Ja TRGOVAC magazin – studeni/prosinac 2014

Broj 40 | Stu/Pro 2014.

Domaće jenajslađe

Jaka alkoholna

pića “Muška”

kategorijapopularna i

kod žena

U fokusu Topli napici

Intervju Nikola

Butigan, Pemo

Sezona torti i kolača

COVER 2tj. preklop

Broj 40 | Stu/Pro 2014.

S ALPA – RAVNO NA VAŠ TANJUR!Austrijske Alpe poznate su vašim kupcima po uzbudljivim skijaškim terenima, ljubaznim domaćinima i kulinarskim specijalitetima. U toplim sobama i odličnim restoranima upoznaju se i dive regionalnim delicijama od sira i najboljim varijantama kobasica, šunki i slanina.

Pri tom kvaliteta namirnica ima odlučujuću ulogu. AMA žig kvalitete jamči ovu izvrsnu kvalitetu kao i potvrdu podrijetla neovisnih kontrola!

Pružamo Vam podršku na obukama, seminarima i promotivnim materijalom: www.ama.at

Ponudite svojim kupcima za blagdane kulinarsku blagdansku ponudu s Alpa. Upotrijebite ovaj potencijal i oslonite se na ovu oznaku kvalitete!

Inserat_CEE_Weihnachten_208x297_HR_JaTrgovac_RZ.indd 1 14.11.14 11:02

5www.jatrgovac.hr Listopad 2014.

Privodeći kraju ovo veliko, jubilarno 40. izdanje magazina, kroz sve obrađene analize tržišta, kategorija proizvoda i sl. stječe se dojam da gore ne može, da smo dotakli dno, no kako to kod nas

obično biva, uspjeli smo ga čak i probiti. Iz tog razloga ne želim trošiti previše riječi na ono loše jer želim vjerovati da je najgore iza nas. Želim vjerovati da smo uistinu

otrpjeli tih biblijskih sedam gladnih godina i da nas čega barem toliko dobrih i obilatih. U skladu s tim uvjerenjem, oskudici unatoč, pred vama je rekordno bogat broj magazina Ja TRGOVAC. Uz minule, negativne, ranije spomenute analize tržišta, tako vam donosimo i pregršt

pozitivnih priča kojima se treba radovati. Određeni trendovi boljitka se naziru i na krilima pozitivnog blagdanskog ozračja nadamo se da će se isto preliti u iduću godinu. Za nazad nadam se da više nema mjesta. Sada idemo samo naprijed jer druge nam više nema. Radujmo se zato blagdanima ispred nas i jednako veselo uđimo u novu 2015.

Uvodnik

Maroje Sabljićglavni urednik

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 4 / Broj 40 / Besplatni primjerak

NAKLADA: 8.080 primjeraka

Digitalno izdanje magazina dostupno je na:

www.jatrgovac.hr

[email protected]

Pozitivno ozračje

“Za nazad nadam se da više nema mjesta“

GLAVNI UREDNIK:Maroje Sabljić

IZVRŠNI UREDNIK:Goran Pavlović

AUTORI I SURADNICI:Ines Skender, Ja TRGOVACInes Kovačić, PressCLIPPINGIvan Junaković, AC NielsenKarla Kovač, Ipsos PulsBoris Vulić, Erste Group Gordan Stanić, Euromonitor Int.Maja Juričan, Mediana FidesMelani Cipot, FocusMarko Havaši, Focus Jelena Jakšić, Ipsos PulsJasminka Samardžija, Motivacijski govornik

Petra Oseli, ValiconDavor Perkov, Perkov savjetovanjeŠima Katić, AC NielsenMladen Kožić, GfKDarko Pavić, Service Plus Group

GRAFIČKI UREDNIK:Miroslav Šiptar

FOTOGRAFIJE: Goran Katić, Dreamstime

PRIJEVOD:Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING:Ivana Grubešić, Vedran Škorićtelefon: 01/559 5057e-mail: [email protected]

TISAK: GZH d.o.o. Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb

IZDAVAČ:KunaPak d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagrebtelefon: 01/559 5056e-mail: [email protected]

Ja TRGOVAC je stručni magazin o maloprodaji i industriji robe široke potrošnje. Kontroliranom distribucijom besplatno se dostavlja na trgovce, proizvođače i distributere robe široke potrošnje te prateću industriju.

6 Studeni - Prosinac 2014. www.jatrgovac.hr

VijestiSadržaj

6 | VIJESTI Blagdanska potrošnja 11 mlrd. kuna

12 | PROMOCIJE Metro predstavio brend Premium farm

14 | DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJECoca-Cola za žrtve poplava

16 | MEDIJSKI BAROMETAR Integracija Mercatora i dalje u fokusu

18 | PULS SEKTORAIspod površine

24 | IMPULSNI PROIZVODINeplanska kupnja

26 | ČOKOLADICEStabilan trend uz pad lojalnosti

28 | UNAPREĐENJE PRODAJEU oku prodavača

30 | TOPLI NAPICIKava za razonodu, čaj za zdravlje

36 | LEAFLET REPORTTopli napici za hladne dane

38 | INTERVJU Nikola Butigan Pemo

40 | MJEŠAVINE I DODACI ZA KOLAČESezona torti i kolača

44 | MARGARINVjerni proizvodu, manje brendu

48 | MOTIVACIJSKI GOVORSistemsko razmišljanje

50 | ISTRAŽIVANJE I RAZVOJVeliki trud za malo zadovoljstvo

54 | OSIGURANJE Poslovati na sigurno

60 | STRATEŠKO PLANIRANJEMenadžeri lideri

62 | JAKA ALKOHOLNA PIĆAGorke brige industrije

74 | PREDSTAVLJAMOViše od kataloga

76 | IT ODJELKomunikacija koja sugerira kvalitetu

78 | IZ REGIJE I SVIJETAAtlantic Grupa preuzela Foodland

82 | RETAIL ARENA 2014Povezivanjem do konkurentnosti

84 | ŠTO JEDEMO...Jaja - I u šorbulu i na joko i sirova

88 | JA TRGOVACBožo comerce

90 | NOVO NA POLICI 94 | IZLOG

DEZINVESTIRANJE

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) dala je Agrokoru

suglasnost da bez odgode proda ili da u zakup 72 maloprodajna prodajna mjesta, što je jedna od mjera iz uvjetno odobrene koncentracije Agrokora i Mercatora. Suglasnost je dana temeljem Inicijalnog izvješća

NO Adrisa predložio traženje strateškog partnera za TDR

Nadzorni odbor Adris grupe početkom je prosinca donio odluku o prijedlogu

Glavnoj skupštini za donošenje Odluke o strateškom restrukturiranju dijela imovine tvrtke, čime bi trebao započeti proces traženja mogućeg partnerstva za TDR. Tim odlukama prethodila je analiza stanja u duhanskoj strateškoj poslovnoj jedinici i rizika daljnjeg poslovanja u uvjetima krajnje koncentracije svjetske duhanske industrije te analiza mogućih strateških opcija za održivost TDR-a: nastavak samo-stalnog poslovanja, spajanje sa sličnim tvrtkama i prodaja dijela vlasništva TDR-a. Uprava Adrisa je predložila da Nadzorni odbor i Glavna skupština pri donošenju odluka osobito imaju u vidu socijalnu odgovornost za zaposlenike, odnosno da svaka odluka koja se donese o TDR-u obvezno znači i zadržavanje proizvodnje u Kanfanaru.

Potrošnja u prosincu ove godine trebala bi ostati na istoj razini kao i u istom mjesecu

lani te će iznositi oko 11 milijardi kuna, iznijeli su predstavnici Hrvatske gospodarske komo-re Josip Zaher i Tomislava Ravlić. Blagdanska potrošnja vrhunac je imala 2008. godine kada je iznosila 12,5 milijardi kuna. U posljednje tri go-dine potrošnja se vrti oko 11 milijardi, a najviše se potroši između 19. i 24. prosinca. Iz HGK su pritom posebno apelirali na građane da pri blag-danskoj kupnji obrate pozornost na zastuplje-nost hrvatskih proizvoda u svojim košaricama.

AZTN dao suglasnost Agrokoru za prodaju ili zakup 72 prodavaonice

Blagdanska potrošnja iznosit će 11 milijardi kuna

7Studeni - Prosinac 2014. www.jatrgovac.hr

Vijesti

DEZINVESTIRANJE

povjerenika koji prati koncentraciju, odnosno PricewaterhouseCoopersa, o provedbi strukturnih mjera dezinvestiranja i mjera praćenja poslovanja koncentracije poduzetnika Agrokor/Mercator. Povjerenik je utvrdio da je Agrokor, sukladno obvezama, poduzeo sve radnje potrebne za dezinvestiranje dijela poslovanja unaprijed

poznatom kupcu, odnosno zakupoprimcu, kao i za dezinvestiranje dijela poslovanja (96 prodavaonica) koji je morao ponuditi na prodaju ili davanje u zakup u roku od tri dana od početnog dana koncentracije. Prema izvješću povjerenika, Agrokor ima unaprijed poznatog kupca za sedam maloprodajnih mjesta, dok je u sklopu

mjere prodaje ili davanja u zakup preostalih prodajnih mjesta zaprimio obvezujuće ponude za kupnju 65 prodajnih mjesta. Agencija je stoga dala suglasnost da Agrokor bez odgode pristupi realizaciji prodaje trgovina unaprijed poznatom kupcu te da pristupi izboru ponuditelja koji su poslali obvezujuće ponude za 65 trgovina.

Švicarci servisiraju Agrokorova gospodarska vozila

Ugovor o suradnji na području servisiranja gospodarskog voznog parka svih kompanija u sastavu Agrokora pot-

pisan je koncem studenoga u sjedištu koncerna u Zagrebu. Sukladno ugovoru, servis gospodarskih vozila Agrokora od 1. siječnja 2015. obavljat će švicarska Emil Frey grupa, generalni distributer za Daimler AG u Hrvatskoj. Ugovore su potpisali Walter Frey, predsjednik Emil Frey grupe, Peter Alexander Trettin, predsjednik njemačkog koncerna Daimler AG za re-giju Centralna i Istočna Europa, Azija i Afrika, te Ivica Todorić, predsjednik Agrokor koncerna. Agrokorov vozni park sastoji se od 3.500 lakih i teških gospodarskih vozila, većinom marke Mercedes-Benz.

AZTN dao suglasnost Agrokoru za prodaju ili zakup 72 prodavaonice


Vijesti

KARIJERE

Ljerka Puljić desetu godinu zaredom najmoćnija žena hrvatskog biznisa

Ljerka Pu-ljić, starija

izvršna pot-predsjednica Agrokora, prva je na listi 300 naj-moćnijih žena hrvatskog biznisa koju objavljuje poslovni magazin Lider, dok je na drugom mjestu predsjednica kompanije Ericsson Nikola Tesla Gordana Kovačević, a na trećem članica Uprave Zagrebačkog holdinga Da-niela Franić. Puljić je najmoćnijom ženom hrvatskog biznisa progla-šena desetu godinu zaredom. Na listi najmoćnijih žena hrvatskog biznisa potom slijede predsjednica Uprave Hypo Alpe-Adria Bank Tea Martinčić, predsjednica Nadzor-nog odbora Euroherc osiguranja Mladenka Grgić, direktorica mar-ketinga u Agrokoru Iva Balent, pot-predsjednica Nadzornog odbora Atlantic grupe Lada Tedeschi Fio-rio, direktorica EBRD-a za Hrvatsku Vedrana Jelušić-Kašić, predsjednica Uprave Tele2 Malin Holmberg, te predsjednica Uprave Tehnomonta i predsjednica HUP-a Gordana Deranja.

Agrokor angažirao Rothschild kao

savjetnika za izlazak na burzu

DEG smanjio vlasnički udio u Atlantic Grupi

Pevec ulazi u šest trgovina Getroa

U Hrvatskoj je u listopadu promet u trgovini na malo realno porastao za 0,3% na godišnjoj razini. To je sporiji rast u odnosu na rujan, kada je potrošnja porasla 1,4%. Ipak, to je već treći mjesec zaredom kako potrošnja raste jer je,

nakon oštrog pada u srpnju, i u kolovozu promet u trgovini na malo porastao 0,3%. Listopadski podaci potvrđuju očekivanja da je trgovina na malo dosegnula svoje minimalne razine te je oko 17% manja u odnosu na pretkriznu 2008.

Potrošnja porasla treći mjesec zaredom • • •

Koncern Agrokor angažirao je banku Rothschild kao savjetnika za javno

izlistavanje dionica kojim bi ta kompanija mogla biti procijenjena na otprilike četiri milijarde eura, javlja agencija Reuters. Je-dan izvor toj je agenciji rekao da najveća privatna hrvatska kompanija razmatra inicijalnu ponudu dionica (IPO) u 2015. te da će početkom godine angažirati banke. Još nije odlučeno na kojoj burzi bi se proveo IPO, no vjerojatan izbor je Londonska burza, a cijeli posao mogao bi biti dovršen prije ljeta.

Njemačka razvojna banka Deutsche In-vestitions-und Entwicklungsgesells-

chaft (DEG), transakcijom na OTC tržištu Zagrebačke burze, vrijednom 25 milijuna eura, prodala je otprilike 6 posto dionica Atlantic Grupe, smanjivši svoj vlasnički udio u toj kompaniji na 2,28 posto. DEG je otpustio 207.173 dionica Atlantic Gru-pe, što čini 6,21 posto vlasničkog kapita-la. Snažan interes investitora generirao je 1,7 puta veću potražnju te je cjelokupno izdanje alocirano po jedinstvenoj cijeni od 925 kuna.

Tvrtka Pevec i Mercator-H, koji sada posluje u sastavu Agrokora, potpisali

su krajem studenog ugovor kojim trgo-vačko društvo Pevec ulazi u šest velikih trgovina Getroa. Osim gradova Zagreba i Varaždina, čiji će prodajni centri biti zami-jenjeni novim i većim prostorima, Pevec do kraja 2014. otvara nove trgovine u Rijeci i Karlovcu. Iduće godine prodajne centre Pevec dobit će stanovnici zapad-nog dijela Zagreba, Rijeke i Dubrovnika. Pevec ovim širenjem otvara novih 170 radnih mjesta pri čemu će polovica no-vozaposlenih biti bivši radnici Getroa koji zadržavaju svoja stečena prava.

Počinje izgradnja prvog bjelovarskog trgovačkog centra

Tekstilni modni brendovi poput NewYorkera, Takko fashiona i C&A,

drogerija Müller, te vrlo vjerojatno i lanac sportske opreme Hervis, idućega ljeta otvorit će vrata svojih trgovina u prvom “pravom” bjelovarskom trgovačkom cen-tru čija izgradnja počinje do kraja ove ili najkasnije na proljeće iduće godine. Riječ

je o ulaganju tvrtke Printax Alfa, registri-rane u Lihtenštajnu, dok se za provedbu investicije brine osječka tvrtka Projektum nekretnine. Prema projektnoj dokumenta-ciji, na parceli veličine 11.800 m2 predviđe-na je izgradnja trgovačkog centra površine 5.158 m2 u kojemu je planirano sedam lokala, šest trgovina i ugostiteljski objekt.


Podravka i Lidl dobitnici certifikata Poslodavac Partner

Prehrambena tvrtka Podravka i trgovački

lanac Lidl Hrvatska dobitnici su certifikata Poslodavac Partner koji se dodjeljuje kompanijama za dobre prak-se upravljanja zaposlenicima. Certifikat dodjeljuje tvrtka Selectio, vodeća savjetnička

kuća u području upravljanja ljudskim resursima, a procese kompanija uključenih u pro-jekt certifikata prema Knjizi standarda ocjenjuje stručni tročlani tim sastavljen od stručnjaka u ljudskim resur-sima koji dolaze iz vodećih kompanija u Hrvatskoj.

Hrvatska udruga posloda-vaca i Ipsos Marketing

predstavili su rezultate istraživanja tržišta rezanog duhana na koji nije plaćen porez. Cilj istraživanja bio je procijeniti veli-činu tržišta domaćeg (nebren-diranog) rezanog duhana, odnosno njegov utjecaj na gubitak proračun-

skih prihoda države uslijed neplaćanja trošarine i drugih poreza. Prema rezultatima istraživanja, potrošnja reza-nog duhana na koji nije pla-ćen porez iznosi oko 1.000

tona godišnje što pred-stavlja gubitak prihoda državnog proračuna od oko 100 milijuna eura. Iz HUP-a kao usporedbu navode da je navedeni iznos na

razini godišnjih dr-žavnih rashoda

za aktivnu politiku trži-šta rada.

Trgovački lanac Konzum otvorio

je krajem studenog i početkom prosinca tri prodajna objekta. Najznačajnija investi-cija je otvorenje po-slovno-trgovačkog centra Meridijan 16 u zagrebačkoj četvrti Gračani. U sklopu centra smještena je prva Super Konzum prodavaonica u podsljemenskoj zoni grada Zagreba koja zapošljava 75 dje-latnika, raspolaže površinom od 2.035 m2 te je u njeno oprema-nje uloženo 40 milijuna kuna. U Rijeci je otvorena preuređena

Super Konzum prodavaonica za koju u tom trgovcu kažu kako je najmodernije prodajno mjesto tog formata u Hrvatskoj. Prostire se na 3.000 m2 te sada nudi unaprijeđen asortiman uz novi prostorni koncept. U Krapini je pak otvorena nova Konzum Maxi prodavaonica.

Crno tržište rezanog duhana teško 100 milijuna eura

Konzum otvorio tri prodajna objekta


Vijesti

Granolio putem IPO-a prikupio 94

milijuna kuna

Otvorenje nove poslovnice

Kauflanda u Zagrebu

Nastavljaju se negativni trendovi u obrtničkoj trgovini

Trgovački lanac Spar Hrvatska otvorio je početkom prosinca novi Spar super-market u zagrebačkoj Dubravi. Riječ je o ukupno 50. prodajnom mjestu ovoga lanca na hrvatskom tržištu u kojem je za-posleno 39 djelatnika. Prodavaonica se

prostire na 1.200 m2 te u svojoj ponudi raspolaže asortimanom od 9.000 različi-tih proizvoda. Spar na hrvatskom tržištu posluje od 2005., a trenutno u svojoj maloprodajnoj mreži ima 33 Spar super-marketa i 17 Interspar hipermarketa.

U Hrvatskoj je od početka krize

do danas izgublje-no 5.771 trgovački obrta ili između 15 i 20 tisuća radnih mjesta u maloj trgovini, a taj se negativni trend nastavlja, upozo-reno je na 9. susretu trgovaca Hrvatske obrtničke komore (HOK). Predsjednik Ceha trgovine HOK-a Boris Vukelić naveo je kako je od 2008. godine izgubljeno 20 posto

obrta općenito i 30 posto trgo-vačkih obrta. “Od 17.403 trgovačka obrta koliko ih je bilo 2008. godine došli smo na njih 11.632”, kazao je Vukelić dodajući kako je

za unaprjeđenje poslovanja male trgovine nužno ulagati u objekte i znanje, a jedna od opcija za male trgovce svakako je i udruživanje.

Spar Hrvatska otvorio svoju jubilarnu 50. trgovinu • • •

Zagrebačka pivovara postavlja-njem kamena temeljca svečano je

sredinom studenoga obilježila početak radova na gradnji novog logističkog, distributivnog i komercijalnog centra u Zaprešiću vrijednog 38 milijuna kuna. Centar na površini od 43.128 četvor-nih metara prema najsuvremenijim standardima centralizirat će logističke kapacitete Zagrebačke pivovare te služiti kao distributivno središte za područje cijele Hrvatske te će osigurati potrebne uredske kapacitete za regionalni centar prodaje i njezine prateće službe.

Zagrebačka mlinarska tvrtka Granolio izvijestila je da je uspješno izdala nove

dionice putem inicijalne ponude, priku-pivši nešto više od 94 milijuna kuna novog kapitala, a najveći dio novih dionica upisali su mirovinski fondovi. Iz Granolija navode da je u javnoj ponudi dionica ulozima u novcu uz potpuno isključenje prava prvenstva postojećih dioničara upisano i uplaćeno 701.643 novih dionica po cijeni od 134 kune za dionicu. U vlasništvu Granolija je nekoliko povezanih društava: Zdenka – mliječni proizvodi i Zdenačka farma iz Velikih Zdenaca, Prerada žitarica iz Grubišnog polja i Žitar iz Donjeg Miholjca.

Trgovački lanac Kaufland otvorio je sredinom studenoga novu poslovnicu

u Zagrebu kao svoje 33. prodajno mjesto na hrvatskom tržištu. Pored Kaufland hipermarketa u kojem je zaposleno 150 djelatnika, u prodajnom se centru nalaze i specijalizirane trgovine - Hrvatska lutrija, cvjećarnica, mjenjačnica, mesnica, frizer-ski salon i ugostiteljski objekt u kojima je ukupno otvoreno 31 novo radno mjesto.

KARIJERE

Maria Krasilowez nova generalna direktorica Tetra Paka za jugoistočnu Europu

Vodeća svjetska

kompanija u proizvodnji rješenja za preradu i pakiranje prehrambe-nih proizvoda Tetra Pak imenovala je Mariju Krasilowez za novu generalnu di-rektoricu u regiji jugoistočne Eu-rope koja će biti zadužena za ra-zvoj poslovanja kompanije širom 14 tržišta ove regije koja uključuju Srbiju, Grčku, Hrvatsku i Rumunj-sku. S više od 22 godine iskustva u prodaji, marketingu, strategiji i inovaciji proizvoda u Sjevernoj i Južnoj Americi, Europi, Aziji i Africi, Krasilowez je direktorica s odličnim rezultatima u kreiranju strateških smjernica, pokretanju promjena i vođenju multinacio-nalnih kompanija, ističu iz Tetra Paka povodom imenovanja.

Zagrebačka pivovara gradi novi logistički

centar

www.vinalaguna.hr

Nakon uspješno provedenog

procesa certificira-nja, Dukat mliječnoj industriji službeno je dodijeljen halal certifikat kojim se potvrđuje imple-mentacija halal stan-darda u procesima nabave, prijema i skladištenja sirovine, proizvodnje, pakiranja, označavanja te skladištenja i distribucije proizvoda. Certificiranju su prethodili višemjesečni procesi prila-godbe poslovnih procesa kako bi proizvodi odgova-rali standardu halal hrane te edukacija 19 zaposlenika Du-kata, internih auditora, koji

su zaduženi za implementa-ciju i održavanje standarda i kvalitete koje halal certifikat zahtijeva. Ovime se Dukatu otvaraju dodatne moguć-nosti za izvoz u 44 arapske zemlje s više od 1,5 milijarde stanovnika, čija zakonska regulativa zahtijeva halal certifikaciju.

Dukatu dodijeljen halal certifikat

Kandit otvara nova tržišta i ulazi u Müller

Osječka konditorska tvrtka Kandit ovu će godinu završiti s 10% više prihoda u odnosu na 2013., a iz uprave poručuju

kako taj trend planiraju nastaviti i sljedeće godine. Ističu i to da se njihovi proizvodi odnedavno mogu kupiti u lancu trgovina Müller u Hrvatskoj, a izvoz su proširili i na daleku Švedsku. Prema riječima članice Uprave Kandita, Dajane Mrčele, poslovanje se odvija u dinamičnom okruženju i teško je očekivati povoljnija tržišna kretanja, no optimizam u ovoj konditorskoj tvrtki proizlazi iz činjenice da se u sljedećoj godini planiraju realizirati brojni novi projekti. Nova tvornica Kandita, čiji je kapa-citet do 14.000 tona proizvoda, ovu će godinu završiti proizvodnjom od gotovo 8.000 tona.


Promocije

METRO I PG OREHOVEC

Poljoprivredno gospodarstvo Oreho-vec i Metro Cash & Carry predstavili

su proizvode prve komercijalne farme iz Velikog Bukovca na kojoj se perad uzgaja u strogo kontroliranim uvjetima. Zahvalju-jući suradnji s Metroom, PG Orehovec udvostručio je svoju proizvodnju na više od 9.000 ptica godišnje, a Metro Cash & Carry otkupljuje cjelokupnu proizvodnju peradi koja nosi ime Premium farm. Farma

je razvijena kako bi se profesionalnim kupcima Metroa, prvenstveno hotelijeri-ma i ugostiteljima, osigurala dostupnost vrhunskog mesa peradi iz kontroliranog uzgoja koje se do sada moglo kupiti samo kod bakica na tržnici. Iz Metroa kažu kako planiraju raditi i na daljnjem širenju kapa-citeta farme jer dugoročno žele Premium farm proizvode plasirati u veleprodajne centre Metroa izvan Hrvatske.

Jubilarni 25. rođendan Božićnog piva

Božićno pivo Zagrebačke pivovare 25. godinu zaredom uljepšava božićni

ugođaj i predstavlja blagdanski dar svim istinskim ljubiteljima piva. Osim svojom posebnom recepturom, Božićno pivo sva-ke se godine izdvaja i jedinstvenim vizu-alnim doživljajem, a novo izdanje božićne etikete osmislio je mladi umjetnik Rene Bachrach Krištofić. Također, na proslavi u blagdanskoj atmosferi zagrebačkog Ad-venta na Zrinjevcu premijerno se mogla kušati i topla, kuhana varijanta Božićnog piva koje je osmislio pivski znalac Željko Šatović Gula.

Coca-Colina božićna čarolija u Slavonskom Brodu

Coca-Cola HBC Hrvatska pripremila je pravu božićnu čaroliju za posjetitelje trgovačkog centra City Colosseum u Slavon-

skom Brodu – prostor centra ukrasila je impresivnim izlaganjem Coca-Colinih blagdanskih pakiranja za što je upotrijebljeno 112.000 litara Coca-Cole od kojih su izrađeni kuća Djeda Božić-njaka, božićno drvce u obliku srca, mnoštvo velikih crvenih po-klon-paketa te prepoznatljivi Coca-Colini kamioni. Ovo je najveće izlaganje Coca-Colinih proizvoda koje je dosad postavljeno na jednome prodajnom mjestu u Europi.

U sklopu tradicionalnog 12. Gospodar-skog sajma – sajam sira u Grubišnom

Polju organizirano je ocjenjivanje sira i proizvoda od mlijeka. Stručnjaci Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu ocijenili su brojne uzorke mliječnih proizvoda od kravljeg i kozjeg mlijeka među kojima

je za šampiona proglašen novi okus ABC svježeg krem sira - ABC sir s Baranjskim

kulenom. Dobro poznati okus ABC svježeg krem sira koji

se priprema od mlijeka s beljskih farmi,

domaćeg vrhnja i malo morske soli obogaćen je

komadićima Baranj-skog kulena, tradicio-

nalne suhomesnate delicije vrhunske kvalitete, ističu iz Belja.

Marin Medak, chef i vlasnik bistroa RougeMarin, na kulinarskoj radionici

u sklopu Tjedna dobre hrane skuhao je da-gnje s pivom Karlovačko Royal 1854 koje je koristio i za pripremu zanimljivog deserta - moussea od kesten pirea s kruškama i kremom od piva. Time je pokazao kako ovo piće može biti savršen dodatak razli-čitim vrstama jela pa je pripremio i gulaš s Karlovačkim crnim pivom pri čemu se pivo izvrsno sljubilo s navedenim jelima.

Razvijen brend Premium farm

Priznanje za ABC sir s Baranjskim kulenom Hrana i desert s pivom Karlovačko

Royal 1854

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

hipp_oglas cajevi_210x148.pdf 1 04/12/14 19:46

AWC Vienna odabrao najbolju hrvatsku

vinarijuNa gala večeri AWC Vienna - Interna-

tional Wine Challenge natjecanja, održanoj u Beču, tvrtka Agrolaguna iz Poreča primila je nagradu za najboljeg hrvatskog proizvođača vina 2014. godine. Na jednom od najvećih i najcjenjenijih svjetskih ocjenjivanja vina, među više od

12 tisuća uzoraka, crna Vina laguna okitila su se s čak osam medalja. Zlato su odnijela crna Vina Laguna Festigia Ca-

stello 2011. i Festigia Cabernet Sauvignon 2011., dok su srebrne medalje osvojila Festigia Malvazija Akacija 2012., Rosé 2013., Terra Rossa 2012., Festigia Ca-stello 2012., Festigia Merlot 2010. i Muškat ruža 2013.

Predstavljen Jägermeister Spice

HPA potvrdila domaće porijeklo piletine Cekin

Jägermeister, sedmi premium brend alkoholnih pića na svijetu, na hrvatsko je tržište lansirao novi proizvod –

Jägermeister Spice. Kombinirajući cimet i vaniliju s izvornim Jägermeister receptom, Spice donosi jedinstven i topao okus obogaćen začinima kojeg je najbolje konzumirati či-stog i sobne temperature. Kao sezonsko piće dostupan je u ograničenim količinama na svim prodajnim mjestima Kon-zuma. Uvođenje prve ekstenzije linije trebalo bi dodatno povećati očekivani 10-postotni rast prodaje Jägermeistera u Hrvatskoj u odnosu na 2013. godinu.

Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) dodijelila je proi-zvodima varaždinske tvrtke Koka znak Meso hrvatskih

farmi kojim potrošače informira o domaćem porijeklu pilećih proizvoda Cekin. Oznaka je dodijeljena za tri skupine proizvoda: pilećih trupova za pet favorita – Grill, Roster, Varaždinski pohanci, Kalibro i Grilko, skupine pilećeg rasjeka s predvodnicima mini i obiteljskih pakiranja mini filea i odrezaka filea prsa te skupine mariniranih proizvoda koje predvode Gavelino i pet Filetina te ražnjiće Kids.


Društveno odgovorno poslovanje

NASTAVAK DONACIJSKOG CIKLUSA

Krajem studenoga Zaklada Adris, najveća korporativna zaklada u

ovom dijelu Europe, svečanom do-djelom donacija i stipendija zaključila je osmi donacijski ciklus vrijedan 3,2 milijuna kuna. Pod motom “Upoznajte pametnu i kreativnu Hrvatsku”, Zaklada je financijski poduprla 77 projekata koji će pridonijeti boljoj budućnosti Hrvatske, a izvrsnim učenicima i stu-

dentima te polaznicima poslijediplom-skih i doktorskih studija dodijeljene su stipendije. Uključujući i ove donacije, Zaklada Adris je od svoga utemeljenja 2007. godine ukupno dodijelila gotovo 30 milijuna kuna za poticanje inova-tivnosti, kreativnosti, razvoj znanosti, očuvanje hrvatske prirodne i kulturne baštine te za dobrotu i solidarnost u hrvatskom društvu.

Predstavljena akcija “Donesite i vi osmijeh

u bolnice” Tvrtke Henkel i Konzum najavile su za-

jedničku akciju “Donesite i vi osmijeh u bolnice” zahvaljujući kojoj je udruga klaunova doktora, Crveni nosovi, od prosinca povećala broj redovnih posje-ta na jednom tjedno dječjim odjelima KBC-a Zagreb – Rebro i donijela smijeh bolesnim mališanima. Klaunovi doktori su posebno educirani profesionalci (glumci, glazbenici i zabavljači) koji svojim tera-pijskim djelovanjem pomažu bolesnoj djeci i roditeljima da se lakše nose sa stresom uzrokovanim bolešću i boravkom u bolnici. Od početka svog djelovanja u Hrvatskoj Crveni nosovi su ostvarili više od 500 posjeta bolnicama.

Coca-Cola osigurala 1,7 milijuna dolara za žrtve poplava

Kompanija Coca-Cola osigurala je dodatnih milijun američkih dolara pomoći za obnovu poplavljenih područja u Srbiji, Bosni i Hercegovini i

Hrvatskoj pa se tako ukupan iznos donacije popeo na milijun i 700 tisuća dolara. U dogovoru s vladama Srbije, Bosne i Hercegovine te Hrvatskim Crvenim križem sredstva će biti uplaćena Nacionalnim društvima Crvenog križa, članicama Međunarodne Federacije društava Crvenog križa i potom upotrijebljena za obnovu obrazovnih, sportskih i kulturnih objekata te obnovu sustava primarne zdravstvene zaštite. Za poplavljena područja u Hrvatskoj Coca-Cola je omogućila 140 tisuća dolara financijske pomoći.

U Jastrebarskom je svečano otvoren novi pješački drveni “Most Ljube Kraljević”

koji spaja Grad s perivojem dvorca Erdödy. Ova investicija u vrijednosti od oko 600 tisuća kuna realizirana je u suradnji s tr-govačkim lancem Lidl Hrvatska. Naime, gra-donačelnik grada Jastrebarskog, Zvonimir Novosel, i predsjednik Uprave Lidl Hrvatska, Boris Lukšić, lani su pokrenuli akciju “Jedna kuna od svakog računa – Zajedno gradimo

most u Perivoju” kojom je Lidl od svakog izdanog računa u trgovini u Jastrebarskom donirao jednu kunu, čime je prikupljeno 150.000 kuna. Ostatak novaca osigurao je Grad iz svoga proračuna.

Na završnoj svečanosti Nivea projekta “Neka odrastanje bude dječja igra”

predstavljen je novoopremljeni kutak za igru Društva Naša djeca Prelog koji je ure-đen i opremljen uz pomoć Nivea donacije. Osim ovog DND-a, svoje prostore su uz Nivea donacije opremili i uredili DND Opa-tija, DND Zabok, DND Križ i DND Našice, a Nivea je ukupno Savezu društava Naša djeca Hrvatske (Savez DND) i Društvima Naša djeca donirala 150.000 kuna.

Zaklada Adris donirala više od tri milijuna kuna

Otvoren Most Ljube Kraljević u

Jastrebarskom

Završen projekt “Neka odrastanje bude dječja igra”


Humanitarna akcija Branka Ognjenovića i

PIK VrbovcaNa humanitarnoj akciji udruge “Renato

– kuhari bez granica” Branka Ognje-novića i PIK Vrbovca, održane u sklopu Međunarodnog festivala vina Vino.com, prikupljeno je više od 13.000 kuna za UZV pregled srca djece roditelja lošijeg imovinskog statusa kako bi se već u najranijim godinama otkrile potencijalne srčane mane koje kasnije mogu prouzro-kovati teže zdravstvene probleme. Tom prigodom brojni kuhari su pripremali jela s PIK-ovim delicijama te ih prodavali posjeti-teljima festivala.

Podravka partner humanitarne kampanje “Meni trebaš ti”

Održan stručni skup o odgovornoj konzumaciji alkohola

Tvrtka Podravka ponosni je partner kampanje “Meni trebaš ti”, udruge

“SVE za NJU” i grupe “The Frajle”, s ciljem isticanja važnosti kontinuirane brige za vlastito zdravlje i potpore svim oboljelima od teških bolesti kojima treba podrška 365 dana u godini. Kampanja je započela donatorskom večerom u zagrebačkom hotelu Sheraton koja je polučila izniman

uspjeh kao i humanitarni koncert grupe “The Frajle” čiji je prihod od prodaje karata doniran udruzi “SVE za NJU!”. Podravka će i dalje nastaviti suradnju s Udrugom, ne samo putem kampanje, već i putem kontinuiranog savjetovanja i organiziranja kulinarskih radionica na temu “Zdrave i prilagođene prehrane”, poručuju iz kopriv-ničke tvrtke.

U Zagrebu je početkom prosinca odr-žan stručni skup na kojem su brojni

stručnjaci govorili o zabrinjavajućem trendu konzumacije alkohola i sudje-lovanja u prometu. Tom su prilikom predstavljeni i rezultati ovogodišnjeg istraživanja o navikama konzumiranja alkohola u Hrvatskoj koje se provodi u sklopu projekta Zagrebačke pivovare “Razmisli – kad piješ, ne vozi”.

Svim kupcima i poslovnim partnerima

želimo čestit Božić te sretnu i uspješnu 2015.


Medijski barometar trgovačkih lanaca

Integracija Mercatora i dalje u fokusu

U studenom se sve vratilo u “normalu”. Vodeće pozicije ponovno su zauzeli Konzum i Mercator, dok se Lidl spustio na treće mjesto

Iako se krajem listopada činilo da se interes me-dija za Mercator malo smanjio, u studenom

se ovaj trgovački lanac po broju objava opet našao na drugom mjestu. Tome je pridonijela izjava čelnika koncerna Agrokor kako je integracija Mercatora završena u rekordnom roku. Konzum je i dalje vodeći, a tematika koja je prevladavala opet je vezana za poslovanje, poslovne planove i rezultate. Lidl se nakon svoje prošlomjeseč-ne najbolje pozicije (drugo mjesto), spustio za jednu poziciju. Slijedi Tommy, koji je napredovao za tri mjesta, te Spar i Kaufland koji su ostali na petom i šestom mjestu, no zamije-nili su mjesta u odnosu na prethodni mjesec.

BLAGDANSKA ANGAŽIRANOSTO Konzumu i Mercatoru najviše se pisalo vezano za poslovanje, poslovne pla-nove i rezultate, za razliku od Lidla o kojem su pre-vladavale objave vezane za promidžbu i sponzorstva, zatim za asortiman i cijene ovog diskontnog lanca, a tek na kraju one koje se od-nose na njegovo poslovanje. Općenito su promidžbene aktivnosti i sponzorstva u studenom nešto više zastupljene, budući da je počelo predblagdansko vrijeme u kojem su trgo-

vački lanci tradicionalno nešto više angažirani. Tako je ispred Super Konzuma u Vukovarskoj ulici u Zagre-bu u suradnji s obitelji Salaj svečano otvorena Konzu-mova Božićna bajka koja će potrajati sve do 17. siječnja 2015. godine. Najavljena je i zajednička akcija Henkela i Konzuma “Donesite i vi osmijeh u bolnice”, u sklo-pu koje će Udruga Crveni nosovi klaunovidoktori od prosinca povećati broj redovitih posjeta dječjim odjelima KBC Zagreb – Rebro. Lidl je nastavio s donacijskim programom

svojih zaposlenika “Više za zajednicu”, kao i s humani-tarnom akcijom u suradnji s Hrvatskim Caritasom “Pomagati je lako” koja se provodi u cijeloj Hrvatskoj. Kao što je ranije navedeno, vezano za Mercator najviše se objavljivalo vezano za poslovanje, to jest za zavr-šetak procesa integracije u koncern Agrokor. Vodila se i polemika oko otrovnih limuna. Javnost su uzbunile objavljene vijesti da se na policama trgovina nalaze limuni koji su navodno opasni po zdravlje, da su poprskani otrovnim pe-

sticidom i slično. Priča je završena objavom rezultata testiranja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Odsjeka za pesticide, kojim je poka-zano da su limuni zdravi te da se ne treba bojati kupnje ovog agruma.

POSLOVANJE PA PROMIDŽBAUkupno gledajući, najveći se broj objava (40%) odno-sio na poslovanje (poslovni rezultati, uprava, analize tržišta). Slijedi tematika vezana za promidžbu i sponzorstva. U studenom su o trgovačkim lancima više objavljivali tiskani me-

diji. Pojedinačno gledajući, najviše se o trgovačkim lancima pisalo u Jutarnjem listu i u 24 sata, te na portalu jatrgo-

vac.com. Slijede dnevne novine Večernji list. O dvije se najzastupljenije teme u studenom (“Poslovanje” i “Promidžba i sponzorstva”) više objavljivalo na portali-ma. O asortimanu i cijena-ma, te temama svrstanim pod ostalo, više se objavlji-valo u tiskovinama, dok su objave vezane za usluge i odnos prema kupcima jed-nako zastupljene na porta-lima i tiskovinama. Najveća razlika unutar tematike u odnosu tiskovina i portala je kod teme “Asortiman i cijene” sa 79,40% u korist tiskanih medija.

Ines KovačićPressCLIPPING

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancimaPoslovanje

40%Promidžba i sponzorstva

Asortiman, cijene

Usluge i odnos prema kupcima

Ostalo

31,03%

24,6%

2,3%

2,07%

Konzum

192

Mercator

123

Lidl

95

Tommy

60

Spar

53

Kaufland

48

Billa

47

Plodine

41

Getro

31

Diona

16

NTL

8

Kerum

2

Trgovački lanci - broj objavastudeni 2014.

Trgovački lanac Tommy u studenom je napredovao za tri mjesta



Kriza - grčki κρίση, krísi, ranije i κρίσις, krísis - prvobitno je značilo mišljenje,

procjenu, odluku, a kasnije (više u smislu zaoštrava-nja) označava problema-

tičnu, prijelomnu točku povezanu s potrebom donošenja odluke. Nemaju zapadnjaci pojma o krizi. Od šezdesetih naovamo, razdoblje nakon rata ne brojim. Godinu-dvije im pao BDP, propala ban-ka-dvije, i malo-pomalo opet se slika popravila. Veli mi prijatelj Nijemac, a izvrstan poznavatelj gospodarskih kretanja i FMCG sektora, da se u Njemačkoj, ako ćemo iskreno, živi bolje nego ikad. Jest, ima nezapo-slenosti i povremenih problema, ali sve u svemu, žive odlično. A kod nas? Navodno da su zabilježeni i slučajevi da bankomat

pita korisnike mogu li mu posuditi 200 kn. Ako ćemo iskreno, velika ve-ćina ljudi provela je 2/3 života u raznim krizama. Od redukcija struje, par/nepar korištenja automo-

bila i galopirajuće inflacije u osamdesetima (a tek redovi za ulje, deterdžente, kavu... ma skoro za sve). Pa rat. Pa obnova nakon rata. Možda jedan kratki uzlet sredinom 2000-ih, pa

onda - povratak u realnost. Ova zadnja službeno će za koji mjesec ući u sedmu godinu (već sam jednom spominjao onu biblij-sku usporedbu o sedam gladnih godina). Koliko će još kriza trajati? Po toj

logici (o sedam gladnih godina) – još jednu. Ljudi su po pitanju ekonomije u Hrvatskoj po “defaultu” pesimistični. I to kako pesimistični: na svjetskom smo začelju već dulje vri-

jeme (pogledajte tablicu, nije nas teško naći, samo krenite odozdo...). A kad prevladava takvo raspo-loženje, ne troši se čak ni ako se ima. Uz sve to, u mnogim industrijama ci-

jene sirovina rastu - pitaj-te domaće konditore ili proizvođače kave. Zbilja teško vrijeme

za biznis. Da se korektno izrazim – svima bi bilo bolje da se u javnosti više vremena posvećuje pozi-tivnim i konstruktivnim stvarima, umjesto nega-tivnostima, prebacivanju krivnje, traženju izgovora...

No, tema ovog članka je ocrtati postojeće stanje u domaćoj maloprodaji. “Uronimo” onda u brojke. Promet promatranih 130 kategorija proizvoda u 10 mjeseci 2014. (razdoblje od prosinca 2013. do rujna 2014. za prehranu, odnosno od siječnja do listopada 2014. za nepre-hranu), bez duhanskih je proizvoda bio 22,2 milijar-de kuna, što je 5,5% manje nego u istom razdoblju 2013. (prema Nielsenovom panelu trgovine, koji uk-ljučuje i procjenu prodaje diskontnih lanaca, ali ne uključuje sezonske trgovi-ne, specijalizirane trgovi-ne, ljekarne ni ugostitelj-

Puls sektora

Jedna od stvari u kojoj su Hrvati najbolji na svijetu jest - ronjenje na dah. Svjetski rekorder je Goran Čolak, a

prije njega bio je Kristijan Curavić. Kakve to ima veze, s pravom se možete pitati, s pregledom stanja FMCG sektora u Hrvatskoj. Pa, nije li očito? “Ronjenje”...

Ove godine - rekordno

Vrijednosna prodaja prehrane pala je za 6%, a količinska prodaja za 7%

Ispod POVRŠINE


stvo). Vrijednosna prodaja prehrane (19,6 milijardi kuna u 2014.) zaronila” je 6%, a količinska 7%, dok je pad neprehrane (3,3 mi-lijarde kuna) iznosio 3% u odnosu na isto razdoblje lani, ali uz količinski rast od 2%. Budući da je omjer prehrane i neprehrane u “košarici” promatranih kategorija otprilike 85:15, krenimo prvo s pregledom prehrane, tj. hrane i pića.

NAJVEĆI PAD OD 2009.Još do jeseni 2013. prehra-na je koliko-toliko uspije-vala držati pozitivan pred-znak. Trend pada, koji se ozbiljno osjetio u zadnjem tromjesečju lanjske godi-ne, nastavio se tijekom cijele 2014., a kulminirao je tijekom ljeta. U 10 najvećih proma-tranih prehrambenih kategorija, koje čine više od polovice pro-daje od ukupno 75 grupa kategorija koje Nielsen prati, nema onih s pozitivnim predznakom. Svje-že meso, pivo, salame, mlijeko, sir, kava, voda, jogurti, gazirani

sokovi, vino – svima je financijska realizacija od 4% do 9% niža nego lani. No količinski pad je manji (jedino je kod vode veći), a meso čak bilježi rast od 23%. Tomu je razlog

dvojak - s jedne strane prosječne cijene su niže, a s druge se kupci u većini slučajeva okreću jeftinijim proizvodima ili kanalima prodaje te sve više kupuju na akcijama. Tako je pri-mjerice cijena mesa pro-sječno niža za 6%, mlijeka za 2%, a sira za 4,5%, dok su pivo i voda sličnih cije-na kao lani. Kad smo kod cijena, sukladno podaci-ma Nielsenove Shopper Trends studije, hrvatski kupci spadaju u cjenovno najosvještenije - 2/3 ih tvr-di da poznaje cijene većine proizvoda koje kupuju, a daljnjih 30% primjećuje promjene cijena - slika kakvu imaju i prosječni njemački kupci. Upitani za tip promocije koji im se najviše dopada, 78% kupaca naglasilo je - sniže-nje cijene, a 15% je navelo da ih najviše motiviraju dodatne gratis količine. Shodno tome, u Hrvatskoj

se u prosjeku 27% proda-je odvije kroz promocije (prehrana i neprehrana kombinirano), čak više nego u Sloveniji (26%), ali ipak manje od Mađarske, Češke ili Slovačke gdje je

to 46-47% (podaci iz studi-je Promo Pressure). Kako bi do kraja bili fer

moramo naglasiti i utjecaj loših vremenskih prilika na prodaju pića - prodaja piva primjerice u trećem tromjesečju (srpanj-rujan) u maloprodaji je bila ma-nja skoro 16% u odnosu na prošlo ljeto.Sljedećih 10 kategorija čini 20% prodaje prehrane i pića, a u skupini čokolad-nih tabli, keksa, sladoleda, sokova, jakih alkoholnih pića, konzerviranog i uki-seljenog povrća, vrhnja, ulja, čokoladnih prutića i maslaca/margarina, s

rastom vrijednosne pro-daje izdvojile su se jedino čokoladne table (+1,5%). Uz dodatak da su keksi na nuli. Financijska realizacija ulja urušila se za čak 23%.

I ovdje je količinski pad manji (ulje bilježi “svega” -4%), a rast čokolada je 3%. Zanimljivo, taj rast dolazi prvenstveno iz su-permarketa, gdje su cijene čokolada zadnjih godinu dana u prosjeku bile niže za 5%, odnosno hiper-marketa (cijene prosječno 6% niže). Cijene su tek neznatno rasle u vrhnjima i keksima, te oko 2% u so-kovima, dok su u ostalim spomenutim kategorijama bile i niže, no to svejedno nije zaustavilo pad prodaje.Dodajmo da najvećih 20 kategorija pokriva više od 70% promatranog prometa prehrane, a narednih 20 kategorija – svega 17%. U “trećoj jakosnoj skupini” nalaze se bomboni (-4%), paštete (-7%), dodaci jeli-ma (-5%), žvakaće gume (-7%), vafli (-10%), praline (+1%), kobasice za kuhanje i pečenje (-6%), čips (-2%), žitarice za doručak (-1,5%) te mliječni i sirni namazi

(-1%). Koli-činski plus, uz praline, bilježe još čips, žitarice za doručak i mliječni na-

mazi. I opet, najveći minus bilježe kategorije koje su podizale cijene (paštete, žvakaće, vafli). Praline su pak bilježile u prosjeku 5% niže cijene.

promet analiziranih 130 kategorija proizvoda

U 10 najvećih prehrambenih kategorija nema onih s pozitivnim predznakom

22,2 mlrd kn

Nielsen je globalna informacijska i me-dijska kompanija s vodećim tržišnim

položajem u marketingu i tržišnim infor-macijama, mjerenju televizijske gledanosti i ostalih medija, online istraživanjima te istraživanjima mobilne industrije. Na tržištu je već 130 godina, u više od 100 zemalja svijeta, i najpoznatija po osmišljavanju kon-cepta tržišnog udjela, što je osnovno mjerilo uspješnosti većine kompanija i danas.U Hrvatskoj AC Nielsen stavlja naglasak na praćenje maloprodaje (podatke i usluge iz pa-

nela trgovine), no klijentima nudi i druge alate za bolje poslovno odlučivanje, poput alata za upravljanje prostorom i upravljanje katego-rijama (Spaceman, Store Planner), modele za evaluaciju i planiranje cijena i promo-aktiv-nosti (Analytic Consulting), kao i cijelu paletu ad-hoc studija, dok AGB Nielsen nudi praćenje gledanosti medija i uspješnosti medijskog oglašavanja.

O Nielsenu:

U kategoriji neprehrane vrijednosni pad je iznosio 3% uz količinski rast od 2%


Puls sektoraGLAVNA OBILJEŽJAŠto je dakle obilježilo pr-vih 10 mjeseci ove godine u prehrani?Deflacija - prosječnom kupcu početkom godine još uvijek se činilo da ci-jene hrane rastu, no stvar-nost u 2014. je drukčija – cijene su uglavnom iste, ili niže. Gotovo četvrtina kategorija prosječno je jeftinija 4% ili više, a 70% promatranih kategorija ima cijene niže od lani!Niža cijena ne može kom-penzirati druge negativne čimbenike - ipak, većini kategorija deflacija nije pomogla pospješiti prodaju - svega 19 od promatranih 75 nije bilježilo pad. Nada-lje, od 15 kategorija s pet ili više posto nižim cijenama samo je sedam zabilježilo rast, a osam - pad prodaje. Loše vrijeme u sezoni - ove godine izostala je sezon-ska injekcija - zbog lošeg vremena kategorije pića i sladoleda zabilježile su u sezoni velike minuse, naglašavajući slabe rezul-tate prve polovice godine. Velike

kategorije su podbacile - od 20 kategorija s velikim obrtajem, samo čokolade rastu. Trgovačke robne

marke (TRM) imaju bolji rezultat od proizvođačkih - ukupan pad TRM u pre-hrani je 1%. U više od pola promatranih kategorija TRM bilježe rast (uključu-jući i mlijeka, sireve, vina i salame od najvećih kate-gorija; tamo gdje padaju,

to je uglavnom u manjem postotku od proizvođačkih marki), što za posljedi-cu ima rast udjela TRM u 2014. u prehrani od 1 postotnog boda (ukupno 18%). Iznimki ima - jed-na od njih su čokoladne table, gdje sav rast dolazi od “brendova”, dok TRM padaju 13%, ili kava, gdje TRM padaju 11% (više od proizvođačkih marki).

“PODVODNI” SVIJETZa razliku od prehrane, koja je sve do ove godine

koliko-toliko držala razine prodaje, ne-prehrani je kontinui-rani pad već poznata situacija - brojke su

kontinui-rano “ispod

površi-ne” još

od sredine 2012. U prvih 10 mjeseci ove godine uku-pna realiza-

cija je daljnjih 3% manja nego 2013., no svjetlo predstavlja podatak o rastu količin-ske prodaje

od 2%.I ovdje je prodaja koncen-trirana oko velikih - 10 najvećih čini 54% reali-

zacije promatranih 55 ka-tegorija. A u njih spadaju deterdženti za pranje ru-blja, toaletni papir, dječje pelene, higijenski ulošci, dezodoransi, sredstva za čišćenje, zubne paste, šamponi za kosu, opleme-njivači rublja te kuhinjski

ručnici. I pad bilježe svi, osim kuhinj-skih ručnika (+5%). Po 1% manju realizaciju

bilježe toaletni papir, pele-ne i šamponi, 3% sredstva za čišćenje, po 4% ulošci i zubne paste, 5% dezodo-ransi, 8% oplemenjivači, a najviše, čak 9%, deterdžen-ti za pranje rublja. Koli-činski gledano, uz kuhinj-ske ručnike (+1%) veću realizaciju bilježe i pelene (+1%) te sredstva za čišće-nje (+3%), dok je toaletni papir na nuli. Digresija - nije li otužno da je “nula” postala pozitivna stvar vrijedna naglašavanja?U sljedećih 10 (koje zajed-no čine 26% neprehrane) spadaju gelovi za tuširanje (rast 1%), boje za kosu (-8%), sredstva za njegu kože (-6%), deterdženti za ručno pranje posuđa (-7%), britvice i brijači (-7%), sredstva za njegu lica (+0,5%), dječje vlažne maramice (+2%), sapuni (-5%), insekticidi i repe-lenti (+9%) te sredstva za strojno pranje posuđa (-3%). Uz ovogodišnje vremenske (ne)prilike jedino nikog neće čuditi rast prodaje insekticida i repelenata – osobno sam se borio s komarcima još u studenom! Usput, ko-ličinska prodaja rasla im je 14%. Vrijedi istaknuti rast prodaje četkica za zube (+4%), te pozitivnu nulu prezervativa (+0,4%) ili rast sredstava za njegu usana (+3%). Zanimljiv mi

je podatak o rastu prodaje vlažnog toaletnog papira od 10% - iako malen, ovaj segment bilježi kontinuira-ni rast, svjedočeći o novim potrošačkim navikama.

Trgovačke marke u neprehrani imaju vrijednosni pad od 2% uz količinsku stagnaciju

Zbog lošeg vremena kategorije pića i sladoleda zabilježile su velike minuse

Indeks povjerenja potrošača Q3 2014.

Q3 VS. Q2

Indeks Zemlja

-2 104 Danska

1 100 Švicarska

1 97 Njemačka

0 95 Norveška

3 93Velika

Britanija

3 92 Izrael

6 90 Švedska

4 89 Austrija

2 87 Rusija

6 87 Turska

6 87 Nizozemska

-1 86 Litva

3 84 Irska

1 81 Belgija

1 80 Estonija

4 80Republika

Češka

0 78 Latvija

7 76 Bugarska

0 73 Rumunjska

2 73 Poljska

0 72 Slovačka

3 65 Španjolska

-3 64 Finska

-1 59 Francuska

9 58 Slovenija

-4 57 Ukrajna

1 56 Grčka

0 56 Mađarska

5 53 Portugal

0 51 Srbija

-1 49 Hrvatska

-4 47 Italija



Puls sektora

Ivan JunakovićVoditelj ključnih klijenata

u regiji AdriaticAC Nielsen

Kod cijena vrijedi pravilo - ako rastu, prodaja pada, uz dvije iznimke – kuhinj-ske ručnike i sredstva za njegu usana. Slika kretanja trgovačkih robnih marki ima sličnosti, ali i razlika u usporedbi s prehranom. Njihova prodaja u nepre-hrani pada ove godine 2% (količinski su oko nule), no udio im je ipak malo veći nego lani (za 0,2 po-

stotna boda), i trenutno iznosi 19%. U velikim ka-tegorijama, poput toalet-nog papira, deterdženata za pranje rublja ili pasti za zube, prodaja i udjeli TRM-a su pali, ali im je prodaja (i udjeli) rasla u kuhinjskim ručnicima, pelenama, sredstvima za čišćenje i šamponima.U nekim su kategorijama TRM “kažnjene” zbog rasta cijena (npr. toaletni papir, gdje se sve više gubi razlika u cijeni između proizvođačkih i trgovačkih marki, ili deterdženti za pranje rublja), dok su kod drugih trgovačke marke imale dovoljno prostora za rast cijena (npr. kuhinjski ručnici, gdje im je realiza-cija 10% veća, uz 15% veće prosječne cijene) ili pelene (8% veća prodaja uz 3% veće prosječne cijene).No dugoročni trendovi su neumoljivi - udjeli im rastu, a s konsolidacijom i razvojem maloprodajnih lanaca - još će rasti. Pri-mjerice, 2013. smo bilježili ukupan rast FMCG-a od 1% - proizvođačke marke bilježile su minus od 0,1%, a TRM rast od 7%, pa se sav plus u 2013. može pri-pisati trgovačkim robnim markama. Zaključci su

slični onima u prehrani - deflacija, podbačaj “ve-likih” kategorija, uz ipak slabiji rast TRM-a (u uspo-redbi s prehranom).

DOŠLO NA NAPLATUOpći dojam je da nam je 2014. donijela na naplatu teret krize proteklih godi-na, što je posebice došlo do izražaja tijekom ljetne se-zone kad su lošije vrijeme

i niže tempe-rature “poko-sile” sezonski dio prodaje. Iako neke kategorije rastu, druge

pak padaju, a kupci u tom slučaju preliju potrošnju s jedne vrste proizvoda na druge. Dodatno, stalni rat cijenama u koji se upušta većina trgovaca, a s njima i proizvođača, ide na ruku kupcima (više robe za ma-nje novca), no u konačnici učinak je kratkotrajan, a tržište - sve manje. Gdje je kraj? Možda do-godine (sjetite se, 2015. je “sedma gladna godina”)? Možda. A možda mi je dojadilo brojiti minuse pa izražavam nerealni opti-mizam. Ipak, s početkom sljedeće godine većina građana trebala bi imati barem malo veću plaću zbog porezne reforme, tu-rizam nam je u polaganoj,

ali stalno uzlaznoj putanji (jedino ako vrijeme ne bude jednako mizerno kao ove godine). Osim toga, iako se čini da kupci traže što jeftiniju robu, u stvar-nosti kupci traže - dobru vrijednost za novac, uz dovoljno velik izbor (na koji se mogu osloniti - da

ne bude rupa u zalihi). Dakako, objeručke će pri-hvatiti svaku akciju (poput mene i vas, ako ćemo iskreno). Ali vrijednost za novac i mogućnost izbora

još su važniji. Vjerujem da postoji prostora u pregovorima trgovaca i proizvođača

za opcije koje nisu samo “što veći popust”. Unatoč velikim problemima, do-maća FMCG industrija još uvijek odolijeva, a dio proizvođača sve više (i uspješnije) ulaže u vanjska tržišta, proširujući proi-zvodnju i kompenzirajući padove na domaćem te-

renu. Trgovački sektor se konsolidira, a i kod malih trgovaca prisutna je di-ferencijacija. Kvartovski dućan imat će svoje mjesto i budućnost u godinama pred nama, no i tu se traži praćenje trendova, pro-mišljen asortiman, uprav-ljanje zalihama i policom te akcije. Ako se odradi dobro, sasvim sigurno ostat će u poslu, velikima unatoč. Stoga, 2015. će biti još jedna teška godina, no vjerujem da ćemo nagodi-nu ipak početi svjedočiti uzlaznim trendovima.

Prodaja piva u trećem tromjesečju u maloprodaji je bila manja skoro 16%

Najpogođenija je kategorija ulja kojoj se financijska realizacija urušila za čak 23%

Semafor kretanja vrijednosne prodaje

20 najvećih kategorija prehrane u 2014.

Svježe meso

Pivo

Salame, trajne

Mlijeko

Sir

Kava

Mineralna voda

Jogurt

Gazirana pića

Vino

Čokoladne table

Keksi

Sladoledi

Voćni sokovi

Jaka alkoholna pića

Konzervirano i ukiseljeno povrće i rajčice

Vrhnje

Ulja

Čokoladni prutići

Maslac i margarin

Semafor kretanja vrijednosne prodaje

20 najvećih kategorija neprehrane u 2014.

Deterdženti za pranje rublja

Toaletni papir

Dječje pelene

Higijenski ulošci

Dezodoransi

Sredstva za čišćenje

Pasta za zube

Šamponi za kosu

Oplemenjivači rublja

Kuhinjski papirnati ručnici

Gelovi za tuširanje

Boje za kosu

Sredstva za njegu kože

Deterdženti za ručno pranje posuđa

Britvice i brijači

Sredstva za njegu lica

Dječje vlažne maramice

Toaletni sapuni

Insekticidi i repelenti

Sredstva za strojno pranje posuđa

pad preko 5%

rast do 5%

pad do 5%

rast preko 5%


Mediterra Natura d.o.o. je ovlašteni prodajni zastupnik

Misnih Vina Đakovačke nadbiskupije za RH.

Proizvodnja Misnih Vina dio je stoljetne tradicije nadbiskupije, nastalih iz najkvalitetnijeg grožđa

s položaja Dilj planine u pitomom slavonskom selu Trnava. Nadaleko čuvena Misna Vina nalazila

su svoj put na europskim dvorovima u prošlosti, a danas su kao jedan od prepoznatih hrvatskih

brendova prisutna širom prodajnih mjesta u zemlji i inozemstvu (Japan, Danska, Poljska).

Misno Vino ima temeljnu dodanu vrijednost u odnosu na druga, a pored činjenice da se radi o

sortama vrhunske kvalitete koje u rukama vještih enologa daju prepoznatljiv okus, boju i miris.

Činjenica da je vino napravljeno u skladu sa strogim odredbama kanonskog prava, posvećeno

i proizvedeno u skladu s najvišim ekološkim standardima organske proizvodnje, nekim kupcima

daju upravo dodatnu motivaciju za uživanje u ovom jedinstvenom nektaru.

U ponudi imamo misni Traminac, Chardonnay, Prvostolnik Cuveé, Graševinu i Cabernet

Sauvignon.

Obratite nam se s povjerenjem!

Mediterra Natura d.o.o.Ede Murtića 8, 10 000 Zagreb, CroatiaM: [email protected]: +385 1 6681 512F: +385 1 6681 512www.mediterra.pl


Impulsni proizvodi

NEPLANSKA KUPNJA

Impulsna kupnja je sastavni dio našeg potrošačkog života, htjeli mi to priznati ili ne. Koliko god pazili na svaku kunu, svakome se dogodi da se iz dućana vrati s

nekolicinom stvari koje prvotno nije planirao kupiti

Što god bio glavni razlog za odlazak u dućan - potreba za samo jed-nom namirnicom koja

nedostaje, mjesečna nabavka hrane ili pak pronalazak ar-tikala po akcijskim cijenama - dogodi se da se iz kupnje vratimo i s onim stvarima koje prije kupnje nisu bile na popisu. Ponekad je razlog tome banalan poput onoga na koji upozoravaju psiholozi da ne idemo u nabavku kada smo gladni jer onda naprosto želimo kupiti sve što nam dođe pod ruku kako bismo što prije utažili taj osjećaj nelagode, a ponekad je, pak, za sve kriv samo marketing. Naime, neki proizvodi su ciljano namijenjeni neplan-skoj, impulsnoj kupnji, čije karakteristike marketinški stručnjaci dobro poznaju pa nam impulsne proizvode nude tamo gdje znaju da im nećemo odoljeti. Osim njih, trgovci i proizvođači također ulažu puno vremena, znanja i resursa kako bi takve pro-izvode smjestili i dodatno naglasili tamo gdje će ih kupac sigurno zamijetiti te u konačnici kupiti.

IGRA NA EMOCIJEImpulsni proizvodi tako predstavljaju specifičnu ka-tegoriju čija je priroda usko

povezana sa psihologijom potrošača, odnosno kupaca. Pri tome treba imati na umu kako je više od 50 posto obavljene kupnje, posebice one u velikim trgovačkim lancima, izrazito impulsnog karaktera. Razlog tome je psihologija potrošača u koju je ugrađena reakcija da se impulsno kupuju proizvodi koji su, temeljem marketinš-ke komunikacije i različitih metoda unapređenja prodaje (bonovi, kuponi, popusti, sezonske akcije), uspjeli pri-vući njihovu pažnju, izazvati interes i želju te ih u konačni-ci potaknuti na “nepromišlje-nu” kupnju. Takvi proizvodi redovito zauzimaju posebna mjesta na policama trgovač-kih lanaca ili su pozicionirani vrlo uočljivo uz samu blagaj-nu. “Kako je moguće da na samoj ambalaži proizvoda može biti istaknuto, primje-rice, da se za jednak iznos

novaca sada dobiva više, kod impulsnih proizvoda može-mo govoriti i o svojevrsnoj manipulaciji potrošačima”, kaže Valentina Pirić, profe-

sorica na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta. Kao protuargument toj tvrdnji, ponuđači uvijek mogu reći kako potrošač ima

mogućnost vlastitog i samostalnog odabira. To je naravno istina, ali je također točno i da se

svjesno manipulira percepci-jom potrošača u smislu pre-cjenjivanja povoljne prilike za kupnju ili osjećaja da se za mali iznos novca dobiva

veliko pakiranje te da se time štedi. Upravo zato što se sve odvija neplanski, impulsni proizvodi izuzetno utječu na dodatno poticanje potrošača na kupnju (od čokoladica smještenih uz blagajnu pa sve do luksuznih proizvoda). “Moguće je čak otvoriti i poglavlje o etičnosti takvog oblika unapređenja proda-je koji koristi potrošačeve emocije kako bi ga dodatno stimulirao na neplansko kupovanje”, napominje Pi-rić. Također, karakteristika impulsnih proizvoda je i

Impulsni proizvodi privlače pažnju i potiču na “nepromišljenu” kupnju


praktično pakiranje, odno-sno mogućnost trenutnog korištenja, a potrošaču važ-nu ulogu imaju i atraktivan dizajn te dostupnost. Što se pak tiče konkretnih proizvo-

da koji ulaze u skupinu im-pulsnih, praktički je moguće reći kako su sve kategorije, od guma za žvakanje pa do luksuznih stanova i auto-mobila, predmet impulsne

kupnje - ovisno o trenutku i platežnoj moći.

DODATNI POTICAJSlijedom toga, impulsna kup-nja predstavlja neplansku, intuitivnu kupovinu proizvo-da za koju potrošač inicijalno nije planirao izdvojiti novac, ali mu se pod određenim uvjetima to učinilo povolj-nim. “Tu se može raditi o sezonskoj kupnji vrtnih ba-zena, roštilja, skija, kosilica, povoljnom turističkom aran-žmanu za adventski vikend ili pak čokoladici koja je pro-

mišljeno smještena uz samu blagajnu u supermarketu pa tako impulsno, intuitivno i neplanski završi u nečijoj košarici”, pojašnjava Pirić. Na impulsnu kupnju s jedne

strane utječu sami ponuđači kroz različite marketinške aktivnosti koje podra-zumijevaju

poseban smještaj određenih proizvoda na policama duća-na ili nagrađivanje potrošača različitim akcijama po prin-cipu “platiš jedan proizvod, a drugi dobiješ gratis” kako bi se ta nabavka smatrala povoljnom. S druge strane, na tu kupnju utječe psiho-logija potrošača, njegovo emocionalno i često iracio-nalno donošenje odluka o kupovini kao i trendovi koje nameće suvremeno potro-šačko društvo. Ipak, element krize donekle potrošače čini racionalnijim pri donošenju takvih odluka, no problem je što sama kupovina, iz perspektive potrošača, često izgleda kao sustav nagrade za eliminaciju neke frustracije ili samonagrađivanja za neko osobno postignuće. Znajući to, možemo zaključiti i da su akcije jedan od načina za poticanje impulsne kupnje. “Kupovina proizvoda po akcijskim cijenama kategorij-ski spada u okvire postupaka vezanih uz unapređenje pro-daje, u što se ubrajaju kupo-ni, popusti, bodovi, nagradni programi u zrakoplovnim kompanijama i slično, pa ona, uz element sezonalnosti kao što je sada aktualna kup-nja ukrasa za Božić, svakako utječe na impulsnu kupnju te ju u izvjesnoj mjeri dodatno i potiče”, kaže Pirić.

ČARI IMPULSNE KUPNJEIpak, postoje različiti načini i pogledi na kategorizaciju impulsnih proizvoda pa ih je moguće naći u svim

segmentima - od piva, čija prodaja znatno raste tijekom nogometnih prvenstava, preko sredstava za sunčanje pred ljetnu sezonu pa sve do akcijske prodaje zimskih guma. No, ovakvi su trendovi prisutni svugdje u svijetu, što i ne čudi kada znamo da nam je danas sve dostupno jed-nim klikom miša. Međutim, izvan granica Hrvatske po-stoji značajno snažnija prav-na regulativa u smislu onoga što ponuđači i na koji način mogu nuditi potrošačima. “Hrvatski potrošač je tu da-leko više prepušten na milost i nemilost velikih trgovaca, a i financijske mogućnosti su mu skučene te mu je ograni-čen izbor nekih proizvoda”, smatra profesorica. Upravo zato, impulsni proizvodi utječu na svakog kupca bez obzira na njegov budžet. Potrošači, osim ako nemaju urođenu škrtost kao osobinu ličnosti, jednostavno vole trošiti. Pri tome se uglavnom ponašaju emocionalno i tako donose odluke čak i onda kada su uvjereni da ih dono-se racionalno. No, načelno, ova vrsta proizvoda više

utječe na one slabije kupovne moći koji takvu kupnju pro-cjenjuju dobrom za vlastiti budžet, ali se i kupci znatno većeg platežnog ranga teško odupiru “čarima” impulsne kupnje i proizvoda.

ISKUSTVA PROIZVOĐAČAJedan od najkarakterističnijih impulsnih proizvoda svakako je čokolada kojoj potrošači teško odolijevaju, pogotovo u dućanima, radi čega je i smje-štena na nekoliko pozicija, od blagajni do redovnih polica. S obzirom na to, provjerili smo s jednim od vodećih svjetskih

proizvođača tih artikala, tvrt-kom Mars, kako oni gledaju na ovu kategoriju proizvoda. “Potrošači čokoladu uglav-nom kupuju neplanski i stoga je jako bitan dojam koji ostavlja u trgovini pa i ne čudi što većina proizvođača želi istaknuti svoj proizvod na najprometnijim mjestima kao što su glavni prolazi i blagaj-ne posebice u vrijeme blagda-na kada je i najveća ponuda, odnosno prodaja čokoladnih proizvoda”, kaže nam Josipa Turkalj, Segment Manager Chocolate & Food, koja je u tvrtki Mars zadužena za trži-šta Slovenije, Hrvatske i Bo-sne i Hercegovine. Nadodaje i kako većina prodaje Marso-vog asortimana u Hrvatskoj dolazi iz kategorije impulsnih proizvoda pa je zbog toga prisutnost na velikom broju prodajnih mjesta i dobra po-zicija u trgovinama prioritet njihovih prodajnih aktivno-sti. Uz same sastojke proizvo-da, za ovu kategoriju jednako je važna i snaga brenda gdje komunikacija igra važnu ulogu u njegovu pozicionira-nju kod potrošača. To znaju i u Nestléu iz kojeg kažu kako

su impulsni proizvodi bitni za njihov asor-timan pa ulažu velike napore u

kvalitetu svojih proizvoda i inovacije te dodatno naglaša-vaju svoje brendove s raznim promotivnim displejima i ostalim materijalima. Ovakve aktivnosti proizvođača trgov-ci gledaju s naklonošću jer se dobrim isticanjem impulsne kategorije unapređuje doživ-ljaj cjelokupnog asortimana u trgovini. Kretanja na tržištu to potvrđuju pa možemo zaključiti kako proizvođači i trgovci vrlo dobro poznaju ovu kategoriju te maksimalno koriste njene prednosti kako bi privukli kupce i unaprije-dili svoju prodaju.

udio kupnje

Ponuđači, psihologija potrošača i trendovi u društvu utječu na impulsnu kupnju

Ekonomska kriza potrošače čini racionalnijim pri donošenju odluka o kupovini

50% impulsnog karaktera


Stari narod Maya otkrio je da se od zrna ka-kaovca može napraviti vrlo ukusan napitak.

U njega su stavljali razne začine poput cimeta, papra i čilija kako bi ga učinili još čarobnijim. Priču o tom divnom napitku u Europu je donio Kristofor Kolumbo, a Europom se proširila kad je Don Cortes u Španjolsku donio kakao i opremu za izradu čokolade. Dugo je čokolada bila pomodno piće španjolskog dvora jer se zbog loše opskrbe ka-kaom tajna izrade čokolade dugo čuvala. O pozitivnim učincima čokolade mnogo se piše, što zbog vitamina i minerala koje sadrži, što zbog njenog utjecaja na hormone sreće i količine antioksidansa koju sadrži. Većina nas je voli zbog nje-nog izvanrednog svojstva da nam već mala količina stvara osjećaj zadovoljstva i istovremeno jača koncen-traciju, naravno, ukoliko se ne pretjera s količinama. Danas čokoladu nalazimo u mnogo oblika, od napitaka, pralina, tabli i malih pločica tzv. čokoladica u raznim kombinacijama okusa. U ovoj analizi ćemo se zadrža-ti na ovom zadnjem obliku - čokoladicama.

VELIČINA KATEGORIJEBRANDpuls je Ipsos Puls alat za brend i marketing management koji nudi detaljnu analizu tržišta i dubinsku analizu potrošača na velikom broju proizvod-nih kategorija. BRANDpuls kombinira tržišne indika-

tore s različitim tipovima podataka kao što su demo-grafija, psihografija, kupov-

ne navike i korištenje me-dija. Podaci su dostupni za tržišta Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine te Makedonije. U okviru BRANDpuls istraživanja na hrvatskom se tržištu kontinuirano prate marke-tinški pokazatelji uspjeha za kategoriju čokoladica i brendova unutar nje. Ovi su marketinški pokazatelji važni za uspješno vođenje brenda i rano uočavanje mogućih problema i prilika.

Podaci kori-šteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u prvoj polovici 2014. godine na

području Hrvatske. Čak 70% stanovnika Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine

koristi kategoriju čokoladi-ca. Od 2008. godine trend korištenja ove kategorije je nepromijenjen, ali zani-

mljivo je pritom da je udio heavy korisnika (potrošači koji kategoriju koriste 2-3 puta tjedno i češće) značaj-no opao u korist light usera (oni koji kategoriju koriste jednom mjesečno i rjeđe). Za oko 40% korisnika ove kategorije važna je marka brenda prilikom kupovine, što znači da se relativno lakše prebacuju s brenda na brend prilikom kupovine. Heavy korisnika čokoladica

koji kategoriju konzumiraju 2-3 puta tjedno je 19%. Me-dium korisnika koji katego-riju konzumiraju 2-3 puta

mjesečno je 26%, dok je li-ght korisnika koji čokoladi-ce konzumi-raju jednom mjesečno i

rjeđe 25%. Heavy korisnici kategorije čokoladica su po-djednako muškarci i žene. Češće od prosjeka popula-cije su mlađe dobi, od 15

Čokoladice

STABILAN TRENDOd 2008. godine trend korištenja ove kategorije je

nepromijenjen, ali zanimljivo je pritom da je udio heavy korisnika značajno opao u korist light usera

Prilikom kupovine brend je važan za oko 40% korisnika kategorije

Vodeća tri brenda čokoladica imaju istu razinu korištenja od 23 posto

BRANDscore - TOP 3 brenda čokoladica, 2014.

Brend BRANDscore

Kinder Bueno

49

Snickers 45

Bananko 45


do 29 godina, a nešto rjeđe u dobi od 40 do 64 godine. Sukladno tome, najčešće su to učenici i studenti bez osobnih primanja koji žive u kućanstvima s primanjima

od 5.000 - 7.000 kn i to ne-što češće u Dalmaciji nego u ostalim regijama.

STILOVI I STAVOVIŠto se tiče životnog stila i on odgovara mlađoj dobnoj skupini pa tako pripadnici ovog segmenta najčešće kupuju vođeni prvenstveno imidžom, izrazito su skloni internetu te su općenito u životu usmjereni izgradnji životne karijere, kako po-slovne, tako i osobne. Teme koje ih zanimaju su sport, tehnologija, estrada i vlastiti izgled. Većina heavy kori-snika čokoladica smatra da

je čokoladica dobar desert te da je ovakav oblik čoko-lade za pripadnike svih ge-neracija a ne samo za djecu i mlade. Zanimljivo je da ih čak trećina koristi čokola-

dicu kao zamjenu za obrok, dok ih oko 40% češće kupu-je čokoladice nego čokolade (pakiranja veća od 100 g) i pri tome im cijena nije naj-važniji element odabira.

MARKETINŠKI INDIKATORIOsim općenitog praćenja kategorije čokoladica unu-tar BRANDpuls istraži-vanja prate se i brendovi. Najvažniji indikator koji se prati svakako je razina kori-štenja (“usage”), marketinš-ki indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja je važ-no za procjenu potrošačke

mase na koju u određenom trenutku možemo računati. Zanimljivo je da prva tri brenda u ovoj kategoriji - Bananko, Kinder Bueno i Snickers - imaju istu razinu korištenja od 23%. U okvi-ru BRANDpulsa također se

uspoređuju brendovi na tr-žištu prema njihovoj snazi. Kombinacijom najvažnijih marketinških pokazatelja, uzetih s potrošačke razine (od poznavanja brenda,

korištenja, uzimanja u obzir prili-kom kupnje, lojalnosti i sl.), dobivena je jedinstve-

na mjera koja omogućuje usporedbu brendova na tržištu - BRANDscore. Prilikom izračunavanja BRANDscore uzima u obzir dva aspekta odnosa potrošača prema brendu - bihevioralni i emocionalni. Prema BRANDscore-u redoslijed je malo drugačiji pa je tako Kinder Bueno na prvom mjestu zahvaljujući

nešto višim ostvarenim ra-zinama primarnog korište-nja i lojalnosti. Na drugom mjestu je Snickers, a potom slijedi Bananko.

populacije Hrvatske koristi kategoriju čokoladica

STABILAN TREND

Najčešći korisnici kategorije čokoladica su mlade osobe od 15 do 29 godina

Karla KovačResearch Executive, Ipsos Puls

70%

Primarno korištenje

Lojalnost

Korištenje

Razmatranje

Iskustvo

Prepoznavanje

optimal Bananko (Kraš)

56,5%

32,1%

55,2%

39,6%

62,1%

94%

58%

23%

13%

7,2%

2,3%

Kinder Bueno

61,6%

47,1%

56,3%

40,9%

64,2%

87%

56%

23%

13%

7,9%

3,7%

Snickers

60,5%

44,6%

54,6%

43,1%

62,9%

83%

52%

23%

12%

7,4%

3,3%

47,1%

61,6%

56,3%

43,1%

64,2%

94%

60%

26%

15%

9%

4,2%

BRANDpiramide - TOP 3 brenda čokoladica, 2014.

Heavy19%

Korisnici kategorije

70%Medium

26%Light25%

Korisnici kategorije čokoladica, 2014.

uz pad lojalnosti


Unapređenje prodaje

Tridesetih godina prošlog stoljeća u Americi su izmišljene samo-posluge. Primijetilo se da kupci donose odluke o kupnji tri puta

češće zato što bi im se nešto svidjelo, nego zato što im nešto odista treba. Dvadesetak godina kasnije Europljani su preuzeli američku ideju. I sami su uvidjeli da će kupac sam sebi staviti više robe u košaricu no što bi to uspio umješan trgovac. To je bio početak. Nakon toga su se stvari brzo odvijale. Oko kupca privlačili su proizvodi u boji, a još više šarena ambalaža. Stoga se masovna proizvodnja okreće lije-pom pakiranju i dizajnu proizvoda. Kupac je htio posjedovati lijepe pred-mete, košarice su postale premale za svu tu lijepu robu i netko je izmislio kolica u samoposluzi. Sada je roba brže izlazila iz dućana u domove kupaca, ali još uvijek ne dovoljno brzo. Zato se krenulo s televizijskim oglašavanjem. Danas to zovemo pro-midžba ili još modernije marketinška komunikacija. Još više kupaca je htjelo još više robe pa su trgovci povećali prodajne površine te uveli red u ras-poredu svojih polica i robe na njima. Danas to zovemo pozicioniranjem.

Instalirali su više rasvjete, prikladno ukrasili zidove, uveli glazbu, police zamijenili modernijim policama, a podove su počeli čistiti više od jed-nom dnevno. Danas to zovemo stva-ranjem atmosfere. Uredili su izloge, stavili natpise s kategorijama proizvo-da iznad polica, stavili cijenu na svaki pojedinačni proizvod ili veliku cijenu

u boji na boku police, izmislili su označivače. Pogađate, i to smo imeno-vali. Markacija je jedno od imena.

PRIVLAČENJE KUPCAKrećemo dalje. Zapravo, trgovci su krenuli dalje. Krenuli su s partner-stvom s proizvođačima (da, u pravu ste, to se zove strateško partnerstvo) i trgovačkim markama. Nastavili su s akcijskim prodajama, nagradnim igrama, pakiranjima 2u1, pakiranjima 20% gratis, dijeljenjem uzoraka, kupo-nima i sl. Naravno, govorimo o unap-ređenju prodaje. Danas se uvode mi-risni potpisi (jeste li osjetili onaj miris

grožđa ispred nekih dućana?), blagaj-ne na kojima nema blagajnika, ističe se povjerenje u kupca (kupac sam važe voće i povrće). Uvode se popratne usluge kao što je slaganje i pakiranje kupljene robe, prijevoz robe do doma kupca i natkrivena parkirališta.Primjećujemo da je u relativno krat-kom vremenu od svega par desetljeća napravljen golem iskorak u približa-vanju kupcu. Kupca se želi privući do polica i robe, što nije lagana zadaća, no puno je teža zadaća uvjeriti kupca da je došao na pravo mjesto potrošiti svoje novce. Dućani s tezgom ili kla-sični dućani su preuzeli mnoga upra-vo navedena sredstva za poboljšanje svoje prodaje. Kod nas su klasični dućani u velikom broju registrirani kao obrti, u vlasništvu jedne osobe. Ta osoba, a vrlo često i cijela obitelj, daje

sve od sebe kako bi održali posao. A opet, iz njihove perspektive, čini se kao da je trud

uglavnom uzaludan, a dobrim poslov-nim rezultatom smatra se ukoliko se postigne stagnacija. Čini im se i da velikim samoposlugama (pri tome ne mislimo samo na prehrambene duća-ne) sve ide nekako lakše.

PERCEPCIJA PRODAVAČAViše je razloga tome. U ovome se članku nećemo osvrtati na sve razloge, već ćemo obraditi temu edukacija. Ne tvrdimo da su edukacije jedini, glavni i najvažniji razlog. Samo, ovaj puta pišemo o učenju i treningu. Možemo se našaliti pa reći da vlasnici dućana dijele ljude u tri glavne skupine. To

U OKU prodavačaBoris VulićErste Group Procurement

Svojom pozicijom, reklamom, izlogom, artiklima i atmosferom trgovci uspijevaju privući potencijalne kupce u maloprodajni prostor. Nakon toga, odlučujući korak rade prodavači koji pretvaraju potencijalne kupce u kupce, naravno ako to znaju raditi i ako su motivirani to napraviti

Ako kupac nije zadovoljan uslugom, kupit će isti proizvod, ali u drugom dućanu


su ostali vlasnici dućana, prodavači i kupci. Da, postoje još poreznici i inspektori, ali nećemo ih sada prizi-vati. Treća skupina, odnosno kupci, spadaju u kategoriju “zatečeno stanje” i s njima se ne može ništa napraviti. Druga skupina, prodavači, nemaju vremena ići na nekakve edukacije i uostalom, teško ih je natjerati da idu na svoj slobodan dan. Naravno da ne dolazi u obzir poslati ih u vrijeme kad je njihova smjena. Uostalom, što trebaju znati, naučit će ih vlasnik dućana. A prva glavna skupina? Pre-vladava mišljenje da su im bilo kakva znanja koja nisu stečena vlastitim

iskustvom nepotrebna. Moramo pri-znati da se na seminarima često čuje nešto što već znamo. No, isto tako, čuju se stvari koje znamo, ali su izre-čene na drugačiji način ili s drugog aspekta pa postanemo svjesni pogleda iz drugog kuta gledanja. Treninzi su još bolji, naročito ako se izvode od-mah u dućanu u realnim situacijama s pravim kupcima. Iako ime zanimanja, odnosno radnog mjesta Prodavač sugerira da prodavač uglavnom prodaje, bilo bi zanimljivo izmjeriti koliko vremena odista pro-vede u prodaji, a koliko u popratnim poslovima kao: slaganju polica, zapri-manju robe, vođenju evidencija, radu

na blagajni, zamotavanju i pakiranju, rješavanju reklamacija, ispisivanju cijena, zamjeni robe s isteklim rokom trajanja, čišćenju i ostalim poslovima

(ne dvojimo da se ti poslovi moraju obaviti). Čini se da prodavač ipak najmanje vremena provede prodajući. No, glavno je pitanje kako prodava-či sami sebe vide. Većina ih se vidi

u ulozi pomoćne radne snage i/ili slagača polica. Na poslodavcu je da prodavaču izmijeni vlastitu percepciju o sebi, tako da se prodavač doživi kao rješavač kupčevih problema.

ODNOS KUPAC-PRODAVAČPotencijalni kupci koji uđu u dućan imaju razne motive ulaska te ih prema tim motivima razvrstavamo. Tako između ostalih razlikujemo kupca osnovnih artikala, kupca koji je ne-tom primijetio da mu je potrebno još nešto kupiti, kupca koji uspoređuje cijene, kupca periodičnih nabavki te kupca koji kupuje neplanski. Ako prodavač zna procijeniti i saznati

kupčeve motive, prilike za transakciju na blagajni se višestruko uvećavaju. Takav prodavač će znati da se različito motiviranim kupcima (koja su vrsta

kupaca) različito prilazi pa će u kratkom vremenu izgraditi kvalitetan odnos kupac – prodavač. Time stvara zadovoljnog kupca koji postaje vjeran kupac. Vjerni kupci ostavljaju

više novaca. U toj izgradnji odnosa prodavaču će pomoći poznavanje teh-nika prevladavanja prigovora, rješa-vanje otpora kupca, praćenje paraver-balnog i neverbalnog izričaja te, ko-načno, moći će odrediti kome prodaje proizvod, a kome uslugu. Naime, mo-ramo se složiti s tvrdnjom da je kvali-teta proizvoda u danas mnogobrojnim dućanima neupitna. Također, kupci su sve bolje informirani i sve češće točno znaju što žele kupiti. Stoga je prodavač sve rjeđe u prilici da prodaje proizvod. Danas prodavač prodaje uslugu. Ako kupac nije zadovoljan uslugom, kupit će isti proizvod, ali u drugom dućanu. Svi smo čuli za tezu “kupac je uvijek u pravu”. Isto tako, svi mi koji radimo u prodaji, znamo da kupac nije uvijek u pravu. No, s obzirom da želimo živjeti od tih kupaca, onda se ponašamo kao da kupac jest uvijek u pravu. Takav prodavačev stav se izgrađuje, a u tome mu pomaže poslodavac. Za svako zanimanje vrijedi pravilo da je zapo-slenik mnogo više motiviran kad zna koji su mu ciljevi određeni i kad je do-voljno stručan da te ciljeve može do-segnuti. Na radnom mjestu prodavača odraz te motivacije vidi se odmah po zaključenju blagajne. Na pitanje je li uopće potrebno uložiti u znanje pro-davača možemo odgovoriti na sljedeći način. Poslodavci ulažu u kupnju ili najam lokala na pravoj poziciji. Žele stvoriti dobru atmosferu pa investira-ju u unutarnje uređenje lokala. Potom će uložiti u opremu, stalaže, police i inventar te nabavu robe. Slijedi plaća-nje promocije, promotivnih sredstava te izrada reklama. Ne zaboravimo trošak kapitala. Do ovog trena pozici-jom, reklamom, izlogom, artiklima i atmosferom uspjelo se privući poten-cijalne kupce u maloprodajni prostor. Odlučujući korak rade prodavači. Prodavači pretvaraju potencijalne kupce u kupce. Ako znaju to raditi i ako su motivirani to napraviti.

Educiran i motiviran prodavač će u kratkom vremenu izgraditi kvalitetan odnos kupac–prodavač

prodavač prodaje uslugu, a ne proizvod


Topli napici

Konzumacija toplih napitaka ritual je duboko utkan u dnev-ne navike hrvatskih građana. Premda, kada govorimo o to-

plim napicima u Hrvatskoj, uglavnom je riječ o kavi. Tako se tijekom 2014. popilo 17.086 tona kave i tek 561 tona čaja. Za razliku od drugih kategorija FMCG proizvoda, koji su u razdoblju 2009. - 2014. zabilježile značajan pad tržišnih udjela, potrošnja toplih napitaka doživjela je stagnaciju. Čini se kako je kultura svakodnevnog is-pijanja toplih napitaka ovu kategoriju uspjela održati živahnom.

KAVOFILSKA NACIJAHrvatsku se bez okolišanja može na-zvati kulturom ispijanja kave. U Hr-vatskoj se po stanovniku popije 4 kg kave što je stavlja na četvrto mjesto u istočnoj Europi, dosta iznad pro-sjeka tog područja koji iznosi 1,6 kg po stanovniku. Međutim, ono čime

se Hrvatska razlikuje od svih drugih zemalja u regiji jest visok udio kon-zumacije u ugostiteljskim objektima koji je u 2014. godini iznosio 8.523 tone te je dostigao konzumaciju izvan ugostiteljskih lokala koja je iznosila 8.564 tone. To Hrvatsku čini jedi-nom zemljom u regiji čiji je omjer konzumacije u lokalima i izvan njih 50:50. Naime, po konzumaciji unu-tar ugostiteljskih lokala, koja iznosi 2 kg po stanovniku, Hrvatska je na prvom mjestu. Jednim dijelom, taj se podatak može pripisati turizmu koji je za Hrvatsku vrlo važan izvor priho-da, posebno tijekom ljetnih mjeseci. Međutim, najveći utjecaj na ovaj trend ipak ima životni stil hrvatskih građana. Za konzumente u Hrvatskoj, malena šalica kave s čašom vode na-ručuje se uz druženje s prijateljima te predstavlja jeftin užitak i dobro pro-vedeno slobodno vrijeme. Društveni aspekt ispijanja kave vrlo je značajan: od pukog unosa kofeina puno je važ-nije s kime se i kako uz kavu provodi slobodno vrijeme. Usprkos visokoj konzumiranoj količini kave po sta-novniku, veličina tržišta trenutno je na 85 posto najbolje potrošnje iz

2008. godine. U cijelom promatra-nom razdoblju složena godišnja stopa rasta (CAGR) je stagnirala. Međutim, između 2008. i 2009. došlo je do ve-likog pada od 16 posto od kojeg se tržište još uvijek nije posve oporavi-lo. U ovoj godini potrošnja kave i u ugostiteljskim objektima i izvan njih ostvarila je rast od 2 posto. Međutim, kavu čini nekoliko potkategorija: svježa kava u zrnu, svježe mljevena filter kava, standardna svježa mlje-vena kava, instant kava bez kofeina i obična instant kava. Iako su u 2014.

KAVA ZA RAZONODU, čaj za zdravlje

Gordan StanićEuromonitor International

Konzumacija kave u Hrvata dio je kulture, ima naglašen društveni karakter te se polovica potrošnje odvija u kafićima, dok se čaj konzumira uglavnom tijekom zime kao sredstvo za ozdravljenje

Tijekom 2014. u Hrvatskoj se popilo 17.086 tona kave i tek 561 tona čaja


sve ostvarile rast, najživlje područje bilo je ono svježe mljevene filter kave s rastom prodaje od 24 posto. Pro-izvodi iz ove potkategorije prvi put su uvedeni na tržište 2012. godine pa možemo reći da, premda još uvijek u začetku, ova kategorija pokazuje velik potencijal. Tajna njezina uspjeha nije tek nedavan dolazak na tržište već i njezina praktičnost: to je vrlo zgodna inovacija koju će hrvatski građani rado isprobati budući da im je kava u svakodnevnom životu jako važna.

ZDRAVSTVENI KARAKTERHrvati su čaju puno manje privrženi. Njegova potrošnja uglavnom je se-zonskog karaktera i najviše ga se pije tijekom zime. Obično ga se povezuje

s liječenjem bolesti, probavnim smet-njama ili s opuštanjem, ali rijetko ga se doživljava elementom društvenih okupljanja. Što se tiče njegova rasta, on je u 2014. iznosio 2 posto, što predstavlja drugu godinu pozitivnog rasta zaredom te upućuje na oporavak

ove kategorije od posljedica recesije. Naime, svake godine od 2008. do 2013. ova je kategorija bilježila pad. Za razliku od kave, čaj nema tako zna-čajnu ulogu u ugostiteljstvu te je tamo njegova prodaja iznosila samo 19 po-

sto. Promet čajem izvan ugostiteljskih objekata u 2014. je iznosio 452 tone i ostvario je rast od 2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Promet unu-tar ugostiteljskih objekata iznosio je 109 tona tj. 3 posto više nego godinu

ranije. Najveća zapreka većoj popularnosti čaja u ugostiteljstvu jest njegova nepraktičnost. Čaj se poslužuje uz ša-licu kipuće vode te mu treba nekoliko minuta za pripremu i hlađenje do temperature pogod-ne za konzumaciju, a moderni konzumenti rijetko imaju toliko vremena. Kava je, s druge strane, odmah spremna za piće. Čini se da je prvotno uzbuđe-nje oko otvaranja čajana u Hrvatskoj splasnulo budući da ih se većina zatvorila u kratkom vremenu nakon početka poslovanja.

ŠTO OČEKIVATI?Ulazak Hrvatske u EU vrlo će vjerojatno otvoriti put novim

brendovima kave. Kako više nema ograničenja uvozu jer je Hrvatska sada dio zajedničkog tržišta, lakše je uvesti brendove iz EU-a, ali i privući pažnju multinacionalnih kompanija. Nekoliko globalnih igrača već je po-kazalo želju za ulaskom na hrvatsko tržište. U petogodišnjem razdoblju (2014. - 2019.) prognoziramo kako će se prodaja kave nastaviti postupno oporavljati, s očekivanom složenom godišnjom stopom rasta za ukupnu prodaju od 2 posto. Očekivano pove-ćanje raspoloživog dohotka kućansta-

va pridonijet će i većoj potražnji.Najveća prijetnja konzumaciji kave unutar ugostiteljskih objekata pred-stavlja zabrana pušenja u javnim pro-storima. Duhanski se proizvodi smiju konzumirati samo u ustanovama s odvojenim prostorijama za pušače, koje zadovoljavaju propisane tehnič-ke uvjete, a takve su rijetke budući da je potrebna oprema vrlo skupa. Zato pušači sjede vani, na terasama koje se zimi griju petrolejskim ili in-fra-crvenim lampama. To je ponekad nepraktično te neke od pušača sigur-no odbija od posjeta ugostiteljskim objektima. Slični trendovi koji vrijede za kavu čekaju i čaj. Kako nema za-preka uvozu iz zemalja EU-a, u raz-doblju za koje prognoziramo može se očekivati da neke nove tvrtke okušaju svoju sreću na hrvatskom tržištu. To će najvjerojatnije biti veliki malopro-dajni lanci. Budući da kupci pri kupnji čaja ne obraćaju pažnju na finese, već se više koncentriraju na cijenu, vrata će se širom otvoriti ulasku privatnih marki i jeftinih brendova. Gospodar-sko okružje općenito nije povoljno za rast potražnje za čajem tako da se očekuje tek skromnih 2 posto složene godišnje stope rasta.

U razdoblju 2009. - 2014. potrošnja toplih napitaka doživjela je stagnaciju

Od ukupne prodaje čaja na hrvatskom tržištu samo 19% otpada na ugostiteljstvo

+2% složena godišnja stopa rasta kod kave i čaja u 2014.

Konzumacija kave u zemljama istočne Europe

POREDAK PODRUČJE2014. (kg po osobi)

1. Slovenija 6,32

2. BiH 4,36

3. Estonija 4,32

4. Hrvatska 4,02

5. Litva 3,85

6. Srbija 3,85

7. Makedonija 3,63

8. Poljska 3,13

9. Mađarska 3,08

10. Latvija 2,52

11. Slovačka 2,50

12. Bugarska 2,37

13. Češka 2,26

14. Rumunjska 1,99

15. Gruzija 1,86

16. Ist. Europa 1,59

17. Rusija 0,86

18. Ukrajina 0,77

19. Bjelorusija 0,74

Topli napici


KAVA ILI ČAJ, pitanje je sad

Oko 71% Hrvata u proteklih 12 mjeseci je konzumiralo kavu, dok ih je 82% konzumiralo čaj. Ipak, kod kave je više velikih (dnevnih) konzumenata, dok je kod čaja više onih

umjerenih (tjedno ili mjesečno)

Najveći proizvođač kave u svijetu je Bra-zil, a kava kao napi-tak jako je popular-

na u svim zemljama svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Kava ima snažan učinak na mo-zak, pospješuje izmjenu tvari u organizmu, pojačava snagu i rad srca, poboljšava krvotok, podiže krvni tlak, povećava količinu šećera u krvi i njegovu potrošnju, djeluje diuretski, te se stoga treba konzumirati u umje-renim količinama.Kina i Indija, pak, najveći su proizvođači čaja. Čaj je, poput kave, također omiljeni topli napitak. Kon-zumira se diljem svijeta u bilo koje doba dana, a zbog svojih ljekovitih svojstava jedan je od najpoznatijih i najomiljenijih “preparata” u borbi s prehladom ili gripom. Tijekom povijesti mnogi su eminentni ljudi imali štošta za reći na temu kave ili čaja. Tako je čuveni britanski političar William Gladstone o čaju volio reći: “Ako vam je hlad-no, čaj će vas ugrijati. Ako je vruće, čaj će vas rashladiti. Ako ste depre-sivni, čaj će vas razveseliti. Ako ste uzbuđeni, čaj će vas smiriti ...”. S druge strane

Atlantika, poznatoj ame-ričkoj spisateljici i supruzi avijatičara Charlesa Lind-bergha, Anne Morrow Lin-dbergh, kava je bila velika muza: “Dobra komunikacija je stimulativna baš kao i ša-lica crne kave, te je jednako teško potom zaspati.”

INDEKS KONZUMACIJEKako bismo utvrdili koliko su ova dva topla napitka sastavnica života današ-njih potrošača potrebno je upotrijebiti određena mar-ketinška oruđa. Tar-get Group Index (TGI) je multifunk-cionalni alat nami-jenjen kom-panijama u

zadovoljavanju osnovnih potreba za analizama potrošača, tržišta i konku-rencije. Korisnik TGI baze

može brzo i lako analizi-rati kako svoje postojeće i potencijalne potrošače, tako i potrošače konku-

rencije, te precizno defini-rati strategije i smjernice marketinškog oglašavanja. Ovom prilikom prikazat

ćemo dio podataka iz TGI baze koji se odno-se na konzu-maciju toplih napitaka,

kave i čaja, u Hrvatskoj. Oko 71% Hrvata u prote-klih 12 mjeseci je konzu-miralo kavu, dok ih je 82% konzumiralo čaj. U pogle-du frekvencije konzumacije

kave i čaja i podjele svih konzumenata na: male (one koji piju

kavu ili čaj jed-nom mjesečno

ili rjeđe), umjerene (one koji piju kavu

ili čaj dva puta mje-

sečno do dva puta tjedno) i

velike (one koji piju kavu ili čaj

više od jednom dnevno) konzumen-

te, uvijek je zanimlji-vo vidjeti i analizirati

postotak udjela velikih i umjerenih konzumenata, odnosno svih konzumenata koji su u proteklih godinu dana pili kavu ili čaj. Kod potrošača kave najviše je

Rivali Francka kod kave su Gloria i Barcaffe, a kod čaja Cedevita i Podravka



Topli napicivelikih konzumenata, od-nosno onih koji piju kavu jednom ili više puta dnev-no, dok je kod potrošača čaja najviše umjerenih kon-zumenata, odnosno onih koji piju čaj dva puta mje-sečno ili dva puta tjedno.

KROZ BRENDOVEPogledamo li koje marke kave konzumenti najčešće biraju, vidimo da prva tri mjesta zauzimaju: Franck (23%), Gloria (16%), te Barcaffe (9%), dok su u kategoriji čaja vodeće tri marke koje potrošači naj-češće biraju: Franck (37%), Cedevita (16%), te Podrav-ka (15%). Ovdje je riječ o vodećim robnim markama, odnosno markama koje potrošači u pojedinoj kate-

goriji proizvoda biraju naj-češće. Odnosi se na kriterij koji uzima u obzir lojalnost, a ne količine upotrebe po-jedine robne marke (nisu

uključeni korisnici koji po-vremeno konzumiraju pro-izvod) te predstavlja udio korisnika koji upotrebljava-

ju određenu robnu marku najčešće. Ono što TGI istraživanje čini različitim od ostalih

istraživanja, osim velikog uzorka, pokrivenosti cijele Hrvatske i kontinuiranosti, jest što je to “single source” istraživanje, odnosno da

jedna osoba odgovara na sva pitanja koja upitnik sadrži. Pored konzumacije hrane i pića, korištenja proizvoda za domaćinstvo, te medijskih preferencija, u TGI istraživanju posto-ji i više od 250 stajališta koja se odnose na razne životne sfere. Vidimo da je prvi najčešće birani brend i kod konzumenata kave i kod konzumenata čaja marka Franck, no zani-mljivo je pogledati i kakva su “lifestyle” obilježja tih

konzumenata. Konzumenti Franck kave su osobe koje preferiraju zdrav način pre-hrane. Prate događanja u dnevnim novinama i na te-leviziji. Također su hedoni-sti koji vole uživati u životu. Konzumenti Franck čaja su osobe koje najviše zapažaju oglašavanje na plakatima. Također uživaju u druženju s ljudima i liječniku odlaze “u zadnji čas”.

Čaj

Kava

144

59

21

27

75

Indeks konzumacije toplih napitaka (%)

Veliki konzumenti Srednji konzumenti Mali konzumenti

Franck

23%Gloria

Barcaffe16%

9%

Top 3 najčešće konzumirane marke kave

Franck

37%Cedevita

Podravka16%

15%

Top 3 najčešće konzumirane marke čaja

FRANCK KAVA

Smrznuta hrana je nekvalitetnija od

svježe.

Volim uživati u životu danas, ne brinem za budućnost.

Čitam dnevne novine skoro

svaki dan.

Spreman sam plaćati više za

hranu koja ne sadrži umjetne aditive.

Mnogo stvari činim instinktivno.

Ovisnik sam o televiziji.

FRANCK ČAJ

Smrznuta hrana (povrće, riba)

bogatija je hranjivim sastojcima od

konzervirane hrane.

Često zamijetim oglas (plakat) pored ceste.

Kad trebam informaciju

najprije pogledam na internet.

Slušam radio svaki dan.

Moram biti stvarno bolestan/

bolesna da bih išao/la liječniku.

Zadovoljstvo mi je zabavljati

ljude.

Vjera mi je vrlo važna.

Obilježja životnog stila konzumenta Franck kave i Franck čaja

Kava se konzumira na dnevnoj, a čaj na tjednoj ili mjesečnoj bazi

Maja JuričanResearch Assistant, Mediana Fides

PROMO

Milford lansirao nove čajeve: Čajeve raspoloženja!

Kompanija Milford je u zadnjem kvartalu 2014. lansirala potpuni

novitet na tržištu – tzv. čajeve raspo-loženja. Čajevi sa 100% prirodnim sastojcima razvijeni su po principima aromaterapije. Zahvaljujući specijalno odabranim kombinacijama sastojaka, svaki okus potiče različito raspoloženje kod ljubitelja čaja: LIFE. Osnažujući voćni čaj koji kombi-nacijom hibiskusa, jabuke, ružmarina, ruže i esencijalnih ulja naranče i manda-rine budi dobro raspoloženje i daje po-trebnu energiju za savršen početak dana.

WORK. Kombinacija biljnih sasto-jaka mente, limunske trave i rooibo-sa s esencijalnim uljima bergamota i paprene metvice pomaže da se usred svakodnevnih radnih izazova ostane usredotočen, aktivan i budan.BALANCE. Kombinacija matič-njaka, koromača, kamilice, rooibosa i esencijalnog ulja naranče pomaže povratiti unutarnju ravnotežu tije-kom i nakon zahtjevnog dana - smiruje duh i opušta tijelo.

Biljni & voćni čajevi.

Ista kvaliteta. Novi dizajn.

Opušta tijelo i um.Podiže koncentraciju.

Energija za dan.

ESSENCESBiljni & voćni čajevi s prirodnim esencijalnim uljima.

www.milford-tea.comwww.facebook.com/MilfordTeaCEE

Više informacija o novim čajevima možete pročitati na: www.milford-tea.com

Uvoznik: AWT International d.o.o., Slavonska avenija 52a, Zagreb. www.awt.hr


Leaflet report po broju objava kava nadmašuje čaj s

TOPLI NAPICI za hladne dane Suprotnosti se privlače pa topli napici u hladnim danima svakako nikome nisu na odmet. To dakako znaju i trgovci pa ne propuštaju istaknuti ponudu toplih

napitaka u svojim lecima

Topli napici su u našoj zemlji više od napitka. Ne konzumiramo ih samo zato da zagri-

jemo nepce ili da unesemo dovoljno tekućine. Tako kava ima mnogo širu društvenu funkciju od pukog nadomje-

stka kofeina te je kao takva prisutna gotovo u svim dru-ženjima nas potrošača bez obzira radilo se o kućnim okupljanjima ili izlasku u grad. Zato i jesmo jedni od vodećih zemalja u Europi kada je riječ o konzumaciji kave. Čaj možda i nije toliko popularan kao kava jer se uglavnom doživljava kao sredstvo za jačanje imuniteta posebice u ovim hladnim zimskim danima. Iz svega toga je očito koliko su ove kategorije važne za trgovač-ke lance koji ne propuštaju priliku da ponudu ove za-nimljive kategorije prezen-tiraju putem svojih letaka. Stoga ćemo ovom prilikom pogledati kakva je promidž-bena situacija u ovom kanalu

promocije za tople napitke. Tvrtka Focus svake godine provodi LeReS istraživanje o upotrebi i primjeni letaka kod krajnjega kupca koje ot-kriva kvantitativnu i kvalita-tivnu razinu promidžbe. Ovo istraživanje potvrdilo je letak

kao medij koji tvrtke sve učestalije koriste za potrebe informiranja, educiranja i pozivanja na kupnju. U kate-goriji toplih napitaka prove-den je monitoring promocija u lecima u listopadu 2014. u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine. Kvantiteta se iskazuje kroz broj promo-cija u vremenskom periodu,

dok se kvaliteta oglašavanja očituje kroz bruto oglasnu vrijednost (GAV - Gross Advertising Value) koju čine osnovni parametri: pozicija

u letku, veličina objave u cm2, format letka i njegov bruto domet. Na temelju toga radi se tržišna procjena povrata uloženih sredstava u oglašavanje kroz letke. GAV parametar je od iznimne važnosti za oglašivače jer se

na temelju dobivenih poda-taka rade kontrole, analize i planiranja.

REZULTATI OGLAŠAVANJAUdio koje kava i čaj imaju gledano po broju promocija i GAV-u nije se značajno promijenio u posljednjih godinu dana, no zanimljivo je kako se čak i u listopadu,

koji slovi za hladniji mje-sec, čaj nije uspio značaj-nije približiti kavi. Naime, omjer je 3:1

u korist kave po udjelu u promocijama, dok je po ukupnoj kvaliteti oglašavanja kava još uvjerljivija s 85% udjela. Osvrnemo li se na

vodeće brendove čaja, trend je takav da četiri od pet vo-dećih bilježe pad udjela u GAV-u (Franck, Cedevita, Podravka, Milford), a jedini koji je ostvario rast po ovom parametru je Agristar. No, Franck i dalje ima veći udio u

GAV-u nego preostala četiri brenda zajedno. Situacija kod broja promocija je ponešto drugačija. Franck je povećao svoju prisutnost u listopadu ove godine te zauzima više od polovice (53,7%) svih promocija kategorije čaja. Rast su po ovom parametru ostvarile i Cedevita te Po-dravka, dok je smanjeni broj promocija zabilježen kod Agristara i Milforda. Očito je pritom kako je kod prva tri brenda fokus bio više na kvantiteti nego na kvaliteti oglašavanja. Franck je u kate-goriji kave ostvario značajan kvantitativni napredak te je u listopadu ove godine zauzeo više od trećine (35,4%) od ukupnog broja promocija u kategoriji. Potom po udjelu

Komunikacija snižene cijene dobitna je kombinacija u kategoriji toplih napitaka


po broju objava kava nadmašuje čaj s

TOPLI NAPICI za hladne dane

3:1

Melani CipotMarko Havaši

Focus ispitivanje tržišta

Promocije i GAV u kategoriji toplih napitaka

Topli napiciPromocije (%) GAV (%)

listopad 2013. listopad 2014. listopad 2013. listopad 2014.

Kava 74,67% 74,57% 86,3% 85,2%

Čaj 25,33% 25,43% 13,7% 14,8%

Sva ostala pića 77,70% 77,85% 81,5% 80,0%

Promocije i GAV u kategoriji čaja

Brend čajaPromocije (%) GAV (%)


Franck 41,5% 53,7% 49,6% 42,9%

Cedevita 8,9% 14,9% 11,1% 5,4%

Podravka 10,4% 11,2% 16,8% 5,4%

Agristar 7,4% 5,2% 7,0% 10,9%

Milford 8,1% 0,7% 2,2% 0,1%

Ostali 23,7% 14,2% 13,3% 35,3%

Promocije i GAV u kategoriji kave

Brend kavePromocije (%) GAV (%)


Franck 26,9% 35,4% 25,6% 31,2%

Nestle 21,9% 19,1% 12,0% 20,5%

Anamaria 17,3% 15,5% 12,6% 7,4%

Arabesca 6,8% 7,6% 6,2% 6,3%

Droga Kolinska 5,8% 4,3% 7,6% 9,2%

Jacobs 3,8% 4,3% 6,5% 2,5%

Alba M.S. 3,3% 3,3% 5,2% 3,9%

Ostali 14,3% 10,4% 24,4% 18,9%

Vrste promocija u kategoriji toplih napitaka

Vrsta promocijelistopad 2013. listopad 2014.

Promocije (%) GAV (%) Promocije (%) GAV (%)

X%cheaper 39,38% 65,0% 43,72% 70,1%

(blank) 52,59% 29,2% 48,63% 25,7%

Bonus-Pack 6,48% 4,3% 3,83% 0,6%

Free-Pack 1,55% 1,5% 3,83% 3,6%

dolaze Nestle i Anamaria koji pak bilježe pad broja promocija. Ostali brendovi su znatno manje aktivni, pri čemu porast bilježe Arabesca i Jacobs, dok je Droga Ko-linska ostvarila pad a Alba M.S. stagnaciju. Franck i Nestle su povećali i svoj udio po GAV-u te imaju značajnu prednost pred ostalim tak-macima u kategoriji kave. Rast su još ostvarili Arabesca i Droga Kolinska, a pad kvalitete oglašavanja Ana-maria, Jacobs i Alba M.S. Za kraj pogledajmo i koje su vrste promocije prevladava-le u promatranom mjesecu. Brendovi koje svrstavamo u kategoriju toplih napitaka u listopadu 2014. najviše su koristili vrstu promocije X%cheaper - (jeftinije), koja bilježi blagi porast udjela i po broju objava i po GAV-u na godišnjoj razini. Klasične vrste promocija (blank), koje ne komuniciraju ni-kakav popust ili dodatnu pogodnost za kupce, s druge strane bilježe pad po oba parametra, kao i bo-nus-pack, dok je free-pack ostvario pozitivan trend premda u ukupnom ogla-šavanju zauzima razmjerno mali udio. Kada brendovi kroz letke primijene vrstu promocije “jeftinije”, tada bilježimo visoku bruto ogla-snu vrijednost za takve obja-ve koja je tijekom listopada premašila udio u GAV-u od 70%, što je jasna posljedica pristupa u kojem su kori-štene veće slike proizvoda, pozicija i bolji doseg letaka.


Intervju

Dugogodišnja tradicija trgovačkog lanca Pemo, koji je osnovan 1994. godine, pozitivan je primjer za sve trgovce diljem zemlje. Iako ovaj trgovac, kao i ostali,

nudi svojim kupcima širok asorti-man prehrambenih i neprehrambe-nih proizvoda mora se priznati kako ga specifičnost, odnosno dislocira-nost područja na kojem djeluje, ali i utjecaj turističke sezone izdvaja od drugih. Upravo zato smo o počeci-ma, razvoju, suradnji, izazovima i prednostima rada na ovom području i važnosti turističke sezone, razgova-rali s direktorom tvrtke.

S poslovanjem ste započeli 1994. godi-ne kada ste otvorili svoju prvu prodava-onicu. Koliko dućana i zaposlenih danas imate te kako su strukturirani formati prodavaonica? Upravo ova godina nam je iznimno važna jer obilježavamo 20. obljetnicu uspješnog poslovanja. U tom razdoblju Pemova se prodajna mreža širila pa danas obuhvaća područje Dubro-vačkog primorja, Dubrovnika, Župe Dubrovačke i Konavala s 31 prodavao-nicom i veleprodajom. Naše prodava-onice su uglavnom strukturirane kao samoposluge (marketi) i supermarketi, ovisno o prodajnoj površini koja se kreće u rasponu od 30 m2 do 1200 m2 i trenutno zapošljavamo 360 ljudi.

Pemo je s vremenom postao jedan od vodećih maloprodajnih lanaca u du-brovačkoj regiji. Računajući s tim da je krajnji jug Hrvatske dosta dislociran od ostatka zemlje, koliko je za trgovca izazovno poslovati na tom području?Uz neprestanu edukaciju zaposlenika i razvoj kvalitete usluga prema kupci-ma, našu konkurentnost gradili smo kroz odabir najboljih lokacija za ma-loprodaju kao i razvoj vlastite logisti-ke, što nam daje određenu prednost. No, dislociranost, problem granice i ostale specifičnosti u dostavi svakako znatno utječu na troškove logistike

koji, u kombinaciji s vrlo visokim troškovima nekretninske rente, ima-ju snažan utjecaj na profitabilnost poslovanja, a to nam svakako pred-stavlja izazov prilikom donošenja poslovnih odluka.

Kakvo je stanje u maloprodaji na po-dručju Dubrovačko-neretvanske žu-panije? Koliki je tržišni udio vodećeg trgovca u županiji te koja je pozicija vaše tvrtke?Stanje u maloprodaji Dubrovačko-ne-retvanske županije je vrlo dinamično, kao i u ostalim dijelovima Hrvatske. Ono se očituje kroz nove investicije u

rast maloprodajnih kvadrata velikih trgovačkih lanaca kao i kroz najavu ulaska novih maloprodavača na tr-žište, s posebnim naglaskom na uže područje Dubrovnika. To nam svaka-ko predstavlja izazov u cilju očuvanja tržišnog udjela budući da nismo prisutni na cijelom tržištu županije. Slijedom toga, tržišni udio vodećeg trgovca u županiji procjenjujemo na oko 25%, dok je naša pozicija u ovome trenutku stabilna uzimajući u obzir tržišni udio i geografski prostor na kojem poslujemo.

Osim maloprodaje, imate razvijeno i veleprodajno poslovanje. Tko su vam glavni klijenti te kako ste organizirali ovaj segment poslovanja?Naši glavni klijenti u veleprodajnom poslovanju su kupci iz HoReCa prodajnog kanala. Isporuke vršimo po modelu Just in time na paritetu dostavnog mjesta kupca s našeg logističkog centra koji je ujedno u funkciji vlastite maloprodaje. Uz to, ponosni smo što smo ekskluzivni distributer Zagrebačke i Karlovačke pivovare kao i brojnih vinarskih kuća na našem području.

Turizam je glavna prednost područja na kojem djelujete i svakako utječe na poslovne rezultate. Koliko je prisutna sezonalnost u prometu vaše tvrtke te u kojoj mjeri turizam općenito utječe na vaše poslovanje?

DVA DESETLJEĆA

USPJEŠNOG POSLOVANJADubrovački maloprodajni lanac Pemo slavi 20 godina uspješnog poslovanja koje temelji

na kontinuiranoj edukaciji zaposlenika, kvalitetnim uslugama, dobrim lokacijama dućana te razvoju vlastite logistike, ističe Nikola Butigan, direktor poduzeća

“Tijekom posljednjih pet godina otvorili smo 14 novih prodavaonica”


Utjecaj povećanog prometa tijekom ljetnih mjeseci kroz segment velepro-daje i maloprodaje znatno utječe na marginalnu kontribuciju i poslovne rezultate na godišnjoj razini. Slijedom toga, tijekom turističke sezone bilježi-mo rast prometa i do 30%.

U sklopu svoje maloprodaje imate i besplatnu dostavu na području grada Dubrovnika za kupnju iznad 1.000 kuna. Koliko je ta usluga popularna te što je s onim kupcima koji žele dostavu, a vrijednost košarice im je manja od navedenog iznosa?Usluga je iznimno popularna u većim prodavaonicama, a posebno

u Pemo centru koji je naš glavni maloprodajni objekt. Na raspolaga-nju imamo manja dostavna vozila i vrijedne zaposlenike koji besplatno vrše dostavu kupcima na kućnu adresu. Korisnici takvih usluga uglavnom su naši vjerni kupci koji nemaju vlastita vozila, stanuju na

mjestima koja su teže dostupna ili im jednostavno treba pomoć pri-likom nošenja kupovine. Slijedom

toga, naravno da zadržavamo diskre-cijsko pravo pružiti uslugu svakome kome je potrebna, neovisno o veliči-ni potrošačke košarice.

U trgovačkom lancu Pemo se kroz pro-gram lojalnosti nagrađuje vjernost po-trošača. Koje pogodnosti imaju korisnici

Pemo Club kartice?Kupci imaju mnoge koristi od Pemo club kartice. Prili-kom svake kupnje naši članovi sa-kupljaju bodovne popuste. Tijekom tri mjeseca, koliko traje obračunsko razdoblje, akumu-liraju se popusti registrirani pri sva-koj kupnji, ovisno o modelu plaćanja. Nakon obračun-skog razdoblja kup-ci mogu ostvarene popuste iskoristiti prilikom sljede-ćih kupovina pri čemu im se popust odobrava na način umanjenja sljede-ćeg računa za os-tvareni iznos. Isto tako, kroz članstvo u Pemo clubu, naši kupci mogu izrav-no sudjelovati u brojnim nagradnim igrama i ostvariti dodatne popuste kod naših vanjskih partnera.

Pemo djeluje u sklopu Narodnog trgo-vačkog lanca (NTL). Kako i kada je došlo do te suradnje i što vas je motiviralo da se povežete s tom grupacijom?Do suradnje Pemo d.o.o. i NTL-a došlo je 2009. spajanjem tadašnje grupe CBA international, čiji je Pemo

bio član od 2002. godine, s grupom NTL. S obzirom na kontinuirani proces koncentracije maloprodaje posljednjih desetak godina u Hrvat-skoj, koji je posljedica ulaska glo-balnih lanaca, te spajanja i akvizicija na hrvatskom tržištu, željeli smo se snažnije povezati s našim strateškim partnerima. Motivi za takvo par-tnerstvo su bili ekonomski - kroz postizanje boljih uvjeta na ekonomiji obujma i zajednički nastup na tržištu, te nacionalni - kroz strukturu, pla-sman i zastupljenost domaćih roba, hrvatskih proizvođača i očuvanje radnih mjesta.

Možete li nam reći nešto više o svom asortimanu? Koliki je udio domaće, a koliki uvozne robe, te na koji način organizirate proizvodnju vlastite trgo-vačke marke?Ponosni smo na činjenicu kako u našem asortimanu udio domaće robe čini više od 80%, dok ostatak roba čine uvozni proizvodi. Uz to, mi imamo i svoju trgovačku marku čiju proizvodnju organiziramo krovno, na razini grupacije, za sve članice, te u ovome trenutku u asortimanu vla-stite trgovačke marke imamo više od 520 artikala koji su prepoznatljivi na hrvatskom tržištu pod brendovima Zorela, Smiješak, To je to, Frudela, Kastelan, Ceba, Wosh i Domeo.

Kakvi su vam planovi za budućnost? Planirate li daljnje širenje poslovanja, povećanje broja prodavaonica i slično?Tijekom posljednjih pet godina otvo-rili smo 14 novih prodavaonica na vrhunskim lokacijama pa, s obzirom na ograničenost kvalitetnih lokacija i prostora, veći rast i investicije u nove prodavaonice nije izgledan u narednom razdoblju. Ipak, uvijek

ćemo težiti širenju i otvaranju novih prodajnih objekata, ali ne nauštrb kvalitete. Pažljivo osluškujemo i pratimo stanje na tržištu te će svaka potencijalna kvalitetna lokacija imati našu punu pozornost.

“Pemo je ekskluzivni distributer Zagrebačke i Karlovačke pivovare te brojnih vinarija”

“U našem asortimanu udio domaće robe čini više od 80 posto udjela”

Nikola ButiganPemo d.o.o.

- osnovano poduzeće Pemo1994.

Mješavine i dodaci za kolače


SEZONA torti i kolača

Sudeći po ukupnim kretanjima u kategoriji, proizvođači mješavina i dodataka za kolače nemaju razloga za strah da će

propustiti priliku. Kolača se, pogotovo za Božić, malo tko odriče

Kolači su poznati još od doba starog Egipta, no pošto se u to vrijeme kruh spravljao s jajima

i maslacem, više su sličili kruhu negoli kolačima kakve danas poznajemo. Naime, jedino što je u to vrijeme ra-zlikovalo ova dva proizvoda

je to što se kolač zaslađivao medom, orasima i voćem te se pravio samo za posebne prigode. Kolači su prvotno bili veliki i u obliku kruga. Odatle im i ime, od riječi kolo (grč. kýklos, kolo, krug; lat. colere, bježati okolo), što je već u praslavenskom jeziku dalo riječ kolač. Kolači su najčešće slatki i slasni, pa ih zovemo i slastice. Poznati Oxfordov rječnik engleskog jezika bilježi još od 13. sto-ljeća riječ “cake” koja danas označava kolač i tortu, a ko-rijen vuče iz stare nordijske riječi “kaka”, dok je hrvatska riječ torta vjerojatno nastala kao osamostaljen particip tortus (od lat. torquere, viti, sukati, obrtati) pa je tako tor-ta ime dobila po okruglom, zavijenom obliku. Računa-jući s tim, jasno je i kako je granica između kolača i

torti poprilično tanka. Ipak, moderni oblici ovih slastica koje danas poznajemo svoj zamah u Europi dobili su tek u 17. stoljeću zahvaljujući razvoju tehnologije, odnosno pojavi pećnica i kalupa, ali i

dostupnosti raznih sastojaka kao što je rafinirani šećer. Od onda do danas puno se toga promijenilo, bilo da je riječ o njihovom izgledu, sastoj-cima ili prilikama u kojima se koriste - kolači su i dalje ostali omiljena hrana raznih kultura i generacija.

RECEPTI I SASTOJCIU našim krajevima kolači su oduvijek imali posebno mje-sto u gastronomiji. Različiti krajevi imaju svoje zasebne tradicionalne specijalitete, no danas to nije neka prepre-ka kada je internet prepun recepata i uputa, dok i oni koji nemaju vremena za pripremu kod kuće, kolače mogu kupiti u trgovinama ili slastičarnicama. Božić nam se bliži pa će i potražnja za kolačima biti sve izraženija. No, prije nego prijeđemo na konkretne brojke koje

otkrivaju koliko smo trošili na proizvode ove kategorije u proteklih godinu dana, po-gledajmo što sve pod mješa-vinama i dodacima za kolače podrazumijevamo sukladno klasifikaciji agencije AC Nielsen. Tu spadaju:• KVASAC - Kvasac se koristi kod pripreme dizanih tijesta. U kategoriju spada isključivo kvasac u prahu bez obzira na veličinu i tip pakiranja. • ŠKROBNO BRAŠNO - U ovu kategoriju spada jestivi škrob koji se koristi za ko-lače, torte, kekse, deserte, nabujke. • PRAŠAK ZA PECIVO - Prašak za pecivo je aditiv koji tijestu daje svojstvo rasta.• VANILIN ŠEĆER - Od va-nilije, vanilijin šećer u malim pakiranjima.• KREME ZA KOLAČE/TORTE - Krema za kola-

če u prahu priprema se dodavanjem vode ili mlije-ka, a koristi se kao krema za punjenje kola-

ča - kreme za kolače, instant kreme i šlag kreme za torte i kolače (npr. parfe kreme).• MJEŠAVINE ZA KOLAČE - Kategorija uključuje mješa-vine za tijesto&kreme (npr. smjesa za princes uštipke ili za kompletan kolač), kreme za kremšnite, bakin kolač, kuglof, instant smjese za palačinke i sl.• ŽELATINA - Želatina se koristi kao pomoć u pri-premi krema, želea i raznih deserata. U ovu kategoriju spadaju mljevena želatina i želatina u listićima. Katego-rija ne uključuje sredstva za pravljenje zimnice kao npr. gelfix i želin. • UČVRŠĆIVAČI ZA KRE-ME/ŠLAG - Učvršćivači za kreme koriste se kao aditivi za pripremanje svježih kre-ma, odnosno za njihovo fik-siranje (učvršćivanje). To su šlagfix, kremfix i sl.

Trgovačke robne marke sa 6,8% zauzimaju relativno mali udio u ovoj kategoriji




Mješavine i dodaci za kolače

ANKETA

Domaće je najslađeIstraživanje koje su ususret božićnim blagdanima

proveli magazin Ja TRGOVAC i agencija Hendal o konzumaciji kolača pokazalo je ono što već znamo - da se za Božić zasigurno nećemo odreći uživanja u ovim slatkim izazovima, ali i otkrilo kako su kolači prava “domaća” kategorija koja se dominantno konzumira kod kuće, a rijetko u slastičarnicama ili se kupuje u trgovini.Svaki dvadeseti ispitanik, njih 5,1%, ističe kako kolače konzumira svakodnevno. Nasuprot tome, sličan je i broj onih (5,5%) koji navode kako uopće ne konzumiraju kolače. Međutim, o popularnosti ovih slastica najbolje govori pokazatelj da gotovo polovica ispitanih (44,9%) kolače konzumira barem jednom tjedno, a nekoliko puta tjedno njih 17%. Manje aktivnih konzumenata, odnosno onih koji kolače jedu barem jednom mjesečno ima 19,1%, a nekoliko puta godišnje 8,4%.Slastičarima neće biti drago čuti da samo 2,1% ispitanika kolače konzumira u slastičarnici. Da kolače uglavnom jedu u gostima na proslavama ističe 7,9% potrošača, no da su kolači predominantno “domaća” kategorija najjasnije pokazuje to što čak 90% anketiranih kolače konzumira kod kuće.Omiljeni kolač je teško izabrati, no prema općenitim kategorijama najpopularniji su kremasti (punjeni kremom) za koje se kao svoj favorit odlučilo 47,6% ispitanika, a nisu daleko niti voćni (punjeni voćem ili s glazurom od voća) s 29,1% te suhi kolači (čajni i sl.) s 23,3% udjela.Pritom više od četvrtine konzumenata kolača, njih 26,3%, navodi kako barem jednom tjedno peku kolače, a onih koji to rade barem jednom mjesečno ima 16,5%. Nekoliko puta godišnje kolače u kućnoj radinosti priprema 9,2% ispitanika, dok onih koji to rade nekoliko puta tjedno ima 7,8%, a svakodnevno 0,7%. Zanimljivo je kako je dosta veliki broj konzumenata koji uopće ne peku kolače - čak 39,4%.Kada je riječ o kupnji gotovih kolača u supermarketu, tri od pet ispitanih (60,7%) navode kako ne kupuju ove proizvode u trgovini. Da to čini rijetko navodi 22,1% konzumenata, ponekad kupi kolače u supermarketu njih 13,7%, a redovito 3,6% ispitanika.Istraživanje je provedeno tijekom studenog 2014. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina.

MJEŠAVINE I DODACI ZA KOLAČE listopad 2013. - rujan 2014.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (tona) 1.021,3 1,2%

Vrijednosna prodaja (kuna) 75.829.500 -0,7%

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

28

42

15

11

4

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja)

listopad 2013. – rujan 2014.

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

Hipermarketi (2501 m2 +)

Supermarketi (301 - 2500 m2)

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

Izvor: Nielsen

• ŽELE/PRELJEVI - Želati-na je mješavina za glazuru. Brzo se priprema dodava-njem vode, a koristi se kod izrade kolača. Ovdje spadaju proizvodi s nazivom “preljev za torte”.

PRODAJNI POKAZATELJINa temelju podataka AC Nielsena o prodaji mješavina i dodataka za kolače, koji ne uključuju cash&carry i diskontne trgovine (Lidl), u proteklih godinu dana (li-stopad 2013. – rujan 2014.), prodajni rezultati kategorije su iznimno stabilni. Koli-činska prodaja pritom je iznosila 1.021 tonu, što je rast od 1,2% u odnosu na prethodnih 12 mjeseci. Isto-dobno, vrijednosna prodaja je blago smanjena (-0,7%) te je dosegla iznos od 75,8 milijuna kuna. Vodeći proi-zvođači mješavina i dodataka za kolače su (abecednim redom): Dr. Oetker (Dr. Oetker, Gustin), Kvasac (Di-Go), Podravka (Dolcela, Podravka) te trgovačke robne marke koje same nose 6,8% količinske prodaje. Nekoliko je proizvoda koje se pritom

može smatrati nositeljima kategorije s obzirom na to da zauzimaju približno sli-čan prodajni udio. Vodeći je vanilin šećer (29%), zatim slijede prašak za pecivo (21%), mješavine za kola-če (20%) i škrobno brašno (19%). Na začelju je sa 7% udjela kvasac, dok na ostale proizvode otpada 3% proda-je. Supermarketi su vodeći kanal prodaje s 42% udjela, a potom dolaze hipermar-keti s 28%. Iza njih se nalaze velike trgovine mješovitom robom (15%), srednje tr-govine mješovitom robom (11%) i male trgovine mje-šovitom robom (4%).

Vanilin šećer

29%Prašak za pecivo

Mješavine za kolače

Škrobno brašno

Kvasac

Ostalo

21%

20%

19%

7%

3%

Podjela prema vrsti proizvoda listopad 2013. – rujan 2014.


Margarin

VJERNI PROIZVODU, manje brendu

Tek za 36% korisnika kategorije tvrdog margarina jako je bitan brend koji konzumiraju. Ostalim korisnicima marka nije izrazito bitna, što govori da je lojalnost u ovoj

kategoriji niska te da ima još prostora za rast

Margarin kakav kori-stimo danas prošao je kroz mnoge pro-mjene od vremena

kada je nastao, još davne 1869. godine. Stvoren kao zamjena za maslac, za niže klase i vojsku, uspio se probi-ti na tržištu i pobijediti svoju lošu reputaciju. Dobiven miješanjem vode i biljnih masti, margarin novih ge-neracija prisutan je skoro u svakoj kuhinji. Danas nam je nezamisliva priprema nekih jela bez margarina. Koristi-mo ga u kuhanju, pečenju, a posebno za pripremu slastica i kolača, pogotovo u ovo blagdansko vrijeme.

POTROŠNJA I LOJALNOSTU populaciji stanov-nika Hrvatske od 15 do 64 godine danas imamo 66% korisnika tvrdog margarina. Od 2011. godine trend korisnika kategorije nije se značajno pro-mijenio. Tek za 36% korisnika kategorije tvrdog margarina jako je bitan brend koji konzumi-raju. Ostalim korisnicima marka nije izrazito bitna, što govori da je lojalnost u ovoj kategoriji niska te da ima još prostora za rast. Heavy korisnika tvrdog margarina, koji ga konzumiraju jednom tjedno i češće, u populaciji

Hrvatske ima 24%. Medium korisnika koji ga konzumi-raju 2-3 puta mjesečno ima 21%, kao i light korisnika koji margarin konzumiraju jednom mjesečno i rjeđe. Heavy korisnici kategorije tvrdih margarina su nešto češće žene od muškaraca. Najviše ih je u dobi od 40 do 49 godina te ima-

ju završenu osnovnu ili srednju školu. Više od pro-sjeka Hrvatske populacije

heavy korisnici margarina žive u Slavoniji i sjevernoj Hrvatskoj i na selu. Najčešće su u braku, a ukupni prihodi kućanstva su im uglavnom od 3.000 do 5.000 kuna.

TRADICIONALNI POTROŠAČIHeavy korisnici tvrdog mar-

garina naj-

češće se ubrajaju u segment obiteljskih tradicionalista. U središtu životne pažnje pripadnika ovog segmenta je briga za kućanstvo, kuhanje i druge kućanske poslove, odr-žavanje obiteljske harmonije i izražena religioznost. Vri-jednosno je riječ o osobama koje su tradicionalnog karak-tera, koje pritom izražavaju egalitarne stavove i nisko su kompetitivni. Nalaze se među cjenovno osjetljivim potrošačima. Vezuju se uz marku i skloni su obrascu nacionalne kupnje te u pra-vilu više vjeruju domaćim nego stranim robnim mar-kama. Samo iznimno služe se računalom i nisu u tijeku

s razvojem novih tehno-logija. Provod, karijera, obrazo-

vanje, konzuma-cija kulturnih zbi-

vanja i sport sadržaji su u kojima ne pronalaze nešto za sebe. Relativno su ekološki

Korisnici kategorije ne slažu se s tvrdnjom da je maslac zdraviji od margarina

Heavy24%

Korisnici kategorije

66%Medium

21%Light21%

Korisnici kategorije “Tvrdi margarin“, 2014.

Pozicija brendova prema BRANDscore-u

Brend BRANDscore

Zvijezda 82

Rama - kocka

44

Bakina kuhinja

29

45Studeni - Prosinac 2014. www.jatrgovac.hr www.billa.hr

iBožićSretan uspješnanova godina!

Primarno korištenje

Lojalnost

Razmatranje

Korištenje

Iskustvo

Prepoznavanje

optimal Zvijezda

88,1%

40,5%

92,9%

89,4%

68,6%

92%

63%

56%

52%

46%

19%

Rama - kocka

46,7%

26,9%

79,1%

45%

55,9%

76%

43%

19%

15%

7%

1,9%

Bakina kuhinja

53,3%

18,2%

72,8%

41,9%

44,9%

41%

18%

7,6%

5,5%

2,9%

0,5%

40,5%

88,1%

92,9%

89,4%

68,6%

92%

63%

56%

52%

46%

19%

BRANDpiramide - TOP 3 brenda kategorije “Tvrdi margarin“, 2014

osviješteni i tek prosječno zainteresirani za politiku. Segment u većini čine žene, osobe srednje i starije dobi, roditelji.

TRENDOVI I BRENDOVIHeavy korisnici kategorije tvrdog margarina ne slažu se s tvrdnjom da je maslac zdra-viji od margarina te misle da je margarin nezamjenjiv

u pripremi domaćih kolača. Isto tako misle da je margarin bolji za izradu kolača od ma-slaca. Njih 60% kupuje samo provjerene marke margarina, a 30% smatra da im je cije-na presudna kod kupovine tvrdog margarina. Većina ne voli isprobavati nove mar-garine. Osim općenitog pra-ćenja kategorije tvrdog mar-garina, unutar BRANDpuls istraživanja prate se i brendo-vi. Najvažniji indikator koji se prati svakako je razina kori-štenja (“usage“), marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja važno je za procje-nu potrošačke mase na koju

se u određenom trenutku može računati. Korisnici brenda su isti konzumirali u posljednjih mjesec dana. Prvi brend u kategoriji tvrdog margarina je Zvijezda mar-garin. Drugi je Rama kocka, a treći Bakina kuhinja. U okviru BRANDpulsa također uspoređujemo brendove na tržištu prema njihovoj snazi. Kombinacijom najvažnijih

marketinških pokazatelja, uzetih s potro-šačke razine (od poznava-nja brenda, korištenja, uzi-

manja u obzir prilikom kup-nje, lojalnosti i sl.), dobivena je jedinstvena mjera koja omogućuje usporedbu bren-dova na tržištu - BRANDs-core. Prilikom izračunavanja BRANDscore uzima u obzir dva aspekta odnosa potroša-ča prema brendu - bihevio-ralni i emocionalni. I prema BRANDscore-u Zvijezda je vodeći brend u kategoriji tvr-dog margarina u Hrvatskoj a svoju poziciju može zahvaliti visokim vrijednostima koje je postigao na svim brend indikatorima.

Jelena JakšićProduct Manager, Ipsos Puls

Od 2011. godine trend korisnika kategorije nije se značajno promijenio


MargarinProm

o

Stručnjaci ocijenili Zvijezdin margarin

Razni mitovi i zablude o margari-nu temelje se na netočnim infor-

macijima i procesima proizvodnje koji se u Hrvatskoj ne primjenjuju, što su na nedavnom druženju s no-vinarima demonstrirali stručnjaci za nutricionizam i Zvijezda, kao je-dini domaći proizvođač margarina. “Dobrim masnoćama nazivamo višestruko nezasićene i jednostruko nezasićene masne kiseline, jer nam one pomažu u održanju zdravlja srca i krvožil-nog sustava. Kada je u pitanju zdravlje srca, margarin se smatra pri-hvatljivom namirnicom jer ima povoljan profil masnoća i ne sadrži štet-ne trans masne kiseline te je obogaćen vitamini-ma A, D i E“, pojasnila je nutricionistkinja doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender.

ZDRAVSTVENI BENEFITIMasnoće iz margarina od velike su važnosti za normalno funkcioniranje organizma jer su izvor energije, sastavni su dio sta-ničnih membrana, omogućuju pri-jenos i apsorpciju vitamina topivih u mastima, a hrani daju bolji okus,

strukturu i aromu. Uz to su izvor esencijalnih masnih kiselina koje or-ganizam ne može sam stvoriti, nego ih mora dobiti putem hrane. “Masnoće nikako ne smijemo potpu-no izbaciti iz prehrane, jer to može

ugroziti naše zdravlje s dugoročnim posljedicama. Većina stručnjaka sa-vjetuje da masnoće, čine do 30 posto ukupnog dnevnog unosa kalorija. S tim da trebaju prevladavati one zdrave jednostruko nezasićene ma-snoće iz maslinovog ulja i višestruko nezasićene masne kiseline iz biljnih ulja, margarina, orašastih plodova i sl.“, istaknula je Eva Pavić, voditeljica Sektora za prehranu i dijetetiku Kli-ničkog bolničkog centra Zagreb.Osnovni sastojci margarina – biljna ulja, voda, limun i sol - koriste se u procesu proizvodnje koji je vrlo jed-nostavan pa svatko od nas može sam napraviti margarin.“Zvijezda je jedini proizvođač mar-garina u Hrvatskoj s najvećim udje-lom na tržištu. Naš proces proizvod-nje u skladu je s najvišim svjetskim standardima, čime garantiramo da su svi naši proizvodi provjerene sigurnosti i kvalitete“, potvrdio je Josip Cvetko, direktor proizvodnje Zvijezde.

Margarin je prehrambeni proizvod koji se dobiva od biljnih ulja, bogat je dobrim mastima i

vitaminima zbog čega ima važno mjesto u

uravnoteženoj prehrani

Stručnjaci savjetuju da masnoće trebaju činiti do 30 posto ukupnog dnevnog unosa kalorija


pripremasastojci

Kuhanje je opet INZvijezda margarin

Omekšali zvijezda margarin s aromom vanilije kratko razradite mikserom, a zatim dodajte šećer u prahu, bademe ili lješnjake, jaje i kuhani žutanjak. Na kraju umiješajte brašno i zamijesiti tijesto. Ako je tijesto prevlažno dodajte brašna. Oblikujte disk te ga zamotajte u prozirnu foliju i ostavite nekoliko sati u hladnjaku. Tijesto razvaljajte na debljinu otprilike pola centimetra i okvirima za kekse (raznih oblika) izrežite kekse. Pecite ih u zagrijanoj pećnici na 180 stupnjeva 10-15 minuta. Kad se ohlade ukrasite ih.

Blagdanski prhki keksi

150 g zvijezda margarina s aromom vanilije90 g šećera u prahu25 g mljevenih badema ili lješnjaka1 jaje1 tvrdo kuhani žutanjak270 g glatkog brašna

Za ukraskokosovo brašno sitno sjeckani orašasti plodovirazne marmeladeotopljena bijela ili tamna čokolada


Motivacijski govor

Preuzmi odgovornost i umjesto ograničenja vidjet ćeš moguć-nosti. Čovjek ponekad djeluje izoliran od sistema i ima osjećaj

kao da gura u jednom smjeru i da što jače gura stvara veći otpor. Važno je osvijestiti djelovanje u sistemu jer će na taj način potezi, odluke koje dono-simo biti usmjerene prema mogućno-stima, a ne ograničenjima. Postat će nam jasno da djelujemo u sistemu koji smo sami stvorili svojim odlukama i da za to ne treba kriviti faktore izvana, a ako nastavimo s tom pretpostavkom onda taj sistem koji smo sami stvo-rili možemo i promijeniti. Možemo djelovati proaktivno stvarajući svoju budućnost umjesto reaktivnog dje-lovanja na posljedice sistema. Naše organizacije funkcioniraju onako kako funkcioniraju zbog toga što mi razmišljamo onako kako razmišljamo i međusobno djelujemo, a što više generaliziramo (situacija na tržištu je loša za naš sektor, porezi su previsoki, ljudi su lijeni itd.), vidjet ćemo manje mogućnosti, a puno više ograničenja.

UČEĆE ORGANIZACIJEFokus određuje smjer razvoja. Razvija se ono na što smo fokusirani, a kada organizacije stave fokus na kontinui-rani razvoj i učenje onda neprestano

razvijaju svoje sposobnosti i kreiraju rezultate koje istinski žele. Organiza-cije koje educiraju sve svoje zaposle-nike svake godine stalno unaprjeđuju sposobnost kreiranja svoje budućno-sti, ali se postavlja pitanje možemo li natjerati ljude na učenje i ako to učinimo koliko će edukacija biti efika-sna? Naravno da nam takva investicija ne bi bila isplativa. Pravi odgovor leži u promjeni sistemskog razmišljanja koji stavlja fokus na osobno usavrša-vanje, identifikaciju modela pomoću kojih donosimo odluke, građenje zajedničke vizije i timsko učenje. Po-navljanjem određenih aktivnosti ljudi razvijaju nove vještine i unaprjeđuju svoju učinkovitost. One organizacije

koje mogu učiti brže od konkurena-ta bit će u prednosti s time da učiti trebaju sve hijerarhijske razine, a ne samo menadžment. Prema Peteru Sengeu, eminentnom američkom stručnjaku za organizacije i sustave, sistemsko razmišljanje je ključna dis-

ciplina učeće organizacije jer zahtijeva novu percepciju pojedinca i njegove uloge u svijetu te je pomiče s reak-tivne na proaktivnu. Sistemsko pro-mišljanje temeljite promjene iziskuje vrijeme, a ljudi razmišljaju dugoročno zato što to žele, a ne zato što moraju. Biti proaktivan znači promijeniti na-čin razmišljanja i prestati se boriti s “vanjskim neprijateljem”, već naučiti se nositi s vlastitim problemima te predviđati i kreirati budućnost umje-sto samo pasivno reagirati na dnevne situacije. Ukoliko nema proaktivnosti vizije i sistemskog razmišljanja koje nas izdvaja iz dnevne rutine nema ni temeljnih promjena.

VRIJEME ZA PROMJENEIako najbolje učimo iz svojih isku-stava nikad izravno ne osjećamo posljedice mnogih svojih važnih odluka, već ih osvijestimo tek s vremenskim odmakom. Postav-ljanje pravih ljudi na vodeće pozicije u organizaciji imat će posljedice na cijeli sistem jer će njihove odluke odrediti smjer razvoja, organiza-cijsku klimu i strategiju cijele organizacije. Način funkcionira-nja organizacija je zrcalna slika na-čina razmišljanja i djelovanja ljudi koji rade i među-sobno djeluju u tom sistemu. Da-kle, taj isti sistem mogu promijeniti isti ljudi koji ga stvaraju. Snaga sistema je

SISTEMSKO razmišljanje

Dr.sc. Jasminka SamardžijaMotivacijski govornik d.o.o.

Uspjeh organizacije leži u implementaciji općeg sistemskog razmišljanja koje usmjerava energije pojedinaca i omogućava njihov kreativni razvoj. Pritom se fokus stavlja na osobno usavršavanje, identifikaciju modela pomoću kojih donosimo odluke, građenje zajedničke vizije i timsko učenje

Bez promjene sistema kozmetičke promjene daju samo kratkoročne rezultate


silna. Snažan je poput bujice i što jače guraš naprijed to on više gura natrag. Važno je naglasiti da različiti ljudi u istom sistemu stvaraju slične rezultate tako da bez promjene sistema koz-metičke promjene daju kratkoročne rezultate koji se kasnije pretvaraju u drastične promašaje jer organizacije laganim koracima unatrag zapravo erodiraju svoje ciljeve i sve se više udaljavaju od svojih prvotnih vizija. Tako se umjesto prvotno planiranog kontinuiranog rasta od 5% godišnje zadovolje s prošlogodišnjim rezul-tatom jer ostalo pripisuju vanjskim faktorima.

RAZLOZI I POSLJEDICESkloni smo za svoje probleme okriv-ljavati vanjske okolnosti, konkurente, medije, promjene na tržištu, vladu, ali sistemsko razmišljanje nas tjera na preuzimanje odgovornosti jer smo sami uzrok naših problema i dio jed-nog sistema. Ljudi nisu bespomoćne jedinke, reaktivni objekti, već proak-

tivni sudio-nici koji

reagi-

raju na sadašnjost i stvaraju buduć-nost. Imajmo na umu da agresivnim ponašanjem, naglim potezima i gubit-kom kontrole stvarate nestabilnost i oscilacije. Umjesto da ubrzavate kre-tanje prema cilju izgubili ste ritam. S druge strane, kada usporite balans us-poravate uspjeh jer se počnete nalaziti u zoni emocionalne ugode. Što treba napraviti? Potrebno je ukloniti čimbe-

nike koji ograničavaju rast, a ne for-sirati sam rast jer će on doći kao po-sljedica uklanjanja ograničenja. Kada postoji raskorak između naših ciljeva i trenutne situacije, postoje dvije vrste pritisaka: poboljšati situaciju ili sni-ziti ciljeve. Ukoliko se usredotočite na simptomatska rješenja, umjesto na temeljita sistemska rješenja, time odgađate aktivnost, a što više vri-jeme prolazi to vam je teže odoljeti zamamnim efektima kratkoročnih odluka te se primiti posla i promi-jeniti sistem. Lakše je odoljeti na početku. Dugoročna potražnja neće

biti postojana bez investicija. Neka vaši najvažniji standardi postanu

oni koji su najvažniji kupcu, ali imajte na umu da više cijene povećavaju profit kako bi se investiralo u povećanje kapaciteta usluga. Važno je vidjeti

dinamične i složene, ne-primjetne strukture, usred obilja detalja, pritisaka i suprotnih struja koje

prate svaku dinamič-nu organizaciju. Bit

savladavanja sistem-skog razmišljanja je uočavanje obrazaca tamo gdje drugi

vide samo događaje i sile na koje treba

reagirati.

VIZIJA BEZ EROZIJE CILJEVAVizija bez osjećaja je samo dobra zamisao. Ljudi s visokom razinom osobnog usavršavanja neprestano ra-zvijaju svoju sposobnost da u životu stvaraju rezultate za kojima teže. Trebate takve ljude u svojoj organi-zaciji jer su ljudi s višom razinom

osobnog usavršavanja predaniji, preu-zimaju više inicijative, imaju širi i du-blji osjećaj za odgovornost u svom po-slu i brže uče. Kada vizija oslabi onda je vaš fokus na sredstvima, a ne na rezultatu. Važno je imati sposobnost usredotočenja na naše prvotne istinske želje, a ne samo sekundarne ciljeve. To je temelj osobnog usavršavanja. Cilj koji vas tjera naprijed čini sve napore

opravdanima. Kada stva-ramo onda smo otvoreni prema mogućnostima – po-stajemo kreativni, ali jača naša emocionalna napetost.

Jedina cijena koju plaćamo za sma-njenje naše emocionalne napetosti je odbacivanje onoga što doista želimo, svoje vizije. Raskorak između onoga gdje se nalazimo i gdje želimo stići je kreativna napetost. Za temeljne pro-mjene je potrebno vrijeme i čekanje nas može dovesti u frustraciju. Zbog toga nerijetko pribjegnemo simpto-matskom rješenju u kojem pronađemo balans, a posljedica je smanjivanje naše vizije i erozija naših ciljeva. To je dinamika kompromisa i siguran put prema osrednjosti. Kada dopuštamo sebi eroziju ciljeva? Onda kada nismo spremni živjeti s emocionalnom nape-tošću. No, kada dopustimo kreativnoj napetosti da se raspleše i djeluje tako što ne smanjujemo svoju viziju, upra-vo ta vizija opet postaje aktivna snaga, naše pogonsko gorivo. Energija koja će nas nositi nalazi se u raskoraku izme-đu naše sadašnje pozicije A i pozicije B kojoj težimo. Kreativnost se postiže u borbi s ograničenjima, a ograničenja su pretpostavka rasta. Iz toga zaklju-čujemo da su konkurencija, kriza i smanjivanje tržišnog udjela dobri za naš razvoj ukoliko smo otvoreni pre-ma mogućnostima koje će osloboditi naše razmišljanje. Ljudi se ne odupiru promjenama, već se opiru tome da ih se mijenja. Odlazak na put osobnog rasta stvar je izbora i nikoga ne može-te prisiliti da razvija svoje osobno usa-vršavanje. Najbolji način da potaknete druge je to da sami budete dobar primjer osobnog usavršavanja. Time ćete stvoriti poticajnu okolinu, organi-zaciju u kojoj će ostati ili doći oni koji se tu dobro osjećaju. Strateški planovi neka se odnose na sutrašnje moguć-nosti, a ne na današnje probleme, jer u dijalogu ljudi postaju promatrači vlastitih razmišljanja.

Ljudi razmišljaju dugoročno zato što to žele, a ne zato što moraju

određuje razvojasmjerfokus


Istraživanje i razvoj

VELIKI TRUD za malo zadovoljstvo

Odjel istraživanja i razvoja u Francku sudjeluje u svim inovacijama koje ova tvrtka predstavlja tržištu, no većina nas ne shvaća koliko posla zapravo stoji iza jedne šalice kave, čaja ili

vrećice čipsa

Jedan od najuspješnijih hrvatskih proizvođača i izvoznika prehrambe-nih proizvoda, Franck,

kroz tradiciju dugu više od 120 godina potrošače je na-viknuo na visoke standarde kvalitete, počevši od neza-obilazne kave preko čajeva pa sve do snack asortimana. Dok ispijamo kavu zasigur-no malo tko od nas razmišlja o procesu njenog nastanka, radu koji je uložen kako bi se dobio taj specifičan okus ili pak o trudu koji je potre-ban kako bi se kontinuirano održala ista razina kvalitete. To vrijedi i za sve druge proizvode iz Franckova asor-timana koji broji 189 artikala (SKU) od čega samo na kavu otpada više od trećine, njih 71. No, da bi potrošači mogli bezbrižno uživati u njima potrebno je stvoriti uvijek isti proizvod, bez odstupanja u okusu i kvaliteti. Upravo se za to brine devetočlani tim iz Franckovog Odjela za istra-živanje i razvoj.

INOVATIVNI ODJEL Uigrani tim iz ovog Odjela živi s proizvodima tvrtke, udahnjujući im život, te pritom neprestano prate i nadziru sve detalje: od testi-ranja svakog uzorka, preko

provjere kvalitete sirovine u transportu (kava) pa sve do najsitnije stavke u legislativi. Franck je od osnutka usmje-ren na razvoj novih proizvo-da koji su u počecima stvara-ni u sklopu laboratorija kon-trole kvalitete. Kao izdvojena organizacijska cjelina, Odjel istraživanja i razvoja postoji od 1968. godine te danas pripada sektoru marketinga i razvoja. “U Francku odu-vijek postoji svijest kako je potrebno plasirati inovacije na tržište i vjerujem da smo u tom procesu lideri na do-maćem, ali i na regionalnom području, pa čak bih za neke proizvode rekla i u Europi”, kaže nam Lada Gumhalter, direktorica Odjela istraživa-nja i razvoja. Franckova po-

svećenost razvoju najbolje se ogleda u jednoj od njihovih prvih inovacija, vakuumira-noj kavi, koja je i danas jedi-ni takav domaći proizvod na tržištu te predstavlja simbol Francka, ali i cijele katego-rije kave. Uz razvoj i prila-gođavanje tradicionalnih

uspješnica, novije vrijeme je donijelo i brojne inovacije poput voćnih ili pak čajeva prilagođenih preferencijama djece gdje je upravo ova tvrt-ka bila pionir tog trenda. “U zadnje vrijeme naše su ino-vacije okrenute novitetima prisutnima u svijetu koji idu u smjeru osluškivanja želja i potreba potrošača te po tom pitanju surađujemo s našim partnerima dijeleći iskustva s područja istraživanja tržišta”, ističe Gumhalter. Zato se sve Franckove inovacije baziraju na kombinaciji trendova s hrvatskog i ostalih tržišta na kojima posluje ova tvrtka pa su tako samo ove godine pla-sirali deset novih proizvoda. Znajući to ne čudi što ideje za nove proizvode i okuse

dolaze sa svih strana, od teh-nologa preko marketinga i partnera s kojima sura-đuju pa sve do

samih potrošača. No, kada se neka ideja stvori potrebna je velika organiziranost i suradnja s drugim odjelima kako bi konačan proizvod dospio na police dućana. Upravo o tako složnoj surad-nji svjedoči i Helena Drmić, najnovija članica užeg tima,

koja je u tvrtku došla prije dvije godine kao priprav-nik te je u sklopu obuke prošla sve sektore, a danas radi kao tehnolog razvoja za asortiman instant kave i mješavina na bazi kave. Njen kolega, zadužen za razvoj snack asortimana, začina i proizvoda za kolače, Robert Iveković, svoju je karijeru započeo u Krašu nakon čega je prešao u Franck, a teh-nolog razvoja za asortiman kave i napitaka na bazi kave, Vesna Mihatov, kao priprav-nik je došla u tvrtku prije 13 godina te je prošla različite pozicije da bi se na kraju čvrsto vezala upravo za kavu. Razvoj asortimana čajeva, kavovina, šećera, priloga

Franck je tijekom ove godine na tržište plasirao deset novih proizvoda


jelima i proizvoda za kolače vodi Ivana Prstec čiji je prvi zadatak u Francku bio uskla-đivanje legislative i deklaraci-ja za čitav asortiman čajeva. Odjelu istraživanja i razvoja nedavno su se pridružila još dva nova člana tako da danas broji ukupno devet stručnjaka. Zajedničko svim

tehnolozima razvoja jest to da su iste struke, završili su Prehrambeno-biotehnološki fakultet, no svatko je speci-jaliziran za svoje područje te se odlično nadopunjuju, što se vidi u njihovom timskom duhu i podršci koju daju jedni drugima. Razlog podje-le po tehnologijama krije se u velikim grupama proizvoda pošto je osnovna podjela na kavu, čaj i snack vrlo opširna.

ZAHTJEVAN PROCESKava je, u najmanju ruku, vrlo specifično i zahtjevno područje. U Franck, naime, samo na mjesečnoj bazi može doći i preko stotinu uzoraka kave. No, posao tehnologa započinje od

temelja ili bolje rečeno kori-jena - stalnim istraživanjem i praćenjem uzoraka kave iz različitih zemalja porijekla nakon čega slijedi zaprima-nje uzoraka i testiranje kave: od njenih svojstava poput vlage, veličine zrna do onog najvažnijeg, a to je aroma, objašnjava Vesna Mihatov.

“Svaka kava ima svoju spe-cifičnu aromu po kojoj je prepoznatljiva. Kada govori-mo o kiselinama u kavi, kod nas je prisutno mišljenje da je ona loša, no to nije točno. Arabice su najbolji primjer kava koje su posebne upravo zbog te svoje kiseline. Riječ je o kompleksnijim kavama blagog okusa s tzv. ugodnim kiselinama koje su izraže-nije u odnosu na robuste. Nepoželjne kiseline nastaju kao posljedica nepravilnog prženja, pa upravo procesu prženja pridajemo veliku pažnju, a to je umjetnost za sebe”, kaže Mihatov. Tek nakon standardnih fizikal-no-kemijskih analiza slijedi organoleptičko testiranje

pa ovi tehnolozi dnevno degustiraju i po 100 šalica kave. Dakako, degustacija ne znači da se sva ta kava i popije, nego se kuša kako bi se osjetio miris, okus i druga svojstva, a potom se ispljune u za to predviđene posude. Nakon provedenih testiranja, od kojih je najvažnija orga-

noleptika, donosi se odluka o kupnji sirovine. No, niti tu posao tehnologa ne pre-staje jer moraju neprestano provjeravati kvalitetu zrna, od zemalja uzgoja preko

transportnih luka i dolaska sirovine u Franck, pa sve do cjelokupnog procesa proi-zvodnje i provjere konačnog proizvoda. To znači da čak i kada kava prođe sva pr-votna testiranja i već dođe u tvrtku, ako se pojavi neko odstupanje, čitava pošiljka

se vraća kako ne bi došlo do narušavanja kvalitete konač-nog proizvoda. “Svakoj kavi i uzorku pristupamo zasebno, pa čak i ako od nekog proi-zvođača sirovinu uzimamo već godinama, jer na nju utječe i najmanja promjena uvjeta uzgoja, a i svaka plan-taža ima svoje uvjete koji mogu varirati”, pojašnjava Mihatov. Isto tako, u kreira-nju novog okusa odnosno recepture u razvoju novog proizvoda, prilikom procesa miješanja različitih kava, važno je dobro poznavati svaku pojedinu kavu i nje-zine specifičnosti kako bi se dobio optimalan novi okus. Bitno je znati odabrati prave kave koje će se u mješavini savršeno nadopunjavati, a njihova jedinstvena kom-binacija dati potpuno novi okus koji ne može dati niti jedna od tih kava zasebno. Upravo to je ono što se ne vidi kada kupujemo kavu i ostale proizvode ove tvrtke koje odlikuje uvijek isti , pre-poznatljivi okus i kvaliteta.

NEPRESTANA POTRAGADa ovi tehnolozi vole svoj posao dokazuje i to što svaki od njih tvrdi kako je upravo njihova kategorija najbolja jer dopušta najviše kreativnosti i zabave. Kao i kod ostalih teh-nologija, u segmentu snacka, temelj kvalitetnog proizvoda je kvalitetna sirovina, a to je u slučaju Čipi Čipsa – krumpir.

Kako ističe tehnolog za razvoj snack asortima-na, Robert Iveković, za proizvodnju

čipsa koriste se posebne sorte krumpira, a od neko-liko stotina sorti koje su bile testirane od strane Francka i hrvatskih uzgajivača krum-pira, samo su četiri zadovo-ljile standarde industrijske proizvodnje. No, kvaliteta tih probranih sorti ovisi i o kli-

formalno osnovan poseban Odjel istraživanja i razvoja u Francku

Inovacije iz Francka baziraju se na kombinaciji trendova s domaćeg i stranih tržišta

1968.


Istraživanje i razvoj matskim uvjetima, pa se ne-prestano traže nova rješenja i ispituju nove sorte, kako bi potrošači uvijek uživali u vr-hunskoj kvaliteti. Novi Franc-kov Čipi Čips s okusom kule-na primjer je razvoja proizvo-da, čija je ideja upravo došla od Ivekovića koji je, potaknut autohtonim hrvatskim proi-zvodima, želio potrošačima ponuditi dodatnu vrijednost u čipsu. “Nije bilo jednostav-no pronaći okus kulena koji bi bio prihvatljiv potrošaču jer postoji mnoštvo varijacija i percepcija kulena. Posebno je bilo izazovno prenijeti dojam i okus kulena na čips, no u tome i jest ljepota ovog zanimanja – sloboda u maštovitosti, kreativnosti te dinamičnost”, kaže Iveković. Dobra strana je i to što su potrošači voljni probati nove okuse i rado ih prihvaćaju pa se mogućnosti proizvodnje i zahtjevi potrošača među-sobno odlično nadopunjuju. Sami pronalazak i stvaranje okusa te cjelokupan razvoj čipsa s kulenom trajao je šest mjeseci, no neki projekti traju kraće, neki duže, dok pojedini nikada ne zažive. Što se tiče količine posla i zahtjevnosti, on podrazumi-jeva detaljne procese nakon kojih se organiziraju fokus grupe i provode konačna istraživanja. Tek nakon toga dolazi faza u kojoj se ono što je stvoreno u laboratori-ju prilagođava za industrij-sku proizvodnju. Paralelno

s ostalim procesima razvoja proizvoda, razvija se i pa-kiranje te ambalaža o čemu također brinu ovi tehnolozi čiji je svakodnevni dio po-sla i usklađivanje proizvoda sa zakonskim propisima i legislativom.

POMICANJE GRANICAKategorija instant kava i mješavina također ima svoje posebnosti jer nudi moguć-nost spajanja nečega što se na prvu čini nespojivo. Jedan od takvih primjera je novi proizvod iz ovog segmenta, Bananaccino, pjenušavi na-pitak okusa čokolade i bana-ne koji su prihvatili mlađi, ali i stariji potrošači. Kao i u drugim kategorijama, i ovdje

je fokus upravo na potroša-čima pa je odluka o drugom novom okusu cappuccina bila prepuštena potrošačima putem nagradnog natječaja, a pobjedu je odnio okus kokos - bijela čokolada. “To je bio posve novi koncept. Kako je svaki uzorak aro-me kokosa imao svoj profil mirisa i okusa, a trebalo je pronaći i prave omjere kave i mliječnih baza, proveli smo puno istraživanja, testiranja i kombiniranja prije nego smo

odabrali ko-načni okus s kojim smo bili u potpunosti zadovoljni”, kaže Helena Drmić, tehno-

log ove kategorije. Kada se pokrene neki projekt poput ovoga, oko njega se formira projektni tim koji podrazu-mijeva angažman brojnih službi pa je dobra organiza-cija jako važna - od nabave koja osigurava sirovinu

preko marketinga i dizajna do logistike i prodaje. No to, čini se, nije problem u Francku. “Nije nam problem stvoriti proizvod u nekoliko mjeseci kada imamo savršen tim, ljude koji vole svoj po-sao i odličnu organizaciju. Volimo tražiti nove stvari i to nas vodi ka uspjehu. U svaki proizvod koji je nastao utkan je dio svih nas koji radimo na njemu”, kaže Dr-

mić. Ona pritom pojašnjava kako u tvrtki ne gledaju kao neuspjeh ako neki proizvod ne bude prihvaćen na tržištu. “To je iskustvo koje nam ko-risti u daljnjem radu na dru-gim proizvodima, a uvijek je i moguće da se preferencije promijene pa u tom slučaju imamo gotov proizvod s ko-jim možemo izaći na tržište”, zaključila je.

KREATIVNO STVARALAŠTVOIpak, niti jedna od kategorija kojima se bave nije jedno-stavna i monotona pa u Francku prilikom stvaranja novih proizvoda koriste naj-bolje od tradicije dodajući pritom dozu modernoga. Tako je i kod razvoja novih čajeva gdje, osim potrage za sirovinom, njenog praćenja i obrade, tehnolozi spajaju razne okuse, dobivaju mješa-vine i u konačnici na tržište plasiraju nove proizvode. Iako nemaju normu koja ih obvezuje na stvaranje odre-

đenog broja novih artikala uvijek, kako kažu, istražuju sirovine i traže nove okuse, a u međuvremenu pomno prate kvalitetu postojećeg asortimana. Marketinški planovi pak definiraju koji će novi proizvodi izaći na tržište pošto svoj rad teme-lje upravo na istraživanju tržišta. Zahvaljujući takvoj praksi uočeno je kako posto-ji potreba za pomlađivanjem

segmenta čajeva pa je tako, primjerice, stvoren Fora čaj za djecu s okusom Cole te-meljen na voću i probranim biljnim sastojcima te raznim procesima obrade kako bi se dobio upravo taj svima poznati okus. Tehnolog ove kategorije, Ivana Prstec, tu napominje kako nije pro-blem razviti čaj, već pogoditi prave omjere koje će djeca percipirati kao poželjne, a roditelji pak uvidjeti da je to kvalitetan proizvod. Zato iza svakog artikla stoje ve-liki trud i rad, od ulaganja i istraživanja sirovina, razvoja receptura, degustacija i ana-liza do lansiranja konačnog proizvoda na tržište. O ovom kreativnom radu možda naj-bolji komentar dala je upra-vo Vesna Mihatov: “U našem radu dobra organiziranost, kreativnost i fleksibilnost su jako važni. Možda nas baš ta kreativnost koju nosimo svi u sebi čini dobrima u onome što radimo.”

Novi proizvodi se stvaraju minimalno šest mjeseci, a ponekad i nekoliko godina



Osiguranje u trgovini i poduzetništvuU domaćem poslovnom sektoru prostora za rast osigurateljne ponude definitivno ima. Ukupno hrvatsko tržište osiguranja u ovom trenutku prolazi kroz intenzivni proces konsolidacije, no to je i prilika

za hvatanje što boljih pozicija za buduće poslovanje

Hrvatsko osiguratelj-no tržište u 2014. godini obilježavaju negativni trendovi

u pogledu financijskog rezultata, što je najvećim dijelom posljedica liberali-zacije tržišta nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Naime, velika se promjena ogleda u tome što od 1. srpnja 2013. poslove osi-guranja u Hrvatskoj mogu obavljati i tvrtke iz drugih država EU, ali i vice versa - hrvatski osiguratelji mogu raditi na drugim tržištima EU. Upitno je, međutim, u kojoj su mjeri domaći osiguratelji spremni na tako

značajan iskorak pogotovo ako znamo da ni potencijali hrvatskog tržišta nisu ade-kvatno iskorišteni. Mnogo je razloga tome. Tako je čla-nica Upravnog vijeća Hr-vatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), Gordana Letica, nedavno izjavila kako smatra “da je osviještenost o potrebi osi-guravanja u nas nedovoljna, da privatne osobe nisu dostatno osigurane, kao ni poslovni sektor za koji je upitno zna li točno što mu je potrebno”. U Hrvatskoj gospodarskoj komori s tim

se uglavnom slažu navodeći kako na hrvatskom tržištu postoje potencijali za razvoj svih vrsta osiguranja i da treba povećati svijest gra-đana i poduzetnika o brizi za vlastitu budućnost. No, kako znamo da se buduć-nost kreira iz sadašnjosti pogledajmo kakvo je aktu-alno stanje na tržištu osigu-ranja u Hrvatskoj.

TRENDOVI U 2014.U prvih deset mjeseci ove godine društva za osigura-nje ostvarila su 7,23 milijar-de kuna bruto zaračunate premije, što je 5 posto ili skoro 377 milijuna kuna

manje nego u istom periodu lani, pokazuju podaci Hr-vatskog ureda za osiguranje (HUO). Za

negativna kretanja u ovoj godini najviše je odgovoran pad premija u obveznom auto osiguranju koja je na kraju listopada iznosila gotovo 2,1 milijardu kuna. Prema istom razdoblju lani to predstavlja smanjenje za čak 17,3 posto ili više od 438 milijuna kuna, a takav je pad posljedica početkom godine započete liberaliza-cije tržišta obveznog auto osiguranja koje čini gotovo 30 posto hrvatskog tržišta osiguranja. Premija u se-gmentu životnih osiguranja u deset mjeseci je rasla za

5,3 posto, na 2,13 milijardi kuna, dok je premija od ne-životnih osiguranja smanje-na za čak 8,7 posto, na 5,09 milijardi kuna. Od ukupno zaračunate bruto premije u skupini neživotnih osigu-ranja na imovinska osigu-

ranja otpada 1,1 milijarda kuna, a najveći postotak se odnosi na osiguranje od požara i elementarnih nepogoda izvan industrije i obrta (302 milijuna kuna), a tek onda na osiguranje od požara i elementarnih ne-

Liberalizacija tržišta auto osiguranja imala je presudan utjecaj na pad premije

Poslovati na SIGURNO


bruto zaračunata premija osiguratelja7,23 mlrd kn

pogoda u industriji i obrtu (125 milijuna kuna) te osiguranje loma stroja (139 milijuna kuna). Nadalje, ukupna bruto zaračunata premija za osiguranje usje-va i nasada iznosi nešto više od 90 milijuna kuna te je u

padu u odnosu na isto raz-doblje prethodne godine. Podaci HUO-a pokazuju da Croatia osiguranje i dalje drži prvo mjesto po visini zaračunate bruto premije te je koncem listopada iznosila 2 milijarde kuna, što čini 27,73 postotni udio na hrvatskom osiguratelj-nom tržištu. S gotovo upola manjim udjelom, od 14,45 posto, odnosno premijom u iznosu od 1,04 milijarde kuna, na drugom je mjestu Allianz osiguranje, a treći je Euroherc sa 716,8 milijuna kuna premije i tržišnim udjelom od 9,92 posto. Ukupno gledano, hrvatsko tržište osiguranja u ovoj godini prolazi kroz ubrzani proces konsolidacije čije su posljedice, gledano kroz čiste brojke, uistinu dra-stične, što nas dovodi do zaključka kako će novona-stalu situaciju preživjeti oni koji se novim uvjetima po-slovanja najbolje prilagode. U stručnim se krugovima ionako može čuti mišljenje kako je na tržištu preveliki broj osiguratelja u uspo-redbi s drugim zemljama Europske unije.

POSLOVNI SEKTORBlanka Vukobrat, direkto-rica brokerske tvrtke MAI, registrirana za poslove posredovanja u osiguranju i reosiguranju, ističe kako je u djelatnosti trgovine,

među ostalim proizvodi-ma, dostupno osiguranje poslovnih prostora - pro-dajnih objekata, opreme i zaliha robe u trgovini/skladištu od rizika požara i nekih drugih opasnosti (oluja, tuča, udar groma,

eksplozija i dr.) te dodatnih opasnosti izljeva vode, po-plave, bujice i visoke vode te potresa. Također, trgovci mogu svoju opremu, robu i novac te ostale vrijednosti osigurati od provalne krađe i razbojstva, pojava koje se u zadnje vrijeme sve češće događaju, a jedno od aktu-alnih osiguranja je i osigu-ranje elektroničke opreme od loma, kvara i slično. Sve je češće i osiguranje

od odgovornosti prema trećim osobama za štetu uslijed smrti, ozljede tijela ili zdravlja, te oštećenja ili uništenja stvari treće oso-be, osobito u trgovačkim centrima gdje je navedeno osiguranje uvjetovano ugo-vorom o najmu prostora. Trećom osobom smatraju se osobe koje nisu nepo-sredno povezane s policom osiguranja, te zaposlenici (ukoliko je dodatno za-ključeno osiguranje prema njima) prema tzv. osigura-nju od odgovornosti prema (vlastitim) djelatnicima.U djelatnosti logistike, osim već navedenih osnovnih i dodatnih požarnih opasno-sti te opasnosti od potresa od kojih se mogu osigurati

objekti u logističkim par-kovima, vrlo često se od navedenih rizika osigura-va i roba odnosno zalihe trećih osoba (tuđe robe) za vrijeme dok se nalaze u carinskom i necarinskom skladištu. Roba u skladištu

može se osigurati od pro-valne krađe, šteta tijekom manipulacije i lekaže šprin-klera te samozapaljenja. Kao integralni oblik osi-guranja imovine od grupe različitih opasnosti postoji osiguranje “svih rizika”, tzv. all risk. Kao specifične vrste osiguranja u djelatnosti lo-gistike mogu se spomenuti osiguranje od odgovornosti cestovnih prijevoznika i špediterska odgovornost.

U prerađivač-koj industriji tvrtke mogu svoju imovi-nu (proizvod-ne pogone, opremu, stro-

jeve, alate, zalihe) osigurati kroz imenovane opasnosti (požar i neke druge opa-snosti, izljeva vode, popla-ve, provalne krađe, loma stakla, potresa, loma stroja i sl.) ili kroz “all risk”, ovisno o vrijednosti predmetne imovine. Poduzeća čija je djelatnost hlađenje i skladi-štenje zaliha robe na sniže-noj temperaturi, odnosno nadziranoj atmosferi ili u smrznutom stanju, svoju robu u hladnjačama mogu osigurati od propadanja ili oštećenja. Ovim osigura-njem pokrivaju se štete na svim robama navedenim na policama osiguranja, a koje se nalaze u hladnjačama, odnosno u prostorima kao što su komore za hlađenje

i skladištenje. Osnovna opasnost u okviru navede-nog osiguranja je promje-na uvjeta hlađenja zbog kvara rashladnog uređaja ili uređaja za održavanje kontrole atmosfere, pogreš-nog djelovanja rashladnog

Poslovati na SIGURNO

Hrvatsko osigurateljno tržište nalazi se u procesu ubrzane konsolidacije


medija ili prestanka dotoka električne energije. Pored ove opasnosti, roba je osi-gurana i od osnovnih opa-snosti osiguranja od požara i opasnosti od provalne krađe. “Preporučljivo je da poduzeća, osim osiguranja imovine, sklope osiguranje od zastoja u poslovanju jer takvo osiguranje pokriva troškove poslovanja (fiksne troškove, amortizaciju, dobit, bruto plaće) za raz-doblje u kojem poduzeće zbog nastanka osiguranog slučaja ne može poslovati, odnosno omogućuje brže ponovno uspostavljanje normalnog poslovanja te nesmetanu isplatu plaća zaposlenima”, pojašnjava Vukobrat dodajući kako je osiguratelj u obvezi za štete koje bi nastale od prekida rada u ugovorenom traja-nju od najmanje tri mjeseca do 12 mjeseci računajući od dana kada je nastao osigurani slučaj. Uz to, za poduzeća i obrtnike, koji proizvode finalne proizvo-de ili sastavne dijelove za prodaju na tržištu, postaje sve značajnije osiguranje od odgovornosti proizvođača za proizvode (“produktna odgovornost”) i osigura-nje od povrata proizvoda (“Product re-call”). Kroz produktnu odgovornost osigurana je odgovornost za štetu iz uporabe proi-zvoda čije posljedice su tjelesne povrede, oboljenja ili smrt osoba ili povrede, uništenje ili nestanak stva-ri. Uzroci za štete proizlaze iz grešaka u materijalu iz kojeg je proizvod naprav-ljen, konstruktivnih greša-ka, te nedostatka uputstava proizvođača za pravilnu upotrebu. Zakon o obve-znim odnosima određuje da proizvođač, koji stavi u promet neki proizvod, od-govara za štetu prouzročenu neispravnošću toga proizvo-da bez obzira na krivnju.

OSIGURANJE POLJOPRIVREDEU Ministarstvu poljoprivre-de se zalažu za kvalitetniju ponudu polica osiguranja u agraru. Na Danima osigu-ranja, održanim početkom studenog u Opatiji, odgo-varajući na pitanja u panel raspravi o katastrofalnim štetama i osiguranju - slučaj poplava, ministar poljopri-vrede Tihomir Jakovina je izjavio kako smatra da su dva glavna razloga tomu što su udjeli osiguravatelja u sektoru agrara relativno mali - nedostatak dostatne kulture osiguravanja, što je vezano sa starosnom i obrazovnom strukturom poljoprivrednih proizvođa-ča, i nedostatak kvalitetne ponude proizvoda odnosno polica osiguranja. Pritom je naveo primjer Austrije, u kojoj je 80 posto po-ljoprivredne proizvodnje osigurano, ali u kojoj po-stoje “multirisk” police koje sasvim drugačije pokrivaju sustav osiguranja.Inače, osim osiguranja po-ljoprivredne mehanizacije, u sektoru poljoprivrede moguće je sklopiti osigura-nje usjeva i nasada dok po-ljoprivredni proizvodi nisu spremljeni od štete koje pro-uzročuje tuča, požar i udar groma, zatim mraz, oluja i

pozeba. Također se dodat-nim dogovorom osiguravaju i usjevi i nasadi za štete na-stale zbog poplave ili oluje. Vinogradarima i voćarima je u vremenu od zasađivanja voćnjaka ili vinograda, pa sve dok oni ne počnu dono-siti urod, namijenjeno osi-guranje mladih voćnjaka i vinograda koji još nisu uro-dili. To osiguranje pokriva štetu na mladim nerodnim

voćnjacima ili vinogradima ako su oštećeni ili uništeni zbog tuče, požara, udara munje, oluje i sl. Voćarima mogu prirodne nepogode kod uzgoja voća prouzročiti štetu ne samo zbog gubitka očekivane količine uroda, nego i štetu zbog slabije kvalitete voća. Sklapanjem osiguranja količine i kvali-tete voća, osiguratelj jamči za štetu koja nastaje na plo-dovima, zbog udarca tuče, od kraja cvatnje voćki pa sve dok plodovi nisu ubrani.

Poljoprivred-ne su kulture, uzgajane u rasadnici-ma, također izložene vrsti prirodnih i

ostalih nepogoda koje ugro-žavaju količinu očekivanog uroda. Zato osiguranje bi-ljaka u rasadnicima pokriva štetu koja nastaje kod ošte-ćenja ili uništavanja osigu-ranih kultura u suvremeno uređenim staklenicima i rasadnicima od plastične folije zbog oluje, tuče, poža-ra, munje, poplave i izljeva vode, kao i većinu šteta koje nastanu zbog temperatur-

nih promjena gnojidbenih uvjeta. Pritom navodimo samo neke od mogućnosti osiguranja jer je portfelj dostupnih proizvoda znatno širi kako u segmentu poljo-privrede, tako i u ostalim sektorima gospodarstva. Imajući sve ove mogućnosti u vidu i aktualna kretanja na tržištu, Blanka Vukobrat smatra kako u ovom po-dručju ima dosta prostora za rast osigurateljne ponu-de. “Nažalost, poslovni sek-tor još uvijek nije dovoljno prepoznao važnost osigura-nja, a svemu ide u prilog i financijska kriza zbog koje je, uslijed mjera štednje, prvo na listi smanjenje troš-kova osiguranja. Također, poljoprivrednici se teško odlučuju na poljoprivred-na osiguranja pa umjesto sklapanja polica osiguranja, koje omogućavaju zaštitu od nepredvidljivih vremenskih događanja i ostalih nezgoda i tako pružaju ekonomsku sigurnost poljoprivrednici-ma, ovise uglavnom o dr-žavi i isplatama naknada iz proračuna u slučaju elemen-tarnih nepogoda”, smatra Vukobrat.

Osiguranje u trgovini i poduzetništvu

Vodeći osiguratelji na hrvatskom tržištu su Croatia osiguranje, Allianz i Euroherc


OSIGURANJA I OSIGURANICIU istraživanju za ovu temu željeli smo čuti i mišljenje predstavnika zainteresira-nih strana: osiguratelja na strani ponude te proizvođa-ča i trgovaca sa strane po-tražnje. Međutim, na uisti-nu veliki broj upita dobili smo sveukupno tri odgovo-ra i to od tvrtki Franck, Ka-ufland i Croatia osiguranje. U Francku su izjavili kako veliku pozornost poklanjaju zaštiti svojih imovinskih interesa te već duži niz go-dina surađuju s nekoliko renomiranih domaćih osi-guravatelja pri čemu kažu kako su “dosadašnja isku-stva u tom pogledu uglav-

nom pozitivna”. “Također, možemo posvjedočiti da je razina kvalitete domaćih osiguravatelja u pružanju svojih usluga u posljednje dvije godine porasla, a vje-rojatno je jedan od razloga i ulazak Hrvatske u EU”, navode iz ovog proizvođača te dodaju kako su, unatoč otvaranju tržišta, u tvrtki još uvijek skloni domaćim osigurateljima, ali uz uvjet da kvalitetom ne zaostaju za ostalom EU konkurenci-jom. Franck ima ugovoreno nekoliko vidova osiguratelj-ne zaštite, poput osiguranja cjelokupne materijalne imovine (osnovna sredstva i zalihe sirovina, poluproi-zvoda i gotovih proizvoda) i to od cijelog niza različitih

rizika (npr. požar, eksplo-zija, potres, oluja, poplava itd.) za koje je ocijenjeno kako postoji mogućnost da bi mogli ugroziti imovin-ski interes tvrtke. “Ujedno treba naglasiti kako u tvrtki poduzimamo veliki broj preventivnih mjera kako bi se umanjila mogućnost ostvarivanja navedenih rizika i na taj način ostali kvalitetan partner osigura-teljima, što rezultira i po-voljnijim uvjetima odnosno cijenom osiguranja”, ističu iz Francka.Tvrtka iz područja ma-loprodaje, Kaufland, ima ugovorene sve vrste osigu-rateljnih pokrića koja mogu

u znatnoj mjeri utjecati na buduće poslovanje pri čemu se međunarodni pro-gram osiguranja dogovara na nivou grupacije, dok se lokalne vrste osiguranja dogovaraju lokalno. “S

obzirom da je šteta budući nepredviđeni događaj, po-lice osiguranja ugovorene su u cilju zaštite vlastitih interesa i predstavljaju ne-ophodan alat za planiranje i nesmetano obavljanje djelatnosti”, navode iz ovog trgovačkog lanca koji po-sluje u sastavu njemačke Schwarz grupe. Program osiguranja uključuje: osi-guranje imovine (objekti, oprema i roba), osigu-ranje opće odgovornosti (prema trećim osobama), osiguranje novca i robe u transportu, osiguranje odgovornosti rukovoditelja (D&O), osiguranje grupne nezgode, putno osiguranje, osiguranje odgovornosti poslodavca za štete prema djelatnicima te osiguranje kaska i automobilske odgo-vornosti. O svojim iskustvi-ma u ovom dijelu njihovog poslovanja iz Kauflanda kažu kako je “primjetno da se lokalni osiguratelji prila-gođavaju potrebama klije-nata te da je sve prisutnija svijest o potrebi sklapanja polica osiguranja”.Croatia osiguranje je, prema podacima do kraja lipnja 2014. godine, lider na hrvatskom tržištu u svim vrstama imovinskih osigu-ranja s tržišnim udjelom od 52,33 posto. U svojoj lepe-zi ovaj osiguratelj, među ostalim proizvodima, nudi osiguranje objekata i robe od požarnih i drugih rizika, dok je zalihe robe i opremu

također moguće dodatno osigurati od provalne krađe i razbojstva. “Svakako bi-smo pri odabiru osiguranja ponudili opciju ugovaranja paketa osiguranja. Naime, poduzetnički, obrtnički

i poljopri-vredni paket osiguranja omogućavaju jednostav-niji način ugovaranja

više vrsta osiguranja kao i dodatne popuste na premiju osiguranja te uštedu od 20% do čak 40% u odnosu na individualnu cijenu police”, ističu iz tvrtke. Poduzet-ničkim paketom moguće je osigurati kompletnu imo-vinu poduzetnika (građe-vinu, opremu, zalihe robe, motorna vozila) koja služi za obavljanje djelatnosti i stjecanje dobiti, moguće je osigurati djelatnike tvrtke od posljedica nesretnog slu-čaja, ugovoriti osiguranje odgovornosti poduzetnika za štete prouzročene trećim osobama te ugovaranje osi-guranja od različitih rizika: požara, oluje, poplave, po-tresa, eksplozije, loma stro-ja, loma stakla, provalne krađe, razbojstva te mnogih drugih rizika. Obrtnički paket osmišljen je za pot-puno osiguranje djelatnosti obrtnika, a u sklopu osnov-nog osiguranja može se ugovoriti: osiguranje imo-vine, automobilski kasko, osiguranje odgovornosti te osiguranje od posljedica nesretnog slučaja. Poljopri-vrednici čije je komercijal-no gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, osiguranje usjeva, nasada i životinja mogu ugovoriti u sklopu Poljoprivrednog paketa osiguranja i to uz 25 posto subvencije ministarstva i sufinanciranje premije od strane županija, općina i gradova.

Na hrvatskom tržištu mogu djelovati sva osigurateljna društva sa sjedištem u EU

premija na imovinska osiguranja1,1 milijarda kuna


Osiguranje – profil potrošača

U današnje vrijeme masovnog i depersonaliziranog poslovanja osobni pristup kupcu moguće je ostvariti jedino putem adekvatnog profiliranja

Mantra suvremenog marketinga i pro-daje je persona-lizirana ponuda i

ciljano komuniciranje. Ali iz perspektive potrošača, korisnika, vrlo su rijetke prilike kada dobijemo osobno prilagođenu po-nudu ili kada kompanija, odnosno brend, komuni-cira s nama osobno. Zašto je to tako teško? Iskustvo s

nekadašnjom i danas tako rijetkom malom trgovi-nom, gdje nas prodavač poslužuje preko pulta i zna sve o nama, u trgovačkim je lancima nemoguće. Osobno iskustvo možemo kupcu pružiti samo ako ga vrlo dobro poznajemo i viđamo svaki dan.

POZNAVANJE KUPCAPutem programa lojalnosti i strategija upravljanja od-nosa sa strankama želimo postići njihovu lojalnost, no često bez detaljnog upoznavanja kupaca i praćenja njihovog procesa kupovine, osobito prije

donošenja odluke o kupovi-ni. Nedostatak relevantnih podataka o kupcima ostaje veliki problem kompanija. Prema studiji Marketing Automation Benchmark, više od trećine kompanija ima problem nedostatka kvalitetnih podataka pri korištenju marketing auto-mation alata koji bi trebali olakšavati jedan na jedan marketing umjesto stvarati

poteškoće. S pro-blemom nedo-stataka podataka svaki je alat za podršku marke-tinga neučinko-vit. Kako može-

mo upoznati navike pojedi-nog kupca i sustavno bilje-žiti informacije na osnovu kojih možemo predviđati njegovu kupovinu i njemu prilagođivati ponudu? Na ljubazan i nenametljiv način možemo iskoristiti sve točke kontakta s kupcem.

Najlakše je to ukoliko ima-mo program lojalnosti ili web trgovinu gdje je kupcu omogućena identifikacija putem kartice lojalnosti ili logiranje pomoću korisnič-kog računa. Na području osiguranja je to čak i lakše jer tražimo identifikaciju klijenta na svakom koraku.

INFORMACIJE O KLIJENTIMAU svakoj prilici, na bilo kojem kanalu - prodajnom mjestu ili poslovnici, web shopu, user portalu, mo-bilnoj aplikaciji, pozivnom centru, e-mailu i slično, mo-žemo dobiti jednu ili dvije relevantne informacije koje doprinose kreira-

Od prof ila DO OSOBE

Bez adekvatnih podataka svaki je alat za podršku marketinga neučinkovit


nju cjelokupnog pogleda na pojedinog klijenta. Ukoliko pitamo ili pratimo samo relevantne informacije koje nam omogućuju prilagođa-vanje ponude pojedinom klijentu, taj način je nena-metljiv i još više – klijent je motiviran pri dijeljenju informacija s nama jer time dobije bolju ponudu (pa možda i poklone za sudje-lovanje u obliku dodatnih točaka lojalnosti, popusta i slično). Nadalje, digitalni kanali i tehnologije nam omogućuju da ne trebamo niti pitati - pomoću web analitike i ostalih alata za testiranje i feedbacka često je dovoljno samo promatrati ponašanje korisnika. Tehno-logijom uspješno rješavamo sistematično snimanje poda-taka o pojedinom klijentu na jednom mjestu. U Valiconu smo razvili rješenje Smart Profiler koje pametnim al-goritmom snima podatke na različitim točkama kontakta kroz vrijeme, što znači samo relevantan podatak u poje-dinoj prilici. Svaki klijent dobije pitanje prilagođeno onome što već znamo ili još ne znamo o njemu. Kada je klijent identificiran ID-jem kartice lojalnosti, logiran web shop ID-jem ili kori-sničkim ID-jem, podaci se bilježe putem jedinstvenog ID-ja na jednom mjestu - u CRM ili neku drugu bazu kupaca. Takav profil klijenta uključuje podatke koji ga definiraju kao lead za neku ponudu ili proizvod te kao

target za personaliziranu kampanju.

PROFILIRANJE U OSIGURANJUProfiliranje klijenata u osi-guranju predstavlja rješenje za brže postignuće na po-dručju upsella i cross-sella novih proizvoda i paketnih ponuda. Kako poticati pro-daju tih proizvoda korište-njem novih informacija o pojedinome klijentu? Za po-četak trebamo izabrati ciljnu grupu. Ukoliko već imamo postojeće korisnike ciljnog proizvoda za prodaju, treba-mo analizirati njihov profil – kakvi su ti osiguranici i koji je bio njihov motiv za

odluku. Na osnovu tih infor-macija dobivamo profil cilj-nog klijenta. Profil se sastoji od indikatora koje ćemo prikupiti putem pitanja na različitim točkama kontakta ili interakcije s klijentima: kod posjete u poslovnici, kad se osiguranik logira na korisnički portal, web shop ili mobilnu aplikaciju (ako pružamo usluge putem tih kanala), putem e-mail poruke ili u nagradnoj igri. Na području osiguranja često postoji problem ogra-ničenog broja kontakata s klijentom jer postojeći osiguranik traži kontakt samo kada ugovori (pro-duži) osiguranje ili kontakt postoji samo putem agenta. No, kad planiramo prodajnu kampanju za neki proizvod, trebamo profilirati čim više potencijalnih klijenata u ograničenom razdoblju. U tom slučaju je dobro da se poslužimo promotivnom kampanjom za prikuplja-nje kontakata, npr. e-mail adresa koje u nastavku (svakako prema dozvoli) možemo koristiti kao ka-nal profiliranja.U nastav-ku profiliranja dobijemo

odgovore koji otkrivaju interes za kupnju na osnovu kojih možemo napraviti profil kupaca za targetiranje. Taj profil onda tražimo u bazi postojećih kupaca. Ako neki indikatori koji definira-ju profil ciljnog osiguranika već postoje u bazi stranaka, možemo ih uključiti analiti-kom. Na taj način dobijemo točno definirane targete s većom vjerojatnošću da ih konvertiramo u kvalificirane leadove, što nam smanjuje troškove kampanje. Du-goročno takvo profiliranje

koristimo za obogaćenje profila u CRM bazi s ciljem pove-ćanja lojal-nosti i rasta

vrijednosti pojedinog kup-ca. Za snimanje podataka koje trebamo sakupljati ili popuniti da napravimo pro-fil kupaca svaka kompanija koristi kanal gdje ima najvi-še kontakata i način koji je kupcu najmanje nametljiv. U klasičnim trgovinama na prodajnom mjestu najbolji je način tablica pored bla-gajne. Nakon prodajne tran-sakcije kupac je pozvan na sudjelovanje u tablici gdje ga još čekaju pitanja s jed-nostavnom aplikacijom za unos podataka. Kupcima za

sudjelovanje uvijek zahva-ljujemo poklonom odnosno putem neke pogodnosti. Na taj način prilagođeno rješe-nje za pojedinu kompaniju omogućuje optimizaciju marketinških djelatnosti, posebno direktnog marke-tinga, a također i distribucije marketinškog budžeta u različite prodajne i komuni-kacijske kanale. Za prodaju to znači smanjenje akvizicij-skih i lead generation troš-kova, kao i generiranje cro-ss-sella i upsella. Takav na-čin udruživanja informacija o svakom kupcu na jednom mjestu rješava i problem IT-a na području podrške marketingu kod CRM su-stava, analitičkog CRM-a i automatizacije campaign managementa. Osiguranje i trgovina nisu jedini sek-tori koji koriste vrijednost profiliranja kupaca. Izazove postizanja boljih prodaj-nih rezultata profiliranjem mogu rješavati svi sektori usluga koji upravljaju od-nosima s identificiranim kupcima: e-trgovina, finan-cijski, telekomunikacijski, energetski te uslužni sektor, digitalni mediji te svi ostali članski, odnosno klubovi (udruženja) lojalnosti.

Kupcima uvijek zahvaljujemo poklonom odnosno putem neke pogodnosti

Petra OseliVALICON

ljubazan i nenametljivkontakt s kupcem treba biti

Standardni podaci = KONTAKT• muškarac• 47 godina• ima 2 djeteta - 16 i 26 godina• ima auto osiguranje

Profilni podaci - LEAD• kod konkurencije ima životno osiguranje• posjeduje vikendicu, živi u iznajmljenom smještaju• bavi se sportom (trčanje, tenis)• ima malenog unuka• dva puta godišnje posjećuje toplice• ukupna vrijednost za osiguranja godišnje: 100 €

Standardni podaci u bazama kupaca vs. profil kupca (primjer za osiguravajuće društvo)


Strateško planiranje

Različite tendencije u okruženju i na tržištu zahtijevaju drukčije reakcije trgovinskog poduze-ća. Iako bi stoga svakodnevno

trebali biti zaokupljeni budućim vremenom, mnogi se odgovorni me-nadžeri u trgovini neobjašnjivo po-našaju u duhu izjave Scarlett O’Hara u slavnom filmu “Zameo ih vjetar”: “O tome ću misliti sutra. Sutra je novi dan.” No, najnovija istraživanja pokazuju da promišljanju o buduć-nosti menadžeri posvećuju svega 14 minuta u prosječnom radnom danu! Želimo kazati kako su sudbinska pi-tanja za trgovinsko poduzeće vezana uz pojam vođenja (leadershipa), a briga o poslovnim procesima uz po-jam upravljanja (managementa). Pre-ma općem kontingentno-teorijskom modelu, vođenje je usredotočeno na povećanje razine efektivnosti poslo-vanja, temeljenog na međuutjecaju menadžmenta i okruženja tj. na “či-nidbu pravih stvari” (npr. otvaranje vlastite prodajne mreže na novom tržištu). S druge strane, operativno

upravljanje procesima teži povećanju razine efikasnosti poslovanja putem međuzavisnosti resursa poduzeća i menadžmenta, tj. “činidbom stvari na pravi način” (npr. organizacija rada i prilagodba obavljanja operacija lokal-nim specifičnostima novog tržišta).

VOĐENJE VS. UPRAVLJANJEKada menadžer igra ulogu vođe smatra se uspješnim onda kada po-slovna jedinica koju vodi ili podu-

zeće u cjelini, čine stvari na drukčiji i konkurentski način, a zaposlenici promijene svoje ponašanje kako bi postigli najvažnije i dugoročne po-slovne ciljeve. Tome nasuprot, kada menadžeri vode operacije, o uspjehu govore onda kada se poslovni pro-

cesi provedu na vrijeme, u okviru planiranog proračuna i uz ostvarenje pragmatično isplaniranih ciljeva. Ova dihotomija počiva na različitim polaznim pristupima i ciljevima što poslovna zajednica često suštinski ne shvaća. Problem je što menadžeri ne žele ili ne znaju istodobno igrati zahtjevnu ulogu homo duplexa: vođe i izvršnog operativca. Kada neposredno prije otvaranja trgovačkog centra IKEA na istoku Zagreba, vlasnik Emmezete istodob-no odluči proširiti prodajnu mrežu, ali i zaključiti poslovanje Kike u Hrvatskoj da bi adekvatnije parira-li švedskom lancu, onda je riječ o sjajnom primjeru vođenja. Naravno, ishod je neizvjestan što su na našem tržištu već iskusili Bricostore, Bau-max ili OMV. Krah hrvatskog trgo-vačkog lanca Pevec i njegov postupni oporavak, preuzimanje Mercatora (od strane Agrokora) ili ekspanzija online trgovina H&M-a i britanskog Nexta, ilustriraju koliko je važna funkcija vođenja.Veliki broj trgovinskih organizacija je danas u problemima jer su rukovodi-telji previše zaokupljeni upravljanjem poslovanjem, a premalo vodstvom. U najmanju ruku se stoga čini da bi menadžeri - poput boga Janusa s dva lica – morali imati dva divergentna pristupa pri vođenju trgovinske or-ganizacije. Čuvajući jednom rukom usklađeno funkcioniranje postojećeg

MENADŽERI lideri

Prof.dr.sc. Davor PerkovPerkov savjetovanje d.o.o.

Krah hrvatskog trgovačkog lanca Pevec i njegov postupni oporavak, preuzimanje Mercatora (od strane Agrokora) ili ekspanzija online trgovina H&M-a i britanskog Nexta, ilustriraju koliko je važna funkcija vođenja

Menadžeri trebaju igrati zahtjevnu ulogu homo duplexa: vođe i izvršnog operativca

14 minuta


sustava poslovnih procesa, s drugom bi rukom istodobno trebali stvarati uvjete pod kojima će njihovi surad-nici/zaposlenici pozitivno reagirati na događaje i trendove u vanjskoj okolini. Dva obilježja pobjedničkog vođenja jesu ambiciozni ciljevi za postignuće kojih je potrebno vrhunsko umijeće motiviranja, ali i natprosječna operativna djelotvornost.

SNAŽNO VODSTVOVođenje je komplek-san, moralni odnos među ljudima, ute-meljen na povje-renju, obvezi,

predanosti, osjećajima i sudioništvu u viziji perspektivne i pozitivne budućnosti. Dok su jaki brendovi magnet za potrošače, snažan vođa privlači zaposlenike i druge dionike. Uspijeva pretvoriti maštu u zbilju, postići ciljeve provodeći promjene, ne zapada u letargiju i pesimizam, razmišlja kreativno i out of the

box, razumije proces, faze i otpo-re promjenama, te stvara još bolje sljedbenike od sebe. Znate li priču o samuraju Nobunagi? Odlučio je napasti nadmoćnog neprijatelja i vjerovao da će pobijediti. No, njego-vi vojnici su bili preplašeni. Zato se prije bitke uputio u svetište Shinto i kazao: Nakon molitve bacit ću nov-

čić. Padne li pismo, pobijedit ćemo. Padne li glava, izgubit ćemo! Sudbi-na nas drži u svojoj ruci! Nobunaga uđe u hram, pomoli se i baci novčić. Padne pismo. Vidjevši to, vojnici željno krenu u borbu i potuku ne-prijatelja. Nitko ne može promijeniti sudbinu, reče njegov zamjenik dok

su slavili pobjedu. Zaista ne može, od-govori Nobunaga, pokazujući novčić koji je imao pismo s obje strane. Vođenjem se odgo-vora na pitanje: što želimo ostvariti? Podrazumijeva sva-

kodnevne promjene, rizike, viziju, kreativnost i izazove pa nema rutine niti “sigurne zone” (lagodnog stanja s poznatim detaljima). Operativno upravljanje procesima pronalazi odgovor na pitanje: kako na najbo-lji način ostvariti ono što želimo? Menadžment upravlja unutar kor-porativnog okvira da bi se postigli određeni ciljevi. Teži se produktiv-nosti ljudi i optimalnom korištenju resursa, te rješavanju problema i konflikata. Razlika se može istaknuti i ovom mišlju spisatelja Elwooda Chapmana i Sharon Lund O’Neila: Možete biti izvrstan menadžer a da ne postanete dobar vođa, no ne možete biti izvrstan vođa ako niste prethodno bili dobar menadžer. Središnja funkcija vođenja u su-vremenoj trgovinskoj djelatnosti je pomoći ljudima da prikupe hrabrost za preispitivanje stvarnosti! Valja se istodobno trostruko suočiti sa zbiljom, utvrđujući jazove između: a) željenih vrijednosti i sadašnjih; b) kompetencija (talenata) i tržiš-nih zahtjeva; c) prilika na tržištu i sposobnosti da ih se iskoristi. Vođe osiguravaju ispravan smjer što često znači postavljanje pravih pitanja (prije nego nuđenje odgovora). Mo-biliziranje zaposlenika da se uhvate u koštac s teškim izazovima i uvode promjene, određuje posao vođe u novoj ekonomiji. Mnogo je stvari na ovome svijetu vri-jedno muke i boli. Biti vođa je jedna od njih. No, da bi netko bio vođa i zadobio poštovanje kolega, suradnika i zaposlenika mora ponajprije željeti to postati.

14 minuta vrijeme koje menadžeri dnevno posvećuju promišljanju o budućnosti

Rukovoditelji su previše zaokupljeni upravljanjem poslovanjem, a premalo vodstvom



GORKE BRIGE industrije

Hrvatsko tržište ima snažan potencijal s obzirom na tradicionalno veliku potrošnju jakih alkoholnih pića i know-how domaćih kompanija, no iz industrije upozoravaju na maćehinski odnos države koji za posljedicu ima to da se sektor jakih alkoholnih pića

nalazi pred potpunim slomom

Jaka alkoholna pića konzumiraju se u cije-lome svijetu, no prema prosječnoj potrošnji

ipak prednjači područje Europe. Osobito se to od-nosi na republike bivšeg Sovjetskog Saveza te zemlje istočne i središnje Europe. U tom pojasu nalazi se i Hrvatska. Prosjek potrošnje alkoholnih pića na global-noj razini iznosi 6,2 litre po stanovniku pri čemu se potrošnja alkohola per capita definira kao količina alkohola u litrama čistog al-kohola te uključuje podatke o redovnoj prodaji na koju se dodaje procijenjena koli-čina ilegalne distribucije. U tom smislu, prema zadnje dostupnim podacima iz izvješća Svjetske zdravstve-ne organizacije (WHO)

objavljenima u svibnju ove godine, najveći potrošači alkohola su Moldavci s 18,2 l po stanovniku, a nakon njih slijede Česi s gotovo 2 l manje. U vrhu su i stanov-nici Luksemburga s 15,3 l,

potom Latvijci s 13,2 l te Rumunji s 12,7 l. U okviru izvješća WHO-a spominje se i Hrvatska te se navodi kako je potrošnja alkohola u našoj zemlji smanjena sa 16 l, koliko je iznosila 1990. godine, na oko 12 litara u 2012. godini. No, i po tom prosjeku ostajemo u gornjem domu zemalja koje imaju izrazito visoku razinu konzumacije alko-holnih pića.

TRŽIŠNA REALIZACIJAS obzirom na tradiciju i du-gačku povijest industrijske proizvodnje, jasan je za-ključak kako Hrvatska kao tržište ima veliki potencijal u sektoru jakih alkoholnih pića. Vodeći proizvođači, koji čine 95% tržišta, oku-pljeni su u okviru Gospo-

darsko inte-resne udruge proizvođača pića Hrvatske (GIUPPH). Tvrtke iz sastava ove

udruge u 2013. su godini ostvarile ukupnu realiza-ciju (obuhvaća prodaju na domaćem tržištu i izvoz), u iznosu od 11,38 milijuna litara jakih alkoholnih pića što je rast od 5% u odno-

su na godinu prije. Od toga je na domaćem tržištu pro-dano 7,4 mi-lijuna litara, dok je preostalih 3,9 milijuna litara pla-sirano na inozemno tržište. Proizvodnja jakih alkoholnih pića lani je iznosila 10,9 milijuna litara i bila je 4% veća u usporedbi s prethodnom godinom. Osim rasta ukupne re-alizacije i proizvodnje, u prošloj je godini još snažnije porastao uvoz. Tako podaci Državnog zavoda za statistiku po-kazuju da je u 2013. go-dini u Hrvatsku uvezeno 6,29 milijuna litara jakih alkoholnih pića (14% više nego u 2012.), pri čemu je vrijednost uvoza iznosila 34,82 milijuna američkih dolara, što je 33,5% više nego u godini ranije. Istodobno, iz Hr-vatske je pritom izvezeno

Proizvodnja jakih alkoholnih pića lani je porasla za 4% na 10,9 milijuna litara


4,45 milijuna litara jakih alkoholnih pića ili 3% više, a vrijednost izvoza dosegla je 15,02 milijuna dolara, odnosno 11% više nego u 2012. godini. Pozitivni trendovi nisu se prelili u 2014. godinu jer je u prvih devet mjeseci proizvedeno 7,1 milijuna litara, što je 9% manje nego lani, a ukupna realizacija je 13% manja nego što je bila u istom raz-doblju prošle godine. Inače, vodeći domaći proizvođač jakih alkoholnih pića je Badel 1862, a nakon njega slijede Maraska, Zvečevo, Vinoplod i Dalmacijavino.

PROBLEM TROŠARINEIz interesne udruge pro-izvođača poručuju kako najveći problem u sektoru jakih alkoholnih pića pred-stavlja obračun i naplata trošarine. “Činjenica da je proizvođač trošarinski obveznik koji u određenom roku, sukladno zakonskim propisima, mora platiti tro-šarinu, neovisno od toga je li naplatio svoj proizvod ili ne, stvara nepremostive po-teškoće našim proizvođa-čima”, navodi Jasna Čačić,

direktorica GIUPPH-a. Situacija na tržištu je takva da kupci imaju rokove plaćanja prema dobavljačima od 60 dana, no analiza GI-UPPH-a je otkrila da se u tom roku naplati manje od 15% duga. Naplata preostalih po-traživanja traje obično 180 dana, a svaka ranija naplata od tog perioda predstavlja dodatni po-pust koji ide na trošak proizvođača. “Tu se u praksi stvara veliki pro-blem tekuće likvidnosti kod svih domaćih proi-zvođača jer su rokovi za obveze plaćanja prema Carinskoj upravi u od-nosu na rokove naplate vlastitih potraživanja

30 dana kraći. Tako je uobi-čajena situacija u Hrvatskoj da proizvođači, unatoč nenaplati svojih proizvoda, državi moraju podmiriti dugovanja za trošarine.

“Upravo to je i glavni razlog zbog kojeg se danas sektor jakih alkoholnih pića nalazi pred potpunim slomom”, upozorava direktorica GIU-PPH-a. Ona dodaje kako je Udruga u nekoliko navrata predlagala Ministarstvu financija promjenu Zakona o trošarinama na način da se obračunata trošarina plaća u roku od 60 dana od dana nastanka obveze obračunavanja, ali ti napori nisu urodili plodom. “Iako prihvaćanje ovog našeg prijedloga ne bi trenutno riješilo probleme u sektoru jakih alkoholnih pića, omo-gućilo bi barem jednake uvjete na tržištu. Ono što bi riješilo probleme naših proizvođača jest plaćanje državi po naplati vlastitih potraživanja, odnosno uvo-đenje financijske discipline u poslovanje gospodarskih subjekata”, ističe Čačić.

DOMAĆA PROIZVODNJAOsim toga, prošla je godi-na za domaći proizvodni sektor bila izazovna i zbog pristupanja Europskoj uniji jer se značajno promijenila ponuda, posebno u malo-prodaji kategorije. “Vjeru-jemo da će, nakon prvotne ekspanzije različitih vrsta proizvoda u svim cjenov-nim skupinama, na tržištu opstati samo oni s dobrom kvalitetom i snažnim bren-dom”, navode iz Badela 1862, tvrtke koja u domaćoj konkurenciji na hrvatskom tržištu ima oko 50% udjela,

dok u izvozu taj udio raste na oko 70%. Na ukupnom tržištu Hrvatske Badel na-stupa ne samo s vlastitim brendovima, već i s ponu-dom brendova svjetskih

dobavljača među kojima su najpozna-tiji Bacardi, Martini, Bombay Gin, Underberg,

Sierra Tequila, Grey Goo-se, Dewar’s Whisky, Marie Brizard, Pitu i Otard Co-gnac. Iz tvrtke ističu kako branša jakih alkoholnih pića prati ukupnu situaciju u gospodarstvu. “Turistič-ka sezona, za koju se svi pripremamo, ove je godine uslijed lošijeg vremena po-dbacila u rezultatima pa se to odrazilo i na ukupnom plasmanu”, kaže Sanja Ku-nić, direktorica marketinga i inovacija Badela 1862. Ova tvrtka na tržištu nudi petnaestak brendova u više od 70 standardnih SKU-a (isti proizvod u različitim volumnim pakiranjima). Najpoznatiji su Badel Prima Brand, koji je vodeći brend u cijeloj kategoriji jakih alkoholnih pića, te Badel Pelinkovac, najpoznatiji hrvatski pelinkovac s tradi-cijom dugom 150 godina.

U segmentu bijelih pića Badel u vlastitom portfelju ima Vigor vodku, najpro-davaniju hrvatsku vodku, te premium vodku Svarog, dok je Badel Stara šljivovica tijekom godina postala svo-jevrstan simbol Hrvatske u kategoriji šljivovica. Uz navedene brendove Badel nudi vjerojatno najpoznati-ju ultra premium vodku na svijetu - Grey goose, a od

ostalih brendova u tvrtki kao najvažnije još spominju Badel domaći, Svatovski kruškovac i Badel Lavov. Vodeći izvozni brend tvrt-ke je Badel stara šljivovica koja se izvozi u više od 20 zemalja pri čemu zemlje regije predstavljaju ključna izvozna tržišta. Pored toga, za tvrtku su vrlo značajna tržišta zapadne Europe, tradicionalno Njemačka i Austrija, a rast se bilježi i na dalekim tržištima SAD-a, Kanade, Australije i Kine. O trendovima koje očeku-je u idućoj godini Kunić ističe kako je Badel 1862 kao lider u kategoriji pred konstantnim izazovima i pritiscima konkurencije za obranu pozicija te očekuje kako će i 2015. biti jednako izazovna kao i nekoliko posljednjih godina.

NAJPRODAVANIJI UVOZNI BRENDS tim se slažu i u tvrtki G3 Spirits koja na hrvat-skom tržištu distribuira niz poznatih brendova iz segmenta jakih alkoholnih pića. “U posljednje tri go-dine ukupna konzumacija alkoholnih pića u Hrvatskoj stagnira, ali je zamjetan rast uvoznih pića, uglavnom zahvaljujući Jägermeisteru i viski segmentu, jedinom

segmentu koji bilježi porast kon-zumacije i to vrlo značajan. Vidljiv je i porast konzu-

macije super premium pića, ali cijeli segment ima za sada vrlo malu bazu”, pojašnjava Davor Dujmo-vić, Marketing Manager u ovoj tvrtki. U portfelju G3 Spiritsa posebno mjesto zauzima brend Jägerme-ister, najpoznatiji biljni liker na svijetu. O globalnoj popularnosti ovog brenda najbolje govore brojke iz prošle godine: prisutan u

potrošnja alkohola po stanovniku u Hrvatskoj

Proizvođači žele da se plaćanje državi obavlja po naplati vlastitih potraživanja

Vrijednost uvoza u 2013. bila je za 35,5% veća nego u godini ranije

12 l


Jaka alkoholna pićaviše od 100 država, ukupno prodano 92,2 milijuna boca (0,7 l) te zauzima 7. mjesto na listi top 100 premium brendova u kategoriji alko-holnih pića. U Hrvatskoj je Jägermeister 2013. završio s prodanih 943.314 boca (0,7 l), što je gotovo dvostruko više od drugoplasiranog inozemnog alkoholnog pića na hrvatskom tržištu. Pozi-tivan trend nastavlja se i u ovoj godini kada se očekuje rast prodaje od značajnih 10%. “Nakon prvih devet mjeseci prodaja Jäger-meistera je iznosila oko 800.000 0,7 l boca. Očeku-jemo da će u 2014. Jäger-meister ponovno premašiti magičnu brojku od milijun prodanih boca”, najavljuje Dujmović te pritom dodaje kako je Jägermeister, uz vodeću poziciju u kategoriji uvoznih pića, na 2. mjestu

ako se gleda ukupna (do-maća i strana) konzumacija alkoholnih pića u Hrvat-skoj. Ovaj je brend dakako lider i u segmentu biljnih li-kera, a tu bi poziciju mogao dodatno učvrstiti s obzirom da je nedavno na tržište plasirana prva ekstenzija ovog likera pod nazivom Jägermeister Spice.Među ostalim brendovi-ma iz svog portfelja u G3 Spiritsu izdvajaju Hen-drick’s gin, od kojeg jako puno očekuju u narednim godinama te su duboko uvjereni da će postati bu-duća zvijezda njihovog asortimana. Nadalje, važno mjesto zauzimaju i viskiji - Glenfiddich single malt viski, Tullamore Dew irish viski te Grant’s scotch viski, a vrijedi istaknuti i Roner Williams - lidera u segmen-

tu uvoznih viljamovki, Ca-rolans cream liker te Skyy votku. Upitan što očekuje od iduće godine Dujmović je mišljenja kako će kreta-nja u 2015. uvelike ovisiti

o ukupnoj situaciji na tržištu i eko-nomiji, no da su objektivne prognoze uglavnom

negativne. “Unatoč tome, a na bazi ovogodišnjih prodajnih rezultata i plani-ranih marketinških akcija, u sljedećoj godini očeku-jemo daljnji rast prodaje Jägermeistera. Kako tajna uspjeha Jägermeistera leži u velikoj prepoznatljivosti, u čemu jako bitnu ulogu ima i činjenica da je riječ o brendu s najvećim brojem marketinških aktivnosti u Hrvatskoj – oko 1.000 godišnje, definitivno plani-ramo nastaviti s tom prak-som”, zaključuje Dujmović.

SIMBOL PREMIUM SEGMENTACoca-Cola HBC Hrvatska zastupa proizvode tvrt-ki Brown-Forman, The Edrington group i Remy Cointreau. Najvažniji pro-izvodi u ponudi su viskiji Jack Daniel’s i The Famous

Grouse, liker Southern Comfort, brendi Metaxa i Remy Martin konjak. Jedan od brendova po kojem se prepoznaje cijela kategorija jakih alkoholnih pića je premium viski Jack Da-niel’s. Bez obzira na svoj cjenovni položaj (cijena mu je 50% viša od prosjeka u kategoriji) prodaja Jack Daniel’sa u posljednjih pet godina bilježi dvoznamen-kasti rast te je ovaj brend krajem 2013. postao jedan od količinskih predvodnika na tržištu u cijeloj kategoriji viskija. “Jack Daniel’s kod potrošača jakih alkoholnih pića ima status proizvoda

koji vrijedi da se za njega plati više – status jedne od najvrednijih svjetskih marki današnjice, na koji utječe i njegova duga po-vijest i ostavština”, kaže rukovoditelj službe za jaka alkoholna pića Coca-Cole HBC Hrvatska Ivica Skočić te dodaje kako su potroša-čima ove godine ponudili i Jack Daniel’s Tennessee

Honey, novi svjetski popu-larni proizvod koji upotpu-njava ponudu i otvara nove prigode za konzumaciju, a tijekom zimskoga razdoblja u ponudi je i Jack Daniel’s Winter Jack, punč koji se pije zagrijan. U ovoj tvrtki ističu kako je u 2014. na-stavljen trend rasta unatoč lošijoj turističkoj sezoni. Uz to, primjetan je daljnji pad kupovne moći koji se očituje i u rjeđim posjeti-ma ugostiteljskim objekti-ma i u manjoj potrošnji pri posjetu. “U kanalu prodaje na malo bilježi se povećanje kupnje s obzirom na to da je sve više kućnih druženja

i više prigoda za pokla-njanje jakih alkoholnih pića. Katego-rija premium alkoholnih

pića ima povoljnije kretanje nego jeftinija pića”, ističe Skočić. U sljedećoj godini u Coca-Coli očekuju na-stavak pozitivnih kretanja pri čemu priliku za rast vide u daljnjem obrazova-nju potrošača i stvaranju navika konzumiranja mije-šanih pića i koktela uz isti-canje važnosti odgovorne konzumacije.

Kategorija premium alkoholnih pića ima povoljnije kretanje nego jeftinija pića

Najveći problem u ovom sektoru predstavlja obračun i naplata trošarine


Čestit Božić i veselu Novu

godinu želi vam redakcija

magazina i portala

Ja TRGOVAC

www.jatrgovac.hr


66 Studeni - Prosinac 2014.

Analizu pripremila:Šima Katić

BLAGI PAD tržišta

Jaka alkoholna pića u proteklih su godinu dana zabilježila pad prodanih količina za 5,21%, dok je vrijednost prodaje istodobno smanjena za 5,85%

U zadnjih 12 mjeseci (listopad 2013. – ru-

jan 2014.). na hr-vatskom je tržištu prodano blizu 4,9 milijuna litara jakih alkoholnih pića u ukupnoj vrijednosti od 445,3 milijuna kuna. Pritom je kategorija zabilježila pad prema oba parame-tra: količinska prodaja sma-njena je 5,21%, a vrijednosna 5,85%. Navedeni podaci o prodaji ne obuhvaćaju vele-prodaju (diskonte pića), cash&carry, diskontne trgovine (Lidl) i ugostitelj-stvo. Vodeći proi-zvođači u kategoriji jakih alkoholnih pića su Badel 1862 (Prima Brand, Pelinkovac, Vi-gor...), Diageo (Johnnie Walker, Smirnoff, Bai-leys, Captain Morgan, Gordon’s...), Maraska (Maraschino, Cherica, Pelinkovac, Bratsky...), Mast-Jägermeister (Jä-germeister), Pernod

Kategorija jakih alkoholnih pića uključuje:LIQUERS - LIKERI: Likeri su proizvodi na bazi žestokih pića kao što su brandy, cognac whisky, s raznim dodacima kao što su trave, začini, voće, orašasti plodovi, vrhnje... U ovu kategoriju spadaju krem-likeri (mješavina jakog pića i mliječnog vrhnja s dodatkom npr. čokolade ili meda) i biljni likeri (zaslađena i gorka jaka pića s npr. travama, medom ili vrijeskom).

BRANDY / COGNAC - VINJACI: Brandy je jako alkoholno piće dobiveno destilacijom vina. Prema zakonskoj regulativi samo se brendi iz francuske pokrajine “Cognac” smije zvati tim imenom. Uvriježen je i naziv vinjak.

WHISKY / WHISKEY - VISKI: Jako alkoholno piće dobiveno destilacijom prevrelog ili neprevrelog ječma, kukuruza, raži ili mješavina dvaju ili svih navedenih biljaka. Označavaju se sukladno vrsti i geografskom podrijetlu - kanadski, škotski/scotch, irski, velški, bourbon.

VODKA - VOTKA: Votka se može proizvesti od raznih sirovina: žitarica, krumpira, melase... Zahvaljujući procesu destilacije to je bistro i relativno bezmirisno jako piće. U kategoriju spadaju i sve vrste votke s okusima limuna, naranče, šumskog voća, papra, trava, a koje su obično deklarirane kao “coctail” votke ili “liquer” vodke.

SCHNAPPS - RAKIJE: Obuhvaćaju sva jaka pića koja se dobivaju destilacijom fermentiranoga voća, žitarica ili krumpira. Rakije su dostupne u različitim okusima/kombinacijama okusa: travarice, medovače, jabukovače i sl.


Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog

poštivanja zakonske zabrane oglašavanja

duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića.


Jaka alkoholna pićaRicard (Ballantine’s, Cana-dian Special Old....) i Zve-čevo (Zvečevo pelinkovac, Barun...). Bitno je naglasiti kako su proizvođači nave-

deni abecednim redom, a od robnih marki spomenu-te su samo one poznatije. Prema vrsti proizvoda naj-veći udio u kategoriji imaju gorki likeri s 23%, a zatim dolaze vinjak (18%), vot-ka (16%), te likeri (13%) i viski (8%), dok po 7% udjela zauzimaju rakija, rum i ostala jaka alkoholna pića. Gledano prema koli-činskoj prodaji, najvažniji

kanal prodaje jakih alkohol-

nih pića su supermarketi s 36% udjela. Potom do-laze tri formata sa sličnim udjelima: velike trgovine mješovitom robom (18%),

hipermarketi (17%), sred-nje trgovine mješovitom robom (16%). Listu zaklju-čuju male tr-

govine mješovitom robom s 8%, kiosci s 3% te benzin-ske postaje s 1% udjela u prodaji kategorije.

RUM – RUM: Rum je jako alkoholno piće dobiveno destilacijom soka šećerne trske. Može biti svijetao (bijeli), smeđi ili zlataste boje.

GIN / GENEVER – DŽIN: Džin je jako piće dobiveno od zrnja žitarica ili na bazi melase uz dodatak smjese kleka i drugih biljaka. Melasa je tamni sirup, nusproizvod u proizvodnji šećera. Pored ostalog, služi i kao sirovina u proizvodnji alkoholnih pića. Višekratnom destilacijom džin postaje bezbojan. U nekim slučajevima dodaje mu se okus limuna, naranče i sl. U ovu kategoriju ne spada takozvani “Sloe Gin” koji je zapravo liker, te gotovi kokteli na bazi džina.

PRE-MIX ALCOHOLIC DRINKS - MIJEŠANA PIĆA NA BAZI ALKOHOLA: Uključuju sva alkoholna pića različitih okusa nastala miješanjem poznatih alkoholnih pića s voćnim sokom, sodom ili gaziranom vodom.

VERMOUTH – VERMUT: Vermut je vino s većim postotkom alkohola od običnog stolnog vina, posebnog mirisa, koje potječe od cvijeća, trava ili začina. Kategorija uključuje četiri vrste vermuta: slatki ili crveni (rosso), bijeli (bianco), suhi (secco) i rose. Kategorija ne uključuje likere na bazi vina, pjenušava ni desertna vina.

TEQUILA – TEKILA: Tekila je jako alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom agave i tipična je za Meksiko.

ANISEED BASED LIQUOR - ANIS (ALKOHOLNI LIKER NA BAZI ANISOVOG SJEMENA): Ovo su likeri na bazi anisovog sjemena (tipični predstavnici su ouzo ili mastika). Anis se proizvodi destilacijom ili fermentacijom sjemenki biljke anis ili njegovim namakanjem u neutralnom alkoholu. Proizvodi mogu biti slatki ili suhi, slabi ili vrlo jaki.

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

17

36

16

18

831

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja)

listopad 2013. - rujan 2014.

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

Hipermarketi (2501 m2 +)

Supermarketi (301 - 2500 m2)

Benzinske postaje

Kiosci

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

Izvor: Nielsen

Gorki likeri

23%Vinjak

Votka

Likeri

Viski

Rakija

18%

16%

13%

8%

7%Rum

7%

ostala JAP

7%

Podjela prema vrsti proizvodalistopad 2013. - rujan 2014.

JAKA ALKOHOLNA PIĆA listopad 2013. - rujan 2014.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (litara) 4.895.020 -5,21%

Vrijednosna prodaja (kuna) 445.308.810 -5,85%

Prodaja jakih alkoholnih pića po kanalima maloprodaje je dosta ujednačena

69Studeni - Prosinac 2014. www.jatrgovac.hr Valentić d.o.o. , Savska cesta 1A, Jelkovec, 10360 Sesvete - Zagreb

Tel: +385/1/213-888, Fax: +385/1/2013-999, E-mail: [email protected], Web: www.valentic-drinks.com

Vaš pouzdan partner i dobavljač

Osnovana s ciljem da u svakom tre-

nutku bude dostupna širem krugu HoReCa i Retail kupaca u se-gmentu prodaje alko-holnih pića kao i vina i sokova, tvrtka danas u potpunosti ispunjava zacrtani plan. Za razli-ku od samih početaka djelovanja, kada je prodaja uglavnom bila bazirana na sokovima u HoReCa segmentu, s vremenom tvrtka Valentiću zastupstvo dobiva sve veći broj brendova alkoholnih pića iz brojnih zemalja, pa tako danas zastu-pamo proizvođače iz Nizozemske, Španjol-ske, Italije, Njemačke,

Austrije, Slovenije, Francuske itd.

RAST I ŠIRENJE Od 2012. godine, kada je sjedište tvrtke i njen skladišni prostor pre-seljen na novu lokaciju, otvorile su se moguć-nosti za širi asortiman jer skladišni prostor raspolaže s oko 1500 paletnih mjesta od čega je više od trećine u režimu trošarinskog skladišta. Samim time, malo po malo tvrtka Valentić zauzima vrh ljestvice u prodaji al-koholnih pića i vina, a kao pouzdani dobavljač za mnoge hrvatske ma-loprodajne i velepro-dajne lance te gotovo

sve kvalitetnije trgova-ce pićima u Hrvatskoj i to u mnogo širem segmentu nego što je zastupnički asortiman, svakodnevno potvrđu-jemo da smo ozbiljan takmac i partner na hrvatskom tržištu. Kao glavne ciljeve , direktor i vlasnik tvrtke, Goran Valentić ističe: - Daljnje pozicioniranje zastupničkog programa u kafićima i restorani-ma diljem zemlje, - Učvršćivanje suradnje i daljnja izgradnja po-zicija s velikim trgovač-kim lancima, - Iskorak i plasiranje pojedinih proizvoda u susjedne zemlje i ze-mlje EU.

Tvrtka Valentić d.o.o iz Sesveta na hrvatskom tržištu je prisutna već 20 godina

Mir i dobro te čestit Božić i Novu 2015. godinu svim poslovnim partnerima kao i svim poznavaocima dobre

kapljice želi tvrtka Valentić d.o.o.

VLASTITI BREND INCANTO S posebnim zadovoljstvom obavještavamo vas da smo nedavno ostvarili suradnju s domaćim proizvođačem rakija i likera, tvrtkom “Fructus” iz Orahovice, investirajući u kompletan brend “INCANTO”, kako bi ostvarili višegodišnju želju za plasiranjem domaćeg i k tome vlastitog brenda. Brend INCANTO (lat. očarati, opčiniti) naziv je ekskluzivne kolekcije voćnih vina i likera. Spoj visoke kvalitete te luksuzne i vrhunski dizajnirane ambalaže, čine ovu kolekciju doista atraktivnom kao gastronomski proizvod, ali i kao jedinstveni poklon. Mnogobrojne nagrade za kvalitetu, dizajn i inovaciju s raznih svjetskih sajmova i natjecanja samo su dokaz kako je INCANTO spoj vrhunskih rezultata iz spomenutih područja. Za cjelokupan dizajn brenda INCANTO zaslužna je renomirana agencija Bruketa&Žinić. Voćni likeri brenda INCANTO proizvode se isključivo od voća prve klase, koje se brižljivo bira i sortira prije početka prerade. Visoka kvaliteta proizvoda proizlazi iz činjenice da se likeri proizvode po staroj recepturi, na potpuno prirodan način i ne dodaju se nikakvi aditivi. Višemjesečnom maceracijom, odnosno odležavanjem svježeg voća u vrhunskom destilatu, postiže se posebna aroma koja neodoljivo podsjeća na tek ubrane svježe plodove. Kao i voćni likeri, voćna vina brenda INCANTO proizvode se od voća visoke kvalitete. Da bi se u vinu zadržale sve karakteristike voća, kao i arome, fermentacija se odvija u strogo kontroliranim uvjetima. Nakon fermentacije, u proizvodnji se koristi isključivo samotok, dok se ostatak komine koristi za destilaciju. Dozrijevanje vina, kao i odležavanje, odvija se u modernim inox tankovima, a tek nakon zadovoljenog stupnja zrelosti puni se u boce. Zbog specifičnog načina proizvodnje postižu se iznimni rezultati u samoj kakvoći vina.

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog

poštivanja zakonske zabrane oglašavanja

duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića.


Jaka alkoholna pića ukupne konzumacije žestice odlazi na

“MUŠKA” KATEGORIJA popularna i kod žena

Žene imaju više afiniteta prema žestokim pićima

nego prema vinu i pivu jer je indeks penetracije samo

dva i pol puta veći kod muških konzumenata u odnosu na žene

Prema anketi o potroš-nji kućanstava koju je Državni zavod za statistiku zadnji puta

proveo 2011. godine, pro-cjenjuje se da je prosječno kućanstvo u Hrvatskoj u toj godini na alkoholna pića trošilo jednako kao na ku-povnu vodu, osvježavajuća pića i sokove, odnosno dvo-struko više nego na knjige i dvostruko više nego na ku-ćanske aparate. Od ukupne potrošnje na alkohol, 46% smo trošili na vino, 45% na pivo i 9% na žestoka alko-holna pića. Ne čudi stoga što se Hrvatsku klasificira u zemlje preklapanja vinskog i pivskog pojasa. To potvrđu-je i sveznajuća Wikipedia na kojoj se može pronaći slje-deća definicija: “Jugoistočna Europa je područje pre-klapanja pivskog i vinskog pojasa pa Slovenija, Hrvat-ska, BiH, Srbija, Kosovo i Albanija pripadaju objema pojasima. Povijesno, može se reći da je kultura pijenja

piva prisutna u zemljama koje su bile pod slabijim utjecajem Rimskog carstva

te s hladnijom klimom i žitaricama kao glavnom poljoprivrednom kulturom.” Treba imati na umu i činje-nicu da nezanemariv dio kućanstava proizvodi vlasti-ta vina i žestoka pića te da bi konzumacija istih u uku-pnoj potrošnji alkohola dala vjerojatno drukčiju sliku.

OPSEŽNO ISTRAŽIVANJEGfK je tijekom 18 mjeseci (siječanj 2013. - lipanj 2014.) na dnevnoj razini pratio potrošnju svih kategorija pića izvan kućanstava s ci-ljem razumijevanja ukupne potrošnje bezalkoholnih i alkoholnih pića u Hrvat-skoj. Kategorije uključene u

istraživanje su: voda, gazi-rana pića, energetski napi-tci, sportski napitci, instant

vitaminski napitci, ledeni čaj, voćni sok, kava, mlijeko, čaj, alkohol. Posebnost metode koja

je korištena tijekom istra-živanja nije u tome koga smo istraživali nego u tome

kada i kako smo istraživali. Budući da je jedan od ciljeva bio rekonstruirati ukupne volumene izvankućne po-trošnje u kategorijama pića, svaki je dan bio jednako važan za razumijevanje dinamike potrošnje. Stoga je i metoda bila prilagođe-na svakodnevnom životu potrošača. Istraživali smo svakodnevno, na 3.000 po-trošača u jednom kvartalu

Od maloprodajnih kanala žestica se najviše kupuje u super/hipermarketima (12%)

Alkoholni pojasevi Europe

Votkin pojas Pivski pojas Vinski pojas

Izvor: Wikipedia


(ukupno 18.000 potrošača u 18 mjeseci) pokrivajući urbanu i ruralnu Hrvatsku. Metoda “The-Day-After-Re-

call” primijenjena je tako što je 60% anketa provedeno CATI metodom, a 40% CAWI metodom, što nam je omogućilo optimalnu pokri-venost svih profila potrošača, uključujući potrošače viših prihodovnih razreda. Razgo-varali smo s potrošačima u dobi od 10+ za bezalkoholna pića te 18+ za alkoholna pića, uz stroge kvote za dane u tjednu, spol, dob, urbano/ruralno, veličinu naselja itd.

RAKIJA PO TRADICIJIOko 70 tisuća punoljetnih osoba u Hrvatskoj navodi kako konzumira žestoka alkoholna pića izvan kućan-stva. Rezultati istraživanja pokazuju kako su žestoka pića i dalje “muška pića”

te da ih izvan kućanstva natprosječno konzumiraju osobe u dobi od 18 do 39 godina, visokog obrazovanja, viših prihoda, te osobe iz Dalmacije i Zagreba. Dok je indeks penetracije u pivu i vinu čak četiri puta veći kod muških konzumenata u odnosu na žene, u žestokim pićima on je dva i pol puta veći, što ukazuje na činjenicu da žene, iako u manjoj mjeri nego muškarci, imaju veći

afinitet pre-ma žestokim pićima nego prema vinu i pivu. Katego-rijom domi-niraju rakije

pa stoga ne čudi otvaranje brojnih rakijarnica posljed-njih godina kao i proširenje ponude asortimana rakija u mnogim barovima. Čak

¼ ukupne konzumacije že-stice odlazi na rakiju, slijedi vodka sa 17% te whiskey s 8%. Zanimljivo je da čak 28% žestice popijemo u razdoblju od jutra do ručka, 45% svih količina žestokih pića po-pijemo u razdoblju od jutra do večere, a 55% u kasnijim satima odnosno prilikom izlaska u noćni život. Oko 3% žestice popije se na po-slu, a 8% u parku. Čak 50% žestice za izvankućnu konzu-maciju kupujemo u kafićima/barovima/disco klubovima, svega 16% u restoranima, 12% u super/hipermarketima i 3% u malim kvartovskim dućanima (od čega većinu popijemo u zelenom okruže-nju parkova), a 2% na ben-zinskim postajama.

ukupne konzumacije žestice odlazi na

“MUŠKA” KATEGORIJA popularna i kod žena

Od ukupne potrošnje na alkohol 9% odlazi na žestoka alkoholna pića

1/4 rakiju

Odnos broja potrošača kategorije i ukupnog broja potrošača u populaciji

INDEKS PENETRACIJE PIVO VINO ŽESTOKA PIĆA

SPOLM 167 163 148

Ž 40 43 57

DOB

18 - 29 185 157 197

30 - 39 182 161 199

40 - 49 120 117 117

50 - 59 61 80 30

60+ 26 57 13

REGIJA

Zagreb 117 90 115

Sjeverna Hrvatska 81 133 79

Slavonija 102 67 101

Lika i Banovina 77 86 85

Istra, Rijeka, Gorski kotar 95 113 49

Dalmacija 108 111 138

OBRAZOVANJE

niže 26 22 9

srednje 103 98 97

visoko 143 153 163

PRIHODI KUĆANSTVA

do 450 € 55 50 56

450 € - 1.050 € 98 104 102

1.050 € - 1.450 € 129 117 118

1.450 € + 129 134 131

Ostalo

50%Rakija

Vodka

Whiskey

25%

17%

8%

Količinski udjeli i vrsta žestokih pića u izvankućnoj konzumaciji

poslije večere/u izlasku

55%između doručka i ručka

između ručka i večere

za vrijeme ručka

za vrijeme večere

prije doručka

17%

11%

9%

5%

2%

Količinski udjeli konzumacije žestokih pića ovisno o dobu dana

caffe bar

40%restoran

ostalo

super/hipermarketi

disco/trendi bar

pub

16%

15%

12%

10%

7%

Količinski udjeli izvankućne konzumacije žestokih pića ovisno o mjestu kupnje

Mladen KožićSales Manager, GfK

Izvor: GfK

Izvor: GfKIzvor: GfK


Predstavljamo

Iako su prednosti komu-nikacije između trgovaca i kupaca putem kataloga velike, takav oblik in-

formiranja sa sobom nosi i negativne strane kao što su pretrpani poštanski sandu-čići i nered koji oni stvaraju. Upravo zbog toga mlađe ge-neracije radije biraju internet kao sredstvo informiranja, no starija populacija nije sklona tomu. Uz to, čak i oni mlađi, pogotovo nakon radnog dana koji je nerijetko proveden za računalom, nisu pretjerano entuzijastični ponovno “visi-ti” pred monitorima. Upravo te loše strane letaka i računa-la čine Katalog TV odličnom alternativom. Naime, tim iz tvrtke TV Katalog došao je na jednostavniju i praktičniju ideju - pregled trgovačkih letaka putem televizije.

JEDNOSTAVNOST KORIŠTENJAKatalog TV je interaktivni televizijski kanal koji na jednom mjestu pruža sve informacije o atraktivnim akcijskim ponudama svih poznatih trgovačkih kuća. “Ponuda nam je trenutačno podijeljena u niz kategorija kao što su supermarketi, dro-gerije, namještaj, sve za dom, sve za djecu, moda, putova-nja, sport, tehnika i kućni ljubimci”, pojašnjava Kristijan Lemac koji je s Vjekom Kale-bom suvlasnik tvrtke. Ovakva klasifikacija čini pretragu za proizvodima brzom i učin-kovitom, pogotovo kada se ciljano traže određeni artikli ili trgovci. Kada govorimo o prednostima koje korisnik

ima, svakako treba izdvojiti i jednostavnost cjelokupnog korištenja ove platforme. “Pokušali smo maksimalno pojednostaviti korištenje

usluge i mislimo da smo u tome uspjeli. Sve počinje pritiskom crvenog gumba na daljinskom upravljaču, nakon čega ste prepušteni željenoj potrazi po svim katalozima

i akcijama. Čitav sustav je napravljen vrlo intuitivno”, ističe Kaleb. Dodatna prednost ova-

kvog informiranja za kupce svakako je brzo učitavanje te pregršt uredno posloženih i jasno istaknutih kataloga u televizijskom formatu, što

često nije slučaj kod pregleda putem interneta. Trgovci su, pak, s ovim kanalom napo-kon dobili način oglašavanja koji je apsolutno mjerljiv i relevantan. Tako putem Katalog TV-a svaki klijent, odnosno trgovac, može znati točno u klik koliko je puta njegov katalog pogledan. Trgovcima veliku prednost kod ovog načina komunika-cije s kupcima predstavljaju i precizni statistički podaci po županijama gdje mogu točno znati koliko je ljudi i od kuda pogledalo njihov katalog. Uz to, ovaj način oglašavanja i

komunikacije je znatno pri-lagodljiviji od tiskanog letka pa ukoliko neki trgovac ne želi da njegov katalog bude dostupan u određenom po-dručju, usluga se može ciljano deaktivirati. Ovo je vrlo bitna značajka u područjima gdje određeni trgovac nema svoj dućan ili ako neki proizvod nije zastupljen u određenoj regiji. Što se tiče troška za trgovce, on je sveden na broj pregleda, no naplaćuje se maksimalno do tri pregleda iz jednog kućanstva tako da je odnos prema trgovcima korektan. Također, oni koji žele dodatno istaknuti svoje proizvode mogu to učiniti putem bannera, ali ova usluga se i dalje razvija pa će nove mogućnosti reklamiranja, informiranja i oplemenjiva-nja sadržaja putem recepata, videa ili tekstova tek uslijediti.

USPJEŠAN POČETAKKatalog TV je dostupan od veljače ove godine svim ko-

Početkom 2015. gledateljima će biti omogućena i kupnja putem televizije

Više od KATALOGAInovacija s marketinškog područja dolazi u

vidu Katalog TV-a, interaktivnog televizijskog kanala na kojem će, osim informacija o proizvodima i uslugama svih poznatih

trgovaca, uskoro biti omogućena i kupnja


risnicima Max TV usluge, a odnedavno se može pratiti i na Iskon TV-u. No, ovaj kanal će uskoro biti vidljiv i korisnicima Opti TV-a, što znači da će ova usluga biti dostupna u više od 400.000 kućanstava. “Naravno, uz sve dostupne IPTV operatere planiramo i dalje širiti svoju uslugu”, najavljuje Lemac te dodaje kako u ovom trenutku imaju ukupno 70 klijenata među kojima su i gotovo svi veliki maloprodajni lanci robom široke potrošnje u Hrvatskoj koji predstavljaju i najposjećeniju kategoriju ovog televizijskog kanala. Stoga ne čudi što upravo u ovom dijelu imaju najviše partnera. Ujedno, ti trgovci su i najveći izdavači kataloga na koje su gledatelji već na-viknuti pa je i logično da oni privlače najširi krug publike. No, TV Katalog surađuje i s manjim trgovcima kojima je tiskanje letaka i distribucija preskupa pa u ovom nači-

nu oglašavanja vide priliku putem koje kupci mogu saznati dodatne informacije i cijene u njihovim dućani-ma, bez dodatnih troškova. “Svi trgovci ali i proizvođači mogu imati višestruku korist i benefite od prikazivanja na našoj platformi. Preglednost na velikom ekranu je znatno bolja i lakša, a na ovaj način smo dostupniji kupcu budući da u Hrvatskoj prosječno ku-ćanstvo ispred malih ekrana provede oko tri sata dnevno”, kaže Kaleb.

DRUGAČIJI OD DRUGIHPremda je televizija i dalje jedan od najutjecajnijih me-dija na tržištu novosti koje viđamo s tog područja poka-zuju kako su interaktivnosti koje omogućava IPTV ne-dovoljno iskorištene. Upravo u tome i leži inovativnost ove platforme: stvaranje novih načina komunikacije s kupcima. Tako je Katalog TV ujedno i prvi televizijski

kanal koji omogućava gleda-telju povratnu komunikaciju sa sadržajem. Takav oblik medija je naišao na izuzetno plodno tlo kod gledatelja u Hrvatskoj, a iz tvrtke ističu kako to dokazuju i dosad ostvarene brojke. Ipak, ne treba zanemariti ni internet koji danas ima važnu ulogu pri informiranju pa tako Katalog TV ima i svoje web stranice na kojima se također može pogledati sadržaj koji se nalazi i na televizijskom kanalu, no činjenica je kako je takav vid informiranja putem televizije znatno brži i pregledniji. S obzirom na uistinu širok spektar proizvo-da koji se prezentira na ovom programu, svatko će pronaći barem jednu kategoriju za sebe. Informacije se redovito ažuriraju, što znači da su sve dostupne akcije uvijek aktu-alne. Uz to, broj kućanstava koji se može koristiti ovom uslugom sve je veći, a s obzi-rom da je u prvih šest mjeseci otkako je ova usluga aktivi-rana pregledano više od šest milijuna kataloga, pri čemu povrat gledatelja iznosi oko 55 posto, jasno je kako će sa svakim novim operaterom i novom uslugom na kanalu ta brojka dodatno rasti.

ŠIRENJE PONUDE“Mi smo pioniri ovakvog projekta, ne samo u regiji, već i šire. Pokrenuli smo nešto sasvim novo te smo u samoj pripremi kompletnog

posla, ali i kasnije, bili prepu-šteni vlastitoj kreaciji i mašti. Nadamo se da smo uspjeli u tome, s tim da težimo još bo-ljem i savršenijem projektu”, naglašava Lemac. Slijedom toga, vlasnici najavljuju i sko-rašnje lansiranje aplikacije za

pametne telefone koja je već u pripremi. Radi svih nave-denih novina, na dosadašnji dio ovog projekta gledaju kao na početnu fazu pa još uvijek nadograđuju određene opcije i kategorije. No, uskoro stiže i najznačajnija nadogradnja ovoga kanala. Naime, u pr-vom kvartalu 2015. godine gledateljima će, zahvaljujući razvoju e-shopping platfor-me, biti omogućena i kupnja putem televizije. Time će ova tvrtka stvoriti prvi televizijski kanal na kojem će gledatelji moći obaviti kupnju i to praktično samo uz pomoć daljinskog upravljača. Preko televizije će se moći nabaviti asortiman iz kataloga, a ka-snije i ostali proizvodi koje zastupljeni trgovci imaju u svojoj ponudi. Ipak, iz tvrtke su svjesni kako kupnja na daljinu još uvijek stvara ne-povjerenje kod potrošača pa uz klasične oblike plaćanja, kao što su kreditne kartice i plaćanje SMS kodom, na-javljuju još jednu inovaciju - plaćanje putem teleoperatera gdje će uz trošak njihovih usluga na računu biti iskazan i trošak kupnje. No, pritom ne gube ni trgovce iz vida pa razmišljaju i o kupnji putem vaučera gdje kupac, da bi ga iskoristio, mora otići u du-ćan, što povećava mogućnost za dodatnom kupnjom. Ovu uslugu su već prepoznali i u inozemstvu pa se ekipa Katalog TV-a priprema i za daljnja širenja. “Dobili smo

upite za šire-nje na inoze-mno tržište pa vrlo brzo planiramo postati hrvat-ski izvozni

proizvod”, najavljuje Kaleb. Kako ova usluga nudi velike mogućnosti nadogradnje svakako će se dalje širiti i ra-zvijati, no postepeno, kako ne bi došlo do pretrpanosti korisnika i trgovaca, zaklju-čuju direktori tvrtke.

kataloga u prvih pola godine emitiranja

Katalog TV je prepoznat i u inozemstvu pa bi mogao postati izvozni proizvod

6 milijuna pregleda

Više od KATALOGA


Dobar odnos s kup-cem jedan je od najboljih pokazatelja kvalitete trgovca. S

obzirom na to da današnji kupci sve više vremena provode na internetu i na taj način dolaze do po-trebnih informacija, ne treba čuditi što njihovo zadovoljstvo ovisi o kvaliteti i br-zini usluge, odnosno o ažurnosti kojom trgovac odgovara na njihove upite ili zahtjeve. Kako su društvene mre-že postale uobičajeni način komunikacije u svakodnevnom ži-votu, takva praksa se prenijela i na interakciju kupaca i trgovaca. To su razlozi zbog kojih je u novija ispitivanja kvalitete trgovaca uključena i njiho-va aktivnost na društvenim mrežama, ali ne u smislu objavljenih poruka ili mar-ketinških materijala, već kroz iskazanu društvenu interaktivnost.

BRITANSKI TRGOVCIUpravo zato specijalizirana engleska tvrtka za e-com-merce rješenja, Veego, na-pravila je zanimljivu analizu tamošnjih vodećih trgovaca. Naime, provjerili su brzinu

kojom trgovci odgovara-ju na postavljena pitanja putem društvene mreže Twitter. Za potrebe njihovog istraživanja upite i zahtjeve kupaca postavljali su na Twitteru deset vodećih trgo-vaca u Engleskoj među ko-jima su Tesco, Sainsbury’s,

ASDA, M&S, John Lewis, Co-op, Argos, B&Q, Wm Morrison i Homebase. U zasebnim tweetovima posta-vili su tri pitanja: “Imate li besplatnu dostavu?; Imate li proizvod X u prodavaonici

Y?; Koje vam je radno vrije-me danas?”. Rezultati istra-živanja pokazali su kako je najbrže, i to u prosjeku od samo devet minuta, odgo-varao trgovac B&Q. Sain-sbury’s je pak odgovarao u roku od 14, a Morrisons kroz 20 minuta. Ovo istra-

živanje ujedno je pokazalo kako su neki trgovci društvene mreže pri-hvatili kao uobičajeni kanal komu-niciranja s kupcima, ali i kao način za privlačenje novih. To je posebno uočljivo kod B&Q-a iz kojeg ne samo da su odgovorili na postavljena pitanja već su i postavljali nova, čime su ostvarivali

dodatnu konverzaciju s kli-jentima, odnosno kupcima te ih dodatno savjetovali.

NIJE LOŠE NI KOD NAS Potaknuti ovom analizom, tvrtka Service Plus iz Za-

greba napravila je slično istraživanje na hrvatskom tržištu. Jedan dio njihove implementirane analize uključivao je i mjerenje vremena potrebnog za odgovor na društvenim mrežama od strane vodećih trgovaca u Hrvatskoj. U istraživanje su uključeni Konzum, Mercator-H, Stu-denac, Spar, Billa, Prehrana, Kaufland, Lidl, Ribola, Tr-govina Krk i Sonik. Njima su postavili sljedeća pitanja: “Poštovani, recite mi mo-lim vas u kojoj poslovnici mogu kupiti Dorina Mini Mix čokolade i imate li ih na akciji?; Poštovani, recite mi molim vas koje radno vrijeme imate subotom?; Poštovani, je li kod vas moguće naručiti nešto npr. u internet trgovini i do-biti to dostavljeno kući?”. Za razliku od engleskog istraživanja gdje su pitanja postavljena putem Twittera, reakcija trgovaca u Hrvat-skoj provjerena je putem društvene mreže Facebook. Olakotna okolnost za ove trgovce je bilo to što su im pitanja postavljena radnim danom i u vrijeme radnog vremena, a rezultati istraži-vanja su ohrabrujući. Tako je Kauflandu za odgovor bilo potrebno isto kao i Sainsbury’su, odnosno 14 minuta, a uz bok mu stoje

IT odjel

KOMUNIKACIJA koja sugerira kvalitetu

Društvene mreže postaju sve važnija sastavnica modernog poslovanja pa i zadovoljstvo kupaca uvelike ovisi o brzini i načinu reakcije trgovaca na upite

postavljene putem ovog kanala komunikacije

Dio hrvatskih trgovaca još uvijek nije prepoznao potencijal društvenih mreža

Vrijeme do reakcije trgovca u minutama

PitanjeVrijeme

postavljanja pitanja na Facebook

Konzum Mercator-H Studenac Spar Billa Prehrana Kaufland Lidl Ribola Trgovina Krk Sonik

Poštovani, recite mi molim vas u kojoj poslovnici mogu

kupiti Dorina Mini Mix čokolade i imate

li ih na akciji?

Pon., 06.10., 09:47 48 11 - 8 1478 - 27 2 - - -

Poštovani, recite mi molim vas koje

radno vrijeme imate subotom?

Pon, 06.10.,12:50 6 16 - 127 12 - 7 117 - - -

Poštovani, je li kod vas moguće naručiti nešto npr. u internet

trgovini i dobiti to dostavljeno kući?

Utorak, 07.10., 13:50

12 31 - 11 55 - 9 106 10 - 39

Prosjek 22 19.33 - 48.67 515 - 14.33 75 - - -

najbolji pokazatelj kvalitete trgovcadobar odnos s kupcem

Mercator i Konzum. Mer-cator je odgovorio kroz 19, a Konzum u roku od 22 minute. Isto istraživanje pokazalo je i kako Konzum ima strateški najbolje od-

govore jer uvodi kupca u daljnju komunikaciju, dok je najbrži Kaufland završa-vao komunikaciju svojim odgovorom bez daljnje interakcije. Zajedničko je kod sva tri najbrža trgovca to što je jasno uočljivo kako

su im društvene mreže neizostavan dio marketinš-ke strategije i da postoje organizacijski odjeli koji se brinu samo o ovom kanalu komuniciranja. Kod ostalih

trgovaca u Hrvatskoj, koji su bili uključeni u ovo istra-živanje, brzina od-

govora je ovisila o trenutku postavljanja pitanja, što dovodi do zaključka kako oni nemaju u potpunosti posvećene odjele koji se bave isključivo ovakvim oblikom komunikacije s kupcima. No, ovo istraživa-

nje je pokazalo još negativ-niju stranu pa tako neki od trgovaca uopće nisu odgo-vorili na postavljene upite. Stoga se nameće zaključak kako ta skupina još uvijek nije spoznala koliko su društvene mreže važne za komunikaciju s kupcem.

PROSTOR ZA NAPREDAKAko pak usporedimo tr-govce iz Hrvatske s onima iz Engleske uočljivo je da ne zaostajemo za njihovom praksom. Nažalost, također je jasno i kako dobar dio trgovaca u Hrvatskoj još uvijek nije prepoznao po-tencijal u ovom modernom komunikacijskom kanalu.

Tako je od ukupno 11 ispi-tanih trgovaca njih samo četiri odgovorilo u roku manjem od sat vremena, dok ih čak pet uopće nije odgovorilo na postavljeni upit ili su odgovorili, ali vrlo sporadično. Iz sve-ga navedenog može se zaključiti kako trgovci u Hrvatskoj još uvijek trebaju poraditi na svojoj komu-nikaciji s kupcima putem društvenih mreža, odnosno shvatiti potencijal koji se krije u ovom obliku inte-rakcije te intenzitetu njego-va korištenja.

TELEVIZIJA DOSTUPNA SVIMA

Odaberite evotv i uštedite 1583 kn. Uz evotv dobivate sve programske bukete 6 mjeseci za 1 kn mjesečno:

Dokumentarci i vijesti Film i djeca Zabava i glazba Sport Regija HD

Uz to vam darujemo i buket HBO i Cinemax na godinu dana.

Za evotv ne treba vam ni internet ni telefon, treba vam samo prijamnik koji od sada možete i unajmiti za 19,99 kn mjesečno, sami priključiti na televizor i postojeću antenu i odmah gledati više od 55 najpopularnijih programa.

Više informacija saznajte na www.evotv.hr na besplatnom broju: 0800 0707 ili od vašeg poštara.

Najbolji dar ove godine

Darko Pavić CEO Service Plus Group

Društvene mreže su prihvaćen kanal komuniciranja kod većine domaćih trgovaca


Iz regije

ŠIRENJE TRŽIŠTA

Atlantic Grupa

preuzela tvrtku

FoodlandAtlantic Grupa potpisala je ugovor o

stopostotnom preuzimanju tvrtke Foodland sa sjedištem u Beogradu i proizvodnim pogonima u podnožju Kopaonika. Preuzimanje formalno stupa na snagu po odobrenju srpske Komisije za zaštitu konkurencije, očekivano po-četkom iduće godine. Iz Atlantica navo-de da akvizicija ove tvrtke, s prepoznat-ljivim brendom Bakina tajna i paletom proizvoda koja obuhvaća delikatesne slane namaze i umake, slatke namaze te prirodne sirupe i sokove, predstavlja

Delhaize jača distribuciju u Srbiji

Delhaize Srbija otvorila je u Staroj Pazovi distributivni centar u koji je

uloženo 50 milijuna eura i u kome će do kraja ove godine biti zaposleno 400 radnika. Izgradnja energetski učinkovi-te zgrade centra započela je u travnju 2013., a u planu je da do 2020. u njemu bude zaposleno 750 ljudi. Centar se prostire na površini od 70.000 kvadratnih metara te ima mogućnost proširenja do 125.000 kvadrata. Iz njega će se svakod-nevno moći isporučiti 6.500 paleta, što je količina robe dovoljna za opskrbu 500 prodavaonica. Prigodom otvorenja centra glavni direktor belgijske Delhaize grupe, Frans Muller, najavio je i daljnje širenje objekata tog trgovačkog lanca u Srbiji.

Henkel otvara pogone u regiji

Kompanija Henkel otvorila je u Srbiji u gradu Kruševcu novi pogon za proi-

zvodnju brenda Bref vrijedan 21 milijun eura gdje je posao dobilo 220 radnika. Iz ovog pogona proizvodi Bref plasirat će se na sva izvozna tržišta Henkela. Izgradnja druge Henkel tvornice, Ceresit, u gradu Bileći u BiH odvija se prema planu i bit će završena u ožujku 2015.

Bingo preuzima Interex

Najveći domaći trgovački lanac u Bosni i Hercegovini, Bingo, uskoro

bi trebao postati vlasnik Interexa, lanca trgovina koji na bosansko-hercegovač-kom tržištu posluje u sklopu francuskog Intermarchéa. O preuzimanju Interexa

pojačanje brendiranog asortimana Atlan-tic Grupe i dodatni impuls u internaciona-lizaciji poslovanja. Inače, u 2014. očekuje se ukupan promet Foodlanda od osam milijuna eura. Tvrtka je prisutna u više od 20 zemalja, a osnovna joj je djelatnost proizvodnja prirodne zdrave hrane od biranih sastojaka u skladu s potrebama i standardima suvremenog života, s tim da se oko trećine ukupne proizvodnje izvozi na tržišta izvan regije.

Slovenska pekarsko-konditorska skupina Žito objavila je kako je u prvih devet mjeseci ove godine zabilježila 2,1 milijun eura čiste dobiti, dvostruko više nego u istom razdoblju lani. Pro-dajni konzorcij vlasnika tvrtke

potvrdio je kako se za kupnju 52 posto dionica Žita prijavilo sedam potencijalnih investitora, a neslužbeno se saznaje kako su među njima i hrvatske kompani-je Podravka i Franck.

Za dokapitalizaciju slovenske Pivovarne Laško (PL) stiglo je sedam obvezujućih ponuda među kojima su i one kom-panija Heineken i Carlsberg, koje su zainteresirane za njene pivovare Laško i Union, te više

investicijskih fondova. PL, koja zbog zaduženosti prodaje svoj udio u Radenskoj i medijskoj industriji, namjerava zaključiti dokapitalizaciju u visini od 75 milijuna eura do sredine 2015. godine.

Dokapitalizacija Pivovarne Laško • • •

izviješteno je i Konkurencijsko vijeće BiH koje treba odobriti kupoprodaju. Nakon analize tržišta, Konkurencijsko vijeće bi trebalo donijeti pozitivnu odluku po ovom pitanju čime će Bingo definitivno postati vlasnik Interexa u toj zemlji. Iako nitko još uvijek nije službeno potvrdio cijenu kupovine, u medijima se spominje iznos od oko 30 milijuna eura.

Slovensko Žito udvostručilo dobit • • •


NAZIV ARTIKLA VOLUMENPROIZVODA PAKIRANJE EAN KOD

PROIZVODA EAN KODKARTONA

SILAN SOFT&OILS GOLD 1,5L 1,5L 6/72/432 9000100929394 9000100929417

SILAN SOFT&OILS PURPLE 1,5L 1,5L 6/72/432 9000100929189 9000100929202

SILAN SOFT&OILS BLUE 1,5L 1,5L 6/72/432 9000100929103 9000100929127

NAZIV ARTIKLA VOLUMENPROIZVODA PAKIRANJE EAN KOD

PROIZVODA EAN KODKARTONA

SILAN SOFT&OILS GOLD 750ml 0,75L 12/108/864 9000100928922 9000100928939

SILAN SOFT&OILS PURPLE 750ml 0,75L 12/108/864 9000100929141 9000100929172

SILAN SOFT&OILS BLUE 750ml 0,75L 12/108/864 9000100929042 9000100929059


Iz svijeta

COCA-COLA I SABMILLER

Povezivanje poslovanja u

Africi Tvrtke SABMiller i Coca-Cola povezat

će svoje poslovanje u Africi i tako stvoriti kompaniju s kapacitetom punje-nja od oko 729 milijuna boca bezalko-holnih gaziranih pića te prometom od 2,9 milijardi dolara na godišnjoj razini. Kako bi osvojili što veći udio na brzo-rastućim afričkim tržištima, Coca-Cola i SABMiller stvorit će novu kompaniju, Coca-Cola Beverages Africa, koja će pi-ćima opskrbljivati 12 afričkih zemalja te će ujedno biti deseta najveća punionica u svijetu. Glavni izvršni direktor SABMi-llera, Alan Clark, kazao je kako će se u budućnosti ta kompanija orijentirati na proizvodnju sokova iako su manje profi-tabilni od piva. Inače, Afrika trenutno

Carlsberg kupuje grčki Olympic

BreweryDanski proizvođač piva Carlsberg

najavio je kupnju većinskog udjela u grčkoj pivovari Olympic Brewery, trećem po veličini proizvođaču u toj zemlji, čime će povećati svoj udio na tom tržištu na 29 posto. Nova kompanija time će biti u 51-postotnom vlasništvu Carlsberga, a tvrtka će imati koristi od sinergije u po-dručju nabave, proizvodnje i distribucije. Vrijednost ove transakcije još uvijek nije poznata. Inače, Carlsberg je 2008. godine, u sklopu zajedničkog ulaganja s Heine-kenom u britansku pivovaru Scottish and Newcastle, preuzeo drugu po veličini grčku pivovaru, Mythos, s čijim su rezulta-tima poslovanja, otkako su je preuzeli, u tvrtki jako zadovoljni.

Novi logistički centar Carrefoura u Španjolskoj

Carrefour planira izgraditi novi logistički centar za hlad-nu i smrznutu hranu u blizini Madrida u Španjolskoj.

Centar bi se trebao prostirati na površini od 23.000 m2, a objekt će biti izgrađen na parceli zemljišta od 43.000 m2. Centar će biti specijaliziran za kategoriju hladnog – ohla-đene i smrznute hrane, a bit će i opremljen najnovijom tehnologijom u ovoj sferi skladištenja. Kada bude završen, logistički centar Carrefoura bit će jedan od najvećih indu-strijskih hladnjača u Španjolskoj, ali i cijeloj Europi.

Metro prodaje grčki lanac

trgovinaU sklopu nastojanja grupe da se

usredotoči na glavna tržišta, njemački trgovački lanac Metro najavio je prodaju svog grčkog poslovanja Makro lokalnom lancu

ima nekoliko najbrže rastućih gospo-darstava u svijetu, zbog čega globalni investitori traže ulaz do novih potrošača u srednjoj klasi. SABMiller u Africi posluje od početka velike zlatne groznice koja je vladala krajem 19. stoljeća.

Warren Buffet, vlasnik kon-cerna Berkshire Hathaway, najavio je kako će od Procter & Gamblea kupiti brend Dura-cell. P&G će prodajom dobiti 1,7 milijardi dolara gotovine i oko 4,7 milijardi dolara

vrijedne vlastite dionice, koje sada drži Buffet. Ukupna vrijednost Duracellova poslo-vanja iznosi oko 6,4 milijarde dolara, a najavljeno preuzi-manje trebalo bi se zaključiti krajem 2015. godine.

Grupa Henkel ostvarila je u trećem tromjesečju rast dobiti i prodaje te povećala procjene zarade i za cijelu ovu godinu. Henkel je tako u proteklom tromjesečju ostvario prila-gođenu dobit prije kamata i

poreza (EBIT) u iznosu od 693 milijuna eura, 3,1% više nego u istom lanjskom razdoblju. Unatoč poteškoćama u Rusiji, ostali su pri prognozi rasta prodaje između 3 i 5% i EBIT marže na čak 16%.

Sklavenitis. Prodaja, koja se očekuje u prvoj polovici 2015. godine, obu-hvaća devet veleprodajnih centara i pripadajućih nekretnina ovog trgovca poslovne vrijednosti 65 milijuna eura. Grčki lanac trgovina Makro otvoren je 1992. godine a u 2012./2013. godini ostvario je promet od 301 milijun eura.

Povećanje dobiti Henkela • • •Buffet preuzima Duracell • • •

godina iskustva u području estetske kirurgije

www.maletic.eu

20

Poliklinika Dr. Maletić - Estetska kirurgija i laserski centarTrg Kralja Tomislava 2/1, 43500 Daruvar

Tel: 043 / 335-330, E-mail: [email protected]


FMCG, Retail & Agribusiness Arena 2014

POVEZIVANJEM do konkurentnosti Zajednička strategija agrobiznis izvozne

strategije u jugoistočnoj Europi zaključena je kao vrlo teško ostvariv cilj, ali unatoč tome treba težiti dijalogu i povezivanju onih koji mogu doprinijeti da se cijela

regija poveže i time bude bolje integrirana te kompetitivnija na trećim tržištima

Peta po redu međuna-rodna konferencija o prehrambenoj indu-striji “FMCG, Retail

& Agribusiness Arena 2014“ ove je godine održana u Dubrovniku gdje je u traja-nju od tri dana, sredinom studenog, ponovno okupila vodeće ljude iz sektora ma-loprodaje i prehrambene industrije iz čitave regije. Konferencija je otvorena “Ministarskim panelom“ na kojem se raspravljalo o agribusiness strategiji do 2020. godine, a u kojem su sudjelovali ministar poljo-privrede Tihomir Jakovina, Miloš Jovanović, direktor Agencije za promicanje ulaganja Crne Gore, Dušan Nešković, asistent ministra vanjske trgovine i ekonom-skih odnosa Bosne i Herce-govine, Zoran Rajić, državni

tajnik Ministarstva poljo-privrede i zaštite životne sredine Srbije, te Dejan Ži-dan, ministar poljoprivrede, šumarstva i hrane Slovenije. Panelisti su tom prigodom

zaključili kako je u prethod-nim godinama cijela regija sve snažnije uključena u eu-roatlantske integracije što za sve zemlje regije predstavlja veliki izazov, ali i snažne

mogućnosti koje treba pre-poznati i aktivno se uključiti u međunarodnu razmjenu

roba, uslu-ga, kapitala ali i znanja. Kao najveći izazov za bolju re-gionalnu

suradnju istaknula se admi-nistrativna barijera, a veliki izazov su svakako i sve veći problemi s elementarnim nepogodama uzrokovanim promjenom klime što se

najviše odražava na poljo-privredu te pritisak jeftine robe lošije kvalitete od one koju imaju zemlje jugoistoč-ne Europe. Ministar Jako-vina istaknuo je ekološku i organsku proizvodnju kao veliku mogućnost za sve zemlje regije te je zaključio kako možda ne možemo masovno proizvoditi, ali možemo dobrim brendira-njem stvoriti kvalitetne pro-izvode. Zajednička strategija agrobiznis izvozne strategije u jugoistočnoj Europi za-

ključena je kao vrlo teško ostvariv cilj, ali je rečeno kako unatoč tome treba težiti dijalogu i povezivanju onih koji mogu doprinijeti da se cijela regija poveže i time bude bolje integrirana te kompetitivnija na trećim tržištima.

KONSOLIDACIJA I INVESTICIJE Glavni događaj drugog dana konferencije bio je pa-nel okruglog stola “Consoli-dation, Equity investments, M&A activities and future

Ekološka proizvodnja istaknuta je kao velika mogućnost za sve zemlje regije


ukupnog BDP-a Hrvatske otpada na sektor hrane i pića

POVEZIVANJEM do konkurentnosti 2,8%

of FMCG & Retail market”, koji je moderirala direkto-rica EBRD-a za Hrvatsku Vedrana Jelušić Kašić.Panelisti su pritom nastojali odgovoriti na pitanja kako tradicionalni neprivlačni sektori mogu postati pri-vlačni za investitore, koji su dostupni instrumenti finan-ciranja, koje su pokretačke snage te koje su izlazne strategije.Mislav Galić, izvršni pot-predsjednik Agrokora, iznio je podatak kako je po

udjelu sektora hrane i pića od 2,8% u ukupnom BDP-u Hrvatska na drugom mje-stu u Europskoj uniji.Olivia Jakupec, članica upra-ve Podravke, otkrila je kako je ova koprivnička prehram-bena kompanija u zadnjih 18 mjeseci značajno povećala svoju aktivnost, očistila bi-lancu te je spremna za preu-zimanje nekih kompanija.“Sada smo u aktivnom pro-cesu traženja potencijalnih akvizicija na području regi-je. Glavni naš cilj je zadržati

snažnu poziciju na postoje-ćim te po mogućnosti na taj način dobiti nova tržišta”, istaknula je Jakupec.“Atlantic grupa želi rasti izvan regije i na to ćemo se usredotočili u narednom razdoblju. Iz toga razloga smo i kupili Foodland”, tom je prigodom naglasio Neven Vranković, potpred-sjednik Atlantic grupe.Konzultant za Jadransku regiju Urs Indermuhle istaknuo je pozitivne tren-dove u regiji te rekao kako čak 37 posto anketiranih menadžera vodećih regio-nalnih kompanija vide rast

u sektoru hrane i pića dok je ostatak umjereno optimi-stičan. Ima li potencijala za organski rast u ovoj regiji unatoč pretpostavki da neće biti radikalnih promjena na

bolje, bilo je ključno pitanje panela “Growth on effi-ciency, internal & external, vertical & horizontal”, koji je moderirao Luka Orešković, supredsjedatelj Emerging Europe Business and Gover-nment na američkom Sveu-čilištu Harvard.Miloš Milovanović, koordi-nator FAO projekata u Srbi-ji, mišljenja je kako je eli-minacija carinskih barijera unutar regije imperativ, dok je potpredsjednica Delta holdinga iz Srbije, zadužena za strategiju i razvoj, Ma-rija Desivojević Cvetković, otkrila da se u posljednje vrijeme nakon intenzivnog restrukturiranja kompani-je razmišlja o organskom rastu unutar regije, ali i o jačem iskoraku izvan nje.Mircea Draja, glavni me-nadžer Coca-Cole za tržišta Hrvatske, Bosne i Herce-govine te Slovenije, smatra kako za ostvarenje rasta tre-ba biti visokoproduktivan, a kapaciteti neke kompanije nisu potrebni za danas već za sutra kako bi ostvarili značajniji rast i bili ispred drugih.“Kako bismo shvatili tren-dove i išli ispred drugih nužno su znanje i inovacije. To je uz efikasnu organiza-ciju gotovo postao uvjet za konkurentnost”, naglasio je

Draja.Uz spomenu-te panele, tije-kom tri dana konferencije održan je i niz dru-

gih susreta te “Hot-spot” razmjene iskustava koje su predvodile tvrtke Atos & SAP, Respons Digitus, Symphony EYC, Špica In-ternational te Visa Europe.

Administrativna barijera i dalje je najveća prepreka boljoj regionalnoj suradnji


Što jedemo...Jaja su nezaobilazna namirnica u

ljudskoj prehrani, a njihova dostupnost, nutritivna svojstva i lakoća pripreme garantiraju gurmansko zadovoljstvo.

Ipak, niti s konzumacijom ove namirnice ne treba pretjerivati

Još su davne 1980. go-dine legendarni Oliver Dragojević i Boris Dvornik na Splitskom

festivalu opjevali ovu namir-nicu rekavši: “Jaja se, to cili svit zna, moredu na milijun mali načini spravljat. I u šorbulu i na joko i sirova. More ih se i u tvrdo i umeko i u gusto i u ritko i sa svon mogućon spizon mutit”. I ova pjesma govori u prilog tome koliko su jaja sastavni dio naše tradicionalne pre-hrane. Kako je bilo nekad, tako i danas, jaja se i dalje koriste kao neizostavan dio doručka, stavlja ih se u salate i predjela, nezaobilazna su u kolačima, raznim slasticama, kremama i zaista ih se može pripremati na puno načina i sa svom hranom. Osim što ih odlikuje dostupnost, jednostavnost i raznovrsnost pripreme, ona su i iznimno zdrava za organizam. Uz to, pristupačna su, a nerijetko ih se može naći i po akcijskim cijenama.

KLASIFIKACIJA JAJANo, iako sve češće viđamo ovu namirnicu na akcijama, kada je i potražnja za ovim proizvodom povećana, tr-govci kažu kako najviše jaja prodaju upravo u blagdansko vrijeme. To je i logično ako znamo da su ona nezaobila-zan dio uskršnjeg i božićnog stola, ali i kolača te raznih priloga koji obilježavaju svaku blagdansku trpezu i slavlje. Maloprodajna cijena jaja u to vrijeme nešto je niža

nego inače, a ovisi o odnosu ponude i potražnje na trži-štu te cijenama dobavljača i proizvođača, u što se ubraja-ju troškovi proizvodnje. Uz to, različite cijene jaja pro-izlaze i iz njihove klasifika-cije. Kod toga na umu treba imati kako se konzumna jaja označavaju klasom A te imaju određene karakteri-stične značajke poput onih da ljuska i pokožica moraju biti čiste i neoštećene, ne smije imati strani miris te da nisu podvrgnuta postupku konzerviranja ili hlađenja u prostorijama ili pogonima gdje je temperatura umjetno

održavana na manje od 5°C. Međutim, jaja koja se drže na temperaturi nižoj od na-vedene tijekom prijevoza (ne

dulje od 24 sata), na prodaj-nom mjestu ili u dodatnim prostorima (najviše 72 sata)

također se ne smatraju rashlađenima, kažu nam iz Ministarstva poljoprivrede. Ako pak želite biti sasvim

sigurni da su jaja koja ku-pujete uistinu svježa i isprav-na, na pakira-njima potra-žite naljepnice

“ekstra” ili “posebno svježe”. Naime, zakonski gledano, te oznake mogu se staviti na

pakiranje samo do devetog dana od nesenja jaja, nakon čega ih je potrebno ukloniti. S druge strane, kada bi te oznake bile sastavni dio am-balaže jaja bi se morala pre-pakiravati, što nije praktič-no niti isplativo, pa ne čudi i to što takve oznake ne viđamo često pri kupnji jaja. Također, ono što je većini manje poznato kod ove na-mirnice su oznake S, M, L i XL na pakiranju. Te oznake

Mediteranska prehrana preporučuje konzumaciju četiri jaja tjedno

I U ŠORBULU i na joko i sirova


po glavi stanovnika - potrošnja u RH u 2013.153 jaja

označavaju težinu jaja pa tako jaje A klase i S razreda ima težinu do 53 grama, M oznaka znači da jaje teži između 53 i 63 grama, L od 63 do 73 grama te XL jaje teži više od 73 grama. Ipak, raznovrsnosti unatoč, Hrvati najčešće kupuju jaja iz M razreda, što potvrđuju i iz trgovačkog lanca Billa. Slijedom toga, prosječna veleprodajna cijena takvih jaja, prema podacima Tržiš-

nog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), u 2013. godini je iznosila 0,82 kune po jajetu, dok je za jaje iz razreda S prosječna cijena bila 0,73 kune, a za L razred 0,90 kuna. No, prema istom izvoru, prosječna velepro-dajna cijena konzumnih jaja M razreda, u tjednu od 24. do 30. studenog ove godine je nešto niža te je iznosila 0,74 kune.

RAST UVOZAS obzirom na pristupačnost jaja, kako u cjenovnom smi-slu, tako i glede dostupnosti na tržištu, ne čudi ni poda-tak da svaki dan prosječan Hrvat pojede nešto manje od pola jajeta. Odnosno, prema posljednjim dostu-pnim podacima o prosječnoj potrošnji kućanstva Dr-žavnog zavoda za statistiku (DZS), prosječan Hrvat je 2011. godine pojeo 153 jaja. Iako je prema evidenciji Ministarstva poljoprivre-de u Upisnik farmi kokoši nesilica evidentirano 110 proizvođača, a među njima pet najvećih proizvođača konzumnih jaja su tvrtke Koka, Perfa-Bio, Piko, Gala i Lukač, uvoz nam debelo premašuje izvoz. Tako smo prema podacima DZS-a 2011. godine, kada nismo bili članica EU, izvezli jaja peradi i ptičjih jaja, u ljusci, svježih, konzerviranih ili kuhanih u vrijednosti od 767.266 eura, a uvezli goto-vo deseterostruko više - čak 7.066.286 eura. Prema istom izvoru, u godini pristupa-nja Uniji, 2013., trgovinska bilanca postala je još nepo-voljnija jer smo izvezli jaja u vrijednosti od 742.306 eura, i to sve u zemlje Europske unije, dok smo uvezli u vri-jednosti od čak 8.098.636 eura, od čega je više od 6 milijuna eura uvezeno iz EU zemalja. Te godine smo konkretno najviše jaja uvezli iz susjedne nam

Slovenije (u vrijednosti od 3.257.872 eura), Mađarske (1.433.682 eura), Bosne i Hercegovine (1.262.462 eura), te Njemačke (564.099 eura). Najviše jaja smo pak izvezli u Austriju (u vri-jednosti od 508.077 eura), Njemačku (199.421 eura) te Francusku (27.186 eura), pri čemu su najvažniji lanjski izvoznici jaja tvrtke Luneta, Piko, Koka i Gali. Ono što u ovim statističkim poda-cima posebno zabrinjava je činjenica što, premda se radi o relativno malim količi-nama, jaja uvozimo čak i iz poprilično udaljenih SAD-a (155.940 eura) i Kanade (358.737 eura). Uz to, razlog za optimizam ne daju ni

privremeni podaci za 2014. godinu po kojima smo u pr-vih šest mjeseci izvezli jaja u vrijednosti od 290.727 eura, od čega je također sve izve-zeno u zemlje EU, a uvezli smo 16 puta veću vrijednost od 4.809.511 eura pri čemu većina uvoza otpada na ze-mlje Unije (4.509.514 eura).

BOGATSTVO NUTRIJENATAI dok prosječan Hrvat, sta-tistički gledano, svaki dan pojede gotovo pola jajeta, nutricionisti upozoravaju kako jedno jaje, odnosno jedan žumanjak, ima oko 200 mg kolesterola (bjela-njak ga ne sadrži) čiji dnevni unos ne bi trebao biti veći od 300 mg za zdrave osobe, odnosno ne bi

trebao prelaziti 200 mg kod povišene razine LDL kole-sterola. Ipak, ove granične vrijednosti ne znače da su jaja loša hrana, daleko od toga. Ova namirnica je vrlo kvalitetna jer, pored visoko-vrijednih proteina, osigurava i vitamin kolin, bioaktivne tvari, a ako se nesilice hrane lanenim sjemenkama, može biti obogaćena i omega-3 masnim kiselinama. Jedan žumanjak pak sadrži i oko 150 mg kolina, a preporu-čeni dnevni unos za odrasle osobe je oko 400-500 mg. “Adekvatan unos kolina posebno je važno ostvariti tijekom trudnoće jer je po-treban za normalan razvoj živčanog sustava djeteta, ali

je i vrlo važan za normalno funkcioni-ranje jetre te ima značajnu ulogu u pro-cesu pamće-

nja i prijenosu hranjivih tva-ri u tijelu”, pojašnjava nam Zvonimir Šatalić, docent na Prehrambeno-biotehnološ-kom fakultetu u Zagrebu. Uz to, jaja je odlično uključiti u prvi dnevni obrok zbog ka-snijeg osjećaja dulje sitosti, što znači da ova namirnica može biti korisna i pri regu-laciji tjelesne mase. Također, oni koji se boje kolesterola iz hrane poput jaja mogu biti mirni jer ova namirnica nema značajan utjecaj na razinu kolesterola u krvi. Preporuke iz 1970-ih i 1980-ih znatno su ograničavale konzumiranje jaja, ali samo zbog pogrešnog mišljenja kako jaja povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti, kažu stručnjaci. “Budući da postoje znatne individualne razlike u povezanosti unosa kolesterola hranom i nje-gove razine u krvi, prepo-ruka o izbacivanju jaja iz prehrane nikako ne vrijedi za sve osobe s povišenom

razinom koleste-

I U ŠORBULU i na joko i sirova

Domaći proizvođači jaja se okreću europskom standardu uzgoja bez kaveza


Što jedemo...rola”, kaže Šatalić. Naime, tek oko 25 posto opće populacije je osjetljivo na prehrambeni kolesterol, tj. na povećanje unosa reagira povećanjem koncentracije kolesterola u krvi. “Zdrave osobe mogu bez rizika jesti nekoliko jaja tjedno ili jedno do dva jaja dnevno, a osobe s poviše-nom razinom kolesterola u krvi do dva jaja tjedno. Zapravo, za većinu zdravih osoba ne postoji preporuka o ograničenju broja konzu-miranih jaja tjedno”, umi-ruje Šatalić. Ipak, u skladu s principima mediteranske prehrane, preporuka je konzumirati do četiri jaja tjedno. “Tri do četiri cijela jaja je odlično uključiti u obrok nakon vježbi jakosti i snage jer se time osigurava oko 20 g visokovrijednih proteina, ali i željezo te znat-ne količine aminokiseline leucin koja ima anabolički učinak”, naglašava Šatalić. Što se pak tiče pripreme jaja, iako su kuhana odlič-na, pogotovo ako se treba pripaziti na unos energije, sasvim je u redu pripremiti ih i “na oko” s malo ulja, posebice maslinovog, i soli, kažu stručnjaci, jer je tako pripremljeni obrok znatno bolji za organizam od indu-strijski prerađene hrane koju često konzumiramo u žurbi, poput salame.

DOMAĆA PROIZVODNJAUz nutritivne prednosti koje jaja imaju, ulaskom Hrvatske u EU prednosti su osjetili i domaći proizvođači kojima se izvoz jaja pojednostavio pa sada ne moraju strahovati

kako će im transport kasniti radi čekanja na granicama. Uz to, troškovi izvoza su smanjeni, ali i strani kupci sada gledaju s više naklono-sti na jaja iz Hrvatske. No, unatoč tome, uvoz se značaj-no povećao, a izvoz taj trend nije pratio. “Problem je što se uvoze jaja često sumnjive

kvalitete. Ono što ne žele je-sti kupci u zapadnim zemlja-ma završava na policama hrvatskih dućana. Na nama je da hrvatskim potrošačima objasnimo zašto postoji ra-zlika u cijeni između naših i uvoznih jaja, a to sigurno nije zato što su inozemna kvalitetnija”, smatra Dražen Čurila, direktor tvrtke Lune-ta. Uz to, kako je Hrvatska u procesu usvajanja EU propi-sa morala prilagoditi svoju

proizvodnju europskim stan-dardima došlo je do kratko-ročnog pada proizvodnje, ali sada se, kažu proizvođači, ponovno osjeti rast. Ipak, priznaju i da nije uvijek jed-nostavno izvoziti jaja, bez obzira na otvorenost tržišta, jer u brojnim zemljama vlada jaki protekcionizam.

“Kod nas se za vrijeme turi-stičke sezone uvoze jaja u ogromnim količinama iz onih zema-

lja gdje su najjeftinija, dok primjerice Francuska svoje i strane turiste snabdijeva is-ključivo francuskim jajima”, upozorava Čurila. Slijedom toga, domaći proizvođači neprestano pokušavaju stranim kupcima dokazati svoju kvalitetu, udovoljiti njihovim zahtjevima i stvo-riti dugoročna partnerstva. Naime, domaća proizvodnja već neko vrijeme pokazuje trendove koji su prisutni

u EU, a to je napuštanje kavezne proizvodnje jaja pa, iako kod nas još uvijek prevladava držanje kokoši nesilica u kavezima, domaći proizvođači jaja se sve više okreću europskom stan-dardu. To dijelom diktira i tržište jer velike kompanije poput McDonald’sa u svojim proizvodima više ne koriste jaja dobivena od nesilica koje se drže u kavezima, a s druge strane neskloni su im i europski potrošači koji vode računa o dobrobiti životinja. “Proučavajući EU tržište, mi smo od prvog dana odlučili da nećemo koristiti kaveze za proizvodnju jaja i mislim da je to bio dobar potez”, ističe Čurila. Slijedom toga, u Luneti uskoro planiraju proširiti proizvodnju kako bi ostali konkurentni veli-kim farmama u EU. Uz to, nadaju se kako će domaćim potrošačima dodatno pri-bližiti razliku između kave-znih i nekaveznih jaja, ali i neprestano rade na kvaliteti svojih proizvoda, što im daje dodatnu potvrdu za uspješan budući nastup na tržištu. “Hrvatska je bila samodo-statna u proizvodnji jaja te vjerujem kako to može ponovno biti, samo trebamo poraditi na povjerenju kupa-ca u domaću proizvodnju”, zaključuje direktor.

Svježa jaja se teže gule jer imaju manje zraka unutar ljuske dok starija, što ne znači i po-

kvarena, imaju više zraka pa ih je lakše očistiti. Jaja će pak bolje zadržati svoju svježinu ako ih se skladišti u kartonskim pakiranjima negoli kada ih se izvadi u za to predviđeno mjesto unutar

hladnjaka. Kokoš nesilica godišnje snese između 300 i 325 jaja, a za snijeti jedno jaje, uz određene uvjete, potrebno joj je 24 do 26 sati. Također, što je kokoš starija nese veća jaja. Najskuplje jaje ikada prodano je ukrasno Fabergéovo “Zimsko jaje” i to za 5,6 milijuna američkih dolara.

Zanimljivosti o jajima

Jaja je odlično uključiti u prvi dnevni obrok zbog osjećaja dulje sitosti


„RICO“ iz Ricarda – bogat okus soka različitih sorta ručno ubranih jabuka. Tradicionalna receptura u skladu s vremenom!

Rico sok od jabuke je sok izvrsnog prirodnog okusa i visoke kvalitete. Proizveden je od svježih, pažljivo odabranih i ručno ubranih domaćih jabuka iz vlastitog voćnjaka i kontroliranih voćnjaka kooperanata s područja Slavonije i

Baranje, bez dodatka šećera, vode ili drugih sastojaka.

Jedinstvenoj punoći okusa i ujednačenoj kvaliteti doprinosi proizvodnja soka po sorti i to je ono po čemu smo jedinstveni na tržištu. Bazirali smo se u tri linije, svojevrsni semafor. Svaka vrsta jabuke ima svoj karakterističan

okus. Željeli smo i potrošačima ponuditi priliku da osjete tu razliku u našem prirodnom soku te se odluče za onaj koji im najviše odgovara, što su kupci odlično prihvatili.

Jabuka je prava mala riznica sastojaka koji pozitivno utječu na naš organizam, a naši su sokovi čista jabuka i izvor su pozitivne energije za organizam. Naši sokovi su naša strast prema prirodi

koju smo pretočili u kvalitetan proizvod s ciljem da živimo bolji i zdraviji život.

Osim sokova po sorti, proizvodimo miješani 100% prirodni sok od više sorti jabuka.

Posebnu pozornost posvećujemo odabiru i obradi voća, pridržavamo se najviših standarda

u procesu proizvodnje, primjenjujući mišljenje struke. Surađujemo s

Prehrambeno tehnološkim fakultetom u Osijeku te jamčimo vrhunsku

kvalitetu koja se osjeti u svakom gutljaju. Naši sokovi dostupni su na policama Konzumovih

trgovina širom Hrvatske u pakiranjima od 5L.


Ja TRGOVAC

OD VRLIČKE KRAJINE do Knina i Splita

Veliki trgovački lanci prisutni su posvu-da, što se vidi i po njihovoj sve većoj

penetraciji u kvartove gdje otvaraju manje prodavaonice kako bi se dodatno približili kupcima. S njima dolaze i neizbježne akcijske ponude kojima mali trgovci sve teže, ali ipak donekle pariraju. No, unatoč zamamnoj ponudi velikih i stranih trgovaca, Vrličani imaju svoju domaću trgovinu koju su prepoznali po cijenama i kvaliteti pa u nju i rado svraćaju.

OBITELJSKA TVRTKADok nekima kriza služi kao izgovor za loše poslovanje i otpuštanje djelatnika, drugi u njoj vide priliku pa svoje poslovanje razvijaju i šire. Jedna od njih je i tvrtka Božo comerce koja je započela kao mala prodavaonica pića 1990. godine kada je otac sadašnjeg vlasnika, Olivera Vuletića, osnovao tvrtku i otvorio prvi dućan. No, 1991. godine dućan je zbog rata prestao s radom. Pet godi-na kasnije, odnosno 1995., tvrtka ponovno staje na noge i obitelj Vuletić tada otvara mali diskont pića. Godinu dana potom ovaj diskont povećava svoju kvadraturu

za čak četiri puta, a 1998. proširuju i asortiman pa tu lokaciju od tada nazivaju prodajnim centrom Božo. Danas se tamo nalazi market, poljoapoteka, prodaja gra-đevinskog materijala i bijele tehnike te željezarija i cen-tralno skladište. “Stvorili smo pravi mali centar koji zado-voljava sve potrebe kupaca iz našeg mjesta”, ponosno ističe Vuletić. Inače, tvrtka je ime dobila po djedu sadašnjeg vlasnika koji je financijski potpomogao njen osnutak pa su u znak zahvale i dućani nazvani market Božo. “Od samih početaka koncipirani smo kao obiteljski biznis pa

tako i danas u sklopu tvrtke radimo otac, brat i ja”, kaže nam direktor.

ŠIRENJE DJELATNOSTIIako je sadašnji vlasnik od prvoga dana osnivanja tvrtke radio uz oca, poslovanje je službeno preuzeo u svoje ruke 2000. godine. Kako su sve bolje upoznavali svoje kupce i njihove potrebe,

ova tvrtka se polagano ali sigurno širila. Tako su 2001. godine otvorili svoj drugi market u Vrlici, tri godine nakon toga i caffe bar, a uz to su proširili djelatnost i na javnu nabavu, odnosno op-skrbu dječjih vrtića, domova i bolnica. Ipak, ono što ovog trgovca izdvaja od većine ostalih iz njegove branše je i to što, uz fiksne trgovine u Vrlici, Kninu i Splitu, ima i četiri pokretne trgovine koje su svakodnevno na terenu po okolnim selima. “Naše pokretne trgovine funkcioni-raju po istom principu kao i fiksne, odnosno putem njih vršimo prodaju mješovite

robe uz ured-no izdavanje računa”, pojaš-njava Vuletić i dodaje kako je prva pokretna trgovina za-

počela s radom 2006. godine. Na ovu ideju potaknula ih je struktura naseljenosti u tom području koje karakterizira dislociranosti stanovništva pa se ovakav oblik prodaje činio logičnim jer zadovolja-va potrebe njihovih kupaca. Jedno vrijeme je došlo do zastoja u širenju jer su se usmjerili na postavljanje kvalitetnih temelja za rad pa

su u tom periodu poradili na komercijalnom dijelu poslo-vanja, umrežavanju posto-jećih maloprodajnih mjesta, stvaranju vlastitog knjigo-vodstva i širenju javne naba-ve. “Nisam želio dalje ulagati dok nisam bio siguran da su nam temelji kvalitetni”, kaže nam vlasnik tvrtke. Nakon čvrste podloge za nastavak poslovanja, 2010. godine tvrtka Božo comerce ponov-no počinje svoju ekspanziju. Tako su se, pored trgovine i ugostiteljstva, počeli baviti prijevozom putnika putem vlastitih autobusa i kombi vozila. Iste godine sklopili su i ugovor sa Splitsko-dalma-tinskom županijom o prije-vozu školaraca te su počeli širiti taj segment poslovanja na turizam. “Iskreno, nisam ni zamišljao da bi mogli ući u taj sektor, ali su nam se, na-kon prijevoza školske djece u Vrlici, nekako stvari same od sebe položile pa je i prije-

Uz fiksne trgovine, Božo comerce ima i četiri pokretne prodavaonice

Tvrtka Božo comerce započela je kao mala prodavaonica pića u Vrlici, a danas broji 11 dućana. U maloprodaji imaju fiksne i

pokretne prodavaonice, no tijekom vremena svoje su poslovanje proširili i na ugostiteljstvo i transport


voz turista došao spontano”, dodaje Vuletić. Također, lani su otvorili i prodavaonicu u Kninu, a ove godine su se proširili i na Split pa tako sada imaju 11 prodavaonica. “Drago mi je što mogu na-javiti i kako nam je u planu otvaranje još dvije nove pro-davaonice koje su već u pri-premi”, najavljuje direktor.

IZAZOVI U POSLOVANJUDanas tvrtka Božo comer-ce ima 38 zaposlenih koji

svojim radom, motivacijom i kvalitetom, kaže Vuletić, uvelike pridonose poslovanju tvrtke. Važan segment za poslovanje svake tvrtke čini knjigovodstvo pa ne čudi što direktor izdvaja zaposlenike iz ovog sektora za koje kaže kako svojom predanošću poslu “uistinu neizmjerno doprinose razvoju tvrtke”. No, uz zaposlenike, za male trgovce jednako su važni i kvalitetni poslovni partneri. “Naš najveći dobavljač je Vel-

pro s kojim surađujemo od njegova nastanka i on nam dodatno pomaže u borbi s konkurencijom putem ogla-šavanja Plus marketa u medi-jima. Usmjereni su direktno na malog trgovca kojeg prati prodajni predstavnik pa mo-žemo zajednički dogovarati akcije, pomažu nam kod ure-đenja dućana te imaju sluha za nas male. Velpro je uistinu partner u pravom smislu, od cijena preko dostave do nabavnih uvjeta”, kaže ovaj mali trgovac. Uz Velpro, tvrt-ka Božo comerce je i najveći član Udruge malih trgovaca Splitsko-dalmatinske žu-panije, a Vuletić je ujedno i predsjednik ove Udruge. Ipak, poslovanje u malo-prodaji nosi i svakodnevne izazove. “Najveći problemi su otvaranje velikog broja tr-govina na maloj udaljenosti, nepoštivanje malog trgovca od strane dobavljača i nepo-vjerenje krajnjeg potrošača

koji je doveden u zabludu od strane velikih trgovač-kih lanaca”, navodi direktor dodajući kako mali trgovci smatraju da ih dobavljači ne poštuju jer im nameću avansno plaćanje, što dovodi do većih cijena u njihovim dućanima. Radi toga se kupci okreću velikim trgovačkim lancima koji si mogu priuštiti niže cijene za koje Vuletić kaže kako su “nerijetko niže negoli kod samih dobavljača”. Uz to, veliki trgovački lanci otvaraju svoje prodavaonice tik uz male trgovce, što ovim potonjima svakako ne ide na ruku. “Smatram kako bi trebalo ograničiti otvaranje novih maloprodajnih obje-kata na određenoj udalje-nosti jednih od drugih i taj broj prilagoditi populaciji

u mjestu gdje se nalaze ti dućani”, mišljenja je Vuletić. Što se pak tiče proizvoda na akcijskim cijenama, on ističe kako su akcije koje viđamo u velikim trgovačkim lancima nepoštene jer je količina robe po takvim uvjetima ogra-ničena pa ti proizvodi vrlo brzo nestanu s polica, nakon čega se podignu cijene koje budu i veće negoli u malim dućanima. Upravo zbog toga on smatra da je ponuda kod malih trgovaca znatno pošte-nija, pošto oni imaju trajno niske cijene. “Naše male tr-govine nisu skuplje. Cijene su u prosjeku čak povoljnije i od onih kod velikih trgovačkih lanaca”, naglašava Vuletić kazavši da se to ostvaruje na način da se mali trgovci odriču svoje marže kako bi bili što pristupačniji kupcima koji to, pak, znaju cijeniti jer se na kraju i vraćaju u njihov dućan. “Ipak, moram nagla-siti kako su mali proizvođači

prepoznali našu Udrugu kao velikog partnera ko-jem daju po-voljnije cijene i bolje uvjete

nabave pa s njima imamo kvalitetan partnerski odnos što na kraju rezultira nižim cijenama za naše kupce”, isti-če Vuletić. Iako su kroz go-dine širili svoje poslovanje i djelatnosti, iz tvrtke priznaju kako je svaka godina sve teža i donosi nove muke i izazove. Ipak, ne gube nadu jer im je jasno kako moraju ostati konkurentni i širiti svoje poslovanje da bi opstali na zahtjevnom maloprodajnom tržištu. “Kako smo do sada poslovali tako ćemo i na-dalje - boriti se i dati sve od sebe da opstanemo, jer nam to jedino preostaje u ovim teškim vremenima za nas, odnosno malu trgovinu. Zbi-lja smatram da ćemo opstati. Moramo, jer drugog izlaza nemamo”, zaključuje Vuletić.

osnovana tvrtka Božo comerce

OD VRLIČKE KRAJINE do Knina i Splita

Postojeću mrežu od 11 trgovina tvrtka uskoro planira proširiti s još dvije nove

1990.Naziv tvrtke: Božo comerce

Ime posjećene trgovine: Market Božo

Adresa:H. V. Hrvatinića 20, Vrlika

Vlasnik:Oliver Vuletić

Broj blagajni: 1Kvadratura: 180 m2


Vindija je proširila svoj brend mliječnih proizvoda za djecu Vindino novim

okusima tekućeg voćnog jogurta jagoda, jagoda-banana i breskva-keks. Vindino asorti-man bogatiji je i za dvije natur varijante: tekući jogurt u PET

boci od 200 ml te

zbirno pakiranje od četiri čašice po 100 grama. Za sve sladokusce tu je i Vindino čokoladno mlijeko koje dolazi u bočici od 200 ml. Logističke informacije: Vindino na-tur (4x100 g) - 6 kom/karton, 216 kartona na paleti. Vindino tekući jogurt natur (200 ml) - 12 kom/karton, 216 kartona na paleti. Vindino tekući voćni jogurt jagoda (200 ml) - 12 kom/karton, 216 kartona na pale-

ti. Vindino voćni jogurt jagoda-banana i breskva-keks (4x100 g) - 6 kom/karton,

216 kartona na paleti. Vindino čokoladno mlijeko (200 ml) - 12 kom/karton, 216 kartona na paleti. Proizvođač: Vindija d.d., Međimurska 6, Varaždin. Telefon i fax: 042 399 999; 042 399 076. E-mail: [email protected].

Tvrtka Valentić u svoj zas-tupnički program uvela

je dva proizvoda iz Italije, pjenušce Nua Prosecco i Nua Brut. Nua Prosecco jedan je od najpoznatijih prosecca, napravljen od sorte grožđa glera iz regija Veneto i Friuli, blijedožute boje sa zele-nim nijansama, elegantno svježeg, voćnog bouqueta i tipične arome koji odlično pristaje uz lagana jela ili kao aperitiv. Pjenušavo vino Nua Brut spravljeno je od sorti

grožđa pinot noir i trebbia-no, a dolazi iz regije Pije-mont s obronaka glacijalnog područja Serra. Blijedožute boje sa zlatnim tonovima, punog okusa, bouqueta svježe pečenog kruha s aromom koja podsjeća na med i lješnjak te neodolji-vim završetkom na badem ovaj se pjenušac odlično slaže s jelima od ribe i tvr-dim sirevima. Više detalja potražite na web stranici www.valentic-drinks.com.

Novo na polici

Dr. Oetker božićne mje-šavine za kekse ovih

blagdana dolaze u primamlji-vom i ukusnom sadržaju iznutra te još atraktivnijem izgledu izvana. Već pripremljene božićne mješa-vine dolaze u četiri vrste: Vanilin kifle – klasik koji s ovom mješavi-

nom postiže mekoću i aromu vanilije, Božićni keksi – s čak

pet različitih recepata nude raznovrsnost na blagdan-

skom stolu, Medenjaci – koji u pakiranju sadrže začine za

medenjake i šećer za dekoraciju, te Kokos poljupci – s kokosom u mješavini, jednostavni za pripremu uz dodatak tri bjelanjka. Dr. Oetker božićne mješavine za kekse mogu se redovno pronaći u blagdanskim mjesecima u svim većim trgovinama.

PREPORUKA

Novi Vindino proizvodi

Pjenušci Nua u asortimanu Valentića

Klasični božićni keksi u novom ruhu

WC Net Bio Hygiene

WC Net predstavlja prvo sredstvo za čišćenje WC školjke koje ujedinjuje

najbolje od prirode i znanosti, s ciljem osiguranja dugotrajnije higijene u odno-su na tradicionalna sredstva za čišćenje. WC Net Bio Hygiene ima inovativnu formulu s Bio-Activ sistemom koji sadrži 100% prirodna i aktivna probiotična sredstva za stvaranje prirodnog higijenskog sloja. Pro-duženo djelovanje nakon čišćenja štiti površine od rasta štetnih bakterija do sedam dana, kažu iz Boltona. Probiotična sredstva koja čine WC Net

Bio Hygiene prirod-nim su djelotvorni mikroorganizmi koji razgrađuju zaprljanja

i stvaraju zaštitni sloj te sprečavaju stvaranje

bakterija u wc školjci. Logističke informacije: WC Net Bio Hygiene (700 ml) - EAN: 8003650000675, 12 kom/kart. Pro-izvođač: Bolton Manitoba S.p.A, Italija. Distributer: Bolton Croatia d.o.o. Adresa: Šarengradska 9, 10000 Zagreb. E-mail: [email protected].

PROVJERITE

Latella - nova generacija mliječnih proizvodaMetro Cash & Carry u svojoj ponudi ima novu generaciju zdravih mliječnih pro-izvoda, Latella napitke od sirutke i svje-žeg voća sa 0,1% udjela masnoće. Pakira-ni u atraktivnu i praktičnu ambalažu, ovi napitci mogu poslužiti kao međuobrok ili dodatak jelu. U njihovom asortimanu dostupna su četiri najprodavanija okusa: mango, marakuja, jagoda-kiwi i grejp-na-ranča u pakiranjima od 500 mililitara.

Novi hit u zlatnom tonuDr. Oetker je oplemenio asortiman mini dekora Zlatnim perlama Soft koje su čvr-ste izvana, a lagane i mekane iznutra te će se zasigurno isticati na svim svečanim slasticama. Zlatne perle Soft mogu se pronaći na policama trgovina uz ostale Dr. Oetker mini dekore po preporučenoj maloprodajnoj cijeni od 2,99 kn.

jatrgovac_PRSANOVO_208x148_3mm_TISAK.pdf 1 8.12.2014 9:02:32

Novi okusi prvog hrvatskog čipsa

Franckov Čipi čips, koji se od 1977. godine proi-zvodi isključivo od domaćeg krumpira, dolazi u

dva nova zavodljiva okusa - Kulen i Chilli. Originalni Čipi čips Kulen ima punoću pikantnog okusa i miri-sa ove tradicionalne slavonske delicije, dok se Chilli kao začin koristi u mnogim jelima, a u kombinaciji s Čipi čipsom predstavlja poseban izazov za svakog sladokusca, poručuje proizvođač. Čipi čips Kulen i

Chilli dolaze u pakiranjima od 150 grama po pre-poručenoj maloprodajnoj cijeni od 10,99 kuna.

Zimska simfonija Ledo Strauss sladoleda

Ledov sladoled Strauss od sada dolazi i u neodoljivom zimskom izdanju

- okusu i mirisu prženih badema i Spe-culaas keksa. Sklad Strauss simfonije na-dopunjuju kakao preljev izvana i najfiniji nugat koji oplemenjuje unutarnju stranu zimskog sladoleda. Razveselite sebe, svoje ukućane ili dragu osobu zimskom rapsodijom Ledo Strauss sladoleda, poručuje proizvođač.


UHU Princess - za male kreativke

UHU predstavlja novost za sve male kreativke, UHU Princess asortiman:

UHU ljepilo u stiku, Glitter ljepila te Patafix posebno namijenjen za djevoj-čice. UHU ljepilo u stiku Princess namijenjeno je za lijepljenje papira, a jedinstveni poklopac s navojem sprečava njegovo sušenje. UHU ljepilo Glitter Prin-cess dolazi u tri svjetlucave boje i može se koristiti na različitim materijalima dok mekana tuba s preciznim vrškom omogućava čisto i precizno nanošenje. Za brzo i čisto spajanje laganih predmeta na brojne podloge tu je UHU patafix Princess s 80

rozih jastučića koji se lako odljepljuju s mogućnošću ponovnog korištenja. Proi-zvođač: UHU GmbH & Co. KG, Njemačka. Distributer: Bolton Croatia d.o.o. Adresa: Šarengradska 9, 10000 Zagreb. E-mail: [email protected].

Dolcela je obogatila svoj asortiman novim proizvodima: Kakaom u prahu, Vanilin šeće-

rom, Kokos brašnom u dvije različite veličine, te Makom u zrnu za pripremu tradicionalnih slastica. Proizvodi se nalaze u prepoznatljivom Dolcela dizajnu, a rok trajanja za Kakao u prahu je 24 mje-seca, Vanilin šećer u prahu 12, a za Kokos brašno i Mak u zrnu 9 mjeseci. Logističke informacije: Kakao u prahu (100 g) - 14 kom/karton, 108 kar-tona na paleti. Vanilin šećer u prahu (100 g) - 16 kom/karton, 108 kartona na paleti. Kokos brašno (100 g) - 8 kom/karton, 168 kartona na paleti. Kokos brašno (200 g) - 6 kom/karton, 154 kartona na paleti. Mak u zrnu (200 g) – 8 kom/karton, 168 kartona na paleti.

Novo na policiDolcela proizvodi za kolače‘z bregov Efekt

mlijeko

Efekt trajno mlijeko ‘z bregov s 1,5% m.m. obogaćeno je dodatkom omega

3 masnih kiselina iz ribljeg ulja. Ono sa-drži 40 mg omega 3 masnih kiselina (EPA + DHA) na 100 grama proizvoda pa se preporučuje svim skupinama potrošača, a posebno trudnicama i dojiljama te djeci predškolske dobi. Efekt mlijeko bez lak-toze s 2,8% mliječne masti namijenjeno je svima koji imaju smetnje kod probave laktoze. Proizvod je slatkastog okusa te je idealan za kombinaciju sa žitaricama kao doručak ili međuobrok, a može se koristiti i za pripremu slatkih jela jer smanjuje potrebno dodavanje šećera, poručuju iz Vindije. ‘z bregov Efekt trajno mlijeko bez laktoze dolazi u praktičnoj kartonskoj ambalaži od jedne litre s čepom.

Sedam veličanstvenih kobasica iz PIK-a dobilo je

pojačanje u obliku PIK ljute kobasice koja će oduševiti sve poklonike pi-kantnih okusa. Nova kobasica pripremljena je od odabra-nih komada mesa, začina i aroma te će svakom jelu dati specifičan štih koji obrok čini posebnim iskustvom za

nepca, kažu iz tvrtke. Kobasice su namijenjene za kuhanje ili pečenje na tavi, u pećnici te na roštilju.

Božićno izdanje Mulino Bianco keksa

Povodom blagdanskog raz-doblja standardno pakiranje

Mulino Bianco keksa, Pan di Stelle, presvlači se u prigodno, božićno ruho. Standardni oblik keksa u prigodnom pakiranju zamjenjuju keksi u obliku bora i zvonca s rupicom kako bi se olakšalo dekoriranje božićnog drvca. Logističke informacije: jedinično pakiranje 350 g, transportno pakiranje 12 kom. Proizvođač: Barilla G. e R. Fratelli, Via Mantova 166, Parma, Italija. Stavlja na tržište: Barilla Hrvatska d.o.o., Radnička cesta 39, Zagreb.

PIK ljuta kobasica

CO

TTON FEEL

PROVJERITEMala pakiranja za velika djela

Dr. Oetker predstavlja novost u svom asor-timanu dodataka za kolače – mala ekono-

mična i praktična pakiranja Gustina, Kakaa za kolače i Sode bikarbone. Svako pakiranje sadrži količinu za točno tri pune žlice. Ova pakiranja Gustina, Kakaa za kolače i Sode bikarbone omo-gućuju jednokratnu uporabu čime se sprečava daljnje skladištenje, a dostupna su po preporu-čenoj maloprodajnoj cijeni od 1,99 kn za Gustin i 2,99 kn za Kakao za kolače i Sodu bikarbonu.

Nestlé je na hrvatsko tržište lansirao žitarice za doručak Corn Flakes i Gold Flakes bez

glutena. Riječ je o prvim žitaricama na domaćem tržištu koje imaju certifikat Europskog udruženja za celijakiju (AOECS) te na pakiranju imaju prepo-znatljiv znak prekriženog klasa pšenice. Ove žita-rice odgovor su na potrebe sve većeg broja osoba koje pate od trajnog poremećaja netolerancije na gluten te su dodatno obogaćene vitaminima.

Neutro Roberts Dermazero - formula 0%Neutro Roberts predstavlja liniju Der-mazero dezodoransa s jedinstvenom formulom 0% bez antiperspiranta, alkohola, aluminijske soli i parabena, a jamči 24-satnu učinkovitost i maksimal-nu toleranciju za sve tipove kože. Linija Dermazero formulirana je kako bi se smanjio rizik od alergija i ujedno pružila

zaštita od neugodnih mirisa.

Freska tekući voćni jogurtiSkupini Freska voćnih jogurta Vindija je pridružila tri voćne kombinacije: breskva i banana, malina i kupina te jagoda i vanilija koje dolaze u atraktivno dizajnira-nim PET bočicama od 330 grama. Freska tekući voćni jogurti dobiveni su od od svježeg jogurta ‘z bregov s 2,5% mliječne masti kojima je dodana pomno odabrana kombinacija voćnih sokova.

Prve žitarice za doručak bez glutena na hrvatskom tržištu

Izlog

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime:

Poduzeće:

Adresa:

Poštanski broj:

Telefon/mobitel:

Mail:

Funkcija:

Djelatnost:

Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN?

Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.Iica 1a, 10 000 Zagreb

Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598e-mail: [email protected]

40% uštede na godišnjoj pretplati

za pakete Start ili Business

Zamislite da možete koristiti faks na način na koji koristite e-mail. Korištenjem naše web faks usluge vaša korespondencija zasigurno će postati mnogo praktičnija, ne treba vam nikakav dodatan uređaj, a troškovi su bitno manji.

FAX to E-Mail

Vrijeme je za online fax uz Fax.hr

- Potpuna kontrola prodajnog mjesta (od skladišta do police)

- Distribucija promotivnog materijala (skladištenje, komisioniranje, postava)

- Istraživanje tržišta (cijene, udjeli, konkurencija) - Napredan sustav izvještavanja s terena - sažete

informacije za rukovodeće osoblje u roku do 12 sati

Mi smo specijalisti posvećeni rastu Vašeg prometa i jedina kompanija na tržištu koja

ugovorom jamči ključne pokazatelje rezultata

Pomažemo Vam prodati više!

mail: [email protected]

Maloprodajni servisi za savjetovanje i usluge d.o.o.

BUDITE VIĐENI na ključnim lokacijama

grada Splita i županije!

Billboard – Wallscape - Megaboard

Adorea d.o.o.; Vinogradska 49, 21 000 Split Tel: 021 456 276, Mob: 099 270 3700

e-mail: [email protected] www.adorea.hr

Kupnja s INA karticom je brza, sigurna, te vam donosi mnoge pogodnosti.Kupovati možete na svim Ininim prodajnim mjestima u Hrvatskoj i regiji tena mjestima gdje je istaknut znak kartice.Za više informacija nazovite 01/64 51 304 ili pošaljite upit na [email protected]

Kontrolirajte svoje mjesečne troškove.

Pri kupnji veće količine goriva ostvarite popust.

Račun podmirujte jednom mjesečno.

Na autocesti plaćajte cestarinu, mogućnost ENC spajanja.

INA kartica Razlog za bolju kupnju.

Plaćanje INA karticomnudi vam brojne pogodnosti:

Kontrolirajte svoje mjesečne troškove.

Pri kupnji veće količine goriva ostvarite popust.

Račun podmirujte jednom mjesečno.

Na autocesti plaćajte cestarinu, mogućnost ENC spajanja.

ojne pogodnosti: ojne pogodnosti:

Documents

Ja TRGOVAC magazin – studeni/prosinac 2014