J. Marković, Rekonstrukcija identiteta u udžbeicima

Nar. umjet. 43/2, 2006, str. 67-94, J. Markovi, (Re)konstrukcije identiteta u udbenikoj Izvorni znanstveni lanak Primljeno: 7.9.2006. Prihvaeno: 6.10.2006. UDK 372.4:39](497.5)

JELENA MARKOVI Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb

(RE)KONSTRUKCIJE IDENTITETA U UDBENIKOJ PRODUKCIJI: ANALIZA SADRAJA UDBENIKA ZA PRVA ETIRI RAZREDA OSNOVNE KOLE OD 1945. GODINE DO DANASlanak se bavi udbenicima, radnim biljenicama i prirunicima za nastavnike za prva etiri razreda osnovne kole od 1945. godine do danas. Autorica nastoji ukazati na udbeniku produkciju kao mjesto na kojem se sukreira drutveno sjeanje i drutveni ''zaborav'' odnosno promatra ih kao dimenziju politike moi te kao mjesto sukreiranja socijalne konstrukcije djetinjstva i zbilje uope. Doba drutvenih kriza promatra kao doba (re)konstrukcije identiteta te naglaava ideoloku determiniranost udbenike produkcije. Kljune rijei: kolski udbenici, identitet, djetinjstvo

1. Udbenici kao multidisciplinarni analitiki materijalPotaknuta razliitim aspektima, istraivakim prioritetima i problemima vlastite discipline, nekolicina je istraivaa u Hrvatskoj posezala za kolskim programima i udbenikom graom kao analitikim materijalom. Intenzivnija istraivanja, koja nisu iskljuivo pedagoka, poinju uglavnom krajem 1970-ih i poetkom 1980-ih i aktualna su sve do danas jer se uvidjelo koje sve aktivnosti proizvode identiteti (usp. Appadurai 1996:183), koji se, meu ostalim, sukreiraju u kolskim klupama. Rije je o sociolokim, historiografskim, etnolokim i folkloristikim studijama koje propituju razliite aspekte udbenikih sadraja. Neki su od problema (re)prezentacija usmene knjievnosti (Mimica 1978; Bokovi-Stulli 1983; Peri-Polonijo 1985; Marks 1987), geneza junoslavenskih nacionalizama i udbenici prije 1914. godine (Jelavich 1992), konstrukcije

67

Nar. umjet. 43/2, 2006, str. 67-94, J. Markovi, (Re)konstrukcije identiteta u udbenikoj

nacionalnog identiteta mladih povijesnim sadrajima (Baranovi 1999), promjene u nastavi povijesti u prvoj polovici 1990-ih godina (Koren 2006)1 kao i problem perpetuiranja tradicionalnog historiografskog obrasca te problem trivijalizacije i popularizacije povijesti u udbenicima (Budak npr. 1997). Nadalje, propituju se problemi neprimjerenosti ideoloko-odgojnih sadraja (Polek 1983), socijalne konstrukcije i (re)prezentacije roda (Poli 1986 i u tisku, Sklevicky 1996, Baranovi 2000) te problemi interakcije kulture, etninosti i obrazovanja (ai-Kumpes 1999).2 Problemima ukljuivanja i provoenja edukacije za mir i ljudska prava u kolama u Hrvatskoj bavi se Vedrana Spaji-Vrka sa suradnicima. Sastavljanje prirunika za uitelje osnovnih kola konkretni je rezultat koji moe utjecati na okolnosti samog obrazovnog procesa (Spaji-Vrka 2004). Rezultati gotovo svih istraivanja, ma koliko bila razliita njihova oita, njihove disciplinarne tradicije, metode, vremensko razdoblje koje obuhvaaju, pokazali su da je sadraj udbenika uvelike neprimjeren s obzirom na: populaciju kojoj su namijenjeni, stvarnost u kojoj ivimo, relevantne znanstvene spoznaje pojedinih disciplina, ali esto i temeljne ljudske i demokratske tekovine i vrijednosti. Sve ove rasprave i prijepori koji proizlaze iz sadraja udbenike grae, a koje problematiziraju razliite discipline, zapravo su odraz onoga to je UNESCO nazvao ''ogranienim i iskrivljenim vienjem svijeta''3 (Iz UNESCO-a 1993:393-396). Predmet istraivanja ovoga rada su udbenici, radne biljenice i prirunici za nastavnike za prva etiri razreda osnovne kole od godine 1945. godine do danas. U sreditu zanimanja su udbenici za nastavni predmet Priroda i drutvo, koji je formalno uveden tek 1953. godine. Nastavni materijali za taj predmet poinju kontinuirano izlaziti u drugoj polovici 1960-ih i prvoj polovici 1970-ih godina. Udbenici su to koji do danas ustraju na koncepciji irenja koncentrinoga kruga od primarno privatnog do javnog, a ponekad ak i globalnog identiteta pojedinca. Ovakva je koncepcija rasporeena po razredima. Postavljeni problemi u tekstu preslika su tema koje udbenici sustavno predstavljaju od sredine 1960-ih, a koji se parcijalno pronalaze i u prijanjim, drukije koncipiranim udbenicima.4 Stoga naglasak je stavljen na prikaz pojmova roda, doma i obitelji, lokalne zajednice, regije i domovine te1 2

Povijesne sadraje autorica prati u udbenicima za VI., VII. i VIII. razred osnovne kole. Valja napomenuti i lanak I. Price i M. Povrzanovi (1995) ''Autobiografije djece ratnih prognanika kao etnografija odrastanja'', koji obrauje kolske zadanice nastale u nastavnom procesu, premda autorice ne problematiziraju institucionalne okolnosti nastanka autobiografskih iskaza. 3 Tako je nazvana tema u nastavnoj jedinici ''Svijet kakvim ga vidimo'' (Iz UNESCO-a 1993). 4 Prije uvoenja predmeta Priroda i drutvo pratila sam itanke ''enciklopedijskog tipa'' koje sadrajno pokrivaju vie dananjih predmeta drutvenog i humanistikog usmjerenja, zatim itanke za nastavu jezika, a od sredine 1960-ih samo materijale za nastavni predmet Priroda i drutvo.

68


se naglaavaju kljuna mjesta promjenjivog simbolikog univerzuma koji se predstavlja u udbenicima, a koji je zajedno sa spomenutim sadrajima sukreator identiteta uenika, drutvenog sjeanja i socijalne konstrukcije djetinjstva te zbilje uope.

2. Upisivanje ideologije: ideoloka determiniranost udbenikih sadrajaUdbenici sa svojim popratnim sadrajima (radnom biljenicom i prirunikom za nastavnike) za prva etiri razreda osnovne kole, kojima e se baviti ovaj rad, mogu se odrediti kao drutveni mikrokozmos (usp. Polek 1983:19).5 U prvom se razredu ui o domu i obitelji. U drugom je razredu pozornost usmjerena na ui zaviaj, u treem na iri, a u etvrtom na domovinu.6 Takva koncepcija nastave osmiljena je iz najmanje dvaju razloga. Jedan je kognitivna sposobnost djeteta da najprije ovladava odgojnim i obrazovnim sadrajima koji su mu bliskiji u svakodnevnom ivotu, vezanim uz dom i obitelj te u manjoj mjeri za zaviaj, a tek onda onim apstraktnijima vezanim za lokalne institucije vlasti i domovinu. Drugi je razlog tomu odranje drutvene kontrole principom irenja moi od primarno privatnog, a potom i javnog univerzuma pojedinca. Bez obzira na promjene naglaska s procesa fragmentacije na proces globalizacije i obrnuto, odnosno bez obzira na politiku funkcionalnost i svrsishodnost regionalnog, odnosno nacionalnog identiteta, smatram da se ovaj princip koncentrinog, teritorijalnog i spoznajnog irenja, otkako je uspostavljen, nikad nije mijenjao upravo zbog prevage argumenta o kognitivnoj nekompetenciji djece da ue obrnutim redom. Udbenici za prva etiri razreda specifini su iz vie razloga. Oni su prvi udbenici s kojima se djeca susreu i u najveoj mjeri pomou njih ue o osnovnim pravilima drutvenog ponaanja. Njihov sadraj je esto znatno pojednostavljen primjereno djejoj dobi, to naglaava njihovu nemo i ideoloki ''nadzor'' kada se predstavljaju apstraktniji pojmovi i drutveni odnosi kao to su primjerice odnosi u obitelji, meuovisnosti lokalnog, nacionalnog, globalnog i politiko-ideolokog, ravnopravnost, sloboda, mnogostrukost i promjenjivost identiteta i promjenjivost svijeta u kojem ivimo. Dominantna predodba o djeci kao pasivnim lanovima drutva, osobito u njihovoj najranijoj dobi, uzrok je koncepciji udbenika s naglaskom na odgojnim sadrajima i to ponajprije onim ideolokim, to nikako ne znai da upisivanje ideologije izostaje u onima obrazovnog karaktera. Meutim, za5

Darko Polek u analizi kulturnog sadraja udbenika predstavljenih na izlobi ''Moja prva poetnica'' u Velikoj Gorici svaku pojedinu poetnicu odreuje kao drutveni mikrokozmos (Polek 1983:19). Komparativnom analizom sadraja udbenika iz razliitih zemalja kritiki se osvre na ideoloke odgojne sadraje kao vane imbenike konformiranja uenika. 6 Ovakav model moemo pronai samo u udbenicima za nastavni predmet Priroda i drutvo.

69


razumijevanje ideoloko-odgojnih sadraja potreban je odreeni stupanj konkretnih znanja. Analizirajui tipove vrijednosnih sudova, odnosno, ideoloke modele ponaanja i konformiranja uenika u udbenicima, D. Polek prije svega istie prevlast esto nesvjesnih, ''oprirodnjenih'' (uglavnom s negativnim predznakom) odgojnih sadraja nad obrazovnima. Disproporciju odgojnog sadraja (smisla) i obrazovnog sadraja (znaenja) autor smatra glavnim ''promaajem'' u sastavljanju udbenika (usp. Polek 1983:19, 25). Obrazovni cilj uenja slova, primjerice, ''natopljen'' je do te mjere ideolokim odgojnim sadrajima da se ini nemoguim postii logiko ili percepcijsko povezivanje pojmova u cjeline i odnose u prvokolca, primjerice, neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, u uvjetima bitno drukijim od dananjih, bez tiska, radija, televizije itd. Od 1945.-1960. u Poetnicama 7 se slovo T ui uz pjesmu o Titu: '' Tito nas vodi./Mi smo Titovi. / Tito je sin domovine. / S Titom je sav narod. / Svi smo Titovi.'' (Poetnica i itanka za I razred osnovne kole 1945:22); P se ui uz tekst ''Pionir'' (isto:26) i pismo tate malome Peri iz Armije (isto:27); slovo C se ui uz tekst u kojem se opisuje susret obitelji nakon rata i tekst o obnovi razruene zemlje (isto:28, 29); je popraen tekstom u kojem imun u umi dri govor o dumaninu (isto:31); B je borba nakon koje ''Nema vie ustaa ni vaba.'' (isto:33); Z se ui uz tekst u kojem pie: ''Zoran je vodnik pionira. () Za vrijeme vaba crtao je crvene zvijezde po zidovima. Jednom je nau zvijezdu metnuo na zvonik. Pao je u zatvor.'' (isto:37); F su faisti uz usklik ''Smrt faizmu! Sloboda narodu!'' (isto:43); Lj je ljubav, i to bratska, s tekstom u kojem djeak bez roditelja (koje su ubili etnici) dolazi u kuu Hrvata, gdje mu domainov sin Ivo postaje ''pravi brat'' i koji zavrava: ''etnici i ustae su banda. Uinili su mnogo zla i Srbima i Hrvatima.'' (isto:55); D je siromani Demal iz Bosne, Musliman (isto:57), koji se poslije javlja u tekstu Demal i Dafer (Poetnica 1951-1960). Nazvati udbenike dominantnim sredstvom konformiranja iz ove perspektive nikako se ne ini pretjeranim. Iako udbeniku produkciju ne moemo promatrati kao odraz stvarnosti, ne moemo joj osporiti veliku i prevratniku i mo odranja drutvenih odnosa. U tome smislu valja imati na umu da su udbenike sastavljali malobrojni pojedinci8 koji su ''opstali'' kao autori u doba velikih drutvenih, politikih i ekonomskih promjena za kojih su se izdanja udbenika izmjenjivala prema ponekad proturjenim ideolokim koncepcijama. Usto, udbenici imaju veliku trinu vrijednost, a da bi se mogli upotrebljavati u nastavnom procesu, mora ih odobriti nadleno Ministarstvo ili neka druga

7

Poetnica i itanka za I razred osnovne kole izlazi u etiri izdanja 1945.-1948., a u nepromijenjenih deset izdanja izlazi vrlo slina Poetnica za I razred narodne kole (koja mijenja samo naslov 1956. u Poetnica za I razred osnovne kole) od 1951.-1960. 8 Vidi ''Citirani udbenici''.

70


institucija, to znai da moraju biti u skladu s drutvenim vrijednostima i predodbama koje odreena politika opcija eli uspostaviti i odrati. kolski su udbenici nekad (osobito nakon Drugoga svjetskog rata) imali viestruke funkcije. Bili su esto jedina knjiga u obitelji i imali su funkciju slinu dananjem propagandnom tisku, to se esto postizalo fingiranim dokumentarizmom, primjerice, u procesu mitologizacije Tita. Svi udbenici od 1945. do 1955. zapoinju tekstovima o Titovim predsjednikim aktivnostima ili Titovim izjavama. Tito se obraa pionirima (itanka za II razred 1946:5 i itanka za IV razred 1947-1948:4), omladini Jugoslavije (itanka za III razred 1946:59), radnicima i seljacima (Narodna itanka 3 1948:277). Sadraj tih udbenika naveliko je premaivao odgojne i obrazovne potrebe djece, emu svjedoi i podatak da itanka za IV razred iz 1946., primjerice, ima preko 400 stranica. Preko najmlaih, udbenici su bili namijenjeni cijeloj obitelji te su sluili i opismenjivanju i promicanju drutvenih vrijednosti i predodaba. Ideoloka determiniranost udbenikih sadraja uzrokom je velikog udjela ''simbolikog nasilja'' i ''kulturne samovolje''9 u udbenikoj produkciji.

3. Drutvena kriza: doba (re)konstrukcije identiteta uenikaU razdobljima drutvenih i politikih promjena mijenjali su se i sadraji udbenika.10 Promjenjivost sadraja posljedica je sloenih odnosa meu

9

Pojmove su uveli Pierre Bourdieu i Jean-Claude Passeron (usp. npr. ai-Kumpes 1999:140). 10 Navest u nekoliko primjera. Polovicom 1980-ih godina izlaze novi udbenici: za III. razred 1984. (U mom zaviaju), za IV. 1985. (Moja domovina), za I. 1986. (Moj dom) i 1987. za II. razred (Otkrivamo svoj zaviaj). Ova su etiri udbenika 1991. godine izala kao prvo izmijenjeno izdanje. Izmijenjene su pojedine sintagme, izostavljene neke informacije i cijele nastavne jedinice. Udbenicima Moja domovina i U mom zaviaju prvo izmijenjeno izdanje bilo je i posljednje, a udbenici Otkrivamo svoj zaviaj i Moj dom nastavili su izlaziti do 1995. (s izmjenama 1992. i 1993.) kada su zamijenjeni novima. Sadraji za I. i II. razred s malim izmjenama ''upotrebljivi'' su i novom politikom sustavu, ali sadraji namijenjeni za III. i IV. razred, kojima se sukreira nacionalni identitet, morali su biti selekcionirani pod utjecajem novih drutvenih strujanja. U udbeniku Moj dom iz 1991. godine na koli vie nema zastave SR Hrvatske, a 1992. nalazimo zastavu Republike Hrvatske. kola koja se zvala ''Josip Broz Tito'', od 1991. nema imena. Titova slika u razredu zamijenjena je slikom cvijeta, a poslije i kria. Simboliko znaenje zadobili su i pozdravi koje ljudi upuuju jedni drugima. Lekcija Zdravo od 1991. naslovljena je Dobro jutro. Pas koji se do 1992. zvao Lajka (pretpostavljam da je rije o asocijaciji na istoimenog psa u ruskoj letjelici, koji je kao prva ivotinja poslan u svemir) promijenio je ime u Campi. Udbenik Otkrivamo svoj zaviaj donosi sljedee izmjene: Titove slike od 1991. nema u razredu, drugarica je preimenovana u uiteljicu, pionirska zajednica u razred. U udbeniku Moja domovina 1991. izraz domovina ili naa domovina Jugoslavija zamijenjeni su izrazom zemlja ili Jugoslavija

71


ekonomskim,11 demografskim, tehnolokim, kulturnim i ideolokim strujanjima koja djeluju na obiteljskoj, lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini (usp. Appadurai 1996). Razdoblje od 1945. do danas, razdoblje je uspostave i odranja razliitih socijalnih i politikih opcija te vrijeme dviju drava, vrijeme kulturnih, socijalnih i ekonomskih prevrata. U vrijeme drutvenih kriza neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, sredinom 1980-ih i poetkom 1990-ih - dolazi do pojaane produkcije novih udbenika te do izmjena i dopuna ve postojeih izdanja. Drutvena kriza moe se shvatiti i kao kriza postojeih identiteta, postojeih oblika drutvene pripadnosti, a upravo tenje za prevladavanjem kriznih situacija svaki put iznova aktualizira problem pripadnosti (usp. Banovac 1998:10). U doba kriza selekcija nastavnih sadraja uvijek je izraena kada su u pitanju lokalni, regionalni te posebice nacionalni identiteti, pri emu je, bez iznimaka, izraena popratna pojava ''proizvodnja neprijatelja''. ''Proizvodnja neprijatelja'' i stereotipizacija vie ili manje stvarnih neprijatelja, ije su akcije vidljive u svakodnevnom ivotu graana, dovode do homogenizacije i stabilizacije. Jugoslavija, a potom u manjoj mjeri i samostalna Hrvatska, bile su u udbenicima predstavljane kao zemlje okruene neprijateljima. Kao to smo spomenuli, u Poetnicama od 1945.-1960. godine obrazovni cilj uenja slova za svoj odgojni cilj ima pouiti o neprijateljima. Neprijatelji su ponekad prikazivani kao apstraktniji od etnikog, vjerskog i/ili ideolokog kolektiva te su svedeni na zajedniki nazivnik ratni neprijatelji.12 Osamdesetih godina prolog stoljea kao odraz krize samoupravnog socijalizma sve ee je neprijatelj predstavljan kao kradljivac ''zajednikog dobra'' u skladu s ideologijom sustava.13 Istodobno jaa i propaganda protiv nacionali-

(Moja domovina 1985-1991). Zamijenjeni su simboli zastave i grba (Moja domovina 1985:12 i 1991:12). U udbenicima iz sredine 1990-ih simboli socijalizma zamijenjeni su crkvenim simbolima i simbolima iz pretkranske batine (npr. To je moj svijet 1 1996-2002:40-45). 11 Monopol na produkciju udbenika imao je do 1948. godine Nakladni zavod Hrvatske, a od 1950. do 1996. godine monopol za nastavu jezika i knjievnosti te predmet Priroda i drutvo ima kolska knjiga. Prelazak iz samoupravnog socijalizma na kapitalistiki ekonomski sustav omoguio je liberalizaciju trita i ukljuivanje novih nakladnika kao to su Alfa, Naklada Ljevak, Profil International i Sretna knjiga. 12 Djeca su u koli uila o graniaru koji ''ponekad mora i dulje vrijeme leati u zasjedi ako primijeti neto sumljivo'' (Moja domovina prirunik za nastavnike 1964:30). Nakon lekcije djeci je upueno pitanje: ''Zbog ega na nekim mjestima graniari uvaju nae granice iz zasjede?'' (isto: 32). 13 U tekstu Ivo i nepoznati, nepoznati je univerzalni neprijatelj Jugoslavije kojega je Ivo sprijeio da ukrade poljoprivredni avion (U mom domu i zaviaju 1983-1986:36, 37), a uz tu lekciju se nastavnicima sugerira da upozore uenike da ''premda ivimo u miru, ima neprijatelja koji ne ele naoj zajednici dobro'', oni ''unitavaju ili otuuju nae zajedniko

72


stikih pokreta. Kao neprijatelji domovine predstavljaju se oni ''koji nisu zadovoljni naom slogom, slobodom i bratstvom meu naim narodima i narodnostima'' te bi eljeli ''vidjeti nau domovinu podijeljenu i raskomadanu'' (Moja domovina udbenik 1985-1990:7). Ovaj je dio u izdanju iz 1991. izostavljen. Prijateljski intoniranih tekstova o drugim narodima i dravama u udbenicima ima vrlo malo. Osim teksta u kojem je Rusija kum Jugoslaviji (Poetnica za I razred 1951-1960:79), teksta Miroljubiva suradnja naroda, u kojem se velia novi svjetski poredak s nesvrstanima kao vanim svjetskim imbenikom (Moj zaviaj prirunik za nastavnike 1974:156) te teksta u kojem se nabrajaju drave s kojima granii Hrvatska i u kojem se istie prometna suradnja Hrvatske s ostalim zemljama,14 u vie od 60 godina udbenike produkcije ne nalazimo mjesta u kojima se spominju prijateljski narodi i drutvene skupine. Tek potkraj 1990-ih Hrvatska je ''moderna i demokratska drava koja prihvaa sve napredne ideje drugih drava s duljom samostalnou i demokracijom'' (Moja domovina Hrvatska udbenik 1998-2002:92). Posljedice raspada socijalizma i uspostave nove hrvatske drave bile su raspad razliitih oblika drutvenosti, dekonstrukcija i rekonstrukcija rodnih, regionalnih, nacionalnih i inih identiteta. esto pokuaji (re)konstrukcije identiteta u udbenicima ne prate tijekove i smjernice, previranja i transformacije koje procesi identifikacije u suvremenom drutvu prolaze, ali na te tijekove utjeu, ako nita drugo kao ideoloki korektiv. (Re)konstrukcije identiteta u doba drutvenih kriza izraene su na svim njegovim razinama u irokom spektru od privatnog do globalnog.

4. Udbenici kao (su)kreatori drutvenog sjeanja (pamenja)15 i socijalne konstrukcije zbiljeIdentitet uenika, kao i identitet odraslih, ne postoji izvan drutvenih praksi i kulturnih obrazaca unutar kojih se o njemu pregovara i koji ga reguliraju (usp. Jambrei Kirin, Povrzanovi 1996:9). U tome smislu o obrazovnom sustavu moemo govoriti kao o jednom od najutjecajnijih ideolokih dravnih aparata (usp. Althusser 1986:119-140).16 Obraivani materijal, kao i cjelokupandobro da bi sami od toga imali koristi'' (U mom domu i zaviaju prirunik za nastavnike 1983-1984:69, 70). 14 Hrvatska se ''nalazi na vrlo povoljnom prometnom poloaju'' (Naa domovina Hrvatska udbenik za IV. razred 1993-1997:8) te osim zlonamjernika postoje i ''dobronamjerni putnici'' koji ''mogu bez veih tekoa ulaziti ili izlaziti iz Hrvatske'' (isto:7). 15 Izraz kolektivno pamenje promovirao je francuski filozof i sociolog Maurice Halbwachs. 16 Ideologija je za Althussera sustav predodbi sastavljen od ideja, pojmova, mitova i slika, u kojem ljudi ive svoje imaginarne odnose prema stvarnim uvjetima postojanja. Taj se sustav odrava pomou ideolokih dravnih aparata. Ideolokim dravnim aparatom

73


sustav obrazovanja, eksplicitno i implicitno sudjeluje u procesu ''zamiljanja'' kao konstitutivnog obiljeja moderne subjektivnosti (usp. Anderson 1998:17 i Appadurai 1996:3). Subjekt se time smjeta u okvire hijerarhije drutvene moi i steena znanja, koje iskustvo, dakako, mijenja, u velikoj mjeri utjeu na stvaranje i odranje drutvenog sjeanja. Teite istraivanja kulturnih povjesniara, antropologa i etnologa je promatranje pamenja/sjeanja kao kolektivnog, a ne kao individualnog fenomena.17 Individualno pamenje, ma koliko bilo preslagivano, uvijek je posljedica osobnog iskustva, iskustva obitelji, nauenog u koli i dr., to sugerira da kolektivno pamenje i ne postoji bez individualnih ostvarenja, bez obzira na njegov homogenizirajui potencijal u odravanju i promjenama drutvenih odnosa. Prema Le Goffu, kolektivno pamenje je vaan imbenik u borbi za mo meu drutvenim silnicama. Uiniti se gospodarom pamenja i zaborava te moi odabirati povijesne sadraje, i u historiografskom i u obrazovnom diskurzu, znai dominirati i imati ''u aci'' mehanizme za manipulaciju kolektivnim pamenjem (Le Goff 1992:54).18 Meutim, upravo meuodnos individualnog i kolektivnog pamenja, koliko god bio konfliktan, vaan je imbenik identiteta zajednice. Najmlai lanovi drutva, a najvie kolska djeca, niz godina usvajaju znanja koja esto sadre privid objektivnosti, faktinosti i univerzalne valjanosti. Uspostava i odravanje kontrole u drutvu odvija se u vie smjerova, a jedan od njih je svakako uspostava i odranje razliitih obrazaca znanja koje nudi obrazovni sustav kao oficijelni, drutveno i institucionalno ovjereni diskurz. Sociologija znanja u sredite pozornosti stavlja socijalnu determiniranost kognitivnih i emotivnih procesa pojedinane konstrukcije zbilje. Za Bergera i Luckmanna drutveni se svijet nalazi u neprestanom procesu konstrukcije koji u sebi sadri korijene institucionaliziranog poretka koji se iri (Berger i Luckmann 1992:78). U tom smislu udbenici se pokazuju kao prototipovi ovog procesa jer su i sami tako strukturirani, to potpomae promjenjivi simboliki univerzum u udbenicima koji ovaj proces prati i sukreira. Institucionalno ovjereno znanje, tj. korpus ope vaeih istina o zbilji koji se ui u kolama, a koje se u udbenicima predoava, posreduje pounutrivanju objektiviranih struktura drutvenog svijeta u individualnuoznaava ''odreen broj injenica koje se neposrednom promatrau prikazuju u obliku raznolikih i specifinih institucija'' (Althusser 1986:126). 17 Usp. npr. M. Halbwachs, E. Shils, Z.Bauman, E. Hobsbawm, T. Ranger, Le Goff, P. Nora, B. J. Smith, P. Connerton, P. Burke, a u nas posebno R. Jambrei Kirin. 18 Brojna izdanja udbenika, radnih biljenica te njihove izmjene i dopune, kao i promjenjivost u selekciji i predstavljanju povijesnih sadraja, potvrda su ovoj tezi. O povijesnim sadrajima bit e rijei neto poslije.

74


svijest, smatraju Berger i Luckmann (isto:87). Korpus znanja koji udbenici nude predstavljen je kao objektivna zbilja. Isto je s institucijom kole koju pojedinac doivljava kao objektivnu zbilju, kao prisilnu injenicu neovisnu o ljudskom djelovanju koja je postojala i koja e postojati neovisno o njegovu postojanju. Tim vie je znanje iz kolskih klupa vaan imbenik u ivotu pojedinca i zajednice i nedvojbeno utjee na ''zdravlje'' drutva, posebno stoga to je rije o instituciji koja neposredno radi s djecom. Osim toga Berger i Luckmann smatraju da se identitet legitimira time to se smjeta unutar konteksta simbolikog univerzuma (isto:123). Supostojanje simbolikog univerzuma na svim razinama predstavljanog znanja i sadraja koji pounutruju institucionalizirani poredak ini udbenike jednim od dominantnih sredstava (su)kreiranja individualnih i kolektivnih identiteta, iako njihovi konkretni sadraji uglavnom ne ostaju u osobnom sjeanju. 4.1. Praznini kalendar Ideoloki ''poeci'', odnosno razdoblja drutvenih kriza u kojima se preslaguju nove i stare vrijednosti, predodbe i ideje, sadre element sjeanja te apsolutno novo, dekontekstualizirano spram prolog u tom smislu nije mogue, iako ima pokuaja da se u udbenicima postigne ''privid'' novoga (usp. npr. Hobsbawm i Ranger 1983, Rihtman-Augutin 1990, 1992, Connerton 2004). Strategije su uglavnom promjena nomenklature,19 a esto i uporaba brikolaa,20 najvie primjetne u izmjenama i dopunama izdanja. Kontrolom vremena, odnosno ritmiziranjem godine i ovjekova ivota, ustaljuju se i prihvaaju pravila obredne ili simbolike prirode, koja ponavljanjem nastoje utvrditi vrijednosti i norme kao kontinuitet s prolou na koju se ele osloniti kao jedinu, homogenu povijesnu istinu (usp. Hobsbawm 1983:1). Paul Connerton posebnu pozornost posveuje prenoenju sjeanja tjelesnim praksama kao to su rituali i komemorativne ceremonije kao specifine vrste rituala. Te vrste tjelesnih ponaanja vidi kao vane imbenike u uspostavi kontinuiteta s prolou radi potvrivanja identiteta zajednice (Connerton 2004). Edukacijski proces uspostavom godinjeg i ivotnog prazninog ciklusa igra vanu ulogu u potvrivanju legitimiteta drave.

19

20

U radnoj biljenici, primjerice, isti ukras koji stoji pod dva razliita naslova: jednom je to ukras za Dan djeje radosti, a drugi put za boino drvce (Moj dom radni listovi 1991 i 1992 list br. 8). Termin je prvi upotrijebio Claude Levi-Strauss u knjizi Divlja misao (1962), a preuzeli su ga teoretiari kulturalnih studija te teoretiari medija, a podrazumijeva prilagoavanje ve gotovih i dostupnih materijala u novu cjelinu, to je u udbenicima esto sa slikom i tekstom, a taj postupak postaje uoljiv ne samo u pojedinim izdanjima udbenika ve, jo i intenzivnije, u izmjenama i dopunama izdanja u doba drutvenih i politikih kriza.

75


Infantilizacija praznika i prazninih rekvizita u udbenicima21 omoguuje prenoenje tradicije iz kole u obitelj posredstvom djece, to jami njezino ponavljanje. Indikativno je da je infantilizacija praznika, odnosno njihovo pribliavanje najmlaima, naglaenije 1950-ih i 1960-ih godina, kada se ustaljuju dravni praznici. Od zavretka Drugoga svjetskog rata pa sve do sredine 1950-ih godina u udbenicima i prirunicima se ne prati godinji praznini kalendar jer jo nije uspostavljen. Govori se o nekim datumima vanima za postojei politiki poredak, ali oni nemaju status praznika.22 U isto se vrijeme regulira odnos prema postojeim tradicijama.23 Od sredine 1950-ih praznici obiljeavaju vane dogaaje vezane za NOB i socijalistiku revoluciju. U doba socijalistike Jugoslavije svi vaniji praznici, osim Dana borca i Dana ustanka u Hrvatskoj, bili su za vrijeme kolske godine, to je omoguavalo njihovo ukljuivanje u nastavu. Nakon osamostaljenja Hrvatske metamorfozu praznika moemo najbolje pratiti u udbenicima koji su pod jednim naslovom izlazili u vie izdanja, a svi su 1991. doivjeli promijenjeno izdanje.24 Udbenik Moj dom za prvi razred (1986.-1995.) do 1990. godine obrauje Dan Republike, Praznik rada i21

U doba socijalistike Jugoslavije este su slike vatrometa uz lekcije o obiljeavanju nekog praznika. Primjerice, pjesma Uoi Dana Republike iz itanke Zlatna laa vatromet ima za svoj lajtmotiv: ''Nad gradom lete / I rascvjetavaju se rakete / Crvene, ute, zelene, bijele... / / A to ele, a to ele / Te zvijezde rujne, zelene, bijele?.../ Crvena - da svi ljudi ive u slobodi, / Zelena da ita rastu, da sve dobro rodi, / Bijela da mir vlada meu narodima / / Svima, svima... / I sve ostale rasplamsale boje / Svijetle su elje domovine moje'' (Zlatna laa 1964-1969:70). Slina je i pjesma U maju o trima praznicima koja se u tom mjesecu slave. Prva ''procvala raketa'' je za Praznik rada, druga za Dan slobode, trea za Dan mladosti (isto:76). Ukraavanje uionica zastavicama, krep-papirom, zelenilom, cvijeem (za Prvi svibanj karanfilima), novogodinjim (boinim) drvcem esto se prikazuje na slikama. U tome kontekstu valja spomenuti Djeda Mraza i Dan djeje radosti kao supstitut za tradicijsko, boino darivanje. Djeje slavlje Dana Republike bilo je obiljeeno primanjem u pionire, a Dana mladosti pripremom tafete koja se uoi Titova roendana nosila kroz cijelu Jugoslaviju. 22 Primjerice u tekstu 27 mart, u itanci za III razred (1946:11). 23 Pod naslovom Kako je postala zemlja stoji tekst: ''Mnogima je poznata stara slavenska pria o postanku Zemlje. Ta pria kae, da se gromovnik Perun jednom okupao u moru, i tom prilikom zapelo mu je zrnce pijeska pod nokat. To je zrnce ostalo da pliva na povrini mora i tako je nastala Zemlja. Slinih pria i vjerovanja bilo je u stara vremena vrlo mnogo. Pa i danas kada nou poleti zvijezda preko neba, praznovjerni ljudi kau, da je umrla krtena dua, ili da je utekao suanj iz tamnice. Ueni ljudi ne rade tako, oni ne vjeruju bez razmiljanja'' (Narodna itanka 3 1948:5). 24 Neki od njih, kao primjerice udbenik za drugi razred Otkrivamo svoj zaviaj (1987.-1995.) i udbenik za etvrti razred Moja Domovina (1985.-1991.), ne prate godinji ciklus praznika, kao to je i s udbenicima Na zaviaj (1992.-2002.) i Moj zaviaj (1998.-2002.), koji ne ''otvaraju'' problem praznikovanja, ve govore o slobodnom vremenu uope te predlau odlazak u crkvu kao jednu od mogunosti za njegovo popunjavanje.

76


Dan mladosti. U prvom izmijenjenom izdanju iz 1991. ne nalazimo niti jedan praznik, a ve idue godine dani koje ''slavimo i pamtimo'' su Nikolinje, Boi i Uskrs. Proces dekristijanizacije praznika (i narodne tradicije uope), osamostaljenjem Hrvatske zamijenio je proces rekristijanizacije (usp. Rihtman-Augutin npr. 1990:26). Autori udbenika U mom zaviaju dosjetili su se alternativnog rjeenja. Umjesto socijalistikih tradicija i praznika, 1991. su prvi i jedini put od 1945. do danas kao ''dani koje slavimo i pamtimo'' u udbenik uvrteni vani dani iz ivotnog ciklusa, kao to su roendan i vjenanje. Osim toga, autori klasificiraju dane koje slavimo i pamtimo na one meunarodne te obljetnice vezane uz znamenite ljude i vane dogaaje koje ne imenuju (U mom zaviaju 1991:98, 99). Udbenici To je moj svijet 1 i 2 kao dane vane za zajednicu navode Dan kruha, Svi Sveti, Boi, Uskrs i Dan dravnosti. Iskorak od nacionalnoga prema graanskom poimanju praznika ine, primjerice udbenici Naa domovina Hrvatska (1993.-1997.), Moja domovina Hrvatska (1998.-2002.) i Domovina Hrvatska (2002.-2003.), koji informiraju uenike o vanim datumima veine vjerskih zajednica u Hrvatskoj. 4.2. Povijesni sadraji irenjem historiografske perspektive prema ''nestandardnim'' povijesnim izvorima, gdje djeji subjekt vie nije nevidljiv i preuen i gdje historiografija moe kritiki preispitati povijesne sadraje i njihovo predstavljanje djeci te uvidjeti mogue reperkusije na prolost, sadanjost i budunost, nudi se mogunost decentralizirane i viestruke perspektive koja bi se trebala implementirati u obrazovni sustav. Izlaskom djece iz ''zona utnje'' (De Certeau 1988) historiografskom diskurzu postaje itekako vano kakvi su povijesni sadraji koji se ue u koli. Neven Budak smatra da su popularizaciji tradicionalne historiografije pridonosili i da jo uvijek pridonose i sastavljai programa i udbenika to onemoguava unaprjeenje povijesne znanosti uope jer je time zatvoren krug ponude i potranje (Budak 1997:119). Kada se govori o ''vrijednosti povijesnih slika'' u priruniku za nastavnike koji prati istoimeni udbenik koji izlazi od 1974. do 1983., smatra se da povijest koja se obrauje u udbenicima ''snano djeluje na linost uenika. Ona utjee na njegovo ponaanje u odnosima prema prolosti i prema sadanjosti'' (Moj zaviaj prirunik za nastavnike 1974:228). Posluimo li se ugrubo Le Goffovom (1992) podjelom povijesti na institucionalnu i kolektivnu povijest, prema kojoj bi osnovna funkcija institucionalne povijesti trebala biti korekcija predrasuda koje se prenose kolektivnim pamenjem popularizacijom povijesti, meu ostalim, obrazovnim sustavom, moemo uoiti nekoliko paradoksa u udbenicima.25 Predstavljanje25

Pretpostavka je da institucionalna povijest, dakako, takoer nije imuna na utjecaje drutvenih, politikih, ideolokih i strukovnih strujanja.

77


povijesti u njima blie je konceptu kolektivne povijesti, ak bismo mogli rei da institucionalna povijest ima funkciju korekcije kolektivne povijesti, ali s negativnim predznakom, odnosno, umjesto da korigira predrasude, ona ih stvara dijelom predstavljanjem a dijelom sukreiranjem kolektivne povijesti. ''Zatajenje'' pretpostavljenog Le Goffovog odnosa institucionalne i kolektivne povijesti izraenije je u doba socijalizma, gdje je povijest predstavljena kao mitska, izobliena te su u udbenicima selektirani uglavnom sadraji vezani uz partizanski pokret i socijalistiku revoluciju.26 Mitski karakter povijesnih sadraja u udbenicima socijalizma, primjerice, oituje se usporednim predstavljanjem novije nacionalne povijesti i povijesti nastanka federacije s predstavljanjem Titove osobne povijesti kao dviju uzrono-posljedino povezanih povijesti.27 Sadraji koji obuhvaaju prostorno-vremenske odnose od 1945. do 1949. godine obrauju podruje cijele jugoslavenske federacije. Prvi udbenik kolske knjige za etvrti razred iz 1950. godine donosi starije povijesne sadraje, vezane samo za geopolitiki prostor Hrvatske (osim sadraja koji govore o Junim Slavenima prije i neposredno nakon dolaska u novu domovinu),28 a novija povijest s naglaskom na NOB u Hrvatskoj predstavljena je kao zalog federalnoj budunosti (itanka za IV razred 1950-1954). Okvirno, takva se koncepcija odrala sve do raspada Jugoslavije. U doba socijalistike Jugoslavije dravni legitimitet se uglavnom traio u novijoj povijesti, dok se od osamostaljenja Hrvatske traio uglavnom u povijesnom kontinuitetu od srednjovjekovne do povijesti XX. stoljea kao dokaz dugog trajanja grupe, a istodobno i preuivanjem povijesti Drugoga svjetskog rata.2926

U udbeniku od 1974.-1983. povijesne slike u kojima se ''objanjava odnos izmeu Mleana i Hrvata'', ''naeg naroda i Turaka'', ''puana i vlastele'', ''kmetova i plemia'', planira se ''u skladu sa prostorom ireg zaviaja'' (Moj zaviaj prirunik za nastavnike 1974:155), a povijesne slike kojima ''objanjavamo odnos izmeu naunika i gazde u malom gradiu'', te one kojima ''objanjavamo odnos radnika i bogataa'', planiraju se u svim zaviajima (isto:155); sredinje mjesto zauzima lekcija Slavni dani nae prolosti, a obuhvaa povijesne slike iz NOB-a i obnove ratom razruene zemlje (isto:156). 27 Tako primjerice Titovu biografiju pratimo u lekcijama: Teko djetinjstvo u kojoj se prikazuju teke socijalne prilike toga doba; Protiv nepravde lekcija je u kojoj se opisuje Titov put do sekretara Komunistike partije Jugoslavije, to predstavlja povijesnu sliku prije, za vrijeme i nakon Prvoga svjetskog rata; Borba protiv neprijatelja obuhvaa povijesne slike Drugoga svjetskog rata; slijedi lekcija Dani obnove i Drue Tito, mi ti se kunemo, koja se odnosi na budunost bez Tita (U mom domu i zaviaju radna knjiga 1983-1986:58, 59). 28 Seoba u novu domovinu lekcija je u udbeniku Moja domovina, u kojoj je 1991. godine izraz Juni Slaveni promijenjen u Hrvati (Moja domovina 1985-1991:16). 29 Selekcija povijesnih sadraja izraena je u izmijenjenim izdanjima iz 1991. godine. U udbeniku U mom zaviaju (1984-1991) izostavljene su lekcije Drug Tito - protiv nepravde (1984-1990:97), Borba protiv osvajaa (1984-1990:99), Herojski pothvati (1984-

78


5. Rod, dom i obiteljRodne stereotipizacije i identifikacije te poloaj u obitelji temelj su konstrukcija ostalih aspekata moguih identiteta, tim vie to su upravo te identifikacije ''most'' izmeu privatnog i javnog univerzuma pojedinca. Pokuaji prikazivanja modela obitelji i rodnih odnosa u udbenicima raznoliki su: od patrijarhalnog do emancipatorskog obrasca, propitivanja odnosa meu spolovima do pokuaja njihova izjednaavanja u pravima i obvezama, od deklarativnog do stvarnog ukljuivanja ene u javni diskurz. Proturjeni zahtjevi i obiljeja tradicionalnih i novoizborenih drutvenih i kulturnih uloga ene nakon Drugoga svjetskog rata kakvi se prikazuju u udbenicima na tragu su pristupa Lydie Sklevicky, koja ih vidi kao arbitrarne kombinacije. Ona smatra da, iako su drutvene vrednote nune za mobilizaciju i emancipaciju ene antitradicionalistike i antipatrijarhalne, drutvene su akcije samo djelomice bile usmjerene emancipaciji. Postojeim, ''tradicijom'' definiranim enskim vrednotama i na njima zasnovanim drutvenim ulogama pridodane su bez osporavanja emancipatorske vrijednosti radi uspjenijeg provoenja partizanskog pokreta i socijalistike revolucije (Sklevicky 1996:57). ena je nakon rata trebala biti ukljuena u proces proizvodnje. Narodni heroji (heroji rata) i heroji rada (heroji mira)30 prikazani su u udbenicima ravnopravno u oba spola. Tek potkraj XX. stoljea na slici i u tekstu osjetniji su rezultati emancipacije ena u obitelji. Do tada susreemo razliite varijante patrijarhalnog obrasca primijenjenog na sve generacije u privatnim i javnim sferama. Oevi su uglavnom prikazani na ulaznim vratima doma ili su prikazani u svoje slobodno vrijeme, dok su majke u domu bez iznimke u kuhinji sve do danas.-1990:100), Pioniri u ratu (1984-1990:101), Spomenici revoluciji i NOB-u (1984-1990:102, 103). Njihovo mjesto u prvom izmijenjenom izdanju 1991. nije popunjeno. U udbeniku Moja domovina iz 1991. gradivo koje se odnosi na prolost do Drugoga svjetskog rata nepromijenjeno je. U ustanku 1941. vie se narod nije borio za slobodu nego protiv osvajaa. Vojna povijest i velike bitke u Drugom svjetskom ratu su izostavljene. Obnova poruene domovine (Moja domovina 1985-1990:35) u novom izmijenjenom izdanju nosi naslov Obnova ratom poruene zemlje (Moja domovina 1991:31). Od 1992. opisuju se dogaaji vezani uz kneza Domagoja, kralja Tomislava, Nikolu ubia Zrinskog. Obrauju se Prvi i Drugi svjetski rat, ali bez emocionalnog odnosa prema tim dogaajima. Posebno mjesto zauzima Domovinski rat kao ''nametnut domovini Hrvatskoj'' (Na zaviaj udbenik 1992:49). Nacionalna povijest zaokruena je autorovim komentarom: ''ratovi u kojima je sudjelovala Hrvatska bili su obrambeni'' i ''naa domovina Hrvatska nikada nije vodila besmislene osvajake ratove'' (isto:49). Mirnodopski uvjeti imali su svoje heroje - heroje rada. Oni su u udbenicima eksplicitno prikazani kao duhovni nastavljai narodnog heroizma: ''Borba jo nije zavrena. Borbom se osvojila sloboda, radom e se zalijeiti zadobivene rane i stvoriti ljepi ivot Danas, u miru, najvie se cijene oni, koji najbre rade i najvie urade. Najbolji borci u ratu su heroji borbe, a najbolji na radu su heroji rada. To su udarnici'' (Narodna itanka 3 1948:259).

30

79


1950-ih godina slika doma je sljedea: osoba koja je nazvana ia Toma ita novine,31 tata izuva ciple, to sugerira da je doao izvana, vjerojatno s posla. Vremenska odrednica njegova dolaska veer govori o koliini njegovih radnih obaveza izvan kue. Majka pere ae, to moe znaiti da je domaica ili da je ranije dola s posla. Djeca su takoer ukljuena u ovu obiteljsku sliku. Djevojica miluje maku, a djeak ita (Poetnica za I razred 1951-1960:68). Slino je i u udbenicima 1960-ih 32 i 1970-ih.33 Poetkom 1980-ih, zbog neodrivosti patrijarhalnog modela, autori udbenika oca izostavljaju iz obiteljske slike (U mom domu i oko njega radna knjiga 1981). Kua bez oca nije dugo opstala. On se vraa hobiju izrade maketa ve 1986. i njima se igra do 1991. (Moj dom radna knjiga 1986). U istom udbeniku, u izmijenjenu izdanju od 1992. do 1995., slika doma je izostavljena iz udbenika iako udbenik nije bitno promijenjen. Ravnopravniju podjelu rada meu mukim i enskim lanovima kuanstva nalazimo u udbeniku iz 1987. (Otkrivamo svoj zaviaj radna knjiga 1987-1990:28),34 a nuklearnu obitelj umjesto trogeneracijske obiteljske zajednice, gdje su djeca u obitelji prikazana kao ravnopravna, tek 1996. godine (To je moj svijet 1 udbenik 1996-2002:9).35 Od poetka 1970-ih do kraja 1980-ih godina javljaju se tekstovi koji propitivanjem odnosa meu spolovima pokuavaju razrijeiti ambivalentnost enskog pitanja. Na pitanje ''Tko vrijedi vie?'' odgovara se: ''Mukarci su obino snanije graeni. ene su obino njenije graene. No zato nisu vredniji jedni ili drugi. I ene i mukarci jednako vrijede ako su jednako dobri i estiti i ako jednako vrijedno rade svoj posao'' (Moj dom i zaviaj radna knjiga 1973-1982:50). Kada se u priruniku za nastavnike govori o obitelji i rodbini, jedan od zadataka nastavniku jest objasniti djeci ''razliku u mentalitetu izmeu djeaka i djevojica''. ''Svakodnevni nesporazumi izmeu djeaka i djevojica samo su odraz razliitog pristupa i razliitih tenji jednih i drugih (...). Ima djeaka nenaviknutih na drutvo djevojica, koji vrlo agresivno manifestiraju svoju pripadnost mukom rodu maltretiraju djevojice i ne ele nikakav dodir s njima. Takvih ima i djevojica. Djevojice se zaista boje agresivnosti djeaka, koji im nanose i fiziku bol''31

On je ovdje vjerojatno samo u ulozi slova , koje se ui u ovoj lekciji, a njegovu je ulogu u iduem udbeniku preuzeo djed, kojem je ''pridodan'' lik bake. 32 Tata ita novine, a ia Toma izuva izme. Baka plete arape. Majka pere ae i vr. Djevojica miluje maku, a djeak ita (Vjerni drugovi 1962-1969:72). 33 Djed ita novine, baka plete, tata pravi makete, mama kuha, sin pomae tati, a ki mami (Moj dom radna knjiga 1969-1980:18). 34 Djeak se upravo vratio iz kupovine, baka plete, tata mijenja arulju, mama kuha, djevojica joj pomae, a djed guli krumpir. 35 Tata usisava, djeca slau knjige, a mama donosi jelo na stol. Brojnost knjiga koje ova obitelj posjeduje govori puno i o njihovu obrazovnom statusu, to viestruko oznauje tatu s usisivaem.

80


(Moj dom i zaviaj prirunik za nastavnike 1974:75). U istom priruniku pie: ''U nekim krajevima naglaen je interes za raanje mukog djeteta. Mukom djetetu se i u kui u takvim krajevima pridaje vea vanost. Meutim, tu moramo djelovati otro i takve tendencije javno osuditi i ismijati'' (isto:77). Ideja o svekolikoj privilegiranosti muke djece relativizira se sluajnou i hirovitou prirode koja nas, iako to nismo birali, jednostavno uini djeakom ili djevojicom.36 U javnom prostoru (osim heroina rata i heroina mira) ena je uglavnom prikazana kao subordinirana mukarcu. Sliku ene za strojem prvi put nalazimo 1973. u udbeniku Moj dom i zaviaj (1973:62). Od tada se problematizira enina dvostruka uloga radnice i domaice.37 Na slikama je, od moguih zanimanja u dravnim i gradskim slubama, ena prikazana kao uiteljica (javna majka), kao balerina i medicinska sestra. Kako u teorijama o identitetu moemo govoriti o primordijalizmu, tako o sadraju udbenika moemo govoriti kao o generatoru primordijalistikih slika/ideja. Vie ili manje naglaeno osnova im je u prirodnom, a ne u drutvenom shvaanju identiteta. Udbenici, sa svojim popratnim materijalom, ustraju na misli koju je u znanost uveo Pierre L. Van den Berghe, a to je da etnika zajednica predstavlja proirenu obitelj u prostoru i vremenu (usp. Van den Berghe 1987:25). U itanci iz 1948., kada se govori o narodnim herojima i narodnom heroizmu, pie: ''Ovakvi narodi odgojili su mnogobrojne sinove i keri koji nijesu alili da umru za slobodu, ve su svojom nesebinom hrabrou drugima sluili za primjer kako se ljubi domovina'' (Narodna itanka 3 1948:245, 246). U razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata te 1990-ih godina intenzivnije se sugerira nunost rtve za domovinu. Benedikt Anderson primjeuje da ''nacije udahnjuju ljubav, i to esto ljubav za koju su se ljudi iskreno spremni rtvovati'' (Anderson 1998:134). Dio prirode te ljubavi ''moemo dokuiti iz naina na koji jezici opisuju njezin objekt: ili rijeima kojima opisuju srodstvo, ili pak dom'' (isto:136). Obiteljska terminologija, a time emotivna i socijalna povezanost s imenovanim objektima i subjektima, ee je zastupljena u literarnim tekstovima. U udbeniku iz 1951. godine je pjesma: ''Drava se novim planom / za svakoga brine sina; / zaista je kao majka, / prava majka domovina''. Dalje u tekstu Tito je otac, a Rusija kum (Poetnica za I razred 1951-1960:79). Terminologijom srodstva potie se emotivna privrenost (primordijalna povezanost) teritoriju, saveznicima, politikom vodstvu,36

Roditelji ''ne mogu naruiti djeaka ili djevojicu. Oni samo oekuju dijete bez obzira na spol. Doli smo na svijet, a da nismo sami birali spol. Zato svi imamo jednaka prava na ivot, svi jednako vrijedimo'' (U mom domu i zaviaju radna knjiga 1983-1986:19). 37 ''Rad i mukaraca i ena jednako je vaan. Ali rad ene je tei u onom domainstvu gdje joj u radu nitko ne pomae'' (U mom domu i zaviaju 1983-1986:41). U udbeniku Otkrivamo svoj zaviaj u tom se kontekstu javlja lekcija Nai kuni pomagai, koja govori o kuanskim aparatima (1987-1995).

81


federativnom konceptu zajednice itd., to implicira da je rije o konstruktu koji bi na stvarnost trebao utjecati, koji bi identitete iz procesa trebao pretvoriti u datost, primordijalnost i uiniti ih statinima i nepromjenjivima u doba dominacije odreene politike opcije.

6. Zaviaj: procesi globalizacije i fragmentacijeZaviaj se u udbenicima dijeli na ui i iri. U nedostatku verbalnih definicija pojam se esto definira slikom. Ui zaviaj je ono to se vidi s breuljka (Na zaviaj slikovnica 1955), iz helikoptera (Moj dom i zaviaj radna knjiga 1973-1982:88) ili ako pustite zmaja i matate o tome to on vidi (Zlatna laa 1964:69), a iri zaviaj je administrativni prostor koji se danas podudara s hrvatskim upanijama.38 Granice lokalne zajednice ili regije predstavljene su uglavnom kao samorazumljive i distinktivne, a ne kao arbitrarne i interakcijske (usp. Barth 1997:214). Proizvodnja i neutralizacija napetosti na lokalnoj, odnosno regionalnoj razini izmjenjivale su se u razliitim vremenskim razdobljima, na razliite naine naglaavajui, negirajui ili konstruirajui distinktivna obiljeja zajednica, ''poigravajui'' se sa stereotipima i izdvajajui distinktivna obiljeja ovisno o trenutanim odnosima meu njima te ovisno o politikoj funkcionalnosti i svrsishodnosti pojedinog lokalnog ili regionalnog identiteta. Analizirano razdoblje pokazuje pokuaje da se naglasak identiteta stavi as s nadnacionalnog (jugoslavensku federaciju ili u najnovije doba na Europsku uniju) na nacionalno (ponajprije u doba uspostave nove hrvatske drave), pa sa nacionalnog na regionalno (subnacionalno), odnosno ee lokalno (uglavnom nakon Domovinskoga rata). U udbenicima ne nalazimo traga regionalizmu shvaenom kao ideologija ili pokret koji se poziva na subnacionalne identitete, a zastupa preraspodjelu dravne moi na razini regija ili anticentralizam (usp. Banovac 1998:92) iako proces globalizacije, kojem smo svjedoci, donosi njegov revival na velika vrata. U razdoblju od 1945. do sredine 1960-ih zaviajni identitet bio je potisnut i preuivan u korist nacionalnog, odnosno federalnog identiteta. Tendencija uvrivanja jugoslavenske federacije odrazila se na udbenike sadraje, iskljuujui zaviajnost kao mogui identitet. Osim toga, sve do uvoenja predmeta Priroda i drutvo 1953. godine, koncepcija udbenika je bila takva da sustavnije pouavanje o zaviaju i zaviajnosti nije moglo biti stalnim mjestom. Zaviaj i zaviajnost spominju se samo sporadino i to u druge

38

Autori koji su se penjali na brdo, vozili helikopterom da bi pogledom obujmili svoj zaviaj nisu uvijek vidjeli isto. Do poetka devedesetih nijedan s te visine nije vidio crkvu (npr. To je moj svijet 2 radna biljenica 1996-2002: naslovnica).

82


ideoloke svrhe kao to su zadrugarstvo,39 inauguriranje i odranje Tita na politikom ''Olimpu'',40 pokuaj oivljavanja ideje o ''bratstvu i jedinstvu''.41 esto se, takoer, o zaviaju govori poopeno, tako da se ne imenuje.42 Istodobna proizvodnja i neutralizacija napetosti te njezino simboliko, pouno rjeavanje primjeuje se potkraj 1970-ih i poetkom 1980-ih godina43 i moe se pratiti do danas.44 Zaviajnost je trebala posluiti, a i danas slui, prevladavanju razlika unutar federalne, a danas nacionalne drave i homogenizaciji danas nacionalnog, nekad podjednako nacionalnog i federalnog identiteta. Prolost, posebice ona NOB-a, desetljeima je sudjelovala u procesu zaviajne, nacionalne i federalne identifikacije.45 Poetkom 1980-ih prolost prestaje biti temeljem na kojem se konstruiraju zaviajni identiteti, a to mjesto zauzima ekologija. Ekoloki odgoj ima viestruku funkciju. S jedne strane prepoznat je kao gospodarski vaan imbenik, zatim kao prikladan za39

Tako se primjerice o zaviaju progovara u slubi poticanja zadrunog naina proizvodnje u tekstu Filip i Frane (Poetnica za I razred 1951:71). Filip je Slavonac, a Frane Dalmatinac. Dalmatinac je napustio svoj zaviaj i doao u Slavoniju da bi tamo sa Slavoncem osnovao radnu zadrugu. 40 O rodnom kraju i zaviaju djeca ispituju Tita. ''Djeca: Drue Tito, kakav je va rodni kraj? Tito: Moj rodni kraj, to vam je Hrvatsko Zagorje, na sjeveru Hrvatske. To je siromaan kraj, divan kraj. Slian je pomalo umadiji: valovit je, brda pa doline... Tamo sam ivio. Kada sam bio malen kao vi pioniri, iao sam i pasao krave i konje. Iao sam u umu po drva. Rastao sam u prirodi'' (itanka za II razred 1946:6). 41 Nakon Drugoga svjetskog rata osim Hrvatskom zagorju kao zaviaju Josipa Broza, velika pozornost posveuje se Lici i Baniji jer su to prostori s nacionalno mijeanim stanovnitvom u kojima su bili na snazi procesi pomirbe i ''bratskog'' ujedinjenja Hrvata i Srba. U tekstu o Marku Orekoviu nalazimo da je ''proveo svoju mladost u ovome kraju, gdje Srbi i Hrvati ive kao pele u jednoj konici'' (itanka za III razred 1946:32). 42 Tekst Moje selo klieiziran je tekst o ljepotama i pitomosti sela (itanka za III razred 1946:40). 43 ''Na jednoj priredbi sastali se treokolci iz raznih krajeva SR Hrvatske. Svatko je smatrao da je njegov zaviaj najljepi. (...) Svemu tome moemo dodati da je dobro to su nai zaviaji razliiti. Svaki je zaviaj najbogatiji onim im ga je obdarila priroda i to su u njemu uradili ljudi. Svi su zaviaji korisni i potrebni naoj zajednici. Jedan zaviaj svojim bogatstvom dopunjuje drugi koji toga nema'' (Moj zaviaj radna knjiga 1974-1983:14, 15). 44 Djecu pitaju: ''Svatko kae da je njegov zaviaj najljepi. Zato?'' (To je moj svijet 2 radna biljenica 1996-2004:8). 45 U radnoj biljenici iz 1969. uz rub stranice vodoravno su ilustracije prizora iz NOB-a, na kojoj se raspoznaju neprijatelji od kojih dvojica lee mrtva ili ranjena, a jedan stoji s rukama podignutima u zrak u znaku predaje. Partizani i partizanka juriaju na njega, dvojica nose ranjenika na nosilima. Okomito su prizori prvo razruene kue, zatim kue u gradnji, prizor izgradnje brane, prizor zgrade tvornice sa dimnjakom. Na osnovi ovih sugestivnih slika autor trai odgovore na pitanja: ''Kako su se u tvome zaviaju partizani borili protiv neprijatelja? Kako su oslobodili tvoj kraj? Je li on ostao poruen na kraju rata? Kako su ga ponovo izgradili ljudi iz tvog zaviaja?'' (Moj dom i zaviaj radna biljenica 1966-1969:29).

83


povezivanje nastave o prirodi i nastave o drutvu, te konano, iako ideoloki puno manje optereen pojam moe funkcionirati kao naelo homogenizacije lokalne zajednice, odnosno regije bez moguih tetnih posljedica za nacionalnu homogenizaciju.46 Mjesto ekologije s poetka 1990-ih zauzima ''narodna kultura'', odnosno batina hrvatskog sela.47 Rije je dakako o kanoniziranim modelima narodne kulture koji svoje porijeklo imaju u ideolokim, znanstvenim i politikim konstruktima, a primarna im je funkcija nacionalna homogenizacija. 48 Meutim, narodnom kulturom sluila se i socijalistika ideologija i to najee simbolom zdruenog kola predstavnika svih naroda u Jugoslaviji.49

7. Domovina i domoljublje u nacionalnom obrazovanjuO tome je li obrazovanje koje organizira i financira drava uzrok ili posljedica stvaranja nacionalnih drava postoje suprotstavljena miljenja. Za Anthonyja D. Smitha masovno je obrazovanje ''nastalo'' zbog pragmatinih ciljeva oblikovanja i homogeniziranja stanovnitva u naciju (Smith 1987), a Ernest Gellner smatra upravo suprotno. Nacionalizam vidi kao proizvod ''nove univerzalne visoke kulture'' koja se prenosi obrazovanjem (Gellner 1998:55-58). Homogenizacija heterogenog stanovnitva drave jedan je od osnovnih ciljeva obrazovanja. Kako se ta ideja odraava na sadraj udbenika kad je rije o pojmu domovina? Prevlast prosvjetiteljske ideje da ''Dijete kad otvori oi, treba ugledati domovinu i do smrti ne treba vidjeti nita drugo do li nju'' (J. J. Rousseau cit. prema J. ai-Kumpes 1999:141) prisutna je kao nit udbenike produkcije. U doba socijalizma, zbog kompleksnosti politikih odnosa u multinacionalnoj dravi, formulacije su sljedee: graani Hrvatske imaju za svoju uu domovinu SR Hrvatsku, a ira domovina im je SFR Jugoslavija (Moj dom i zaviaj radna knjiga 1973-82:35). Osjetljivost ''nacionalnog pitanja'' rezultira reduciranim brojem tekstova i slika koje govore o osjeajima ljubavi prema ''uoj domovini'', a zamjenjuju ih osjeaji ljubavi prema politikom ureenju, politikom vodstvu, samoupravljanju i46

Sakupljanje starog papira, primjerice, osim to odgaja ekoloki svjesne pojedince, ukljuuje najmlae u svijet rada. U priruniku za nastavnike iz 1983., takva se aktivnost naziva ''drutveno koristan rad'' (U mom domu i zaviaju 1983-1984:9), to odgovara koncepciji samoupravnog socijalizma. 47 Primjerice, crte para u narodnoj nonji (Na zaviaj udbenik 1992-1997, i Na zaviaj udbenik 1996-1997, kamena seoska kua (Na zaviaj udbenik 1998-2002:57), drvena kua u Posavini (isto:62), ples iz Hrvatskog primorja (isto:62), ralo (isto:64). 48 O etnografskoj batini govori se kao o spomenicima prolosti koje valja uvati i kao o spomenicima koji su ''dokaz ivota naih predaka na naem tlu'' (Na zaviaj udbenik 1998-2002:103). 49 ''Zajedniko kolo predstavlja udruene jugoslavenske narode. Pri analizi ove slike uenike upozoravamo na ljepote nae zemlje'' (Moja domovina prirunik za nastavnike 1964:15).

84


marksistikoj ideologiji koja podrazumijeva prednost klasnog nad nacionalnim. Puno se ee moe iitati gajenje ljubavi prema narodima i narodnostima Jugoslavije.50 Najvaniji imbenik homogenizacije nacija i jugoslavenske federacije nesumnjivo je bio Josip Broz, prikazan kao ''otac domovine''. O tome svjedoe brojni tekstovi, poglavito neposredno nakon Drugoga svjetskog rata.51 Domovina je zemlja roenja, zemlja podrijetla, zemlja kojoj ovjek pripada po svojim pravima ili po osjeajima (Ani 1991:119). Iako definicija ne podrazumijeva dunosti, u udbenicima su esto istaknute. Tito pionirima poruuje: ''Budite mi dobri i uite dobro. Time ete se najbolje oduiti [istakla J. M.] svojoj domovini'' (U mom domu i oko njega prirunik za nastavnike 1981:91). U udbeniku iz 2002. stoji: ''Domovina je zemlja kojoj ovjek pripada po svom roenju, svojim osjeajima, pravima i obavezama" [istakla J. M.] (Domovina hrvatska 2002:48). U udbeniku iz 1993. domovina je: ''zemlja ili drava u kojoj se netko rodio, u kojoj ivi i za koju je vezan osobitim osjeajem ljubavi, potovanja i odanosti" [istakla J. M.] (Naa domovina Hrvatska udbenik 1993-2002:6). Osamostaljenjem Hrvatske u ratnim i poratnim okolnostima otvaraju se mnoga gorua pitanja samoodreenja zajednice kao nacionalne ili graanske, a koja bismo mogli nazvati pitanjima ''drugosti''. U tim okolnostima nalazimo sljedee formulacije: ''Dakako da se pripadnici svih naroda koji ive u istoj domovini meusobno potuju i vole domovinu. Izdaja domovine je najvea sramota'' (Naa domovina Hrvatska udbenik 1993-2002:15) ili: ''Svaki pojedinac voli narod kojem pripada i zemlju u kojoj ivi te je smatra svojom

50

U doba socijalizma jedan od vanih ciljeva i zadataka bio je ''da se uvruju ljubav i osjeaj pripadnosti prema svojoj domovini SR Hrvatskoj i SFR Jugoslaviji, njezinim narodima i narodnostima, razvijajui svijest o bratstvu i jedinstvu i ravnopravnosti naroda i narodnosti SFR Jugoslavije'' (U mom domu i oko njega prirunik za nastavnike 1981:23). 51 Primjerice tekst: ''Drugarica Slovenka i ja sjedimo na starom panju u umi i priamo. Druga Tita mi Slovenci smatramo svojim Titom i mislili smo da ga nitko ne voli kao mi veli drugarica Slovenka a sada ujemo da vi Hrvati kaete: Tito je na, on je Hrvat i to najvei Hrvat; on je prvi voa hrvatskog naroda. Srbi su sretni, jer su konano nali svog pravog vou i kau: Tito je na! Sad vidim da mi Slovenci, Hrvati, Muslimani, Crnogorci, Srbi i Makedonci jednako volimo druga Tita i da je Tito zaista na! Prvi puta smo se sloili mi zajedno, iskreno priznajui jednog te istog ovjeka za svoga vou'' (itanka za IV razred 1946:8). Drugi primjer je tekst u kojem partizani umorni i iscrpljeni dolaze u bosansko selo Turski Lukavac: ''Ulazim u jednu muslimansku kuu. Mlada ena otvara mi vrata. ista kuhinja i mala sobica gostoljubivo su otvoreni svakom partizanu.'' Gospodar kue zatrai od partizanke da mu pria o Titu. Ona mu prua njegovu sliku. ''uljevite ruke, grube ruke muslimanskog seljaka pruale se prema maloj slici. Te ruke, koje znaju vrsto drati ruice pluga, drati motike i kosite, s toplom njenou primile su malu sliicu, lik najveeg ovjeka nae domovine. Dugo je utke promatrao visoko elo, valovitu kosu i vedar osmjeh na licu voljenog marala. () U sobi je vladala potpuna tiina. Pobono smo sluali glas naroda, koji je govorio iz tog ovjeka'' (isto:5, 6).

85


domovinom'' (isto:15). Rjeenje pitanja ''drugosti'' nasluuje se u krilatici: ''Da bi je volio, domovinu treba upoznati'' (isto:5).

8. ''Zaboravljeno'' djetinjstvo? Pravo na konstrukciju i determinaciju vlastitih drutvenih ivota kao budunost udbenike produkcijeU novije doba pomak k onomu to nazivamo graanskim obrazovanjem naznauju ve i sami naslovi udbenika. Osim spomenutog udbenika To je moj svijet, od 2003. godine izlaze udbenici kozmopolitskih i graanskih naslova: Upoznajmo svijet, Na svijet, Korak u svijet, Zagrli svijet i dr. Optimizam usmjeren na graansku budunost udbenike produkcije nije bez pokria. Spore, ali ipak kvalitativne promjene u sastavljakoj djelatnosti udbenika, utemeljenoj na gotovo polustoljetnoj koncepciji, meutim, nisu dovoljne da se njihovi sadraji priblie zahtjevima artikuliranim suvremenim istraivanjima djetinjstva. Od 1970-ih godina naovamo u istraivanjima djetinjstva obraa se vea pozornost procesima i oblicima kroz koje konstrukcije djetinjstva prolaze. Nova paradigma kree od socijalne konstrukcije djetinjstva, prema kojoj koncept djetinjstva omoguava interpretativni okvir za kontekstualiziranje ranih godina ovjekova ivota. Taj interpretativni okvir predstavlja djetinjstvo kao varijablu socijalne analize koja ne moe biti odvojena od ostalih varijabli, kao to su klasa, rod ili etninost (Prout i James 1990:8). U dananjoj udbenikoj koncepciji izostavljen je pojam djetinjstva kao pojam vrijedan predstavljanja. ini se kao da i sama mogunost djeje perspektive ostaje nevidljiva. Jens Qvortrup smatra da uzrok tomu nisu ''loe namjere'' te primjeuje da se esto u istraivanjima i politici djecu i njihove obitelji smatra istom cjelinom jer su odrasli esto zaneseni percepcijom djece kao ovisnima i sebe kao njihovim pravednim predstavnicima. Odrasli jednostavno ''zaborave'' sagledati ostale perspektive (Qvortrup 1990:87). Pitanje socijalnog i graanskog statusa djece, njihovih prava odluivanja i prava da ih se ''uje'', pitanje je stupnja u kojem odrasli doputaju ili osporavaju njihovu participaciju u drutvenom svijetu (James i James 2001). U tome smislu ''ideologija zrelosti'', koja je mnoina dominantnih ideologija, preuzima autoritet nad djecom, odreujui, meu ostalim, udbenikom produkcijom koji su drutveni odnosi najvaniji za dijete i ''preputa'' te odnose drutvenom svijetu koji se neprestano konstruira, ali se u isto vrijeme ne odrie pozicije u kojoj moe drutvene promjene i drutvene krize ponekad anticipirati, ponekad korigirati ili usmjeravati. Uspostava i odranje razliitih obrazaca znanja koje nudi obrazovni sustav kao drutveno i institucionalno ovjereni diskurz konstruira djetinjstvo, nae predodbe o djeci i djetinjstvu, djeje potrebe i roditeljstvo. Nepostojanje kulturnog prostora u kojem se mogu artikulirati ''glasovi'' djece i roditelja, kad

86


je rije o sastavljanju udbenika i provoenju nastave, ine iskustvo odrastanja znaajno posredovanim ne samo politikim ideologijama ve i kulturom uope koja ee stvara razlike nego istovjetnosti djetinjstva kroz kulture i kroz vrijeme (usp. James 2004:28). Paradoksalna je injenica da djeca u sustavu obrazovanja ovise o roditeljskoj generaciji u kojoj su njihovi roditelji ''bezglasni''. Predodbe o djetinjstvu kao ivotnom razdoblju, odnosno dobno odreena predodba djetinjstva koja u djetinjstvu vidi put do odraslosti, odnosno djetinjstvo vrednuje tek kao ivotno razdoblje prijelaza, uzrokom je dominantnoj predodbi djece kolske dobi kao kolarcima (usp. npr. Bchner i Fuhs 2001). Prema toj predodbi odrasli pouavaju, a djeca su pouavana. Teorijska usredotoenost na dob potie nas da analitiki istraimo kako je djetinjstvo napravljeno za djecu u drutvenome svijetu i kako mi moemo primjereno razumjeti djeju perspektivu drutvenog svijeta koja uzima kulturalno oblikovanje svog vlastitog (djejeg) iskustva u obzir (usp. James 2004:32). kolska djeca ne otpoinju kolovanje bez prethodnih prekvalifikacija niti iz sustava izlaze bez posljedica. Ono na emu sustav mora ustrajati ne bi li se pribliio zahtjevima artikuliranim suvremenim istraivanjima, je poticanje i istinsko razumijevanje djejih ''glasova'' jer djeca nisu samo pasivni subjekt drutvenih struktura i procesa. Stoga istraivai, sastavljai udbenika, nastavnici i roditelji moraju djecu promatrati kao ''aktivne u konstrukciji i determinaciji svojih vlastitih drutvenih ivota'' (Prout i James 1990:8).

9. Zakljuna razmatranjaSpecifinost odabrane grae je u tome to je rije o prvim udbenicima (a u prolosti i prvim publikacijama) s kojima se djeca susreu i u tome to je rije o udbenicima koji predstavljaju mikrokozmos drutva u kojem ivimo, to je naglaeno koncepcijom irenja koncentrinog kruga od privatnog do javnog univerzuma pojedinca i rasporeeno u etiri razreda: dom i obitelj, ui zaviaj, iri zaviaj, domovina. Pojednostavljenost udbenikih sadraja, sukladno djejoj dobi, naglaava njihovu ideoloku determiniranost posebno u doba drutvenih kriza. Promjenjivost sadraja posljedica je sloenih meuodnosa meu ekonomskim, demografskim, kulturnim, tehnolokim i ideolokim strujanjima koja djeluju na svim razinama (obiteljskoj, lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i globalnoj). Iako udbeniku produkciju ne moemo promatrati kao odraz realiteta u kojem ivimo, ne moemo joj osporiti veliku prevratniku te mo odranja drutvenih odnosa. Udbenici ponekad anticipiraju drutvenu krizu, a ponekad je korigiraju ili usmjeravaju. Udbenika produkcija mjesto je na kojem se sukreira drutveno sjeanje i drutveni ''zaborav'', odnosno, moemo je promatrati kao dimenziju politike moi te kao mjesto sukreiranja individualnih i kolektivnih identiteta te socijalne konstrukcije djetinjstva i zbilje uope.

87


NAVEDENI UDBENICIitanka za II razred osnovne kole. 1946. Sastavili: J. Jurman, V. Cvitan i suradnici. Zagreb: Skolpediz. kolska i pedagoka izdanja Nakladnog zavoda Hrvatske. itanka za II razred osnovne kole. 1947-1948. II dopunjeno i III izdanje. Sastavili: J. Jurman, V. Cvitan i suradnici. Zagreb: Skolpediz. kolska i pedagoka izdanja Nakladnog zavoda Hrvatske. itanka za III razred osnovne kole. 1946. Sastavili: J. Jurman, V. Cvitan i suradnici. Zagreb: Skolpediz. kolska i pedagoka izdanja Nakladnog zavoda Hrvatske. itanka za III razred osnovne kole. 1947-1948. II dopunjeno i III izdanje. Sastavili: J. Jurman, V. Cvitan, I. Toi, A. Blaeni, E. Vajnaht. Zagreb: Nakladni zavod Hrvatske. itanka za IV razred narodne kole. 1955. VI dopunjeno izdanje. Sastavili: V. Cvitan i J. Jurman. Zagreb: kolska knjiga. itanka za IV razred osnovne kole. 1946. Sastavili: J. Jurman, V. Cvitan, I. Toi, A. Blaeni, E. Vajnaht. Zagreb: Skolpediz. kolska i pedagoka izdanja Nakladnog zavoda Hrvatske. itanka za IV razred osnovne kole. 1947-1948. II dopunjeno i III izdanje. Sastavili: J. Jurman, V. Cvitan, I. Toi, A. Blaeni, E. Vajnaht. Zagreb: Nakladni zavod Hrvatske. itanka za IV razred osnovne kole. 1950-1954. I-V izdanje. Sastavili: V. Cvitan i J. Jurman. Zagreb: kolska knjiga. Domovina Hrvatska. 2002-2003. Udbenik prirode i drutva za etvrti razred osnovne kole. I i II izdanje. D. Berti, B. Curi, I. Jurii. Zagreb: Naklada Ljevak. Moj dom i zaviaj. 1966-1969. Radna biljenica za upoznavanje prirode i drutva u drugom razredu osnovne kole. I-IV izdanje. Napisali: J. Buka, G. Bolkovac-Buka. Zagreb: kolska knjiga. Moj dom i zaviaj. 1973-1982. Radna knjiga za prirodu i drutvo u drugom razredu osnovne kole. I-X izdanje. Sastavili: J. Buka, G. Bolkovac-Buka. Zagreb: kolska knjiga. Moj dom i zaviaj. 1974. Prirunik za nastavnike uz radnu knjigu za prirodu i drutvo u drugom razredu osnovne kole. Sastavili: M. Pear i V. Dorofejev. Zagreb: kolska knjiga. Moj dom. 1969-1980. Radna knjiga za prirodu i drutvo u prvom razredu osnovne kole. I-XII izdanje. Napisali: J. Buka, G. Bolkovac-Buka. Zagreb: kolska knjiga. Moj dom. 1986-1990. Radna knjiga za prirodu i drutvo u prvom razredu osnovne kole. I-V izdanje. Napisali: J. Buka, G. Bolkovac- Buka, M. Omikus, S. Rogli. Zagreb: kolska knjiga.

88


Moj dom. 1991. Radna knjiga za prirodu i drutvo u prvom razredu osnovne kole. VI (I izmijenjeno) izdanje. Napisali: J. Buka, G. Bolkovac-Buka, M. Omikus, S. Rogli. Zagreb: kolska knjiga. Moj dom. 1991. Radni listovi za prirodu i drutvo u prvom razredu osnovne kole. VI (I izmijenjeno) izdanje. Napisali: J. Buka, G. Bolkovac-Buka, M. Omikus, S. Rogli. Zagreb: kolska knjiga. Moj dom. 1992. Radna knjiga za prirodu i drutvo u prvom razredu osnovne kole. VII (I izmijenjeno) izdanje. Napisali: J. Buka, G. Bolkovac-Buka, M. Omikus, S. Rogli. Zagreb: kolska knjiga. Moj dom. 1993-1995. Radna knjiga za prirodu i drutvo u prvom razredu osnovne kole. VIII (II izmijenjeno) -X izdanje. Napisali: J. Buka, G. Bolkovac-Buka, M. Omikus, S. Rogli Zagreb: kolska knjiga. Moj zaviaj. 1974. Prirunik za nastavnike uz radnu knjigu za prirodu i drutvo u treem razredu osnovne kole. Napisali: V. Dorofejev, I. Flanjak. Zagreb: kolska knjiga. Moj zaviaj. 1974-1983. Radna knjiga za prirodu i drutvo u treem razredu osnovne kole. I-X izdanje. Sastavio: V. Dorofejev. Zagreb: kolska knjiga. Moja domovina Hrvatska. 1998-2002. Udbenik prirode i drutva za etvrti razred osnovne kole. I-V izdanje. I. De Zan, T. Jeli, Z. Klari, B. Vranje-oljan. Zagreb: kolska knjiga. Moja domovina. 1964. Prirunik za nastavnike za IV razred. Napisao: V. Dorofejev. Zagreb: kolska knjiga. Moja domovina. 1985-1990. Udbenik prirode i drutva u etvrtom razredu osnovne kole. I-VI izdanje. Napisali: I. Mauran, V. Dorofejev, I. De Zan. Zagreb: kolska knjiga. Moja domovina. 1991. itanka za prirodu i drutvo u etvrtom razredu osnovne kole. VII (I preraeno) izdanje. Napisali: I. Mauran, V. Dorofejev, I. De Zan Zagreb: kolska knjiga. Moja domovina. 1991. Udbenik prirode i drutva u etvrtom razredu osnovne kole. VII (I preraeno izdanje). Napisali: I. Mauran, V. Dorofejev, I. De Zan. Zagreb: kolska knjiga. Narodna itanka 3. 1948. lanci iz podruja prirodnih nauka i planske izgradnje nae zemlje, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb. Na zaviaj. 1992. Udbenik za prirodu i drutvo u treem razredu osnovne kole. I izdanje. Sastavili: I. De Zan, M. Matas, V. Grdi, R. Zgombi. Zagreb: kolska knjiga. Na zaviaj. 1993. Udbenik za prirodu i drutvo u treem razredu osnovne kole. II izmijenjeno izdanje. Sastavili: I. De Zan, M. Matas, V. Grdi, R. Zgombi. Zagreb: kolska knjiga. Na zaviaj. 1994-1995. Udbenik za prirodu i drutvo u treem razredu osnovne kole. III izmijenjeno i IV izdanje. Sastavili: I. De Zan, M. Matas, V. Grdi, R. Zgombi. Zagreb: kolska knjiga.

89


Na zaviaj. 1996-1997. Udbenik za prirodu i drutvo u treem razredu osnovne kole. I i II izdanje. Sastavili: I. De Zan, M. Matas, V. Grdi, R. Zgombi. Zagreb: Profil international. Na zaviaj. 1998-2002. Udbenik za prirodu i drutvo u treem razredu osnovne kole. I-V izdanje. Sastavili: M. Matas, V. Grdi, R. Zgombi. Zagreb: Profil international. Na zaviaj. itanka slikovnica za upoznavanje prirode i drutva u II razredu narodne kole. 1955. I dio. Jesen i zima. Zagreb: kolska knjiga. Naa domovina Hrvatska. 1993-1997. Udbenik za etvrti razred osnovne kole. I-V izdanje. M. Matas, F. Medovka. Zagreb: kolska knjiga. Naa domovina Hrvatska. 1998-2002. Udbenik za etvrti razred osnovne kole. I-V izdanje. M. Matas, S. Juki, F. Medovka. Zagreb: Profil international. Otkrivamo svoj zaviaj. 1987-1990. Radna knjiga za prirodu i drutvo u drugom razredu osnovne kole. I-IV izdanje. Napisali: J. Buka, G. Bolkovac-Buka, M. Omikus, V. Novoselac. Zagreb: kolska knjiga. Otkrivamo svoj zaviaj. 1991. Radna knjiga za prirodu i drutvo u drugom razredu osnovne kole. V (I izmijenjeno) izdanje. Napisali: J. Buka, G. Bolkovac-Buka, M. Omikus, V. Novoselac. Zagreb: kolska knjiga. Otkrivamo svoj zaviaj. 1992. Radna knjiga za prirodu i drutvo u drugom razredu osnovne kole. VI (I izmijenjeno) izdanje. Napisali: J. Buka, G. Bolkovac-Buka, M. Omikus, V. Novoselac. Zagreb: kolska knjiga. Otkrivamo svoj zaviaj. 1993-1995. Radna knjiga za prirodu i drutvo u drugom razredu osnovne kole. VII (II izmijenjeno) IX izdanje. Napisali: J. Buka, G. Bolkovac-Buka, M. Omikus, V. Novoselac. Zagreb: kolska knjiga. Poetnica i itanka za prvi razred osnovne kole. 1945. Sastavili: I. Toi, V. Cvitan, J. Jurman, E. Vajnaht, A. Blaeni. Zagreb: Skolpediz. kolska i pedagoka izdanja Nakladnog zavoda Hrvatske. Poetnica i itanka za prvi razred osnovne kole. 1946-1948. II proireno, III i IV izdanje. Sastavili: I. Toi, V. Cvitan, J. Jurman, E. Vajnaht, A. Blaeni. Zagreb: Skolpediz. kolska i pedagoka izdanja Nakladnog zavoda Hrvatske. Poetnica za I razred narodne kole.1951-1960. I-X izdanje. Sastavio: V. Cvitan. Zagreb: kolska knjiga. To je moj svijet 1. 1996-2002. Udbenik prirode i drutva za prvi razred osnovne kole. I-VII izdanje. Napisali D. Vrgo, V. Strugar, V. Budinski. Zagreb: Alfa. To je moj svijet 1. 2000. Udbenik prirode i drutva za prvi razred osnovne kole. I izdanje irilicom. Napisali: D. Vrgo, V. Strugar, V. Budinski Zagreb: Alfa. To je moj svijet 2. 1996-2002. Udbenik prirode i drutva za drugi razred osnovne kole. I-VI izdanje (2001. nije izaao). Napisali: D. Vrgo, V. Strugar, Lj. Koi. Zagreb: Alfa. To je moj svijet 2. 1996-1998. Radna biljenica prirode i drutva za drugi razred osnovne kole. I-III izdanje. Napisali: D. Vrgo, M. udina-Obradovi, V. Strugar. Zagreb: Alfa.

90


U mom domu i oko njega. 1981. Prirunik za nastavnike za prvi razred. I izdanje. Napisali: J. Buka, M. Omikus, S. Rogli. Zagreb: kolska knjiga. U mom domu i oko njega. 1981-1985. Radna knjiga za prirodu, drutvo i rad u prvom razredu osnovne kole. I-V izdanje. Napisali: J. Buka, G. Bolkovac-Buka, M. Omikus. Zagreb: kolska knjiga. U mom domu i zaviaju. 1983-1984. Prirunik za nastavnike uz radnu knjigu iz prirode i drutva u drugom razredu osnovne kole. I i II izdanje. Sastavili: V. Dorofejev i I. Mauran. Zagreb: kolska knjiga. U mom domu i zaviaju. 1983-1986. Radna knjiga za prirodu i drutvo u drugom razredu osnovne kole. I-IV izdanje. Napisali: V. Dorofejev i I. Mauran. Zagreb: kolska knjiga. U mom zaviaju. 1984-1990. Radna knjiga za prirodu i drutvo u treem razredu osnovne kole. I-VII izdanje. Sastavili: V. Dorofejev, I. Mauran. Zagreb: kolska knjiga. U mom zaviaju. 1991. Radna knjiga za prirodu i drutvo u treem razredu osnovne kole. VIII (I izmijenjeno) izdanje. Sastavili: V. Dorofejev, I. Mauran. Zagreb: kolska knjiga. Vjerni drugovi. 1962-1969. Bukvar za I razred osnovne kole. I-VIII izdanje. Sastavili: V. Cvitan, E. Vajnaht. Zagreb: kolska knjiga. Zlatna laa. 1964-1969. itanka za II razred osnovne kole. I-VI izdanje. Sastavili E. Vajnaht, G. Vitez, V. Cvitan. Zagreb: kolska knjiga.

NAVEDENA LITERATURAAlthusser, Louis. 1986. ''Ideologija i ideoloki aparati drave''. U Proturjeja suvremenog obrazovanja. Zagreb: RZRKSSOH, 119-140. Anderson, Benedikt. 1998. Nacija: zamiljena zajednica. Beograd: Plato. Ani, Vladimir. 2000. Rjenik hrvatskog jezika. III. proireno izdanje. Zagreb: Novi Liber. Appadurai, Arjun. 1996. Modernity at Large. Cultural dimension of Globalization. Minneapolis: University of Minnesota Press. Banovac, Boris. 1998. Drutvena pripadnost, identitet i teritorij. Socioloko istraivanje regionalne pripadnosti u Istri. Rijeka: Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci. Baranovi, Branislava. 1999. ''Udbenici povijesti i nacionalni identitet mladih''. U Kultura, etninost, identitet. Jadranka ai-Kumpes, ur. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti - Naklada Jesenski i Turk - Hrvatsko socioloko drutvo, 153-170. Baranovi, Branislava. 2000. ''Slika'' ene u udbenicima knjievnosti. Zagreb: IDIZ.

91


Bart [Barth], Fredrik. 1997. ''Etnike grupe i njihove granice''. U Teorije o etnicitetu, Filip Putinja [Philippe Poutignat] i oslin Stref-Fenar [Jocelyne Streiff-Fenart], ur. Beograd: XX vek, 211-259. Berger, Peter L. i Luckmann, Thomas. 1992. Socijalna konstrukcija zbilje. Rasprava o sociologiji znanja. Zagreb: Naprijed. Bokovi-Stulli, Maja. 1983 ''O nunosti povezivanja nastavnog i studijskog pristupa usmenoj knjievnosti''. U Usmena knjievnost nekad i danas. Beograd: Prosveta, 197-208. Budak, Neven. 1997. ''Prevladavanje tradicionalne historiografije''. U Zbornik radova simpozija o fundamentalnim istraivanjima odranog 14. i 15. prosinca 1995. Zagreb: HAZU, 117-123. Bchner, Peter i Burkhard Fuchs. 2001. ''Children Are Schoolchildren: Relationship between School Culture and Child Culture''. U Childhood in Europe. Approaches Trends Findings. Manuela du Bois-Reymond, Heinz Snker i Heinz-Hermann Krger, ur. Bern - New York etc.: Peter Lang, 161-184. Connerton, Paul. 2004. Kako se drutva sjeaju. Zagreb: Izdanja Antibarbarus. [Biblioteka Electa] ai-Kumpes, Jadranka. 1999. ''Kultura, etninost i obrazovanje: naznake o interakciji i perspektivi''. U Kultura, etninost, identitet. Jadranka ai- Kumpes, ur. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti - Naklada Jesenski i Turk - Hrvatsko socioloko dutvo, 139-152. De Certeau, Michael. 1988. The Writting of History. New York: Columbia University Press. Gellner, Ernest. 1998. Nacije i nacionalizam. Zagreb: Politika kultura. Hobsbawm, Eric i Terence Ranger, ur. 1983. Invention of Tradition. Cambridge - London - New York: Cambridge University Press. Iz UNESCO-a. "Modeli nastavnih jedinica". 1993. ivot i kola. asopis za teoriju i praksu u odgoju 4:393-400. Jambrei Kirin, Renata i Maja Povrzanovi. 1996. ''Negotiating Identities? The Voices of Refugees between Experience and Representation''. U War Exile and every day life. Cultural Perspectives. Renata Jambrei Kirin i Maja Povrzanovi, ur. Zagreb: Institute for Ethnology and Folklore Research, 3-19. James, Adrian L. i Allison James. 2001. ''Tightening the Net: Children, Community and Control''. British Journal of Sociology 52/2:211-228. James, Allison. 2004. ''Understanding Childhood from an Interdisciplinary Perspective. Problems and Potentials''. U Rethinking Childhood. Peter B. Pufall i Richard P. Unsworth, ur. New Brunswick, New Jersey - London: Rutgers University Press, 25-37. Jelavich, Charles. 1992. Junoslavenski nacionalizmi. Jugoslavensko ujedinjenje i udbenici prije 1914. Zagreb: Globus nakladni zavod - kolska knjiga.

92


Koren, Snjeana. 2006. ''Heroji' i 'antiheroji' u udbenicima: slike nacionalne povijesti u udbenicima uoi i nakon 1990. godine. http://www.ffzg.hr/pov/zavod/tri plex/historymemoryfulltexts.doc Le Goff, Jacques. 1992. History and Memory. New York: Columbia University Press. Marks, Ljiljana. 1987. ''Usmena pria u kolskim udbenicima''. Narodna umjetnost 24:147-156. Mimica, Ivan. 1978. ''Usmena knjievnost u osnovnoj koli''. U Otvorenost stvaranja. Split: akavski sabor, 193-218. Peri-Polonijo, Tanja. 1985. ''Usmena knjievnost u programu i udbenicima knjievnosti''. Narodna umjetnost 22:273-316. Poli, Rajka. 1986. ''Povijesni sukob mitova o enskoj emancipaciji''. ena 44/6:73-88. Poli, Rajka. (u tisku.) ''Ideoloka uporaba ivotinja u udbenicima''. U Kulturni bestijarij: knjievni, etnoloki, folkloristiki i kulturnoantropoloki prilozi. Suzana Marjani i Antonija Zaradija Ki, ur. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku - Sveuilina naklada. Polek, Darko. 1983. ''Analiza kulturnih sadraja udbenika prezentiranih na izlobi ''Moja prva poetnica'' u Velikoj Gorici''. Umjetnost i dijete 5/15:19-51. Prout, Alan i Allison James. 1990. ''A New Paradigm for the sociology of Childhood? Provenance, Promise and Problems''. U Constructing and reconstructing childhood: Contemporary Issues in the Sociological Study of Childhood. Alan Prout i Allison James, ur. Basingstoke, U. K.: Falmer Press, 7-33. Prica, Ines i Maja Povrzanovi. 1995. ''Autobiografije djece ratnih prognanika kao etnografija odrastanja''. Narodna umjetnost 32/2:187-215. Qvortrup, Jens. 1990. ''A Voice for Children in Statistical and Social Accounting: A Plea for Childrens Right to Be Heard''. U Constructing and reconstructing childhood: Contemporary Issues in the Sociological Study of Childhood. Alan Prout i Allison James, ur. Basingstoke, U. K.: Falmer Press, 85-106. Rihtman-Augutin, Dunja. 1990. ''Metamorfoza socijalistikih praznika''. Narodna umjetnost 27:21-31. (2000. U Ulice moga grada. Beograd: Biblioteka XX. vek, 101-119). Rihtman-Augutin, Dunja. 1992. ''O konstrukciji tradicije u nae dane''. Narodna umjetnost. Hrvatski asopis za etnologiju i folkloristiku 29:25-43. Sklevicky, Lydia. 1996. Konji, ene, ratovi. Rihtman-Augutin, Dunja, ur. Zagreb: enska infoteka. Smith, Anthony D. 1987. The Ethnic Origins of Nations. Oxford - New York: Basil Blackwell. Spaji-Vrka, Vedrana Ivanka Strievi, Dubravka Male i Milan Matijevi. 2004. Pouavati prava i slobode: prirunik za uitelje osnovne kole: s vjebama za razrednu nastavu. Zagreb: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu - Istraivako-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko graanstvo.

93


Van den Berghe, Pierre L. 1987. The Ethnic Phenomenon. New York: Praeger.

(RE)CONSTRUCTION OF IDENTITY IN TEXTBOOK PRODUCTION: ANALYSIS OF THE FIRST FOUR GRADES OF ELEMENTARY SCHOOL TEXTBOOK CONTENT FROM 1945 TO THE PRESENT DAY SUMMARYThe article deals with teaching material for the first four grades of elementary school, from 1945 to the present day. The author first monitors reading-books whose content covers several of today's subjects, followed by reading-books for language teaching and, from the middle of the 1960s when they started to come out on a regular basis, only reading-books for teaching of the subject of Nature and Society. The specific nature of the selected material can be seen in the fact that these are the first textbooks (and, in the past, also the first publications) which children encounter, and that these are textbooks that present the microcosm of the society in which we live, which is emphasised by the concept of widening the concentric circle from the private to the public universe of the individual spread over the first four grades: home and family, immediate native place, broader native place, and the homeland. The simplification of textbook content in keeping with the children's age emphasises their ideological determinacy, particularly at times of social crisis. The variability in content is a consequence of complex inter-relations between economic, demographic, cultural, technological and ideological factors that exert influence on all levels (family, local, regional, national and global). Although textbook output cannot be regarded as a reflection of the reality in which we live, it cannot be denied that it has considerable power, both from the subversive aspect and in the maintenance of social relations. The author endeavours to point to textbook production as a place in which social memory and social oblivion are co-created and/or to observe them as a dimension of political power and the place of co-creation of individual and collective identity and the social construction of childhood and reality overall. Key words: school textbooks, identity, childhood.

94

Documents

J. Marković, Rekonstrukcija identiteta u udžbeicima