padao od 2008. godine i ekonomske krize te je 2010. bio najniži, da bi

se sa polaganim izlaskom iz krize i konsolidacijom stopa počela povećavati i 2012. je

dosegla svoju najvišu točku, te je udio izravnih poreza veći i nego što je bio prije

globalne ekonomske krize.

U grafikonu 24 biti će prikazani udjeli neizravnih poreza u ukupnim poreznim

prihodima za razdoblje 2007.-2012. godine u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji

Grafikon 24. Udio neizravnih poreza u ukupnim poreznim prihodima u RH I EU za

razdoblje 2007.-2012., u

%

Izvor: Izradio autor prema podatcima iz Godišnjaka Ministarstva financija 2007-2012. i

Taxation trends in European Union 2009.-2014.

U grafikonu 24 se može vidjeti da je udio neizravnih poreza jako visok, te da se nalazi

daleko iznad prosjeka Europske unije (15 postotnih poena za 2012. godinu). Ako bismo

se vratili na grafikon o udjelu neizravnih poreza za 2012. godinu vidjeli bi da je

Hrvatska na drugom mjestu država Europske unije po udjelu neizravnih poreza. Ako bi

usporedili udio neizravnih poreza s udjelom izravnih poreza došli bi do razlike od čak

33 postotna poena što je ogroman nesrazmjer. Nadalje u Republici Hrvatskoj, najnižio

udio neizravnih poreza bio je u 2009. godini što je i razumljivo kao reakcija na krizu, ali

zbog povećanja stope PDV-a već iduće godine udio se vratio na slične stope kao što su

57

bile prije krize. Za razliku od RH, udio neizravnih poreza u EU je bio stabilan i u

godinama krize, dok se u zadnje dvije promatrane godine dosta smanjio. Uzrok

smanjenja udjela neizravnih poreza je porast udjela izravnih poreza, te izlazak iz krize.

U grafikonu 25 biti će prikazani udjeli socijalnih doprinosa u ukupnim poreznim

prihodima za razdoblje 2007.-2012. godine u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji

Grafikon 25. Udio socijalnih doprinosa u ukupnim poreznim prihodima u RH I EU za

razdoblje 2007.-2012., u %

Izvor: Izradio autor prema podatcima iz Godišnjaka Ministarstva financija 2007-2012. I

Taxation trends in European Union 2009-2014.

Uspoređujući grafikon 25 sa prethodna dva, može se primjetiti da su po pitanju

socijalnih doprinosa RH i EU nekako najbliže. Iako je udio socijalnih doprinosa u RH

ispod prosjeka EU u 2012. godini, ta razlika je neznatna. Pogled na grafikon odaje

činjenicu da su kretanja u RH I EU po pitanju socijalnih doprinosa bili jako slični. Može

se primjetiti da su te krivulje zapravo jedine bile konstantne u vremenima krize. U

2012.godini Hrvatska prvi put pada lagano ispod prosjeka Europske unije, a takvu

situaciju možemo pridodati činjenici da su u RH iste godine porasli udjeli neizravnih

poreza. Nadalje daljnjom razradom ove tablice može se potvrditi raniji zaključak da su

socijalni doprinosi bili najstabilniji porezni prihod u Republici Hrvatskoj u vremenima

ekonomske krize.

58

6. ZAKLJUČAK

Izravni i neizravni porezi su temelj svih poreznih sustava,te kao takvi predstavljaju

način prikupljanja državnih prihoda. Postavljena hipoteza ovoga istraživanja glasila je:

Porezna struktura Republike Hrvatske se razlikuje od porezne strukture Europske unije i

to na način da je udio pojedinih poreznih oblika u Republici Hrvatskoj znatno različit od

neponderiranog prosjeka država članica Europske unije.

Gledajući strukturu poreznog sustava Republike Hrvatske može se uvidjeti veliki

nesrazmjer između izravnih i neizravnih poreza. Neizravni porezi su daleko više

zastupljeni u poreznom sustavu Republike Hrvatske. Takva situacija je realna s obzirom

na činjenicu da porez na dodanu vrijednost ima daleko najveći udio od svih poreznih

oblika. PDV je i prije ekonomske krize imao najveći udio u poreznom sustavu Hrvatske,

a s krizom se to dodatno produbilo. Iako najveći izvor poreznih prihoda i udio PDV-a je

usljed krize padao, ali ga je povećanje stope vratilo na prethodnu razinu. Uspoređujući

strukturu poreznog sustava Republike Hrvatske sa strukturom poreznih sustava država

članica Europske unije, može se vidjeti da je porezni sustav Hrvatske sličniji zemljama

Istočne Europe, kod kojih je isto tako daleko veća zastupljenost neizravnih poreza.

Uspoređujući strukturu poreznog sustava RH sa neponderiranim prosjekom poreznih

sustava država članica Europske unije može se ustvrditi da se porezni sustav Republike

Hrvatske razlikuje i to prema udjelu pojedinih poreznih oblika. Naime neizravni porezi

u Republici Hrvatskoj su daleko iznad neponderiranog prosjeka država članica

Europske unije i nalaze se na drugom mjestu među svim državama članicama Europske

unije. Izravni porezi su daleko ispod istog prosjeka, te se Republika Hrvatska nalazi na

zadnjem mjestu ljestvice. Jedina sličnost se očituje u socijalnim doprinosima koji su

imali slična kretanja unutar promatranih godina, međutim i u tom slučaju je udio

socijalnih doprinosa u Republici Hrvatskoj ispod neponderiranog prosjeka država

članica Europske unije. Samom razradom problema dolazi se do situacije gdje se može

potvrditi radna hipoteza pošto se prema podatcima može ustvrditi da pojedini porezni

oblici dovode do razlikovanja porezne strukture Republike Hrvatske i Europske unije.

59

LITERATURA

1) Knjige

1. Sever, I., 1995,Javne financije : razvoj, osnove teorije, analiza, Sveučilište u Rijeci,

Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka

2. Jurković, P., 2002, Javne financije, Masmedia, Zagreb

3. Jelčić, B., 1997, Javne financije, Informator, Zagreb

4. Šimurina,N., 2012, Javne financije u Hrvatskoj; Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski

fakultet Zagreb, Zagreb

5. Jelčić, B., 1990, Nauka o financijama i financijsko pravo, NN, Zagreb

6. Jelčić, B., 1998, Porezni sustav i porezna politika, Informator, Zagreb

7. Bruemmerhoff, D., 2000, Javne financije, Mate, Zagreb

2) Članci

8. Cindori, S., Pogačić, L., Problematika utvrđivanja broja i visine stopa poreza na

dodanu vrijednost, Ekonomska misao i praksa, br.2/2010.

9. Gulin, D., Sadašnjost i budućnost poreza na dodanu vrijednost u Europskoj uniji,

RIF, br. 10/2011.

10. Kesner- Škreb, M., Porez na dodanu vrijednost, Financijska teorija i praksa,

br.19/1995.

11. Kesner- Škreb, M., Trošarine, Financijska teorija i praksa, br.23/1999.

60

12. Kesner- Škreb, M., Trošarine, Porez na dobit, br.28/2004.

13. Kesner- Škreb, M., Porez na dohodak, br.28/2004.

14. Kuliš, D., Nova Uredba o visini trošarine na motorne benzine, plinsko ulje i kerozin

za pogon, Newsletter povremeno glasilo Instituta za javne financije, br.79/2013.

15. Sopek, P., Sustav oporezivanja alkohola u EU i RH, Newsletter povremeno glasilo

Instituta za javne financije, br.76/2013.

16. Urban, I., Raspodjela poreznog opterećenja u Hrvatskoj, Newsletter povremeno

glasilo Instituta za javne financije, br.58/2011.

3) Statistička izvješća

17. EuropeanCommission 2014, Taxation trends in the European Union, pregledano 20.

travnja 2015.

http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/gen_info/economic_

analysis/tax_structures/2014/report.pdf


travnja 2015.




travnja 2015.




travnja 2015.

61


analysis/tax_structures/2011/2011_full_text_en.pdf


travnja 2015.




travnja 2015.



23. Ministarstvo financija 2014, Godišnjaci ministarstva, pregledano 4. svibnja 2015.

http://www.mfin.hr/hr/godisnjaci-ministarstva

4) Zakoni

24. Zakon o porezu na dohodak, NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12,

Odluka USRH 120/13, 125/13, 148/13, Odluka USRH 83/14, 143/14

25. Zakon o porezu na dobit, NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13,

143/14

26. Zakon o porezu na dodanu vrijednost, NN 73/13, 148/13, 143/14; Rješenje USRH

99/13, 153/13

27. Zakon o doprinosima, NN84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13,

41/14, 143/14

28. Zakon o porezu na promet nekretnina, NN 69/97, 153/02, 22/11, 143/14 i odluka

USRH NN 26/00

62

4) Ostali internet izvori

29. Porezna uprava 2015, Doprinosi za obvezna osiguranja, pregledano 1. svibnja 2015.

http://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Prirucnici_brosure/Doprinosi_157i.pdf

30. Porezna uprava 2015, Hrvatski porezni sustav, pregledano 3. svibnja 2015.

http://www.porezna-

uprava.hr/HR_publikacije/Prirucnici_brosure/PorezniSustav_2012.pdf

31. Porezna uprava 2015, PDV, pregledano 29. travnja 2015.

http://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Prirucnici_brosure/PDV_158.pdf

32. OECD, Classification of taxes, pregledano 30. travnja 2015.

http://www.oecd.org/ctp/tax-policy/OECD-Revenue-Statistics-2014-classification-of-

taxes.pdf

POPIS TABLICA

R.br. Naslov tablice Stranica

1 Iznosi poreza na dohodak od nesamostalnog rada u 2015. godini 11-12

2 Struktura poreza na dohodak od kapitala 13-14

3 Struktura doprinosa na plaću u Republici Hrvatskoj za 2015. godinu 20

4 Stope prireza porezu na dohodak u Republici Hrvatskoj za 2015.

godinu

21

5 Iznos trošarina na kavu i bezalkoholna pića za Republiku Hrvatsku u 2013. godinu

26

6 Iznos trošarina na duhanske proizvode u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu

28

7 Iznos trošarina na alkoholne proizvode u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu

29-30

8 Iznosi trošarina na energente u Republici Hrvatskoj za 2015. godinu 30-31

9 Iznos BDP-a u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007.-2012.

godine

50

10 Porezni prihodi u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007.-2009.

godine.

51

11 Ukupno porezno opterećenje u Republici Hrvatskoj za razdoblje od

2007.-2012. godine

51

12 Ukupno porezno opterećenje u državama članicama Europske unije za razdoblje od 2007.-2012. godine

52-53

63

POPIS GRAFIKONA

R.br. Naslov grafikona Stranica

1 Udio izravnih poreza u ukupnim poreznim prihodima u Republici

Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2012. godine, izraženo u % 32

2 Udio neizravnih poreza u ukupnim poreznim prihodima u

Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2012. godine, izraženo u % 33

3 Udio socijalnih doprinosa u ukupnim poreznim prihodima u

Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2012. godine, izraženo u % 33

4 Udio izravnih poreza u ukupnim prihodima u državama članicama Europske unije i Norveškoj 2007. godine, izraženo u %

35

5 Udio izravnih poreza u ukupnim prihodima u državama članicama Europske unije,te u Islandu Norveškoj 2008. godine, izraženo u %

36


37

7 Udio izravnih poreza u ukupnim prihodima u državama članicama Europske unije,te u Islandu i Norveškoj 2010. godine, izraženo u %

38


38


39

10 Udio neizravnih poreza u ukupnim prihodima u državama članicama Europske unije, te Norveškoj 2007. godine, izraženo u %

40

11 Udio neizravnih poreza u ukupnim prihodima u državama članicama Europske unije, te u Islandu i Norveškoj 2008. godine, izraženo u %

41


42


42

14 Udio neizravnih poreza u ukupnim prihodima u državama članicama Europske unije, te u Islandu i Norveškoj 2011. godine,

izraženo u %

43


44

16 Udio socijalnih doprinosa u ukupnim prihodima u državama članicama Europske unije, te Norveškoj 2007. godine, izraženo u %

45

17 Udio socijalnih doprinosa u ukupnim prihodima u državama članicama Europske unije,te u Islandu i Norveškoj 2008. godine, izraženo u %

46

18 Udio socijalnih doprinosa u ukupnim prihodima u državama 46

64

članicama Europske unije,te u Islandu i Norveškoj 2009. godine, izraženo u %


47


48


48

22 Usporedba poreznih opterećenja u Republici Hrvatskoj i u državama članicama Europske unije za vremensko razdoblje 2007.-2012.

54

23 Udio izravnih poreza u ukupnim poreznim prihodima u RH I EU za

razdoblje 2007.-2012., u % 55

24 Udio neizravnih poreza u ukupnim poreznim prihodima u RH I EU

za razdoblje 2007.-2012., u % 56

25 Udio socijalnih doprinosa u ukupnim poreznim prihodima u RH I

EU za razdoblje 2007.-2012., u % 57

POPIS SLIKA

R. br. Naslov slike Stranica

1 Čimbenici oporezivanja PDV-a u Republici Hrvatskoj za 2014.

godinu 22

65

Documents

IZRAVNI I NEIZRAVNI POREZI U REPUBLICI HRVATSKOJ ...oliver.efri.hr/zavrsni/843.B.pdf · prevaljuje porez na krajnje korisnike. Podjela poreza na izravne i neizravne je upravo i Podjela