Ja TRGOVAC magazin – studeni 2015

Broj 48 | Studeni 2015.

U fokusu Eko proizvodi

Analiza kategorije Čokoladni asortiman

Intervju Branko RoglićOrbico Grupa

Stidljivi rast optimizma i potrošnje

Puls sektora

COVER 2tj. preklop


Voditelji nabaveDirektori prodaje

Product manageri

TrgovciVoditelji razvoja

KonzultantiEvent manageri

ProizvođačiGospodarske komore

KomercijalistiIT manageri Distributeri

Trade marketing manageriAsistenti marketinga

Članovi uprave

PR agencije

Članovi nadzornog odbora

Marketinške agencije

HR manageri

Potrošači

Brand manageri Voditelji logistike

Voditelji transporta

Business development manageri

Istraživačke agencije

Direktori financija

Voditelji programa

Vlasnici trgovina

Voditelji kategorije

Planeri opskrbe

Shop manageri

Account manageri

Poslovođe

Rukovoditelji izvoza

PR manageri

Savjetnici

Voditelji odnosa s kupcima

Area manageri

Izvršni direktori

Media planeri

Voditelji merchandisinga

UvozniciProject manageri

Country manageri

Media direktori

Zastupnici

Trgovačke udruge

Promotori

Kreativni direktori

Regionalni voditelji

BTL agencijeVoditelji ključnih kupaca

Analitičari

8.080tiskanih primjeraka

99,55%efi kasnost dosega

60.000posjetitelja mjesečno

Magazin i portal

www.jatrgovac.hr

Najtiražniji poslovni mjesečnik u zemlji

Najefikasniji tiskani medij s dostavom na ruke i ime bez remitende

Najposjećeniji portal o maloprodaji robom široke potrošnje

7www.jatrgovac.hr

Iako smo još u rujnu imali ekstenzivan prilog na temu informacijskih tehnologija i u ovom je izdanju to učestala tema. Nedavno zaključen 7. hrvatski maloprodajni forum

bio je prožet digitalizacijom, uberizacijom i internet

trgovinom bez čega očito jednostavno više ne ide. Zaključak konferencije praktično je sveden na frazu: “Inoviraj ili umri”, a na tom tragu pregledavajući ovomjesečne vijesti na sreću možemo reći kako je tržište življe no ikad. Stiže nam eBay, češki Mall, novi format Konzum internet trgovine, otvaraju se aplikacije, web

stranice i osvajaju nagrade za iste. Sudeći i po dosad ostvarenim rezultatima ne slijedi nam spomenuta figurativna ekstinkcija, već stidljiv ali ipak vrijedan rast optimizma i potrošnje. S tom mišlju bili su suglasni svi sudionici konferencije, što je nakon dugo vremena bilo pravo osvježenje prilikom ovakvih susreta i razgovora. Veliki takav razgovor vodili smo s Brankom Roglićem čija je Orbico Grupa dosegnula status najvećeg distributera u Europi na čemu mu ovom prilikom još jednom čestitamo. O svemu navedenom i još mnogo toga što smo pripremili za vas u ovom broju pročitajte na stranicama koje slijede.

Studeni 2015.

Uvodnik

Maroje Sabljićglavni urednik

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 5 / Broj 48 / Besplatni primjerak

NAKLADA: 8.080 primjeraka

Digitalno izdanje magazina dostupno je na:

www.jatrgovac.hr

Inoviraj ili umri

GLAVNI UREDNIK:Maroje Sabljić

IZVRŠNI UREDNIK:Goran Pavlović

AUTORI I SURADNICI:Jozo Knez, Ja TRGOVACInes Kovačić, PressCLIPPINGIvan Junaković, ACNielsenKristian Anić-Kaliger, ACNielsenMaja Juričan, Mediana FidesMladen Kožić, GfKErlanda Ivić-Mandić, FocusMarko Havaši, FocusJan Jurjević, AGB NielsenDalibor Šumiga, Promosapiens

Jelena Jakšić, Ipsos PulsMajda Babić, ACNielsenDavor Perkov, Perkov savjetovanje Credos odjel analize

GRAFIČKI UREDNIK:Miroslav Šiptar

FOTOGRAFIJE: Nika Mokos, Bigstockphoto

PRIJEVOD:Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING:Mario Miletić, Krešimir Vuletićtelefon: 01/559 5057e-mail: [email protected]

TISAK: GZH d.o.o. Mičevečka ulica 7, 10 000 Zagreb

IZDAVAČ:KunaPak d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagrebtelefon: 01/559 5056e-mail: [email protected]

Ja TRGOVAC je stručni magazin o

maloprodaji i industriji robe široke

potrošnje. Kontroliranom distribucijom

besplatno se dostavlja na trgovce,

proizvođače i distributere robe široke

potrošnje te prateću industriju.

“Sudeći po dosad ostvarenim rezultatima ne slijedi nam spomenuta figurativna ekstinkcija, već stidljiv ali ipak rast optimizma i potrošnje”

[email protected]

8 Studeni 2015. www.jatrgovac.hr

VijestiSadržaj

8 | VIJESTI BAT će zadržati proizvodnju u Kanfanaru

16 | DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJEAgrokor aktivan u edukaciji djelatnika

18 | PROMOCIJEVegeta dobila svoju Internet stranicu

20 | MEDIJSKI BAROMETAR Nerazdvojni dvojac

22 | 7. HRVATSKI MALOPRODAJNI FORUM Internet trgovina na raskrižju

26 | PULS SEKTORA Stidljivi rast optimizma i potrošnje

30 | INTERVJU: BRANKO ROGLIĆOrbico Grupa

ČOKOLADNE TABLE - TRŽIŠTERealizacija u padu

50 | EKOLOŠKI PROIZVODISvijest donosi rast

54 | ISTRAŽIVANJE I RAZVOJBelje - Inovacijski put od polja do stola

56 | IT ODJELNa rubu svijesti i podsvijesti

60 | ŠAMPONI ZA KOSU Potencijal bez granica

70 | STRATEŠKO PLANIRANJEU šumi kartica

74 | PROFIL KOMPANIJEZvečevo d.d.

78 | IZ REGIJE Imlek kupuje Nišku mljekaru

79 | IZ SVIJETAKraft Heinz otpušta 2.600 radnika

80 | ŠTO JEDEMOLimun - Supernamirnica bogata vitaminom C

84 | JA TRGOVACDestinatio Tokyo

86 | NOVO NA POLICI

89 | IZLOG

Početkom listopada okončano je preuzimanje TDR-a od strane

British American Tobaccoa (BAT). Za predsjednika Uprave rovinjske tvrtke imenovan je Ram Addanki, Indijac koji radi za BAT više od 13 godina, a u Hrvatsku je došao iz Turske, u kojoj je bio financijski direktor. Najavljuje kako će zadržati proizvodnju u Kanfanaru. “Tvornica u Kanfanaru je od strateške

Blagdanska potrošnja 11,5 milijardi kuna

HGK procjenjuje da će hrvatski građa-ni za blagdane 2015. potrošiti oko

11,5 milijardi kuna, što bi bio prvi rast nakon četiri godine”, izjavila je pomoć-nica direktora Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić. Dodala je kako razlog takve procjene leži u rastu prometa u trgovini na malo u posljednjih 14 mjeseci te povećanju neto plaća uslijed izmjena Zakona o porezu na dohodak, što je pozitivno utjecalo na osobnu potrošnju. U Komori su pozvali građane da pri kupnji daju prednost hrvatskim domaćim proizvodima. “Samo 5 posto veća potrošnja domaćih proizvoda imala bi ‘ljekovit’ učinak na hrvatsko gospo-darstvo”, istaknula je Ravlić. Za blagdane u Hrvatskoj najviše se kupuju: dječje igračke, kozmetika, odjeća i obuća, hra-na (odojak, purica, bakalar), alkoholna i bezalkoholna pića, namirnice za kolače, mobiteli, televizori, glazbene linije, kućna kina, CD i DVD, knjige i osobna računala te božićne dekoracije.

Promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave

tom djelatnošću bez obzira na svoju pretež-nu djelatnost, u rujnu je, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno oslabio za 0,3 posto, dok je realno porastao za 1,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je brži rast nego mjesec dana prije, kada je potrošnja na godišnjoj razini ojačala 0,9 posto. To je ujedno i 14. mjesec zaredom kako potrošnja na godišnjoj razini raste, što nije zabilježeno još od 2007., dvije godine prije početka šestogodišnje recesije.

Addanki: BAT će zadržati proizvodnju u Kanfanaru

U rujnu nastavak rasta potrošnje

38str.

DUHANSKO TR ŽIŠTE

9Studeni 2015. www.jatrgovac.hr

Vijesti

važnosti za našu proizvodnju u Europskoj uniji. Veoma je sofisticirana i bolja nego što sam očekivao. Njen kapacitet je 20 milijardi cigareta godišnje, a trenutno proizvodi tek nešto više od sedam milijardi cigareta. Naš cilj nije zadržati, već s vremenom povećati volumen proizvodnje na 16-19 milijardi cigareta i već smo poduzeli prve korake u tom smjeru. U studenom je Kanfanar po prvi puta počeo izvoziti brendove BAT-a

na europsko tržište”, rekao je Addanki. O tome kako planiraju zaustaviti negativne prodajne trendove, koji su obilježili poslovanje TDR-a u zadnjih nekoliko godina, Addanki kaže da TDR trenutno nije kompetitivan u nekoliko cjenovnih kategorija zbog čega planiraju lansirati premium brend, a nedavno su snizili cijenu jednog brenda kako bi imali predstavnika u cjenovnoj kategoriji do 20 kuna. Što

se pogona u Iranu tiče, riječ je o maloj proizvodnji s dvije linije unutar tvornice Iranian National Tobacco. BAT ima vlastitu proizvodnju u Iranu, tako da TDR-ova neće biti korištena. Addanki najavljuje i da će BAT vjerojatno zadržati maloprodajni lanac iNovine. Tvrdi kako će poštovati sve ugovore i prava zaposlenika tijekom procesa integracije, ali i da će otvoriti nova mjesta za visokomotivirane i stručne ljude.

eBay od 1. prosinca u Hrvatskoj

Addanki: BAT će zadržati proizvodnju u Kanfanaru

Prvog dana prosinca najpoznatija online platforma za aukcijsku

kupnju i prodaju, eBay, otvara svoja vrata u Hrvatskoj. Vodeći i prvi eBay posrednik u kupovini u Hrvatskoj, nakon šest godina rada, odlučio se na pokretanje eBay.hr portala s pripadajućom online aplikacijom. Registracijom u njihov online sustav kupci će moći na hrvatskom ili engle-skom jeziku pretraživati proizvode na spomenutim eBay platformama uz iznose s poštarinama izraženim

u kunama. Pritom će se kupcima iz Hrvatske prikazivati samo proizvodi koji imaju mogućnost dostave u Hr-vatsku. Plaćanje naručene robe vršit će se putem općih uplatnica u kuna-ma u bilo kojoj poslovnici banke, pošte ili Fine. Plaćanje će također biti moguće i putem mobilnih aplikacija najvećih hrvatskih banaka. Za kupce koji ne posjeduju mobilne aplikacije omogućeno je i plaćanje na svim kioscima Tiska, Konzuma i benzin-skim crpkama Petrol i Crodux.

DUHANSKO TR ŽIŠTE


VijestiAtlantic Grupa: Rast prihoda i dobiti

Atlantic Grupa je u prvih devet mjeseci 2015. ostvarila prihode od prodaje

od četiri milijarde kuna, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 4,8 posto. Dobit prije kamata i poreza (EBIT) iznosi 341,1 milijuna kuna i manja je za 9,9 posto, najviše uslijed rasta cijena sirovina i nepovoljnog kretanja tečaja stranih valuta, dok neto dobit nakon manjinskih interesa iznosi 228,1 milijuna kuna, što predstavlja rast od 9 posto. Promatrano po tržištima, najveći i jednak rast od 9,6 posto ostvaren je na tržištima BiH te Srbije, koja je drugo po veličini tržište Atlantic Grupe s udjelom u ukupnom prihodu od 22,6 posto. Na trži-

štu Hrvatske, koja s 26,8 posto ima najveći udio u prihodu od prodaje, ostvaren je rast od 9,4 posto.

Objavljen pravilnik o doniranju hrane

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je krajem listopada Pravilnik o

uvjetima, kriterijima i načinima doni-ranja hrane kojim se propisuju detaljni uvjeti, kriteriji i načini doniranja hrane i hrane za životinje, uvjeti koje mora ispunjavati posrednik u doniranju te sadržaj i način vođenja Registra posrednika. “Sustav doniranja hrane u Hrvatskoj postoji, no ovim propisom je pravno uokviren, a jedan od važnijih razloga je da se omogući oslobađanje donirane hrane PDV-a, odnosno, gra-đanima koji doniraju hranu omoguće određene porezne olakšice”, izjavio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovi-na. Osim namirivanja potreba za hra-nom siromašnijem dijelu pučanstva, predviđene mjere trebaju pridonijeti boljem iskorištavanju hrane.

Pouzdanje potrošača poboljšano

Preliminarni pokazatelj pouzdanja po-trošača Europske unije za listopad je

ove godine iznosio -6,8, što je nepovolj-nije u odnosu na rujan (-5,6). Ipak, ako se promatra godišnja razina, primjetno je poboljšanje pokazatelja u odnosu na listopad lani kada je zabilježen pokaza-telj od -9,1. U prvih deset mjeseci ove godine pokazatelj pouzdanja potrošača EU u prosjeku je iznosio -3,9 i bio je povoljniji u odnosu na isto razdoblje lani (-7,1). U Hrvatskoj se, u promatra-nom razdoblju, bilježi jedno od najvećih poboljšanja pokazatelja pouzdanja među državama EU-a, što je djelomično rezultat naznaka oporavka gospodarske situacije, realnog rasta neto plaća u ovoj godini, ali i niske baze tj. izraženijeg pesimizma u prošloj godini.

KARIJERE

Novi menadžerski timovi u Agrokoru

Agrokor je odlučio

dodatno oja-čati uprav-ljačke timove izmjenama unutar me-nadžerske postave. Tako će od 1. prosinca sadašnji direktor Tiska Dražen Kocijan preuzeti funkciju direktora društva Velpro-centar d.o.o., čiji se budući godišnji prihod procjenjuje na oko 4,5 milijarde kuna, a na njegovo dosadašnje mjesto direktora Tiska dolazi Hrvo-je Kraljević, donedavni predsjednik Uprave Leda. Poziciju predsjednika Uprave Leda preuzima Dario Vra-bec, koji je dosad radio na poziciji direktora marketinga i razvoja u toj kompaniji. Sadašnji predsjednik Uprave Agrokor trgovine Ivica To-mljenović preuzima funkciju izvrš-nog direktora centralne nabave u Agrokoru, a na njegovo mjesto, s menadžerske pozicije u Agrokor trgovini, dolazi Robert Jurišić.

Uplaćen novac za Dalmacijavino

Na račun Trgovačkog suda u Splitu uplaćeno je 70 milijuna kuna za

Dalmacijavino kojeg je kupila tvrtka Oštrc, potvrdio je stečajni upravitelj Dalmacijavi-na Perica Mitrović. On kaže da će se Oštrc upisati u zemljišne knjige, a on će na skupštini vjerovnika predložiti otpuštanje dijela radnika iz proizvodnog sektora koji po zakonu moraju biti barem jedan dan prijavljeni na Zavod za zapošljavanje. Tako će dio od stotinjak radnika zaposlenih u proizvodnji ići na burzu, a proizvodnja će se zaustaviti. Preostalih 120 radnika u trgovini i drugim službama i dalje će raditi jer imaju zaliha za pola godine. Dalmacija-vino je u veljači prodano za nešto više od 70,5 milijuna kuna tvrtki Oštrc u vlasniš-tvu Marinka Zadre.


U sklopu trgovačkog centra Pevec na Kukuljanovu otvorena je nova Super Konzum prodavaonica. Na više od 2.600 m²

prodajnog prostora kupcima je na raspolaganju asortiman od 20.000 različitih prehrambenih i neprehrambenih artikala. Otvorenjem novog Super Konzuma Kukuljanovo, otvorena su i nova radna mjesta te je zaposleno 60 novih zaposlenika. Ovo otvorenje nastavak je velikih ulaganja Konzuma u razvoj prodajne mreže te predstavlja značajan doprinos daljnjem ra-zvoju Kukuljanova u jaku trgovačku zonu grada Rijeke, poručili su iz Konzuma.

Novi Super Konzum u Kukuljanovu

Belje očekuje 1,6 milijardi kuna prihoda

Tvrtka Belje iz sastava koncerna Agrokor u ovoj godini očekuje prihode od gotovo 1,6 milijardi kuna, što je nešto manje nego

prošle godine zbog izlaska iz nekih poslova, kao što su Beljetrans, Moslavina voće i mlin, kazao je predsjednik Uprave tvrtke Dalibor Poznić na predstavljanju projekata Belja u Baranji – u vinogra-darstvu i vinarstvu, vezano uz jesensku sjetvu i baranjski kulen. Rekao je i da su izuzetno zadovoljni ovogodišnjom berbom grožđa – s ukupno 650 hektara vinograda ubrano je šest milijuna kilograma grožđa. “Ova je godina koju će obilježiti rekordni prinosi i u najvažnijim ratarskim kultura-ma, ali i u stočarskoj proizvod-nji, s posebnim iskorakom u izvozu 720 nazimica u Italiju”, naglasio je. Jedan od pred-stavljenih projekata Belja je i zaštita zemljopisnog podrijetla Baranjskog kulena na EU razini. Godišnja proizvodnja Baranj-skog kulena je 400 tona.


Vijesti

Ministarstvo: Jabuke Eko Severa čiste

dm potvrdio vodeću poziciju

U listopadu je godišnja inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena zabilje-žila pad od 0,9%, što je četvrti mjesec zaredom da se bilježe negativne stope inflacije na godišnjoj razini. Premda su u odnosu na rujan ove godine potrošačke

cijene blago porasle za 0,1%, u kumula-tivnom razdoblju od prvih deset mjeseci zabilježile su prosječan pad od 0,4% na godišnjoj razini. Cijene prehrane i bezal-koholnih pića ostvarile su rast od 0,7% u odnosu na lanjski listopad.

Krajem listopada dm je predstavio poslovne rezultate koji su potvrdili vo-

deću poziciju na tržištu drogerijskih pro-izvoda. U poslovnoj godini 2014./2015. dm je u Hrvatskoj ostvario 1,964 milijardi kuna prometa, a udio dm-a na ukupnom tržištu drogerijskih proizvoda dosegnuo je 26,78 posto. U modernizaciju i širenje prodajne mreže investirano je 31,8 milijuna kuna, a dobit nakon oporeziva-nja iznosi 70 milijuna kuna. U poslovnoj godini 2015./2016., u kojoj će obilježiti 20 godina poslovanja u Hrvatskoj, dm će investirati 50 milijuna kuna te broj proda-vaonica povećati na 160.

Deflacija se nastavlja • • •

Hrvatski je robni izvoz u razdoblju od početka ove godine do kraja rujna

porastao za 10,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je istovre-meno stopa rasta uvoza bila gotovo dvo-struko niža i iznosila je 5,5 posto. Hrvatska je u prvih devet mjeseci ove godine izvezla roba u vrijednosti 64,12 milijardi kuna, dok je u Hrvatsku uvezeno roba u vrijednosti 104,5 milijardi kuna. Manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom na kraju rujna tako je izno-sio 40,4 milijarde kuna i bio je 1,6 posto ili 663,3 milijuna kuna manji nego krajem lanjskog rujna.

U uzorku jabuka ekološkog proizvođača Eko Sever nisu pronađena sredstva

za zaštitu bilja, objavilo je Ministarstvo poljoprivrede koje je provelo nenajavljeni inspekcijski nadzor nad tim proizvođa-čem. Nadzor je proveden 14. listopada uzimanjem uzoraka zatečenih jabuka na prodajnom mjestu u Tratinskoj ulici u Zagrebu, radi analize na ostatke pesti-cida, sredstava za zaštitu bilja te prema izvješću laboratorija u uzorku jabuka nisu utvrđena sredstva za zaštitu bilja, navode iz ministarstva te dodaju kako su, nakon medijskih napisa, uzeti i uzorci jabuka s parcele proizvodnje, skladišta i prodaj-nog mjesta i također nisu utvrđeni ostaci pesticida.

Izvoz u devet mjeseci porastao 10,5 posto

KARIJERE

Boris Lozić novi predsjednik Uprave Lidla Hrvatska

Boris Lozić od 4. pro-

sinca preuzi-ma kormilo tvrtke Lidl Hrvatska, a u Zagreb stiže iz Lidla Švicarska gdje je bio član Uprave zadužen za prodaju. Dosadašnji predsjednik Uprave Lidl Hrvatska, Boris Lukšić, koji je tvrtku uspješno vo-dio više od dvije godine, odlazi na poziciju člana Uprave za Kaufland International, unutar Schwarz gru-pe. Boris Lozić je karijeru u Lidlu započeo 2006. kao regionalni vodi-telj prodaje Lidla u Njemačkoj, dok je u razdoblju od 2010. do 2012. bio dio tima Lidl Hrvatska kao vo-ditelj prodaje. Potom je preuzeo poziciju direktora podružnice Lidl Slovenija te je potom karijeru na-stavio kao član Uprave za prodaju Lidla u Švicarskoj. Dosadašnji pred-sjednik Uprave Boris Lukšić u Lidlu je od 2003. i obnašao je brojne funkcije. Godine 2011. imenovan je za direktora prodaje, nakon toga postaje član Uprave za prodaju, a od 1. ožujka 2013. preuzima mje-sto predsjednika Uprave Lidl Hrvat-ska. Karijeru nastavlja razvijati kao član Uprave Kaufland Internatio-nal, unutar Schwarz grupe. Upravu Lidla, osim budućeg predsjednika Uprave Borisa Lozića, činit će i dalje Allen Halamić, član Uprave za nabavu, Rafaela Oppelcz, članica Uprave za financije i administraci-ju, te Dalibor Bošnjak, član Uprave za centralne službe, dok dosadašnji član Uprave za prodaju, Tomislav Šapina, počevši od 1. siječnja 2016. godine preuzima funkciju pred-sjednika Uprave Lidl Srbija.


Svaka treća kuna prihoda u trgovini

Dobit Adris grupe skočila na 560 milijuna kuna

Neto dobit Adris grupe iz poslovanja za prvih devet ovogodiš-njih mjeseci iznosi 559,6 milijuna kuna, što je u usporedbi s

istim prošlogodišnjim razdobljem povećanje od 8,2 posto. U prvih devet mjeseci ove godine ukupni prihodi Adris grupe iznosili su 8,3 milijarde kuna, a prihodi od prodaje roba i usluga 4,3 milijarde kuna. Prihodi od prodaje u inozemstvu porasli su za 10,3 posto i iznose 1,5 milijardi kuna.

Mall.cz, najveći češki online trgovački servis,

uskoro bi svoje usluge trebao pružati i hrvatskom tržištu. Tako je prilikom SAP-ove jednodnevne prezentacije europskim medijima najavio Martin Ohlidal, poslovni kon-zultant Sabrisa, tvrtke koja je implementirala SAP-ov projekt za češkog trgovačkog diva. Vrijeme kada bi Mall.

cz, koga zovu i Alibabom srednje Europe, trebao započeti s radom u Hrvatskoj nije precizirano, no pošto je web stranica na hrvatskom jeziku u pripremi, a skladišta se pune robom spremnom za hrvatsko tržište, očekivati je kako bi to trebalo biti ne-posredno prije Božića i Nove godine, kada je i potrošnja najveća.

Mall.cz uskoro stiže u Hrvatsku

Svaka treća kuna prihoda poduzetnika u prošloj

godini ostvarena je u djelat-nosti trgovine, a svaki četvrti poduzetnik koji je lani poslovao u Hrvatskoj pretežito se bavi tr-govinom. Prema podacima Fine poduzetnici su lani ostvarili 618,8 milijardi kuna prihoda od čega je u djelatnosti trgovine ostvareno 208,6 milijardi kuna ili 34,9 posto. Iza trgovine, po

visini ostvarenih prihoda slijedi prerađivačka industrija sa 156,8 milijardi kuna ili 25,6 posto ukupnih prihoda te građevi-narstvo sa 41,4 milijarde kuna ili 6,8 posto ukupnih prihoda poduzetnika. I dok poduzetnici u trgovini prednjače prema ostvarenim prihodima, kada je riječ o zapošljavanju smješteni su na drugu poziciju, odmah iza prerađivačke industrije.


VijestiProdaja TDR-a popravila likvidnost u cijeloj zemlji

Prodaja rovinjskog TDR-a kompaniji British American Tobacco (BAT) snažno se odrazila na povećanje

neto inozemne aktive, a time i na rast ukupnih likvidnih sredstava u zemlji, koji je poduprt i značajnijim rastom štednih i oročenih depozita, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB) za rujan. Tako su ukupna likvidna sredstva (monetarni agregat M4), kao zbroj vrijednosti novčane mase, štednih i oročenih kunskih depozita, deviznih depozita te obveznica i instrumenata tržišta novca, dosegnula krajem rujna 287,4 milijarde kuna i na mjesečnoj razini bilježe snažan porast, od 6,4 milijarde kuna ili 2,3 posto.

Roglić kupuje još dvije tvrtke

Branko Roglić, vlasnik Orbico grupe, najavio je još dvije akvizicije. Nakon

što je zadnjih godina pojačao akvizicijsku aktivnost u srednjoj Europi, ponajviše Poljskoj, u pripremi su još dvije, od čega jedna u Poljskoj, a druga na području biv-še Jugoslavije. O detaljima će se više znati početkom veljače. Roglić ističe da je na tržištu sada mnogo malih distributerskih tvrtki koje su na prodaju. S takvom tržiš-nom ekspanzijom Orbicu znatno rastu prihodi iz godine u godinu pa tako Roglić za ovu godinu očekuje ukupni prihod na razini grupe od 1,2, a iduće godine 1,7 milijardi eura.

HETA prodaje udjel u Pevecu

Austrijska HETA Asset Resolution traži kupca za svojih 6,39 posto

udjela u Pevecu. Riječ je o udjelu kojeg je nekad držao Hypo kao drugi najveći dioničar u vlasničkoj strukturi Peveca. Veći udjel drži jedino država (20,32 posto). Iako se nedavno na tržištu spekuliralo da je Agrokor zainteresiran za preuzimanje Peveca, čelni čovjek te tvrtke Darko Šket demantirao je takvu akviziciju objasnivši da su tvrtke zainteresirane isključivo za suradnju i partnerstvo, ali ne i vlasničko preslagivanje.

Dampinške cijene uništavaju

mljekare

Rašeljka Maras, predsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i

prerađivača CroMilk, izjavila je da se mljekarska industrija u Hrvatskoj suo-čava s dampinškim cijenama uvoznih proizvoda koji time utječu na cjeloku-pni sektor. “Snižavanje cijena domaćih gotovih proizvoda u trgovinama dovelo je do prehrambene deflacije, snižavanja cijena, koja se na prvi pogled čini dobrom za krajnjeg potro-šača, no u stvarnosti ima dalekosežne posljedice na radna mjesta i našu ekonomiju, a samim time i na krajnjeg potrošača koji živi i radi u našoj zemlji”, upozorila je Maras.

Podravkino poduzeće iz Sydneya osmi-slilo je marketinšku kampanju koja je osvojila prestižno drugo mjesto na W³ Awards natjecanju u kategoriji hrane i pića na tržištu Australije. Kreirana u suradnji s marketinškom agencijom

Adcorp, kampanja je namijenjena za razne komunikacijske platforme bazirane na online marketingu, promovirajući tako širok spektar Vegetinih proizvoda na australskom tržištu. Iz Podravke navode kako ova kampanja kombinira najbolje

što nudi moderna digitalna komunikacija s ciljem pružanja inovativnih kulinarskih iskustava stanovnicima Australije. W³ Awards je najprestižnije web natjecanje, kako za najveće agencije, tako i za tvrtke prisutne na tom vrlo dinamičnom tržištu.

Nagrada za Podravku u Australiji • • •

Obilježeno 18 godina akcije

“Kupujmo hrvatsko”Akcija “Kupujmo hrvatsko”, koja se u

organizaciji Hrvatske gospodarske komore održava već 18 godina, okupila je 250 tvrtki s više od dvije tisuće proizvoda koji su se na Trgu bana Jelačića u Zagre-bu prodavali po promotivnim cijenama. Cilj akcije bio je podići svijest o važnosti kupovine domaćih proizvoda, a izlagači su po novom konceptu bili predstavljeni u pet cjelina - Središnja Hrvatska, Slavonija, Dalmacija, Istra i Kvarner te Veliki hrvatski proizvođači. “Kada bi se u košarici svake naše obitelji našlo samo 5 posto više domaćih proizvoda, već bi to značajno utjecalo na povećanje proizvodnje, samim time povećanje zaposlenosti, a u konačni-ci i na bolji standard naših građana”, ista-knuo je predsjednik HGK Luka Burilović.


Pravi partner prema cilju

Svojom INA karticom možete kupovati dokazano najbolje gorivo u najvećoj maloprodajnoj mreži u Hrvatskoj, ali i u inozemstvu, kupovati vinjete i plaćati naknade na cestovnim pravcima u Republici Hrvatskoj te ostvariti potpunu kontrolu troškova uz korisničku podršku 24/7.

INA kartica omogućuje vam sigurnu, brzu i kvalitetnu uslugu, štedi vrijeme te donosi brojne pogodnosti.


Društveno odgovorno poslovanje

LIDL I P&G U AKCIJI

U humanitarnoj kampanji Reci DA! koju zajednički provode tvrtke Pro-

cter&Gamble i Lidl Hrvatska prikupljeno je 166 tisuća kuna za obnovu prva četiri dječja doma od njih 12 koji su uključeni u kampanju. U novu školsku godinu djeca u domovima u Zagrebu, Puli, Osije-ku i Splitu ulaze u obnovljen i uljep-šan prostor. Najveći dio prikupljenog

iznosa je usmjeren na obnovu Dječjeg doma Zagreb, Podružnica A.G. Matoš u Zagrebu. Okupljeni na press konferenciji u prostorima Doma mogli su se i sami uvjeriti u obujam i zahtjevnost poslova na preuređenju prostora. U drugom valu kampanje Reci DA! obnovljeni su domo-vi i centri za pružanje usluga u zajednici u Selcu, Vinkovcima i Lipiku.

Zelena akcija Zagrebačke pivovare

Zagrebačka pivovara je u sklopu projekta “Pivovara moj susjed”, u su-

radnji s Gradom Požegom i komunalnim poduzećem Komunalac Požega, zasadila sadnice unutar Gradskog vrta uz rijeku Orljavu. Uz pomoć požeškog Komunalaca i stručnog suradnika dr. Ivana Samardžića, koji su izvršili potrebne pripreme terena i osmislili kompletan izbor i razmještaj sadnica, zaposlenici Zagrebačke pivovare donirali su i posadili sadnice egzotičnih vrsta biljaka kao što su sekvoja, ginko, tisa, jela i božikovina. Akciji su se pridružili i zamjenici gradonačelnika Grada Požege Mario Pilon i Darko Puljašić.

Agrokor aktivan u edukaciji djelatnika

Projekt “Zdravi odmor” u kojem Podravka nastoji

unaprijediti prehrambene navike učenika osnovnih škola te školama pomaže u pripremanju zdravih, maštovitih i ukusnih školskih obroka uspješno je predstavljen i člano-vima Saveza društava naša djeca Hrvatske koji je jedan od partnera u ovoj značajnoj aktivnosti. Predstavljanje je priređeno

u zagrebačkom Muzeju Mimara u sklopu sveča-nosti obilježavanja 65. obljetnice djelovanja ove najstarije i najmasovnije krovne udruge za djecu u našoj zemlji. Projekt Zdravi odmor predstavio je pro-motor kulinarstva Zlatko Sedlanić naglasivši da su u izradi jelovnika uvažavane i navike djece te tehničke mogućnosti škola za pri-premu zdravih obroka.

Održivo poslovanje Coca-Cole

U provođenju načela održivoga poslo-vanja Coca-Cola HBC najavljuje da

će do 2020. godine smanjiti potrošnju vode za 30 posto u odnosu na 2010. godinu, a izravna emisija CO2 u istome će razdoblju biti smanjena za 50 posto. Primjeri održivoga poslovanja Coca-Cole HBC Hrvatska uključuju projekt Lijepa naša Sava, koji je tvrtka 2008. godine pokrenula radi promicanja svijesti o važnosti zaštite okoliša i vodnih bogat-stava u Republici Hrvatskoj te poticanja održivoga kontinentalnog turizma.

Prikupljeno 166 tisuća kuna za obnovu dječjih domova

Podravka brine o prehrani djece

Završena je zadnja u nizu ovogodiš-njih edukacija u sklopu Agroko-

rove Futura A akademije u kojima je samo u 2015. godini sudjelovalo 130 sudionika iz svih kompanija Agrokor koncerna. Futura A, program Agrokor akademije, edukacijski je program s najdužom tradicijom u Koncernu, na-mijenjen odabranim, mladim i visoko

obrazovanim zaposlenicima iz cijele regije, s dodatnim ciljem upoznavanja korporativne organizacije, poslovanja i kulture. Dosad je održano 29. Futura A akademija, koje je prošlo više od 1.000 perspektivnih mladih zaposlenika, od kojih mnogi danas zauzimaju vodeće i značajne pozicije unutar Agrokor koncerna.

PROMO

www.produkcijastudiocpg.hr

Glazba za poslovne prostore

u pola cijene.Skupa glazba ne privlači klijente.

Pa zašto inzistirati na njoj?

Centar poslovne glazbe ”kroji” glazbu prema

potrebama vašeg poslovnog prostora.

I to u pola cijene.

Glazba centra poslovne glazbe potiče kupce

Glazba u različitim poslovnim pro-storima, poput velikih trgovačkih

centara, ali i onim manjim, poput fri-zerskih salona, restorana ili kafića, ima značajan utjecaj na zadovoljstvo i ras-položenje kupaca i potrošača koji u nji-ma borave. Stoga je pružanje kvalitetne glazbene podloge posebno osmišljene za potrebe pojedinih poslovnih prosto-ra nešto o čemu mnogi poduzetnici sve više razmišljaju kako bi svojim klijen-tima omogućili što veće zadovoljstvo boravka u svojim prostorima. No, pri-tom se nerijetko susreću s ograničenji-ma vezanim za sustave zaštite autorskih

prava koja im ponekad predstavljaju i znatan trošak u poslovanju.Svjesni troškova koje poduzetnici izdvajaju za glazbenu podlogu u pro-storima i toga da usprkos visokim računima nemaju kvalitetan alat uprav-ljanja glazbenom podlogom, u Centru poslovne glazbe nude alternativu koja korisnicima njihove glazbe omogućuje najmanje 50% manje troškove glazbene podloge posebno osmišljene prema njihovim potrebama. S vlastitom glaz-benom bazom, neovisnom od sustava HDS-ZAMP-a ili bilo kojeg drugog oblika prevladavajućih sustava zaštite

autorskih prava u regiji, Centar poslov-ne glazbe predstavlja jedinu legalnu alternativu postojećoj ponudi glazbe-nog sadržaja na domaćem tržištu. Fokusirajući se na glazbu posebno osmišljenu za potrebe poslovnih pro-stora i komercijalnih događaja, u krei-ranje glazbe uz autore je uključen i tim psihologa i marketinških stručnjaka koji prema profilu posjetitelja određe-nog poslovnog prostora prilagođavaju odabir glazbe, a trenutno raspolažu s više od 4.000 glazbenih brojeva najra-zličitijih stilova i ugođaja, čiji broj sva-kodnevno raste.

Rezultati istraživanja pokazali su da posebno osmišljena glazba može produžiti vrijeme boravka u

poslovnim prostorima i potaknuti ljude na kupnju

Josip Valentić - direktor Centra poslovne glazbe


Promocije

SHOP.LEDO.HR

Ledo, vodeći proizvođač industrijskog sladoleda i najveći distributer smrznu-

te hrane u Hrvatskoj, predstavio je novu uslugu - webshop namijenjen svojim poslovnim korisnicima. Ova će usluga poslovnim korisnicima, posebno onima iz segmenata hotelijerstva i ugostitelj-stva (HoReCa), omogućiti sveobuhvatan uvid u Ledovu ponudu te jednostav-nije i brže naručivanje proizvo-

da, kao i veću fleksibilnost dostave proi-zvoda u skladu s potrebama korisnika. Uz uštedu vremena, Ledo webshop korisni-cima pruža brojne mogućnosti. U njemu im je u svakome trenutku dostupan pre-gled cjelokupnog Ledovog asortimana, kao i dodatan uvid u trenutačnu ponudu artikala na akciji. Sve funkcionalnosti

Ledova webshopa korisnicima su dostu-pne 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu.

Neretvanske mandarine za

Karlovačko Leđero Natur Radler

Branjem mandarina u dolini Neretve, kompanija Heineken Hrvatska obilje-

žila je početak korištenja neretvanskih mandarina za proizvodnju koncentrira-nog voćnog soka za Karlovačko Leđero Natur Radler. U akciji branja sudjelovali su članovi menadžmenta kompanije i nje-zini zaposlenici te predstavnici tvrtke za otkup svježeg voća i povrća, Vagros, koja je partner projekta. Iz pivovare su tom prigodom izjavili kako vjeruju u poten-cijale hrvatske poljoprivrede te moguć-nost domaćih uzgajivača da proizvedu vrhunske sirovine.

Vegeta dobila svoju Internet stranicu

Ledo pokrenuo web shop za poslovne korisnike

Vegeta, najpoznatiji brend Podravke, predstavljen je na

novoj, redizajniranoj web stranici na adresi www.vegeta.hr. Brend, koji je prepoznatljiv diljem svijeta, svojim se potrošačima predstavio kroz suvremen, razigran dizajn i koncept te se svojom izvedbom može mjeriti ne samo s hrvat-skim, već i s najvećim svjetskim

brendovima. Stranica nudi detaljan pregled svih Vegeta proizvoda i njihovih karakteristika, a moderan prikaz daje fantastičan uvid u bo-gatu povijest omiljenog hrvatskog brenda. Na stranici se nalazi i interaktivni sadržaj naziva “Mood Food” te videozapisi kultnog TV showa “Male Tajne” s Oliverom Mla-karom i Stevom Karapandžom.

Trgovački lanac Tommy prepoznao je značaj

malih OPG-ova i zadruga i već dugi niz godina nudi njihove proizvode na svojim policama trgovina. U isticanju važnosti autohtonog doma-ćeg proizvoda, potporu je našao u najvećoj dalmatin-skoj medijskoj kući Slobod-noj Dalmaciji. Njihova je suradnja iznjedrila zajednički medijski projekt - niz repor-taža s brojnih dalmatinskih

lokaliteta. Tommy je uz pomoć Slobodne Dalmacije na strani-cama ovog dnevnika donio vrlo zanimljiv serijal od 12 živopisnih priča s dalmatinskih OPG-ova, zadruga i tvrtki, čiji dje-latnici svakodnevno rade na stvaranju svježeg proizvoda. Ovo akcija je još jedan obol u propagiranju i jačanju hrvat-skog projekta pod nazivom “Kupujmo domaće”.

Kaufland lansirao novu privatnu

marku Kaufland je početkom studenog na

tržište plasirao novu gurmansku marku – Exquisit. Radi se o liniji proizvoda izrađenima prema najvišim standardima kvalitete na kojoj su radili vrhunski struč-njaci koji su isprobavali brojne uzorke i specijalitete iz Francuske, Švicarske, Belgije i Austrije te ih dodatno razvijali. Raznolik asortiman s više od 100 proi-zvoda čine predjela, suhomesnate i sirne delicije, mesni proizvodi, deserti i slatkiši, grickalice i drugi proizvodi.

Projekt Dalmatinska spiza by Tommy

Potpisan Ugovor o sponzorstvu Konzuma i KK

CedevitaPredsjednik Uprave Konzuma Darko

Knez i predsjednik Košarkaškog kluba Cedevita Mladen Veber potpisali su Ugovor o sponzorstvu. Time je Konzum, vodeći hrvatski maloprodajni lanac, postao novi sponzor Košarkaškog kluba Cedevita koji je aktualni hrvatski košarkaški prvak. Košarkaši KK Cedevita su u novu sezonu krenuli u dresovima s logotipom Konzuma, a Konzum će se kao sponzor isticati i u dvorani u kojoj igra KK Cedevita.

Lumalovi mirisi na hrvatskom tržištu

Predstavljena ekskluzivna Bajadera Amarus

Tvrtka Lumal, sa sjedištem u Ljubljani, otvorila je tijekom rujna podružnicu na hrvatskom tržištu.

Osnovnu djelatnost tvrtke čini aroma marketing, a u ponudi ima mirise u praktički svim oblicima koji svoju primjenu nalaze u brojnim poslovnim okvirima, od mirisa proizvoda u trgovinama hrane, u HoReCa segmentu poput mirisa kave na ulici ispred kafića, korporativnih mirisa u hotelskim i prodajnim lancima, do korištenja mirisa na ostalim promo površinama (npr. citylight koji miriše i sl.).

Najpoznatija hrvatska pralina dobila je još jedan okus – Bajaderu Amarus. Bojana Gregorić Vejzović

moderirala je predstavljanje nove Bajadere Amarus medijima u predivno uređenom Kraševom Choco Baru u Zagrebu. Uzvanici su imali jedinstvenu priliku od predstavnica Kraša saznati sve o vrhunskoj pralini koja je prvi put nakon šest desetljeća postojanja dobila novu inačicu okusa. Posebnost nove Bajadere Amarus je u raskošnom tamnom nougatu, obogaćenom ko-madićima Mediterana – aromatičnom kombinacijom slatkih i gorkih badema i najfinijim lješnjacima.


Medijski barometar trgovačkih lanaca

Nerazdvojni dvojac

Prvo i drugo mjesto i u listopadu drže Konzum i Lidl. Ukoliko se tako nastavi, moći ćemo zaokružiti cijelu godinu s ovim dvojcem na čelu

U listopadu se, za ra-zliku od prijašnjih mjeseci, najviše pisalo o promidžbenim ak-

tivnostima i sponzorstvima. U dobrotvornu akciju “Po-mozimo da njihove posude ne budu prazne” kao partne-ri kompaniji Mars uključila se većina trgovačkih lanaca od kojih su neki: Konzum, Plodine, Tommy, Spar, Billa. Objavljivalo se, vezano za Konzum, o obilježavanju Međunarodnog dana zaštite životinja, suradnji s Crvenim nosovima te sponzorstvu za KK Cedevita. Lidl je s par-tnerima osigurao donaciju za otvaranje kina u Malom Lošinju, a zajedno s tvrtkom P&G sudjeluje u humani-tarnoj kampanji “Reci DA”

za obnovu dječjih domova. Spar je donirao sredstva HGSS-u, a u suradnji s No-vom TV udruzi “Sedma od devet” donirao je hrana za životinje te je bio generalni sponzor 3. Međunarodnog kongresa nutricionista.

SPAR PETI PUT TREĆIPoredak vodećih trgovačkih lanaca u listopadu je sličan prijašnjim mjesecima. Prvo i drugo mjesto drže Konzum i Lidl. Ukoliko se tako na-

stavi, moći ćemo zaokružiti cijelu godinu s ovim dvoj-cem na čelu. Do promjene je došlo na trećem mjestu: Spar se po peti put u godini uspeo na ovu poziciju.Iako se, ukupno gledajući, u listopadu najviše objav-ljivalo o promidžbenim ak-tivnostima i sponzorstvima (34,49%), za vodeći je trgo-vački lanac najzastupljenija tema vezana za asortiman i cijene proizvoda, s 33% udjela. Za Lidl i Spar je naj-zastupljenija tema vezana za poslovanje, s udjelom od 40% za Lidl te 51% za Spar. Udio objava o poslovanju za Konzum iznosi 30%. Iz ovog su trgovačkog lanca poručili kako su jako puno investirali u konkurentnost i nove kva-

drate, a istim intenzitetom planiraju i nastaviti. Otvaraju se nove pro-davaonice,

preuređuju stare, uvode se novi prodajni koncepti in-ternetske trgovine, samona-platne blagajne i dr. I u Lidlu su potvrdili daljnje širenje pa tako do kraja godine planira-ju otvoriti još dvije trgovine i time dosegnuti brojku od 88 prodajnih mjesta. Isto tako, kreću s novim konceptom gradnje i uređenja trgovi-na koje bi trebale biti veće, atraktivnijeg izgleda i veće energetske učinkovitosti. Spar je, nakon dva mjeseca

preuređivanja, otvorio super-market u Petrovaradinskoj ulici u Zagrebu, no vijest koja je medijima bila najza-nimljivija je da Spar i dalje bilježi rast izvoza hrvatskih proizvođača u trgovine u Au-striji, Sloveniji i Mađarskoj. Nastavilo se to na već uspješ-nu 2014. godinu kada je kao rezultat suradnje s hrvatskim proizvođačima zabilježen izvoz njihovih proizvoda u vrijednosti od oko 50 miliju-na eura.

TEMATSKA SMJENAPoslovanje je tematika koja je od početka godine najviše zaokupljala pažnju medija kada se pisalo o trgovačkim lancima. No, u listopadu je došlo do promjene, iako je razlika mala. Najviše se objava odnosilo na pro-midžbu i sponzorstva koja imaju udio od 34,49%. Po-slovanje slijedi s udjelom od 30,09% od ukupnog broja zabilježenih objava.U listopadu se više objavlji-valo u tiskanim medijima (59%). Mediji koji su poje-dinačno najviše objavljivali o trgovačkim lancima su dnevnici 24 sata te Slobod-na Dalmacija. Tiskani medi-ji su više objavljivali o svim temama, osim kad je riječ o temi promidžbenih aktivno-sti i sponzorstava. Najveća je razlika unutar tematike zabilježena za asortiman i cijene proizvoda, čak 79,50% u korist tiskovina.

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancimaPromidžba i sponzorstva

34,49%Poslovanje

Asortiman, cijene

Ostalo

Usluge i odnos prema kupcima

30,09%

25,93%

5,56%

3,94%

Konzum

187

Lidl

114

Spar

106

Tommy

86

Kaufland

50

Plodine

49

Billa

46

Mercator

29

Diona

13

NTL

7

Kerum

4

Getro

4

Trgovački lanci - broj objavalistopad 2015.

U listopadu se najviše objavljivalo o promidžbama i sponzorstvima

Ines KovačićPressCLIPPING



7. hrvatski maloprodajni forum

Upravo bi taj raskorak, između tehnoloških mogućnosti s jedne i realnih potencijala

njihove implementacije na tržištu s druge strane, mogao poslužiti kao glavni zaključak 7. hrvatskog ma-loprodajnog foruma koji je, u organizaciji tvrtke ICPE - Internacionalni centar za profesionalnu edukaciju te pod medijskim pokrovitelj-stvom magazina i portala Ja TRGOVAC, održan 19. studenog u Zagrebu na temu novih tehnologija i trendova u maloprodaji. Konferencija je okupila oko 200 sudioni-ka iz domaće maloprodaje, FMCG industrije te IT sek-tora pokazavši još jednom koliko su informacijsko-ko-munikacijske tehnologije nositelj trendova i promjena u vrlo dinamičnom malo-prodajnom sektoru.

DA I NE INTERNET TRGOVINIIznimka od ostalih predstav-nika na tržištu maloprodaje robom široke potrošnje je trgovački lanac Konzum koji upravo dovršava veliku in-vesticiju u novi format svoje internet trgovine. “U Zagre-bu uskoro otvaramo visoko specijalizirani centar koji će biti namijenjen isključivo online segmentu poslova-nja, a investicija uključuje i redizajn stranice internet trgovine koja će biti znatno brža i prilagođenija internet kupcima”, istaknuo je Ivan Šantorić, direktor poslovnog područja maloprodaje i logi-stike u Konzumu, dodajući kako će u ponudi, uz stan-dardni asortiman klasičnih prodavaonica, biti i veliki izbor proizvoda specijalno namijenjenih online kup-cima. Kako je rekao, centar koji se nalazi u bivšem objektu Getroa Vrbani u ci-jelosti je obnovljen i rediza-jniran kako bi služio novom formatu internet trgovine, a osim kućne dostave kupci će

moći i osobno pokupiti na-rudžbu u samom centru. “U Agrokoru i Konzumu čvrsto vjerujemo da ima prostora za rast internet trgovine te ovu platformu planiramo pokrenuti i na drugim regio-

nalnim tržištima”, naglasio je Šantorić te dodao kako se ne boje dolaska eBaya u Hrvat-sku jer je ova globalna onli-ne trgovina i dosad bila dos-tupna domaćim kupcima. Nakon što je lanac drogerija

Kozmo nedavno vraćen pod okrilje Konzuma, Šantorić je rekao kako se u budućem razdoblju planiraju fokusira-ti na otvaranje novih droge-rija u velikim gradovima ali i manjim turističkim mje-

INTERNET TRGOVINA

na raskrižjuHrvatsko maloprodajno tržište u tehnološkom smislu u stopu

slijedi trendove koji su prisutni u razvijenim zemljama, no područje internet trgovine još uvijek kaska te se pravi razvoj ovog kanala prodaje može očekivati u idućih nekoliko godina


uspješan model internet trgovine

Agrokor i Konzum upravo dovršavaju velike investicije u online prodaju

klikni i pokupi

stima. Dodao je kako će se u Kozmo uvesti tehnologije koje su već prisutne u pro-davaonicama Konzuma, kao što su samonaplatne bla-gajne, te će se osobit fokus staviti na asortiman koji ima za cilj ponuditi ono što će Kozmo diferencirati od kon-kurencije. Veliku prednost Kozma vidi u objedinjenom lancu opskrbe kroz Konzu-movu infrastrukturu te će se na taj način ostvariti viša razina efikasnosti, što će pak osloboditi resurse koji se mogu usmjeriti na podizanje

razine prodajne usluge. Direktor NTL-a Martin Evačić izjavio je kako ovo udruženje, koje okuplja devet hrvatskih trgovačkih kuća s oko 1.370 trgovina, ne planira ulaziti u segment internet trgovine u ovom trenutku. “Tri četvrtine našeg prometa realizira se kroz prodavaonice u rural-nim područjima Hrvatske, što ne pogoduje lansiranju internetske trgovine. Među-tim, ako se ipak odlučimo ulaziti u ovaj kanal u buduć-nosti, mogu sa sigurnošću ustvrditi kako ćemo u taj projekt krenuti zajedno, na razini NTL grupacije”, naglasio je Evačić. Osim toga, on je izjavio kako je za cijelo hrvatsko tržište od presudne važnosti održanje domaće proizvodnje jer, kako je rekao: “Ako ništa ne proizvodimo, nećemo moći

ni kupovati”. “Ono što je u ovim godinama krize od do-maće trgovine i proizvodnje opstalo smatram da će se i dalje razvijati s obzirom da su svoje poslovanje uspješno prilagodili krizi. Uvjeren sam da je savez domaće pro-izvodnje i domaće trgovine sasvim prirodan jer kup-njom lokalnih proizvoda pomažemo našim kupcima”, istaknuo je Evačić dodajući kako NTL svoju podršku domaćoj industriji iskazuje kroz najveći udio hrvatskih proizvoda na policama od

svih lanaca koji premašuje udio od 70 posto u cijelom asortimanu. Sličnog je razmišljanja i Marjo Jukić, direktor udru-ženja Ultra gros koje okuplja 22 članice s 1.200 prodajnih

mjesta, rekavši kako prate sve moderne tehnološke trendove u industriji, ali da im internet trgovina trenut-no nije prioritet. “S obzirom da su u našem portfelju u velikoj većini male trgovine želimo se fokusirati na naše lokalne prednosti koje se prvenstveno ogledaju u una-pređenju usluge te prisniji kontakt s našim kupcima”, naglasio je Jukić.

DOSTAVA JEDE MARŽU Na konferenciji se mnogo govorilo o novim tehnolo-gijama i njihovoj primjeni u maloprodajnim sustavi-ma. Profesor marketinga na Sveučilištu u škotskom Edinburghu, John Dawson, govorio je o važnosti ino-vacija u suvremenoj malo-prodaji kazavši kako to nije pitanje izbora, nego opstan-ka. “Inoviraj ili umri. To je glavni koncept koji vrijedi danas i vrijedit će za sve tr-govce u budućnosti. Natječi se tako što ćeš biti drugačiji, a ne kopiranjem postojećih modela”, poručio je Dawson okupljenim trgovcima do-dajući kako ne funkcionira-ju sve inovacije, ali one koje uspiju donose rast poslo-vanja kompanije. Dawson se osvrnuo na trendove u maloprodaji govoreći kako potrošači s jedne strane tra-že nova tehnološka rješenja, ali s druge strane sve više žele lokalnu i prilagođenu ponudu. “To je glavni iza-zov za velike maloprodajne

sustave koji moraju biti drugačiji na različitim trži-štima. Lokalizacija onoga što kupac želi nije prisutna samo na razini zemlje, nego i na razini gradova ili ruralnih područja, gdje se

traži lokalni asortiman te lokalni stilovi prodaje. Riječ je o specija-lizaciji koja je uvjetovana

lokalitetom pa ovakvi tren-dovi idu na ruku neovisnim trgovcima u prehrambenoj maloprodaji”, poručio je Dawson. Prema njegovim riječima, u središtu svih strategija je zadovoljenje potreba i želja kupaca koji se više ne mogu kategori-zirati po tradicionalnim sociodemografskim kriteri-jima jer u svim skupinama društva imamo kupce sa specifičnim zahtjevima i različitom kupovnom moći, što pred lanac opskrbe po-stavlja veliki izazov. Uz to, ocijenio je kako su trgovci postali dominantan subjekt u opskrbnom sustavu, a za ilustraciju je iskoristio primjer trgovačkih robnih marki koje bilježe snažniji rast od brendova u gotovo svim zemljama i kategori-jama proizvoda. “Trgovci imaju mnogo više prostora za brendiranje jer u okvi-ru jedinstvenog procesa provode brendiranje kom-panije, prodajnog mjesta, internetske stranice i samog proizvoda. Primjerice, tr-govačka marka Walmarta je dvostruko vrjednija nego ukupni biznis Procter & Gamblea”, rekao je.Marie-Axelle Lousta-lot-Forest iz IBM-ovog odjela za maloprodaju u Parizu predstavila je glo-balno istraživanje koje je ova IT kompanija provela na više od 5.000 vodećih menadžera iz područja industrije, maloprodaje,


7. hrvatski maloprodajni forumjavnog sektora i drugih poslovnih segmenata. “Zaključak istraživanja može se sažeti u dvije rije-či - Uber sindrom. Najveći strah menadžera ogleda se u tome da bi se na tržištu mogao pojaviti kompetitor sa sasvim novim poslov-nim modelom i donijeti promjenu kojoj neće moći konkurirati”, kazala je Lo-ustalot-Forest. Ona je do-dala kako su maloprodajni menadžeri najviše zabri-

nuti da će se potrošačke navike kupaca promijeniti i da će oni teško naći od-govor na te nove trendove. Jedan od menadžera je tako izjavio:”Kupci danas troše na pametne telefone, a ne na okuse”, dok drugi kaže: “Najveća prijetnja su konkurenti za koje još ne znamo da su konkurenti.” Izvršni direktori iz svih sektora označili su tehnolo-giju kao najvažniju vanjsku snagu koja će utjecati na njihovo poslovanje, a tek potom dolaze tržišni fakto-ri, regulacija tržišta i drugo. Prema njenim riječima če-tiri su načina kako se tvrtke mogu pripremiti za digi-talne osvajače: fokusirati se na povratne informacije od svojih potrošača, pratiti društvene mreže, koristiti kognitivne kapacitete kom-panije te usluge vanjskih savjetnika. U pogledu internet trgo-vine Hrvatska se trenutno nalazi na raskrižju, upo-zorio je pak Chris Jones, nezavisni konzultant za višekanalni oblik malo-prodaje. “Hrvati još uvijek oklijevaju kupovati putem interneta, pogotovo ako se spremnost domaćih kupaca

na online kupnju usporedi s trendovima na tržištu Velike Britanije”, kazao je. Međutim, on je također istaknuo kako su na bri-tanskom tržištu internet trgovine namirnicama u pravilu donosile gubitak trgovačkim lancima, najve-ćim dijelom zbog troškova dostave koji su se negativ-no odrazili na ostvarenu maržu. “Za Hrvatsku je puno bolji put kakav su iza-brali trgovci u Francuskoj

koji su svoje internetske kanale proda-je organizirali po principu ‘klikni i po-kupi’, gdje

kupci sami dolaze po svoje narudžbe. To se pokazalo kao vrlo racionalno rješe-nje s obzirom da 80 posto populacije u Francuskoj živi u krugu 10 minuta vožnje od najbliže trgovine koja osigurava dostavu naručene robe”, istaknuo je Jones. Po njemu, najvažniji utjecaj interneta na cjelo-kupni proces maloprodaje ogleda se u transparentno-sti cijena te dostupnosti informacija o proizvodima. Današnji kupac je informi-raniji nego ranije, što pred trgovca stavlja veliki izazov jer takav kupac i dalje oče-kuje da prodavač o samom proizvodu zna više od njega. “To samo dodatno potencira koliko je važno da prodavači budu edu-cirani i informirani kako bi imali odgovor na sva pitanja kupca koji je preko interneta istražio veliki broj informacija o tom proizvo-du. Osim toga, u internet okruženju dostupnost i ugodnost kupovine postaju novo bojno polje. Internet kupci zahtijevaju besplatnu dostavu proizvoda. Pomalo je nevjerojatno da Amazon troši jednak iznos na mar-keting kao i na besplatnu

dostavu i povrat robe s obzirom na to da za oba poslovna segmenta izdvaja po 5 posto svog godišnjeg prometa”, istaknuo je Jones.

POTENCIJALA NE NEDOSTAJEAlbert Šestan, predsjednik Uprave u distributerskoj tvrtki Alca Zagreb, naglasio je da distributersko poslova-nje ima ulogu posrednika, bilo kao prodavač ili kao is-poručitelj robe za principale. “Kada je riječ o prodaji pu-tem interneta nitko od naših principala dosad nije izrazio želju za pokretanjem vlastite internetske trgovine. Online kanal prodaje u Hrvatskoj još uvijek nije u velikoj mjeri razvijen s obzirom na to da se 3-4% prodaje od-

vija putem interneta. Ipak, nadam se da će Konzumov model biti uspješan”, kazao je Šestan te dodao kako si manje tvrtke ne mogu pri-uštiti investicije u internet trgovinu koje će donositi povrat za deset godina. Pre-

ma njegovim riječima, velike investicije kojima smo svje-dočili posljednjih mjeseci u logističkom sektoru govore u prilog tome da je ova dje-latnost spremna odgovoriti na sve potrebe i zahtjeve koje bi online kanal prodaje u Hrvatskoj od njih tražio. Zvonimir Burilović, član Uprave Orbica, istaknuo je kako je ta distributerska tvrtka u proteklim godinama došla do statusa najvećeg distributera u Europi tako da sada opskrbljuje 40.000 trgo-vaca s oko 120.000 prodajnih mjesta. On smatra kako je za Hrvatsku specifična izuzetno zahtjevna logistička poveza-nost s obzirom na geografski oblik zemlje, no da u ostalim elementima nema razlike u

odnosu na tr-žišta zapadne Europe. “Riječ je o vrlo jasno definiranome poslu koji ima za krajnji cilj

kako što brže i fleksibilnije dostaviti robu do kupca”, istaknuo je Burilović.Miljenko Vaić, direktor Nestlé Adriatica, kazao je kako se u toj najvećoj pre-hrambenoj kompaniji na svi-jetu velika pažnja poklanja

Sve informiraniji kupac predstavlja veliki izazov za prodajno osoblje

Tehnologija je najvažniji vanjski faktor koji određuje poslovanje u trgovini


omogućava kupcatehnologija upoznavanje

Goran Pavlović[email protected]

novim tehnologijama navo-deći da čak 5.000 ljudi radi na poslovima istraživanja i razvoja u 34 istraživačka centra diljem svijeta. “Nestlé je prije nekoliko godina osnovao diviziju Health Science u okviru koje nastaju proizvodi budućnosti. Nove tehnologije su usmjerene na prodaju i marketing s ciljem ostvarenja direktnog kontak-ta s potrošačima čime posti-žemo izuzetno visoku stopu lojalnosti. To se realizira kroz multidimenzionalno povezivanje potrošača kroz razne komunikacijske plat-forme. U budućnosti plani-ramo sve medije međusobno povezati s internet trgovi-nom”, rekao je Vaić dodajući kako u ovom trenutku naj-veći potencijal za plasman putem online prodaje imaju

kategorije hrane za kućne ljubimce te hrane za dojen-čad i zamjenska mlijeka za dojenje. Na pitanje planira li Nestlé neke nove akvizicije u našoj regiji, Vaić je poručio kako su načelno za to uvijek zainteresirani rekavši kako u Hrvatskoj ima nekoliko iznimno uspješnih tvrtki pogotovo u prehrambenom sektoru. “No, za potencijalne akvizicije potrebne su dvije strane. U svakom slučaju, vidimo potencijal u ovoj regiji, ali smo fokusirani na organski rast baziran na inovacijama i kvaliteti proi-zvoda, a ako se pruži prilika zainteresirani smo i za akvi-zicije”, istaknuo je Vaić.

IT UTIRE PUT PROMJENAO spremnosti domaćih IT tvrtki da odgovore na po-trebe tržišta maloprodaje govorio je Krešimir Ćur-ković, direktor tvrtke PIS. “Domaći IT sektor već sada nudi sva neophodna rješe-nja za potrebe internetske trgovine i stoga ne vidim razloga zašto bi se ijedna hrvatska kompanija bojala strane konkurencije”, izjavio je Ćurković navodeći kako PIS sudjeluje u realizaciji oba projekta Agrokora u ovom segmentu - platforme A007 i Konzumove internet trgovine. Govoreći o izazo-vima category managemen-ta u praksi istaknuo je kako postoje samo dva načina za ostvarenje rasta prodaje: po-većanje prosječne košarice (njene vrijednosti ili broja

proizvoda), te smanjenjem troškova. Category manage-ment je najvažniji segment u maloprodaji koji u svojoj osnovi nosi bolje upravlja-nje asortimanom pri čemu je nužan prilagođen pristup različitim segmentima ku-paca, lokacijama, ponudi proizvoda, pakiranjima i slično. Kazao je kako je od iznimne važnosti u tom procesu primijeniti analitič-ki pristup podacima, znati ih tumačiti i po tome osmi-sliti adekvatnu prodajnu strategiju.Marko Kovač, direktor IT tvrtke Repsly, govorio je o temi agilnog merchandisin-ga rekavši kako je njegova tvrtka iskoračila i na ame-ričko tržište sa svojim apli-kacijama koje omogućavaju dobivanje prodajnih poda-taka s terena u realnom vre-menu. Nedavno su potpisali ugovor s najvećim svjetskim

trgovcem Walmartom pobi-jedivši na natječaju za asor-timan ukrasnog bilja. “Ključ je prilagođavanje promjeni a ne praćenje plana. Ne postoje planovi za nekoli-ko idućih godina, nego se provode male iteracije koje su visoko prilagodljive te su zasnovane na mjerenju i podacima s tržišta. Upravo ovisno o reakciji tržišta pojedine strategije se pri-hvaćaju a druge odbacuju”, kazao je Kovač dodajući kako je u maloprodaji oso-bito važno da menadžeri u stvarnom vremenu dobivaju podatke s terena, što im omogućava brzu reakciju i usmjeravanje napora prema maksimalizaciji prodaje.Josip Tvrtković, direktor istraživačke agencije Vali-con, predstavio je poseban

alat koji su razvili u Vali-conu na bazi neuromarke-tinga. Cilj tog istraživanja bio je utvrditi na koji način ljudi doživljavaju reklamne poruke te koje segmente marketinških poruka uistinu i primjećuju. Sudionici istra-živanja su gledali reklame te su bili priključeni na po-seban EEG uređaj te softver za praćenje pokreta očiju (Valicon eye tracking). Pu-tem ovog istraživanja dobiva se podatak o razini pažnje za svaku sekundu emitirane re-klame, što omogućava da se za svaku pojedinu reklamu utvrdi u kojoj je mjeri doista bila uspješna. Tvrtković je poručio kako je posebno bitno da reklame ne sadrže previše elemenata koje od-vlače pažnju gledatelja sa stvarne poruke brenda.Andrej Steven Horvat, di-rektor tvrtke Geld Data, u svom je izlaganju govorio o

tome koliko je važno da trgovci po-znaju svoje kupce. Kako bi se u tome uspjelo, pri-

kupljanje podataka o kup-cima treba biti provedeno kroz razne kanale te ih je potom potrebno adekvatno obraditi kako bi se stvo-rio profil kupca. Također, prikupljene podatke treba povezati i objediniti na jednom mjestu, a ako su dostupni i podaci o članovi-ma obitelji to može donijeti dodatnu mogućnost analize kao i prilagođenost ponu-de te komunikacije prema pojedinom kupcu. On je također upozorio kako je pritom potrebno voditi računa i o zaštiti privatno-sti te primjenjivati pristup koji neće stvarati pritisak na kupca i tako dovesti do kontraefekta.

Domaći IT sektor nudi rješenja koja su konkurentna na globalnoj razini


Puls sektora

Volite li jesen? Kao i s većinom drugih stvari, odgovori vari-raju. Dok jednima jesen znači ubiranje cjelogodišnjeg truda,

drugima pak skupljanje kestenja i uživanje u vatrometu boja u prirodi, druge jesen asocira na hladnije dane (posljedično i na troškove grijanja), kraći dan, maglu, ili, u našoj branši, ubitačni tempo stizanja godišnjih ci-ljeva u zadnjem kvartalu.No, jesen znači i zbrajanje rezultata turističke sezone o kojoj naš BDP toliko ovisi. Jer izravno utječu na potrošnju. Podaci o rastu proizvod-nje i izvoza svakako su ohrabrujući, no ove turističke statistike izravno pridonose domaćoj potrošnji (pod domaćom mislim na onu ostvarenu u Hrvatskoj, dakako). Ministarstvo turizma tako nam veli da je u deset mjeseci ove godine Hrvatsku posje-tilo 8% više turista nego lani (preko 100.000 više), odnosno 7% noćenja više (preko pola milijuna više), iz čega bi valjalo zaključiti da su onda i potrošili više. Ne mora doduše biti, ali ja sam optimist.

POVJERENJE POTROŠAČAOptimizam. Da posudim s Wikipedije – to je pozitivno shvaćanje i gledanje svijeta i sklonost očekivanju najboljeg mogućeg ishoda. Oslanja se na one aspekte dane situacije koji ulijevaju najviše nade. Pojednostavljeno, znači očekivati da će ishod biti najbolji mo-gući. Optimist, osim što ga zamišljamo vedrijom osobom, je opušteniji, pa čak i zdraviji. Što je najvažnije, optimist se u pravilu lakše odlučuje potrošiti. I Nielsenov Indeks povjerenja potrošača bilježi rast optimizma pa nam zadnje tromjesečje donosi rezultat 64. Što je utoliko zanimljivo jer je prije tri mjese-ca iznosio 59 (vidite, skok od pet bodo-va). A lani u ovo doba bio je svega 49.

Budući da je 100 prosjek (niti opti-mist niti pesimist), i pučkoškolcima je jasno da smo u Hrvatskoj još uvijek daleko od pravog optimizma (Nje-mačka je npr. na 100), pa ipak čovjeka

veseli vidjeti napredak, pogotovo u kontinuitetu.Prijašnja iskustva pokazala su nam da

“optimizmu” treba neko vrijeme dok se ne pretoči o stvarnu potrošnju, otprilike 2-3 kvartala, a slično

je i s oporavkom BDP-a koji se na po-trošnju odrazi s otprilike sličnim od-makom. Tako je bilo u prvoj kriznoj godini – dok se BDP obrušio počet-kom 2009., prodaja je počela “patiti”

STIDLJIVI RAST optimizma i potrošnjeIznimna turistička sezona te umjereni oporavak pojedinih makroekonomskih pokazatelja, ali i silan trud proizvođača i trgovaca, podigli su razinu optimizma naših sugrađana, a dodatni turisti “pomogli” su nam potrošiti malo više nego inače te preokrenuti negativne trendove

S obzirom na tržišna kretanja 2015. bi trebali završiti s rastom prodaje

Ivan Junaković Voditelj ključnih klijenata u regiji Adriatic, [email protected]


rast prodaje od početka 2015.0,2%tek krajem iste godine. Iz navedenog je za očekivati da će tek zadnje tro-mjesečje donijeti pozitivne rezultate osobne potrošnje, odnosno, u prodaji robe široke potrošnje.Dobro, pitat ćete se, kakva je onda slika? Raste li prodaja ili ne?Na godišnjoj razini (zadnjih 12 mje-seci) – još uvijek ne. Prodaja je manja za 0,6%. Ali je zato od početka ove godine za-bilježen rast od 0,2%! Napokon! Od početka godine, da pojasnim, znači procjena maloprodajnog tržišta Hrvat-ske (s diskonterima) za 130 kategorija (bez cigareta), za razdoblje prosinac 2014. – rujan 2015. za hranu i pića (dakle deset mjeseci), odnosno siječanj 2015. - kolovoz 2015. za neprehranu

(osam mjeseci). Da budem još preci-zniji, količinska prodaja hrane i pića porasla je za 1,4% uz prosječno 0,6% manje cijene, pa je ukupni rast 0,8%, dok je prodaja neprehrambenih kate-gorija u prvih osam mjeseci ove godine količinski bila manja 1,9%, što je uz jednako toliko niže prosječne cijene rezultiralo ukupnim padom od 3,8%.Da se vratim na onu priču s optimiz-mom (a ide pod ruku s toplim sunča-nim vremenom, duljom i uspješnom posezonom, pa čak i predizbornim

obećanjima) – prodaja hrane i pića u kolovozu i rujnu bila je 3,3% veća (ko-ličinski čak 5% veća). Zato s razlogom možemo na kraju godine očekivati pozitivne rezultate, neprehrani unatoč.

PREHRAMBENI SEMAFORPažljivijem čitatelju možda je u sjeća-nju ostao podatak da unutar obrađe-nih 75 prehrambenih kategorija (uz napomenu da nisu uključene velike skupine poput kruha i peciva, svježeg voća i povrća, jaja, brašna, šećera), deset najvećih čini više od polovice ukupnog prometa. To su redom: svje-

že meso, trajne i polutrajne mesne prerađevine, pivo, mlijeko, sir, kava, čokolade, jogurt, vino i gazirani soko-vi. Dugo toplo ljeto utjecalo je tako na 16% veću prodaju vode i po 6% veću prodaju piva i vina, a plus bilježi pro-daja svježeg mesa i jogurta. Gazirani sokovi su na nuli, a trajne i polutrajne salame, mlijeka, sirevi i kava još uvijek bilježe pad - u “plus” ih nije izvuklo ni izrazito povoljno ljeto. Tih, dakle, deset najvećih kategorija zabilježilo je 0,7% veću prodaju, a rast su generira-

li – brendovi, koji su rasli 1%, dok su trgovačke robne marke (TRM) pale za 0,6%. Dakako da po pojedinim kategorijama ima razlika, primjerice u pivu, vinu i vodama, pa i siru, TRM su

također zabilježile rast.Sljedećih deset katego-rija ostvaruje oko 20% prometa promatranih prehrambenih katego-

rija. Tu su keksi, voda, jaka alkoholna pića (JAP), konzervirano i ukiseljeno povrće, sokovi, vrhnja, ulja, male čo-kolade (prutići) te maslaci i margarin. Idealno vrijeme za sladoled rezultiralo je 21% većom realizacijom od lani, a brendovi su i ovdje ostvarili veći rast od TRM-a. Jedan od indikatora da su bolja vremena pred nama je i rast ja-kih alkoholnih pića – ove godine čak 9% (količinski 4%). Rasla je prodaja ulja za 4,5% (iako se količinski i dalje

U ovoj su godini generatori rasta proizvođačke, a ne trgovačke marke

Semafor kretanja vrijednosne prodaje 20 najvećih kategorija

neprehrane(siječanj 2015. – kolovoz 2015.)

1.Deterdženti za pranje

rublja-8%

2. Toaletni papir -2%

3. Dječje pelene -8%

4. Higijenski ulošci -4%

5. Dezodoransi -2%

6. Sredstva za čišćenje -5%

7. Paste za zube -7%

8. Oplemenjivači rublja -7%

9. Šamponi za kosu -4%

10.Kuhinjski papirnati

ručnici2%

11. Gelovi za tuširanje 1%

12. Boje za kosu -8%

13. Sredstva za njegu kože 2%

14.Deterdženti za ručno

pranje posuđa-8%

15. Britvice i brijači 0%

16. Sredstva za njegu lica 0%

17. Sapuni -11%

18.Dječje vležne

maramice-1%

19. Sredstva za strojno

pranje posuđa-1%

20.Sredstva za

osvježavanje WC-školjki-4%

Izvor: Nielsenov panel trgovine


Puls sektorabilježi pad) – nije se toliko korigirala cijena, koliko se smanjila količina akcija (bolje rečeno, visina popusta). Pad čokolade od 5% da se objasniti vrućinama i rastom sladoleda, a trend s čokoladama dijele i keksi te čokolad-ni prutići. U svim ovim kategorijama TRM su pale više od brendova.Značajan rast bilježe energetska pića (22%, količinski čak 34%), meki bi-skviti 15%, čoko figurice 17%, kikiriki i koštice 11%, rashlađeni deserti 10%, ledeni čajevi 9%, većina kategorija smrznute hrane, čips, šumeće tablete, smjese za pripremu kolača, paštete.Međutim, nije malen ni popis katego-rija čija je prodaja nastavila padati – osim mlijeka i sira tu su još i žvakaće gume (-8%), hrenovke (-7%), slani štapići i pereci, dehidrirana dječja hrana, prašci za pripremu kolača, juhe, začini i dodaci jelima, sirupi, konzervirana riba i druge kategorije.

PAD TRGOVAČKIH MARKISlično kao kod prehrane, i kod nepre-hrane deset najvećih kategorija ostva-ruje više od pola ukupno zabilježenog prometa. Deterdženti za pranje rublja u prvih osam mjeseci 2015. ostvaruju 8% manju prodaju, oplemenjivači rublja, dječje pelene i zubne paste pali su 7%, higijenski ulošci, šamponi i sredstva za čišćenje bilježe minus od 4%, dezodoransi i toaletni papir padaju 2%, a rastu i dalje kuhinjski ručnici (2%). Trgovačke robne marke prate “brend-trend” i padaju otprilike istim postocima (rastu u spomenutim kuhinjskim papirnatim ručnicima te

sredstvima za čišćenje).Jedna je stvar drukčija ove godine. Naime, trgovačke robne marke bilje-žile su neprekidan rast proteklih godi-na. U 2015., pak, TRM bilježe pad – u neprehrani skoro 4%, a kod hrane i pića 0,6%. I dalje u mnogim kategori-jama bilježe rast, ali u totalu ove go-dine brendovi postižu bolje rezultate. Trebamo li iz toga naprečac zaključiti da je njihovoj ekspanziji došao kraj ili je u pitanju tek “lošije odigrana” sezona teško je reći. Kupci imaju širok izbor, traže vrijednost za novac, pa i kod izbora TRM-a sve veću pažnju

posvećuju upravo kvaliteti, pa čak i pakiranju, a ne samo cijeni. S druge strane, iz godine u godinu raste količi-na prodaje putem promotivnih akcija (prvenstveno to vrijedi za brendove), što ih čini dostupnijima u odnosu na TRM. Veća ponuda brendova na akciji smanjuje prednost u cijeni koju TRM u pravilu imaju. Stoga će njihov daljnji razvoj ovisiti o fokusu i inte-resu trgovaca te njihovom ulaganju u vlastite brendove – sve će rjeđe cijena biti jedini čimbenik odlučivanja. Sve u svemu, kombinacija sunca i

mora, iznimna turistička sezona te umjereni opo-ravak pojedinih makro-ekonomskih pokazatelja podigli su razinu opti-

mizma naših sugrađana, a dodatni turisti “pomogli” su nam potrošiti malo više nego inače te preokrenuti negativne trendove.Jest, u Hrvatskoj nam sunce doslovce život znači, no ipak bi bilo nepraved-no silan trud proizvođača i trgovaca obezvrijediti zaključkom da je “kri-vac” za rast samo lijepo vrijeme. I more dakako. Poglavito kad su ove godine generatori rasta proizvođačke, a ne trgovačke marke.Stoga, zaključit ću optimistički – go-dinu bi u cjelini trebali završiti s ra-stom prodaje.

Semafor kretanja vrijednosne prodaje 20 najvećih kategorija prehrane

(prosinac 2014. – rujan 2015.)

1. Svježe meso 1%

2. Pivo 6%

3.Trajne i polutrajne

salame-4%

4. Mlijeko -8%

5. Sir -4%

6. Kava -3%

7. Voda 16%

8. Jogurti 3%

9. Gazirana pića 0%

10. Vino 6%

11. Čokoladne table -5%

12. Keksi -1%

13. Sladoledi 21%

14. Jaka alkoholna pića 9%

15. Voćni sokovi 2%

16.Konzervirano i

ukiseljeno povrće0%

17. Ulja 5%

18. Vrhnja -3%

19. Male čokolade (prutići) -3%

20. Maslaci i margarini -3%Izvor: Nielsenov panel trgovine

Najveći vrijednosni rast ostvarili su sladoled (+21%) i voda (+16%)



Intervju

Do 2017. godine planiramo ostvarivati blizu 2 mili-jarde eura godišnjeg pro-meta, pri čemu će polovi-ca te vrijednosti dolaziti s vrlo potentnog tržišta Poljske, kaže Roglić.

Možemo li uvodno reći nekoliko osnov-nih odrednica o vašoj kompaniji. Kada je osnovan Orbico te kako je tekao ra-zvoj poslovanja? U koliko zemalja Orbi-co Grupa posluje danas?U nastanku današnje Orbico Grupe bitno je izdvojiti nekoliko važnih datuma u razvoju. Na samim po-čecima, godine 1975., počeo sam raditi u tvrtki Croatia-Baterije, gdje sam niz godina vodio predstavništvo njemačke tvrtke Varta u bivšoj dr-žavi i u Bugarskoj. Prvu tvrtku, SBJ ORBICO AG, osnovao sam 1987. godine u Švicarskoj s njemačkim partnerom. Inače, sam naziv tvrtke Orbico nastao je kao svojevrsna per-mutacija inicijala mog imena te ima značenje Roglić Branko i company. Potom sam u Ljubljani 1989. priva-tizirao tvrtku Unis-Elkos iz koje se godinu kasnije razvija distributerska tvrtka Orbico d.o.o. – Ljubljana kao jedna od prvih privatnih tvrtki u bivšoj državi. Ova je tvrtka radila distribuciju Varta baterija i Ellen Betrix kozmetike na području cijele Jugoslavije. Tada se dogodio prije-lomni trenutak u mojoj poslovnoj karijeri koji je definirao poslovanje

kompanije sve do danas. Naime, Pro-cter & Gamble je 1991. godine kupio njemački Ellen Betrix te sam, ni kriv ni dužan, došao u kontakt sa svjet-skim divom u području robe široke potrošnje. Odmah sam shvatio što znači imati jednog takvog principala koji tek ulazi u Europu. Osim koz-metike, P&G nam je ubrzo povjerio i distribuciju drugih brendova kao što su Pampers, Tide, Jar, Head&Shoul-ders, Blend-a-med i druge. Sve je to omogućilo strelovit rast našega po-slovanja koji je iznosio i do 30 posto mjesečno. Raspadom bivše države osnivali smo tvrtke u novonastalim

zemljama, a P&G nam je povjerio distribuciju svojih proizvoda i za druga tržišta srednje i istočne Euro-pe. Što se tiče Hrvatske, u Zagrebu je 1991. godine osnovana tvrtka Laura BBB d.o.o., 1992. u Splitu i Orvas d.o.o., dok 1993. javnim natječajem privatiziram tvrtku Croatia-Baterije putem dokapitalizacije i otkupom dionica od malih dioničara. Krovna tvrtka cijele Orbico Grupe je Orbico d.o.o. Zagreb osnovana 1997. godi-ne. Danas sam vlasnik ili većinski vlasnik ukupno 20 tvrtki u 18 ze-malja: Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Makedonija,

Srbija, Kosovo, Albanija, Moldavija, Njemačka, Austrija, Rumunjska, Ma-đarska, Crna Gora, Češka, Slovačka i Poljska, a ovih dana smo registrirali i tvrtku u Ukrajini. Sve je to učinilo da je Orbico Grupa danas najveći distri-buter u Europi.

Koje sve usluge nudite svojim principa-lima?Našim partnerima i onima koji to još nisu postali nudimo distribuciju, merchandising, marketing i logisti-ku. Ovisno o njihovim potrebama, partneri mogu koristiti cijeli portfelj naših usluga ili se odlučiti za poje-dinačnu uslugu koja im je potrebna. Principal ima svoju proizvodnu cijenu, a mi nadograđujemo cijenu koštanja distribucije, marketinga i drugih usluga. Na kraju, kada se sve zbroji, cilj je pobijediti na polici. To je imperativ. Onaj koji ne pobjeđuje na polici se gasi. Mi se u tom lancu trudimo biti najmanji trošak našemu principalu od njegovog skladišta do police. Zbog toga smo uspješni i to je pristup koji ćemo primjenjivati i u budućnosti. Naša prednost je što učimo našega kupca što u tom tre-nutku treba kupiti, jer ga ne želimo zatrpavati s robama, nego ga ojačati tako što ćemo mu isporučiti opti-malnu količinu robe, točno onoliko koliko mu u tom momentu treba. Znači, jačanje kupca je također naša funkcija te pritom biti najmanji tro-šak za principala.

ORBICO JE VODEĆI distributer u Europi

Konstantnim organskim rastom te akvizicijama koje su vrlo brzo pokazale opravdanost investicije postali smo vodeći distributer robe široke potrošnje u Europi, ističe

Branko Roglić, vlasnik i predsjednik Orbico Grupe

“Naše poslovanje se temelji na reinvestiranju dobiti u rast kompanije”


120.000 maloprodajnih mjesta - opskrbna mreža Orbica

ORBICO JE VODEĆI distributer u Europi

Orbico se zadnjih nekoliko godina širio putem akvizicija u zemljama srednje Europe. Možete li navesti koje ste sve kompanije uključili u sastav Orbico Grupe te kako ste time proširili svoj portfelj usluga?Nedavno smo pobijedili na natječaju za preuzimanje poljske tvrtke Dis-tribev Sp.z.o.o. koja je u vlasništvu Heinekenove Zywiec Grupe S.A. Uvjetni sporazum o kupnji 80 po-

sto dionica potpisan je u srpnju ove godine, a vrijednost transakcije je 120 milijuna poljskih zlota (oko 28 milijuna eura). Uvjetni sporazum je sredinom listopada odobren od stra-ne poljskog Ureda za zaštitu tržišnog natjecanja. Distribev na godišnjoj razini ostvaruje oko 500 milijuna eura prometa te ima više od 1.500 zaposlenih, a distribuira sve Heine-kenove brendove na poljskom tržištu. Primjer uspješne akvizicije je i Navo Polska Grupa Dystrybucyjna koju

smo preuzeli lani. Ova tvrtka je u 2014. ostvarila 216 milijuna eura pro-meta, a ove godine ćemo taj rezultat podići na oko 280 milijuna eura. Zbog strelovitog rasta poslovanje u Poljskoj će po svo-joj vrijednosti do 2017. godine činiti oko polovice uku-pnog prometa Or-bico Grupe. Osim generalno liderske pozicije u Europi u distribuciji robe široke potrošnje, mi smo jednako tako vodeći i u segmentu distribu-cije kozmetike koja je lani ostvarila 113 milijuna eura prometa. Tvrtka Orbico Beauty pokriva više od 1.000 salona i trgo-vina te oko 10.000 drogerija na 15 europskih tržišta. I u ovom segmentu radimo na novim akvizicijama. Ne

bih spominjao konkretno o kojim se tvrtkama radi, ali mogu reći da je jedna akvizicija planirana u Poljskoj, a druga u Hrvatskoj. Do 2017. želimo ostvarivati oko 200 milijuna eura prometa u segmentu kozmetike.

Koliki je godišnji prihod Orbico Grupe u 2014. godini te koliki rast bilježite na godišnjoj razini? Kakve su vam projekci-je za tekuću godinu?

U 2013. godini smo ostvarili 850 mi-lijuna eura prometa, dok je 2014. do-nijela rast na ukupno ostvarenih 1,077 milijardi eura. Ova godina donosi daljnji rast te se projekcije ostvarenog prometa kreću oko 1,2 milijarde eura. Preuzimanjem Distribeva, u 2016. godini planiramo rast prometa na 1,7 milijardi eura, a u 2017. godinu očekujemo dosegnuti blizu 2 milijarde eura prometa i to sve uz kreditno op-terećenje od 10 do 13 posto.

Kompanija ste koja ostvaruje konstan-tan rast poslovanja bilježeći pritom izvrsnu reputaciju u zemljama u kojima poslujete. Što je vaša tajna uspjeha?Ja sam se u životu i poslu ponašao onako kako su me odgojili moji ro-ditelji, a to se može sažeti na sljedeći način - dug nije dobar drug, dogovor sa svakim partnerom treba poštovati i bez obzira na okolnosti uvijek biti skroman. To su principi kojih se dr-žim od početka poslovanja, što nam je donijelo i ugled te poslovnu suradnju s brojnim partnerima. Osim toga, uspjeh mogu zahvaliti i mojim surad-nicima prema kojima sam uvijek bio korektan tražeći da i oni budu jednako

korektni prema našim djelatnicima jer sam odavno shvatio da su ljudi naša najveća vrijednost. Mi smo tim koji se bori i koji na tržištu mora pobjeđiva-ti. Važno je naglasiti kako se naš rast realizira uz vrlo malo zaduženje jer je kreditna opterećenost Orbica na razini 10 posto godišnjeg prometa. Mnoge tvrtke na tržištu posluju i sa zaduže-njem koje je veće od godišnjeg prome-ta, što je utopija. To zapravo znači da je njihovo poslovanje u rukama banaka zbog čega ne mogu donositi samostal-ne odluke. Naše poslovanje se temelji na reinvestiranju dobiti u rast kompa-nije uz vrlo malo zaduženje, ovisno o potrebi. Pored organskog rasta, širenje poslovanja realizirano je i kroz akvizi-cije koje su prvenstveno bile želja naših principala kako bi na određenim trži-štima zamijenili distributere koji nisu ispunili njihova očekivanja. Primjerice, P&G ima jasnu poslovnu politiku koje se svaki distributer mora držati, kako

“U portfelju Orbica nalazi se više od 200 globalnih i lokalnih brendova”

Branko RoglićOrbico Grupa


Intervjupo pitanju rokova plaćanja, tako i po ostvarivanju konstantnog rasta. Poslo-vanje Orbica je dosta netipično za Hr-vatsku jer u ovih 25 godina poslovanja sve svoje račune plaćamo u dan i to ne samo P&G-ju nego i ostalim principa-lima. Smatram kako bi ovakvu pozi-tivnu poslovnu praksu trebale preuzeti sve hrvatske tvrtke jer svaka odgoda plaćanja znači da se umjetno tiska novac. To nanosi štetu gospodarstvu, ali i državi u cjelini.

Kolika je ukupna površina vaših skladiš-nih kapaciteta te koliko maloprodajnih mjesta opskrbljujete u cijeloj mreži Orbico Grupe? Glavno skladište Orbica nalazi se u Ivanić-Gradu koje je središnja točka za opskrbu hrvatskog tržišta. Dalmaciju pokrivamo iz naših skla-dišta u Dicmu i Dubrovniku, dok u Zadru imamo jedno iznajmljeno skladište. Opskrbu ostatka Hrvatske obavljamo preko cross-dockova. Na svim tržištima na kojima poslujemo pokrivamo oko 120.000 maloprodaj-nih mjesta te raspolažemo s ukupno 88.000 četvornih metara vlastitog te oko 30.000 kvadrata iznajmlje-nog poslovnog prostora, a dostava se obavlja s više od 1.600 vozila. Kako sam rekao, počeo sam u tvrtki Croatia-Baterije koja je proizvodila baterije i džepne svjetiljke sve tamo do 1996. godine kada na svjetskom tržištu primat preuzimaju kineski proizvođači. U tom trenutku njihov je finalni proizvod bio za 30 posto jeftiniji od naše cijene sirovine. Sto-ga smo odlučili tu tvrtku integrirati u Orbico tako da smo na prostoru, gdje je nekad bila proizvodnja bateri-ja i džepnih svjetiljki u Ivanić-Gradu, izgradili logistički centar i tako smo spasili radna mjesta, a za desetak sta-rijih djelatnika, koji nisu mogli raditi u skladištu, doplatili smo staž i tako im omogućili umirovljenje.

Koliko djelatnika zapošljavate na razini Grupe te koliko od tog broja se odnosi na Hrvatsku?

Imamo oko 3.100 zaposlenih. S rea-lizacijom preuzimanja Distribeva u Poljskoj u 2016. ćemo zapošljavati više od 4.500 djelatnika. Ponosim se time što u svom poslovnom vijeku moje tvrtke nikada nisu kasnile s isplatom radničkih plaća niti se ikada dogodilo da su nam banke reprogramirale kre-dit. Uvijek smo kredite vraćali suklad-no osnovnom ugovoru te nikada ni-smo zakasnili platiti dobavljača. Mogu reći kako su ovo tri glavne odrednice u našem poslovanju. U Hrvatskoj za-pošljavamo oko 800 djelatnika u četiri kompanije – Orbico, Orbico Beauty, Croatia-Baterije i Orvas. Prosječna neto plaća djelatnika Orbica u Hrvat-skoj iznosi 7.200 kuna.

Prošle ste godine preuzeli distribuciju vodećeg svjetskog proizvođača žitnih pahuljica, američkog Kellogg’sa. Ko-liko ukupno brendova zastupate, tko su vam najvažniji principali kako na hrvatskom, tako i ostalim tržištima na kojima poslujete?Nekoliko je stupova na kojima počiva naše poslovanje. P&G je od samog početka pa sve do danas ostao naš glavni principal. Drugi je Philip Morris, čije proizvode distribuiramo u Sloveniji, Hrvatskoj i Bugarskoj, zatim je tu najveći svjetski proizvo-đač igračaka Mattel, globalni lider u proizvodima za čišćenje kućanstva SC Johnson te naftni div Shell. Od osta-lih principala izdvojio bih Pivovarne Laško i Union, Vartu, Braun, Sardinu Postira, Podravku, Kraš i druge. Naša komparativna prednost leži u tome što principal ostvaruje uštede jer pre-

ko jednog čovjeka u Orbicu može po-kriti 18 zemalja na kojima poslujemo. Takvu klaster organizaciju koristimo i kod Kellogg’sa kojeg smo preuzeli lani te smo dosad zabilježili rast od 30 posto. Inače, trenutno se u našem portfelju nalazi više od 200 globalnih i lokalnih brendova.

U okviru Orbico Grupe osnovan je i poseban odjel za izvoz koji ima za cilj

poticati izvoz hrvatskih proizvoda na tržišta srednje Europe. Koji hrvatski proizvodi, po vašem mišljenju, imaju potencijala za uspjeh na tim tržištima, koje su zemlje pritom osobito intere-santne te u kojoj mjeri Orbico može iskoristiti svoju poziciju jednog od vodećih europskih distributera u pro-mociji i afirmaciji hrvatskih proizvoda na tržištu srednje Europe?To je moja stara ideja koja se počela realizirati prošle godine. Mi smo i ranije koristili naše potencijale za izvoz hrvatske prerađivačke industrije pa tako distribuiramo Podravku na bugarskom tržištu te Kraš u Moldovi. Međutim, početkom ove godine od-lučili smo u sklopu Orbica oformiti poseban sektor kojem je na čelu Ko-raljka Tomić koja koordinira moguć-nosti suradnje hrvatskih proizvođača i prerađivačke industrije s potencijal-nim partnerima na tržištima u kojima Orbico ima svoje poslovanje. U ovo kratko vrijeme već smo ostvarili mno-ge poslove. Tako, primjerice, tvornica ribljih konzervi Sardina Postira upra-

“Prosječna neto plaća djelatnika Orbica u Hrvatskoj iznosi 7.200 kuna”

“Hrvatski izvoz preko Orbica uskoro će dosegnuti 100 milijuna eura”


vo ulazi na tržište Poljske, a veliki potencijal imaju i vina Skaramuča te Iločki podrumi. Ukupno je svoj inte-res za ovaj vid suradnje iskazalo oko 100 tvrtki iz Hrvatske te po 15 tvrtki iz Slovenije i BiH. Očekujem da bi hrvatski izvoz preko Orbica u iduće dvije godine mogao narasti na oko 100 milijuna eura na godišnjoj razini. Smatramo kako je ovo izvanredna prilika za male kvalitetne proizvođače kojima se ne isplati otvarati vlastite tvrtke na vanjskim tržištima, a posje-duju izvozni kapacitet.

U svojim poslovnim promišljanjima iskoračili ste i daleko izvan Europe, osnivanjem joint venture tvrtke s indo-nezijskim poduzetnikom Sumadijem Kusumom. Koji je cilj ove suradnje te u kojim regijama izvan Europe vidite po-tencijal za Orbico?Osnovna ideja ove suradnje bila je povezati Europu i Indoneziju. Ova azijska zemlja ima oko 250 milijuna stanovnika te predstavlja vrlo za-nimljivo izvozno tržište, a ujedno

posjeduje i brojne proizvode koji bi mogli naći svoje mjesto u Europi. U Hrvatskoj smo otvorili zajedničku tvrtku te je plan bio otvoriti joint venture i u Indoneziji, no zbog određenih političkih kretanja u toj zemlji to se zasad nije ostvarilo. Ideja ostaje te ćemo i dalje raditi na tome, no proces je dijelom usporen

i zbog toga što smo se u Orbicu ti-jekom zadnjih godinu dana snažno fokusirali na tržište Poljske te nam je Indonezija zasad u drugome planu. Međutim, mi ćemo koristiti hrvat-ske luke i luku u slovenskom Kopru za dopremu indonezijske robe te potom kanalima Orbica distribui-rati u cijeloj Europi. Ostvarili smo i kontakte u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ali to tržište nam nije interesantno za distribuciju, nego

kao mogući izvor financiranja za neke buduće projekte kad i ako to bude potrebno.

U kojoj se mjeri u zadnjih desetak go-dina promijenio distribucijski biznis u Hrvatskoj? Koliko je na to utjecala dugotrajna recesija te ulazak Hrvatske u članstvo Europske unije? Ulazak Hrvatske u Europsku uniju za Orbico je prošao bezbolno jer smo već odranije radili na tržištima Slovenije, Bugarske i Rumunjske. Razlika u po-slovanju prije i nakon 1. srpnja 2013. ogleda se samo u stupnju konkuren-cije koja je dodatno zaoštrena. Naša konkurencija diljem Europe su kom-panije koje posjeduju veliko iskustvo i stečene pozicije na brojnim tržištima, no Orbico je sa svojim modelom do-nio novu razinu konkurentnosti koju potvrđuje konstantan organski rast našega poslovanja, ali i brojne akvizi-cije koje smo proveli u zadnjih neko-liko godina. Model poslovanja usmje-ren na ostvarivanje konkurentnosti, koji smo u Orbicu izbrusili kroz poslovanje na europskim tržištima te suradnjom s globalnim principalima, morat će usvojiti i sve ostale hrvatske tvrtke, poglavito one proizvodne.

Iskorakom izvan granica Hrvatske postali ste promicatelj svoje kompa-nije i poslovne etike, ali i predstavnik hrvatskoga gospodarstva u cjelini. U kojoj mjeri vaš ugled u svijetu može doprinijeti rastu interesa inozemnih ulagača u Hrvatsku te što je glavna prepreka za privlačenje stranih inve-sticija u našu zemlju?To je bolna točka Hrvatske. Nekoliko je elemenata koji otežavaju investicije stranih kompanija u našu zemlju. To je u prvom redu loša i korumpirana administracija. Drugo je skupa dr-žava i velika porezna opterećenja na rad i proizvod. Naime, nakon što se podmire svi troškovi koje hrvatska država od poduzetnika traži, za po-sljedicu imamo da finalni proizvod na europskom tržištu nije konkuren-tan. Zbog toga sam nebrojeno puta

“Trenutno imamo ukupno 20 tvrtki koje posluju u 18 europskih zemalja”

1,2 milijarde eura planirani promet u 2015.

“Za rast konkurentnosti Hrvatske treba smanjiti poreze na rad i proizvodnju”

Josip Roglić, Kristijan Novosel, Branko Roglić, Ljudevic Novosel,

Stjepan Roglić, Slađan Novosel


Intervjuapelirao na to da se Hrvatska mora restrukturirati kao država, da mi ne možemo financirati 21 županiju i 555 općina i gradova, a da istodobno naši proizvodi budu konkurentni vani. U Hrvatskoj je nužno skinuti teret s rada i proizvoda. Za primjer mogu navesti PDV koji je kod nas 25 posto, što je značajno viša razina u uspored-bi s brojnim zemljama koje su nam konkurenti. Kako bi privukli strane investitore moramo omogućiti oplod-nju kapitala. Domaća proizvodnja se mora fokusirati na one proizvodnje u kojima ima komparativne pred-nosti. Primjerice, u drvnoj industriji

možemo proizvoditi moderno dizaj-nirani namještaj od punog drva koji u Europi možemo plasirati doslovno gdjegod želimo. A tu su i različiti po-ljoprivredni proizvodi koji dolaze iz Slavonije ili Dalmacije. Ribarstvo ima veliki potencijal, a mnogi ne znaju da školjke u Jadranskom moru rastu dva puta brže nego u Sjevernom moru! Ne treba puno ponavljati što znači 100 posto veća produktivnost na da-našnjem tržištu. Nadalje, tu je i bro-dogradnja koja se treba specijalizirati, a o ugostiteljstvu i ostaloj turističkoj ponudi da ne govorim.Prije nekoliko godina u javnosti se spominjao interes Orbica za preuzima-nje udjela u Mercatoru. Nakon dugo-trajnog procesa slovensku kompaniju lani je preuzeo Agrokor koncern. Kako gledate na ovu transakciju? Koliko je ona značajna za Hrvatsku, ali i cijelu Adria regiju?To je u svakom slučaju pozitivan potez jer se treba braniti od ulaska novih maloprodajnih divova na re-gionalno tržište, što se može postići jedino okrupnjivanjem. Zbog toga ovu akviziciju pozdravljam. Ono što su meni Slovenci nudili prije pet ili šest godina, u vrijeme kada je Mer-cator bio u vlasništvu Boška Šrota, jest da budem partner u tadašnjem rješenju koje je podrazumijevalo da bih zajedno s nekolicinom slovenskih tvrtki preuzeo Mercator, pri čemu je Orbico mogao u vlasničkoj strukturi sudjelovati kao manji partner s neko-

liko postotaka udjela. Dakako da smo bili otvoreni za saslušati taj prijedlog, ali osobno o tome nisam odviše oz-biljno razmišljao.

Nedavno ste ušli i u jedan sasvim novi biznis - proizvodnju kulena. Možete li reći nešto više o toj investiciji te zašto ste se odlučili na ovo ulaganje?Početkom studenog otvorili smo po-gon za proizvodnju kulena u mjestu Gat u blizini Valpova. U tu sam in-vesticiju ušao zajedno s partnerom,

poznatim kulenarom Slađanom Novo-selom. Osim proizvodnog pogona, na imanju proizvodimo i vlastitu hranu na oko 40 hektara zemljišta te ima-mo organiziran uzgoj svinja i sušenje proizvoda. U ovo sam ulaganje ušao s puno entuzijazma jer mi je velika želja

povezati Slavo-niju s Dalma-cijom. Želimo te proizvode još više pri-bližiti stranim turistima, da postanu pozna-ti i priznati, a kada se ostvari istinsko bren-diranje onda možemo krenuti u izravan izvoz na europska tržišta. Moj partner se već dugi niz godina bavi proizvod-njom kulena, ali je bila riječ o malom obujmu proizvodnje. U novi pogon sam uložio 1,1 mili-jun eura te ćemo uskoro izaći na tržište s proizvo-dima vrhunske kvalitete kao što su kulen, čvarci, kobasice, kule-

nova seka, šunka, suho meso i drugi. Osim toga, u Dalmatinskoj zagori, u Zagvozdu, imamo stado od 60-ak koza te proizvodimo kozje mlijeko, kozji sir i druge tradicionalne proizvode. Ovim investicijama želim jasno pokazati da se proizvodnja bazirana na domaćim resursima mora razvijati.

Od ranije se bavite i turizmom, a po-sjedujete i maslinike i vinograde. Kako objedinjujete ove različite poslovne segmente te planirate li dodatnu diver-sifikaciju proizvodnog portfelja?Turistički dio poslovanja pokrivamo kroz tvrtku Orvas Split koja trenutno ima 57 zaposlenih te ostvaruje oko 20 milijuna kuna godišnjeg prometa. Imamo charter flotu od tridesetak bro-dova, dva hotela (Hvar i Baška Voda), 16 vila koje iznajmljujemo, vinograde na Pelješcu (Postup i Dingač) te ma-slinike na Braču. Proizvodimo oko 10.000 boca vina te oko tri tone masli-novog ulja. A što se tiče diversifikacije portfelja, mogu reći samo to da sam ja tipični poduzetnik i uvijek imam sluha za ulaganja koja imaju perspektivu.

“Na akvizicije u srednjoj Europi potaknula nas je želja naših principala”

“Do 2017. godine želimo dosegnuti ukupan promet oko 2 milijarde eura”


Mediterra Natura d.o.o. je ovlašteni prodajni zastupnik

Misnih Vina Đakovačke nadbiskupije za RH.

Proizvodnja Misnih Vina dio je stoljetne tradicije nadbiskupije, nastalih iz najkvalitetnijeg grožđa

s položaja Dilj planine u pitomom slavonskom selu Trnava. Nadaleko čuvena Misna Vina nalazila

su svoj put na europskim dvorovima u prošlosti, a danas su kao jedan od prepoznatih hrvatskih

brendova prisutna širom prodajnih mjesta u zemlji i inozemstvu (Japan, Danska, Poljska).

Misno Vino ima temeljnu dodanu vrijednost u odnosu na druga, a pored činjenice da se radi o

sortama vrhunske kvalitete koje u rukama vještih enologa daju prepoznatljiv okus, boju i miris.

Činjenica da je vino napravljeno u skladu sa strogim odredbama kanonskog prava, posvećeno

i proizvedeno u skladu s najvišim ekološkim standardima organske proizvodnje, nekim kupcima

daju upravo dodatnu motivaciju za uživanje u ovom jedinstvenom nektaru.

U ponudi imamo misni Traminac, Chardonnay, Prvostolnik Cuveé, Graševinu i Cabernet

Sauvignon.

Obratite nam se s povjerenjem!

Mediterra Natura d.o.o.Ede Murtića 8, 10 000 Zagreb, CroatiaM: [email protected]: +385 1 6681 512F: +385 1 6681 512www.mediterra.pl


Neka egida



Čokoladne table - Tržište

Kategorija čokolad-nih tabli uključuje čokoladu u čvrstom obliku formiranu u

table koje se mogu lomiti na komade (“kockice”) i konzumirati u dijelovi-ma. Čokolade mogu biti mliječne bez dodataka, s dodacima orašastih plo-dova, voća, riže ili punjene raznim punjenjima te crne i bijele čokolade. Uključene su i čokolade za kuhanje, dijetne čokolade te kakao table, a nisu uključene praline, čokoladne dražeje, čokoladne figurice, impul-sne čokoladice (čokoladni prutići), kao ni keksi i vafli preliveni čokoladom.

Vodeći proizvođači u ka-tegoriji čokoladnih tabli su (abecednim redom): Ferrero (Kinder), Kandit (Kandit), Kraš (Dorina), Mondelez International (Milka) i Zvečevo (Mika-do). Trgovačke robne mar-ke u ovoj kategoriji imaju 10% količinskog udjela.

PODJELA KATEGORIJERezultati prodaje u zadnjih godinu dana (listopad 2014. – rujan 2015.), u koje nisu uključene dis-kontne trgovine (Lidl), specijalizirane trgovine slatkišima, sezonski objek-ti (otvoreni manje od šest mjeseci), te ostali specifič-

ni kanali prodaje (npr. kino dvorane i sl.), imaju negativan predznak. Nai-me, količinska prodaja ka-tegorije pala je za 6,3% na 8.906 tona, dok je vrijed-nosni rezultat, zahvaljujući rastu maloprodajnih cije-na, zabilježio ipak nešto bolju vrijednost s padom od 3,9% na ukupno realizi-ranih 655,6 milijuna kuna. Podjela prema veličini

pakiranja otkriva očekivano sta-nje - dominaciju pakiranja 51-100 g koje ima 48% te pakiranja 201-300 g s 35% udjela u količinskoj prodaji kategorije. Ostatak drže segmenti od 101-200 g (10%), dok po 3% imaju pakiranja do 50 g i veća od

Čokolada s dodacima

41,5%Čokolada s punjenjem

Mliječna čokolada

Čokolada za kuhanje

Ostalo*

18,7%

17,6%

16,8%

5,4%

Podjela prema vrsti čokoladelistopad 2014. - rujan 2015.

*Ostalo – crna čokolada, bijela čokolada, čokolada bez šećera, zamjena za čokolade (krem i kakao table)

Količinska prodaja kategorije pala je za 6,3% na 8.906 tona, dok je vrijednosni rezultat, zahvaljujući

rastu maloprodajnih cijena, zabilježio ipak nešto bolju vrijednost s padom od 3,9% na ukupno realiziranih 655,6

milijuna kuna

REALIZACIJAu padu

51 - 100 g

48%201 - 300 g

101 - 200 g

do 50 g

preko 301 g

35%

10%

3%

3%

Podjela prema veličini pakiranjalistopad 2014. - rujan 2015.Trend kategorije

listopad 2013. - rujan 2014.

Količinska prodaja (tona)

Vrijednosna prodaja (HRK)




-6,3%

-3,9%

681.848.000

655.621.000

8.906

9.501

količinski udio trgovačkih marki

Gotovo polovicu prodaje kategorije nose pakiranja od 51-100 g

10%

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

20

38

19

15

6

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja)


Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

Hipermarketi (2501 m2 +)

Supermarketi (301 - 2500 m2)

Kiosci i benzinske postaje

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

3

Izvor: NielsenREALIZACIJA

300 g. Ponešto zbijeniji je poredak kada je riječ o po-djeli prema vrsti čokolade, no i ovdje imamo jednu

vrstu koja odskače od osta-lih - čokolada s dodacima koja drži 41,5% količinske prodaje kategorije. Sljedeće su tri vrste vrlo blizu jedna drugoj po udjelu: čokola-da s punjenjem (18,7%), mliječna čokolada (17,6%)

i čokolada za kuhanje (16,8%). Na ostale vrste, gdje spadaju crna čokola-da, bijela čokolada, čoko-

lada bez šećera te zamjena za čokolade (krem i kakao table), otpada preosta-lih 5,4% udjela. Po važnosti tipa

prodajnog mjesta vodeći su supermarketi koji drže 38% količinske prodaje kategorije čokoladnih ta-bli. Za drugu poziciju bore se hipermarketi (20%) i velike trgovine mješovitom robom (19%), a ne zaosta-

ju puno ni srednje trgovine mješovitom robom s 15% udjela. Listu kanala proda-je zaključuju male trgovine mješovitom robom sa 6%, dok kiosci i benzinske pro-daje drže 3% udjela u ko-ličinskoj prodaji kategorije.

Kristian Anić-KaligerClient Manager

[email protected]

Od sada i na vašem

mobilnom telefonu!

www.jatrgovac.hr

Hello 20:15 100%jatrgovac.hr

KategorijeSve o čokoladi i čokoladnom asortimanu


Čokolada je slastica broj jedan širom svi-jeta kao i glavni sa-stojak za izradu broj-

nih drugih konditorskih proizvoda. Glavni sastojak čokolade je kakao, a danas uvriježeni naziv diljem svijeta korijen vuče od indi-janske riječi “czoko-latl”, što znači “kakaovo piće”.

POLOVICA VELIKIH KORISNIKAU posljednjih godinu dana oko 89% stanovnika Hr-

vatske je konzumiralo čo-koladu, a vodeće tri marke koje najviše konzumiraju su: Dorina, Milka i Mikado. U pogledu frekvencije kon-zumacije čokolade i podjele svih konzumenata na: male (one koji konzumiraju čo-koladu manje od jednom tjedno), umjerene (one koji konzumiraju čokoladu jednom tjedno) i velike konzumente (one koji kon-zumiraju čokoladu dva puta tjedno ili više od dva puta tjedno), uvijek je zanimlji-vo vidjeti i analizirati udio velikih i umjerenih konzu-menata. Pritom je najviše

velikih kon-zumenata, odnosno onih koji čokoladu konzumiraju dva ili više

puta tjedno (49%). Umjere-nih konzumenata ima 22%, a malih ukupno 29%.

ŽIVOTNI STIL POTROŠAČAInstitut za istraživanje tr-žišta i medija Mediana u svojoj analizi koristi mul-tifunkcionalni alat Target Group Index (TGI) koji je

namijenjen kompanijama u zadovoljavanju osnov-nih potreba za analizama potrošača, tržišta i konku-rencije. Korisnik TGI baze može brzo i lako analizirati kako svoje postojeće i po-tencijalne potrošače, tako i potrošače konkurencije, te precizno definirati stra-

tegije i smjernice marke-tinškog oglašavanja. Ono što TGI istraživanje čini posebnim, osim velikog uzorka, pokrivenosti cijele Hrvatske i kontinuirano-sti, je u tome što je riječ o “single source” istraživanju, što znači da jedna osoba odgovara na sva pitanja koja upitnik sadrži. Pored konzumacije hrane i pića, korištenja proizvoda za domaćinstvo te medijskih preferencija, u TGI istraži-vanju postoji i više od 250 stajališta koja se odnose na razne životne sfere. U skla-du s tim zanimljivo je po-gledati i kakva su obilježja životnoga stila osoba koje upotrebljavaju čokoladu.Na temelju dobivenih po-dataka iz istraživanja može-mo zaključiti da su konzu-menti čokolade osobe koje uživaju u vremenu prove-denom s obitelji, zaintere-sirani su za umjetnost, vole glazbu i zalažu se za dječju slobodu govora. Kada je u pitanju povjerenje u medije konzumenti čokolade naj-više vjeruju internetu kao mediju (36%), zatim televi-ziji (35%), radiju (16%), te tiskanim medijima (13%).

Čokolada - Profil potrošača

POZITIVNA motivacija

Konzumenti čokolade su osobe koje uživaju u vremenu provedenom s obitelji, zainteresirani su za umjetnost, vole

glazbu i zalažu se za dječju slobodu govora

Konzumenti čokolade najviše vjeruju internetu kao mediju (36%) Maja Juričan

[email protected]

Obilježja životnog stila konzumenata čokolade

ČOKOLADA

Uživam provoditi vrijeme sa svojom

obitelji.

Smatram sebe zainteresiranim za

umjetnost.

Obično prikupljam bodove na svojoj

loyalty kartici prilikom kupovine.

Glazba je važan dio mog života.

Volim imati kontrolu nad ljudima i

resursima.

Mislim da bi djeca trebala imati

pravo slobodno se izražavati.

Izvor: TGI Mediana, 2014.

Veliki korisnici

49%Mali korisnici

Umjereni korisnici29%

22%

Frekvencija konzumacije čokolade


Zahvalite svojim kupcima na vjernosti i poslovnim partnerima na suradnji u protekloj godini i zaželite im sve najbolje u 2016.

Veliko blagdansko izdanje

POSEBNA PONUDA za blagdanske čestitke!

Kontakt: Mario Miletić, Krešimir Vuletić Tel: +385 1 5595 056, e-mail: [email protected], [email protected]

Izdanje izlazi 18. 12. 2015. Rok za zakup oglasnog prostora je 11. 12. 2015.

Broj pozicija je ograničen zato napravite rezervaciju na vrijeme.


Čokolada - Kupovne navike

PROMJENA trendaPromocije i inovacije držale su kategorije

čokolade na zavidnim razinama

posljednjih nekoliko godina. No, čini se

da 2015. donosi promjene trendova pa trgovačke marke i gotovo svi vodeći

brendovi gube volumene

Iako ih u Hrvatskoj ku-puje čak 97% kućan-stava, čokolade u ovoj godini bilježe minuse

u volumenima, vrijed-nosti, broju kupaca, fre-kvenciji kupovine te vo-lumenu po kupovini. Dok su visok udio promocije i stalne inovacije držale kategorije na zavidnim razinama posljednjih

nekoliko godina, čini se da 2015. donosi promje-ne trendova. Trgovačke marke i gotovo svi vodeći brendovi gube volumene; iznimka je jedino Kandit

koji osvaja kupce i pove-ćava volumene.

UPRAVLJANJE KATEGORIJOMKako se ovaj trend pada održava na vodeće trgov-

ce FMCG artiklima u ovoj katego-riji? Sedam trgovaca (Konzum,

Kaufland, Lidl, Plodine, Billa, Interspar i Müller) zajedno drži 80% vrijed-nosti čokolade pri čemu Kaufland i Konzum oso-bito uspješno povećavaju broj kupaca i njihovu lojalnost. Uz klasične tržišne udjele brendova i trgovaca, GfK Consumer Panel omogućuje dodat-ne analize uspješnosti

Kaufland i Konzum uspješno povećavaju broj kupaca i njihovu lojalnost

Izvor: GfK Consumer Panel

Uspješnost Lidla u čokoladama, MAT kolovoz 2015.

Udio Lidla u kategoriji

Iskorištenost vrijednosnog potencijala

Preklapanje kupaca Lidla koji kupuju kategoriju u Lidlu s kupcima Lidla koji su kupci kategorije

bilo gdje

Preklapanje kupaca Lidla koji su kupci

kategorije s ukupnim brojem kupaca

kategorije

14,9%

83,1%

63,4%

Kategorija:Potrošnja: 353.393Broj kupaca: 1.418

Potrošnja kupaca Lidla u kategoriji (svi kupci Lidla): Potrošnja: 294.260Broj kupaca: 1.179

Potrošnja kupaca Lidla u kategoriji (kupci Lidla koji kupuju kategoriju bilo gdje):Potrošnja: 214.819Broj kupaca: 748

Potrošnja kupaca Lidla u kategoriji (kupci Lidla koji kupuju kategoriju u Lidlu):Potrošnja: 52.570Broj kupaca: 748

100.000 200.000 300.000

0

600

800

1.000

1.200

1.400

400

200

Tisuća kuna

17,9%

Tisuć

a kup

aca

Lidl zadržava 17,9% novca kojeg kupci Lidla troše na čokoladu


trgovaca u upravljanju kategorijom i brendom. Share of wallet analiza pokazuje nam koliko uspješno trgovac uspijeva zadržati novac svog kup-ca koji kupuje kategoriju

i kod njega i kod konku-rencije. U razdoblju MAT kolovoz 2015. u odnosu na MAT kolovoz 2014. Kaufland i Konzum po-većavaju Share of wallet

vrijednost, a istovremeno bilježe i rast broja kupa-ca čokolade. Plodine i Müller također poveća-vaju broj kupaca u kate-goriji, ali iskorištenost vrijednosnog potencijala ostala je na sličnoj razini kao godinu ranije.

LIDLOVE ČOKOLADEZanimljiv je slučaj Lidla koji, iako zadržava vrlo visokih 17,9% novca

koji kupci Lidla troše na čokolade, gubi čak 6% kupaca čokolade u zadnjih go-

dinu dana. Postotak kupaca Lidla koji kupuju čokoladu u Lidlu i dalje je vrlo visokih 63,4%, ali dio kupaca očito je pronašao supstitute u

konkurentskim trgovi-nama. Naime, Kandit, Milka i Dorina uzeli su dio vrijednosti Lidlovim čokoladama. Posebno je to izraženo u slučaju Kandita koji se u main-

stream segmentu cjenov-no gotovo izjednačio s trgovačkim markama.

kućanstava kupuje čokolade

PROMJENA trenda

Kandit, Milka i Dorina uzeli su dio vrijednosti Lidlovim čokoladama

97%

Mladen KožićClient Relationship [email protected]

-8 -6 6-4 -2 20 4-2

1

0

-1

2

3

5

4

Interspar

BillaMüller

Prom

jena S

hare

of W

allet

(%)

Promjena Penetracije (%)

Uspješnost trgovaca u kategoriji čokolade, MAT kolovoz 2015. vs MAT kolovoz 2014.

Lidl

Konzum

Plodine

Kaufland

Izvor: GfK Consumer Panel

Share of Wallet (%) = Vrijednost kategorije koju generiraju kupci trgovačkog lanca u tom trgovačkom lancu u odnosu na njihovu ukupnu potrošnju u kategoriji Penetracija (%) = Postotak populacije koja kupuje kategorijuVeličina bubble-a = Vrijednosni udio trgovačkog lanca u kategoriji


Čokolada - Leaflet report

Broj promocija GAV.

KauflandKTCMetro2014. 2014. 2014. 2014. 2014. 2014. 2014. 2014. 2014. 2014.2015. 2015. 2015. 2015. 2015. 2015. 2015. 2015. 2015. 2015.

BosoInterspar PlodineKonzum Billa Spar Tommy

0%

2%

4%

6%

8%

10%

12%

14%

Top 10 trgovačkih lanaca (siječanj-rujan 2015. vs. siječanj-rujan 2014.)

5,2%

0,3%

5,6%

0,2%

4,5%

9,3%

5,6%

8,3%

5,2%

6,2%

8,8%

10,1%

5,5%

13,3%

5,2%

8,9%

3,7%

2,9%

4%

1,3%

4,7%

2,5%

6,1%

3,1% 2,7%

0,7%

3,2%

1,1%

3,3%3,9%

5,7%

4,5% 4,9%

10%

5,4%

8,3%

4,7%

2,2%

6%

2,7%

SLATKI KATALOG Trend oglašavanja čokoladnih kategorija u katalozima trgovačkih lanaca možemo

ocijeniti uglavnom pozitivnim. Rast tako bilježi većina proizvođača, a i trgovci ostvaruju primjetan napredak

U okviru analize kre-tanja u kategoriji “Čokolada” pogledaj-mo koji su osnovni

pokazatelji komunikacije predstavnika ove kategorije putem kataloga i letaka tr-govaca. Prije nego krenemo u analizu, važno je uvodno istaknuti da je letak važan marketinški alat za sve tvrt-ke koje pojačano rade na direktnom marketingu. Svi odjeli unutar tvrtke sudje-luju u procesu izrade letka koji ima ulogu da informira, educira i poziva na kupnju. U procesu obrade podataka djelatnici agencije Focus obrađuju i analiziraju svaki letak te svi uneseni podaci prolaze kroz platformu Acti-on Focus Online. Čimbenici Focusovih metoda su broj promocija i bruto oglasna vrijednost (GAV - Gross Advertising Value). Bruto oglasna vrijednost je kva-liteta oglašavanja, a čine ju osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u

cm2, format i bruto domet letka. Cilj ovog pregleda je dobiti što bolju sliku svijeta letaka kako bismo uvidjeli gdje se nalazi određeni proi-zvod naspram konkurencije, što je strateški izuzetno bitno u izradi poslovnih planova. Analiza se odnosi na prvih devet mjeseci 2015. godine u usporedbi s istim razdobljem godine ranije.

VRSTE ČOKOLADAVodeće mjesto u oglašavanju čokoladnog asortimana u

katalozima i lecima trgovaca sasvim očekivano zauzima-ju čokoladne table. Ipak, u prvih su devet mjeseci ove godine u odnosu na isti pe-riod lani ostvarile pad za 1% kod oba promatrana oglasna parametra zauzevši udio od

24% po broju promocija i 19% po bruto oglasnoj vri-jednosti. Vafl čokolade su na drugom mjestu po vrijedno-sti te su po broju promocija ostale na 12% udjela kao i lani, dok im je GAV blago smanjen na 13% (-1% u od-nosu na lani). Slično je i kod čokoladnih bombona koji su pad od 1% ostvarili po broju promocija i sada drže 9% udjela, a isto toliko sudjeluju i u oglasnoj vrijednosti koja se nije mijenjala u odnosu na prošlu godinu. Blagi

napredak, pak, bilježe impulsne čo-koladice koje su rasle za 1% te sada imaju 3% udjela po

GAV-u, a isto toliko drže i u broju promocija, što je ista razina koju su imali i lani. Nešto bolji trend ostvaruju čokoladne bananice koje su povećale svoj udio s lanjskih 2% na ovogodišnjih 3% po oba oglasna parametra, dok

je čokolada za kuhanje ostala na svojih 2% udjela u broju promocija i GAV-u.

KRAŠ PREDVODNIKKraš je uvjerljivo vodeći oglašivač u katalozima i leci-ma trgovačkih lanaca, una-toč blagom padu u odnosu na prošlu godinu. Naime, broj promocija je smanjen s 34,7% na 31,5%, a bruto oglasna vrijednost s 32,2% na 29%. Za razliku od Kraša, drugoplasirani Kandit bilježi rast te je svoj udio po broju promocija povećao s 13,2% na 15,4%, dok je po GAV-u s 8,6% došao na 12,5% udjela. Trend rasta bilježi i Monde-lez koji se smjestio na treće mjesto. Ovaj proizvođač je povećao udio po broju pro-mocija s 10,7% na 13,6%, a bruto oglasna vrijednost rasla mu je nešto sporije - s 8,5% na 9,1%. Bjelovarski Koestlin nastavlja pozitivan trend te je, kao i prethodna dva oglašivača, povećao svoje udjele. Broj promo-

Kraš je uvjerljivo vodeći oglašivač u katalozima i lecima trgovačkih lanaca


5%

10%

15%

20%

25%

30%

2015. broj promocija2014. broj promocija

2015. GAV2014. GAV

25%24%

20%

12% 12%14%

13%

10% 9%9% 9%

3% 3%2%

3%2%

3%2%

3%2% 2%2% 2%

Vafl čokoladeČokoladne table Čokoladni bomboni Čokoladne bananiceImpulsne čokoladice Čokolada za kuhanje0%

Broj promocija i GAV (siječanj-rujan 2015. vs. siječanj-rujan 2014.)

19%

udio komunikacije u GAV-usniženih cijena65%cija tako je uvećan s 9,8% na 11,3%, a GAV sa 7,5% na 8,9%. Ista je situacija i s petoplasiranim Zvečevom, premda je riječ o prilično mršavom rastu: broj promo-cija je s lanjskih 4,9% došao na aktualnih 5,2%, a vrijed-nost oglašavanja s 3,4% na 3,9%. Pozitivan slijed preki-da Ferrero koji je zabilježio smanjenje oglašavanja i to po broju promocija na 3% (-1% u odnosu na lani), te po GAV-u na 4,9% (-0,3% u odnosu na lani). Posebna je

priča Lidl koji vlastite marke iz čokoladnog asortimana oglašava u svojim katalozi-ma na premium pozicijama pa stoga ne treba čuditi da s relativno malim brojem promocija zauzima nekoli-ko puta veći udio po bruto oglasnoj vrijednosti. Naime, u prvih devet ovogodišnjih mjeseci broj promocija Lidlovih čokolada unutar oglašavanja kategorije ima udio od 2,4% (lani 3,1%), dok je GAV istodobno iznosio 13,3% (lani 15,2%). Predzadnji Nestlé je smanjio svoj udio u broju promocija s 3% na 2,2%, no istodobno je povećao oglasnu vrijed-nost s 1,8% na 2,5%. Osječka Karolina, koja je u vlasniš-tvu Kraša, zaključuje listu s

minimalnim rastom udjela po broju promocija na 2,9% (+0,1%), dok se udio po bruto oglasnoj vrijednosti od 3,4% nije mijenjao u od-nosu na lani. Ostali proizvo-đači čokoladnog asortimana smanjili su svoj udio po broju objavljenih promocija s 13,8% na 12,4%, a GAV s 14,2% na 12,5%.

TRGOVCI I TIP PROMOCIJEObratimo li pažnju na na-glasak koji trgovački lanci stavljaju na čokoladne kate-

gorije, vidimo da su u devet mjeseci 2015. svi trgovci u svojim katalo-zima povećali broj promo-

cija, izuzev Plodina koje bilježe blagi pad od 0,3%. Najveći udio po ovom para-metru ostvaruje Kaufland s 8,8%, a bilježi i najveći rast u odnosu na lani kada je taj udio iznosio 5,2%. U pogle-du bruto oglasne vrijednosti trend je ravnomjerno podi-jeljen: pet trgovaca ostvarilo je rast, a drugih pet pad. Ka-ufland je i ovdje na prvom mjestu jer je zabilježio udio od 10,1% (skok s lanjskih 6,2%), a slijede ga Konzum s 8,3% (-1% u odnosu na lani) i Billa također s 8,3% (-1,7% u odnosu na lani). Podjela prema tipu promo-cije otkriva značajan rast promocije sniženih cijena. Naime, tip promocije X%-cheaper zauzima okruglih

50% udjela u broju promo-cija, što je rast od 10% u odnosu na lanjskih devet mjeseci, a jednako toliko je porastao i GAV te je na kraju ovogodišnjeg rujna iznosio 65%. Taj je rast došao nauštrb “no promo-tion” (fotografija+cijena) tipa promocije koji je po broju promocija smanjen s lanjskih 52% na aktualnih 42%, dok je GAV isto-dobno pao s 39% na 26%. Ostali tipovi promocija u kvantitativnom su pogledu

zadržali prošlogodišnju razinu sa 7% udjela, no u bruto oglasnoj vrijednosti rasli su za dva postotna po-ena na ukupno ostvarenih 9% udjela.

Top 10 proizvođača (siječanj-rujan 2015. vs. siječanj-rujan 2014.)

ProizvođačBroj promocija GAV

2014. 2015. 2014. 2015.

Kraš 34,7% 31,5% 32,2% 29,0%

Kandit 13,2% 15,4% 8,6% 12,5%

Mondelez International 10,7% 13,6% 8,5% 9,1%

Koestlin 9,8% 11,3% 7,5% 8,9%

Zvečevo 4,9% 5,2% 3,4% 3,9%

Ferrero 4,0% 3,0% 5,2% 4,9%

Karolina 2,8% 2,9% 3,4% 3,4%

Lidl 3,1% 2,4% 15,2% 13,3%

Nestlé 3,0% 2,2% 1,8% 2,5%

Ostali proizvođači 13,8% 12,4% 14,2% 12,5%

Podjela prema tipu promocije

(siječanj-rujan 2015. vs. siječanj-rujan 2014.)

Broj promocija GAV

2014. 2015. 2014. 2015.

no promotion 52% 42% 39% 26%

X%cheaper 40% 50% 55% 65%

ostalo 7% 7% 7% 9%

Od svih trgovaca čokoladnim kategorijama najviše pažnje posvećuje Kaufland

Erlanda Ivić-Mandić[email protected]

Marko Havaš[email protected]


Čokolada - TV oglašavanje

BLAGO SMANJENJE U TELEVIZIJSKOM ETERU

Unatoč blagom rastu broja kampanja, u zadnjih 12 mjeseci kategorija čokolade je u pogledu bruto iznosa investicije ostvarila pad od 4%, dok je broj spotova istodobno

smanjen za gotovo 16%, a Eq. GRP pokazatelj za tek nešto manjih 14%

Analiza oglašavanja kategorije “Čoko-lada” provedena je na TV postajama

(HTV 1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2) za ciljnu grupu Total 4+, koja uključuje sve pojedince u Republici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksi-malni doseg oglašavanja obuhvaća 4.090.004 poten-cijalnih recipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prije-mnik. Istraživanje je pro-vela tvrtka AGB Nielsen istraživanje medija d.o.o. s ukupno 1.160 instalira-nih peoplemetera, dok je veličina panela 810 kućan-stava. Varijable u analizi su Eq. GRP na ciljnoj grupi Total 4+. GRP je pritom zbroj rejtinga svakog indi-vidualnog spota, dok je Eq. GRP ili 30 sek GRP jednak GRP-u koji bi se ostvario kada bi duljina spota bila

30 sekundi. Istraživanje se odnosi na godišnji peri-od rujan 2014. - kolovoz 2015. u usporedbi s pret-hodnih 12 mjeseci (MAT razdoblje). U izračun su uzete sve vrste oglašavanja izuzev telemarketinga – tv

prodaje, te samooglašava-nja televizija. U televizijskom oglaša-vanju kategorije čokolade u zadnjih je godinu dana nastupilo ukupno deset oglašivača, jednako kao i u

prethodnih 12 mjeseci. Novi oglaši-vači su Aqu-arius Grupa i Dupin, koji su ušli na

upražnjena mjesta nastala odlaskom Nestléa i Kon-zuma s TV ekrana. Broj kampanja je blago porastao s 37 lani na 43 kampa-nje u zadnjih 12 mjeseci. Unatoč tome, promatrano na međugodišnjoj razini,

kategorija bilježi pad po sva tri parametra. Bruto investicija je tako blago smanjena s 424,42 milijuna kuna na 406,96 milijuna (-4,11%), dok je osjetniji pad ostvaren po broju spotova s 32.558 na 27.465 (-15,64%), te po Eq. GRP pokazatelju s 56.867,70% na 48.827,99% (-14,14%).

FERRERO DOMINIRAUvjerljivo vodeći oglašivač na malim ekranima je tali-janski Ferrero koji je uložio veći iznos nego svi ostali oglašivači zajedno. Premda je blago povećao ulaganje, Ferrero je smanjio broj spotova, Eq. GRP te je u zadnjih godinu dana emiti-

rao jednu kampanju manje nego lani. Bruto investicija ovog oglašivača u zadnjih je godinu dana iznosila 275,71 milijun kuna, što je lagani rast u odnosu na 271,91 milijun kuna ulože-nih u prethodnih 12 mje-seci. Broj spotova je pak smanjen s lanjskih 21.100 na aktualnih 16.470, a Eq. GRP s 36.892,69% na 30.225,66%.Na drugom mjestu slije-di Kraš koji je u zadnjih 12 mjeseci uložio 52,56 milijuna kuna, za nijansu više nego lani kada je in-vestirano 51,98 milijuna. Broj spotova je istodobno povećan s 2.682 na 3.258, a Eq. GRP pokazatelj s 6.312,92% na 6.608,07%. Osim toga, Kraš je u za-dnjih 12 mjeseci rastao i kvantitativno jer je putem televizije komunicirao pet brendova (lani tri) te uku-pno devet kampanja (lani četiri).Po vrijednosti ulaganja u TV oglašavanje na trećoj se poziciji nalazi Mondelez s brendom Milka. Za razliku od Kraševih brendova, Mi-lka je ove godine nastupila s manjim brojem kampanja u odnosu na ranije godiš-nje razdoblje. Komunikaci-ja se odvijala kroz pet kam-panja, dok je u prethodnih 12 mjeseci realizirano njih osam. Paralelno s time, došlo je do pada bruto

Ferrero je u TV oglašavanje uložio više nego svi ostali oglašivači zajedno

406,96 milijuna kuna


uloženo u TV promociju čokolada u zadnjoj godini406,96 milijuna kunaPregled TV oglašavanja po varijantama brendova (rujan 2014. – kolovoz 2015.)

Oglašivač Brend Kampanja Eq. GRP % Broj spotova Bruto investicija

Mondelez Milka

Milka Tafel 1.076,20% 2,20% 942 8.534.420 kn

Milka Pralines 289,16% 0,59% 211 1.685.677 kn

Milka Crispello 893,59% 1,83% 773 6.718.918 kn

Milka Tuc & Lu 1.788,20% 3,66% 1.155 12.702.386 kn

Milka Oreo 912,06% 1,87% 583 6.421.693 kn

Kraš

Dorina

Dorina - brand general advertising 1.237,70% 2,53% 694 10.629.205 kn

Dorina - special offer 1.306,34% 2,68% 439 9.158.294 kn

Dorina Mousse 353,76% 0,72% 110 2.567.010 kn

Dorina s pudingom 519,33% 1,06% 158 3.830.162 kn

Životinjsko carstvo

Životinjsko carstvo - special offer 1.205,64% 2,47% 774 8.796.006 kn

Životinjsko carstvo Junior 286,00% 0,59% 238 2.764.869 kn

Griotte Griotte - brand general advertising 716,10% 1,47% 403 6.320.282 kn

Kraš Kraš - special offer 23,27% 0,05% 22 281.560 kn

Bajadera Bajadera - brand general advertising 959,93% 1,97% 420 8.210.853 kn

Zott KG MonteMonte - special offer 484,56% 0,99% 311 3.963.409 kn

Monte Snack 1.514,68% 3,10% 1.011 10.114.035 kn

Mars Snickers Snickers Bars 2.190,34% 4,49% 1.136 16.142.101 kn

KanditKandit

Kandit Rum pločica 133,99% 0,27% 78 336.846 kn

Kandit - special offer 134,83% 0,28% 88 173.801 kn

Kandit Dessert Chef 92,89% 0,19% 60 248.249 kn

Kandit Magic Moments 597,12% 1,22% 170 880.878 kn

Kandit For You 35,33% 0,07% 19 76.514 kn

Kandit Pločice 79,32% 0,16% 62 222.910 kn

Kandit Idila 33,83% 0,07% 29 105.097 kn

Kandit Choco Banana 33,53% 0,07% 27 95.491 kn

Kandit Prestige 512,69% 1,05% 323 1.219.817 kn

Kandi Kandi Chocodream 307,28% 0,63% 261 644.944 kn

StorckMerci Merci - brand general advertising 271,56% 0,56% 118 3.344.623 kn

Toffifee Toffifee - brand general advertising 251,24% 0,51% 137 2.804.620 kn

Ferrero

Raffaello Raffaello - brand general advertising 4.356,88% 8,92% 2.313 41.808.723 kn

Ferrero Rocher Ferrero Rocher - brand general advertising 2.675,20% 5,48% 1.406 19.661.694 kn

Kinder BuenoKinder Bueno 2.954,52% 6,05% 1.928 32.366.991 kn

Kinder Bueno - special offer 756,00% 1,55% 391 5.760.762 kn

Kinder Pingui Kinder Pingui 3.182,13% 6,52% 1.757 28.858.628 kn

Kinder Milch Schnitte Kinder Milch Schnitte 3.964,25% 8,12% 1.774 34.563.959 kn

Kinder Surprise Kinder Surprise 2.587,39% 5,30% 1.988 25.404.826 kn

Kinder Chocolate Kinder Chocolate 3.428,48% 7,02% 1.485 26.314.227 kn

Kinder Maxi King Kinder Maxi King 3.354,53% 6,87% 1.717 33.948.803 kn

Kinder Country Kinder Country 2.966,28% 6,07% 1.711 27.021.540 kn

Zvečevo MikadoMikado Integralna riža 110,27% 0,23% 55 764.881 kn

Mikado Jesen zima 112,31% 0,23% 57 781.206 kn

Aquarius Grupa Smilies Smilies Double Twist 60,16% 0,12% 93 186.865 kn

Dupin Adria Adria Praline 79,12% 0,16% 38 519.765 kn

Ukupno: 48.827,99% 100% 27.465 406.957.540 kn


Čokolada - TV oglašavanjePregled TV oglašavanja po varijantama brendova (rujan 2013. – kolovoz 2014.)

Oglašivač Brend Kampanja Eq. GRP % Brojspotova Bruto investicija

Mondelez Milka

Milka Tafel 1.505,25% 2,65% 1.253 9.039.847 kn

Milka I Love Milka Pralines 158,67% 0,28% 115 711.153 kn

Milka Whole Hazelnut 543,86% 0,96% 696 4.617.490 kn

Milka Pralines 149,53% 0,26% 143 1.000.242 kn

Milka Crispello 337,35% 0,59% 295 2.879.432 kn

Milka Vanilla Cream 591,98% 1,04% 250 3.751.307 kn

Milka Bubbly 2.404,42% 4,23% 1.270 15.471.725 kn

Milka Choco & Biscuits 388,61% 0,68% 420 3.104.456 kn

Konzum K Plus

K Plus čokolada 20,02% 0,04% 23 248.544 kn

K Plus Choco Crispy 19,81% 0,03% 17 188.286 kn

K Plus Pralino & Nugat 22,19% 0,04% 23 258.768 kn

Nestlé S.A.Kit Kat Kit Kat Chunky 312,34% 0,55% 338 4.318.636 kn

Lion Lion - brand general advertising 535,81% 0,94% 360 6.977.312 kn

Kraš

DorinaDorina - brand general advertising 2.676,07% 4,71% 984 21.037.207 kn

Dorina Mousse 1.556,38% 2,74% 770 13.802.799 kn

Životinjsko carstvo Životinjsko carstvo - brand general advertising 735,79% 1,29% 409 5.777.737 kn

Bajadera Bajadera - brand general advertising 1.344,68% 2,36% 519 11.362.751 kn

Zott KG Monte Monte Snack 1.128,06% 1,98% 876 7.919.223 kn

Mars Snickers Snickers Bars 1.323,38% 2,33% 751 12.230.777 kn

Kandit Kandit Kandit Chocolate 917,62% 1,61% 385 1.620.257 kn

StorckMerci Merci - brand general advertising 1.179,63% 2,07% 458 9.257.651 kn

Toffifee Toffifee - brand general advertising 653,82% 1,15% 325 5.955.955 kn

Ferrero

Raffaello Raffaello - brand general advertising 5.767,94% 10,14% 3.280 42.147.131 kn

Ferrero Rocher Ferrero Rocher - brand general advertising 2.388,80% 4,20% 1.471 19.070.109 kn

Kinder BuenoKinder Bueno 4.591,54% 8,07% 2.722 36.650.594 kn

Kinder Bueno - special offer 384,02% 0,68% 259 2.643.617 kn

Kinder PinguiKinder Pingui 3.372,26% 5,93% 2.027 22.316.763 kn

Kinder Pingui - competition for a prize 805,23% 1,42% 407 5.077.448 kn

Kinder Milch Schnitte Kinder Milch Schnitte 4.889,44% 8,60% 3.338 38.788.193 kn

Kinder Surprise Kinder Surprise 3.625,80% 6,38% 2.151 26.484.017 kn

Kinder Chocolate Kinder Chocolate 4.175,50% 7,34% 1.808 26.943.135 kn

Kinder Maxi King Kinder Maxi King 3.323,39% 5,84% 2.110 26.127.176 kn

Kinder Country Kinder Country 3.568,77% 6,28% 1.527 25.665.322 kn

ZvečevoMikado

Mikado - brand general advertising 195,45% 0,34% 74 1.620.192 kn

Mikado Riža 279,21% 0,49% 113 2.083.399 kn

Mikado Premium 191,53% 0,34% 98 1.624.533 kn

Mond Mond - competition for a prize 803,55% 1,41% 493 5.644.506 kn

Ukupno: 56.867,70% 100% 32.558 424.417.690 kn

68%


Jan JurjevićClient Service Executive

[email protected]

investicije s lanjskih 40,58 milijuna kuna na ovogo-dišnjih 36,06 milijuna, broj spotova je smanjen s 4.442 na 3.664, a Eq. GRP sa 6.079,67% na 4.959,21%.Četvrto mjesto zauzeo je Mars koji je u brend Snic-kers uložio bruto iznos od 16,14 milijuna kuna, zna-čajno više nego lani kada je bruto investicija iznosila 12,23 milijuna kuna. Broj spotova također je sa 751 skočio na 1.136, a Eq. GRP s 1.323,38% na 2.190,34%. Slična uzlazna kretanja bilježi i petoplasirani Zott koji je u zadnjih 12 mjeseci u brend Monte realizirao bruto investiciju od 14,08 milijuna kuna, dok je u prethodnom godišnjem razdoblju ulaganje iznosilo 7,92 milijuna kuna. Rast je ostvaren i po ostala dva parametra: broj spotova je

uvećan s lanjskih 876 na trenutnih 1.322, a Eq. GRP s 1.128,06% na 1.999,24%. Šesti je Storck koji je ostvario potpuno drugačiji trend od prethodna dva oglašivača. Naime, bruto investicija u brendove

Merci i Toffifee drastično je pala: s prošlogodišnjih 15,21 milijuna kuna na 6,15 milijuna u ovoj go-dini. Oštar pad istodobno bilježi i broj spotova sa 783 na 255 kao i Eq. GRP s 1.833,45% na 522,80%.Sasvim obrnut trend ostva-rio je osječki Kandit koji je napravio veliki korak naprijed u TV komunika-

ciji te je s jedne kampanje lani, vrijedne 1,62 mili-juna kuna, u zadnjih 12 mjeseci lansirao čak deset kampanja čija je kombini-rana bruto vrijednost 4,01 milijun kuna. Usporedo s rastom ulaganja, povećan

je i broj spo-tova na 1.117 (lani 385), te Eq. GRP na 1.960,81% (lani 917,62%).

Osmu poziciju zauzeo je još jedan domaći proi-zvođač - Zvečevo. No, za razliku od Kandita, kon-ditor iz Požege je ostvario najoštriji pad ulaganja od svih oglašivača u posljed-njih godinu dana. Tako je na kraju ovogodišnjeg kolovoza ukupna bruto investicija u brend Mika-do iznosila 1,55 milijuna

kuna, dok su lani ulaganja bila mnogostruko veća te su iznosila 10,97 milijuna kuna. Broj spotova također je oštro smanjen sa 778 na 112, a Eq. GRP pokaza-telj s 1.469,74% na samo 222,58%.Zadnja dva mjesta zauzi-maju dva nova oglašivača. Dupin je u brend Adria investirao 520 tisuća kuna, imao 38 spotova te Eq. GRP od 79,12%. Aquarius Grupa je na samom začelju s investicijom od 187 ti-suća kuna u brend Smilies ubilježivši 93 spota te Eq. GRP od 60,16%.

Pet oglašivača je u proteklih godinu dana ostvarilo rast bruto ulaganja

Radi velikog interesa, početkom 2016. u Zagrebu organiziramo tri dvodnevne seminarske radionice za menadžere na temu:

„KAKO PREVLADATI OTPOR PROMJENAMA?“Predavač: doc.dr.sc. Davor Perkov

1. radionica: 20. – 21. siječnja 2016.2. radionica: 27. – 28. siječnja 2016.

3. radionica: 3. – 4. veljače 2016.

Što prije odaberite svoj termin jer je broj polaznika ograničen!Više informacija i prijave na:

www.perkov-savjetovanje.hr

Upravljanje promjenama jedno je od najprihvaćenijih menadžerskih područja, ali istodobno i među najslabije shvaćenima! Zato želimo s vama razmijeniti znanja i

iskustva kako prevladati otpor promjenama. Kako provesti složene odluke a da vas ljudi prate s entuzijazmom i razumijevanjem?

Jesu li stvarno zaposlenici krivi za neuspjeh 80% svih pokušaja?

Koji su praktični modeli uvođenja promjena?

udio Ferrera u ukupnoj vrijednosti oglašavanja kategorije68%


Ekološki proizvodi

Prema podacima nje-mačkog FiBL-a (Das Forschungsinstitut für biologischen Land-

bau), Instituta za istraživanja u ekološkoj poljoprivredi, te IFOAM-a (International Federation of Organic Agri-culture Movements), 37,5 mi-lijuna hektara ili 0,87% poljo-privrednog zemljišta u svijetu pod ekološkom je poljopri-vredom. Da je riječ o vrlo potentnoj djelatnosti govori podatak da je svjetsko tržište eko proizvoda naraslo za tri puta u periodu 2000. - 2012. godina. Pritom se vrijednost globalnog tržišta ekoloških proizvoda procjenjuje na oko 57 milijardi eura, od čega oko 40% ili 23 milijarde eura čini europsko eko tržište, a među zemljama EU najveći su potrošači Njemačka sa 7,5 milijardi te Francuska s 4,4 milijarde eura. Svake godine u Europskoj uniji bilježi se rast površina pod ekološ-kom poljoprivredom za oko 500.000 hektara. Tijekom

2012. godine pod ekološkom proizvodnjom bilo je 10 milijuna ha poljoprivrednog zemljišta, što čini 5,6% uku-pno korištenih poljoprivred-nih površina koje obrađuje 253.000 registriranih eko-loških proizvođača. Kulture koje se u europskoj ekološkoj proizvodnji najviše uzgaja-ju su: masline (31%), voće (21%), grožđe (17%), orašasti plodovi (13%), citrusi (2%) te ostale trajne poljoprivred-ne kulture (16%). Unatoč globalnoj gospodarskoj krizi, potrošnja ekoloških proizvoda u Europskoj uniji

i dalje postaje sve raširenija. Najveće površine pod ekološ-kom proizvodnjom, prema podacima za 2012. godinu, imale su Španjolska (1,76 milijuna ha), Italija (1,17

milijuna ha), Francuska (1,03 milijuna ha), Njemačka (0,96 milijuna ha) i Poljska (0,66 milijuna ha). Promatrano u odnosu na ukupno korišteno

poljoprivred-no zemljište, najveći udio površina pod ekološkom proizvodnjom u ukupno

korištenom poljoprivrednom zemljištu imaju Austrija (18,6%), Švedska (15,8%), Estonija (14,9%), Češka (13,3%), Grčka (11,1%) i Letonija (10,6%).

HRVATSKO EKO TRŽIŠTEPrema podacima FiBL-a, hrvatsko tržište ekoloških proizvoda procjenjuje se na 100 milijuna eura. Tijekom 2014. godine u Hrvatskoj je evidentirano 2.194 proizvo-đača s površinom od 50.054 ha, što čini 4,03% u odnosu na ukupne poljoprivredne površine (1,2 milijuna hek-tara). U strukturi ekološke poljoprivrede u 2014. godini najviše su zastupljene oranice s udjelom od 47,6%, zatim pašnjaci i livade (32,8%), voćnjaci (7,6%), aromatič-no i ljekovito bilje (5,7%),

Hrvatsko tržište ekoloških proizvoda procjenjuje se na 100 milijuna eura

SVIJEST DONOSI RAST

Svi pokazatelji na svjetskoj razini upućuju na to da je razvoj tržišta ekoloških

proizvoda u stalnom porastu. Sa sve razvijenijom svijesti domaćih kupaca o

važnosti zdrave prehrane pozitivan trend slijedi i hrvatsko tržište


maslinici (2,9%), vinogradi (1,9%) i povrće (0,6%). U ponudi domaćih ekoloških proizvoda prevladavaju pre-hrambeni proizvodi: žitarice, brašno, pekarski proizvodi, voće, povrće i prerađevine, meso i prerađevine, mlijeko i mliječni proizvodi, ljekovito bilje, med i pčelinji proizvo-di, vino, maslinovo ulje, a u posljednje vrijeme na tržištu se može pronaći i organska kozmetika domaćih proizvo-đača. Znak ekološkog proi-zvoda EU je obvezan u ozna-čavanju ekoloških proizvoda. Ukoliko se navode pojmovi “bio”, “eko” ili “organski” na proizvodima, a nisu označe-ni tim znakom, potrošači o

takvim proizvodima trebaju obavijestiti Ministarstvo po-ljoprivrede - Sektor inspekci-ja u poljoprivredi jer se u tim slučajevima radi o obmani potrošača. Pojmovi “organ-ski”, “biološki”, “ekološki” te skraćenice “bio” i “eko” mogu se koristiti u označavanju proizvoda ukoliko proizvod sadrži 95% sastojaka poljo-privrednog podrijetla koji su uzgojeni sukladno pravilima u ekološkoj proizvodnji i za koji je izdana potvrdnica/certifikat kontrolnog tijela kojim se potvrđuje suklad-nost s propisanim pravilima

proizvodnje. “Prirodni re-sursi (tlo, voda, zrak), po-voljni klimatski uvjeti, trend zdravog življenja, razvoj ekološki prihvatljivog rural-nog turizma, otvaranje novih tržišta ulaskom Hrvatske u EU, mogućnost financiranja iz EU fondova za ruralni razvoj kroz mjere agro-oko-lišnih potpora te organiziran i osmišljen nastup ekoloških proizvođača na tržištu svaka-ko predstavljaju potencijal za daljnje unapređenje ekološke proizvodnje. Kao glavni ne-dostatak svakako se može istaknuti još uvijek nedovolj-na informiranost potrošača o ekološkim proizvodima”, navodi direktorica Sektora za

poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković. Za eko-loške proizvođače dostupne su i potpore iz EU fondova. Europska komisija je propi-sala da od 2015. godine sve države članice moraju kori-stiti najmanje 30% izravnih plaćanja u poljoprivredi za financiranje proizvođača za održive poljoprivredne prak-se (“greening”). Pored izrav-nih plaćanja, od 2015. godine proizvođači koji su registrira-ni kao ekološki mogu dobiti potporu u okviru Programa ruralnog razvoja kroz mjeru

11 Ekološki uzgoj: Plaćanja za prijelaz na prakse i metode ekološkog uzgoja za ratarske kulture iznose 347,78 €/ha, za trajni nasad 868,18 €/ha, za povrće 576,94 €/ha te za trajni travnjak 309,94 €/ha, dok su plaćanja za održavanje

praksi i metoda ekološkog uzgoja nešto manje izdašna te za ratarske kulture iznose 289,92 €/ha, za trajni nasad 723,48 €/ha, za povrće 480,78 €/ha te za trajni travnjak 258,28 €/ha. Potpora je bes-povratna u vidu godišnjeg plaćanja po hektaru kao nadoknada korisniku zbog gubitka prihoda i dodatnih troškova koji su rezultat usklađivanja s posebnim uvjetima, a koji nadilaze mi-nimalno propisane uvjete.

KONTROLA EKO PROIZVODAS obzirom na aktualnu situ-aciju s ekološkim jabukama Eko Severa za koje se, teme-ljem pisanja jednog domaćeg medija, provedenom labora-torijskom analizom utvrdilo postojanje pesticida, u Mi-nistarstvu poljoprivrede to opovrgavaju. “Poljoprivredna inspekcija Ministarstva po-ljoprivrede poduzela je po-trebne mjere vezane za slučaj ekološkog proizvođača Eko Sever. Traženo je očitovanje od kontrolnog tijela Bioin-spekta d.o.o. iz Osijeka koje provodi stručne kontrole kod predmetnog subjekta te je isto dostavilo dokumentaciju iz koje je razvidno da su u srpnju 2015. godine proveli stručnu kontrolu kod pred-metnog subjekta te kod istog uzeli pet uzoraka različitih proizvodnih kultura za anali-zu na ostatke pesticida. Pre-ma dostavljenim analitičkim izvješćima, niti u jednom

nisu utvrđeni ostaci pesti-cida. Spomenuto kontrolno tijelo je kod predmetnog su-bjekta uzelo uzorke jabuka s proizvodne parcele, skladišta i prodajnog mjesta te anali-tička izvješća istih ne utvrđu-ju ikakve ostatke pesticida.

Nadalje, Po-ljoprivredna inspekcija je nakon do-stavljene do-kumentacije kontrolnog

tijela na prodajnom mjestu predmetnog subjekta provela inspekcijski nadzor i uzela uzorak jabuka te ga dostavila ovlaštenom laboratoriju, a prema analitičkom izvješću zaprimljenom u Ministarstvu poljoprivrede 27. listopada 2015. godine, u uzorku jabu-ka nisu utvrđena sredstva za zaštitu bilja”, odgovaraju iz Ministarstva poljoprivrede na naš upit.Kontrola koju provode kon-trolna tijela (ovlašteno ih je osam) obavezna je jednom godišnje za sve subjekte – proizvođače, prerađivače, trgovce, uvoznike. Kontrolna tijela su također obvezna na godišnjoj razini uzeti 5% uzoraka od ukupnog broja subjekata na temelju analize rizika, obaviti 10% dodatnih kontrola i 10% nenajavljenih kontrola. Subjekti su obvezni voditi robnu i financijsku evidenciju koja omogućava kontrolnom tijelu da usta-novi prodane, kupljene te količine koje se nalaze na skladištu. Kontrolna tijela su obvezna u roku od mjesec dana od dana izvršene kon-trole dostaviti Ministarstvu poljoprivrede na posebnom obrascu sve podatke o izvr-šenoj kontroli nad subjektom uključujući i nepravilnosti i poduzete mjere. Nadležna inspekcija jednom godišnje je obvezna provesti nadzor nad radom ovlaštenih kon-trolnih tijela. Inspekcijske nadzore u eko-

Ekološki proizvodi vrijednost svjetskog eko tržišta

U ponudi domaćih ekoloških proizvoda prevladavaju prehrambeni artikli

57 milijardi eura


loškoj proizvodnji provodi 21 poljoprivredni inspektor. U 2014. godini je provedeno 214 inspekcijskih nadzora kod subjekata upisanih u Upisnik subjekata u ekološ-koj proizvodnji. Tijekom nadzora je uzeto 15 uzoraka različitih proizvoda, radi analize na ostatke pesticida i to: jabuke, lješnjak, šipak, mrkva, krastavac, celer, češ-njak, uljna tikva, pšenica pir i kukuruz. Analize su radili ovlašteni laboratoriji u RH, a prema analitičkim izvješćima niti u jednom proizvodu nisu utvrđeni ostaci pesticida. Ti-jekom ove godine Ministar-stvo je dosad dobilo izvješća za sedam uzoraka (grah, paprika, krumpir, jabuke, ječmena kaša, riža i smeđa riža), uzetih na zagrebačkim i osječkim tržnicama koje prodaju ekološke proizvode i specijaliziranim trgovinama Zagreba i Osijeka. “Niti u jednom od navedenih uzo-raka analitički nisu utvrđeni ostaci pesticida. Kontrolno tijelo je obvezno nakon provedene stručne kontrole odmah i bez odgađanja oba-vijestiti Ministarstvo o utvr-đenim nepravilnostima koje utječu na status ekološkog proizvoda. Kontrolno tijelo ovom Ministarstvu nije prija-vilo bilo kakvu nepravilnost za Eko Sever”, poručuju iz resornog ministarstva.

TRGOVCI I EKO ASORTIMANAsortiman ekoloških pro-izvoda u domaćim trgovi-nama iz godine u godinu sve je bogatiji. Kupci su sve više osviješteni, potražnja za dodanom vrijednošću raste u svim oblicima, a ekološki proizvodi su sva-kako neizostavan dio takvih potrošačkih navika. “Slije-dom trendova koje hrvatski potrošači već sada pokazuju, ali i projekcijama za naredni period, očekuje se kako će kategorija eko proizvoda i dalje rasti”, kaže nam Danijel

Dugić, direktor marketinga Konzuma, te dodaje da se njihov asortiman eko proi-zvoda tijekom zadnjih godi-na kontinuirano razvijao pa je sada u ponudi više od 500 proizvoda. Najviše ovakvih artikala na Konzumovim po-licama nalazi se u kategoriji voća i povrća te u kategorija-ma zdrave prehrane i svježeg asortimana. Dugić također ističe kako svaki ekološki proizvod koji Konzum uvrsti u svoj asortiman mora od-govarati zakonskoj regulativi te pritom podsjeća kako Ministarstvo poljoprivrede, usklađeno s regulativama EU, točno određuje okvire unutar kojih se neka proi-zvodnja smatra ekološkom,

a svaki takav proizvod mora imati i ovlašteni certifikat. “Ovi proizvodi u strukturi ukupne Konzumove prodaje zauzimaju sve veći udio, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 20%. To pokazuje da su hrvatski potrošači sve

svjesniji korisnosti konzuma-cije eko proizvoda i utjecaja koje oni imaju na zdravlje, ali i na doprinos održivom gospodarenju prirodnim resursima. Konzum svoju podršku domaćim ekološkim proizvođačima pokazuje time što im omogućava ulaz u najširu prodajnu mrežu, ali i kroz suradnju na stvaranju privatne robne marke”, navo-de iz ovog trgovačkog lanca.Veliku pažnju asortimanu ekoloških proizvoda pokla-njaju i u Sparu Hrvatska. Na policama ovog trgovca može se pronaći oko 300 eko proizvoda, u što su uključeni i brendovi i privatna marka. U asortimanu se izdvajaju svježe voće i povrće, mliječni

(jogurt, sir, maslac, jaja), suhomesnati i smrznuti pro-izvodi (povr-će, sladoled, deserti), kruh

i peciva te suhi asortiman (brašno, tjestenine i umaci, namazi, grickalice i čokolade, razni napici i sokovi, kon-zervirano povrće, ulje i dr.). Premda je eko asortiman u prosjeku 25-30% skuplji u odnosu na konvencionalni,

iz Spara navode kako prodaja ovih proizvoda zadnjih go-dina raste te da takav trend očekuju i ubuduće. Na pitanje očekuju li daljnji rast eko tržišta u Hrvatskoj te koji su glavni razlozi budućeg razvo-ja ove kategorije proizvoda, odgovaraju: “Da, očekujemo rast. Ljudi su sve bolje infor-mirani o štetnosti GMO uz-goja na okoliš i negativnom utjecaju prerađene hrane na čovjekovo zdravlje pa je stoga sve veći naglasak na prirod-nome. Kupac dobiva gotovi proizvod iz prirode, koji nije tretiran pesticidima, bez GMO-a, dodatnih pojačivača okusa ili umjetnih aroma.”

Ekološki proizvodi

Znak eko proizvoda EU obvezan je u označavanju ekoloških proizvoda


Svi ekološki proizvodi pro-laze vrlo strogi proces kon-trole internih audita Spara Hrvatska. To podrazumijeva dobivanje svih potrebnih cer-tifikata od strane dobavljača,

a tri puta godišnje se uzimaju uzorci i rade provjere u ovla-štenim laboratorijima, ističu iz tvrtke.Od drogerijskih lanaca u ponudi ekoproizvoda osobito se ističe dm. “Cilj nam je u sve kategorije proizvoda koje nudimo, uključiti i one iz ekološke proizvodnje. Tako ove proizvode nudimo u kategorijama hrane i dječje hrane, dodataka prehrani, napitaka, domaćinstva, nje-ge lica i tijela, dekorativne kozmetike i kućnih ljubi-maca. Trenutačno imamo gotovo 1.300 proizvoda koji su proizvedeni u skladu sa smjernicama održivog ra-

zvoja. Posebno smo ponosni na dm-ovu vlastitu marku prirodne kozmetike alverde koja je prošle godine prosla-vila 25. rođendan”, naglašava Tanja Hrvojević, menadže-

rica za asortiman iz dm-a. Ona dodaje kako tijekom proteklih godina bilježe kon-tinuirani rast prodaje eko-loških proizvoda. “Zato smo ove godine u asortiman uveli i vlastitu marku namirnica iz ekološke proizvodnje dmBio, a riječ je o prvoj vlastitoj rob-noj marki dm-a u segmentu prehrane”, kaže Hrvojević te dodaje kako najviše hrvat-skih ekoloških proizvođača

imaju u kategoriji hrane. Podrška domaćim eko proi-zvođačima iskazana je i kroz natječaj “...jer najbolje dolazi iz prirode!” u kojem su lani odabrali devet obiteljsko-po-ljoprivrednih gospodarstava čiji se proizvodi danas nalaze u prodavaonicama dm-a diljem Hrvatske u kategori-jama osviještene prehrane i prirodne kozmetike.Prvi trgovački lanac u regiji s isključivo ekološkim proi-zvodima, bio&bio, u vlasniš-tvu tvrtke Biovega, u svom asortimanu uključuje više od 3.000 certificiranih eko proi-zvoda u kategorijama hrane, dodataka prehrani, prirodne kozmetike, proizvoda za či-šćenje, kao i literaturu veza-nu uz zdrave stilove življenja. Ponuda se temelji na doma-ćim i stranim proizvodima dostupnih u 15 trgovina: šest u Zagrebu, tri u Splitu te po jedna u Rijeci, Puli, Osijeku, Varaždinu i Dubrovniku, a uskoro je planirano otvorenje još dvije trgovine u Zagrebu, u City Centru East i West. Jadranka Boban Pejić, direk-

torica Biovege, ističe kako im je u razvojnom smislu važan fokus na širenje ponu-de domaćih proizvoda, prije svega svježeg povrća i voća te prerađevina (zimnica). “Biovega je još 2002. godine započela projekt suradnje i poticanja domaćih eko poljo-privrednika koji predstavlja jedinstvenu praksu u Hrvat-skoj i čiji su rezultati vidljivi povećanjem domaće eko proizvodnje. S obzirom na rast broja prodajnih mjesta i veći broj kupaca, vjerujemo da imamo veliki potencijal za dodatni razvoj ovog segmen-ta naše ponude”, kaže Boban Pejić. Ona pritom dodaje

kako je tvrtka u proteklim godinama bilježila organski rast od 10%, a pozitivan trend ilustrira i podatkom o rastu broja zaposlenih koji je sa 105 u 2010. godini došao na sadašnjih 143 djelatnika.Kao i bio&bio, specijalizirani trgovački lanac eko proizvo-dima Garden trenutno nudi više od 3.000 proizvoda i to u okviru kategorija hrane, kozmetike, proizvoda za djecu, dodataka prehrani te ekoloških sredstava za odr-žavanje kućanstva, a ponuda uključuje i veliki izbor bez-glutenskih proizvoda svjet-skih proizvođača. Garden na tržištu ekoloških proizvoda posluje nešto više od sedam godina s četiri trgovine koje se nalaze u Zagrebu. “Kupo-vina organske hrane je odgo-vorna kupovina i sve je više obitelji toga svjesno jer iz-borom ekoloških namirnica izravno utječemo na zdravlje i pokazujemo odgovornost ne samo prema sebi, nego i prema drugima i prirodi. Surađujemo s desetak hrvat-skih proizvođača, a domaći

proizvodi koji se mogu naći na policama Gardena su svježi začini, kruh i peciva, tofu i seitan,

sjemenke, žitarice, brašna, namazi, ocat, mlada pšenica, kupinovo vino te mesni pro-izvodi. Suradnja je uspješna i traje dugi niz godina te se nadamo da će se tim tem-pom i nastaviti”, navode iz tvrtke te zaključuju: “Svi pokazatelji na svjetskoj razini upućuju na to da je razvoj tržišta ekoloških proizvoda u stalnom porastu. Dobrobiti konzumacije ekoloških proi-zvoda te pozitivan utjecaj na sve aspekte života dovoljno su dobri razlozi za rast i ra-zvoj ovoga tržišta.”

Ekološki proizvodi površina pod u Hrvatskoj50.054 ha eko proizvodnjom

Goran Pavlović[email protected]

Trgovci očekuju da će eko tržište u narednim godinama nastaviti s rastom

Broj fizičkih i pravnih osoba u ekološkoj

proizvodnji

Godina Broj proizvođača

2003. 130

2004. 189

2005. 269

2006. 342

2007. 477

2008. 632

2009. 817

2010. 1.125

2011. 1.494

2012. 1.528

2013. 1.609

2014. 2.194 Izvor: Ministarstvo poljoprivrede


Istraživanje i razvoj

Belje je kompanija s više od tri stoljeća tradicije proizvodnje domaće hrane. Geografska

lokacija kompanije u Baranji, regiji bogate i plodne zemlje, omogućila je kontinuirani rast i razvoj, kako Belja, tako i cijele regije. Proizvodnja hrane u Belju započinje od sjemena i vlastitih oranica odnosno vinograda i proteže se kroz cijeli lanac sljedivosti “Od polja do stola” i to u svim segmentima proizvod-nje što se u ovoj kompaniji posebno ističe. “Obrađujemo 20.000 hektara oranica, imamo 26 najsuvre-menijih farmi, vlastitu tvor-nicu stočne hrane na dvije lo-kacije (Darda i Ivanić-Grad), 650 hektara vinograda, naj-suvremeniju vinariju u regiji, vlastitu tvornicu mliječnih proizvoda i pogon za proi-zvodnju Baranjskog kulena, tradicionalnog proizvoda sa zaštitom zemljopisnog podri-jetla. Od 2005. godine, kada je Belje postalo dio Agrokor koncerna, u sve segmente proizvodnje kompanije ulo-ženo je 2,5 milijarde kuna”, naglašava Ljiljana Vajda-Mli-naček, izvršna direktorica sektora marketinga i turizma.

35 GODINA KVALITETESpecifičnost Belja su ra-zličite proizvodnje koje se nadovezuju na bazu u po-

ljoprivrednoj proizvodnji pa je i istraživanje i razvoj podijeljeno prema proizvod-njama – mliječni proizvodi, suhomesnati trajni proizvodi i vino. Stručnjaci koji su zaduženi za razvoj u svakom od navedenih proizvodnih segmenata usko su vezani i za sam proces proizvodnje i u njemu neposredno sudje-luju. Darija Kostelić Kuhar i Maja Mladenović tako imaju odgovornost za razvojne projekte u Tvornici mliječ-nih proizvoda koja svake godine izbaci na tržište ne-koliko novih sireva. Razvoj proizvoda u okviru Tvornice mliječnih proizvoda dijeli se u nekoliko linija - svježi sir, krem sirevi, mliječni namazi

i polutvrdi sirevi. Razvoj proizvoda u Belju je povje-ren ženama, diplomiranim inženjerima prehrambene tehnologije. Darija Kostelić Kuhar u

Belju radi 14 godina i kao voditelj proizvodnje dobro je upoznala sve proizvodne linije u beljskoj mljekari. “ABC svježi krem sir upravo slavi svoj 35. rođendan jer smo s proizvodnjom krenuli u studenom davne 1980. godine i još uvijek se držimo iste recepture baznog proi-

zvoda koji sa-drži samo mli-jeko, vrhnje i malo morske soli. U zadnjih nekoliko godi-na razvili smo

brojne okuse ABC sireva, a i sada radimo probe novih okusa. Vrijeme koje nam je potrebno da bismo od inici-jalne ideje došli do finalnog proizvoda je teško definirati i

ovisi o sastojcima koje doda-jemo. Za naše proizvode su karakteristični pravi sastojci: šunka, kulen, povrće, vlasac, hren pa su zbog toga i okusi autentični i prepoznatljivi s komadićima sastojaka”, po-jašnjava Kostelić Kuhar.

PROCES PROIZVODNJE SIRABelje ima certificirane nor-me kvalitete ISO 9011, ISO 14001, OHSAS i Global Gap prema kojima su definirane procedure razvoja i praće-nja kvalitete proizvoda. Izla-sku novog okusa ABC sira prethodi istraživanje tržišta koje rade brand manageri, što uključuje praćenje me-đunarodnih baza podataka o novim proizvodima, obi-lazak prodajnih mjesta u ci-

od polja do stolaINOVACIJSKI PUT

ABC sir je mliječna delicija koja se već 35 godina proizvodi po istoj recepturi

Proizvodnja hrane u Belju započinje od sjemena i vlastitih oranica odnosno

vinograda i proteže se kroz cijeli

lanac sljedivosti u svim segmentima

proizvodnje


vrijednost Agrokorovih ulaganja u Belje2,5 milijarde kuna

jeloj regiji, kao i komentare te prijedloge distributera s tržišta na kojima je kompa-nija prisutna. U razvojnom procesu prvo kreće probna proizvodnja u kojoj se obav-lja potvrda okusa. Nakon toga se provodi industrijska proba gdje se proizvod radi na realnim uvjetima redovne proizvodnje kako bi se ispitalo pojedinačno i transportno pakiranje te okus i kvaliteta proizvoda u definiranom roku trajnosti. “Tijekom ispitivanja roka trajnosti proizvod se šalje na analizu nutritivnih ele-menata i nakon toga kre-iramo završne deklaracije proizvoda. U deklaracije za izvozna tržišta uključena je i služba prodaje i izvoza

odnosno naši distributeri na izvoznim tržištima koji najbolje poznaju legislativu u svojim matičnim zemlja-ma”, ističe Kostelić Kuhar.

VINSKA TRADICIJAVina Belje jedan su od najvažnijih proizvođača graševine, najprodavanije vinske sorte u Hrvatskoj. Puno je uloženo u razvoj graševine u zadnjih nekoli-ko godina, od novih nasada vinograda, izgradnje nove vinarije te samog stila vina i brendiranja vinarije, ali i cijele vinske regije. Vina Belje pravi su princ s Du-nava jer su svi vinogradi smješteni u vinogradarskoj podregiji Hrvatskoga Podu-navlja. “Iako ideje za nove proizvode dolaze kroz istra-

živanje tržišta i praćenje trendova, kod razvoja vina one su prvenstveno vezane za potencijale određene berbe”, kaže nam Suzana Zovko, glavni enolog Vina Belje, te dodaje: “Naša vi-narija smještena je usred vinograda na Banovom brdu u Baranji. Otvorena je prije pet godina, a mi je još uvijek nazivamo nova jer je jedna od najsuvremenijih vinarija u regiji s ukupnim kapacitetom od 8 milijuna litara vina. Prilikom izgrad-nje objekta vodili smo brigu o razvoju i inovacijama pa smo za potrebe proba, ma-lih serija i specifičnih berbi opremili mini vinariju koja je tehnološki identična pra-voj proizvodnji. Vina Belje

nastaju isključivo od vlasti-tog grožđa pa možemo reći da poznajemo svaki grozd od kojeg nastaje naše vino.”Za razvoj pojedinih sorti vina izuzetno je važan i pro-ces odležavanja u bačvama odnosno bocama. Beljski podrum u Kneževim Vino-

gradima prema povijesnim dokumentima datira iz 1526. godine, što je gotovo dva stoljeća prije negoli je Eugen Savojski osnovao imanje Belje 1697. godine. Posebnost podruma je bo-gata vinska arhiva s 20.000 boca koja se kontinuirano obnavlja. “Praćenje trendo-va i želja potrošača uvijek je vezano za sadašnjost i budućnost, no kroz praćenje kvalitete vina koja su pohra-njena u arhivi dolaze nam i nove ideje za razvoj vina u budućnosti”, navodi enolo-ginja Vina Belje. Osim graševine, podunav-ski terroir je izvrstan i za crna vina, što potvrđuju i brojne nagrade na najvaž-nijim svjetskim ocjenjiva-njima vina kao što je zlatna medalja za merlot Goldberg na nedavno održanom ocjenjivanju merlota i cabernet sauvignona u tali-janskom Bergamu.

SNAŽNO BRENDIRANJEProces proizvodnje suho-mesnatih trajnih proizvoda prema tradicionalnim re-cepturama potpuno je razli-čit od ostalih proizvodnji u Belju pa je i pristup razvoju ovih proizvoda poseban. Mirabela Opančar, voditelji-ca proizvodnje, opisala nam je kako se razvijaju tradici-onalni domaći proizvodi: “Proizvodnja Baranjskog kulena, dimljene slanine i

baranjske kobasice vezana je uz tradicionalni način proi-zvodnje našega kraja. S ob-zirom na tradicionalni način proizvodnje i puno ručnoga rada naših zaposlenika ste-kao bi se dojam da nemamo baš prostora za razvoj i ino-vacije. Upravo suprotno, mi

stalno nešto razvijamo. Prvo smo zapakirali Ba-ranjski kulen u kontrolira-nu atmosferu

kako bismo zaštitili kvalitetu proizvoda, što se pokazalo izuzetno uspješnim. Zatim smo egalizirali baranjsku kobasicu te na tržište lan-sirali narezanu dimljenu slaninu i kulen Belje kako bismo ih dodatno prezenti-rali kupcima, a kruna našeg dugogodišnjeg rada je zašti-ta zemljopisnog podrijetla Baranjskog kulena.” Baranj-ski kulen, kao jedan od rijet-kih zaštićenih proizvoda koji je dostupan na tržištu cijele regije, proizvodi se prema definiranoj specifikaciji udruge čiji je Belje član i to prema tradicionalnim re-cepturama prema kojima se kulen u Baranji proizvodi od početka 20. stoljeća. “Upra-vo zbog navedene zaštite cijela proizvodnja je pod stalnom kontrolom certifi-kacijske kuće i Ministarstva poljoprivrede koje u ime Europske unije kontrolira sirovine, tehnološki proces, organoleptička svojstva propisana specifikacijom te provodi kemijsku analizu proizvoda”, ističe Opančar. Belje je kompanija koja ko-risti najbolje od svog podne-blja i tradicije na moderan, sofisticiran i održiv način pri čemu tradicija predstavlja korijen brenda, dok velike investicije i trud djelatnika proizvodima udahnjuju život osiguravajući tržišnu opstojnost i uspjeh u svim segmentima proizvodnje.

od polja do stolaINOVACIJSKI PUT

Vinske inovacije nastaju u mini vinariji koja je tehnološki identična pravoj proizvodnji


IT odjel - Bihevioralni marketing

NA RUBU SVIJESTIi podsvijesti

Supermarket je izuzetno kompleksna okolina za kupce i zato je izrazito bitno razumjeti kako funkcionira

potrošačev mozak

Čovjek nije racionalno biće. Gotovo 95% naših odluka donosi podsvijest. Iako ovo

nije novo i revolucionarno otkriće, još uvijek veliki dio prodajnih i marketinških kampanja u većoj ili manjoj mjeri ignorira činjenicu da mozak procesuira infor-macije na vrlo specifičan i kompleksan način. Ove godine, na Shopper Brain konferenciji u Amsterda-mu, na kojoj je bihevioralna agencija Promosapiens bila jedini predstavnik s ex-Yu područja, fokus je bio na maloprodaji. Shopper Brain konferencija održava se već treću godinu zaredom i okuplja vodeće stručnjake iz područja neuromarke-tinga, bihevioralnog mar-ketinga, istraživanja tržišta

i psihologije. Najbolji te-matski prikaz konferencije je fotografija na kojoj majka djetetu odgovara na pitanje o vlastitome podrijetlu: “Ne, ti nisi ‘downloadan’. Ti si rođen.” Upravo to najbo-lje opisuje jedan od većih

izazova u marketingu i prodaji - smjenu potro-šačke generacije.

KUPCI I POTROŠAČIOd generacije koja je sramežljivo koristila internet, a sada je na vrhuncu svoje potrošačke moći (generacija X), fokus sve više prelazi na nove generacije koje su odrasle uz internet kao normalan dio njihovog života pa izazov za marketinške stručnjake leži u činjenici da se marketinške poruke moraju prilagoditi svakoj skupini posebno. Taj izazov najbolje je opisao Wouter Marck (Lego), ponosni vlasnik sibirskog haskija koji jede isključivo jednu vrstu pseće hrane. Budući

da je Wouter jako vezan za psa, kupuje mu baš tu vrstu hrane te postavlja od-lično pitanje:

Tko je u ovoj priči zapravo “decision maker” - vlasnik koji je svjesno biće i drži novce ili pas? Ista stvar je i s vašom djecom koja žele određenu igračku - tko je u vašoj kući zapravo taj do-nositelj odluke? To ne znači

da ćete ciljati djecu, što je na kraju i neetično i protuzako-nito, već da je potrebno, na iskustvu ovog primjera, razlikovati dvije vrste ljudi - kupce i potrošače.

PRIČA IZA PORUKEDobar dio konferencije bio je posvećen shvaćanju racionalnog i emotivnog, svjesnog i podsvjesnog. Percepcija brenda događa se u milisekundama - od faze prepoznavanja koja se događa u prvih 200 milise-kundi do faze racionalnog procesuiranja informacije koja dolazi nakon 800 mi-

lisekundi. U sredini, otpri-like na 500 milisekundi, zbiva se emotivna reakcija, izuzetno bitna u većini situacija kada kupac odlu-čuje o brendu. Dr. David Lewis-Hodgson, jedan od pionira neuromarketinš-kih istraživanja i čovjek koji je još 1985. napravio prvo EEG istraživanje u ovu svrhu, osmislio je vrlo zanimljivu podjelu na tri procesa koja se događaju u potrošačkom mozgu: 1) supraliminal (svjesne

Samo 11% kupnji odvija se na temelju svjesnih ili eksplicitnih odluka


ili eksplicitne odluke), 2) subliminal (podsvjesne ili implicitne odluke), 3) pe-riliminal (na rubu svijesti i podsvijesti).Treći proces, periliminal, je najzanimljiviji jer su Lewisova istraživanja po-kazala da kod testiranja vjerojatnosti kupnje (purc-hase intent test), testiranje

periliminalnog procesa pokazuje najveći postotak vjerojatnosti predviđanja kupnje, čak 56%, u odnosu na 34% (implicitno) i samo 11% (eksplicitno). Ovo istraživanje pokazuje, u neuromarketinškom svijetu već od prije zastupljenu teoriju, da klasična istra-živanja trebaju biti potkri-jepljena kvalitetnim neu-romarketinškim i bihevio-ralnim istraživanjima kako bismo dobili pravu sliku o navikama kupaca.

VIRTUALNA TRGOVINAVirtualna stvarnost i umjetna inteligencija su “buzzword” pa je logično da je i na konferenciji bilo riječi o ovoj temi. Prognoze kažu da će do 2020. godine tržište virtualne stvarnosti vrijediti oko 46 milijuna eura. Na konferenciji je predstavljen pilot projekt kreiranja virtualne trgo-vine uz pomoć Oculus Rift tehnologije u koju je integrirano i praćenje kretanja očnih jabučica (eye-tracking). Premda je ideja dobra, potrebno je još jako puno dorada. Prezen-tacija je trebala pokazati kako je istraživački tim uz pomoć virtualne trgovine u mogućnosti procijeniti koji će proizvod korisnici odabrati s police. Ispitanici

se pomoću joysticka kreću trgovinom i razgledavaju proizvode te se uz pomoć eye-tracking tehnologije prati kretanje očnih jabuči-ca, pozicije zadržavanja po-gleda i sekvence u kojima gledate nova ili prijašnja područja interesa. Veliki propust istraživačkog tima bio je izostanak cijena na

policama te izostanak drugih kupa-ca u virtual-noj trgovini. Postoji još nekoliko pro-

pusta (mirisi, različite vrste glazbe, potrošnja stvarnog novca, kvaliteta renderinga, broj ispitanika, itd.), ali prva dva su sigurno najbit-nija. Čak 85% proizvoda nestaje s polica već u svojoj prvoj godini postojanja pa je logično da želimo una-prijed znati kolika je šansa da kupci primijete naš pro-izvod. Uglavnom, virtualna trgovina je dobra ideja, ali još uvijek nedovoljno ra-zrađena.

UTJECAJ PAKIRANJAOdličnu prezentaciju prika-zao je tim Unilevera i nji-hove agencije Haystack kao nastavak priče o virtualnoj trgovini i važnosti da bu-dete primijećeni na polici. Kao ilustracija može poslu-žiti slika koja govori kako je naša percepcija okoline veličine palca, dok je sve ostalo zamagljeno. A sada zamislite da je zamagljeni dio oko vašeg palca polica u supermarketu. Ekipa iz Unilevera i Haystacka u svojoj je prezentaciji ista-knula jako bitnu činjenicu - svi proizvodi u perifer-nom području vida izgle-daju podjednako. Također, prvi proizvod s kojim ste došli u doticaj je najčešće i proizvod koji ćete kupiti, što znači da je bitno da se proizvod istakne na polici.

Iako je većina podataka bila vezana za tržište Nizozem-ske, obrasci ponašanja se u većoj mjeri mogu preslikati na većinu tržišta:- cca 30.000 artikala je na raspolaganju kupcima,- prosječno zadržavanje u trgovini je 26 minuta,- potrošači kupuju manje od 300 različitih artikala.Supermarket je izuzetno kompleksna okolina za kupce i zato je izrazito bitno razumjeti kako funk-cionira potrošački mozak. Kod kupnje, prije odabira proizvoda, prvo uklanjamo suvišno, tj. da bismo oda-brali proizvod koji želimo, prvo eliminiramo one koje ne želimo. Da stvar bude još zanimljivija, 80% ku-paca gleda samo prednju stranu pakiranja. Ako gle-damo vizualnu hijerarhiju kod odabira proizvoda, redoslijed prioriteta je slje-deći: 1) boje, 2) oblici, 3) brojevi, 4) tekst. Isto tako, previše informacija na pa-kiranju izaziva preveliko kognitivno opterećenje pa o tome treba voditi računa.

Kod redizajna pakiranja potrebno je voditi računa o nekoliko bitnih detalja: 1) nikad ne testirajte pro-izvod u izolaciji, postavite ga u kontekst supermarketa stvarne percepcije kupca, 2) evolucija je bolja nego revolucija, 3) kombinirajte tradicionalno istraživanje s neuromarketinškim alati-ma za pravi uvid, 4) vodite računa o svim detaljima pa-kiranja sukladno vizualnoj hijerarhiji.I najbolji savjet koji smo dobili za kraj – ne radi se o izboru ljepote! Želite proizvod koji je efikasan u

odnosu na konkurenciju, a ne najljepše pakiranje koje nitko ne gleda.

ZAŠTO SE NE KUPUJE?Prema riječima Michelle Niedziele (HCD Research) postoje četiri tzv. “penetra-cijske barijere” koje utječu na odluku potrošača da ne kupi vaš proizvod: 1) nisam ga se sjetio/la, 2) ne mogu ga pronaći, 3) ne mogu si ga priuštiti, 4) nije relevan-tan za moje potrebe. Kako probiti ove četiri ba-rijere?1) holistički pristup mar-ketingu, pobrinite se da vaš proizvod bude stalno u podsvijesti potencijalnih kupaca,2) atraktivno pakiranje i dostupnost proizvoda,3) analizirajte očekivanja vaših kupaca i prilagodite proizvod njihovim očekiva-njima i potrebama.Ovo je samo dio istraživa-nja koje smo obradili ove godine na Shopper Brain konferenciji. I za sam kraj, jedan odličan primjer koji je pokazao dr. Lewis-Hod-

gson, a koji vrlo dobro opisuje jedan od najve-ćih izazova modernog marketinga -

kako stvoriti odnos kupca i brenda? Čovjek kupuje ono što mu se čini poznato. Iz tog razloga u marketin-gu je bitna moć repeticije (kontinuirano oglašavanje) i stvaranje jasne poruke, tzv. “feeling of knowing”. Nai-me, sve što nam je strano gledamo kao nešto čudno, besmisleno i neupotrebljivo.

događa se u milisekundama

Tržište vir tualne stvarnosti do 2020. godine vrijedit će oko 46 milijuna eura

Svi proizvodi u perifernom području vida kupcu izgledaju podjednako

percepcija brenda

Dalibor Š[email protected]


IT odjel - Vijesti

IT SEKTOR

Sektor softvera raste bez obzira na krizu. Hrvatska je, prema podacima

Svjetske trgovinske organizacije, lani imala najveći rast izvoza softvera i IT usluga na svijetu, objavili su CISEx, eSkills i HUP - ICT na panelu o Digitalnoj ekonomiji i ICT-u održanom početkom studenog u Zagrebu. Hrvatska je, s rastom većim od 40 posto u izvozu softvera i IT usluga, dvostruko bolja od Poljske i Rumunjske, tri puta bolja od Irske, te četiri puta bolja od Švedske, Austrije i Srbije. Na panelu je upozoreno kako, usprkos velikom skoku izvoza softvera i IT usluga, Hrvatska gubi 300 milijardi eura godišnje jer ne koristi sve prednosti digitalne ekonomije, a šteta po gospodarstvo je još veća jer ICT još nije u praksi prepoznat kao industrija.

HTZ i Httpool osvojili prestižnu u

nagradu

Na ovogodišnjem City Nation Place forumu, održanom u Londonu

4. i 5. studenoga, Hrvatska turistička zajednica (HTZ) uz podršku Httpoola proglašena je pobjednikom u kategoriji “Best Usage of Social Media”. Kampanja #SuperBowlCroatia osvojila je u snažnoj konkurenciji prvo mjesto kao najbolji primjer učinkovite prakse u razvoju strategije za brending destinacija. Ova kampanja postala je “skrivena” zvijezda oglašavanja na ovogodišnjem finalu sezone američkog nogometa - Super Bowlu. The City Nation Place Awards svake godine okuplja vodeće stručnjake iz područja marketinga i brand manage-menta koji odabiru najefikasniju i naj-bolje provedenu marketinšku strategiju koja potiče promociju turizma gradova ili regija.

Metronet i Microsoft partneri za rješenja u oblaku

Telekom operater Metronet postaje prvi Microsoftov hrvatski Cloud solution partner (CSP) koji će pružati

usluge u oblaku poslovnim korisnicima. Tako je svim po-slovnim subjektima u Hrvatskoj i kroz Metronet dostupan Microsoftov cloud paket usluga kao što su Office 365, Azure, One drive, Enterprise mobility suite ili Microsoft Dynamics CRM. Osim prodaje, Metronet će korisnicima biti podrška u odabiru rješenja, implementaciji, migraciji podataka, ali i tijekom samog korištenja ovih usluga.

Apple Pay lansiran u Kanadi

Nakon Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva, Apple Pay je u suradnji s American Expressom lansiran i u Kanadi. Usluga mobilnog plaćanja ubrzano raste

od kada je Apple Pay prošle godine startao u SAD-u. Njegovi najveći konkurenti Android Pay i Samsung Pay pokrenuti su u rujnu ove godine. American Express trenutno je jedini partner za Apple Pay koji će biti dostupan u Kanadi. Visa i MasterCard nisu željeli ući u suradnju jer i sami razvijaju mobilni servis za plaćanje. Nakon Kanade, Apple Pay bi krajem godine trebao proraditi i u Australiji, Hong Kongu, Španjolskoj te Singapuru.

Kada se to dogodi, Hrvatska će moći u potpunosti konkurirati na svjetskom tržištu ICT-a, rečeno je na panelu.

Američka kartična kuća Visa Inc. objavila je da će kupiti bivšu podružnicu Visa Europe za 16,5 milijardi eura. Avansno plaćanje obuhvatit će 11,5 milijardi eura u gotovini i povlaštene dioni-ce Vise koje će se moći pretvoriti u redovne di-onice klase A u vrijednosti 5 milijardi eura. Visa Inc. i Visa Europe, udruženje europskih banaka s

više od 500 milijuna kartica, bile su do 2007. dio globalne mreže u vlasništvu banaka. Potom je većina odjela objedinjena u Visa Inc. čije su dio-nice 2008. godine uvrštene u burzovnu kotaciju, dok je Visa Europe ostala zasebna cjelina. Ovom akvizicijom, Visa se nada uspješnije konkurirati MasterCardu.

Visa kupuje Visa Europe • • •

Hrvatska s najvećim skokom izvoza u svijetu

LASERLINE

IMAMO PROIZVOD ZA VAS

[email protected]

BI

CRM PLAN

VITA B2BWELL

F&B

PLA HR CAR OSIS

GLASMATHISTRS

POS DAR

RED Dot Award - LG proglašen brendom

godineLG Electronics (LG) dobio je titulu Brand

of the Year na prestižnom svjetskom dizajnerskom natjecanju Red Dot Award. Ovim priznanjem, LG je ušao u društvo uglednih prethodnih dobitnika kao što su PepsiCo, Audi AG ili Mercedes-Benz. Tako-đer, LG je time postao tek treća kompanija u povijesti koja je, osim nagrade za brend godine, osvojila i onu za dizajnerski tim još 2006. godine. Titulu Brand of the Year LG Electronics je zaslužio činjenicom da je tijekom godine dobio čak 13 nagrada Red Dot u kategoriji Communication Design.

Tele2 predstavio globalnu M2M uslugu u Hrvatskoj

IT zajednica okupila se u Zagrebu

Tele2, koji je globalno prepoznat kao pružatelj M2M (Machine to Machine) i IoT (Internet of Things) usluga, od sada ova rješenja

donosi i u Hrvatsku. Rješenja za povezanost, koja se koriste u fleet menadžmentu, automatskom očitanju brojila, sigurnosnim rješenji-ma, daljinskom upravljanju sustavima i njihovom praćenju, samo su dio portfelja proizvoda ove kompanije. Tele2 M2M rješenje omogućuje jednostavno i transparentno povezivanje putem Tele2 M2M Control Centra (TMCC), što je samouslužni M2M portal koji korisnicima omogućuje pregled i kontrolu.

Tradicionalna Microsoftova konferencija Advanced Technology Days 11 održana je 18. i 19. studenog u

kinu Cinestar u Arena Centru u Zagrebu. Na konferenciji je sudjelovalo više od 40 predavača iz Hrvatske i regije. Jedan od glavnih predavača, Peter Myers, koji je s Microsoftovim bazama podataka i razvojnim alatima radio od 1997. godine, na predavanju je predstavio “Power BI za razvojne inženjere”, alat koji omogućava developerima konfiguraciju scenarija u stvarnom vremenu. Uz brojna predavanja govorilo se i o clo-ud tehnologiji, a konferencija se pokazala kao prava prilika za razmjenu iskustava brojnih stručnjaka iz IT zajednice.


udio korisnika šampona za kosu u

POTENCIJAL bez granicaDovoljno je reći da skoro cijela

populacija koristi šampone za kosu, što samo po sebi

govori koliko je ovo opsežna

kategorija s velikim potencijalom

potrošača

Imate masnu ili suhu kosu, ispucale vrhove, perut? Želite li crnu, pla-vu ili smeđu boju kose,

sjaj ili možda ipak volumen, kosa vam je ravna ili valo-vita ili pak tražite šampon s prirodnim sastojcima? Su-deći prema današnjem ša-rolikom tržištu šampona za kosu, ništa od toga više nije problem. Samo morate oda-brati šampon baš za sebe, a na izbor imate široku paletu šampona s različitim funkci-jama. Na tržištu se odnedav-no nude i šamponi za suho pranje kose koji trenutno osvježavaju našu prljavu i masnu kosu. Stoga, možemo uistinu reći da je tržište šam-pona daleko doguralo od prvih šampona. Zanimljivo kod ove kategorije je da prvi šamponi potječu iz Indije s obzirom na to da su tamoš-nji stanovnici prvi koristili različite biljke, tj. njihove ek-strakte za održavanje čistoće kose. Europski kolonijalisti sa svojih su putovanja doni-jeli te biljke na Stari konti-nent da bi na kraju engleski frizeri rastopili sapun u vodi

s dodatkom biljaka i proi-zveli prve komercijalne šam-pone. Na kraju, bez obzira na sve vrste šampona koje se danas nude, svima je cilj isti: želimo da nam šampon kosu očisti, skidajući s nje prljavštinu i višak masnoće. Dodatni benefiti su, dakako, uvijek dobro došli.

POPULACIJA KORISNIKAU okviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate marketinški poka-

zatelji uspjeha za kategoriju šampona za kosu i pripada-jućih brendova. Riječ je o alatu za brend i marketing management koji nudi detaljnu analizu tržišta i dubinsku analizu potrošača na velikom broju proizvod-nih kategorija. BRANDpuls

kombinira tržišne indikato-re s različitim tipovima po-dataka kao što su demogra-fija, psihografija, kupovne navike i korištenje medija. Dakako, marketinški poka-zatelji dobiveni ovim putem od iznimne su važnosti za uspješno vođenje brenda i rano uočavanje mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja sli-jedi prikupljeni su u prvoj polovici 2015. godine.U populaciji stanovnika Hr-

vatske od 15 do 64 godine danas imamo čak 96% kori-snika šampo-na za kosu. Iz ovoga je jasno

da skoro cijela populacija koristi šampone za kosu, što samo po sebi govori koliko je ovo opsežna kategorija s velikim potencijalom po-trošača. Za 50% njih je jako bitno koju marku šampona će koristiti. Tih 50% naša su baza za stvaranje lojal-

nih potrošača. Lojalnost je, osim tržišnog ponašanja, i rezultat emotivnog odnosa s brendom tako da je za jača-nje tog indikatora potreban rad na imidžu i konzisten-tno uvjeravanje potrošača u vrijednosti brenda kroz duži vremenski period.

UČESTALOST KORIŠTENJAVelikih (heavy) korisnika u našoj populaciji imamo 29%. Oni šampon za kosu koriste najmanje četiri puta tjedno, pa i češće. Dio ovih korisnika (11%) koristi šampone svaki dan. Najviše je umjerenih (medium) ko-risnika, ukupno 44%, koji koriste šampone dva do tri puta tjedno, dok malih (li-ght) korisnika (koriste šam-pone jednom tjedno i rjeđe) ima 23% u populaciji. Speci-fičnost kod velikih korisnika kategorije šampona je da su to zapravo češće muškarci nego žene. I to mlađi muš-karci, koji nisu u braku i žive u gradovima. Po svom

Za 50% korisnika jako je bitno koju marku šampona će koristiti

96%Šamponi za kosu - Trendovi i brendovi


životnom stilu ovi muškarci su bezbrižni hedonisti. S druge strane, umjereni korisnici kategorije značaj-no su više žene, srednjih godina, u braku. Pripadaju segmentu umjerenih obitelj-skih ljudi. Pripadnici ovog segmenta predstavljaju pro-sjek po tome što su umjereni u većini životnih nazora. Va-žan im je obiteljski sklad te su skloni brizi za kućanstvo i uređenju doma. Vrednuju svoje slobodno vrijeme koje provode najčešće u obitelj-skom krugu, ne izlaze radi

provoda niti posjećuju kina, koncerte ili kazališta. Prate politička zbivanja i sport, ponekad se služe računalom. Umjereno su religiozni, do-nekle tradicionalnih nazora, ali to nije nešto po čemu se ističu. Segment u većini čine osobe srednje dobi, a tri četvrtine su osobno roditelji.

POREDAK BRENDOVAKorisnici kategorije šam-pona vole koristiti šampo-ne prilagođene njihovom tipu kose, ali isto tako im je važan i miris šampona. Nemaju problema s odabi-rom šampona za sebe, ne vole isprobavati nove marke

šampona te ne vole šampone koji u sebi već sadrže rege-nerator. Osim općenitog praćenja kategorije šampona za kosu, unutar BRANDpuls istra-živanja prate se i brendovi. Najvažniji indikator koji se prati svakako je razina kori-štenja (“usage”), marketinški indikator koji najbolje govo-ri o vitalnosti brenda. Pra-ćenje korištenja važno je za procjenu potrošačke mase na koju se u određenom trenutku može računati. Korisnici brenda su isti ko-ristili u posljednjih šest mje-seci. Prvi brend u kategoriji među korisnicima šampona je Head & Shoulders s 41% korisnika. Drugi brend je

Nivea (38%), a treći Schau-ma (31%).U okviru BRANDpulsa također se radi uspo-

redba brendova na tržištu prema njihovoj snazi. Kombinacijom najvažnijih marketinških pokazatelja, uzetih s potrošačke razine (od poznavanja brenda, korištenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i sl.), dobivena je jedinstvena mjera koja omogućuje us-poredbu brendova na tržištu - BRANDscore. Prilikom izračunavanja BRANDscore uzima u obzir dva aspekta odnosa potrošača prema brendu - bihevioralni i emo-cionalni. I prema BRANDs-coreu Head & Shoulders je vodeći brend u kategoriji šampona u Hrvatskoj.

udio korisnika šampona za kosu u

POTENCIJAL bez granica

Veliki korisnici kategorije šampona su češće muškarci nego žene

populaciji Hrvatske96%

Veliki29%

Korisnici kategorije

96%Umjereni

44%Mali23%

Korisnici šampona za kosu (siječanj 2015. – lipanj 2015.)

Primarno korištenje

Lojalnost

Razmatranje

Korištenje

Iskustvo

Prepoznavanje

optimal Head & Shoulders

76,6%

47,9%

72%

56,5%

79,7%

91%

72%

41%

29%

23%

11%

Nivea

58,5%

47,7%

64,5%

52,1%

78,2%

92%

72%

38%

24%

14%

6,7%

Schauma

66,5%

47,1%

60,8%

47,2%

74,1%

88%

65%

31%

19%

12%

5,8%

47,9%

76,6%

72%

56,5%

79,7%

93%

74%

42%

30%

23%

11%

BRANDpiramide - TOP 3 brenda među korisnicima šampona za kosu (siječanj 2015. – lipanj 2015.)

Koristim šampon prilagođen mojem tipu kose

55,7%Miris šampona i kose nakon pranja mi je vrlo važan

Imam problem s odabirom pravog šampona za svoju kosu

Volim isprobavati razne vrste i marke šampona za kosu

Preferiram šampone 2u1, odnosno one koji u sebi sadrže i regenerator

53,5%

26%

25,3%

22,5%

Stavovi korisnika šampona za kosu(siječanj 2015. – lipanj 2015.)

U središtu životnog zbivanja pripadnika ovog segmenta nalazi se težnja za dobrim provodom i zabavom.Osobe su društvenog karaktera, visoko vrednuju slobodno vrije-me, često izlaze radi zabave posjećujući kina i koncerte ili provo-de vrijeme uz računalo družeći se s prijateljima i poznanicima.Po vrijednosnom stavu usmjereni su prije svega hedonizmu, ali i materijalizmu te individualizmu.

Zainteresirani su za suvremene tehnologije, sport, osobni izgled i slične mladenačke teme. Poslovna karijera im je važna, ali smještaju je tek iza dobrog provoda. Smiren obiteljski život kao i religioznost nešto je s čim se teško mogu poistovjetiti.Usredotočeni su na zabavu, odbacuju tradicionalizam i kolektiv, ali i brigu za vlastito zdravlje te društveno-politička zbivanja kao nešto relativno nevažno i nezanimljivo.

Životni stil muškaraca koji su učestali korisnici šampona za kosu

BRANDscore - TOP 3 brenda među korisnicima šampona za kosu (siječanj

2015. - lipanj 2015.

Brend BRANDscore

Head & Shoulders

60

Nivea 55

Schauma 49

Jelena JakšićProduct Manager

[email protected]


Šamponi i regeneratori za kosu - Tržište

Kategorija šampona za kosu odnosi se na proizvode namijenje-ne pranju kose, jasno

označene kao šamponi, a uključuje i 2u1 proizvode. Kategorija ne uključuje

ostala sredstva za njegu kose (balzame, lakove za kosu, boje za kosu i sl.), te šampone koji sadrže boju za kosu. Vodeći proizvođači u kategoriji šampona su (abecednim redom): Colga-te (Palmolive), Henkel&S-chwarzkopf (Essence Ul-

time, Gliss-Kur, Schauma, Syoss), L’Oreal (Elseve, Fru-ctis, Garnier, Mixa), P&G (Aussie, Head&Shoulders, Pantene, Wella) te trgovač-ke robne marke koje imaju 19% količinskog udjela. Regeneratori uključuju sve proizvode koji se moraju staviti/nanijeti na kosu na-kon šamponiranja i uglav-nom se moraju isprati na-kon kratkog vremena. Služe da bi omekšali kosu, učinili je više podatnom. Kategori-ja regeneratora ne uključuje losione, maske, mlijeko, serume, tonike niti pjene za kosu. Vodeći proizvođači u kategoriji regeneratora su (abecednim redom):

Beiersdorf (Nivea), Hen-kel&Schwarzkopf (Essence Ultime, Gliss-Kur, Schauma, Syoss), L’Oreal (Elseve, Fru-ctis, Garnier), P&G (Aussie, Head&Shoulders, Pantene, Wella) te trgovačke robne marke koje same nose 16% količinskog udjela.

PREGRŠT VARIJANTIPogledajmo sada prodaj-ne rezultate za kategorije šampona i regeneratora u zadnjih godinu dana (ru-jan 2014. - kolovoz 2015.) u odnosu na prethodno godišnje (MAT) razdoblje. Važno je istaknuti kako u analizu rezultata prodaje nisu uključeni veleproda-ja, Cash&Carry objekti, diskontne trgovine (Lidl), sezonske trgovine (otvore-ne manje od šest mjeseci godišnje), specijalizirane trgovine i frizerski saloni. Kod šampona za kosu primjetan je pad prodaje kod oba promatrana pa-rametra. Pad količinske

prodaje je izraženiji nego kod re-generatora te iznosi 6,8% s ukupnom realizacijom

od 3,25 milijuna litara, dok je vrijednosna pro-daja istodobno kliznula 3,8% na iznos od 162,36 milijuna kuna ostvarenih u zadnjih godinu dana. Drogerije su formati tr-govina u kojima se proda najveći dio šampona za kosu, ukupno 36%, a nisu tako daleko niti super-marketi s 26% udjela. Potom dolaze hipermar-keti sa 16%, velike trgo-vine mješovitom robom s 10%, srednje trgovine mješovitom robom s 8% te male trgovine mješovi-tom robom s 4% udjela u količinskoj prodaji kate-gorije. Podjela prema tipu donosi pregršt varijacija, a najvažnija među njima su šamponi za sve tipove kose koji imaju 19,4% udjela. Šamponi protiv peruti (15,8%) i šamponi za oštećenu kosu (13,1%) zauzimaju značajno mje-sto u kategoriji, a potom dolaze sljedeće varijante: za normalnu kosu (7,8%),

Drogerije su vodeći tip prodajnog mjesta kod obje kategorije proizvoda

Šamponi rujan 2014. – kolovoz 2015.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (L) 3.252.000 -6,8%

Vrijednosna prodaja (HRK) 162.360.000 -3,8%

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

36

26

16

10

8


rujan 2014. - kolovoz 2015.





Drogerije


4

Izvor: Nielsen

Svi tipovi kose

19,4%Protiv peruti

Za oštećenu

Normalnu

Masnu

Suhu

15,8%

13,1%

7,8%

7,2%

6,2%Obojanu

5,7%

Tanku

4,5%

Dugu

3%

Protiv ispadanja

2,9%

Ostalo

14,3%

Podjela prema tipovima koserujan 2014. – kolovoz 2015.

PAD i nešto

blaži padObje kategorije su u zadnjih 12 mjeseci

ostvarile pad prodaje (količinske i vrijednosne), jedino što je taj pad kod šampona za nijansu izraženiji nego kod

regeneratora


ANKETA

Lojalnost brendu na izrazito visokoj raziniSvaki dan, svaki drugi dan ili nekoliko puta tjedno

kosu pere više od tri četvrtine potrošača, što jasno govori koliko im je održavanje čistoće i zdravlja kose važno. Gotovo jednaku tročetvrtinsku većinu čine i potrošači koji su lojalni svojoj marki šampona, pokazalo je istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal.Glavnina potrošača za čistoću svoje kose pobrine se nekoliko puta tjedno, što je kao svoj odgovor na pitanje koliko često peru kosu ponudilo 44,4% ispitanika. Sa značajno manjim udjelom od 19,8% potom dolaze oni koji kosu peru jednom tjedno, a potpuno jednaki udio - po 16,3% - imaju potrošači koji kosu peru svaki dan te oni koji to rade svaki drugi dan. Na kraju liste su potrošači koji kosu peru nekoliko puta mjesečno s 2,9% udjela, dok oni koji ne peru kosu zauzimaju udio ispod razine statističke pogreške (0,3%).Dakako, apsolutna većina od 98,3% ispitanih građana za pranje kose koriste šampone za kosu.Pritom je običan šampon za kosu najpopularnija vrsta. Njega naime koristi 37,6% ispitanih. Potom slijede šampon protiv prhuti (26,8%), šampon s posebnim efektom (21,3%) te šampon i regenerator 2u1 (13%). Da ne koriste šampon za kosu, pak, ističe 1,4% sudionika ankete.Supermarketi (48,4%) i drogerije (43,9%) vode mrtvu trku za naklonost potrošača kada je u pitanju mjesto gdje kupuju ovu vrstu proizvoda. Ostali formati zauzimaju gotovo zanemarive udjele - ljekarne imaju 2,2%, a specijalizirane trgovine kozmetike 1,8% udjela.U ovoj kategoriji lojalnost brendu je na izrazito visokoj razini. Tako čak 73,7% korisnika šampona za kosu ističe da za pranje kose koriste gotovo uvijek istu marku šampona. S druge strane, da im marka šampona nije od važnosti navodi preostala četvrtina korisnika, njih 26,3%.Istraživanje je provedeno tijekom listopada 2015. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

vrijednost godišnje prodaje šampona i regeneratora205,7 milijuna kuna

Majda BabićJunior Client Executive

[email protected]

Regeneratori rujan 2014. – kolovoz 2015.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (L) 616.000 -4,9%

Vrijednosna prodaja (HRK) 43.292.000 -3,2%

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

54

19

14

64


rujan 2014. - kolovoz 2015.





Drogerije


2

Izvor: Nielsen

Za oštećenu

18,9%Obojanu

Suhu

Normalnu

Tanku

Dugu

15,7%

14,5%

13,3%

10,7%

5,2%Svi tipovi kose

3,4%

Protiv perutu

1,9%

Ostalo

16,5%

Podjela prema tipovima koserujan 2014. – kolovoz 2015.

za masnu kosu (7,2%), za suhu kosu (6,2%), za obo-jenu kosu (5,7%), za tanku kosu (4,5%), za dugu kosu (3%), protiv ispadanja kose (2,9%), dok ostale varijante drže preostalih 14,3% udjela.Regeneratori ipak bilježe nešto blaži pad. Količinski minus je tako dosegao 4,9% te je u promatranom periodu ukupno prodano 616 tisuća litara, dok je financijski rezultat s 43,29 milijuna kuna ostvario pad od 3,2%. Kod regeneratora drogerije imaju dominan-tnu prednost pred ostalim tipovima prodajnih mjesta jer se u njima ostvaruje čak 54% količinske prodaje kategorije. Supermarketi su drugi s 19% udjela, hipermarketi imaju 14%, velike trgovine mješovitom robom 6%, srednje trgo-vine mješovitom robom 4% te male trgovine mje-šovitom robom 2% udjela. Podjela prema tipovima kose na prvo mjesto stavlja regeneratore za oštećenu kosu s 18,9%, a nisu tako daleko niti varijante za obojenu kosu s 15,7%, za suhu kosu s 14,5% te za

normalnu s 13,3% i tanku kosu s 10,7% udjela. Manje su zastupljeni regeneratori za dugu kosu (5,2%), za sve tipove kose (3,4%), protiv peruti (1,9%), dok sve ostale varijante imaju 16,5% udjela.


Njega kose - Leaflet report

U okviru analize kreta-nja u kategoriji pro-izvoda za njegu kose pogledajmo koji su

osnovni pokazatelji komuni-kacije predstavnika ove kate-gorije putem kataloga i letaka trgovaca. Čimbenici analize su broj promocija i bruto oglasna vrijednost (GAV - Gross Advertising Value). Bruto oglasna vrijednost je kvaliteta oglašavanja, a čine ju osnovni parametri: pozi-cija u letku, veličina objave u cm2, format i bruto domet letka. Analiza se odnosi na prvih devet mjeseci 2015. godine u usporedbi s istim razdobljem godine ranije.

PET KATEGORIJAU okviru ovog pregleda analiziramo pet kategorija proizvoda. Među njima su dakako najznačajniji šampo-ni za kosu koji su u proma-tranim periodima bili stabi-lan oglašivač u katalozima i lecima trgovaca. Tako su po udjelu u broju promocija u prvih devet mjeseci 2015. zauzeli 37% oglasne aktivno-sti kategorije njege kose, što je identično udjelu koji su imali lani u istom periodu. Bruto oglasna vrijednost šampona ipak je zabilježila pomak prema naprijed za dva postotna poena te su na kraju ovogodišnjeg rujna imali 55% udjela u GAV-u. Sljedeći po vrijednosti su regeneratori za kosu koji su u kvantitativnom pogledu odlično parirali šamponima jer su u oba devetomjesečna razdoblja imali 36% udjela u broju promocija, dakle tek 1% manje od vodećih šam-pona. Ipak, kvaliteta oglaša-vanja im je znatno niža te je oglasna vrijednost ove godi-ne splasnula na 21% s 25% koliko je iznosila lani. Pjene za kosu ostvarile su rast oba pokazatelja pa je tako broj promocija poskočio sa 6% lani na aktualnih 10%, a GAV je to skromno pratio

s rastom od 1% na ukupno ostvarenih 6% udjela u bruto oglasnoj vrijednosti katego-rije. Sprejevi za kosu imali su promjenjiv trend: za 1% su rasli po GAV-u ostvarivši 10% udjela, a isto toliko su pali po broju promocija te su

koncem ovogodišnjeg rujna imali udio od 6%. Identičan trend ostvarile su i maske za kosu: pad po broju promo-cija (sa 7% na 6%), te rast GAV-a (s 5% na 6%).

TREND KOD OGLAŠIVAČAVodeći oglašivač kod pro-izvoda za njegu kose je Henkel koji je s 32% udjela zauzeo gotovo trećinu broja

promocija, što je ipak 2% manje nego lani, dok je za isto toliko povećao vrijed-nost oglašavanja na ukupno 35% udjela. Vjeran pratitelj Henkela je Procter & Gam-ble koji je ostvario lijep rast: broja promocija na 28%

udjela (+5% u odnosu na lani), te GAV pokazatelja na 31% (+3% u odnosu na lani). Korak

s vodećim dvojcem donekle drži L’Oreal koji je za 1% povećao broj promocija ostvarivši udio od 17%, a isto toliko ima i po oglasnoj vrijednosti, jedino što je ovdje izgubio 1% udjela u odnosu na lanjskih devet mjeseci. Ostali predstavnici prilično zaostaju te su se smjestili ispod granice od 10% udjela. Colgate-Palmo-

live je na četvrtom mjestu s nepromijenjenim udjelima u odnosu na prošlu godi-nu: 7% po broju promocija i 6% po GAV-u. Slijedi Beiersdorf koji je po oba promatrana parametra svoj udio smanjio sa 6% na 4%, a pad je vidljiv i kod DM-a koji je ove godine ostvario 3% udjela u broju promocija (-2% u odnosu na lani), te 2% po GAV-u (-1% u od-nosu na lani). Potom dolazi Saponia s promjenjivim trendom: rast s 1% na 2% po vrijednosti oglašavanja te padom s 4% na 3% u broju promocija. Listu zaključuju Johnson & Johnson i Afro-dita. Oba oglašivača bilježe 1% udjela u bruto oglasnoj vrijednosti te 2% po broju promocija, pri čemu je je-dina promjena u odnosu na prošlu godinu rast od 1% Afrodite u broju promocija.

Minimalna cijena brendova niža je od minimalne cijene trgovačkih marki

10%

20%

30%

40%

50%

60%Šampon za kosu

Pjena za kosu

Regenerator za kosu

Sprej za kosu

Maska za kosu37% 36%

6% 7% 7%

53%

25%

5%9%

5%

37% 36%

10%6% 6%

55%

21%

6%10%

6%

Broj promocijaGAVBroj promocija2015.

GAV2014.

0%

Broj promocija i GAV (siječanj-rujan 2015. vs. siječanj-rujan 2014.)

oglašivača vladaju

Vodeći oglašivači kod proizvoda za njegu kose su Henkel i P&G koji kombinirano drže 60% udjela u broju promocija, a po bruto

oglasnoj vrijednosti još značajnijih 66% kategorije

2


TRGOVCI I CIJENEPogledajmo kako su za-stupljene pojedine kate-gorije proizvoda za njegu kose u katalozima i lecima trgovačkih lanaca. Vodećoj kategoriji šampona za kosu najviše prostora daje DM, čak 61%, a nisu tako daleko niti Metro s 55% i Tommy s 53% udjela. Šamponi su pak najmanje zastupljeni u katalozima Bipe sa samo 6%,

zatim Kauflanda s 14% te Müllera sa 16% udjela. Re-generatori za kosu najviše su oglašavani kod Interspara te zauzimaju udio od 62%, dok tek nešto manjih 60% drže kod Kauflanda i Plodina. Za razliku od šampona, DM je u oglašavanju regeneratora na začelju s tek 13% udjela. Ostatak oglasnog kolača podijelile su preostale tri kategorije koje kod nekih trgovaca uopće nisu oglaša-vane, dok su im drugi ipak poklanjali značajan prostor. Tako su pjene za kosu naj-više prisutne kod Kauflanda (21%), Müllera (20%) te Plo-dina (19%). Sprejevi za kosu s 11% udjela najzastupljeniji su kod Tommyja te Bipe u čijim katalozima i lecima drže 10%, dok su maske za

kosu najviše prisutne kod drogerijskih lanaca Bipe (20%) i DM-a (16%).I na kraju, zanimljivo je pogledati omjer kretanja maloprodajnih cijena kod proizvođačkih i trgovačkih marki. Pomalo je iznenađu-juće da je minimalna cijena brendova u promatranim ka-tegorijama u obje godine bila niža od minimalne cijene tr-govačkih marki. Tako je lani

taj omjer bio 6,99 kn : 13,90 kn (trgovačke marke gotovo dvostruko skuplje), a ove godine je

to značajno bliže te iznosi 9,99 kn : 11,90 kn. Prosječna cijena donijela je prevagu brendovima, ali ne toliko izraženu kako bi se moglo očekivati. Naime, lani je

prosječna cijena proizvođač-kih marki bila 17,70 kn, a trgovačkih 16,27 kn, dok je ove godine razlika ponešto povećana te je omjer 18,04 kn : 16,17 kn. Međutim, kod maksimalne cijene razlika je uistinu velika te je lani kod proizvođačkih iznosila 89,85 kn, a kod trgovačkih mar-ki 23,80 kn. Ove je godine došlo do pada maksimalne cijene kod obje kategorije pa

je kod proizvođačkih iznosila 79,90 kn, a kod trgovačkih marki 17,90 kn.

maksimalna cijena brendova u 2015.

Henkel je vodeći oglašivač te u ovom kanalu drži oko trećine udjela

79,90 kn

Erlanda Ivić-Mandić[email protected]

Marko Havaš[email protected]

Top 10 proizvođača (siječanj-rujan 2015. vs. siječanj-rujan 2014.)

Proizvođač2014. 2015.

Broj promocija GAV Broj promocija GAV

Henkel 34% 33% 32% 35%

Procter & Gamble 23% 28% 28% 31%

L'Oreal 16% 18% 17% 17%

Colgate-Palmolive 7% 6% 7% 6%

Beiersdorf 6% 6% 4% 4%

DM 5% 3% 3% 2%

Saponia 4% 1% 3% 2%

Johnson & Johnson 2% 1% 2% 1%

Afrodita 1% 1% 2% 1%

Ostali proizvođači 3% 3% 1% 1%

Šampon za kosu Pjena za kosuRegenerator za kosu Sprej za kosuMaska za kosu

20%10%0% 50%30% 60%40% 70% 80% 90% 100%

Kozmo

Tommy

Plodine

KTC

Kaufland

Bipa

Metro

Müller

Konzum

Interspar

DM

Top 10 trgovačkih lanaca po broju promocija (siječanj-rujan 2015.)40%

49%

11%

9%

1%

46%

39%

33%

60%

62%

13%

5%

10%

1%

5%

19%

6%

6%

1%

1%

10%

9%

7%

16%

20%

18%

16%

21%

7%

20%

34%

32%

60%

12%

4%

2%

4%

2%

16%

40%

6%

53%

55%

19%

16%

33%

48%

14%

26%

61%

Odnos cijena proizvođačkih i trgovačkih marki (siječanj-rujan 2015. vs. siječanj-rujan 2014.)

Godina Referenca Proizvođačka marka

Trgovačka marka

2014.

Minimalna cijena 6,99 13,90

Prosječna cijena 17,70 16,27

Maksimalna cijena 89,85 23,80

2015.

Minimalna cijena 9,99 11,90

Prosječna cijena 18,04 16,17

Maksimalna cijena 79,90 17,90


Proizvodi za njegu kose - TV oglašavanje

Analiza oglašavanja kategorije “Proizvo-di za njegu kose” provedena je na

TV postajama (HTV 1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2) za cilj-nu grupu Total 4+, koja uključuje sve pojedince u Republici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksi-malni doseg oglašavanja obuhvaća 4.137.428 po-tencijalnih recipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je provela tvrtka AGB Nielsen istraživanje medija d.o.o. s ukupno 1.160 instaliranih peoplemetera, dok je veliči-na panela 810 kućanstava. Varijable u analizi su Eq. GRP na ciljnoj grupi Total 4+. GRP je pritom zbroj rejtinga svakog individu-alnog spota, dok je Eq. GRP ili 30 sek GRP jednak GRP-u koji bi se ostvario kada bi duljina spota bila 30 sekundi. Istraživanje se odnosi na godišnji period rujan 2014. - kolovoz 2015. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT raz-doblje). U izračun su uzete sve vrste oglašavanja izuzev telemarketinga – tv pro-daje, te samooglašavanja televizija.

KVALITETA JE VAŽNAU kategoriji proizvoda za njegu kose u prote-klih 12 mjeseci smanjen je kvantitativni obujam televizijskog oglašavanje jer je nastupilo ukupno pet oglašivača (dva manje nego u prethodnih 12 mjeseci), deset brendova (tri manje), te je realizira-no ukupno 26 kampanja (pet manje nego lani). Oglašivači koji su ove go-dine izostali s malih ekra-na su Label.m i Morocca-

noil, koji sa svojim isto-imenim brendovima ne spadaju u grupu vodećih, pa njihova odsutnost nije

imala negativnog učinka na ukupno ostvareni re-zultat. Naime, kategorija u kvalitativnom pogledu bilježi pomak prema na-

prijed po svim aspektima. Tako je bruto investicija na međugodišnjoj (MAT) razini porasla za 9,3%

na ukupno ostvarenih 211 milijuna kuna. Isto-vremeno je povećan i broj emiti-

ranih spotova za 7,6% na 11.609, dok je Eq. GRP pokazatelj narastao s lanj-skih 22.955,53% na ovo-godišnjih 26.646,48%.

Svih pet ovogodišnjih TV oglašivača su poznati globalni igrači

TELEVIZIJSKI njegovan nastup

Kategorija u zadnjih godinu dana bilježi pomak prema naprijed u kvalitativnom pogledu s ostvarenim rastom kako u bruto investiciji, tako i

po broju spotova i Eq. GRP pokazatelju


PET GLOBALNIH IGRAČAHenkel je sa svojim bren-dovima Schauma, Gliss Kur, Syoss i Essence Ultime najaktivniji oglašivač u televizijskoj komunikaciji s ukupno realiziranih 12 kampanja čija je kombinira-na vrijednost iznosila 87,8 milijuna kuna, što je znača-jan napredak u odnosu na prethodnih 12 mjeseci kada je zabilježena bruto investi-cija u iznosu od 77,6 mili-juna kuna. Rast bilježi i Eq. GRP pokazatelj s lanjskih 6.662,26% na 7.264,34% u ovoj godini, ali je broj spo-

tova istodobno smanjen s 4.112 na 3.836. Zanimljivo je spomenuti kako Henkel ove godine nije komunici-rao svoj brend Schwarzkopf

u ovom kanalu oglašavanja.Drugi oglašivač po aktiv-nosti u TV oglašavanju je L’Oreal s brendovima Garnier i L’Oreal Paris te šest realiziranih kampanja

u zadnjih godinu dana koje su skupno imale bruto vri-jednost od 54,7 milijuna kuna, što je pad od 15,5% u odnosu na lani. Smanjenje

aktivnosti prisutno je i po broj spo-tova kojih je u zadnjih 12 mjeseci emi-tirano 3.072

(lani 3.242), te po Eq. GRP pokazatelju koji je iznosio 9.019,10% (lani 9.390,33%).Trećeplasirani je još jedan globalni principal – Procter & Gamble, s brendovima

Head & Shoulders i Pan-tene. Kod ovog oglašivača zanimljivo je da je lani na televiziji komunicirao brend Wella, a ove je godine na to mjesto ušao Pantene. U zadnjih 12 mjeseci P&G je ostvario bruto investiciju od 41,3 milijuna kuna ili 22,8% više na međugodiš-njoj razini. Broj spotova je također znatno porastao s 2.371 na 3.030, a taj trend je pratio i Eq. GRP koji je s lanjskih 4.998,24% došao do 7.308,66% u ovoj godini. Na četvrto mjesto po vri-jednosti bruto investicije

bruto investicija u zadnjih godinu dana

Najveću investiciju u ovaj vid oglašavanja realizirao je Henkel

211 milijuna kuna

Pregled TV oglašavanja po varijantama brendova (rujan 2014. – kolovoz 2015.)

Oglašivač Brend Kampanja Eq. GRP % Broj spotova

Bruto investicija

Beiersdorf NiveaNivea Hair Care 1.006,16% 3,78% 500 8.096.194 kn

Nivea - special offer 301,71% 1,13% 142 2.445.154 kn

Procter & Gamble

Head & Shoul-ders

Head & Shoulders - brand general advertising 3.035,31% 11,39% 1.270 16.283.754 kn

Head & Shoulders - special offer 242,67% 0,91% 113 964.041 kn

Head & Shoulders Anti Hairfall 626,54% 2,35% 269 4.739.884 kn

Head & Shoulders Thick & Strong 456,63% 1,71% 206 3.202.382 kn

Pantene Pantene Pro-V 2.947,51% 11,06% 1.172 16.140.505 kn

L'Oreal

Garnier

Garnier Fructis 1.162,70% 4,36% 529 7.593.750 kn

Garnier - special offer 790,03% 2,96% 314 3.251.952 kn

Garnier Ultra Doux 1.933,34% 7,26% 703 12.215.237 kn

L'Oreal Paris

L'Oreal Paris Elseve 3.923,35% 14,72% 1.231 23.270.788 kn

L'Oreal Paris - special offer 611,45% 2,29% 137 4.045.921 kn

L'Oreal Paris Elseve Fibralogy 598,23% 2,25% 158 4.314.543 kn

Henkel

Schauma

Schauma - competition for a prize 342,87% 1,29% 280 4.435.226 kn

Schauma - special offer 455,28% 1,71% 238 4.475.028 kn

Schauma Sports 167,34% 0,63% 119 2.324.674 kn

Schauma Nectar Nutrition 520,07% 1,95% 284 6.697.067 kn

Schauma Mirror Gloss 24h 1.100,19% 4,13% 618 13.322.801 kn

Gliss KurGliss Kur Oil Nutritive 1.571,08% 5,90% 828 17.761.395 kn

Gliss Kur Hyaluron Hair Filler 934,24% 3,51% 359 10.919.254 kn

Syoss

Syoss - special offer 420,16% 1,58% 181 5.570.824 kn

Syoss Full Hair 5 69,80% 0,26% 49 998.604 kn

Syoss Anti-Dandruff Platin Control 574,39% 2,16% 343 7.683.210 kn

Essence UltimeEssence Ultime Shampoo 707,48% 2,66% 287 7.880.036 kn

Essence Ultime Blond & Bright 401,44% 1,51% 250 5.766.942 kn

Johnson & Johnson

Le Petit Marseillais Le Petit Marseillais Hair Care 1.746,51% 6,55% 1.029 16.633.461 kn

Ukupno: 26.646,48% 100% 11.609 211.032.627 kn


Proizvodi za njegu kose - TV oglašavanje

Pregled TV oglašavanja po varijantama brendova (rujan 2013. – kolovoz 2014.)

Oglašivač Brend Kampanja Eq. GRP % Broj spotova

Bruto investicija

Beiersdorf Nivea Nivea Hair Care 1.115,33% 4,86% 537 8.731.797 kn

Procter & Gamble

Head & Shoulders

Head & Shoulders - brand general advertising 1.056,95% 4,60% 560 8.081.381 kn

Head & Shoulders - competition for a prize 3,05% 0,01% 3 20.430 kn

Head & Shoulders Anti Hairfall 701,77% 3,06% 347 3.812.939 kn

Head & Shoulders Soothing Care 212,20% 0,92% 104 1.446.694 kn

Head & Shoulders Total Care 1.442,76% 6,29% 693 10.368.361 kn

Head & Shoulders Thick & Strong 404,71% 1,76% 212 2.004.181 kn

WellaWella - special offer 349,13% 1,52% 83 2.056.787 kn

Wella Pro Series 827,67% 3,61% 369 5.862.047 kn

L'Oreal

Garnier

Garnier Fructis 1.963,56% 8,55% 810 14.138.420 kn

Garnier - special offer 1.296,92% 5,65% 546 7.345.343 kn

Garnier Ultra Doux 1.400,88% 6,10% 551 9.770.461 kn

L'Oreal Paris

L'Oreal Paris Elseve 2.821,75% 12,29% 780 20.593.538 kn

L'Oreal Paris - special offer 381,44% 1,66% 85 2.797.280 kn

L'Oreal Paris Elseve Fibralogy 1.525,78% 6,65% 470 10.094.407 kn

Henkel

Schauma

Schauma Anti-Schuppen Shampoo 594,52% 2,59% 237 7.202.525 kn

Schauma - special offer 450,41% 1,96% 319 3.669.955 kn

Schauma Keratin Strong 865,54% 3,77% 612 11.462.458 kn

Schauma Fresh It Up 41,09% 0,18% 220 480.785 kn

Gliss Kur

Gliss Kur Ultimate Oil Elixir 222,15% 0,97% 121 2.398.183 kn

Gliss Kur Instant Repair 156,20% 0,68% 161 2.235.504 kn

Gliss Kur Ultimate Color 295,71% 1,29% 166 3.716.689 kn

Gliss Kur Million Gloss 960,55% 4,18% 679 12.237.167 kn

Gliss Kur Hyaluron Hair Filler 419,84% 1,83% 206 3.248.594 kn

Syoss

Syoss - special offer 176,80% 0,77% 196 2.613.174 kn

Syoss Supreme Selection 420,09% 1,83% 195 5.034.356 kn

Syoss Keratin Hair Perfection 1.152,93% 5,02% 624 12.171.130 kn

Schwarzkopf Schwarzkopf - special offer 145,92% 0,64% 98 1.897.888 kn

Essence Ultime Essence Ultime Shampoo 760,51% 3,31% 278 9.265.202 kn

Johnson & Johnson

Le Petit Marseillais Le Petit Marseillais Hair Care 785,65% 3,42% 512 8.301.761 kn

Label.M Label.M Label.M - brand general advertising 2,27% 0,01% 8 837 kn

Moroccanoil Moroccanoil Moroccanoil Hair 1,45% 0,01% 8 961 kn

Ukupno: 22.955,53% 100% 10.790 193.061.235 kn

Jan JurjevićClient Service Executive

[email protected]

smjestio se Johnson & Johnson koji je u brend Le Petit Marseillais udvostru-čio ulaganje – s lanjskih 8,3 milijuna kuna na aktualnih 16,6 milijuna. Slično je kre-tanje i ostala dva parametra

– broj spotova povećan je s 512 na 1.029, a Eq. GRP sa 785,65% na 1.746,51%.Petu poziciju zauzeo je Be-iersdorf koji je ove godine u dvije kampanje za brend Nivea investirao 10,5 mili-

juna kuna, dok je lani lan-sirao samo jednu kampanju vrijednu 8,7 milijuna kuna. Shodno tome, emitirano je i više spotova: 642 (lani 537), te je ostvaren Eq. GRP od 1.307,87% (lani 1.115,33%).


IZVOR INFORMACIJA S PODRUČJA

MALOPRODAJE I INDUSTRIJE ROBE ŠIROKE

POTROŠNJE

issuu.com/jatrgovacČitaj online


Strateško planiranje

Postizanje zadovoljstva i odu-ševljenja potrošača snažna je konkurentska prednost pa je upravljanje odnosima s potroša-

čima (CRM – Customer Relationship Management) postalo neizostavnim dijelom suvremenog trgovinskog poslovanja. Riječ je o strateškoj opre-dijeljenosti da se u središte postave potrošači kojima su zajedničke odlike osviještenost, informiranost i zahtjev-nost. CRM se temelji na integriranom upravljanju tržištem, prodajom, izvo-đenju usluga za potrošače i ključnim organizacijskim funkcijama. Ako je potpuno integriran u strategiju po-duzeća i informatički sustav, CRM je temelj za učinkovito i mjerljivo prido-

bivanje novih potrošača te pospješiva-nje vjernosti i zadovoljstva postojećih. Izvori kažu da su u Babilonu još prije 3.000 godina na fasadama kuća bili natpisi na kojima su se oglašavale trgovačke radnje. Metaforički se može kazati da je zadržavanje lojalnosti

kupaca započelo još u prapovijesti kada je u borbi za Evinu naklonost Adam imao velikog konkurenta u zmiji! Dodanu vrijednost vidimo na djelu kada je zmija uvjerila Evu u blagodati koje će uslijediti za nju ako ipak zagrize u zabranjeno voće. I Eva je zagrizla - jabuku!

KOMPONENTE CRM-AModerni začeci CRM pristupa datira-ju iz kasnih 1950-ih godina i pripisuju se misli Petera Druckera, koji slovi za oca modernog menadžmenta, a koji kaže da je “svrha svakog biznisa stvoriti i zadržati kupce”. U našem dobu nove ekonomije, CRM uključuje tehnologiju, softver, izlazni i ulazni marketing, baze podataka, višekanalni marketing, preuzimanje kontakata, višekratne načine komunikacije, po-slovna rješenja i društvene medije.S obzirom da potrošači predstavljaju najvrjedniju imovinu trgovinskog poduzeća, tržišna uspješnost i budu-ći cash-flow izravno ovise o njihovoj vjernosti. Istraživanja pokazuju da je trošak privlačenja novih potrošača pet puta veći od troškova zadrža-vanja postojećih te da čak 68 posto poslova propadne jer se s potrošači-ma nije radilo poslije prodaje. Otuda i intenziviranje programa vjernosti

uz pomoć različitih marketinških, prodajnih i socijalno-psiholoških kanala. Vjernost i oduševljenje potrošača očituju se u ponavljanju kupnje, većem razumijevanju za eventualne pogreške, elastičnosti na cijene i preporučivanju drugima

U ŠUMI karticaIako podaci o zastupljenosti kartica vjernosti na hrvatskom tržištu pokazuju impresivne rezultate, njihova masovnost postaje upitna jer su postali standard, a ne više čimbenik diferencijacije između trgovaca

Potrošači u svojim novčanicima ne žele imati više kartica, nego više novca

doc.dr.sc. Davor Perkov Perkov savjetovanje [email protected]


metodom “od usta do usta”. Uvođe-nje programa vjernosti uobičajena je praksa uslužnog sektora, ali njihov broj već godinama raste i u trgovin-skom sektoru. Autori Paul Gray i Jongbok Byun razdvajaju CRM na tri komponente. To su: potrošač, odnos s potrošačima i menadžment poduzeća. Potrošač predstavlja primarni izvor profita i budućeg rasta poduzeća. Odnos s potrošačima uključuje kontinuiranu dvosmjernu komunikaciju i inte-rakciju. Menadžment mora shvatiti da CRM nije samo aktivnost unutar odjela za marketing nego uključuje stalne korporativne promjene u kul-turi, strategiji i procesima. Podaci dobiveni od potrošača pretvaraju se u korporativna znanja koja dovode do korištenja i razumijevanja tih in-formacija te iskorištavanja tržišnih prilika. Ključno je postaviti dobre parametre za sve tri opisane kompo-nente kako bi se ostvarila cjelovita učinkovitost CRM-a.

CRM KONCEPT U TRGOVINIPočetak poslovanja trgovaca 20. sto-ljeća temeljio se na poznavanju potro-šačkih navika, potreba i želja. Tadašnji odnos trgovca i potrošača bio je 1:1. Trgovci su se mogli poistovjetiti s potrošačima i omogućiti im sve po-

trebno. Do promjena dolazi u drugoj polovici prošlog stoljeća pojavom masovne veleprodaje i jednako tako masovne proizvodnje. Različita dobra postaju dostupna na svakom koraku omogućujući potrošaču da kupuje čas od jednog, čas od drugog trgovca. Odnos između trgovaca i potrošača danas se opet vraća na 1:1 kao nekad. Trgovac želi uz pomoć suvremene

komunikacijske tehnologije poznavati svakog pojedinog potrošača u najve-ćoj mogućoj mjeri. Što više nauči od potrošača, postaje sve bolji u pruža-nju individualiziranih usluga. Tako društvene mreže predstavljaju najveću bazu potencijalnih potrošača na svi-jetu te neiscrpan izvor informacija o

okruženju i njihovom ponašanju. U svojoj knjizi “Menadžment tržišnih komunikacija” Radojka Kraljević i Davor Perkov navode kako dodava-njem Facebook Adsa (plaćenih oglasa na Facebooku), ovisno o dobi, intere-sima i različitim drugim kriterijima,

trgovac može odabrati skupinu ljudi koju želi pridobiti na svoju stranicu. Osnovna ideja CRM-a nije više ori-jentiranost poduzeća prema proizvo-dima i uslugama nego prema potroša-čima. Tako autori Velimir Srića i Josip Müller dijele CRM u tri faze:1. stjecanje novih potrošača,2. povećanje profitabilnosti postojećih potrošača,3. zadržavanje profitabilnih potrošača kroz cijeli životni vijek.Stjecanje novih potrošača ostvaruje se diferencijacijom ponuda kroz inovaci-je i pogodnosti poput akcija, bonusa, nagrađivanja i programa vjernosti. Smanjenjem troškova poslovanja po zaposlenom omogućuje se veći ulog u kreiranju postprodajne usluge. Time se zadržavaju, ali i oplemenjuju kupovne navike s ciljem povećanja profitabilnosti postojećih potrošača. Neprestano osluškivanje potreba, kao i ponuda novih proizvoda i usluga, omogućuju trgovcu zadržavanje po-trošača kroz cijeli životni vijek (CLV - Customer Longlife Value). Menadžer u Belupu Vladimir Martinaga navodi da se organizacije danas više ne bore za udio na tržištu (eng. market share),

nego za udio među potrošačima (eng. customer share), odnosno

za udio u svijesti potrošača (eng. mind share). Taj udio predstavlja bitnu stavku jer se tu donosi odluka o izboru proizvoda. Tajna potrošača nije u velikom broju, nego u “pravim” potrošačima i njihovom

zadržavanju. Cjeloživot-na vrijednost potrošača

umnožak je svih kupnji koje trgovac može ostvariti ako ga

zadrži kroz cijeli život. U tom kontekstu možemo sagledavati i slo-

gan Konzuma “S vama kroz život!”. Primjerice, vrijednost potrošača koji će svaki mjesec kupovati u vrijednosti tek tristotinjak kuna znači ukupno 18.000 kuna u pet godina. Ako pak isti potrošač radi nezadovoljstva po-dijeli svoje iskustvo s desetak ostalih

Potrošač predstavlja primarni izvor profita i budućeg rasta poduzeća

CRM uključuje stalne korporativne promjene u kulturi, strategiji i procesima

ponavljanjevjernost potrošača = kupnje


Strateško planiranje(od kojih će barem pola zasigurno odmah prestati poslovati s trgovcem), to označava potencijalni gubitak od najmanje 90.000 kuna!

PROGRAMI VJERNOSTIVjernost potrošača (eng. customer loyalty) se ponajprije očituje u po-navljanju kupnje. Autori Grahame R. Dowling, Mark D. Uncles i Kathy Hammond razlikuju dva ključna pro-grama vjernosti: prvome je cilj pove-ćati prodaju a sukladno tome i profit

trgovca, a u drugome trgovci mirnijim i prisnijim pristupom žele održati zadovoljstvo potrošača. Suvremeni programi i prve kartice vjernosti (Pa-sscard) pojavljuju se 1980-ih u Velikoj Britaniji. U današnje vrijeme većina maloprodajnih lanaca robe široke potrošnje posjeduje neki od oblika programa vjernosti, uključujući i od-govarajuću karticu. Ovi programi u Hrvatsku dolaze nešto kasnije nego u ostatku Europe. Najveća zastupljenost programa vjernosti je kod srednje velikih i velikih trgovačkih poduzeća. Ovakav način konkuriranja predstav-lja vrijedan izvor znanja koja trgovci koriste za segmentiranje tržišta, obli-kovanje asortimana i prodajnih pro-stora te utvrđivanje značajki različitih ciljnih skupina.

STANJE U HRVATSKOJProfesorica na Katedri za trgovinu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Blaženka Knežević, kartice vjerno-sti u trgovačkim poduzećima dijeli na osnovne (najčešće zastupljene u trgovačkim poduzećima koja njome prate potrošačke navike) i složene (modeli u kojima se trgovci udružu-ju s poduzećima iz drugih djelatno-sti, npr. MultiPlusCard kartica). Na hrvatskom tržištu najzastupljenija je upravo ta Konzumova kartica s go-tovo 1,2 milijuna korisnika u 2014. godini. Konzum surađuje s nizom poduzeća koja imaju određeni ugled u maloprodaji te financijskim, turi-stičkim i telekomunikacijskim uslu-

gama (Zagrebačka banka, Allianz, Hrvatski Telekom, Tisak, Atlas, Kozmo, Pevec i dr.). Na taj način korisnici mogu sakupljati bodove na više potpuno različitih prodajnih mjesta. Slijede DM-ova kartica Acti-ve beauty s više od 900.000 članova i Billa Club kartica s više od 600.000 članova.

Prema recentnom istraživanju Go-rana Futivića s veleučilišta Vern, provedenom online na 102 hrvatska građana, impresivnih 79 posto njih koristilo je neku od trgovačkih karti-ca vjernosti. Među njima je 70 posto izjavilo da netko od članova njihove obitelji također koristi kartice vjerno-sti. Prema broju kartica, njih 45 posto koristi dvije do tri, 30 posto samo jednu, 15 posto tri do pet, a 10 posto

naših građana posjedovalo je više od pet kartica vjernosti. Najzastupljenije kartice su bile DM Active beauty, Konzum MultiPlusCard, Peek&Clop-penburg, Bipa, Hervis, Mana, S.Oli-ver, Shooster i Ikea kartica vjernosti. Na pitanje o vezi između navika u kupnji i korištenja kartica vjernosti, 74 posto hrvatskih potrošača koristi kartice onih trgovaca kod kojih ina-če kupuje. Prema jednom drugom, također novijem istraživanju Milan-ke Zuber iz Visoke poslovne škole Libertas, materijalni benefiti u vidu popusta i nagrada su za gotovo treći-nu ispitanika bili jako važni za zado-voljstvo programom vjernosti.Iako podaci o zastupljenosti kartica vjernosti na hrvatskom tržištu po-kazuju impresivne rezultate, njihova masovnost postaje upitna jer su postali standard, a ne više čimbenik diferencijacije između trgovaca. Ne-prijeporno je, naime, da potrošači u svojim novčanicima ne žele imati više kartica, nego više novca!

Trošak privlačenja novih potrošača pet je puta veći od troška zadržavanja postojećih

U modernom poslovanju organizacije se bore za udio u svijesti potrošača

Tri komponente CRM-a

Potrošač

CRMMenadžment

Odnos s potrošačima


96

96

90

150

150

173

150 150150

150

Zona EU 1: Slovenija Zona EU 2: ostale EU državeZona Europa 1: BiH, Crna Gora, SrbijaZona Europa 2: ostale europske države

ZONA

EU 1* EU 2* EUROPA 1* EUROPA 2* SJEVERNA I JUŽNA AMERIKA OSTATAK SVIJETA

MASA POŠILJKE

90,00

105,00

150,00

175,00

212,50

225,00

275,00

350,00

127,50

135,00

165,00

210,00

96,00

112,00

144,00

160,00

168,00

240,00

280,00

328,00

136,00

144,00

176,00

224,00

172,80

184,00

212,80

320,00

384,00

520,00

176,00

200,00

216,00

384,00

480,00

680,00

0 - 0,2 kg

0,2 - 0,5 kg

0,5 - 1 kg

1 - 2 kg

2 - 5 kg

5 - 10 kg

Šaljite pošiljke u 100 država svijeta 50% povoljnije!

Napomena: Cijene za zone EU 1 i EU 2 sadrže PDV, ostale cijene iskazane su bez PDV-a.Vrijedi za pošiljke predane u poštanskom uredu.Za sve dodatne informacije nazovite nas na besplatni broj kontaktnog centra hpekspresa: 0800 202 202. www.posta.hr

Hrvatska pošta nudi najbrži način slanja pošiljaka u inozemstvo uslugom međunarodni hpekspres (EMS).Iznimno povoljno slanje malih pošiljaka i dokumenata u inozemstvoŽurni rokovi uručenja u zoni EU 1 i EU 2

Kompletno carinsko i špeditersko poslovanje u izvozuRabatna politika (za ugovorne korisnike)

Preuzimanje žurnih pošiljaka na željenoj adresi (pozivom na broj: 0800 202 202)Praćenje pošiljaka sustavom track & trace

0800 202 202


Profil kompanije

ZVEČEVO d.d.Prvo polugodište 2015. donijelo je bitno bolje poslovanje Zvečeva nego lani. Prihodi od prodaje konditorskih proizvoda tako su uvećani za 10%, a prihodi od prodaje alkoholnih pića za čak 51%

Nakon Prvog svjet-skog rata, Požega je izabrana kao savr-šeno mjesto za tvor-

nicu koja će cijelom gradu donijeti čokoladnu slavu nešto kasnije, a grad Požega postati vodeći proizvođač slatkiša ondašnje Kralje-vine. Tvrtka Zvečevo d.d. Požega započela je s radom kao tvornica “Stock cognac Medicinal”, 20. listopada 1921. godine, osnovana od strane talijanskog Stocka, proizvodeći u prvo vrijeme jaka alkoholna pića (voć-ne rakije, vinjak i domaći brandy). Društvo 1924. godine započinje s izgrad-

njom tvornice čokolade koja je dovršena godinu potom i od tada se, uz al-kohol, proizvode čokolada i bomboni. Švicarska tvrtka

Nestlé 1934. godine nudi ugovor Stocku za najam postrojenja na punih 10 godina. Ponudu su odobrili Ministarstvo i Kraljevska banska uprava u Zagrebu te Nestlé 1936. godine dobiva dozvolu za početak proi-

zvodnje čokolade i čokolad-nih proizvoda. Tvornica je zapošljavala 350 djelatnika, većinom iz Požege, a bili su raspodijeljeni u osam

velikih odje-la – Konjak i ostala alko-holna pića, Čokolada i čokoladni bomboni,

Kakao u prahu i kakaovo maslo, Praline i punjena čokolada, Kanditi, Svile-ni bomboni i karamele, Marmelada i voćni sirupi, Roba od vafla i fini deserti te Zamatanje čaja. Nakon isteka desetogodišnjeg ugo-

vora, po završetku Drugoga svjetskog rata proizvodnja je 1946. nastavljena u naci-onaliziranoj tvornici, a pod imenom “Zvečevo” tvornica počinje poslovati od 1951. godine.

OSVAJANJE TRŽIŠTAU sljedećim godinama Zvečevo očekuju znatne promjene. Godina je 1958. i u sustav Zvečeva ulazi mlje-kara, a tijekom 60-ih go-dina prestaje nerentabilna proizvodnja voćnih sokova i brašna. Sve se koncentri-ra oko proizvodnje kakao proizvoda, jakih alkoholnih pića i prerade mlijeka u

Cijena dionice od početka 2015. godine porasla je 20%, na 120 kuna


BILANCA (u tisućama kuna) 6./2015. nekons.

AKTIVA

A) DUGOTRAJNA IMOVINA 197.518

1. Nematerijalna imovina 76

2. Materijalna imovina 150.048

3. Dugotrajna financijska imovina 45.925

4. Dugoročna potraživanja 1.469

B) KRATKOTRAJNA IMOVINA 133.403

1. Zalihe 41.764

2. Kratkoročna potraživanja 80.601

3. Kratkotrajna financijska imovina 10.666

4. Novac u banci i blagajni 372

C) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI 311

D) GUBITAK IZNAD KAPITALA -

E) UKUPNO AKTIVA 331.232

F) IZVANBILANČNI ZAPISI -

PASIVA

A) KAPITAL I REZERVE 102.240

1. Temeljni (upisani) kapital 76.474

C) DUGOROČNE OBVEZE 60.979

D) KRATKOROČNE OBVEZE 166.911

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA 384

KAPITAL I REZERVE PRIPISANO IMATELJIMA KAPITALA MATICE -

RDiG (u tisućama kuna) 6./2015. nekons.

A) POSLOVNI PRIHODI 69.557

1. Prihodi od prodaje 68.093

2. Ostali poslovni prihodi 1.464

B) POSLOVNI RASHODI 66.440

1. Neto smanjenje vrijednosti zaliha -1.870

2. Materijalni troškovi 49.966

3. Troškovi osoblja 9.951

4. Amortizacija 2.060

5. Vrijednosno usklađivanje i rezerviranja 0

6. Ostali poslovni rashodi i troškovi 6.332

OPERATIVNA DOBIT 3.117

C) FINANCIJSKI PRIHODI 590

D) FINANCIJSKI RASHODI 3.034

NETO FINANCIJSKI RASHODI 2.444

E) IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI 0

F) IZVANREDNI - OSTALI RASHODI 0

G) UKUPNI PRIHODI 70.147

H) UKUPNI RASHODI 69.474

I) DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 673

J) POREZ NA DOBIT 0

K) DOBIT RAZDOBLJA 673

L) DOBIT PRIPISANA IMATELJIMA KAPITALA MATICE 0

tržišna kapitalizacija Zvečeva 45,88 milijuna kuna mliječni prah. Nekolicina entuzijasta - direktori, maj-stori i radnice - osmislili su 1963./’64. godine prvu čokoladu s rižom u svijetu. Radilo se o ekspandiranoj riži i 90-postotnoj mliječ-noj čokoladi, od mlijeka iz vlastite mljekare. Sinonim za čokoladu s rižom uvijek će biti Mikado – japanski zemaljski i nebeski vladar, hrana ljudi i bogova. Isto tako, u periodu od kasnih 60-ih i ranih 70-ih slijedi moderniziranje i rekonstru-iranje procesa te dolazi do povećanja proizvodnje, a samim time i zaposlenosti. Uz to Nestlé i Zvečevo skla-paju ugovor o dugoročnoj poslovnoj suradnji 1970. godine te požeška tvornica osvaja domaće i inozemno tržište. Godine 1987. Zve-čevo pokreće i proizvod-nju na bazi brašna – vafl

proizvode, a od 1994. go-dine posluje kao dioničko društvo. Tvornica Zvečevo je proslavila Požegu kao grad čokolade još u doba Kraljevine SHS, a čokolada s rižom i danas je njen naj-prepoznatljiviji proizvod. U razdoblju 80-ih godina, dok je Zvečevo prodavalo robu na tržištu bivše države, ostvarena je najveća godiš-

nja proizvodnja od 8.000 tona kakao proizvoda, 16 milijuna litara alkoholnih pića te je prerađeno 13 mi-lijuna litara svježeg mlijeka. Broj zaposlenih u to doba bio je na vrhuncu: ukupno 1.350 radnika. Zvečevo d.d.

je danas matica koja posje-duje tri društva u svome vlasništvu i to: Zvečevo Commerce d.o.o. Sarajevo, Lasta d.d. Čapljina i Zveče-vo d.o.o. Ljubljana.

RECENTNO POSLOVANJEPoslovanje u 2014. godini bilo je pod utjecajem dvaju faktora: ulazak Hrvatske u EU te izlazak iz CEFTA-e

koji su pred tvrtku stavili imperativ nastavka procesa re-strukturiranja te promjenu

poslovne politike. Društvo početkom 2014. donosi odluku o izdvajanju prodaj-no-distributivnih operacija na tržištu Hrvatske i to potpisivanjem ugovora za distribuciju s tvrtkom Alca Zagreb d.o.o. s ciljem op-

Tijekom posljednje dvije godine kompanija nije isplaćivala dividendu


Profil kompanije

NOVČANI TIJEK (u tisućama kuna) 6./2015. nekons.

NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 10.728

NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI -929

Primici od prodaje materijalne i nematerijalne imovine 0

Izdaci za kupnju materijalne i nematerijalne imovine 917

NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI -10.511

PROMJENE KAPITALA (u tisućama kuna) 6./2015. nekons.

TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 76.474

REVALORIZACIJA DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE 32.511

KAPITAL I REZERVE PRIPISANO IMATELJIMA KAPITALA MATICE 0

Zvečevo d.d. ZVCV-R-A Vlasnik/nositelj računa /

Suovlaštenik/imatelj VPStanje [%]

1. Alvir Zdravko 193.567 62,89

2. Tavčar Vera 7.964 2,59

3. Bakić Nenad 6.932 2,25

4. Nava banka d.d. u stečaju 5.459 1,77

5. Grđan Pavle 4.231 1,37

6. Grđan Zoran 4.227 1,37

7. CERP - Republika Hrvatska 4.051 1,32

8. Papak Rajko 3.178 1,03

9. Tomljenović Darko 1.618 0,53

10. Mrkoci Milivoj 1.317 0,43

Ukupno: 267.088 85,09

Prema važećim podacima SKDD-a za uredovni dan 20.10.2015.

Zvečevo d.d. ZVCV-R-B Vlasnik/nositelj računa / Suovlaštenik/

imatelj VPStanje [%]

1. Ultima ulaganja d.o.o. 74.561 100,00

Performans dionice u odnosu na indeks

Datum CROBEX ZVCV-R-A

2.1.2012. 1.746,71 80,00

31.12.2012. 1.740,39 83,15

Promjena (%) -0,36% 3,94%

2.1.2013. 1.763,45 83,15

31.12.2013. 1.794,28 84,90

Promjena (%) 1,75% 2,10%

2.1.2014. 1.804,55 83,20

31.12.2014. 1.745,44 100,00

Promjena (%) -3,28% 20,19%

Fundamentalni pokazatelji Posljednja 4 kvartala 31.12.2014.

P/S 0,31 0,34

P/E -6,87 -2,52

P/B 0,45 0,45

BVPS 267,39 265,63

EPS -17,46 -47,63

EV (milijuni) 191,67 190,56

EV/EBITDA 56,22 288,07

P/EBITDA 13,46 66,15

P/EBIT -54,40 -4,28

P/EA -17,72 -3,24

P/CF -21,27 -2,32

P/FCF -8,57 -1,83

timizacije troškova. Prela-skom na novog distributera tijekom tranzicijskog razdoblja kod pojedinih partnera Zvečeva dogodio se diskontinuitet u poslo-vanju, što je rezultiralo padom prihoda od prodaje.

Istovremeno, započet je proces optimiziranja pro-dajno-distributivnih resur-sa kroz napuštanje logistič-ko-skladišnih kapaciteta, otkazivanje leasing ugovora za transportna sredstva te smanjenje zaposlenih u prodajno-distributivnim

operacijama. Nastavljen je i projekt podizanja energet-ske efikasnosti započet kra-jem 2013. kroz investiciju u nova energetska postrojenja (izgradnja tri nove kotlov-nice, što treba rezultirati bitno nižom potrošnjom

plina). Prihod od prodaje tije-kom 2014. godine izno-sio je 85,27 milijuna

kuna na domaćem tržištu (63% prihoda od prodaje), te 51,15 milijuna kuna na inozemnom tržištu (37%). Prihodi su ostvareni pro-dajom vlastitih proizvoda i trgovačke robe koju ma-hom čine proizvodi Lasta d.d. koje društvo uvozi i

Tvrtka Zvečevo kao dioničko društvo posluje od 1994. godine

prihoda Zvečevo lani ostvarilo na37%


distribuira na području Hrvatske. Glavna izvozna tržišta za Zvečevo su BiH, Srbija, Makedonija, Slove-nija, Crna Gora, Jordan te u manjem dijelu SAD i poje-dine zemlje EU. Prvo polu-godište 2015. donosi bitno bolje poslovanje društva. Prihodi od prodaje kondi-torskih proizvoda 10% su viši od istog razdoblja 2014. godine, a prihodi od proda-je alkoholnih pića čak 51%. Na tržištu nabave sirovina za proizvodnju nastavljen je negativni trend visokih burzovnih cijena kakaovca, kakao mase, kakao maslaca te cijene lješnjaka, što je

djelomično ublaženo nižim cijenama mlijeka i šećera. Važan momenat predstavlja i početak proizvodnje za multinacionalni trgovački lanac Tesco. Što se tiče fi-nancijskog rezultata, druš-tvo je u prvom polugodištu 2015. godine poslovalo s dobiti od 673 tisuće kuna.

KRETANJE CIJENE DIONICEDruštvo je uvršteno na kotaciju redovitog tržišta na Zagrebačkoj burzi. Temeljni kapital društva iznosi 76,47 milijuna kuna, a podijeljen je na 307.808 redovnih dionica serija A i 74.561 redovnu dio-

nicu serije B, nominalne vrijednosti 200,00 kuna. Dionice serije B rezultat su dokapitalizacije provedene tijekom 2014. godine u iznosu od 39,99 milijuna kuna. Tržišna kapitalizacija Zvečeva iznosi 45,88 mili-juna kuna. Promatrano od početka 2012. godine, prosječno dnevno trgovanje ovom dionicom kreće se na ra-zini oko 14 tisuća kuna. Raspon cijene tijekom po-sljednjih 52 tjedna kretao se između 80,00 i 154,99 kuna. Tijekom posljednje dvije godine kompanija nije isplaćivala dividendu.

Cijena dionice od početka 2015. godine porasla je 20% sa 100,00 na 120,00 kuna (zaključna cijena trgovanja na 15.10.2015.).

Credos odjel [email protected]

Navedene informacije su dane u svrhu općeg

informiranja, nisu prepo-ruka za kupnju ili prodaju te ne mogu biti zamjena za neovisan financijski savjet niti se njihovim objavljivanjem stvara bilo kakva obveza za investicij-sko društvo Credos d.o.o. Credos d.o.o. ne prihvaća odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu uporabom informacija i cijena iz ovog materijala niti jamči za nji-hovu cjelovitost i točnost. Izvor informacija su javno objavljeni podaci na web stranicama Zagrebačke burze te korporativnim web stranicama promatra-nih kompanija.

NAPOMENA

Zvečevo d.d. - tržišni podaci

Cijena dionice za izračun (kuna) 120,00

Broj dionica (serije A + B) 382.370

Broj dionica (povlaštene) -

Tržišna kapitalizacija (milijuna kuna) 45,88

Pokazatelji poslovanja* Posljednja 4 kvartala 31.12.2014.

Prihodi od prodaje 146,91 136,37

Poslovni prihodi 157,84 146,7

EBIT -0,84 -10,72

Neto dobit -6,68 -18,21

EBITDA 3,41 -6,50

Operativni novčani tijek -2,16 -19,75

Slobodni novčani tijek -5,35 -25,01

Kapital i rezerve 102,24 102,06

Aktiva 331,23 405,66

Broj zaposlenih 316 341

*svi iznosi u milijunima kuna

Profitabilnost Posljednja 4 kvartala 31.12.2014.

ROE -6,53% -17,93%

ROA -2,02% -4,49%

EBIT marža 0,53% -7,31%

EBITDA marža 2,16% -4,43%

NETO PROFITNA MARŽA -4,09% -12,02%

Likvidnost Posljednja 4 kvartala 31.12.2014.

Koeficijent tekuće likvidnosti 0,80 0,74

Novac po dionici 28,87 229,51

Zaduženost Posljednja 4 kvartala 2014.

Dug/kapital 222,90% 297,74%

Promet i kretanje cijene dionice ZVCV-R-A 1.1.2012. - 20.10.2015.

0 0

40,00

20,00

300.000

250.000

50.000

100.000

150.000

350.000

200.00080,00

60,00

400.000

100,00

180,00

160,00

120,00

140,00

2.1.2012.

8.5.2012.

7.9.2012.

18.2.2013.

21.10.2013.

2.5.2014.

22.9.2014.

3.8.2015.

11.2.2015.

Promet Cijena

prihoda Zvečevo lani ostvarilo na37% inozemnim tržištima


Iz regije

Austrijska kompanija Super-nova planira tijekom sljedeće godine u Srbiji otvoriti najma-nje tri trgovačka centra. Prema planu, prvi u nizu gradova u kojima će biti izgrađeni centri su Kragujevac, Niš i

Zrenjanin. Supernova u svojim centrima ima zakupce poput trgovačkog lanca Spar ili lanca drogerija i parfumerija Müller koje još ne posluju na srpskom tržištu a čiji bi dolazak svakako povećao konkurentnost.

Slovenska pekarsko-kondi-torska grupa Žito, koja od ove godine posluje u sklopu hrvat-ske prehrambene kompanije Podravke, u prvih je devet mjeseci ove godine povećala prodaju na 82,3 milijuna eura,

dok je čista dobit smanjena za 10,7 posto i iznosila 1,9 miliju-na eura. U Žitu su zadovoljni rastom prodaje na stranim trži-štima, koja je skočila za deset posto, dok se većina prihoda i dalje ostvaruje u Sloveniji.

Supernova centri u Srbiji • • • Grupa Žito povećala prodaju • • •

PIVSKA SCENA U SLOVENIJI

Heineken dao ponudu za

preuzimanje Laškog

Nizozemski Heineken objavio je po-nudu za preuzimanje svih dionica

tvrtke Pivovarna Laško u kojoj već ima većinski udjel. Heineken za dionicu nudi 25,56 eura, odnosno jednaku cijenu po kojoj je dionice otkupio od članova konzorcija prodavatelja. U vlasništvu Heinekena se nalazi već 53 posto grupe Laško, a za većinski udjel je izdvojio otprilike 120 milijuna eura. Ponuda za preuzimanje vrijedi do 15. siječnja 2016., a o pragu uspješnosti preuzi-matelj nije odlučio, što znači da će ponuda biti uspješna bez obzira na to koliko je dioničara prihvati. Ako ponudu

Prihodi Mercatora 1,95 milijardi eura

Grupa Mercator tijekom devet mje-seci ove godine ostvarila je prihode

od prodaje u iznosu od 1,95 milijardi eura, što je dva posto niže u odnosu na isto razdoblje lani. Ovaj rezultat nije realno uspoređivati s prošlom godinom jer je kompanija prošla kroz velike pro-mjene zbog konsolidacije poslovanja na svim tržištima nakon što ju je preuzeo Agrokor koncern. U Srbiji su prihodi po-većani zbog pripajanja lanca Idea, dok su na hrvatskom i bh. tržištu pali zbog prijenosa Mercatorovih poslovnica Kon-zumu. Mercator je treći kvartal nastavio s trendom poboljšanja poslovanja, što se vidi na stavki dobiti kompanije koja je tijekom devet mjeseci narasla na 61,2 milijuna eura.

Delta i Unilever započele suradnju

Kompanije Delta DMD i Unilever počele su suradnju u oblasti distribucije na

tržištu Srbije. Od listopada portfelj Delta DMD-a bogatiji je za prehrambene bren-dove ovog proizvođača, kao što su Rama, Becel, Delma, Lipton i Knorr. Kompanija Unilever jedan je od tri vodeća svjetska proizvođača u FMCG industriji s tradicijom koja traje od 1930. godine.

Imlek kupuje Nišku mljekaru

Kompanija Imlek potpisala je ugovor o kupovini 100 posto vlasništva Niške

mljekare, jedne od najvećih u južnoj Srbiji. Kompanija Imlek, regionalni lider u mliječ-noj industriji koji raspolaže najsuvreme-nijom opremom za obradu i skladištenje

za preuzimanje prihvate svi dioničari, Heineken će za Laško ukupno izdvojiti 223 milijuna eura. Heineken pet godina nakon preuzimanja većinskog udjela mora skrbiti za očuvanje financijske stabilnosti grupe, za njen razvoj te za očuvanje socijalnog dijaloga sa zaposlenima u skladu sa slovenskim zakonodavstvom i važećim kolektivnim ugovorima.

mlijeka i mliječnih proizvoda, planira povećati proizvodne procese Niške mljekare i unaprijediti njen najpoznatiji brend – “Vedro”. Kompanija Imlek po-sluje i na regionalnim tržištima, u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Makedoniji, a prepoznatljiva je po proizvodima visoke kvalitete i stalnim ulaganjima u moder-nizaciju proizvodnje i poslovanja.


Iz svijeta

Spar International nastavlja širenje po afričkom kontinen-tu. Nakon otvaranja supermar-keta u Lilongweu u Malawiju, potvrđeno je otvaranje novih trgovina u Kamerunu. U Doua-li, najvećem gradu Kameruna,

i glavnom gradu Yaoundéu Spar već ima 17 trgovina i šest distribucijskih centara ras-poređenih kroz cijelu zemlju. U planu su još tri Spara u toj zemlji uključujući hipermarket u Yaoundéu.

Nizozemski proizvođač piva Heineken povećao je pro-daju u trećem tromjesečju zahvaljujući vrućem ljetu u Europi i sponzorstvu svjet-skog prvenstva u ragbiju. U razdoblju od srpnja do rujna

pivarski je div prodao uku-pno 51,2 milijuna hektolitara piva, što je 5,4 posto više nego u istom razdoblju lani. Time je povećao prihode za 7,5 posto, na iznos od 5,5 milijardi dolara.

Spar se širi po Africi • • • Povećana prodaja Heinekena • • •

AB INBEV I SABMILLER

Dogovor težak 121 milijardu

dolaraNajveći proizvođač piva u svijetu An-

heuser-Busch InBev službeno je sre-dinom studenog sklopio 121 milijardu dolara vrijedan dogovor o preuzimanju najvećeg konkurenta SABMillera. Dvije su kompanije načelno dogovorile tran-sakciju već prošlog mjeseca. AB InBev će platiti 44 funte po dionici u gotovini za SABMiller, koji je ujedno pristao prodati 58-postotni udio u američkoj podružnici MillerCoors za 12 milijardi dolara ame-ričkom Molson Coorsu kako bi ishodio odobrenje regulatora za povezivanje s InBevom. Zaključenje transakcije očeku-je se u drugoj polovici 2016. godine, a

Ahold i Delhaize imenovali izvršni

odborGrupa Ahold i Delhaize objavila je pri-

jedlog imenovanja izvršnog odbora koji će postati aktivan nakon predviđenog spajanja dvaju kompanija. Budući izvršni odbor bit će sastavljen od prethodno najavljenog predsjednika uprave Dicka Boera, zamjenika predsjednika uprave Fransa Mullera, financijskog direktora Jeffa McCanna, direktora proizvodnje za Europu Pierrea Bouchuta, kodirektore za Ameriku Kevina Holta i Jamesa McCanna, te četiri nova člana izvršnog odbora: Marc Croonen, Hanneke Faber, Jan Ernst de Groot i Abbe Luersman. Izvršni odbor bit će odgovoran za cjelokupno upravljanje i odlučivanje u novoj kompaniji te će imati odgovornosti prema nadzornom odboru i dioničarima.

Američki proizvođač prehrambenih proizvoda Kraft Heinz otpustit će

2.600 radnika u sljedeće dvije godine kako bi smanjio troškove proizvodnje i racionalizirao poslovanje. Taj broj čini šest posto od ukupnog broja zaposle-nih koja otpuštanja opravdava željom za poboljšanjem efikasnosti i konsolidi-ranjem proizvodnje u cijeloj sjevernoa-meričkoj mreži.

Carrefour otvara logistički centar u

RumunjskojČeška tvrtka koja se bavi upravljanjem

europskim logističkim nekretnina-ma, PointPark Properties (P3), postigla je dogovor s francuskim lancem Carre-four oko izgradnje logističkog centra u

trebaju je još odobriti dioničari i regulator-na tijela. U suprotnom, AB InBev će morati platiti naknadu od tri milijarde dolara. U AB InBevu ciljaju na uštede od 1,4 milijardu dolara godišnje do kraja četvrte godine nakon zaključenja transakcije koja označava treće po vrijednosti preuzimanje u korporativnoj povijesti, te najveće u povijesti britanskih kompanija.

Rumunjskoj. Rad na centru je već započeo, a planira se da će izgradnja završiti između travnja i listopada 2016. godine. Centar će se prostirati na 81.000 kvadratnih metara, a bit će opremljen s 15.000 kvadratnih metara rashladnih odjeljaka, prilagođenih zahtjevi-ma Carrefoura. Carrefour Rumunjska posluje kroz 185 poslovnica, a u 2014. godini je imao promet od 1,01 milijardu eura.

Kraft Heinz otpušta 2.600 radnika


Što jedemo...

SUPERNAMIRNICA bogata vitaminom C

Poznata izreka glasi, kada ti život ponudi limun, ti napravi limunadu, ili kada ti život da limun, ti traži sol i tekilu. Bez obzira u koju skupinu spadate, svi će se složiti da je

limun super hrana bez koje bi svijet izgubio čar koju volimo

Prijeđimo rijeku i odmorimo se ispod drveća” - jedna je od najpoznatijih izjava

Stonewalla Jacksona, najda-rovitijeg generala Konfede-racije nakon legendarnog generala Roberta E. Leeja. Ali zašto se on spominje u priči o limunu? Legenda kaže da je Stonewall bio veliki ljubitelj ovog kiselog voća, toliko velik da je cuc-lao limun prije svakog od-laska u bitku. Mit o velikom ljubitelju limuna održao se kroz povijest pa tako i dan danas na grobu generala posjetitelji ostavljaju darove u obliku limuna u čast Sto-newallu i njegovoj velikoj ljubavi prema ovom citrusu.

DNK LIMUNAMeđu citrusno voće ubra-jamo limun, limetu, grejp, naranču, mandarinu i mno-ge druge. Porijeklo citrusa zbunjuje mnoge istraživa-če, a prema posljednjim istraživanjima vjeruje se da citrusi svoje korijene vuku iz jugoistočne Azije, gdje se uzgajaju više od 2.500 godi-na. Neke od nedorečenosti što se tiče porijekla proizla-ze iz njegove hibridizacije. Tek su nedavno znanstveni-ci, naoružani tehnologijom za otkrivanje DNK, otkrili

da je limun zapravo hibrid-ni miks citrona (Citrus me-dica), koji ima debelu kožu i jako malo soka, i naranče (Citrus aurantium). Iz Azije se limun proširio ostatkom kontinenta preko arapskih trgovaca koji su limun donijeli na Bliski istok i u neke predjele sjeverne Afri-ke oko 100. godine. Limun je kultiviran i u Sumeru, Egiptu i Mezopotamiji nekoliko stoljeća poslije.

Isprva se limun nije kori-stio kao hrana, već ukrasna biljka i to se odužilo sve do 10. stoljeća kada Arapi do-nose limun i u Španjolsku. Nakon toga mnoge zemlje Mediterana upoznaju ovo kiselo voće. Prvi pisani zapis o drvetu limuna dati-ra s početka 10. stoljeća, a za njega je zaslužan Qustus al-Rumi, Arap koji je limun opisao u svojoj knjizi o poljoprivredi. Nakon nje-govog zapisa, limun se sve češće pronalazi u literaturi mediteranskih zemalja. A gdje je limun, tu je i li-munada koja se također

spominje u zapisima s kraja 10. i početka 11. stoljeća. U dokumentu zvanom Cairo Geniza, koji je evidencija židovske zajednice u Ka-iru od 10. do 13. stoljeća, može se iščitati postojanje “qatarmizata”, soka od li-muna napravljenog s puno šećera koji se čak i izvozio. Novi svijet se s limunom upoznao, kao i mnogo drugo voće i povrće, preko Kristofora Kolumba koji ga

je u Ameriku donio na jed-nom do svo-jih mnogih putovanja. Mada se kori-stio dugi niz

stoljeća, naziv limun prvi se put pojavljuje između 1350. i 1400. godine. Riječ limon je stara francuska riječ koja korijen vuče iz talijanske ri-ječi limone, koja pak dolazi od perzijske riječi limun.

SINONIM ZA VITAMIN CLimun (Citrus limonum) je vrsta roda Citrus iz porodi-ce rutvica (Rutaceae). Sup-tropsko je zimzeleno drvo visine od dva do pet metara, ovalnih kožnatih listova i najčešće bijelih cvjetova intenzivnog mirisa. Plod je jajolik s unutarnjim me-snatim dijelom ispunjenim

vrlo kiselim aromatičnim sokom punim vitamina C. “Limun je direktna asoci-jacija na vitamin C i brojni zdravstveni benefiti koji se vežu uz limun zapravo se vežu uz vitamin C jer ga limun sadrži više od većine voća, što prema službenim podacima USDA (Odjela za poljoprivredu vlade SAD-a) iznosi 53 mg/100 g. Na udio vitamina C utječu brojni faktori (sorta, vrijeme berbe, klimatski uvjeti, uvjeti uzgoja i skladi-šte-

Limun je hibridni miks citrona (Citrus medica) i naranče (Citrus aurantium)

nja i dr.), tako da se općeni-to podaci u literaturi uvijek ne podudaraju. Prema eu-ropskoj legislativi, potreban dnevni unos vitamina C je 80 mg”, govori prof.dr.sc. Branka Levaj, voditeljica laboratorija na Prehrambe-no-biotehnološkom fakul-tetu Sveučilišta u Zagrebu. S profesoricom Levaj slaže se i nutricionistkinja i fitne-ss trenerica Marija Andri-jašević koja ističe da, osim vitamina C, limun sadrži i polifenole, terpene, biofla-vonoide, pektin, magnezij, fosfor i mnoge druge pa se zato i smatra supernamir-nicom. “Limun spada u

super hranu. On utječe na jačanje imuniteta, pomaže pri prevenciji kardiova-skularnih bolesti i čistač je probavnog trakta, crijeva i bubrega”, zaključuje Marija. Plodovi limuna razdijeljeni su u 8-12 režnjeva u kojima se nalaze sjemenke. Kora može biti glatka ili lagano hrapava, a s unutarnje stra-ne plod je obložen bijelom spužvastom ovojnicom naziva albedo. Postoje dvije osnovne vrste limuna – slatki i kiseli. Na tržištu su dostupniji kiseli limuni, kao Eureka ili Lisabon, dok se slatki poput Meyer limuna uzgajaju pretežito u kućnim vrtovima kao ukrasno drvo. “Sorte koje se mogu uzgajati u Hrvatskoj su limun Mjesečar (daje plod tijekom cijele godine), Lisbon (portugalska sorta), Meyer, Eureka, Feminello, Monachello i Viillafranca. Primjerice, u Španjolskoj se u velikoj mjeri uz au-tohtone sorte Fino i Verna

uzgajaju i Eureka i Lisbon koje se koriste i u SAD-u i Hrvatskoj, te se stoga može očekivati određena sličnost, ali i razlika u kvaliteti tih sorti s obzirom na različitu zemlju uzgoja”, kaže prof.dr.sc. Levaj.Na kvalitetu limuna, kao i svakog drugog voća, utje-če prije svega sorta, zatim podneblje, klimatski uvjeti i agrotehničke mjere. Vrste kiselih limuna uglavnom se

razlikuju po obliku i deblji-ni kore, dok su sva ostala svojstva uglavnom ista. U komercijalne svrhe limun se dijeli na žuti i zeleni, mada raste na istom drvetu. Ze-leni limun se razvija iz pro-ljetnog cvijeta i to se radi na umjetan način izazivanjem suše koja mora trajati 40 dana između lipnja i srpnja.

Tako dobiven plod ima tanku, ze-

lenu koru i podnosi

duga

putovanja i skladištenje pa je pogodan za izvoz diljem svijeta. Žuti plodovi, koje najčešće srećemo na tržni-cama i trgovinama dozrije-vaju zimi.

UZGOJ I SKLADIŠTENJEU odgovarajućem podne-blju limunovo drvo može cvasti i do tri puta godišnje, od svibnja do rujna. Upra-vo se zbog toga na drvetu limuna ponekad u isto vri-

jeme mogu naći i cvjetovi i plodovi u različitom stupnju ra-zvitka. “Stablo limuna je vrlo

osjetljivo na hladnoću te je -5ºC najniža temperatura koju podnosi. Također traži i puno vode te se ne prepo-ručuje uzgoj bez navodnja-vanja”, priča prof.dr.sc. Le-vaj. Trajnost limuna tijekom skladištenja ovisi o stupnju zrelosti kada je ubran. Li-muni su osjetljivi na nisku temperaturu pa ako se skladišti na temperaturama ispod 10ºC, limun može izdržati tri do četiri tjedna bez negativnih posljedica. “Plodovi žutih sorti limuna ubrani dok su još zeleni imaju veću trajnost od onih ubranih kad su već požutje-li. Zeleni limun (još nezreo za konzumaciju) može se čuvati i do šest mjeseci pri temperaturi između 10 i 15ºC i relativnoj vlažnosti 85-95%”, objašnjava prof.dr.sc. Levaj. Treba spome-nuti da je limun jako osjet-ljiv na etilen (biljni hormon koje voće sintetizira), koji

djeluje negativno na plod i ubrzava njegovo pro-padanje. “Iako se ubraja u voće koje ga jako ne producira, preporučuje

se dobro provjetravanje skladišta kako bi se izbjeglo nakupljanje etilena i njegov negativan učinak”, dodaje prof.dr.sc. Levaj.


i dvije osnovne vrste limuna

SUPERNAMIRNICA bogata vitaminom C

Krajnji jug Hrvatske s otocima izuzetno je pogodan za uzgoj limuna

slatki kiseli


Što jedemo...

Jozo [email protected]

Jedno jutro u američkom gradu Pittsburg-hu, godine 1995. čovjek imena McArthur

odlučio je opljačkati banku. Poznato je da se limunski sok u prošlosti koristio kao nevidljiva tinta (limunski sok zagrijavanjem oksidira na bijelom papiru), a to je znao i nesretni McArthur Wheeler. Vodio se ovom logikom: ako se limunski sok koristi kako bi pisali nevidljiva slova, isto bi se moglo

dogoditi s njegovim licem ako ga umoči u limunski sok. Čak je “opalio” i selfie pola-roidnom kamerom koja mu je isporučila praznu sliku, što ga je uvjerilo da je nevidljiv (uređaj je bio pokvaren). Toga dana, pun samopouzdanja, nije opljačkao jednu, već dvije banke, ali nakon pregleda snimki sigurnosnih kamera ubrzo je uhvaćen. Na njima nije bio nevidljiv.

Charles Darwin - neznanje češće rađa smjelost, nego što to čini znanje: Priča o McArthuru Wheeleru

LIMUNSKE SILENajveći svjetski proizvođa-či limuna i limete, prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), su Indija, Meksiko, Kina, Argentina, Brazil, SAD, Turska, Španjolska, Iran i Italija. “Prema tim poda-cima, u 2013. je u svijetu proizvedeno 12.884.400 tona limuna i limete, što je predstavljalo oko 11% ukupne svjetske proizvod-nje citrusa. Za usporedbu, proizvodnja naranči čini oko 60% ukupne proi-zvodnje citrusa”, kaže prof.dr.sc. Levaj. U Hrvatskoj je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2014. godini proizvedeno 181 tona limuna. Ipak, postoji mogućnost da je taj broj neznatno veći s obzirom na to da se limuni u Hrvatskoj uzgajaju na manjim povr-šinama, a raširen je uzgoj limuna u okućnicama, što DZS ne evidentira. “U Hrvatskoj postoje uvjeti za rast limuna i to posebno

u dubrovačkom obalnom području te na otocima Korčuli, Visu (južna stra-na), Lastovu i Hvaru (južna strana), kao i u opuzen-

skom području, dolini Ne-retve i na makarskom obal-nom dijelu, iako se tamo

ne uzgaja u onoj količini koliko bi to bilo moguće”, dodaje prof.dr.sc. Levaj. U budućnosti

se to možda popravi jer bi se na tim položajima mogle zasaditi površine dostatne za potrebe domaćeg tržišta, a moguće je da bi ga ostalo

i za izvoz. Iz trgovačkog lanca Spar kažu da hrvatski limun ne nabavljaju jer proizvodnja jednostavno nije dostatna. “Limun uzi-mamo ovisno o sezoni. U jesen dolazi iz Turske, zimi i na proljeće iz Španjolske, a preko ljeta iz južne hemis-fere, Argentina ili Urugvaj”, kažu iz Spara i dodaju da u njihovoj prodaji citrusa li-mun ima udio od 23% te da se najviše prodaje u travnju, svibnju i listopadu.

NAŠ ILI NJIHOVNajveću zabrinutost kod potrošača izaziva upotreba pesticida, herbicida i fun-gicida u uzgoju i rukovanju limunom. Kada se limuni dopremaju u Hrvatsku iz udaljenih krajeva beru se još dok su zeleni jer se takvi mogu dulje čuvati i tretiraju se fungicidima da se spriječi razvoj pli-jesni. S obzirom na to da se limuni u Hrvatskoj u velikoj mjeri uzgajaju na okućnicama (praktički u ekološkim uvjetima) te zbog povećanog ekološkog uzgoja limuna u Hrvatskoj, a i zbog plasmana na tržište uglavnom svježe ubranih plodova, domaći limuni su cjenjeniji od uvoznih. “Rezultati znanstvenog istraživanja provedenog u SAD-u, koje se odnosilo na usporedbu utjecaja eko-loškog i konvencionalnog uzgoja na kemijski sastav limuna tijekom dvije godi-ne uzgoja, govore u korist ekološkog uzgoja, premda ne treba zanemariti niti utjecaj godine uzgoja. Općenito, uzevši u obzir i druge vrste voća, rezultati u znanstvenoj literaturi vezano za usporedbu ta dva načina uzgoja nisu ujed-načeni u korist ekološkog uzgoja”, zaključuje profeso-rica Levaj.

Prvi pisani zapis o drvetu limuna datira još s početka 10. stoljeća


Prosječna potrošnja: 4,2 - 8,9 l/100 km. Emisija CO2: 110 - 234 g/km. Slike automobila su simbolične.

* Besplatan PRO+ paket dobiva svaki kupac lakih gospodarskih vozila na kojima je paket dostupan pri kupnji uz Renault Financiranje. Senzori za kišu ne vrijede pri kupnji novog vozila Kangoo Express. Drveni pod i senzori za parkiranje ne vrijede za model Master Šasija.

* * Jamstvo od 4 godine i besplatno održavanje od 4 godine obuhvaća 2 godine tvorničkog jamstva i produljeno jamstvo za 3. i 4. godinu ili 150 000 km, a vrijedi do ispunjenja prvog od dvaju navedenih uvjeta pri kupnji uz Renault Financiranje.

Dobrodošli u Renault obitelj! Gospodarska vozila Renault. Motor vašeg uspjeha.

Besplatan PRO+ paket*: Drveni pod, senzori za parkiranje, radio bluetooth® mp3, tempomat, maglenke, senzori za kišu4 godine jamstva**4 godine besplatnog održavanja**

Renault preporučuje renault.hr


Ja TRGOVAC

DAŠAK JAPANA

Sve veća popularnost Zagreba na turističkoj karti Europe dovela je i do

širenja trgovačke i gastronomske ponude. Pravi kutak izvornog Japana može se

osjetiti svim čulima u trgovini Destinatio Tokyo

Danas je nemoguće doći u središte Zagreba a ne sresti pritom grupu Azijata natiskanih oko

kulturno-povijesnih spome-nika ili u uskim uličicama dok “škljocaju” aparatima i uživljeno razgledavaju našu malu metropolu pokušava-jući pritom uhvatiti one po-sebne, nezaboravne trenutke. Oni su tu samo u prolazu i rijetki se odluče pustit ko-rijene u ovim krajevima. Ipak, jedan od njih, koji je na nagovor prijatelja došao davne 2007. godine, na prvi se pogled zaljubio u Zagreb odlučivši pokrenuti posao koji sve do danas uspješno vodi, posao koji, kako nam kaže, planira i dalje širiti. Shin Ayukawa, vlasnik trgo-vine Destinatio Tokyo, rođen je u glavnom gradu Japana, Tokiju, a poslovni put odveo ga je prvo put Šangaja, pa New Yorka, da bi se na kraju skrasio u Zagrebu. “Dok sam živio u New Yorku, upoznao sam sadašnjeg poslovnog partnera Antonija. On me pozvao u Hrvatsku koja mi se jako svidjela, posebno Dalmacija preko ljeta, pa sam odlučio i ostati”, opisuje svoj dolazak u Hrvatsku vla-snik ove tradicionalne japan-ske trgovine.

TOKIO, NEW YORK, ZAGREBU Velikoj jabuci, Shin se nije bavio trgovinom, već investicijskim bankarstvom koje mu je omogućilo da s ušteđevinom krene put Za-greba u kojem je u konačnici

otvorio prvi japanski dućan u suradnji s Antonijom. “U financijskom sektoru radio sam sedam godina, ali sam oduvijek gledao prema na-prijed, prema budućnosti, znajući da se time ne želim baviti cijeli život. Iako mi je ponuđen i posao menadžera u istoj tvrtki, odbio sam ga. Želio sam više slobodnog vremena i više od svega želio sam raditi ono što volim, a to s investicijskim bankar-stvom nije bio slučaj. Unatoč svemu, zahvalan sam na tom poslu jer mi je omogućio sve ovo što imam danas”, govori Shin. Premda je živio u ve-likim svjetskim gradovima, Zagreb ga je očarao. Shin kaže da je Zagreb veliki grad u kojem čovjek ima dosta prostora. Takvo razmišljanje nije čudno za čovjeka koji je živio u Tokiju i New Yorku, gdje na ulicama nema baš napretek mjesta za ugodnu šetnju. “Volim prostranost i prijateljski nastrojene ljude u Hrvatskoj. To me je jako pri-vuklo. Međutim, kada sam došao nešto mi je nedostaja-lo, a to je raznolikost. Nigdje

nisam mogao naći, recimo, restoran thai hrane, što me jako iznenadilo, a u svim vašim restoranima je ista ponuda. Lijepo je da imate zagrebački odrezak i ćevap-

čiće, ali zar baš svi moraju nuditi istu hranu”, pita Shin. Danas je situacija ipak za ni-jansu bolja. Sada radi barem pet restorana japanske kuhi-nje, dok su 2007. postojala samo dva. Shin ističe da ga

to jako veseli te se pritom nada da će se raznolikost Zagreba širiti i na druge kul-ture i kuhinje.

Prvo što je zamijetio nakon dolaska bilo je potpuno ne-znanje što se tiče japanske kuhinje te veliki nedostatak japanskih namirnica i proi-zvoda. “Prijatelj mi je rekao

da u jednom dućanu zdrave hrane postoje neke japanske namirnice pa sam odmah to išao provjeriti. Našao sam miso pastu od koje se radi miso juha, ali ostale sastojke za tu juhu nisu imali. Pitao sam kako će ljudi koristiti miso pastu ako nemate dashi (riblji temeljac bez kojeg nema miso juhe), ali na to prodavači nisu imali odgo-vor”, priča Shin.

IZVORNO JAPANSKOTo ga je ponukalo da otvori dućan s japanskim proi-zvodima koji će nuditi baš sve potrebno za japansku kuhinju s proizvodima do-

Svi proizvodi iz ponude Destinatio Tokyo dolaze izvorno iz Japana


asortiman Destinatio Tokyo

DAŠAK JAPANA

Jozo [email protected]

120 brendovabavljenima originalno iz Japana ili pod kontrolom japanskih tvrtki koje se bave hranom. Zbog tako organizirane nabave u De-stinatio Tokyo svi proizvodi u ponudi su izvorno japan-ski. Može se reći da je Shin glasnik pravih japanskih okusa u Zagrebu. “Nažalost, ljudi ne mogu znati pravi okus nekog jela ako ga nisu probali u zemlji podrijetla. Ja se nadam da sam došao u pravo vrijeme kako bih naučio Hrvate tome koji su zapravo okusi Japana”, govori Shin te dodaje kako nije do kraja uvjeren da će ljudi u Hrvatskoj prihvatiti prave okuse Dalekog istoka, ali i da nema namjeru raditi bilo kakve kompromise nego će ustrajati na autentičnim proi-zvodima bez obzira na ishod. Kupci u trgovini imaju za-ista bogat izbor japanskih proizvoda. Više od 120 brendova našlo se u De-stinatio Tokyju poredanih na prekrasnim drvenim modularnim policama, koje i same odišu Japanom. Cijeli štih dućana vuče

prema istoku. Osim raznih vrsta riža, u ponudi su i tjestenine, slatkiši, instant proizvodi, razni umaci, alge, gljive, čajevi i pića. “Trenutno u ponudi imamo komercijalna piva iz Japana, Sapporo i Asahi, ali i razne

vrste poznatog sakea”, priča nam vlasnik trgovine. Mada se pije iz jako malih čašica, sake ne treba zamijeniti za rakiju jer je ipak riječ o vinu od riže. Osim piva i sakea, u trgovini se može pronaći i vino od šljive. “Ne, ne, vino od šljive nije hrvatska šlji-vovica”, govori Shin uz smi-ješak. “Japanci imaju dru-gačiju kulturu pa se kod nas uvijek pokušava balansirati hrana i piće koje ide uz hra-nu, tako da ni sake ni vino od šljive nije prejako”, priča Shin. Među brendovima koji prevladavaju u trgovini su Morinaga, Yamasa, Mi-

zkan, Kikkoman, S&B, Ni-ssin, Pokka, Calpis, Sapporo Ichiban, Choya, Nagatanien, Asahi i drugi.Osim prehrambenih proi-zvoda, trgovina obiluje i pro-izvodima japanske pop kul-ture. “Imamo dosta predme-

ta povezanih s japanskim anime crtićem Dragon Ball. Naša kultura je u svijetu poznata po

animeu i mangama, pa zato njegujemo i taj aspekt japan-ske tradicije u našoj trgovini”, kaže Shin.

RADIONICE I RESTORANKako bi širio japansku kultu-ru po Zagrebu, Shin i Anto-nio odnedavno organiziraju i radionice japanske kuhinje, na koje se ljudi rado odazi-vaju. “Počeli smo s tim prije dva mjeseca i moram reći da

sam zadovoljan odazivom. Na početku sam bio skepti-čan. Mislio sam da ljudi neće htjeti doći i učiti nove stvari, ali sam se prevario i zbog toga mi je zaista drago”, na-vodi Shin. Prva radionica se zvala: “Put oko svijeta kroz kuhinju – Japan”, i na njoj se moglo, između ostalog, nau-čiti kako se rola sushi, neizo-stavno jelo japanske kuhinje. Zatim je uslijedila radionica: “Japan – Okinawa”, na kojoj se kuhala američka verzija

japanske kuhinje, zbog ve-likog utjecaja Amerikanaca na taj japanski otok. Uskoro slijedi i treća radionica na kojoj ćemo se usredotočiti na japansko jelo zvano Gyo-za, Hrvatima poznatije kao neka vrsta knedli ili okru-glica. Upravo je jelo Gyoza nit vodilja i glavno jelo koje će posluživati restoran koji planiraju otvoriti. “Restoran će posluživati samo domaću japansku hranu, a glavno jelo će nam biti spomenuta Gyoza. To smo izabrali jer se okruglice mogu modificirati, tj. njihovi okusi, pa možemo ponuditi više vrsta, a dobro idu i uz pivo”, govori Shin i dodaje kako to neće biti klasični restoran nego neka vrsta bar-fooda, kombina-cija birtije i hrane. Osim restorana, Destinatio Tokyo uskoro će se naći i u sferama internet kupovine. “Odlučili smo se na online trgovinu jer tako možemo pokriti cijelu zemlju, a i mislim da Hrvati sve više kupuju preko interneta”, kaže Shin. Kroz trgovinu dnevno prođe više od dvadesetak ljudi, što nije loše s obzirom na to da su specijalizirana trgovina sa specifičnim asortimanom. “Veseli nas što se kupci vra-ćaju, to je najvažnije u ovom poslu”, zaključuje Shin.

DALEKO SMO OD JAPANAKada se priča o razlikama između Japanaca i Hrvata, Shin ističe jednu stvar koja mu smeta kod naših ljudi, a to je kašnjenje, i ne javljanje na telefon, te enormne ko-ličine papirologije prilikom ulaženja u poslovni odnos. “Japanci ne kasne! Što se tiče posla, ovdje da bi nešto otvo-rio moraš imati čovjeka koji zna čovjeka koji zna čovjeka. To sam naučio od kada sam u Hrvatskoj”, zaključuje Shin Ayukawa.

u srcu Zagreba

Naziv trgovine: Destinatio Tokyo

Naziv tvrtke: destinatio tokyo d.o.o.

Adresa trgovine: Palmotićeva 29, Zagreb

Vlasnici: Shin Ayukawa i Antonio Jerković

Godina osnivanja: 2007.Kvadratura: 60 m²

Uz hranu, u dućanu je moguće kupiti predmete japanske pop kulture


Petrinjski Gavrilović zaokružio je 325. rođendan s tri nova

trajna proizvoda – Di Giusto Milan-skom salamom, Kulenovom sekom i Goveđom kobasicom. Di Giusto Milanska salama priprema se od najboljeg svinj-skog mesa, krupnije je mljevena i mekšeg je zagriza od tradicional-nih kobasica po uzoru na talijanske salame iste vrste. Kulenova seka sadrži birano,

visokokvalitetno svinjsko meso i naj-kvalitetniju začinsku crvenu papriku,

dok se goveđa kobasica priprema od visokokvalitet-

nog goveđeg mesa koje je obogaćeno prirodnim začinima. Tri nove salame hlad-no su dimljene na bukvinu drvetu te ne sadrže gluten i soju, a na tržištu su dostupne u komadnim pakiranji-ma od 300 i 640 grama te kao naresci u pakira-nju od 80 grama.

Svoju bogatu ponudu mješavina za kolače, Dr. Oetker je dopunio novom poslasticom

– Mug Cake mješavinom za pripremu kolača u samo jednoj minuti. Dr. Oetker Mug Cake se priprema s pet žlica mlijeka u šalici koja se potom stavi u mikrovalnu pećnicu i za jednu minutu to-pao i sočan kolač spreman je za konzumaciju. Ova ukusna slastica dolazi u dva okusa – mliječna čokolada i vanilija s čokoladnim listićima. Dr. Oetker Mug Cake mješavina za kolače može se pronaći u trgovinama po preporučenoj MPC od 6,32 kn.

Novo na polici

Tri noviteta iz Gavrilovića

Dr. Oetker Mug Cake Belgijska piva u asortimanu Valentića

S početkom predbožićne sezone tvrtka Valentić d.o.o. iz Sesveta obogatila je svoj asortiman

pića renomiranim belgijskim pivima. Riječ je o nekoliko vrsta piva Brasserie LEFEBVRE, obiteljske pivovare sa sjedištem u gradiću Quenast u središnjem dijelu Belgije, koja od 1876. godine baštini dugu tradiciju u proizvodnji kako tradicionalnih, tako i posebnih vrsta piva, koje će zasigurno pobuditi interes za kušanjem. Kupci u ponudi Valentića od sada mogu pronaći sljedeće vrste tradicionalnog belgijskog piva:“BELGIAN KRIEK” - svijetlo pivo s voćnim sokom od višnje, bogate crvene boje i voćnog bouqueta.“BELGIAN FRAMBOISES” - svojim svježim i divnim okusom maline, koja se nabavlja od lokalnih proizvođača, bit će iznenađenje za mnoge.“BELGIAN PECHES” - spoj kvalitetnog svijetlog piva i suncem okupanih breskvi. Ističe se bakrenasto crvenom bojom, a zrači aromama breskve i egzotičnog voća.“BLANCHE DE BRUXELLES” - svijetlo pivo spravljeno od 40% meke pšenice, prirodno opalescentne boje i vrlo guste pjene. Kompleksna aroma s udjelom alkohola od 4,5% čini ovo pivo nadasve svježim i dobro izbalansiranim.“HOPUS” - svijetlo pivo s bakrenim odsjajima i iznimno bogatom i gustom pjenom s udjelom alkohola od 8,3% dolazi u atraktivnoj boci od 0,33 L. Odlikuje ga jedinstven i originalan okus mješavine biljnih citrusa i voćnih nota. Pije se jako rashlađeno kao aperitiv, kao pratnja začinjenim jelima ili kao digestiv nakon dobrog jela.Navedena piva zasad su prisutna u maloprodajnoj mreži, a u Valentiću se nadaju kako će uskoro pronaći svoje mjesto i u HoReCa kanalu distribucije. Više o novim proizvodima doznajte na: www.valentic-drinks.com.

Nove Lino žitne kašice s probiotikom

Nove Lino žitne kašice namijenjene su dohrani beba od 4. mjeseca života. Razvijene su u suradnji s pedijatrima i nutricionistima, a sastoje se od tri

proizvoda: Lino 3 žitarice (riža, proso, heljda), Lino riža i banana i Lino riža s ja-bukom i mrkvom. Sadrže kulturu Bifidobacterium lactis - bifidobakteriju nađe-nu u probavnom traktu dojene djece koja ima povoljan učinak na imunitet. Obogaćene su vitaminima i mineralima u omjerima prilagođenim dojenčadi, a ne sadržava-ju gluten ni dodani šećer. Upravo su zato savršen odabir za uvođenje prve dohrane beba.

Iz Dr. Oetkera stižu dva nova proi-zvoda za ukrašavanje slastica - Dr.

Oetker bijela Fondant deka i Dr. Oet-ker Šećerno pismo. Dr. Oetker bijela Fondant deka prekriva torte i kolače finom, šećernom masom, praktičnom za uređivanje.Vrlo je jednostavna za uporabu jer dolazi već izvaljana i spremna za polaganje na torte i kolače. S bijelom Fondant dekom mo-guće je pokriti cijelu tortu promjera 26 do 28 cm ili izraditi razne ukrase.

Dr. Oetker Šećerno pismo s okusom tamne, mliječne i bijele čokolade oduševljava praktičnim pakiranjem u tubici pomoću koje je sve spremno za pisanje ili crtanje po slasticama. Jedno pakiranje Dr. Oetker bijele Fon-dant deke sadržava jedan već izvalja-ni pokrov (450 g) i može se pronaći u trgovinama po preporučenoj MPC od 49,00 kn, dok Dr. Oetker Šećerno pismo s okusom čokolade dolazi po preporučenoj MPC od 20,90 kn.

Novi dekori iz Dr. Oetkera

Kompanija Heineken Hrvatska predstavila je novu zvijezdu

svog portfelja – Karlovačko Nepasterizirano. Novi proizvod karakterizira tradicionalan pri-stup u proizvodnji uz korištenje suvremenih metoda odvajanja kvasca od piva. Ovakav proces proizvodnje osigurava mu bogat okus i svježinu, a kako nije pasterizirano, ima nešto kraći rok za uživanje – 48 dana. Osim toga, Karlovač-ko Nepasterizirano Retro ne sadrži konzervanse, a karakterizira ga pažljiv odabir sirovina s hrvatskih polja. Karlovačko Nepa-sterizirano Retro potrebno je čuvati na hladnom i tamnom mjestu, po mogućnosti u rashladnim uređajima. Proizvod je do-stupan u supermarketima i ugostiteljskim objektima diljem Hrvatske u pakira-nju od 0,5 L.

www.jatrgovac.hr

SOBOČAN-interijeri d.o.o.Slatine 18, 40 315 Mursko Središće, HrvatskaTel: +385 (0)40 573 210; Fax: +385 (0)40 573 211E-mail: [email protected]

www.sobocan-interijeri.hr

• store-shop-regalni sistemi • POS-display • dizajniranje• projektiranje • izrada prototipova • proizvodnja • montazav

Karlovačko Nepasterizirano Retro

Novi Nivea Creme Care sapuni s njegujućim

sastojcima čiste, hidratiziraju i njeguju kožu te ju ne isušu-ju. Nivea Creme Care sapun sadrži njegujuću formulu s provitaminom B5, hranjivim uljima i jedinstvenim mirisom (spoj bergamota, naranče,

lavande, ruže, ljiljana i đurđice). Svojom mekanom pjenom i kremastom teksturom njeguje i hidratizira kožu te joj pruža osjećaj intenzivne svježine i mekoće. Preporučena ma-loprodajna cijena za tekući sapun je 16,90 kuna, a za čvrsti 4,90 kuna.

Novi sapuni u Nivea asortimanu


Novo na polici

Dorinin asortiman je od ove jeseni bogatiji za tri nove čo-

kolade nastale kao rezultat slatkog spoja tri jaka Kraševa brenda – Domaćica, Napolitanke i čokoladne napolitanke. Kada se spoje Dorina i Krašev keks Domaćica rezultat je najfinija tamna čokolada i keks u topivoj čokoladnoj kremi koji su obavijeni slasnim omotačem od mliječne čokolade. Dorina s

napolitankama, bilo običnim ili čokoladnim, pruža savršen spoj Dorina čokolade i prhkih vafel listo-va napolitanki. Osim jedinstvenim okusom, nove Dorina čokolade osvajaju i atraktivnim pakiranjima koje odlikuje ekskluzivna, svjetlu-cava zlatna folija odnosno zlatni metalizirani etui. Dorina čokolade dolaze u pakiranjima od 290 g i 305 g.

PREPORUKA

Dorina s Domaćicom ili Napolitankama

Ledo Medo čašica

Ledo predstavlja Ledo Medo čašicu, novi sladoled koji će uljepšati i zasladiti sive i kišne jesenske

dane te otkriti mnoštvo fascinantnih zanimljivosti o prekrasnom i raznolikom životinjskom svijetu. Novi Ledo sladoled sastoji se od dva dijela – u gornjem dijelu čašice nalazi se sladoled omiljenog okusa vanilije i čokolade s finim nugat preljevom, dok donji dio čašice skriva iznenađenje - jednu od čak 24 različite životinjske figurice uz koju dolazi i zanimljivost o toj životinji.

Franck predstavio premium liniju čajeva

Franck, najveći hrvatski proizvođač čajeva, pred-stavio je novu Franck Superiore liniju čajeva,

dostupnu u kafićima i ostalim ugostiteljskim objek-tima. Riječ je o premium liniji čajeva koju odlikuje raznovrsnost okusa i najkvalitetniji sastojci. Franck Superiore linija premium čajeva donosi 11 okusa - biljnih (Aromatični šipak, Kamilica i med, Menta i Rooibos naranča), voćnih (Tropsko jutro i Ljetni san), zelenih (Sencha i Trešnjin cvijet) te crnih ča-jeva (English Breakfast, Crni Earl Grey i Darjeeling). Franck Superiore liniju čajeva odlikuje raznovrsnost ponude, bogatstvo okusa te harmonična kombina-cija sastojaka.

Tvrtka Arabesca d.o.o., prateći trendove na

tržištu, osvježila je dizajn pakiranja Arabesca mlje-vene kave minas okusa. Arabesca mljevena kava redizajnom je zadržala svoju prepoznatljivost i kvalitetu uz već pozna-tu recepturu. Pakira-nja vrećica 400 i 175 grama već se nalaze na policama trgovina, a uskoro će biti dostupna i pakiranja od 100, 200 i 250 grama.

Redizajnirana Arabesca mljevena kava

Izlog

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime:

Poduzeće:

Adresa:

Poštanski broj:

Telefon/mobitel:

Mail:

Funkcija:

Djelatnost:

Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN?

Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.Iica 1a, 10 000 Zagreb

Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598e-mail: [email protected]


U fokusu Eko proizvodi

Analiza kategorije Čokoladni asortiman

Intervju Branko RoglićOrbico Grupa

Stidljivi rast optimizma i potrošnje

Puls sektora

Još jednostavniji unos ili učitavanje podataka o robi i podataka s faktura dobavljača koji ne ometa rad na kasi?

Obratite nam se s povjerenjem!

RO-ZE d.o.o.Crnatkova 8/1, 10000 Zagreb, Hrvatska

mail: [email protected]: 01 4843 403, Fax: 01 4843 403

Želite znati što najviše kupuju

Vaši kupci ili pak povremene kontrolne inventure samo jedne

grupe artikala i brzu i efikasnu godišnju inventuru bar kod

čitačem ?

Imate artikle koji po istoj cijeni imaju različite veličine, boje, materijale i želite ih dohvaćati ili preko bar koda, ili preko bilo kojeg dijela naziva?

Trebate robno materijalno poslovanje maloprodaje sa fiskalnom kasom?

40% uštede na godišnjoj pretplati

za pakete Start ili Business

Zamislite da možete koristiti faks na način na koji koristite e-mail. Korištenjem naše web faks usluge vaša korespondencija zasigurno će postati mnogo praktičnija, ne treba vam nikakav dodatan uređaj, a troškovi su bitno manji.

FAX to E-Mail

Vrijeme je za online fax uz Fax.hr

Documents

Ja TRGOVAC magazin – studeni 2015