48 | Suvremena trgovina 4(43)

izvoz

UvodTijekom posljednjeg desetlje-ća prošlog stoljeća mnoge ze-mlje u EU počele su se ozbiljno zanimati i baviti izgradnjom i uspostavom klasterski orijen-tiranih mjera s ciljem ojačava-nja industrijskih mogućnosti za inovacijama te kako bi po-većali nacionalnu konkuren-tnost u cjelini. Na tragu ak-tivnosti utvrđivanja instru-menata koji podupiru i dopri-nose povećanju inovativno-sti vrlo veliki značaj odnosio se na proces umrežavanja in-dustrija, centara za istraživa-nje i visokih škola i fakulteta.

Klasterske inicijative su ade-kvatan i efikasan instrument s ciljem koncentracije resur-sa kako bi se dostigla kritična masa te ubrzao transfer znanja i know-how. Inicijacija i koor-dinacija klaster inicijativa te umrežavanje su postali važan alat regionalne vlasti kojim se podupire i ubrzava ekonom-ski rast u sektoru visokih teh-nologija, no isto tako i u sek-toru niže tehnološke zastu-pljenosti.

Što su klasteri i zašto klasteri?Klasteri su skupina međusob-no povezanih industrija, a dva su ključna elementa koja ih determiniraju. Može se reći, da prvo i najbitnije jest po-vezanost poduzeća u klaste-ru kroz međusobne poslov-ne odnose, a potom da je ta skupina uzajamno poveza-

nih tvrtki smještenih u ne-posrednoj blizini jedna druge.

Odnosno, kako je Micha-el Porter definirao klastere: „Geografski koncentrirana međusobno povezana podu-zeća, specijalizirani dobavlja-či, pružatelji usluga, tvrtke iz srodnih industrija i pripada-jućih institucija (npr. sveuči-lišta, agencije za standardiza-ciju, trgovačka udruženja i sl.), koje se međusobno nadmeću na određenom polju, ali tako-đer i surađuju“.

Razlog u kojem se može tražiti potreba poduzeća da se udru-žuju i organiziraju kao klaster leži u sve većem stupnju pro-cesa globalizacije, koja ima značajan utjecaj na razvoj in-dustrija i regija i njihovu kon-kurentnost. Taj cjelokupni proces zasigurno vrši i odre-đen utjecaj na sve relevantne strukture koje su uključene u definiranje i provođenje regi-onalnih politika, kako bi se slijedom te novonastale situa-cije dodatno promislilo o stra-tegiji i razvile nove aktivnosti. Jedna od takvih novih aktiv-nosti jest i razvoj procesa iz-gradnje klastera i njihova in-tegracija u regionalne inova-cijske procese i strategije.

Izazovi europske industrije suočene s globalnom konkurencijomDanas se više nego ikad do sada razvoj regionalnih tvrt-

ki pa i razvoj cijelih regija su-očava s posljedicama i rezulta-tima globalne konkurentno-sti kroz nezaustavljiv proces globalizacije društva i tržišta, odnosno kroz gospodarsko- politički i društveno-kultur-ni preobražaj uvjeta življenja kao i sve većom isprepleteno-šću međusobnih veza, a na taj način i povećanom međuo-visnošću tako kreiranog su-vremenog svijeta. Konkuren-tnost se najviše ogleda u ino-vativnim rješenjima i aktiv-nostima sveukupnih indu-strija, a prisutnošću takvih industrija u pojedinim regi-jama uvjetovana je i veća kon-kurentnost takvih regija. Re-gionalna konkurentnost je u programu i ciljevima Europ-ske unije jedno od najvažnijih pitanja ekonomskog razvoja i kreiranja ekonomskih politi-ka te primjene naprednih teh-nologija koje bi osigurale veću i kvalitetniju konkurentnost Europske unije u odnosu na ostala tržišta svijeta.

Ciljevi EU u području indu-strije i inovacija koji su na-glašeni kroz program Euro-pa 2020. godine:

– ojačati industrijsku bazu Europe povećanjem kon-kurentnosti,

– promicati prijelaz na gos-podarstvo s niskim emisi-jama ugljika,

– podupirati inovacije s ci-ljem stvaranja novih izvo-ra rasta i zadovoljavanja po-treba društva,

– poticati stvaranje i rast malih i srednjih poduze-ća i promicati poduzetnič-ki duh,

– osigurati otvoreno unutar-nje tržište robe.

Sukladno navedenim ciljevi-ma najvažnije aktivnosti koje je potrebno provoditi da bi se oni ostvarili odnose se prije svega na:

1. Jačanje inovacija

piše|mr. sc. Željko Erkapić, mag. oec. direktor Klaster poljomehanizacije d.o.o.

Klasteri i izvoz

www.suvremena.hr |

49

2. Jačanje kooperacije

3. Jačanje internacionaliza-cije poslovanja i izvoza.

Mogućnost inoviranja je ključni moment uspjeha re-gija općenito, a posebno se to odnosi na industriju. U da-našnje vrijeme poticanja eko-nomske globalizacije te pove-ćane upotrebe informatičkih tehnologija stavlja ogroman pritisak na ubrzanje inovacij-skog procesa.

Usporedno s jačanjem inova-cija potrebno je jačati i surad-nju između industrija, a pose-ban naglasak se stavlja na su-radnju malih i srednji podu-zeća, istraživačkih institucija i visokih škola i fakulteta. Poti-canjem kooperacijskih proje-kata povećava se stopa inova-cijskih procesa i transfera teh-nologije od razvojnih institu-cija, visokih škola i fakulteta, na industriju.

Posebice mala i srednja podu-zeća nemaju dovoljno resursa i znanja kako bi ušla na nova tržišta. Upravo zato proces in-ternacionalizacije jest bitan čimbenik za poduzeća i re-gije kako bi uspjeli u konku-rentskoj borbi na globalnom tržištu.

Iz svega ukratko navedenog potpuno je razvidno da je pra-vi put i način da se dostignu ovi ciljevi razvoj klasterskih inicijativa i klastera, kao pre-poznatog alata za povećanje konkurentnosti koji je svoje mjesto našao i u Lisabonskoj deklaraciji iz 2000-te godine: – „Europa kao najdinamičnija i najkonkurentnija ekonomija temeljena na znanju!“, gdje se mobilizacija potencijala regio-nalnih klastera smatra ključ-nim instrumentom u posti-zanju tog ambicioznog cilja.

Klasterska politika u Republici HrvatskojPosljednjih 15-ak godina kla-steri su bili često spominjana tema u gospodarskim krugo-vima pa su tako i određene in-stitucije pokazale interes za poticanje pa čak i sufinanci-ranje procesa klasterizacije u Republici Hrvatskoj.

Na početku važno je reći da su prepoznata dva načina nasta-janja klastera i to po principu „bottom-up“, odnosno princip „odozdo prema gore“ kada ini-cijativa dolazi od samih gos-

podarstvenika ili tvrtki koje vide svoj interes u udruživa-nja i „top-down“ tj. princip or-ganiziranja klastera „odozgo prema dolje“, koji je iniciran od strane određenih držav-nih institucija poput mini-starstva, komore, regional-nih razvojnih agencija i slič-no. Treći put je kombinacija „bottom-up“ i „top-down“ pristupa i možda bi najisprav-nije bilo reći da je Klaster po-ljomehanizacije koji vodim nastao upravo spomenutim trećim pristupom. Ono što je bitno i razlikuje klastere od drugih vrsta udruživanja to je takozvani princip „triple - helixa“, što u osnovi znači da su sastavnice klastera osim tvrtki iz poslovnog sektora i znanstvene i razvojno istraži-vačke institucije te instituci-je nacionalne i lokalne razine koje kreiraju kroz svoj zako-nodavni okvir poduzetničku klimu i poduzetničko okru-ženje. Poznato je da su u Re-publici Hrvatskoj komunika-cijski kanali između poslov-nog sektora, znanosti i inova-cijskih centara te nacionalne i regionalne uprave prilično zagušeni i da naprosto nema dovoljno sinergijskih veza pa onda niti pravih posljedič-nih učinaka te je upravo kla-sterska organizacija sadržajno drugačija, moglo bi se reći cje-lovitija i usmjerena u rješava-nje problema konkurentnosti gospodarstva. Drugim riječi-ma, povećanje konkurentno-sti i mogućnost izvoza name-će se kao nužnost i imperativ te jedina mogućnost opstan-ka pojedinih tvrtki i industri-ja jer tržište se sve više globa-lizira i poslovanje u lokalnim okvirima iz dana u dan po-staje sve teže i teže, a u poje-dinim industrijama gotovo je i nemoguće.

Nešto o Klasteru poljomehanizacije Kada sam 2007. godine kao novoimenovani klaster me-

nadžer u Hrvatskoj udruzi po-slodavaca, Nacionalnom cen-tru za klastere (HUP NCK) od nule krenuo u proces organi-ziranja i strukturiranja Kla-stera poljomehanizacije, koji je bio jedan od pet klaster-skih inicijativa, naišao sam na prilično nerazumijevanja kod potencijalnih članica oko toga što to ustvari klaster jest i što klaster razlikuje od ostalih udruživanja. U tom razdoblju od 2007. -2009. godine obišao sam na terenu oko 100-tinjak tvrtki proizvođača poljopri-vredne mehanizacije, rezer-vnih dijelova i komponenti za poljoprivrednu mehanizaciju. Zaista nije bilo niti malo jed-nostavno u tom procesu zbli-žavanja, izgradnje povjerenja jednih prema drugima i otkri-vanja potencijalnih mogućno-sti za efikasnijom i racionalni-jom proizvodnjom te boljom i prepoznatljivom tržišnom penetracijom, doći do točke kada su od svih kontaktiranih potencijalnih članica Klaste-ra poljomehanizacije 42 tvrtke iskazale interes za priključe-nje Klasteru, a 23 tvrtke i in-stitucije su potpisale Ugovor o trajnom konzorciju.

Kao što je poznato za proved-bu svake ideje potrebna su i određena financijska sred-stva i tijekom te prve dvije i pol godine financiranje se je osiguralo kroz dobivena sred-stva EU na natječaju za struk-turiranje i organiziranje pet klasterskih inicijativa unutar HUP NCK, zatim putem sred-stava Ministarstva gospodar-stva koja su također dobivena na natječaju i na kraju putem sredstava lokalne zajednice, što u slučaju Klastera poljo-mehanizacije znači sredstva Grada Osijeka i Osječko-ba-ranjske županije. Klaster po-ljomehanizacije registriran je 14. srpnja 2009. godine na Trgovačkom sudu u Osijeku kao društvo s ograničenom odgovornošću, a osam člani-ca s jednakopravnim udjeli-ma u društvu su registrirani kao jednakopravni udjeličari

izvoz

u Klasteru poljomehanizaci-je. Od tada se Klaster financi-ra putem članarina i iz proje-kata EU u kojima je sudjelo-vao, kao i iz sredstava na pro-jektima realiziranih kroz jav-ne natječaje koje je objavljivao MINGORP i MINPO, a po-sljednji takav natječaj objav-ljen je 2014. godine. To znači da je sufinanciranje klaster-skih projekata koji su od bit-ne važnosti za podizanje kon-kurentnosti malog i srednjeg poduzetništva, potpuno izo-stalo od strane države, odno-sno Ministarstva gospodar-stva, od 2015. godine, što je u mnogome otežalo ili one-mogućilo realizaciju takvih projekata. Unatoč donese-noj Strategiji razvoja klastera u RH s važnošću od 2011. do 2020. godine, gdje su klasteri prepoznati kao alat za pove-ćanje konkurentnosti hrvat-skog gospodarstva, kroz (ne)operacionalizaciju klasterske

strategije poslovni klasteri u RH prepušteni su sami sebi bez natječaja i sredstava koji-ma bi se sufinancirali klaster-ski projekti, što je u konačnici dovelo do izostanka realizacije projekata, a koji su trebali do-prinijeti poboljšanju konku-rentnosti gospodarstva. Vo-đenje takve klasterske poli-tike od strane države izrav-no je utjecalo na urušavanje i nestajanje klastera.

Tako oslabljeni klasteri nisu imali dovoljno snage i resur-sa za ulazak u partnerske EU projekte s drugim klasterima EU, a pojedinačni uspješni slučajevi su samo potvrda ži-lavosti pojedinih klastera, ali ne i smišljena klasterska po-litika koja je u funkciji pove-ćanja konkurentnosti hrvat-skog gospodarstva.

Unatoč tako nepovoljnim okolnostima Klaster poljo-mehanizacije je u suradnji s

Hrvatskom gospodarskom ko-morom intenzivno radio na projektu internacionalizaci-je poslovanja pa je svoje čla-nice prezentirao na dvadese-tak međunarodnih sajmova i izložbi relevantnih za poljo-privrednu mehanizaciju po-čev od Maroka, Alžira, Nje-mačke, Italije pa sve do Ru-sije i Rumunjske. Na takvim manifestacijama povećava se vidljivost Klastera i njegovih članica, a poljoprivredna me-hanizacija ne prodaje se preko web shopa, nju kupci žele vi-djeti i „opipati u živo“.

Tako se danas može reći da je prosječni izvoz u Klaste-ru poljomehanizacije preko 70% i da je upravo izvoz spa-sio te tvrtke od propadanja i da je internacionalizacija po-slovanja projekt u koji se treba i mora ulagati i ako ova drža-va želi sačuvati domaću proi-zvodnju i industriju mora pro-naći mjere i načina kako da joj

Mirno spavajte!OSIGURANJE POTRAŽIVANJARJEŠENJE ZA NEPLAĆANJE KUPACA

www.hkosig.hr

”Najbolji način da predvidite

budućnost je da je stvorite.” Abraham Lincoln

U samo 3 koraka

do police osiguranja

1. Ponuda temeljem Vašeg upitnika i procjene Vaših kupaca koje želite ponuditi u osiguranje.

2. Prezentacija svih uvjeta poslovne suradnje kako biste donijeli pravu odluku.

3. Zaključenje ugovora o osiguranju. Od toga trenutka mi slijedimo Vašu prodaju.

Hrvatsko kreditno osiguranje d.d.

Bednjanska 14, 10000 ZagrebT. 01/ 5630 600; 5630 605; 5630 615

F. 01/ 6170 063

e-mail: info@hkosig.hr

Da se oko 50% neplaćanja odnosi

na kupce s kojima je prije toga bila ostvarena

dugogodišnja suradnja

J

ESTE L

I ZN A L I ?

Tko koristi osiguranje potraživanja? Veliki, srednji i mali poslovni subjekti koji prodaju robu i usluge drugim pravnim subjektima uz odgodu plaćanja na domaćem i inozemnom tržištu.

Mirno spavajte!OSIGURANJE POTRAŽIVANJARJEŠENJE ZA NEPLAĆANJE KUPACA

www.hkosig.hr

”Najbolji način da predvidite

budućnost je da je stvorite.” Abraham Lincoln

U samo 3 koraka

do police osiguranja

1. Ponuda temeljem Vašeg upitnika i procjene Vaših kupaca koje želite ponuditi u osiguranje.

2. Prezentacija svih uvjeta poslovne suradnje kako biste donijeli pravu odluku.

3. Zaključenje ugovora o osiguranju. Od toga trenutka mi slijedimo Vašu prodaju.

Hrvatsko kreditno osiguranje d.d.

Bednjanska 14, 10000 ZagrebT. 01/ 5630 600; 5630 605; 5630 615

F. 01/ 6170 063

e-mail: info@hkosig.hr

Da se oko 50% neplaćanja odnosi

na kupce s kojima je prije toga bila ostvarena

dugogodišnja suradnja

JE

STE L

I Z N A L I ?

Tko koristi osiguranje potraživanja? Veliki, srednji i mali poslovni subjekti koji prodaju robu i usluge drugim pravnim subjektima uz odgodu plaćanja na domaćem i inozemnom tržištu.

na tom putu pomogne jer po-mažući industriji ustvari po-maže sebi, što nije potrebno dodatno elaborirati.

I na kraju ostaje nada da će se ova situacija morati promi-jeniti i shvatiti neiskorišteni potencijal klastera, a unatoč i usprkos izostanku klasterske politike u RH, Klaster poljo-mehanizacije je jedan od naj-dugovječnijih i najnagrađiva-nijih klastera u RH. Kao naj-bolji klaster u RH nagrađen je 2011. godine od Vlade RH, odnosno Ministarstva gospo-darstva (MINGORP), a istu ta-kvu nagradu i priznanje dobio je 2015. godine od Ministarstva poduzetništva (MINPO). Ove godine tj. 2018. Klaster poljo-mehanizacije dobio je prestiž-nu nagradu i priznanje Među-narodnog ekonomskog foruma „Perspektive“ za doprinos ra-zvoju poduzetništva u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi „Stvara-telji za stoljeća“. ST