Ja TRGOVAC magazin – svibanj 2015

Zakon br. 769:

Kad jeETIKETA PLAVA,

temperaturaJE PRAVA.

Broj 44 | Svibanj 2015.

Zakon br. 769:



Naznake oporavka maloprodaje

Analize kategorija • Sladoled • Ljetna kozmetika • Mlijeko

Sektorska analiza

COVER 2tj. preklop

Uživajte u osvježenjuna prvi pogled!Ako pogledate

Ožujsko COLD EDGE etiketuna boci ili limenci Žujei ako je ona plave boje

znat ćete da u ruci držitesavršeno ohlađenu Žuju!

Zakon br. 769:




7www.jatrgovac.hr

Iako u promilima, stidljivi rast BDP-a, potrošnje stanovništva i prometa vodećih trgovačkih lanaca svakako je dobar predznak za period koji slijedi. I dalje vrijedi biti oprezan jer tako varijabilni

pokazatelji znaju zavarati, no ipak sve upućuje na neko bolje vrijeme. Ako je vjerovati potrošačima, optimizam

nije bio na višoj razini u posljednjih nekoliko godina. Iz statusa “loše” prešli smo u stadij “tako-tako”. Temeljem smanjenja poreznih osnovica plaće su simbolično narasle, a cijene pale, pa eto već dovoljnog razloga za malo veselja. Maloprodaja pak nastavlja s

pozitivnim rezultatima u prošloj godini, a značajan rast izvoza definitivno ulijeva novu dozu optimizma. Jest da su spomenuti plusevi na margini, ali barem napokon govorimo o stanju gospodarstva u pozitivnom kontekstu. Temeljite prognoze i osvrte ipak prepuštam stručnjacima koje možete pročitati u opsežnim prilozima “Puls sektora” i “Sektorska analiza” te kroz niz drugih osvrta koje smo pripremili u ovomjesečnom bogatom izdanju u skladu sa simbolično spomenutom gospodarskom ekspanzijom.

Svibanj 2015.

Uvodnik

Maroje Sabljićglavni urednik

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 5 / Broj 44 / Besplatni primjerak

NAKLADA: 8.080 primjeraka

Digitalno izdanje magazina dostupno je na:

www.jatrgovac.hr

Ide nekako, tako-tako

GLAVNI UREDNIK:Maroje Sabljić

IZVRŠNI UREDNIK:Goran Pavlović

AUTORI I SURADNICI:Jozo Knez, Ja TRGOVACInes Kovačić, PressCLIPPINGIvan Junaković, ACNielsenIvan-Damir Anić, Ekonomski institutMaja Juričan, Mediana FidesMajda Babić, ACNielsenJan Jurjević, AGB NielsenMelani Cipot, FocusMarko Havaši, FocusNada Finderle, Darna

Krala Kovač, Ipsos PulsDarko Pavić, Service Plus GroupDavor Perkov, Perkov savjetovanje Credos odjel analizeLaura May, IGD

GRAFIČKI UREDNIK:Miroslav Šiptar

FOTOGRAFIJE: In-house, Dreamstime

PRIJEVOD:Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING:Ivana Grubešić, Krešimir Vuletićtelefon: 01/559 5057e-mail: [email protected]

TISAK: GZH d.o.o. Mičevečka ulica 7, 10 000 Zagreb

IZDAVAČ:KunaPak d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagrebtelefon: 01/559 5056e-mail: [email protected]

Ja TRGOVAC je stručni magazin o

maloprodaji i industriji robe široke

potrošnje. Kontroliranom distribucijom

besplatno se dostavlja na trgovce,

proizvođače i distributere robe široke

potrošnje te prateću industriju.

Iz statusa “loše” prešli smo u stadij “tako-tako”

[email protected]

8 Svibanj 2015. www.jatrgovac.hr

VijestiSadržaj

8 | VIJESTI Lidl po zaradi dostigao Konzum

14 | DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJEMetro traži zvijezdu zajednice

16 | PROMOCIJEOžujsko pivo s termo etiketom

18 | MEDIJSKI BAROMETAR Poslovanje i prava potrošača

20 | PULS SEKTORAJe li usporavanje pada ujedno znak oporavka?

24 | INTERVJU: DALIBORKA KRANJČIĆKTC d.d.

28 | SEKTORSKA ANALIZA Naznake oporavka maloprodaje

SLADOLEDSladoled kao stil života

42 | STRATEGIJA POSLOVANJAPružite sebi šansu

44 | MLIJEČNA INDUSTRIJA I bez kvota rast je moguć

54 | IT ODJELInternet of Things i trgovina

58 | ISTRAŽIVANJE I RAZVOJOlival - Blagodati prirode i znanosti

62 | LJETNA KOZMETIKAVrijednost količine

68 | STRATEŠKO PLANIRANJETrgovina u proizvodnji

70 | PROFIL KOMPANIJEKraš Grupa

74 | IZ REGIJE Pozitivan kvartal Mercatora

76 | IZ SVIJETAStvoren najveći svjetski proizvođač kave

78 | GLOBALNA KRETANJAEra treće dobi

80 | ŠTO JEDEMORiža - Dar bogova i simbol plodnosti

84 | JA TRGOVACGreencajg zdravo i prirodno

87 | NOVO NA POLICI

Ukupan prihod 10 najvećih trgovaca prošle je godine iznosio 34,03

milijarde kuna, što je 1,07% više u odnosu na 2013. godinu. Agregirani gubitak iznosi 128 milijuna kuna, prvenstveno zbog gubitka Mercatora Hrvatska od 253 milijuna kuna. Najveći trgovački lanac po prihodima je Konzum koji je ostvario prihode od 13,45 milijardi kuna (+0,5%), dok mu je neto dobit pala za 36,2%, na oko 108 milijuna kuna. Na drugom

Aldi odustaje od Hrvatske

Aldi ulaganja, zagrebačka tvrtka kći najvećeg trgovačkog lanca u

Njemačkoj, objavila je da će još milijun eura namijenjenih investiranju u Hrvat-skoj vratiti svojem osnivaču. Taj potez u domaćim poslovnim krugovima tumači se kao pouzdan znak da Aldi odustaje od planiranog otvaranja stotinjak trgovina u Hrvatskoj. Kada je 2006. stigao u Hrvatsku, Aldi je svojoj tvrtki kćeri transferirao 220 milijuna kuna za kupnju zemljišta, pro-jektiranje i druge poslove koji su trebali pripremiti “teren” za otvaranje trgovina. Istodobno je njemački koncern pokrenuo biznis u Sloveniji, gdje su do danas otvorili 70 dućana i zaposlili 1100 radnika. U Hr-vatskoj, s druge strane, Aldi do sada nije otvorio ni jednu trgovinu.

Podravka je najavila povećanje temeljnog kapi-tala izdavanjem novih dionica vrijednih više od

pola milijarde kuna. Temeljni kapital Podravke po-većat će se iz neto dobiti društva za 2014. za 108,4 milijuna kuna tako što će se vrijednost svake od 5.420.003 dionice u nominalnom iznosu povećati za 20 kuna (s 200 na 220 kuna). Nakon provedenog povećanja unosom dobiti, temeljni kapital Podrav-ke iznosit će 1,192 milijarde kuna. Drugi dio dokapi-talizacije predviđa izdavanje maksimalno 1.700.000 novih dionica koje će se prodavati po cijeni od 300 kuna, što znači da Podravka dokapitalizacijom želi prikupiti 510 milijuna kuna svježeg kapitala.

Lidl po za radi dostigao Konzum

Podravka ide u dokapitalizaciju

TRGOVAČKI LA NCI U 2014.

36str.

9Svibanj 2015. www.jatrgovac.hr

Vijesti

mjestu su Plodine s 3,42 milijarde kuna prihoda (+4,5%), te zaradom od 41 milijun kuna (+13,8%). Trećeplasirani Lidl je prošle godine imao fantastične rezultate. Prihodi su im dosegnuli gotovo 3,27 milijardi kuna (+9%), a dobit mu je skočila za čak 1267%, na 108 milijuna kuna, čime su se po zaradi izjednačili s Konzumom. Četvrti je Kaufland s prihodom od 3 milijarde kuna (+10,3%), no gubitak je povećan za 32,8% te je iznosio 35 milijuna kuna. Spar je lani

preuzeo dvadesetak trgovina Dione što mu je podiglo prihode na 2,21 milijarde kuna (+9%), no godinu su završili s minusom od 115 milijuna kuna (-8,3%). Tommy na šestom mjestu imao je 2,06 milijardi kuna prihoda (+4,4%), a snažno im je porasla zarada koja je iznosila 59 milijuna kuna (+53,4%). Najveći pad prihoda, za četvrtinu, imao je Mercator te su oni potonuli na 1,92 milijarde kuna, što se može objasniti preuzimanjem od strane Agrokora, zbog čega su prema

nalogu AZTN-a morali zatvoriti dio trgovina. Godinu su završili s minusom od 253 milijuna kuna. Pad prihoda imao je i osmoplasirani Metro (-0,4%), na 1,78 milijardi kuna, a godinu su završili s gubitkom od 20 milijuna kuna (+2,8%). Deveta je Billa s 1,64 milijardi kuna prihoda (+0,9%), koja je lani ubilježila gubitak od 69 milijuna (+29,6%). Na desetom mjestu je Studenac s prihodima od 1,25 milijardi kuna (+3,2%), uz ostvarenu dobit od 48 milijuna kuna (+2,4%).

Lanjska prodaja TDR-a smanjena za 9%

Lidl po za radi dostigao Konzum

TRGOVAČKI LA NCI U 2014.

Ukupna prodaja TDR-a u 2014. godini iznosila je 8,7 milijardi

cigareta, što je za 9% manje u us-poredbi s prethodnom godinom. Ostvaren je ukupni prihod u iznosu od 1,37 milijardi kuna pri čemu su poslovni prihodi iznosili 1,3 milijarde kuna i za 4,4% su manji u odnosu na 2013. godinu. Istodobno, operativna dobit je iznosila 193 milijuna kuna. Iz tvrtke navode kako je lani u

Hrvatskoj ublažen pad tržišnog udjela koji je na kraju godine iznosio 57%. U BiH je pritom zadržana stabilna tržišna pozicija na 30%, dok je u Srbiji udio znat-no porastao i sada iznosi 11%. Na ostalim regionalnim tržištima TDR je u 2014. godini zabilježio trend rasta od 1 do 3 postotna boda. Tvrtka je u prošloj godini ukupno 67% prodaje realizirala u izvozu.


Vijesti

KARIJERE

Yana Mikhailova regionalna direktorica Nestlé Adriatica

Yana Mi-khailova

imenovana je regio-nalnom di-rektoricom tvrtke Nestlé Adriatic. Na tom je mjestu naslijedila Ansgara Borne-manna, koji je navedenu funkciju obnašao od siječnja 2013., a sada preuzima poziciju generalnog direktora tvrtke Nestlé za Ukraji-nu i Moldaviju. Yana Mikhailova pridružila se tvrtki Nestlé 1996., kada je preuzela poziciju regio-nalne voditeljice prodaje Nestlé Rusija. Od 2004. bila je direktorica marketinga Nestlé konditorske kategorije za Rusiju, a 2012. vodi-teljica marketinga tvrtke Nestlé za Ukrajinu i Moldaviju.

Promjene u menadžmentu METRO Cash & Carry Hrvatska

Tomislav Smolčec

imenovan je direktorom prodaje te pridruženim članom Uprave zaduženim za prodajne kanale tvrtke METRO Cash & Carry Hrvatska. Na novoj će funkciji biti odgovoran za daljnji razvoj i provedbu strategije u svim prodajnim kanalima kompanije. Tomislav Smolčec u METRO dolazi s pozicije Izvršnog direktora poslovnog područja prodaje u kompaniji Jamnica, gdje je bio zadužen za organizaciju i implementaciju svih prodajnih odjela i njihovih strategija, pregovaranje, definiranje cijena, asortimana i prodajni dio brand strategije za Hrvatsku i regiju.

Agrokorov agrarno-prehrambeni sektor

povećao prihode i dobit

Šest poljoprivredno-prehrambenih tvrtki iz sastava koncerna Agro-

kor - Belje, Jamnica, Ledo, PIK Vinkovci, Vupik i Zvijezda - u prvom tromjesečju ove godine prihodovale su zajedno 87 milijuna kuna više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je dug dobavljačima u godinu dana porastao s 1,07 na 1,17 milijardi kuna. Ukupni prihodi od prodaje u prva tri mjeseca ove godine dosegnuli su 1,47 milijardi kuna naprema lanjskih 1,40 milijardi. Agregirana neto dobit spo-menutih šest tvrtki iznosi 23,2 milijuna kuna, naprema lanjskom gubitku u prvom kvartalu od 46,8 milijuna kuna. Šestorku predvodi Jamnica s 477 milijuna kuna pri-hoda te neto dobiti od 22 milijuna kuna.

Dobit Atlantic Grupe porasla za

gotovo 40%

Dva ekstra djevičanska maslinova ulja – Krčko maslinovo ulje i Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje zaštićena su oznakama izvornosti, odnosno dobila su rješenje o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti – zaštićena oznaka izvornosti. Ministar-

stvu poljoprivrede je zahtjev za zaštitu naziva Krčko maslinovo ulje podnijela Udruga maslinara Krka Drobnica, a za zaštitu Istarskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja zahtjev je podnio Kla-ster istarskih maslinara.

Novi proizvodi zaštićeni oznakama izvornosti • • •

Atlantic Grupa je u prva tri ovogodišnja mjeseca poslovala s neto dobiti na-

kon manjinskih interesa od 44,6 milijuna kuna, što je 39,3% više u odnosu na isto razdoblje lani. Istodobno, kompanija je uvećala i prihod od prodaje, i to za 3%, na 1,157 milijarde kuna. Ukupnim prihodi-ma od prodaje Atlantic Grupe u prvom tromjesečju najviše je pridonijela prodaja kave, s udjelom od 18,8%, odnosno 220,4 milijuna kuna. Promatrano po tržištima, najveći rast od 11,7% ostvaren je na tržištu Hrvatske, koje ima najveći udjel u ukupnom prihodu od prodaje od 25,8%. Prodaja u Srbiji, drugom najvećem tržištu, s 22,6% udjela u ukupnom prihodu od prodaje, zabilježila je rast od 6,3%. Dobit prije kamata i poreza (EBIT) u tome je raz-doblju smanjena 14,2% na 73,6 milijuna kuna.

Badel 1862 ostvario neto dobit od 4,1 milijun kuna

Zahvaljujući restrukturiranju i efika-snijoj kontroli troškova, Badel 1862 u

prvom je tromjesečju ove godine ostva-rio neto dobit od 4,1 milijun kuna, porasli su mu i prihodi, a Uprava vjeruje da će se pozitivni trendovi poslovanja nastaviti. Ukupni prihodi Badela u prva tri mjeseca

ove godine ostvareni su u iznosu od 61,7 milijuna kuna i veći su za 15%. Glavninu prihoda čine prihodi od prodaje, koji su povećani 8,2%, na 56,8 milijuna kuna. Prihodi od prodaje u zemlji bilježe rast od 5%, a prihodi od prodaje u inozem-stvu za 18%.

www.jatrgovac.hr www.jatrgovac.hr

Potrošnja u ožujku porasla osmi mjesec zaredom

Promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili

svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretež-nu djelatnost, u ožujku je, prema kalendarski prilago-đenim podacima, nominalno porastao 0,4, a realno 1,1% u odnosu na isti mjesec prošle

godine. Tako je nastavljen vi-šemjesečni trend pozitivnih kretanja, s obzirom da je u 2014. godini samo u svibnju i srpnju zabilježen realni pad maloprodaje. Rast potroš-nje osam mjeseci zaredom nije zabilježen još od 2007., dvije godine prije početka recesije.

Agrokor, Kraš, Vindija i Badel 1862 nastupili su

na sajmu hrane i pića u Aziji, “Seoul Food 2015”, koji je odr-žan sredinom svibnja u glav-nom gradu Republike Koreje. “Seoul Food 2015” najzna-čajniji je događaj u Koreji za poslovne subjekte u području uvoza/izvoza hrane i pića koji su aktivni na korejskom tržištu. Sudjelovanje hrvatskih

kompanija na sajmu izazvalo je ogroman interes korejske javnosti, što je veliki iskorak na putu otvaranja korejskog tržišta i promocije Hrvatske i hrvatskih proizvoda na Dale-kom istoku. Dodatna potvrda leži u činjenici da je Hrvatsku lani posjetilo 270.000 Koreja-ca te se očekuje da će taj broj dosegnuti gotovo 400.000 u ovoj godini.

U suradnji s revizorsko-kon-zultantskom tvrtkom EY,

Centar za obiteljske tvrtke Sveučilišta St. Gallen u Švicar-skoj objavio je globalni indeks obiteljskih tvrtki. Indeks rangira najveće obiteljske tvrtke u svijetu, javne i privatne, te demonstrira njihovu impresiv-nu ekonomsku moć i važnost uloge koju ove tvrtke imaju u današnjem globalnom gos-podarstvu. Indeks obuhvaća 500 najvećih obiteljskih tvrtki diljem svijeta, a uključuje i Agrokor, koji se nalazi na 271.

mjestu, kao jedina tvrtka na listi iz naše regije. Najveća obitelj-ska tvrtka na svijetu je američki trgovac Walmart u vlasništvu obitelji Walton.

Hrvatske tvrtke u R. Koreji

Agrokor među 500 najvećih svjetskih obiteljskih tvrtki


Vijesti

Otvorenje novog BAUHAUS prodajnog centra u Varaždinu

Mlinar otvorio pekarnicu u Münchenu

Mlinar je početkom svibnja u Mün-chenu otvorio prvu prodavaonicu

svoje buduće maloprodajne divizije u Njemačkoj. Ponuda pekarskih proizvoda, koja je već poznata kupcima u Hrvatskoj, Sloveniji i Mađarskoj, njemačkom je tržištu inicijalno predstavljena u glavnom gradu Bavarske. Prodavaonica na central-nom trgu Marienplatzu jedna je od šest Mlinarovih trgovina koje će do kraja 2015. otvoriti u Bavarskoj, a plan je do 2020. imati 150 dućana u cijeloj Njemačkoj.Zdenka-mliječni proizvodi, članica

Granolio grupe, desetljećima nije imala tako dobar kvartal kao što je bio prvi ovogodišnji. Dvoznamenkasti, čak i troznamenkasti rast prodaje tvrtka je imala u svim segmentima proizvodnje, što je rezultiralo rastom prihoda od 22% u odnosu na prvi lanjski kvartal te, što je još važnije, profitom od 623 tisuće kuna (za razliku od prvog kvartala lani kada je imala gubitak od 2,4 milijuna kuna).

Ikea Hrvatska je u samo pet mjeseci prošle godine ostvarila prihod od 238,5

milijuna kuna. Ikea Hrvatska lani je, pod-sjetimo, kupcima otvorila vrata tek 21. ko-lovoza. Ostvareni neto gubitak, s obzirom na ulaganja u početak poslovanja, iznosio je 53,1 milijun kuna. Cilj hrvatske Ikee je ostvarivanje godišnjeg prihoda od 450 mi-lijuna kuna što, sudeći po ovim podacima, ne bi trebao biti problem.

BAUHAUS, stručni prodajni centar za ra-dionicu, kuću i vrt, otvorio je početkom

svibnja novi trgovački centar u Varaždinu. Centar obuhvaća oko 11.000 kvadratnih metara prodajnog prostora, sastoji se od 15 specijaliziranih odjela i raznih pogodno-sti poput DriveIn arene, Svijeta kupaonica i Vrtne oaze. U prodajnom centru zaposleno je 80 djelatnika za usluge savjetovanja i prodaje. Varaždinski BAUHAUS raspolaže s oko 300 parkirnih mjesta.

KARIJERE

Sjajni kvartalni rezultati Zdenke

Ikea Hrvatska lani s 238,5 milijuna

kuna prihoda

Boško Beban u europskom timu Molson Coorsa

Boško Beban

imenovan je Corona Brand Mana-gerom Mol-son Coorsa za Europu. Na toj pozi-ciji Beban će biti odgovoran za strateško planira-nje i razvoj premium brenda Coro-na kao i za ostale Anheuser-Busch InBev (ABI) brendove u zemljama Molson Coors Europe. Isto tako, bit će izravno uključen u projekte vezane uz ABI brendove Beck’s i Stellu Artois. Karijeru u Zagrebačkoj pivovari Beban je započeo 2006. godine na poziciji procesnog inže-njera u održavanju, a nakon dvije godine prelazi u marketing, gdje je obnašao funkcije brand i trade marketing managera za premium brendove i kasnije Staropramen. Sudjelujući u brojnim uspješnim projektima stekao je bogato radno i marketinško iskustvo.


U prva tri mjeseca ove godine osječka Saponia ostvarila je uku-pne prihode od 161,3 milijuna kuna, što je rast od 11% u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Prihodi od prodaje ostvareni su u izno-su od 157,8 milijuna kuna i bilježe rast od 10%. Ukupni rashodi promatranog perioda iznose 157,3 milijuna kuna, dok je dobit prije oporezivanja od 4 milijuna kuna za 3% veća nego lani.

Saponia povećala prodaju • • •

JUB

Trgo

vina

i pro

met

, d.o

.o., Z

agre

b, U

lica

hrva

tski

h br

anite

lja 11

, 104

30 S

amob

or | Č

lan

grup

e JU

B

JUB s vama već 140 godina

Zdravlju i okolišu neškodljiva unutrašnja zidna boja

JUPOL Classic_101 x 297 mm_CRO_2015.indd 1 13.4.2015 14:02:16

Izvoz lani rastao 9%, a uvoz 4,5%

Hrvatski robni izvoz u prošloj je godini iznosio

79,1 milijardu kuna, što je 9% više u odnosu na ukupni izvoz ostvaren u 2013. godini, dok je uvoz istovremeno porastao za 4,5% i dosegnuo je iznos od 130,7 milijardi kuna. Tako je prošlu godinu Hrvatska završila s vanjskotrgovinskim defici-tom u iznosu od 51,6 milijardi

kuna ili 1,6% nižim u odnosu na 2013. Pokrivenost uvoza izvozom je, pak, za cijelu 2014. iznosila 60,5%, naspram 58,1% pokrivenosti iz 2013. Glavnina robne razmjene ostvarena je s ostalim članicama EU, na koje “otpada” gotovo 64% ukupnog hrvatskog robnog izvoza te još značajnijih 76,7% robnog uvoza u 2014. godini.

Prihodi varaždinske Vindije u 2014. spušteni su 7,1% posto

te su iznosili 2,58 milijardi kuna. Istovremeno, dobit je porasla čak 42%, na 16,5 milijuna kuna, dok je broj zaposlenih sma-njen za 4,1%, na 1.014 radnika. Druga najveća tvrtka u grupi, Koka, lani je smanjila prihode za 6%, na 1,2 milijarde kuna, dok je dobit porasla 9,3%, na 3,4 milijuna kuna. Broj zaposlenih

smanjen je 3,2%, na 1.547. Sla-vonskobrodski Vindon zabilježio je pad prihoda na 168 milijuna kuna ili 3,8%, dobit je prepolov-ljena na 3,9 milijuna kuna, a broj zaposlenih smanjen 12,6%, na 242. Rast zapošljavanja vidljiv je jedino u Vindija Trgovini, u kojoj je krajem prošle godine radilo 257 ljudi. Prihodi ove tvrtke pali su 1,7%, na 145 milijuna kuna, uz dobit od 40.200 kuna.

Diskontni trgovački lanac Lidl u prvom je tromjesečju ove

godine ostvario izvoz hrvatskih proizvoda na inozemna tržišta u kojima posluje u vrijednosti od gotovo 1,3 milijuna eura. U od-nosu na prvo tromjesečje 2014. godine, riječ je o gotovo tri puta većem izvozu. Zdenka, Atlantic Trade, Printgrupa i Gavrilović su neki od Lidlovih dobavljača i partnera koji su ostvarili najveći porast u izvozu u odnosu na prošlu godinu. Trenutno se kroz Lidlovu mrežu hrvatski proizvo-di najviše izvoze u Sloveniju,

Bugarsku, Mađarsku, Češku, a u planu su Španjolska i Portugal te druge zemlje Europe.

Pad prihoda Vindije

Lidl utrostručio izvoz hrvatskih proizvoda


Društveno odgovorno poslovanje

METRO Zvijezda zajednice

Početkom svibnja otvorene su prijave za projekt METRO Zvijezda zajednice

kojim ovaj trgovački lanac želi pronaći poduzetnika koji doprinosi boljitku zajednice u kojoj živi i posluje. Pobjed-nik, koji će biti poznat najesen, osvojit će 50.000 kuna za razvoj poslovanja. Na natječaj se mogu prijaviti mali i srednji poduzetnici, a mogu ih prijaviti i zapo-slenici te sugrađani. Prijave su otvorene do 31. svibnja na Facebook i internetskoj

stranici METRO-a te pisanim putem na adresu Jankomir 31, 10090 Zagreb. Deset finalista birat će građani glasovanjem na internetskoj stranici METRO-a, a Zvijezdu zajednice odabrat će stručni žiri u kojem će biti i prošlogodišnji pobjednik, Miro-slav Vrankić, osnivač i predsjednik Uprave tvrtke E-glas. Cilj projekta Zvijezda zajed-nice jest ukazati na pozitivne promjene koje poduzetnici svojim djelovanjem stvaraju u društvu.

“Neka odrastanje bude dječja igra”

NIVEA i ove godine nastavlja s provo-đenjem projekta društvene odgovor-

nosti “Neka odrastanje bude dječja igra” u suradnji sa Savezom društava Naša djeca Hrvatske. U sklopu ovogodišnjeg projekta NIVEA će donirati 150.000 kuna Savezu DND za provođenje programa edukacije volontera koji djeluju u 96 Društava Naša djeca iz cijele Hrvatske te za organizaciju radionica za roditelje na temu poticanja dječje kreativnosti i razvoja kroz igru. Na edukacijama i radionicama poseban naglasak bit će stavljen na popularne igre djece Europe.

Završena prva Futura A akademija u 2015. godini

Zaposlenicima METRO Cash & Carry Hrvatska, polaznicima druge METRO

akademije, sredinom svibnja su dodije-ljene diplome. Devetnaest zaposlenika završilo je jednogo-dišnju edukaciju koja programom Liderstvo za rast, razvijenim u suradnji s Oxford Leadership Academy, osposobljava zaposle-nike za napredovanje

na više funkcije unutar tvrtke. Svi preda-vači na Akademiji zaposlenici su tvrtke, a među njima su i članovi Uprave METRO-a, direktori sektora i veleprodajnih centara.

Od jeseni će se zapo-slenicima veleprodaj-nih centara u METRO Akademiji pridružiti i kolege iz odjela nabave, marketinga, financija, prodaje te ostalih odjela.

Predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić i rektor zagrebačkog Sveučilišta

Damir Boras potpisali su Sporazum o suradnji Sveučilišta u Zagrebu i Grupe Podravka. Suradnja će se razvijati u smje-ru povezivanja znanstvenika Sveučilišta i stručnjaka Grupe Podravka pa će se tako određeni dijelovi Sveučilišta povezati s Podravkom za prehrambeni, odnosno s Belupom za farmaceutski dio, a sve radi inovacija i transfera tehnologija.

METRO nagrađuje poduzetnika koji doprinosi zajednici

Diplomirala druga generacija METRO Akademije

Suradnja Podravke i Sveučilišta u

Zagrebu

Završena je prva od četiri u nizu ovogodišnjih Agrokorovih Futura A

akademija, u kojoj će do kraja godi-ne sudjelovati 130 sudionika iz svih kompanija Agrokor koncerna. Futura A, program Agrokor akademije, edukacij-ski je program namijenjen odabranim, mladim i visoko obrazovanim zaposleni-cima iz cijele regije, s ciljem upoznavanja

korporativne organizacije, poslovanja i kulture. Do danas je održano 26 pro-grama Future A, koje je prošlo više od 900 perspektivnih mladih zaposlenika Agrokor koncerna. Ovogodišnja Futura posebna je i po tome što su u njoj po prvi puta sudjelovali i zaposlenici Merca-tora, koji su dali svoj dodatan doprinos ovom regionalnom programu.

Sudjelujte u natječaju za nagradu B2B SUPERPRODAVAČ GODINE

Ime i prezime nominirane osobe: _____________________________________________________

Funkcija/poslovna pozicija: __________________________________________________________

Tvrtka u kojoj radi: _________________________________________________________________

Adresa tvrtke: _____________________________________________________________________

Tel./Fax: ________________________________ e-mail: ___________________________________

Da, želim sudjelovati u natječaju B2B Superprodavač godine

Nominirati se može osobno ili vas nominirati može bilo tko od vaših kolega/prijatelja najkasnije do 1.9. 2015.Ispunjeni listić molimo dostaviti na fax. 01/48 36 099 ili na e mail: [email protected] Više informacija možete dobiti na broju telefona 01/4921-742

PRIJAVNICA

Partner projekta: Potpis:

Časopis Poslovni savjetnik bira i dodjeljuje nagrade najboljim hrvatskim B2B prodavačima - B2B SUPERPRODAVAČ 2015.

Nikada kao sada nije bilo toliko važno zadržati postojeće klijente i produbiti poslovni odnos s njima, ali isto tako i privući nove kli-jente koji će Vas prepoznati kao kvalitetno rješenje. S druge stra-ne prodaja je vještina, prodaja nije nešto s čim se morate roditi niti je super prodavač genetski predodređen.

S tom misli i potrebom za što boljim prodajnim vještinama, rezul-tatima te metodama privlačenja novih klijenata, odlučili smo na-graditi najbolje hrvatske B2B prodavače te s javnošću podijeliti njihova iskustva, rezultate i metode prodaje, predstaviti ih osob-no kao i tvrtke u kojima rade.

Časopis Poslovni savjetnik zajedno s tvrtkom Heraklea, provest će mystery calling - tajni kupci će zvati tvrtke, slati elektronske po-ruke prodavačima te ih pitati razna pitanja i tražiti određene in-formacije vezane uz njihove proizvode i usluge bez obzira na vr-stu djelatnosti. Cilj je svega utvrditi koliko su B2B prodavači ljuba-zni, proaktivni, stučni, vješti i snalažljivi, imaju li potencijala za unapređenje svojih sposobnosti, te na kojim područjima.

Na temelju prikupljenih nominacija i provedenog istraživanja izabrat će se i dodijeliti godišnja nagrada B2B SUPERPRODAVAČ za 2015. godinu koji/a će biti proglašen/a na konferenciji SUPERPRODAVAČ 26.11.2015. godine u Zagrebu u sklopu SUPERPRODAVAČ PARTY-ja u Vertigo baru.

Nagrade će se dodijeliti u tri jednako vrijedne kategorije - B2B SUPERPRODAVAČ za male tvrtke, srednje tvrtke te za velike tvrtke. Na natjecanje se možete prijaviti osobno, ili vas mogu no-minirati vaše kolege putem ovog nominacijskog listića, najka-snije do 1.9.2015. godine.

2015.

B 2 B S U P E R P R O D A V A ČG O D I N E

MEDIJSKI POKROVITELJI

online

ORGANIZATOR PARTNER

Organizator:

B 2 B S U P E R P R O D A V A Č


Promocije

PIVSKA INOVACIJA

Ususret nadolazećim ljetnim vrućinama i

sparinama, Ožujsko pivo u popularnoj je pivnici “Pivana” predstavilo glavnu inovaciju ove ljetne pivske sezone. Okupljenim novina-rima predstavljena je jedin-stvena termoetiketa koja pokazuje kada je omiljena Žuja idealna za konzuma-ciju. Termoetiketu su pred-stavili kreativni direktor marketinške agencije BBDO Almir Okanović i Rene Bitorajac, jedan od slavnih Žujinih likova, te direktor marketinga Zagrebačke pivovare Darko Ivančević. Nova termoetiketa i limen-ka ovog će ljeta promijeniti

kulturu uživanja u omilje-nom pivu kod svih ljubitelja Žuje. Zahvaljujući posebnoj tehnologiji termoosjetlji-ve tinte COLD EDGE koja reagira na temperaturu, eti-keta tijekom hlađenja piva postupno mijenja boju iz bijele u plavu te signalizira potrošaču da je pivo ideal-no ohlađeno. Etiketa će biti aplicirana na staklene boce i limenke Žuje.

Ledo proglasio praznik sladoleda

U počast najomiljenijoj slastici, Ledo je ove godine proglasio novi “praznik” -

praznik sladoleda. Ime mu je SladoleDan, a proslavljen je prvi puta 23. svibnja u parku Maksimir čime je službeno otvore-na nova sladoledna sezona. Protagonisti prvog SladoleDana bili su Ledo Medo i ostale sladoledne zvijezde, a proslava je bila namijenjena svim ljubiteljima sladoleda. Za njih su pripremljene brojne zabavne igre: mali nogomet, skakanje u vrećama, preskakanje užeta, štafeta s kor-netima, hula hoop i limbo dance. Inače, u novu sladolednu sezonu Ledo je ušao s 35 novih sladoleda.

Umaški ATP turnir postaje Konzum Croatia Open Umag

Direktor marketinga Konzuma Josip Grgić i direktorica korpo-rativnih poslova Istraturista Arlen Brozić potpisali su Ugovor

o generalnom sponzorstvu prema kojem Konzum postaje novi naslovni sponzor najstarijeg hrvatskog ATP turnira, koji se po 26. put održava u Umagu od 17. do 26. srpnja, a nosit će ime Konzum Croatia Open Umag. Uz Konzum, turnir su sponzorstvom podrža-le i Agrokorove kompanije Jamnica, PIK Vrbovec, Ledo, Zvijezda i Agrolaguna. Turnir je lani pratilo 11,9 milijuna gledatelja te je ostvareno više do 700 sati u internacionalnom prijenosu.

U prekrasnoj atmosferi uz projekciju čarobnih leptira u galeriji Velvet,

početkom svibnja predstavljena je nova edicije bočica Jana “Voda s porukom” s novim inspirativnim porukama koje su u posljednje dvije godine postale svojevrsni

zaštitni znak Jana brenda. Nove bočice krase poruke ljubavi, zdravlja, pozitivnih misli i afirmacija autorice Louise Hay, najpoznatije svjetske lifecoach trenerice i začetnice ideje da se pozitivnim stavom može promijeniti čovjekova stvarnost.

dm je s građanima na pulskom Forumu obilježio Međunarodnu godinu

svjetlosti. dm green city project ove je godine posvećen temi svjetlosti. Sportaši i glazbenici pridružili su se građanima i saznali kako doprinijeti očuvanju vlasti-tog zdravlja i zaštiti okoliša. Predstavnici Udruge slijepih Istarske županije građa-nima su, uz pomoć košarkašica ŽKK Pula, skrenuli pozornost na prepreke s kojima se u svakodnevnom životu susreću slijepe i slabovidne osobe.

Ožujsko pivo s termo osjetljivom etiketom

Poruke Louise Hay na Jana bočicama dm green city project u Puli


U Zagrebu obilježen stoti rođendan slavne Coca-Coline bočice

Zagreb je bio domaćin velike rođen-danske proslave kojom je obilježeno

stotinu godina Coca-Coline staklene boči-ce. Po svoj je primjerak te legendarne i po mnogočemu jedinstvene bočice došlo je više od tri tisuće Zagrepčana, a proslavi su bili nazočni i brojni poznati. Iva Šulentić kao Marilyn Monroe i Ivan Šarić kao Elvis Presley bili su domaćini svim gostima koji su se zabavljali na Cvjetnome trgu u želji da zajednički obilježe prvih 100 godina Coca-Coline staklene bočice.

Juicy u kampanji “Doručak je serviran”

“Žvači jer to promjenu znači”

Domaći brend voćnih sokova i napitaka Juicy na-stavlja odgovornu kampanju promocije važnosti

doručka za formiranje prehrambenih navika koje omogućuju zdrav i kvalitetan život, a ove godine uz pomoć našeg legendarnog sportaša Gorana Ivaniševi-ća i dodatno pojačava trud u osvješćivanju građana o blagotvornom i dugoročno pozitivnom utjecaju prvog i najvažnijeg obroka u danu. Novom kampanjom “Doručak je serviran” Juicy želi direktno utjecati na povećanje konzumacije doručka u Hrvatskoj.

Brend žvakaćih guma Orbit i Hrvatska komora dental-ne medicine krenuli su s najavljivanom kampanjom

“Žvači jer to promjenu znači”. Tijekom svibnja i lipnja 2015. godine tvrtka Wrigley će za svaki prodani paketić guma za žvakanje Orbit donirati 5 lipa za zdravlje dječjih zubi. Prikupljenim sredstvima Orbit će po osnovnim školama diljem Hrvatske, uz po-

moć stomatologa koji su članovi Hrvatske komore dentalne medicine, organizirati preglede zdravlja

zubi dvanaestogodišnjaka - dobne skupine čije je oralno zdravlje najugroženije.

Renault preporučuje renault.hr

Besplatan PRO+ paket*: Drveni pod, senzori za parkiranje, radio bluetooth® mp3, tempomat, maglenke, senzori za kišu

4 godine jamstva**, 4 godine besplatnog održavanja**

Prosječna potrošnja: 4,2 - 9,5 l/100 km. Emisija CO2: 110 - 234 g/km. Slike automobila su simbolične.

* Besplatan PRO+ paket dobiva svaki kupac lakih gospodarskih vozila na kojima je paket dostupan pri kupnji uz Renault Financiranje. Senzori za kišu ne vrijede pri kupnji novog vozila Kangoo Express. Drveni pod i senzori za parkiranje ne vrijede za model Master Šasija.

* * Jamstvo od 4 godine i besplatno održavanje od 4 godine obuhvaća 2 godine tvorničkog jamstva i produljeno jamstvo za 3. i 4. godinu ili 150 000 km, a vrijedi do ispunjenja prvog od dvaju navedenih uvjeta pri kupnji uz Renault Financiranje.


Medijski barometar trgovačkih lanaca

Poslovanje i prava potrošača

Najveći dio od ukupno 394 objave zabilježene u travnju odnosio se na temu poslovanja, no značajan dio medijskog prostora poklonjen je i pravima potrošača

Poslovanje, poslovni planovi, rezultati, analize tržišta ponov-no su najzastupljeniji

u publicitetu vezanom za trgovačke lance, a malo se više medijskog prostora dalo i tematici vezanoj za prava potrošača. Vodeći je Konzum, i to ponovno na “sigurnoj” udaljenosti od drugoplasiranog Lidla, za razliku od prošlog mjeseca kada je razlika između ovog vodećeg dvojca bila u samo dvije objave i to u korist Konzuma. Spar je u odnosu na prošli mjesec nazadovao za jedno mjesto te je sada na četvrtom, a Plodine su napredovale za dva te su mjesec zaključile na treće-mu mjestu.

RADINOST TRGOVACAO Konzumu se najviše pisa-lo o poslovanju, poslovnim planovima, rezultatima. Na poslovnom su doručku, koji je organizirao Poslovni klub slovensko-hrvatskih gospodarstvenika, između ostalog prezentirani rezul-tati poslovanja Konzuma i Mercatora šest mjeseci nakon Agrokorove akvizi-cije Mercatora. Na svih pet tržišta Adria regije, koju čine Hrvatska, Slovenija, BiH, Srbija i Crna Gora, Konzum i Mercator ostva-ruju ukupno šest milijardi eura prihoda. Najavljene su i neke nove investicije, poput gradnje distributiv-

nih centara u Beogradu, Ljubljani i Sarajevu te novi koncept trgovačkih centara. O Lidlu se najviše pisalo ve-zano za asortiman i cijene proizvoda, a zatim o poslo-vanju. Na već spomenutom poslovnom doručku bilo je riječi i o Lidlu koji je sve veća konkurencija Konzu-mu te je na istim tržištima ostvario milijardu eura pri-hoda. Plodine su objavile poslovne rezultate za prošlu godinu prema kojima su im prihodi 3,4 milijarde

kuna, što je rast od 4,6% u odnosu na godinu prije. Mediji su prenijeli vijest i o završetku ovogodišnjeg do-nacijskog programa zapo-slenika ‘’Više za zajednicu!’’ u kojem je Lidl u ime svojih zaposlenika uručio ukupno 88 donacija.

OBJAVE I MEDIJIU travnju je zabilježeno ukupno 394 objave, a naj-više se njih odnosilo na poslovanje (poslovni rezul-tati, uprava, analize tržišta). Slijedi tematika vezana za asortiman i cijene, dok se malo povećao udio objava vezan za promidžbene ak-tivnosti. Općenito se kroz cijeli mjesec malo više me-

dijskog prostora dalo pra-vima potrošača. Magazin Like! je napravio istragu koliko nas zapravo koštaju proizvodi koje nam pre-zentiraju kao besplatne. Na temelju tog je istraživanja otkriveno da se u većini tr-govačkih lanaca proizvodi s oznakom gratis ipak na-plaćuju pa je na teren izašla inspekcija Ministarstva gospodarstva koja je naišla na navedene nepravilnosti. Takvo postupanje trgovaca smatraju nepoštenom, to

jest zava-ravajućom praksom te će se pro-tiv takvih podnijeti optužni

prijedlozi, a novčane kazne idu od 10 do 100 tisuća kuna. Bilo je riječi i o ci-jenama koje završavaju s “,99”, te kako iste trgovcima donose dodatni profit. U travnju se više objavljiva-lo u tiskanim medijima (61%), a oni koji su poje-dinačno najviše objavljivali su redom dnevnici: 24 sata, Jutarnji list, Slobodna Dal-macija. Veći udio objava u svim tematskim sklopovi-ma imali su tiskani mediji. Najveća razlika zabilježena je za asortiman i cijene proizvoda (75,2% u korist tiskovina), a minimalna je razlika zabilježena u tema-tici vezanoj za promidžbu i sponzorstva.

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancimaPoslovanje

31,47%Asortiman, cijene

Promidžba i sponzorstva

Ostalo

Usluge i odnos prema kupcima

29,7%

21,83%

11,68%

5,33%

Konzum

156

Lidl

104

Plodine

76

Spar

74

Mercator

50

Tommy

47

Kaufland

45

Billa

41

Diona

14

Getro

7

NTL

3

Kerum

2

Trgovački lanci - broj objavatravanj 2015.

U travnju su veći udio objava u svim tematskim sklopovima imali tiskani mediji

Ines KovačićPressCLIPPING

19Travanj 2015. www.jatrgovac.hr


Puls sektora

Ove godine mnogi su “kuburi-li” s virozama i prehladama. Možda je i vas zakačilo? Mene jest. Obično uzmem dan-dva

slobodno, odležim (koliko posao dozvoli), pripremim dovoljno čaja/meda/limuna/Lupoceta i – čekam da prođe. Pripremim se na još dan-dva kašljucanja i - gotovo. E, ne i ove go-dine. Trebalo mi je više od tri tjedna da se riješim kašljanja, temperatura se vraćala u dva navrata. Razlog? Kriva procjena. Nakon što je pala tempera-tura, pretpostavio sam da će biti kao i

inače. No, ovogodišnje viroze bile su “žilavije”, tražile su temeljitiji tretman.Je li naznaka oporavka tržišta (po-rast, iako simbolički, BDP-a u prvom tromjesečju) znak da je “gospodarska viroza” na izmaku? Je li blagi porast optimizma potrošača tek prerano probuđena nada? Hoćemo li za koji kvartal moći pričati o krizi u perfek-tu? Ili ćemo “kašljati” do kraja godine,

uz opasnost da nam opet “skoči fibra” ako je Zoran Vakula u krivu pa nam očekivanja od sezone pokvari loše vrijeme?

OPTIMIZAM S POKRIĆEM?Blagi porast optimizma? Prema Niel-senovom indeksu povjerenja potro-šača, u prvom tromjesečju zabilježen je skok od devet postotnih bodova! Ne da Hrvatska nije na začelju, nego nismo niti među pet najpesimistični-jih (ne sjećam se je li to ikad zabilje-ženo). Šlag na kraju je još i činjenica

da smo optimističniji od susjeda (Slovenaca i Srba). Otkud ta “lavina” optimizma? Proučavajući odgovore na pitanja u

samom istraživanju, pomak se duguje prelasku iz “loše” u “ne baš dobru” zonu, iako ima i otvoreno optimi-stičnih odgovora. Otprilike, kao kad te netko pita kako si, a ti umjesto “loše”, odgovoriš “tako-tako”. A što se dogodilo početkom godine? Jedno je promjena poreznih osnovica, što je zaposlenima donijelo nešto veće plaće (a koga to ne bi veselilo). Drugi

događaj jesu predsjednički izbori, čije su rezultate i eventualne posljedice i mediji popratili s dozom optimizma. Možda je utjecala blaga i topla zima (i niži izdaci za grijanje)? Štogod bili uzroci - nadajmo se da će potrajati.Prema drugom Nielsenovom istra-živanju, Shopper Trends studiji, koja prati promjene u potrošačkim navika-ma, kupci su ove godine primijetili da su cijene robe široke potrošnje stabil-ne (26% ispitanika, u odnosu na 10% lani, i samo 1% u 2013.), a prvi put zabilježen je i odgovor da – padaju (2%). U odnosu na lani kup-ci su skloniji štedjeti

JE LI USPORAVANJE PADA ujedno znak oporavka? Usporavanje ukupnog pada sektora robe široke potrošnje, značajan skok rasta potrošačkog optimizma te oporavak (koliko god simboličan) BDP-a, svakako su razlozi za umjeren optimizam. No, ti pozitivni impulsi sami po sebi neće biti dovoljni za značajniji i ozbiljniji oporavak

Trgovačke marke, promocije i inovacije utiru put rastu maloprodaje

Ivan JunakovićClient Business Partner Adriatic, [email protected]


tako što će aktivnije tražiti promocije i kupovati veće količine (s “gratisima” ili velika pakiranja), dok su prijašnjih godina češće odgovarali kako planira-ju – općenito manje trošiti i kupovati. Sklonost kupovini trgovačkih marki također je u porastu. No, ono što jest konstantno je očekivanje “snižene cijene” kao omiljenog oblika promo-

cije (za veliku većinu je to prvi izbor). Druga poželjna promocija je “gratis količine”.Slika hrvatske maloprodaje zasad ne ocrtava takve optimistične vizure. Početak godine i dalje donosi pad prometa, iako ublažen u odnosu na kraj prošle godine. Pa je tako ukupna vrijednosna prodaja prehrambenih kategorija (uključujući i alkoholna i bezalkoholna pića) u razdoblju prosinac 2014. – ožujak 2015. (s uključenom procjenom diskontera) manja za 0,5% u odnosu na lani, dok je količinska prodaja manja za 3,9%, a prosječne cijene – ukupno veće 3,5%. Neprehrambene kategorije u raz-doblju siječanj 2015. – veljača 2015. ostvarile su 1,5% manji promet nego u istom razdoblju lani (vrijednosno).

Sudeći po tome, trebat će još vremena da se optimizam

s početka priče prelije u potrošačke košarice.

PREHRANA POD POVEĆALOMUnutar obrađenih 75 prehrambenih kategorija (uz napomenu da nisu uključene velike skupine poput kruha i peciva, svježeg voća i povrća, jaja, brašna, šećera), 10 najvećih čini polo-vicu ukupnog prometa. To su redom: svježe meso, trajne i polutrajne mesne prerađevine, pivo, mlijeko, sir, kava,

čokolade, jogurt, vino i gazirani sokovi, a među njima veću financijsku realizaciju bilježe samo vina (+4%) te jogurti

(mršavih +0,2%), uz značajno više stope količinskog rasta (vina +7%, a jogurti +2%). I dok kod vina proi-zvođačke marke rastu ruku pod ruku s trgovačkim, kod jogurta sav rast dolazi upravo od – trgovačkih robnih marki. Prosječna cijena litre vina ove

je godine za oko 1 kunu niža nego lani, a litre jogurta oko 30 lipa. Jedino još svježe meso bilježi količinski rast od 1%, ali i vrijednosni pad od 1% (cijene su u prosjeku niže oko 2%). Kategorije kod kojih je povećanje prosječnih cijena donekle ublažilo fi-nancijski pad su pivo, kava i čokolade. Zanimljivo, kod čokolada brendirani proizvodi bilježe 0,6% veću količinsku prodaju, no zbog prosječno manje cijene (zbog akcija ili većih pakiranja)

ukupni im je promet 0,1% niži. Rast trgovačkih robnih marki značajan je, osim spomenutih jogurta i vina, u kavi i siru, a manje padaju od proi-zvođačkih u mesnim prerađevinama i mlijeku. Osim čokolada, trgovačke marke bilježe značajan pad u gazira-nim sokovima, zbog značajnih cje-novnih rezova i akcija proizvođačkih marki (prosječno su čak 23% niže nego lani).Sljedećih 10 kategorija ostvaruje oko 20% prometa u promatranim pre-hrambenim kategorijama. Tu su keksi, voda, jaka alkoholna pića (JAP), kon-zervirano i ukiseljeno povrće, sokovi, vrhnja, ulja, male čokolade (prutići), maslac i margarin te bomboni. Ovdje ima nekoliko pozitivnih – keksi su u financijskom plusu 3,9% (unatoč prosječno većim cijenama od 0,6%), i

to zbog rasta proizvo-đačkih marki. Slično kao kod čokolada – brendirani proizvodi nisu mijenjali cijene,

a trgovačke robne marke su ih digle 1% pa su shodno tome proizvođačke marke digle kategoriju u značajnijoj mjeri nego trgovačke. JAP je ostvario rast od 13%, bomboni 5%, ulja 1,5% (unatoč nešto višim cijenama), kon-zervirano povrće 1%, a vode su na +0,1% (prosječne cijene su rasle, ko-ličinska prodaja pala). Vrhnja bilježe rast količinske prodaje od 1%, ali su zbog nižih prosječnih cijena realizirali manji financijski promet od 1,7%, dok sokovi, male čokolade te maslaci i margarini još uvijek zbrajaju minuse. U ovoj skupini kategorija trgovačke robne marke bilježe rast u svim, osim malih čokolada (prutića), gdje su brendovi zadržavanjem razine cijena uzeli dio prodaje trgovačkim robnim markama te ublažili pad kategorije.Od ostalih kategorija vrijedi izdvojiti one sa značajnim rastom, poput čipsa (+14%, unatoč većim cijenama, za-hvaljujući u sličnoj mjeri proizvođač-kim i trgovačkim markama), čaja 8% (uz sličnu razinu cijena i zahvaljujući brendovima), zatim su tu kikiriki i ko-štunice s 12% (trgovačke robne mar-ke), rashlađeni deserti s 13%, smr-znuta tijesta s 10%, energetski napici i bujoni s po 17% te kroasani s 15%. U ovoj skupini imamo zanimljivih pri-mjera – kikiriki raste zbog trgovačkih marki (niža cijena u odnosu na više

Vrijednosni udio trgovačkih marki u prehrani je 20%, a u neprehrani 21%

Količinska prodaja prehrane u periodu prosinac-ožujak manja je za 3,9%

promocijaudio prodaje koji se realizira putem 25%


Puls sektoraproizvođačke), smrznuta tijesta – tr-govačke robne marke rastu, unatoč višim prosječnim cijenama (jer su i dalje 40% jeftinije), bujoni rastu – di-jelom zbog niske cijene TRM, dijelom zbog nižih cijena brendova, a dijelom zbog inovacija (bujoni u želatini), energetska pića dižu TRM i brendi-rani proizvodi – jedni i drugi nižim prosječnim cijenama itd.

STANJE U NEPREHRANISlično kao kod prehrane, i kod nepre-hrane 10 najvećih kategorija ostvaruje više od 50% ukupno zabilježenog prometa. Deterdženti za pranje rublja ostvaruju 0,6% nižu prodaju, a cijene su u prosjeku 8% više (no ovdje se radi većim dijelom o uvođenju novih, koncentriranijih vrsta deterdženata), oplemenjivači rublja bilježe pad iznad 10%, nižu prodaju imaju i šamponi, zubne paste, dezodoransi, no rast od 2% bilježi toaletni papir (uz prosječ-no 3% više cijene), kuhinjski ručnici 3% te sredstva za čišćenje 3% (uz prosječno niže cijene i značajniji ko-ličinski rast). I dok kod deterdženata trgovačke robne marke bilježe rast (vrijednosni i količinski, unatoč višim prosječnim cijenama), dotle kod toa-letnog papira sav rast dolazi od proi-zvođačkih marki (8%, uz veće cijene), popraćen padom prodaje trgovačkih marki (-11%, uz veće cijene). Još jedna zanimljivost – prosječna cijena trgo-vačkih marki toaletnog papira još lani bila je u prosjeku 10% niža od proi-zvođačkih, a sad je prosječna razlika svega 5%. Sredstva za čišćenje rast duguju isključivo trgovačkim robnim markama – one rastu više od 30% (i niže cijene), dok brendovi padaju 5% (uz više cijene). Kuhinjski ručnici – ovdje također trgovačke robne marke generiraju rast (+16%, a proizvođačke marke -10%). Od ostalih kategorija vrijedi istaknuti rast kategorije sred-stava za njegu kože tijela i ruku od 14%, koja dolazi i od proizvođačkih marki (+12%) i od trgovačkih (+22%), gdje su cijene brendiranih proizvoda početkom godine niže 4%, a trgo-vačkih veće 9%, no one su još uvijek prosječno više od 50% jeftinije. Tako-đer, papirnate maramice su u plusu 14%, a rastu pridonose i proizvođačke i trgovačke robne marke (s tim da su cijene podjednako veće kod jednih i drugih). Kategorija sredstava za njegu

usana bilježi rast od 19% - brendirani proizvodi rastu 22%, uz prosječno niže cijene (trgovačke robne marke ostva-ruju rast od 4%). A RAST DOLAZI OD?Konstantu zadnjih godina predstavlja rast trgovačkih marki – u prehrani ostvaruju 20%, a u neprehrani 21% vrijednosnog udjela. Što je posebno zanimljivo – brže im rastu vrijednosni

udjeli nego količinski jer u mnogim kategorijama mogu povećavati cijene bez da kompromitiraju rast, a zbog ra-zlike u odnosu na cijene brendiranih proizvoda. Druga je značajka – rast prodaje kroz promocije. U Hrvatskoj se na promocijama ostvari otprilike četvrtina ukupne prodaje (slično kao u Sloveniji), no to je još uvijek manje nego na nekim susjednim tržištima. Uz cjenovni rat kome smo već neko

vrijeme svjedoci, žalosnu gospodarsku situaciju, izbirljive i sve educiranije kupce te uvijek prisutnu konkurenciju proizvođača i trgovaca čini se da se taj postotak u Hrvatskoj može jedino povećavati. Još kad uzmete u obzir da svaka promocija u prosjeku kani-balizira trećinu vaše redovne prodaje te da dio ide trgovcu, zaključak je da treba provoditi “pametne” promocije, koje će privući i “nagraditi” kupca,

ali neće nagrizati profitabilnost. Ipak, tek se rijetki proizvođači od-lučuju investirati

u alate za analize isplativosti ili pra-vilnog cjenovnog pozicioniranja, a većim dijelom se takve odluke donose na osnovu internih informacija. Treća komponenta rasta mogu (smijem li reći – i moraju) biti inovacije. Pone-kad se radi o novom okusu, drugi put o novoj ambalaži ili tipu pakiranja, a nekad o posve novim proizvodi-ma. Inovacije su važna komponenta kategorija poput čokolada, ali mogu

Neprehrana je u prva dva mjeseca 2015. ostvarila pad vrijednosti od 1,5%


Nielsen je globalna informacijska i medijska kompanija s vodećim tržišnim položajem u marketingu i tržišnim informacijama, mjerenju televizijske gledanosti i ostalih medija, 'online' istraživanjima te istraživanjima mobilne industrije. Na tržištu je već 130 godina, u preko 100 zemalja svijeta, i najpozna-tija po osmišljavanju koncepta tržišnog udjela, što je osnovno mjerilo uspješ-nosti većine kompanija i danas.U Hrvatskoj ACNielsen stavlja naglasak na praćenje maloprodaje (podatke i usluge iz panela trgovine), no kli-

jentima nudi i druge alate za bolje poslovno odlučivanje, poput alata za upravljanje prostorom i upravljanje ka-tegorijama (Spaceman, Store Planner), modele za evaluaciju i planiranje cijena i promo-aktivnosti (Analytic Consul-ting), kao i cijelu paletu ad-hoc studija, dok AGB Nielsen nudi praćenje gleda-nosti medija i uspješnosti medijskog oglašavanja.

O Nielsenu:

Semafor kretanja vrijednosne prodaje 20 najvećih kategorija prehrane

(prosinac 2014. – ožujak 2015.)

1. Svježe meso -1%

2.Trajne i polutrajne

mesne prerađevine-2%

3. Pivo -1%

4. Mlijeko -7%

5. Sir -6%

6. Kava -2%

7. Čokoladne table 0%

8. Jogurt 0%

9. Vino 4%

10. Gazirani sokovi -5%

11. Keksi 4%

12. Voda 0%

13. Jaka alkoholna pića 13%

14.Konzervirano i

ukiseljeno povrće1%

15. Voćni sokovi -2%

16. Vrhnje -2%

17. Ulja 2%

18. Male čokolade (prutići) -2%

19. Maslac i margarin -2%

20. Bomboni 5%Izvor: Nielsenov panel trgovine

oživjeti i “dosadne” kategorije, kao što je nedavno bio slučaj s bujonima. No, znate li da jedva 10% novih proizvoda dočeka drugi rođendan, a manje od 1% ih se pokaže uspješnima?

EDUKACIJA I ANALITIKAUsporavanje ukupnog pada sektora robe široke potrošnje, značajan skok rasta potrošačkog optimizma te opo-ravak (koliko god simboličan) BDP-a, svakako su razlozi za umjeren opti-mizam. No, jednako kao i kod viroze s početka priče, mišljenja sam da “dva andola, čaj i limun” neće tek tako donijeti ozdravljenje, odnosno da ti pozitivni impulsi sami po sebi neće biti dovoljni za značajniji i ozbiljniji oporavak. Trebat će vremena da se potrošači odluče (tj. da uopće imaju što) više trošiti. Uz konstantan rast trgovačkih robnih marki, koje i dalje imaju više nego dovoljno prostora za rast (razlika u cijeni u odnosu na brendove te uz educirane kupce, koji traže promocije - sniženja, gratise...), sve će više u fokus dovoditi proved-bu “pametnih” promocija i ispravno cjenovno pozicioniranje. Uz sve to važno je naglasiti i valjano upravlja-nje policama. Moderne metodologije omogućavaju praćenje promocija u više od 1.000 objekata u razdoblju od dvije godine (više od 100.000 proma-tranja), koja pružaju precizan uvid u ponašanje proizvoda na promocijama (vlastitim i konkurentskim sniža-vanjima cijena). Uzimaju se u obzir

trgovački popusti (kroz kupone, kartice lojalnosti i slično), kojih ponekad potrošači

nisu niti svjesni. Sve to dodatno poja-čava složenost upravljanja cijenama i promocijama. Imperativ je modernih kompanija, proizvođača, ali i trgova-ca, ulagati u educiranje i analitičke

alate za praćenje promocija i strategiju razvoja cijena. Oni koji to provode, pričaju o uspjehu. I ostvaruju rast, krizi unatoč.

Semafor kretanja vrijednosne prodaje 10 najvećih

kategorija neprehrane (siječanj 2015. – veljača 2015.)

1.Deterdženti za pranje

rublja-1%

2. Toaletni papir 2%

3. Dječje pelene -5%

4.Higijenski ulošci

i tamponi-1%

5. Sredstva za čišćenje 3%

6.Kuhinjski papirnati

ručnici3%

7. Paste za zube -7%

8. Dezodoransi -6%

9. Šamponi za kosu -5%

10. Olemenjivači rublja -10%Izvor: Nielsenov panel trgovine

Kod vodećih 10 kategorija prehrane jedino vino i jogurti imaju vrijednosni rast

gaziranih sokovacjenovni rez kod23%


Intervju

Kroz sve ove godine poslova-nja jedna od naših najvećih prednosti je redovno plaća-nje obveza zbog čega slovimo kao jedan od najurednijih

platiša na tržištu, ističe Kranjčić.

S poslovanjem ste započeli 1994. go-dine. Možete li se ukratko osvrnuti na protekla dva desetljeća vašega poslo-vanja te nam približiti koje su glavne djelatnosti tvrtke? Da, KTC d.d. djeluje na hrvatskom tržištu već više od 20 godina, a 2014. je protekla u obilježavanju te obljet-nice. Od samih početaka pa sve do danas osnovna ideja bila je zadovoljiti potrošača, maksimalno podržati do-maću proizvodnju i brinuti se o za-poslenicima kao članovima obitelji. A njih danas imamo 1.100. Kako bismo sve to ostvarili u praksi, trudimo se u

svakom trenutku imati cjenovno kon-kurentnu robu provjerene kvalitete, osigurati kontinuitet, pratiti novitete i trendove na tržištu, proizvođačima i dobavljačima osigurati mjesto na poli-ci i dakako redovito plaćati svoje ob-veze, što je kroz sve ove godine jedna od naših najvećih prednosti jer slovi-

mo kao jedan od najurednijih platiša na tržištu. I na kraju, ali sigurno ne najmanje bitno, želim istaknuti brigu o zaposlenicima. U 20 godina poslo-vanja kod svih zaposlenika kontinu-irano razvijamo osjećaj pripadnosti dajući im do znanja koliko su bitni za kompaniju. Smatramo da jedino za-dovoljan zaposlenik može svoju pozi-tivnu energiju prenijeti na potrošače i navesti ih da se vrate i ponove kupnju. Za svoj rad zaposlenici su kroz osobni dohodak motivirani pri čemu su nji-hova primanja svih ovih godina bila isplaćena do 15. u mjesecu, nikada ni dana kasnije, a prosječna neto plaća u 2014. iznosila je 4.908 kn. Fluktuacija naših zaposlenika je minimalna, a naj-veće zadovoljstvo pruža činjenica što danas zapošljavamo i njihovu djecu.

Koliko dućana danas imate, u kojim sve županijama poslujete te kako su struk-turirani formati prodavaonica odnosno koju sve dodatnu ponudu ovi objekti nude svojim kupcima?Od samih početaka osnovna djelat-nost bila je trgovina i ugostiteljstvo. Kroz godine poslovanje smo proširili na benzinske postaje, poljoprivredne ljekarne i vlastitu plasteničku proi-zvodnju povrća. Cilj je bio omogućiti potrošaču, koji je ograničen raspolo-živim vremenom, da na istom mjestu zadovolji što je moguće više svojih po-treba. Danas smo prisutni u deset žu-panija. Imamo dva trgovačka centra,

20 supermarketa, tri hipermarketa, pet manjih trgovina specijaliziranih ponuda, sedam benzinskih postaja, 17 restorana i tri caffe bara. Uz to, u portfelju se nalazi i 19 poljoprivred-nih ljekarni, a njih čak sedam otvorili smo u prvom kvartalu ove godine. Na

jadranskoj obali, u Baškoj Vodi i Ma-karskoj, imamo tri hotela. U sastavu križevačkog trgovačkog centra tako-đer je jedan hotel, a manje smještajne kapacitete imamo još u Virovitici i u Sokolovcu u sastavu lovišta Polum koje je u višegodišnjem zakupu tvrtke.

Krajem prošle godine ušli ste i na trži-šte Grada Zagreba otvorenjem hiper-marketa u Sesvetama i supermarketa u Velikoj Gorici. Kako ste zasad zadovolj-ni poslovanjem ovoga objekta te kakva su vam očekivanja i daljnji planovi na zahtjevnom zagrebačkom tržištu?Da, koncem prošle godine proširili smo poslovanje uzimanjem Mercato-rovih objekata u najam i to u Sesveta-ma, Karlovcu i Velikoj Gorici. Budući da je za nas ovo iskorak na nova područja, čime smo izašli iz okvira regionalnog lanca kakvim su nas do

USMJERENOST na zaposlenike i potrošače

Kod svih zaposlenika kontinuirano razvijamo osjećaj pripadnosti dajući im do znanja koliko su bitni za kompaniju jer smatramo da jedino zadovoljan djelatnik

može svoju pozitivnu energiju prenijeti na potrošače i navesti ih da se vrate i ponove kupnju, navodi Daliborka Kranjčić, članica Upravnog odbora i glavna

izvršna direktorica tvrtke KTC d.d.

“U prošloj godini KTC je povećao prihode za 6% na 1,16 milijardi kuna”

“KTC je prvi na tržištu imao trgovačku marku, ali je odustao od tog koncepta”


1.100 zaposlenikabroj tvrtke KTC d.d.

sada percipirali na tržištu, svjesni smo da ćemo morati uložiti dodatni napor prvenstveno na području mar-ketinga kako bi nas potrošači prepo-znali, došli u naš prostor i uvjerivši se u kvalitetu postali vjerni potrošači. Sigurni smo u to da imamo kvalitetu i cijenu te ne sumnjamo u naš uspjeh. Prihod i broj potrošača raste iz mje-seca u mjesec i pokazuje nam da smo na dobrom putu. Osim navedenih prodajnih objekata, u travnju ove go-dine otvorili smo supermarket u cen-tru Čakovca, također uzevši prostor u najam. Što se tiče daljnjih planova, ništa nije isključeno.

Nedavno objavljeni podaci poslovanja za 2014. pokazuju da je iza KTC-a vrlo uspješna godina te da ste na pragu liste od 10 najvećih maloprodajnih tvrtki u Hrvatskoj. Koliko su vam iznosili pri-hodi i dobit u 2014. godini te kako ste zadovoljni ostvarenim rezultatima?U prošloj godini ostvarili smo prihod

od 1,16 milijardi kuna što je za šest posto više u odnosu na 2013. godinu. Bruto dobit pritom je ostvarena u

visini od 32 milijuna kuna ili za 27 posto više nego u prethodnoj godini. S obzirom na tržišne uvjete, okruže-nje, konkurenciju i opću gospodarsku situaciju, s rezultatom smo više nego

zadovoljni naro-čito kada smo i u prvom kvartalu ove godine uspjeli zadržati trend ra-sta prihoda od 14 posto i pritom uz ulaganja zadržali i planiranu dobit.

Možete li nam reći nešto više o svom asortimanu? Koliki je udio domaće, a koliki uvozne robe, te na koji način or-ganizirate proizvod-nju vlastite trgovač-ke marke?Jedan od naših naj-jačih aduta u po-slovanju oduvijek je bila širina asorti-mana s naglaskom na domaću proi-zvodnju. Svi naši domaći proizvođači vrlo često su sve nove proizvode ulistavali upravo na police KTC-a među prvima na tržištu. Tu smo im bili maksimalna podrška. Naravno da smo uz artikle

domaćih proizvođača u ponudi imali i sve svjetske brendove bez kojih se ne može biti konkurentan. Što se tiče vlastite trgovačke marke, KTC je prvi trgovački lanac koji je imao vlastitu marku te jedini koji je taj segment razvio još na samom početku poslovanja, ali je i vrlo brzo

odustao od tog koncepta. Nikada nismo bili pobornici stavljanja na policu robe upitne kvalitete pod svaku cijenu, a kod trgovačke marke teško je definirati granicu kod koje kvaliteta dolazi u pitanje zbog cijene. I danas stojimo kod stava da nismo pogriješili u toj odluci. Naši potrošači znaju koji asortiman i koja se kvaliteta robe nudi na našim policama i nikada to nismo osjetili kao naš nedostatak, već baš naprotiv - kao prednost.

S obzirom na to da je u vrijeme krize vjernost kupaca tim više dobila na važnosti, na koji način je organiziran vaš loyalty program KTC klub vjernosti, koliko ima članova te koje pogodnosti nudi kupcima?S projektom KTC kuba vjernosti za-počeli smo 2012. godine. Motiv nam je bio nagraditi visoku lojalnost naših potrošača. Danas klub broji blizu 140 tisuća članova i iz dana u dan raste. U ove gotovo četiri godine uspjeli smo postići ono najvažnije - komunikaciju s kupcima. Dnevno nam se javljaju zadovoljni potrošači vezano za ko-rištenje brojnih pogodnosti koje im pripremamo. Tako su svaki mjesec u ponudi nove mogućnosti korištenja sakupljenih bodova - od raznih po-klona (majice, kape, kišobrani) pa do posebnih pogodnosti kupnje uz velike popuste i od 50 posto na pojedinim proizvodima. To su pogodnosti koje mogu koristiti samo članovi KTC kluba vjernosti koji s nestrpljenjem očekuju svaku novu ponudu. I naši dobavljači prepoznali su značaj ovog projekta tako da su njihovi proizvodi

i cijene uvijek vrlo atraktivni. Bodovi se mogu sakupljati u svim super/hi-permarketima, trgovačkim centrima, specijaliziranim prodavaonicama, benzinskim postajama i ugostiteljskim objektima. Jedna od najvećih pred-nosti našeg kluba vjernosti je što se bodovi ne brišu, odnosno, kako mi to volimo interno komentirati, “nemaju rok trajanja”. Lojalnost gradimo tradi-cionalno i putem organiziranja raznih

“Ove godine planiramo proizvesti 200 tona rajčice i oko 150 tona ostalih kultura”

Daliborka KranjčićKTC d.d.

“Tijekom 2015. godine nastavljamo sa širenjem poslovanja u svim segmentima”


Intervjunagradnih igara. Tako smo prošle godine nagradili naše kupce s nagrad-nom igrom u kojoj je fond nagrada bio vrijedan čak milijun kuna. I dalje nastavljamo u tom pravcu.

Lani ste otvorili još jedan plastenički kompleks u Virovitici vrijedan 4,5 miliju-na kuna. Kako ste se odlučili na taj korak, kolika vam je ukupna godišnja proizvod-nja te koje sve poljoprivredne kulture proizvodite pod okriljem vlastite tvrtke? Uz trgovinu i ugostiteljstvo te širenje djelatnosti na benzinske postaje i po-ljoljekarne, naročito smo ponosni na pokretanje vlastite plasteničke proi-zvodnje. Sama ideja je produkt velike ljubavi vlasnika KTC-a Ivana Katavića prema poljoprivredi i želja da se potro-šaču ponudi svježa roba visoke kvalite-te te poznatog i provjerenog porijekla. Prvi plastenik izgrađen je u Križevci-ma gdje je razvijena proizvodnja na tlu, a drugi u Virovitici s hidropon-

skim uzgojem. Danas većinu proizvod-nje predstavlja uzgoj rajčice, ali ima tu i ostalih kultura kao što su krastavci, paprika i salata. Ove godine planiramo proizvesti 200 tona rajčice i oko 150 tona ostalih kultura. Sve tako uzgojeno povrće plasiramo kroz vlastitu mrežu te su ovi proizvodi izuzetno dobro pri-hvaćeni od strane naših potrošača koji u mnoštvu ponude robe raznih izvora pozdravljaju domaći uzgoj i proizvod-nju. S razvojem vlastite proizvodnje nastavljamo i dalje pa je tako trenutno u pripremi projekt s kojim se planira-mo natjecati za sredstva iz europskih fondova. Uz vlastitu poljoprivrednu proizvodnju tvrtka od samih početaka poslovanja njeguje i kooperativni od-nos sa selom. Tako smo u 2014. godini u kooperativnoj proizvodnji ugovorili i realizirali proizvodnju oko 3.000 tona raznih kultura voća i povrća s više od 200 kooperanata.

U periodu od 2006. do 2008. godine u Republici Srbiji otvorili ste pet trgo-vačkih centara koji se sastoje od super-marketa, velikog restorana i benzinske

postaje. Kako se od tada razvilo poslo-vanje na ovom susjednom tržištu?Jedan od osnovnih motiva izlaska na tržište Srbije 2006. godine bio je plasman roba hrvatskih proizvođa-ča. Otvorili smo u kratkom roku pet moderno opremljenih supermarketa u sklopu kojih je poslovao i restoran, benzinska postaja i autopraonica - sve na području Vojvodine. Do trenutka globalne svjetske krize 2009. godi-

ne rezultati su bili zadovoljavajući. Drastičnim padom kupovne moći i općenito padom tržišta maloproda-je prihodi koje smo ostvarivali nisu omogućavali pozitivan rezultat. Tako je 2013. godine vlasnik donio odluku o povlačenju kako se tamošnje po-slovanje ne bi negativno odrazilo na poslovni rezultat na domaćem tržištu.

Danas se potvrđuje kako je ta odluka bila ispravna. Tržište Vojvodine, a posebno ostalih područja Republike Srbije, nije stabilno niti danas. Nakon zatvaranja tih objekata sve naše resur-se i snagu fokusirali smo na razvoj na domaćem tržištu.

Kakvi su vam planovi za budućnost? Planirate li daljnje širenje poslovanja, povećanje broja prodavaonica i druge investicije?Tijekom 2015. godine nastavljamo sa širenjem poslovanja u svim segmen-tima. Upravo je pri kraju ishođenje dokumentacije za benzinske postaje u sastavu naših robnih centara u Požegi i Zaboku. Imamo prostor u Daruvaru predviđen za supermarket, razmišljamo o proširenju super-marketa u Đurđevcu na postojećem objektu, a interesantno nam je i Gru-bišno polje gdje lokalna samouprava želi upravo nas. Jednom riječju - ne stajemo - već po uhodanom modelu s provjerenim kadrom i lojalnim po-trošačima nastavljamo dalje unapre-đivati naše poslovanje.

“Prosječna neto plaća zaposlenika KTC-a u 2014. godini je iznosila 4.908 kn”

“Bruto dobit tvr tke lani je iznosila 32 milijuna kuna i bila je veća za 27 posto u odnosu na godinu ranije”


Voditelji nabaveDirektori prodaje

Product manageri

TrgovciVoditelji razvoja

KonzultantiEvent manageri

ProizvođačiGospodarske komore

KomercijalistiIT manageri Distributeri

Trade marketing manageriAsistenti marketinga

Članovi uprave

PR agencije

Članovi nadzornog odbora

Marketinške agencije

HR manageri

Potrošači

Brand manageri Voditelji logistike

Voditelji transporta

Business development manageri

Istraživačke agencije

Direktori financija

Voditelji programa

Vlasnici trgovina

Voditelji kategorije

Planeri opskrbe

Shop manageri

Account manageri

Poslovođe

Rukovoditelji izvoza

PR manageri

Savjetnici

Voditelji odnosa s kupcima

Area manageri

Izvršni direktori

Media planeri

Voditelji merchandisinga

UvozniciProject manageri

Country manageri

Media direktori

Zastupnici

Trgovačke udruge

Promotori

Kreativni direktori

Regionalni voditelji

BTL agencijeVoditelji ključnih kupaca

Analitičari

8.080tiskanih primjeraka

99,55%efi kasnost dosega

60.000posjetitelja mjesečno

Magazin i portal

www.jatrgovac.hr

Najtiražniji poslovni mjesečnik u zemlji

Najefikasniji tiskani medij s dostavom na ruke i ime bez remitende

Najposjećeniji portal o maloprodaji robom široke potrošnje


Sektorska analiza – trgovina na malo

U 2014. godini na međugodišnjoj ra-zini realni promet u trgovini na malo

kumulativno je povećan za 0,4%. Tome nije pridonio rast prometa, već pad cijena (nominalni promet smanjen je za 0,4% a cijene za 0,8%), što je rezultiralo poveća-njem realnog prometa. U 2015. godini pojavile su se naznake oporavka trgovine na malo pa je tako u siječnju zabilježen rast nominalnog prometa za 0,5%, dok je

pad cijena iznosio 2,2%, što je utjecalo na rast realnog prometa od ukupno 2,7%. Kretanje desezoniranog prometa također upućuje na blagi oporavak trgovine na malo jer je promet povećan za 3% u odnosu na siječanj 2014. godine.

PRESJEK KRETANJAU 2014. godini u trgovini na malo zabilježena su po-

zitivna kretanja broja ma-loprodavača čiji je ukupan broj povećan za 4,6%, a taj je rast nastao uslijed povećanja broja pravnih osoba za 8,1%. Usprkos tome, udio trgovine u gospodarstvu u pogledu broja poduzeća smanjen je za 0,5%. Obrtnička trgovi-na i dalje bilježi negativna kretanja pa je tako lani broj obrtnika u trgovini smanjen za 5,8% na međugodišnjoj razini, dok je u usporedbi sa stanjem iz 2009. godine bilo 4.099 manje trgovaca obrt-

nika što je pad od 26,7%. To znači da je svaki četvrti trgovački obrt stavio ključ u bravu u zadnjih pet godina. Mali trgovci obrtnici gube tržišnu utakmicu s velikim trgovačkim lancima zbog

nekonkurentnih nabavnih i prodajnih cijena i ograniče-nog asortimana proizvoda i usluga. Rezultat toga su pad prihoda, gubici u poslovanju i zatvaranje obrtničkih rad-nji. Negativan trend po pi-

tanju broja zaposlenih u trgovini nastavljen je i u 2015. godini. Na-

ime, u siječnju ove u odnosu na siječanj 2014. godine, broj zaposlenih u trgovini sma-njen je za 2,8%, a u trgovini na malo za 1,8%. Pad zapo-slenosti u trgovini intenzi-vira se od početka krize jer je u razdoblju od 2009. do 2014. godine u trgovini izgu-bljeno 27.501 radno mjesto, a u trgovini na malo 9.734 radna mjesta. To je utjecalo i na smanjenje udjela trgo-

Oporavak gospodarstva i trgovine na malo u EU pozitivan je signal za Hrvatsku

Blago povećanje prometa u trgovini na malo, rast broja maloprodavača i njihovih ukupnih prihoda pozitivno

doprinosi novom zapošljavanju pa 2015. godina napokon donosi stidljive naznake

oporavka trgovine na malo

Naznake oporavka MALOPRODAJE


iznos ulaganja u trgovinu u zadnjih 15 godina3,9 milijardi eura

vine u ukupnoj zaposlenosti u gospodarstvu za 5,7%, a u trgovini na malo za 1,3%. Nadalje, posljedica krize su i niske plaće u trgovini. U 2014. bruto plaće u trgovini na malo bile su za 27,7% niže u odnosu na gospodar-stvo i za 16,8% niže u odno-su na trgovinu. Te su razlike povećane u 2014. u odnosu na 2009. godinu, kada su iznosile 26,3%, odnosno

12,8%. Niske plaće u trgovini na malo nisu motivirajuće ni za povećanje proizvodnosti rada ni za privlačenje nove radne snage.

INVESTICIJSKA SLIKAOd 2008. godine smanjuju se ostvarene bruto investi-cije u dugotrajnu imovinu u trgovini na malo. U 2013. te su investicije bile niže za 20,9% u odnosu na 2012.

i za 53,3% niže u odnosu na 2008. godinu. Smanjen je obujam investicija i maloprodavači investiraju uglavnom u održavanje postojećih objekata, dok manje ima ulaganja u iz-gradnju novih maloprodaj-nih prodavaonica i prateće infrastrukture. Uz to, us-porena je i izgradnja novih trgovačkih centara. Po me-tru kvadratnom prodajne površine trgovačkih centara na 1.000 stanovnika u 2014.

godini Hrvatska je bila ne-što ispod prosjeka zemalja EU-27 (250 m2), na 14. mjestu, ispred Francuske, Velike Britanije i Njemačke koje imaju veću kupovnu moć od Hrvatske. Glavne prepreke investicijama jesu slaba potražnja stanovništva i visoka cijena kapitala. I na regionalnoj razini Hrvatska je manje zanimljiva stranim ulagačima. Nakon 2008. godine smanjena je razina izravnih ulaganja (obveza) u trgovini. Dok je u trgovini na veliko prisutan trend de-zinvestiranja, u trgovini na malo smanjen je udio stra-nih investicija. U razdoblju od 2000. do 2014. godine iznos izravnih ulaganja (ob-veza) iznosio je ukupno 3,9 milijardi eura u trgovini, a ukupno 25,9 milijardi eura u gospodarstvu. U 2012. go-dini udio trgovine u gospo-darstvu je iznosio 11,8%, u 2013. godini 6,6%, a u 2014. godini 5,6%. S druge strane, trgovina je važna djelatnost za hrvatske investicije u inozemstvu. U razdoblju od 2000. do 2014. godine izravna ulaganja (sredstva) iznosila su 25,5% ukupnih investicija u gospodarstvu. I obujam tih investicija sma-

njen je u razdoblju krize. U 2014. godini iznosio je 3,4% ukupnih investicija, uspr-kos povećanju investicija u toj godini u inozemstvu. U 2014. godini koncern Agrokor je zaključio proces kupnje većinskog udjela Po-slovnog sustava Mercator i postao njegovim većinskim vlasnikom. Očekuje se da će se povezivanjem Agrokora i Mercatora ostvariti viša ra-zina zaposlenosti, otvorit će se i velike mogućnosti za još

kvalitetniju regionalnu dobavljač-ku struk-turu te postoje pri-like za rast

prehrambene industrije. Integracija bi mogla svim proizvođačima u regiji omogućiti daljnje povećanje volumena prodaje i otvara-nje novih tržišta.

OPASNOST OD DEFLACIJESmanjenje BDP-a, visoka nezaposlenost, niske plaće, zaduženost stanovništva i potrošački pesimizam utjecali su na pad potrošnje kućanstava i time na pad nominalnog prometa u trgovini na malo. Pojačani turizam donekle je ublažio negativne trendove. U 2014. godini smanjene su potro-šačke cijene za 0,2% i proi-zvođačke cijene za 3,4%, što Hrvatsku vodi u deflaciju – situaciju u kojoj se smanjuju cijene i kao posljedica toga raste realni promet. Pojava deflacije (pada cijena) uzro-kovana slabom potražnjom i niskim cijenama na svjet-skom tržištu može otežati izlazak domaćeg gospo-darstva i trgovine na malo iz recesije. Deflacija može loše utjecati i na državni proračun jer se zbog nižih cijena smanjuju prihodi od PDV-a. Međutim, pad cijena u određenim slučajevima ne mora nužno biti loša pojava

Naznake oporavka MALOPRODAJE

Deset vodećih trgovaca lani je ostvarilo gubitak u poslovanju od 86 milijuna kuna


Sektorska analiza – trgovina na malojer može pozitivno utjecati na potrošnju kućanstava te na rast realnog dohotka stanovništva. U 2014. u od-nosu na prethodnu godinu najveći je pad cijena zabi-lježen kod povrća (6,4%), odjeće (5,2%), voća (4,7%) i prometnih sredstava (4,4%). Cijene informatičke opreme smanjene su za 3,5%, a pre-hrane za 2,3%. Međutim, ne dođe li do količinskog rasta potražnje, uslijed deflacije, poduzećima se smanjuju prihodi, što može dovesti do smanjenja proizvodnje, investicija, do otežane otpla-te dugova i dodatnog rasta nezaposlenosti. Zbog niske kupovne moći i potrošačkog pesimizma uzrokovanog neizvjesnošću, potrošači manje troše, kupuju neop-hodne namirnice i smanjuju potražnju za luksuznim proizvodima, prate akcije maloprodavača i cjenovno su osjetljivi.

EU I HRVATSKAU 2014. godini europsko gospodarstvo (EU-28) bi-lježi blagi oporavak i rast realnog BDP-a za 1,3%, uz inflaciju od 0,6% i rast po-trošnje kućanstava za 1,3%. Oporavak europskog gospo-darstva pozitivno se odrazio i na trgovinu na malo pa je tako lani u EU-28 realni promet u trgovini na malo (G47) porastao za 1,9% u odnosu na godinu ranije. Oporavak gospodarstva i trgovine na malo u EU pozi-

tivan je signal za Hrvatsku. Slično kretanjima u EU, i u Hrvatskoj je u posljednjim godinama izražen trend okrupnjavanja trgovine na malo. Hrvatska spada

u grupu zemalja koje su u razdoblju od 2009. do 2012. godine znatno povećale broj zaposlenih po poduzeću (za 20,9%). Po broju zaposlenih po poduzeću Hrvatska je u 2012. godini bila iznad prosjeka EU-28 (5,12), ali po strukturi trgovine na malo još uvijek je bliža me-diteranskim zemljama EU koje imaju maloprodajnu strukturu s većim brojem malih maloprodavača. S jedne strane okrupnjena maloprodaja je konkurentna

jer malopro-davači zbog svoje veličine mogu ostvari-ti ekonomije obujma, do-biti od proi-

zvođača popuste u nabavi i ponuditi potrošačima niže maloprodajne cijene. Među-tim, s druge strane, rast kon-centracije tržišnog udjela kod vodećih maloprodavača

može imati negativne učinke na potrošače, u smislu ogra-ničavanja izbora prodavao-nica, sužavanja asortimana proizvoda i usluga, posebno u situaciji kada dominantan maloprodavač istisne svoju konkurenciju s tržišta. Istoč-noeuropske i mediteranske zemlje imaju niži promet po poduzeću u odnosu na sje-vernoeuropske zemlje EU. U 2012. godini Hrvatska je imala 10,5% niži promet po poduzeću od prosjeka ze-malja EU-28. Isto tako, Hr-vatska je imala za 61,3% niži BDP po stanovniku (izražen u tržišnim cijenama) i 40,6% niži promet po stanovniku. Pored toga, hrvatska trgovi-na na malo ima nisku pro-izvodnost rada (promet po zaposlenom), koja je 48,5% niža od prosjeka EU-a. Dok je u razdoblju od 2009. do 2012. godine proizvod-nost rada u EU povećana, u Hrvatskoj je smanjena. Niska proizvodnost rada u hrvatskoj trgovini na malo posljedica je slabe potra-žnje i niskih plaća koje nisu motivirajuće za radnike. U hrvatskoj trgovini na malo prosječne plaće zaposlenih niže su za 49% od prosjeka

Prosječno razdoblje plaćanja obveza prema dobavljačima lani je iznosilo 58,9 dana

Prosječne vrijednosti odabranih pokazatelja poslovanja vodećih deset trgovačkih društava u djelatnosti trgovine na malo, 2010. – 2014.

Pokazatelj poslovanja 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.Indeks

2014./2013.

Poslovni prihodi (milijuna kuna) 31.413 33.257 34.367 35.145 35.255 100,31

Poslovni rashodi (milijuna kuna) 30.775 32.512 34.116 34.557 34.635 100,23

Dobit nakon oporezivanja (milijuna kuna) 157 99 -352 -88 -86 102,27

Dugotrajna imovina (milijuna kuna) 15.926 16.542 19.510 19.413 21.499 110,75

Broj zaposlenih 29.422 29.740 31.095 31.547 31.593 100,15

Profitabilnost prodaje (%) 0,50 0,30 -1,02 -0,25 -0,24 104,00

Profitabilnost imovine (%) 0,70 0,41 -1,39 -0,33 -0,30 109,09

Proizvodnost rada(milijuna kuna) 1,068 1,118 1,105 1,114 1,116 100,18

Koeficijent tekuće likvidnosti 0,61 0,66 0,44 0,51 0,45 88,24

Koeficijent ukupne zaduženosti 0,640 0,651 0,676 0,696 0,703 101,01

Prosječno razdoblje plaćanja obveza prema dobavljačima

(u danima)62,82 57,56 64,61 64,29 58,85 91,54

Financijski rashodi (milijuna kuna) 660 768 752 714 685 95,94

Napomene: Obuhvat je djelatnost G47, bez djelatnosti G47.3: Trgovina na malo motornim gorivima i mazivima u specijaliziranim prodavaonicama. U skupini vodećih su Konzum, Tisak, Plodine, Lidl Hrvatska, Mercator-H, Kaufland Hrvatska, Spar Hrvatska, Tommy,

dm-drogerie markt i Billa; Izvor: Poslovna Hrvatska


EU. Zemlje koje imaju u prosjeku veće plaće ostvaru-ju i veću proizvodnost rada (koeficijent korelacije iznosi 0,6). Podaci pokazuju da se s rastom prometa u trgovini na malo maloprodavačima

otvara mogućnost da ispla-ćuju veće plaće, a veće plaće pridonose rastu proizvodno-sti rada. Bruto marža (izra-žena kao prihodi od prodaje umanjeni za trošak prodane robe) važan je pokazatelj

uspješnosti u trgovini na malo jer pokazuje koliko dobiti maloprodavač ostva-ruje iz prodaje oduzmu li se troškovi poslovanja i trošak nabave. Dok je u EU-28 iznos bruto marže po zapo-slenom porastao za 9,7% u razdoblju od 2009. do 2012. godine, u Hrvatskoj je on smanjen za 28%. Bruto mar-ža po zaposlenom u hrvat-skoj trgovini na malo niža je za 57,5% od prosjeka EU-a. I u relativnom iznosu udio marže u prihodima u Hrvat-

skoj je nizak. U 2012. godini udio marže u prihodima od prodaje maloprodavača iznosio je 19,9% u Hrvat-skoj, a u EU-u 27,9%. Sma-njenje marži u trgovini na malo u Hrvatskoj posljedica

je prilagodbe nižoj potražnji stanovništva. Smanjene su maloprodajne cijene kako bi se potaknula potražnja i privukli cjenovno osjetljivi kupci, što je uz postojeće nabavne cijene utjecalo na smanjenje marži koje za hr-vatske maloprodavače znače nižu profitabilnost i manje mogućnosti za investiranje stvarajući time pritisak na smanjenje troškova poslova-nja, plaća i broja zaposlenih.Hrvatska je jedna od ze-malja EU-a koja je ostva-

rila znatan pad dobiti u maloprodaji (čak 27,3% u razdoblju od 2009. do 2012. godine). U

istom razdoblju bruto dobit u EU-u smanjena je za 6,8%. Smanjenje dobiti u malo-prodaji u EU-u posljedica je većeg rasta troškova nabave (12,9%) i troškova osoblja (9,2%) u odnosu na rast prihoda od prodaje (10,4%). Zemlje koje posluju s višim bruto maržama imaju i veći promet, dobit po poduzeću, dodanu vrijednost i iznos plaća pri čemu koeficijent korelacije po sva četiri para-metra iznosi 0,9.

NAJVEĆA TRGOVAČKA DRUŠTVAU 2014. godini nastavljen je pozitivan trend vodećih deset maloprodavača koji su ostvarili rast poslovnih prihoda za 0,3% u odnosu na 2013. godinu. Konzum je vodeći hrvatski maloproda-vač s ostvarenim prihodom od 13,4 milijarde kuna. Rast prodaje vodeći trgovački lanci ostvaruju konkuren-tnim cijenama, širokim asortimanom proizvoda i usluga te programima lojalnosti koji su osmi-šljeni kako bi se povećala vjernost kupaca i prikupili podaci o potrošačima. Vo-deći maloprodavači i dalje nastavljaju s investicijama

Niske plaće nisu motivirajuće za povećanje proizvodnosti rada u trgovini

Kretanje odabranih makroekonomskih pokazatelja

Makroekonomski pokazatelj 2011. 2012. 2013. 2014. 2015./I.

Bruto domaći proizvod, realni (%) 0,0 -2,0 -0,9 -0,4 -

Potrošnja kućanstva, realna (%) 0,2 -3,0 -1,3 -0,7 -

Državna potrošnja, realna (%) -0,6 -0,8 0,5 -1,9 -

Bruto investicije, realne (%) -6,4 -4,6 -1,0 -4,0 -

Uvoz roba i usluga (%) 1,3 -2,1 3,2 3,0 -

Izvoz roba i usluga (%) 2,0 0,4 3,0 6,3 -

Industrijska proizvodnja, fizički obujam (%) -1,2 -5,5 -1,8 1,2

Potrošačke cijene ukupno (%) 2,3 3,4 2,2 -0,2 -0,9

Proizvođačke cijene, domaće tržište (%) 5,8 6,9 -2,6 -3,4 -5,6

Prosječna bruto plaća, ukupno (u kunama) 7.796 7.875 7.939 7.953 7.977

Prosječna bruto plaća, trgovina na malo (u kunama) 5.645 5.656 5.671 5.751 5.759

Stopa registrirane nezaposlenosti (%) 18,7 21,2 20,2 19,7 20,3

Noćenje turista (%) 6,5 -0,3 10,7 9,8 16,2

Dolasci turista (%) 5,2 -1,8 11,2 14,2 15,4

Tečaj kune u odnosu na euro (prosjek razdoblja) 7,4 7,5 7,5 7,6 7,7

Trgovina na malo - kumulativ, realni promet (%) 1,0 -4,2 -0,6 0,4 2,7*

Napomena: * mjesečna promjena; Izvor: Državni zavod za statistiku i Hrvatska narodna banka

4.099 broj zatvorenih od 2009.trgovačkih obrta


Sektorska analiza – trgovina na malou dugotrajnu imovinu (rast od 11% u 2014. u odnosu na 2013. godinu), imaju pro-davaonice na atraktivnim lokacijama te nude privatne robne marke relativno viso-ke kvalitete i pristupačnih cijena. Ovih je deset tvrtki povećalo i broj zaposlenih za 0,2%, a rast poslovnih prihoda je bio veći od rasta zaposlenosti pa je stoga povećana i proizvodnost rada za 0,2%. Vodeći malo-prodavači su lani ostvarili gubitak u poslovanju (-86 milijuna kuna), iako su ti gubici manji nego godinu prije. Smanjenje profitabil-nosti posljedica je smanjenja bruto marži i rasta troškova

poslovanja. Među vodećim maloprodavačima Lidl Hr-vatska i dm-drogerie markt ostvaruju najveću profitabil-nost prodaje (3,3% i 3,2%). Financijski podaci pokazuju da vodeća poduzeća i dalje imaju problem s održava-njem likvidnosti. U 2014. godini koeficijent ukupne zaduženosti iznosio je 0,7 a koeficijent tekuće likvidnosti 0,5, što ukazuje na njihovu nelikvidnost. Vodeći malo-prodavači imaju značajno manje kratkoročne imovine nego što su im kratkoročne obveze koje dolaze na napla-tu i nemaju dovoljno sred-stava za podmirivanje krat-koročnih obveza. Koeficijen-ti zaduženosti i likvidnosti ukazuju na to da je financij-ski rizik povezan s vodećim maloprodavačima još uvijek veći, iako su maloprodavači smanjili financijske rashode za 4,1%. Maloprodavači pro-blem likvidnosti djelomično rješavaju kratkoročnim fi-nanciranjem od dobavljača: kupuju robu od dobavljača

na kredit i nastoje smanjiti potrebe za kratkoročnim financiranjem iz drugih izvora. Prosječno razdoblje plaćanja obveza prema do-bavljačima raslo je u 2012., dok se neznatno smanjilo u 2013. i 2014. godini te iznosi 58,9 dana.

BUDUĆA OČEKIVANJAU 2015. godini u Hrvatskoj se ne očekuju značajnije promjene u gospodarskoj aktivnosti i kretanju domaće potražnje. Prema projekci-jama Ekonomskog instituta, Zagreb, u 2015. godini oče-kuje se stopa rasta BDP-a od 0,2%, nulta stopa rasta potrošnje kućanstava, blagi

rast potro-šačkih cijena od 0,1%, ali i stopa ne-zaposlenosti od 19%. U takvom okru-

ženju možemo očekivati da će realni promet u trgovini na malo blago rasti. U 2016. godini očekuje se blagi opo-ravak gospodarstva i potroš-nje pa se prema tome može očekivati i veći rast prometa u trgovini na malo. Među-tim, u 2016. godini, uslijed općenito slabe gospodarske aktivnosti, ne očekuje se značajniji rast zaposlenosti, dok će se stopa registrirane nezaposlenosti blago sma-njiti s 19% na 18,5%. To se može objasniti jačanjem sive ekonomije, emigracije ili jednostavno statistič-

kom pogreškom. Očekuje se također da će prosječne bruto plaće i dalje stagnirati. Potrošačke cijene trebale bi bilježiti vrlo blag rast od 0,1%, ali ove promjene ovise prije svega o kretanju cijena nafte na svjetskom tržištu. Ukoliko se nastavi, deflacija bi mogla usporiti gospodarski rast, potaknuti deflacijsku spiralu, utjecati na rast nezaposlenosti i neefikasnosti monetarne politike. Kada se smanjuju cijene, smanjuju se prihodi i profit. Kako bi pak smanjila troškove poslovanja, podu-zeća mogu smanjiti plaće i/ili broj zaposlenih, no real-nije je očekivati da će sma-

njiti broj zaposlenih. Osim toga, neizvjesnost na tržištu rada i negativni gospodarski trendovi i dalje pojačavaju potrošački pesimizam. Po-sljedica toga je sustezanje građana od potrošnje i kup-nje elastičnijih kategorija proizvoda i trajnih dobara. To može negativno utjecati na potrošnju i promet u trgovini na malo.S druge strane, uslijed de-flacije, radnicima koji su zadržali svoja radna mjesta rastu realne plaće. Smanjuju se i cijene nekim proizvo-dima pa oni postaju jeftiniji za kućanstva. Osim toga, mjere Vlade usmjerene ka smanjenju poreznog optere-

Očekivana kretanja u makroekonomskom okruženju u Hrvatskoj

Makroekonomski pokazatelj 2015. projekcija (%) 2016. projekcija (%)

Bruto domaći proizvod, realni 0,2 0,8

Potrošnja kućanstva, realna 0,0 0,2

Investicije, realne -1,5 2,2

Izvoz roba i usluga 3,5 3,6

Uvoz roba i usluga 1,8 2,8

Potrošačke cijene 0,1 1,0

Stopa registrirane nezaposlenosti 19,0 18,5Izvor: Ekonomski institut, Zagreb, 2015.

U razdoblju 2009.-2014. u trgovini na malo izgubljeno je 9.734 radna mjesta


udio trgovine u u 2014.5,6% gospodarstvu

ćenja i pronalasku rješenja krize povezane s kreditima u švicarskim francima mogu smanjiti neizvjesnost, utjeca-ti na rasterećenje u pogledu zaduženosti i tako pozitivno utjecati na rast kupovne moći dijela stanovništva koji ima takve kredite. Uza sve to, Europska komi-sija prognozira rast BDP-a u zemljama EU-28 za 1,7% u 2015. i za 2,1% u 2016. godini. Prognozira se po-zitivan rast gospodarstva

u zemljama koje su najveći trgovinski partneri Hrvat-skoj: Njemačkoj (1,5 i 2%), Italiji (0,6 i 1,3%), Sloveniji (1,8 i 2,3%) i Mađarskoj (2,4 i 1,9%). Pozitivna kretanja u okruženju mogu pridonijeti pojačanoj turističkoj potroš-nji, dinamičnijoj vanjskoj

trgovini i novim investici-jama, što se može pozitivno odraziti i na dohodak, po-trošnju i promet u trgovini na malo u Hrvatskoj.

ZAKLJUČAK I PREPORUKEGodina 2014. bila je još jedna krizna godina. Sma-njenje BDP-a, visoka ne-zaposlenost, niske plaće, zaduženost stanovništva i potrošački pesimizam utjecali su na pad potroš-nje kućanstava i time na pad nominalnog prometa u trgovini na malo. Pad potrošnje negativno se odražava i na marže i na dobit maloprodavača. Ipak, pojavila su se i kretanja koja upućuju na to da se može očekivati oporavak trgo-vine na malo u Hrvatskoj.

Blago povećanje prometa u trgovini na malo, rast broja maloprodavača i njihovih ukupnih prihoda pozitivno doprinosi novom zapošlja-vanju. Prijetnje za oporavak hrvatskog gospodarstva i trgovine na malo jesu slaba potražnja, slabe investicije,

strah od gu-bitka posla i niska razina potrošačkog optimizma te nastavak procesa raz-

duživanja. No, fokus treba staviti na budućnost i na pozitivne signale. Prilike, doduše slabe, za hrvatsku trgovinu na malo jesu gos-podarski rast kod naših glavnih vanjskotrgovinskih partnera i orijentacija na izvoz, rast imidža Hrvatske kao turističke destinacije i poboljšanje investicijske kli-me. Za oporavak hrvatske maloprodaje važno je pota-

knuti potrošnju, što se teško može ostvariti bez rasta pla-ća, poreznog rasterećenja i smanjenja nezaposlenosti. Hrvatski maloprodavači trebaju raditi i na daljnjem razvoju asortimana s nagla-skom na kvaliteti proizvo-da i stalnim inovacijama. Nadalje, prilike za trgovinu na malo leže i u primjeni novih informacijskih i ko-munikacijskih tehnologija, daljnjem razvoju privatnih trgovačkih marki, većoj suradnji s dobavljačima i daljnjem udruživanju. Osim toga, važno je anticipirati i nove trendove odnosno da će s rastom kupovne moći stanovništva internetska prodaja, prodaja preko mobilnih uređaja i multika-nalna prodaja zauzimati sve značajniji segment tržišta.

Više o ovoj temi može pročitati na internetskim stranicama Eko-

nomskog instituta, Zagreb (http://www.eizg.hr/hr-HR/Novi-broj-Sek-torskih-analiza-1421.aspx). Sek-torska analiza – trgovina na malo, broj 36, godina 4, ISSN: 1848-8986, Ekonomski institut, Zagreb, autor: Ivan-Damir Anić.

Promet po zaposlenom u hrvatskoj maloprodaji je 48,5% niži od EU prosjeka

Odabrani pokazatelji deset vodećih maloprodavača u 2014.

MaloprodavačPoslovni prihodi

(milijardi kuna)

Profitabilnost prodaje (%)

Koeficijent zaduženosti

Koeficijent tekuće

likvidnosti

Prosječno razdoblje plaćanja obveza prema

dobavljačima (u danima)

Konzum 13,45 0,81 0,79 0,32 71,94

Plodine 3,42 1,21 0,89 0,36 79,82

Lidl Hrvatska 3,27 3,33 0,31 1,06 42,85

Kaufland Hrvatska 3,00 -1,18 0,47 0,77 37,25

Tisak 2,75 0,57 0,73 1,07 63,65

Spar Hrvatska 2,21 -5,20 0,84 0,68 41,96

Tommy d.o.o. 2,06 2,86 0,85 0,41 55,24

Mercator-H 1,92 -13,22 0,79 0,39 53,75

Billa d.o.o. 1,64 -4,19 0,72 0,61 37,77

dm-drogerie markt d.o.o. 1,63 3,20 0,46 1,75 25,40Napomena: Obuhvat je djelatnost G47, bez djelatnosti G47.3: Trgovina na malo motornim gorivima i mazivima u specijaliziranim prodavaonicama; Izvor: Poslovna Hrvatska

Dr.sc. Ivan-Damir AnićZnanstveni savjetnik

Ekonomski institut, Zagreb


PROMO

Razvoj trgovačke marke kao dio održivog poslovanja

Rast popularnosti robnih marki među kupcima tijekom pro-

teklih godina zabilježila je i tvrtka dm-drogerie markt. Uz omjer cijene i kvalitete koje kupcima nudi dm-ova trgovačka marka, u dm-u povjerenje u vlastitu marku u jednakoj mjeri pripisuju i društveno-odgovornom poslovanju tvrtke.

ODRŽIVI RAZVOJ Tvrtka dm kupcima nudi 25 robnih marki, među kojima su Balea, Dein Bestes i babylove. Od njege lica i tijela, do brige za kućanstvo, opre-me za djecu te proizvoda za kućne ljubimce, dm robne marke već godi-nama jamče izvrstan omjer cijene i kvalitete, imajući na umu održivost. Tako papir i celuloza koje se koriste u proizvodnji pakiranja dm robnih marki dolaze iz certificiranih šuma i većina kartonskih pakiranja nosi oznaku FSC (Forest Stewardship Council), a dio njih i PEFC (The Programme for the Endorsement of Forest Certification), certifikate koji osiguravaju odgovorno gospodare-nje drvnim resursima prema načeli-ma održivog razvoja. Među robnim markama dm-a nalazi se i prva nje-mačka trgovačka marka u segmentu prirodne kozmetike, alverde.

ZDRAVE NAVIKE U segmentu osviještene prehrane, tvrtka dm-drogerie markt razvila je vlastitu robnu marku hrane iz eko-loške proizvodnje – dm Bio – čiji se proizvodi od travnja mogu kupiti u svim prodavaonicama dm-a u Hr-vatskoj. Trenutačno se na policama nalazi oko 40 proizvoda, a daljnje širenje asortimana marke dm Bio očekuje se u rujnu.

Kao jedan od razloga uvođenja nove vlastite marke, u dm-u navode i predanost tvrtke održivom razvoju. Uz aktivnosti poput dm green city projecta, kojima kupce informira o važnosti održivog razvoja i načini-ma kako održivi razvoj učiniti dije-lom svakodnevnog života, razvojem vlastite marke iz ekološkog uzgoja dm je želio napraviti korak više. “U dm-u na prvo mjesto stavljamo kupce, a to iziskuje inzistiranje na najvišoj kvaliteti proizvoda na našim policama. Iste kriterije postavljamo kada krećemo s razvojem novih pro-izvoda. Održivost, k tomu potpisana imenom vlastite marke, najsigurnije je jamstvo izvrsnog omjera kvali-tete i cijene. Uvođenjem proizvoda marke dm Bio nastavljamo graditi povjerenje svojih kupaca i razvijati zdrave navike u skladu s filozofijom i vrijednostima naše tvrtke“, pojasnila je Gordana Picek, članica Uprave dm-a za Nabavu, marketing i odno-se s javnošću.

EKOLOŠKA PROIZVODNJA dm Bio prva je vlastita robna marka dm-a u kategoriji ekološke hrane, a u ponudi ima prehrambene proizvode i namirnice iz ekološke proizvodnje. Među proizvodima koji nose ime dm Bio nalaze se razni voćni napici, na-pici od žitarica, mlijeko, začini, ulja te mahunarke i žitarice poput bulgura, amaranta i heljde te prosa i leće. Poljoprivredni sastojci svih proizvoda dm Bio marke potječu iz kontroli-rane ekološke poljoprivrede. Uzgoj i proizvodnja sirovina koje se koriste u proizvodima, proizvedena su u skladu sa najvišim propisanim standardima u ekološkoj poljoprivredi. „Više od 70 posto kupaca vjerno je dm-u upravo zbog proizvoda naših robnih marki. U skladu sa željama i navikama kupaca, cilj nam je vla-stitom robnom markom pokriti sve kategorije proizvoda koje nudimo i pri tome kupcima omogućiti da kupnjom u dm-u naprave nešto dobro za sebe i za okoliš“, zaključila je Gordana Picek.

dm Bio - prva je vlastita robna marka dm-a u

kategoriji hrane


� www.dm-drogeriemarkt.hr� www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr

VIŠE OD 1.000 PROIZVODA

NA TRAJNO DOBROJ CIJENI!

Za više informacija skenirajte QR kod iliposjetite dm internet stranicu

Organizirajte

svoju kupovinu

i prilagodite je

sebi, neka ona

ima svoj smisao…

UŠTEDU!

Povjerenje umjesto

praznih obećanja

Što je povoljno danas,

bit će i sutra.

I prekosutra. Sljedeća

četiri mjeseca Vaša

kupovina može biti

puno opuštenija.

Kupovina bez stresaAko želite kupovati po trajno dobroj cijeni, onda ste na pravom mjestu. Lagano i bez stresa, imate vremena!

dm Trajno dobra cijenaNaše redovne cijene vrijede za cjelokupni asortiman i najmanje četiri mjeseca neće biti povećane.

Tako štedite i novac i vrijeme!


Sladoled – Profil potrošača Obiteljski sladoled,

već po svom nazivu, otkriva i stil potrošača - oprezni

su i usmjereni na obitelj, dok su konzumenti

sladoleda štapić/kornet/čašica

više ambiciozni i otvoreniji

Sladoled originalno potječe iz Kine gdje se miješao led s mli-jekom, dok su prvi

pravi sladoled u Europu donijeli Arapi. Industrij-sku proizvodnju sladoleda potaknuli su Amerikanci. Prvu jestivu čašicu za sladoled, odnosno kornet,

patentirao je američki izu-mitelj talijanskog podrije-tla Italo Marchiony 1903. godine. Nakon dva deset-ljeća različite primjene, standardni kupolasti oblik popularni kornet je dobio 1924. godine prilagodbom strojeva za proizvodnju, a dvije godine kasnije usavršen je zamrzivač za sladoled koji je ozna-čio veliku prekretnicu u proizvodnji i potrošnji sladoleda. Da je sladoled

popularan već stoljećima govori i čuvena izjava francuskog prosvjetitelja Voltairea koji je jednom rekao: “Sladoled je toliko sjajan da je šteta što nije ilegalan.” I danas, pogo-tovo u ovo doba godine

kada je ljeto na pomolu, teško je odo-ljeti raznim oblicima i okusima sla-doleda koji

nas mame sa svih strana.

RAZINA KONZUMACIJEStoga ne čudi što je u po-sljednjih 12 mjeseci čak 84% Hrvata konzumiralo sladoled. Sladoledi su podijeljeni u dvije sku-

pine: obiteljski sladoled i sladoled - štapić, kornet, čašica. Oko 73% Hrvata koji su konzumirali slado-led, najčešće konzumiraju sladoled u obiteljskom pakiranju, dok ih 68% konzumira sladoled na štapiću, u kornetu ili u čašici. Obje skupine sla-doleda konzumira oko 57% Hrvata. U pogledu frekvencije konzumacije sladoleda i podjele svih konzumenata na: male

Prva tri mjesta u konzumaciji zauzimaju Ledo, Lidl sladoledi te Podravka


udio Hrvata koji su u zadnjih godinu dana konzumirali sladoled84%

Obilježja životnog stila konzumenta obiteljskog sladoleda

Obilježja životnog stila konzumenta sladoleda na štapiću, u kornetu ili čašici

OBITELJSKI SLADOLED

SLADOLED ŠTAPIĆ/

KORNET/ČAŠICA

Nastojim redovito oplemenjivati dom novim detaljima.

Trošim puno novaca na osobnu

kozmetiku.

Obično prikupljam bodove na svojoj

loyalty kartici prilikom kupovine.

Želio bih voditi vlastiti posao jednog

dana.

Kada vidim novi proizvod često

ga kupim da ga isprobam.

Uživam u hrani koja nije najbolja za

zdravlje.

Osjećam potrebu provjeravati stranice

društvenih mreža svaki dan.

Posjedovanje dionica i obveznica

je prerizično za mene.

Rado pratim modne trendove.

Očekujem da će se nezaposlenost u

Hrvatskoj smanjiti u narednih 6 mjeseci.

Radije gledam filmove u kinu nego

na televiziji.

Volim uzbudljiv godišnji odmor, ne samo relaksaciju.

Volim uzbudljiv godišnji odmor, ne samo relaksaciju.

Očekujem da će se moja osobna

financijska situacija poboljšati u narednih

6 mjeseci.

Uživam u hrani koja nije najbolja za

zdravlje.

(one koji konzumiraju sladoled jednom mjeseč-no ili rjeđe), umjerene (one koji konzumiraju sladoled dva puta mjeseč-no do dva puta tjedno) i velike korisnike (one koji konzumiraju sladoled više od jednom dnevno), uvi-jek je zanimljivo vidjeti i

analizirati udio velikih i umjerenih konzumenata, odnosno svih korisnika koji su u proteklih godinu dana konzumirali sla-doled. Pritom je najviše umjerenih konzumenata, odnosno onih koji slado-led u bilo kojem obliku (obiteljski ili štapić/kor-net/čašica) konzumiraju

dva puta tjedno do dva puta mjesečno. Kada go-vorimo o markama slado-leda koje potrošači najviše upotrebljavaju u Hrvat-skoj, prva tri mjesta u obje kategorije (obiteljski sladoled i sladoled - šta-pić/kornet/čašica) zauzi-maju Ledo, Lidl sladoledi te Podravka.

STILSKA OBILJEŽJAInstitut za istraživanje tržišta i medija Mediana u svojoj analizi koristi mul-tifunkcionalni alat Target Group Index (TGI) koji je namijenjen kompanijama u zadovoljavanju osnov-nih potreba za analizama potrošača, tržišta i konku-rencije. Korisnik TGI baze može brzo i lako analizi-

rati kako svoje postojeće i potencijalne potrošače, tako i potrošače konku-rencije, te precizno defini-rati strategije i smjernice marketinškog oglašavanja. Ono što TGI istraživanje čini različitim, osim veli-kog uzorka, pokrivenosti cijele Hrvatske i kontinu-iranosti, je u tome što je

riječ o “sin-gle source” istraživanju, što znači da jedna osoba odgovara na sva pitanja

koja upitnik sadrži. Pored konzumacije hrane i pića, korištenja proizvoda za domaćinstvo te medij-skih preferencija, u TGI istraživanju postoji i više od 250 stajališta koja se odnose na razne životne sfere. U skladu s tim zani-mljivo je pogledati i kakva su obilježja životnog stila osoba koje konzumiraju obiteljski sladoled ili sla-doled štapić/kornet/čašica. Iz dobivenih podataka možemo zaključiti da su konzumenti obiteljskog sladoleda osobe koje uživaju u hrani, redovito oplemenjuju ambijent u kojem žive, pozitivnih su razmišljanja te ne prefe-riraju rizične situacije. S druge strane, konzumenti

sladoleda na štapiću/kornetu/čašici osobe su koje rado posjećuju kino, ovisne su o društvenim mrežama, modno osvije-štene i ambiciozne. Kada je u pitanju povjerenje u medije konzumenti slado-leda u bilo kojem obliku (obiteljski ili sladoled šta-pić/kornet/čašica) najviše vjeruju televiziji kao medi-ju (36%), zatim internetu (35%), radiju (17%), te tiskanim medijima (12%).

Umjereni korisnici

59%Mali korisnici

Veliki korisnici38%

3%

Obiteljski sladoled

Umjereni korisnici

62%Mali korisnici

Veliki korisnici34%

4%

Indeks konzumacije sladoleda Sladoled štapić / kornet / čašica

Maja JuričanResearcher

[email protected]

Oko 73% Hrvata najčešće konzumiraju sladoled u obiteljskom pakiranju

Izvor: TGI Mediana, 2014.Izvor: TGI Mediana, 2014.


Sladoled - Tržište

TOPI SE prodaja sladoleda

Kategorija sladoleda je u zadnjih godinu dana smanjila količinsku prodaju za 9,1%, dok je vrijednosna prodaja pala za još većih 9,6%

Kategorija sladoleda uključuje impulsne sladolede, obiteljske sladolede te smrznu-

te deserte (torte, kolači na bazi sladoleda, šlag, smr-znuti jogurt). Vodeći pro-izvođači po količinskom udjelu su: Ledo (Grandis-simo, King, Ledissimo, Ledo, Macho, Maximo, Quattro, Snjeguljica, Twi-ce), Mars (Bounty, Mars, Snickers, Twix), Nestlé (Aloma, Top Gun), Unile-ver (Carte D’Or, Magnum, Cornetto), te trgovačke robne marke. Proizvođači su navedeni abecednim redom, a od robnih marki one poznatije.

TRŽIŠNA SLIKAPrema podacima o pro-daji kategorije, koji ne uključuju sezonske objekte, Cash&-Carry, diskon-tne trgovine (Lidl), ugo-

stiteljstvo i uličnu prodaju (“škrinje”), ostvareni pro-dajni rezultati u posljed-

njih godinu dana nisu baš ohrabrujući. Naime, u raz-doblju travanj 2014. – ožu-jak 2015. prodano je 13,1 milijun litara sladoleda ili

9,1% ma-nje nego u prethodnih 12 mjeseci. U financij-

skoj izvedbi kategorije

prodaja je još više skliznula

i to za 9,6%, zaustavivši se na tik ispod 400

milijuna kuna. Podjela prema vrsti proizvoda otkriva da je najpopularniji obiteljski sladoled sa 69% udjela u proda-

ji. Blizu četvrtine udjela (24%)

ima impulsni sladoled, a

smrznuti deserti

drže pre-ostalih 7% prodaje kate-

gorije. Sladoledi se kupuju u velikom broju malo-prodajnih kanala. Nešto

ispred ostalih nalaze se supermarketi s 33% udjela, a slijede ve-like trgovine mješovitom

robom s 22%, srednje trgo-vine mješovitom robom s 19% te hipermarketi s 15% prodaje. Male trgovine s 8%, kiosci s 2% i benzinske postaje s 1% udjela zaklju-čuju listu prodajnih kanala.

U proteklih godinu dana prodano je ukupno 13,1 milijun litara sladoleda

Majda BabićJunior Client Executive

[email protected]

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

15

22

19

8

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja)

travanj 2014. – ožujak 2015.

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2)

Hipermarketi (2501m2 +)

Supermarketi (301 - 2500m2)

Kiosci

Benzinske postaje

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40m2)

12

Izvor: Nielsen

33

Obiteljski sladoled

69%Impulsni sladoled

Smrznuti deserti 24%

7%

Podjela prema vrsti proizvoda (količinska prodaja)travanj 2014. – ožujak 2015.

Sladoled travanj 2014. - ožujak 2015.

% promjena uodnosu na godinu prije

Količinska prodaja (litara) 13.107.000 -9,1%

Vrijednosna prodaja (HRK) 399.900.000 -9,6%


Sladoled - TV oglašavanje

JEDAN ali vrijedan

U oglašavanju kategorije sladoleda na malim ekranima prisutan je samo jedan oglašivač - Ledo, koji je svoja ulaganja u ovu

vrstu promocije blago povećao na međugodišnjoj razini

Analiza oglašavanja kategorije “Slado-led” provedena je na TV postajama

(HTV 1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2) za ciljnu grupu Total 4+, koja uključuje sve pojedince u Republici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksi-malni doseg oglašavanja obuhvaća 4.096.994 po-tencijalnih recipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je provela tvrtka AGB Nielsen istraživanje medija d.o.o. s ukupno 1.160 instaliranih peoplemetera, dok je veliči-

na panela 810 kućanstava. Varijable u analizi su Eq. GRP na ciljnoj grupi Total 4+. GRP je pritom zbroj rejtinga svakog individu-alnog spota. Eq. GRP ili 30 sek GRP jednak je GRP-u koji bi se ostvario kada bi duljina spota bila 30 sekun-

di. Istraživanje se odnosi na godišnji period travanj 2014. - ožujak 2015. u us-poredbi s prethodnih 12

mjeseci. U izračun su uzete sve vrste oglašavanja izuzev telemarketinga – tv pro-daje, te samooglašavanja televizija.

LEDO I GRANDISSIMOU televizijskoj prisutnosti kategorije sladoleda nije se

mnogo toga promijenilo unatrag dvije godi-ne. Rezultat kategorije je približno

konstantan, a cjelokupna priča vrti se oko jednog oglašivača. Naravno, riječ je o Ledu. U zadnjih 12

mjeseci (travanj 2014. – ožujak 2015.) Ledo je na TV ekranima komunicirao dva brenda - Ledo i Gran-dissimo. Brend Ledo je imao ukupno 2.879 spotova u koje je uloženo 42,2 mi-lijuna kuna te je ostvaren Eq. GRP od 5.709,92%, dok je Grandissimo uz 3 milijuna kuna ulaganja u 162 spota ostvario 457,06% Eq. GRP-a. U prethodnih 12 mjeseci (travanj 2013. – ožujak 2014.) situacija je bila dosta slična s tom razlikom da brend Grandis-simo tada nije bio prisutan na televiziji, ukupan broj spotova je bio nešto manji (2.803) uz ukupan Eq. GRP od 5.494,99% te 43,5 mili-juna kuna ulaganja. To je ove godine ipak malo nara-slo pa su u zadnjih 12 mje-seci neto investicije blago povećane na 45,2 milijuna kuna, Eq. GRP je dosegao 6.166,98%, a emitiran je 3.041 spot.

Neto investicije su u zadnjih godinu dana blago povećane na 45,2 milijuna kuna

Pregled TV oglašavanja po brendovima (travanj 2014. – ožujak 2015.)

Proizvođač Brend Kampanja Eq. GRP % Broj spotova Neto investicija

LedoLedo

Ledo - competition for a prize 1.883,95% 30,55% 1.046 12.979.801 kn

Ledo - special offer 239,55% 3,88% 144 2.604.313 kn

Ledo King impuls ice cream 558,07% 9,05% 305 4.883.081 kn

Ledo King 287,13% 4,66% 109 1.938.970 kn

Ledo Kesten 344,13% 5,58% 176 2.981.705 kn

Ledo Ledonardo 230,68% 3,74% 90 2.265.403 kn

Ledo Maximo 392,60% 6,37% 160 2.696.775 kn

Ledo Kornet 667,66% 10,83% 558 4.038.732 kn

Ledo Torte & Strauss 519,39% 8,42% 120 3.733.613 kn

Ledo Zimske poslastice 575,50% 9,33% 170 4.077.220 kn

Ledo Strauss 11,26% 0,18% 1 8.930 kn

Grandissimo Grandissimo - brand general advertising 457,06% 7,41% 162 3.015.386 kn

Ukupno: 6.166,98% 100,00% 3.041 45.223.929 kn

Jan JurjevićClient Service Executive

[email protected]


Sladoled - Leaflet report

Letak je važan marke-tinški alat za sve tvrtke koje pojačano rade na direktnom marketin-

gu. Svi odjeli unutar tvrtke sudjeluju u procesu izrade letka. On nas informira,

educira i poziva na kupnju. U procesu obrade podataka djelatnici agencije Focus obrađuju i analiziraju svaki letak te svi uneseni podaci prolaze kroz platformu Action Focus Online. Čim-

benici Focusovih metoda su broj promocija i bruto oglasna vrijednost (GAV - Gross Advertising Value). Bruto oglasna vrijednost je kvaliteta oglašavanja, a čine ju osnovni parametri:

pozicija u letku, veličina objave u cm2, format i bru-to domet letka. Cilj ovih “štiva s brojkama” je dobiti što bolju sliku svijeta leta-ka, odnosno gdje se nalazi određeni proizvod naspram

konkurencije, što je strateš-ki izuzetno bitno u izradi poslovnih planova.

STABILNA KVALITETA U LECIMAGAV pokazatelj kvalitete oglašavanja za prvu trećinu

2015. godine pokazuje do-sta veliku razi-nu stabilnosti. Gledano po vrsti oglaša-vanja, u prva

četiri mjeseca ove godine sladoled je imao 76% bruto oglasne vrijednosti uz pad od tek 2% u odnosu na ista četi-ri lanjska mjeseca. Smrznute torte su istodobno povećale svoju kvalitetu oglašavanja s 19% na 24%, a brend ko-munikacija (krovnog brenda bez konkretnog proizvoda) i sladolednih kolača lani ima-la udio od po 2%, dok ove godine spomenuta dva obli-ka komunikacije nisu bila prisutna u lecima trgovaca. Promatrajući ove četiri vrste komunikacije u katalozima trgovačkih lanaca, vidimo kako sladoled najveći udio zauzima u Billi (97%), Sparu (95%), Konzumu (89%), Lidlu (88%) i Metrou (80%). Smrznute torte su kod vode-će petorke najzastupljenije u lecima Metroa (14%), Lidla (13%) i Konzuma (11%). Sla-doledni kolači, pak, jedino su prisutni u katalogu Metroa. Broj promocija i GAV slado-

Kvaliteta oglašavanja sladoleda ostala je na približno istoj razini kao i lani

GAV% sladoleda u trgovačkim lancima prema vrstisiječanj-travanj 2014. vs. siječanj-travanj 2015.

Godina Sladoled Smrznute torte Brend komunikacija Sladoledni kolači

2014. 78 19 2 2

2015. 76 24 0 0

LEDO GOTOVO bez izazivača

U kategoriji sladoleda leaflet scenom dominira Ledo, a blagi izazov njegovoj vladajućoj poziciji donekle predstavljaju jedino privatne marke trgovačkih lanaca


Broj promocija i GAV% sladoleda u trgovačkim lancima prema markamasiječanj-travanj 2014. vs. siječanj-travanj 2015.

Pokazatelj oglašavanja Ledo Horeca Select (Metro)

K-Classic (Kaufland)

Deluxe (Lidl)

Balino (Lidl)

Ostale marke

Broj promocija (I-IV 2014.) 45% 9% 6% 4% 4% 33%

Broj promocija (I-IV 2015.) 63% 7% 2% 1% 0% 27%

GAV% (I-IV 2014.) 38% 0% 6% 6% 14% 36%

GAV% (I-IV 2015.) 61% 0% 4% 7% 0% 28%

leda u trgovačkim lancima prema markama, pokazuje očekivanu dominaciju bren-da Ledo koji je broj promoci-ja povećao s 45% u prva če-tiri mjeseca lani na čak 63% u istom periodu tekuće go-dine, dok je istodobno bruto oglasna vrijednost porasla s 38% na 61%. Jedini pravi takmaci su mu trgovačke marke koje ipak zauzimaju gotovo marginalne udjele. To su trgovačka marka Metroa Horeca Select, Kauflandova K-Classic te Lidlove marke Deluxe i Ballino.

Sladoled Smrznute torte Sladoledni kolači

0 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

Broj promocija sladoleda kod vodećih 5 trgovaca, siječanj - travanj 2015.

Metro

Spar

Lidl

Konzum

Billa

Melani [email protected]

Marko Havaš[email protected]

Sve o kategoriji

sladoleda doznajte na

www.jatrgovac.hr

od su najaktivniji Kaufland, Lidl i Metrotrgovaca


Strategija poslovanja

Strategije poslovanja ozbiljan su izazov, a posebno danas u ovim uvjetima brojnih, brzih i čestih promjena. Kako volim

čitati, prije nekoliko dana sam (po-novno) pročitala tezu anonimnog autora: “Postoje tri vrste kompanija: one koje djeluju, one koje promatraju sa strane i one koje se pitaju što se dogodilo.” Budući da već godinama živimo uz spoznaju brojnih, brzih i čestih promjena, zapravo mi nije baš posve jasno postoje li zaista gore navedene sve tri vrste kompanija? Međutim, kada malo detaljnije i dublje promotrim i analiziram svijet oko sebe, ustanovim da zapravo po-stoje. Sama ova konstatacija mi nije baš od velike pomoći, sve dok sebe i svoje klijente ne zapitam u koju od ove tri gore navedene vrste pripa-damo. Naravno, nekako se gotovo podrazumijeva da svi mislimo kako pripadamo ovoj prvoj skupini koja djeluje. A je li to baš istina? Jesmo li zaista oni koji djeluju? Jesmo li do-sljedni u svojim odlukama i planovi-ma da mi budemo oni koji djeluju?

Koja je naša podloga djelovanja? Ako i jesmo oni koji djeluju, je li to baš uvijek najbolji put? U kojem smjeru djelujemo i na osnovu čega donosimo odluke o svom djelovanju? Ma ima tih pitanja jako puno, toliko puno da se pitam jesu li mi potrebni baš svi ti odgovori?

ZDRAVI TEMELJ DJELOVANJA(Pre)često imam priliku sresti kli-jente, velike i male, domaće i strane, nove i “stare” tvrtke koje nemaju jasnu, jednostavnu i razumljivo po-stavljenu strategiju koja bi bila zdravi temelj djelovanja. Najčešće kroz razgovore ustanovimo kako vodeći ljudi ipak imaju u svojim vizijama i

promišljanjima određene smjernice i ideje što i kamo bi htjeli doći, zašto i kako djelovati, ali obično nedostaje korak postavljanja konkretne strate-gije poslovanja koju bi prezentirali i

približili svojim suradnicima, a onda naravno i svojim potrošačima. Jer, ako nemamo jasno postavljenu i kva-litetno prema svom timu suradnika komuniciranu strategiju, logično je i da nemamo kvalitetnu komunikaciju prema svojim potrošačima, a koji su prema mojem uvjerenju središte našeg poslovanja. Kada dođu otežani poslovni uvjeti i kada nam rezultati nisu u skladu s našim očekivanjima, najčešće počinjemo tražiti krivce, a vrlo rijetko smo skloni ozbiljnim, nepristranim i profesionalnim anali-zama kojima bi došli do korisnih za-ključaka i detektiranja slabih strana, ali i pronalaženja realnog prostora za rast. Osobnost je, kako u životu, tako i u poslovanju poželjna, ali preosobni i subjektivni pristup te nedostatak objektivnog sagledavanja situacije i traženja rješenja može na kraju vodi-ti do preskupih grešaka ili propusta koje snose kompletne organizacije.

KONSTANTA PROMJENEStoga, da bi se razvijali i prilagođa-vali novim tržišnim uvjetima neop-

hodno je pratiti i upoznavati nove trendove, nove navike, nove aktivnosti kon-

kurencije, nove tržišne potencijale i otkrivati vlastite nove mogućnosti. Jer, kao što se mijenja okruženje u kojem živimo i radimo, tako se i mi sami mijenjamo, a da nekada toga

PRUŽITE sebi šansu

Jasno postavljena strategija poslovanja omogućava realizaciju poslovne vizije

Nada FinderleDarna d.o.o. [email protected]

Zašto sebi ne dozvoliti aktivno djelovanje i aktivno sudjelovanje u svom životu? Promatrati je nekada zabavno i korisno, posebno ako tako možemo nešto naučiti, ali kako bi ovladali znanjima i ostvarivali željene rezultate, potrebno je i aktivno djelovati


nismo niti svjesni. Dobro, strah od novoga i strah od nepoznatoga ljudi-ma je prirodan i dozvoljen, ali ključ-no je ono što mi po tom pitanju po-duzimamo i kako se s njim nosimo. Još je jedan uzročnik, prema mojem iskustvu, puno puta detektiran, a vješto se skriva i rijetko izlazi na svjetlo dana. Znate koji? Zanima Vas koji? Razvija li se i u Vama? Možda je čak nabujao i potiho osvojio veliki dio mentalnog teritorija? Ovdje mi-slim na strah od neuspjeha. Vjerujte, govorim iz vlastitog iskustva, nije to ništa strašno. Ako ne uspijemo u nekom svom novom naumu, pa što?

Ako neka naša nova ideja ne bude baš najuspješnija, pa što? Pokaže li se da smo nekada pogriješili, pa što? Dakle, zašto dozvolimo ovom krad-ljivcu uspjeha da živi i ometa naše djelovanje? Zašto strahu dozvolimo da upravlja našim životima, zašto strah ometa naše nove i uspješnije poslovne strategije? Zašto nam ovaj

strah usporava ili ometa djelovanje? Pa najviše zato što mu to mi dozvoli-mo. Strategije poslovanja su polje za igru. Strategije poslovanja su izazovi. Strategije poslovanja su zabavne.

Strategije poslovanja otkrivaju pre-krasne nove mogućnosti. Strategije poslovanja pomažu stvaranju uspje-ha i učinkovitijem djelovanju. Nije li šteta biti promatrač poslovanja i nije li šteta biti samo promatrač uspjeha?

Nije li šteta biti promatrač sreće i nije li šteta promatrati, a ne djelovati u svom životu?

AKTIVNOST I PROAKTIVNOSTOdgovor na pitanje trebamo li djelo-vati ili samo promatrati lako možemo naći ako se zapitamo gdje smo sada i kamo želimo doći? Ako uložimo

malo truda i odgovorimo samo na ova dva jednostavna pitanja, lakše i preciznije se nazire put kojim tre-bamo ići kako bi stigli do željenoga cilja. Pitanje koje ja sebi, a i svojim

klijentima, često po-stavljam je: djelujemo li aktivno u svom po-slovanju i djelujemo li aktivno u svom životu?

Vodimo li mi svoj život ili život ide i vodi nas kao na nekoj uzici? Osobno zagovaram i nastojim primjerom po-kazati i dokazati ono što zagovaram i savjetujem, pa tako i po pitanju dje-lovanja evo nekoliko osobnih i kon-kretnih aktivnosti na osnovu kojih sami možete zaključiti jesam li ja ona koja djeluje ;-). Mislim da djelujemo jer evo napravili smo svoju novu web stranicu. Djelujemo, jer smo proma-tranjem svijeta oko sebe odlučili po-nuditi i neke nove usluge, a u pripre-mi imamo još neke koje ćemo uskoro prezentirali na tržištu. Djelujemo, jer naš model poslovanja prilagođavamo tržišnim uvjetima. Djelujemo, jer slušamo svoje potrošače, naše klijen-te, njihove potrebe, planove i ciljeve, pa im nastojimo pružiti upravo ono što im pomaže u rješavanju problema i postizanju ciljeva. Djelujemo i kada u suradnji s klijentima postavljamo nove, tržištu prilagođene strategije poslovanja te potrebnih aktivnosti. Djelujemo i kada nastojimo objektiv-no sagledati i analizirati nove tržišne okolnosti te im prilagoditi poslova-nje. Djelujemo…Kako sam zadnjih godinu dana imala jedno jako snažno iskustvo u obitelji, prava borba za goli život, u kojem sam vrlo aktivno sudjelovala i dje-lovala u cilju pomoći onome kome je to zaista bilo od životne važnosti, dozvolite mi za sam kraj ovog teksta nekoliko osobnih misli na temu dje-lovati, promatrati ili se pitati što se dogodilo.Život je čudo :-). Zašto sebi ne do-zvoliti aktivno djelovanje i aktivno sudjelovanje u svom životu? Proma-trati je nekada zabavno i korisno, posebno ako tako možemo nešto naučiti, ali kako bi ovladali znanji-ma i ostvarivali željene rezultate, potrebno je i aktivno djelovati. Zato djelujmo aktivno u svom poslovanju i djelujmo aktivno u svom životu jer život je čudo :-).

Uvijek je potrebno aktivno djelovati, kako u poslovanju, tako i u životu

za se treba riješiti od neuspjehauspjeh straha


Mljekarska industrija

I bez kvota rast je moguć

U sektoru mlijeka i dalje postoje veliki izgledi za daljnji rast, posebice u pogledu proizvoda s dodanom vrijednošću (sir), ali i sastojaka koji se upotrebljavaju u hranjivim i dijetetskim proizvodima te proizvodima namijenjenima sportašima

Od 1. travnja u Europ-skoj uniji su nakon 30 godina ukinute proizvodne kvote za

mlijeko. Simbolično je tada jedna od udruga europskih proizvođača mlijeka orga-nizirala pred Europskim parlamentom mirni prosvjed kako bi ukazali na probleme

s kojima se suočavaju. Oni su simbolično zastave 28 zemalja članica spustili na pola koplja te pritom poru-čili da se zastave velikih pre-hrambenih koncerna vijore visoko. “Zbog očekivanog viška mlijeka, sada će veliki proizvođači diktirati uvjete više nego ranije. Cijene će se strmoglaviti jer će europski farmeri imati manje tržišne moći da postignu cijenu koja bi pokrila troškove proizvod-nje”, izjavio je predsjednik udruge Europski odbor za mlijeko Romuald Schaber. Spomenuta je udruga tim povodom održala svoju glav-nu skupštinu kojoj je prisu-stvovala i skupina hrvatskih proizvođača mlijeka. “Bojimo se poplave mlijeka prema Hrvatskoj, očekujem pad ot-kupnih cijena mlijeka. Mlje-kara nam već najavljuje da će smanjiti cijenu za 15 lipa. Ponuda je velika, a potražnja

mala”, izrazio je mišljenje hr-vatskih proizvođača mlijeka Marko Gračaković, vlasnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva iz Novske.

NEKI U TOME VIDE PRILIKUSustav mliječnih kvota definitivno se napušta 31. ožujka. Uveden je 1984. kako

bi se spriječila proizvodnja viškova koji su otkupljivani po visokoj cijeni da bi se na

kraju bacali. Mliječni sektor u Europi prolazi kroz velike promjene posljednjih godina. Prema podacima Komisije, u posljednjih šest godina broj mliječnih farmi u EU

smanjen je za oko 200.000. Povjerenik za poljoprivre-du Phil Hogan je rekao da

okrupnjavanje pro-izvodnje nije pove-zano s ukidanjem kvota, nego je dio šireg procesa koji ima mnogobrojne uzroke. U Komisiji

ističu da ukidanje kvota ne mora automatski značiti teži položaj za manje proizvođa-če, kojima preporučuje da se udruže u zadruge i tako kolektivno pregovaraju s ot-

kupljivačima te da se usmjere na mliječne proizvode s ve-ćom dodanom vrijednošću, poput sira, i da pronađu tržišnu nišu. Ukidanje kvota uvodilo se postupno. Između 2009. i 2013. postupno su se za 1% godišnje smanjivale kvote kako bi se proizvođači pripremili. Ukidanje kvota dočekuje se s oduševljenjem u pojedinim zemljama člani-cama jer u tom vide priliku za izvoz svojih proizvoda na svjetsko tržište, gdje se stalno bilježi rast potražnje za mli-

Malim proizvođačima mlijeka se preporučuje udruživanje u zadruge

Isporučene količine kravljeg mlijeka (u milijunima kg)

Godina 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. Indeks 2014./2013.

Ukupno 623,8 626,4 602,4 503,9 522,7 103,74Izvor: HPA (obrada: Ministarstvo poljoprivrede)

Broj isporučitelja kravljeg mlijeka po mjesecima i indeks povećanja/smanjenja

Godina 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. Indeks 2014./2013.

Godišnji prosjek 19.937 15.287 13.081 11.018 10.003 90,79Izvor: HPA (obrada: Ministarstvo poljoprivrede)


jekom i mliječnim proizvodi-ma. Primjerice, Irska planira povećati proizvodnju mlijeka za 50% do 2020. godine. Da je mlijeko tražena roba na svjetskom tržištu potvr-dio je i indeks kompanije Tetra Pak objavljen koncem prošle godine. Ovaj indeks, inače sedmi po redu koji je objavila ova vodeća kompa-nija u rješenjima za preradu i pakiranje hrane, zaključuje

kako će globalna potrošnja mlijeka porasti za 36% do 2024. godine sa sve većim jazom između razvijenih tržišta mliječnih proizvoda i tržišta u razvoju. Izvještaj ističe da će potražnja prvi put prerasti dostupnu ponu-du u narednom desetljeću uslijed rasta populacije, povećanja kupovne moći i urbanizacije u Africi, Azi-ji i Latinskoj Americi. U osvrtu na Hrvatsku iz Tetra Paka navode kako najnovije procjene pokazuju da se u Hrvatskoj recesija nastavlja i u segmentu mlijeka gdje je nivo potrošnje u 2014. pao za 3,1% u odnosu na pret-hodnu godinu, dosegavši 62,5 litre po stanovniku. U toj potrošnji više od tri

četvrtine otpada na trajno mlijeko, čija je potrošnja lani pala za 2,8%, dok je potrošnja pasteriziranog mlijeka smanjena za još ve-ćih 4,3%. Vrhunac potrošnje industrijski proizvedenog mlijeka U Hrvatskoj bio je 2009. godine (317 milijuna litara ili 72 litre po stanov-niku) i od tada je u stalnom padu, što se podudara s trajanjem recesije. Unatoč

postojanju brojnih brendi-ranih proizvoda i trgovačkih marki domaćih i stranih proizvođača, te prilično velikog raspona cijena, sma-njena kupovna moć potro-šača i njihov oprez prilikom

trošenja rezultiraju značajno smanjenom konzumacijom mlijeka. Takav trend oče-kuje se i u narednih godinu dana, kada bi trebao početi oporavak, i to prvenstveno tržišta trajnog mlijeka, kažu u Tetra Paku.

PREPORUKE MINISTARSTVANa Stručnom savjetu za pra-ćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka, koji je održan u Ministarstvu poljoprivrede početkom travnja, istaknuto je kako je s ukidanjem sustava mliječnih kvota EU-a pred proizvođačima mlijeka novo razdoblje izazova i prilago-đavanja novim tržišnim i proizvodnim okolnostima. Iz resornog Ministarstva pritom su poručili kako zbog toga žele kontinuirano raditi s pro-izvođačima i prerađivačima na modelima suradnje koji su dozvoljeni i dopušteni u sklo-pu zajedničke poljoprivredne politike EU. Osvrćući se na ukidanje kvota u EU, iz Mi-nistarstva navode kako i dalje postoje veliki izgledi za daljnji rast, posebice u pogledu proi-zvoda s dodanom vrijednošću (sir), ali i sastojaka koji se upotrebljavaju u hranjivim i dijetetskim proizvodima te

proizvodima namijenjenima sportašima. Prema podaci-ma Hrvatske poljoprivredne agencije, početkom ožujka ove godine nešto više od 10.000 poljoprivrednika na mjesečnoj je razini ispo-

ručivalo mlijeko (mljekara-ma, odno-sno u tome nisu oni koji imaju

vlastite mljekomate, preradu mlijeka na vlastitom doma-ćinstvu). Iako je broj isporu-čitelja u blagom padu (2,02% u odnosu na 2014.), prosječna godišnja isporuka kravljeg mlijeka po isporučitelju je u porastu – u 2014. je porasla za 14,27% u odnosu na godinu ranije, a čak za 89% u odnosu na 2008. godinu. U Ministar-stvu smatraju kako je poseban napredak u proizvodnji mlije-ka vidljiv iz podatka o pove-ćanju isporuke mlijeka prve klase – 2003. samo je 22,7% isporučenog mlijeka bilo prve klase, 2008. godine 72,1%, a 2014. godine 96,1%. Iako je Hrvatska brojčano s 58.815 isporučitelja mlijeka koji su isporučivali 540,79 milijuna kilograma mlijeka u 2003. došla na nešto više od 10.000 isporučitelja u 2015., isporu-čena količina mlijeka ostala je na otprilike istoj razini (522,69 milijuna kilograma). U Ministarstvu također kažu kako mliječni sektor u okvi-ru ZPP-a zauzima posebno mjesto, a nacionalni model izravnih plaćanja (poticaja), koji se već počeo primjenji-vati, podrazumijeva dodatna plaćanja za mliječne krave, kao i izdašna plaćanja za sto-čare koji uzgajaju proteinske kulture (koriste ih kao stočnu hranu što smanjuje troškove proizvodnje mlijeka).

DAMPINŠKE CIJENEOtkupne cijene mlijeka u Hrvatskoj su veće nego u Europi i pitanje je koliko će

potrošnja mlijeka po stanovniku Hrvatske u 2014.

I bez kvota rast je moguć

Europsko mlijeko treba pronaći put do azijskog tržišta koje bilježi veliku potražnju

62,5 litre

Kretanje brojnog stanja goveda (u tisućama)

Godina Goveda ukupno

Krave ukupno*

Muzne krave

2008. 454 226 213

2009. 447 223 212

2010. 444 219 207

2011. 446 196 185

2012. 452 195 181

2013. 442 181 168

2014. 441 180 159 Izvor: DZS (obrada: Ministarstvo poljoprivrede); * uključujući mlađe od dvije godine

se dugo to još moći održa-ti. U travnju 2015. godine otkupna cijena mlijeka u Republici Hrvatskoj iznosila je 33,80 €/100 kg, a prosječna otkupna cijena mlijeka u Eu-ropskoj uniji je iznosila 31,59 €/100 kg. Međutim, u Mini-starstvu poljoprivrede ističu kako se ukidanjem kvota ne očekuje utjecaj na proizvod-nju mlijeka zato što su dani razni mehanizmi od strane Europske unije koji se mogu aktivirati kako bi se spriječili poremećaji u ovom sektoru. Kao jedan od tih mehaniza-ma navode mjeru interven-tnog otkupa mlijeka u prahu i maslaca. Također, ostaje mogućnost izvoza mliječnih prerađevina u treće zemlje kao što je azijsko tržište koje pruža velike mogućnosti jer nema dovoljno vlastite

proizvodnje. “Spomenute mogućnosti dane su svakom proizvođaču na korištenje, a ovise o samoj snalažljivosti pojedinca kao i cijele države”, kažu u Ministarstvu poljo-privrede. S tim se baš ne slažu u Udru-zi hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk u kojem ističu kako domaći mljekarski sektor ima veliki potencijal, no potreban je ozbiljniji angažman države. Potrebno je, kažu, odrediti je li mljekarska proizvodnja strateška grana proizvod-nje hrane u našoj zemlji te postaviti jasnu strategiju i politiku razvoja. Po njiho-vom mišljenju, ukidanje mliječnih kvota za domaći je mljekarski sektor prilika da povećaju vlastitu proizvod-nju i budu konkurentni na europskoj razini te pritom ističu kako je osobito važno što se uspjelo zaustaviti pad

proizvodnje mlijeka. Među-tim, domaći farmeri nemaju iste uvjete poslovanja kao njihovi europski kolege. To se prvenstveno odnosi na PDV jer hrvatski farmeri plaćaju stopu od 25% na sve ulazne troškove proizvodnje (hrana, sjeme, gnojivo), dok je u većini EU zemalja odre-đena međustopa koja iznosi između 5% i 15%. “Što se tiče uvoza, problem nam prije svega stvara plasman gotovih proizvoda u trgovačkim lan-cima koji se značajno pove-ćao od ulaska naše zemlje u EU. Spomenuti uvoz gotovih mliječnih proizvoda (više od 180%), posebno trajnog mlijeka, maslaca i sireva, nerijetko se događa po dam-pinškim cijenama, posebno od početka rusko-ukrajinske krize kada su se velike eu-

ropske mlje-kare suočile sa zabranom izvoza svojih proizvoda na rusko tržište. Viškovi mlije-

ka koji se stvaraju kao poslje-dica ruskog embarga, završa-vaju i na hrvatskom tržištu, po dampinškim cijenama, te guše domaću proizvodnju i preradu mlijeka, budući da hrvatski mljekarski sektor ne može cjenovno parirati dam-pinškim cijenama europskih tržišnih viškova”, ističe Ra-šeljka Maras, predsjednica CroMilka. Ona smatra kako

dio rješenja leži u izvozu. Domaća je mljekarska indu-strija izlaskom Hrvatske iz CEFTA-e izgubila značajan dio tržišta, odnosno uvjeti poslovanja na tim tržištima su se otežali. Neke tvrtke uspjele su otvoriti nova tr-žišta i tako jednim dijelom nadoknaditi tržišta u okruže-nju. No, za izvoz su potrebna golema ulaganja koja je teško ostvariti u ovakvim uvjetima poslovanja u mljekarstvu u Hrvatskoj, upozorava Maras.

NEISKORIŠTENE PRILIKEU Sektoru za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šu-marstvo HGK smatraju kako s ukidanjem kvota promjene svakako treba očekivati jer će prvenstveno mljekarski razvijene zemlje povećati proizvodnju. Po njihovom mišljenju, to bi u konačnici moglo dovesti do povećane ponude i smanjenja cijene

mlijeka na tržištu EU, što ne odgovara većini hrvat-skih farmera koji ne mogu osigurati cijenu proizvodnje koja je konkurentna EU pro-izvođačima. Naime, hrvatska industrija prerade mlijeka, kako bi zadržala i povećala konkurentnost, morat će otkupljivati mlijeko upravo po nižim konkurentnim eu-ropskim cijenama. Sve nave-deno uvelike ovisi o uspjehu plasmana povećane količine EU mlijeka na brzorastuća tržišta Indije, Kine i Bliskog istoka, koja izuzetno rastu i koja predstavljaju jedan od glavnih razloga samog uki-danja kvota.Uvoz mliječnih proizvoda u 2014. je ukupno smanjen u odnosu na 2013. godinu. Međutim, pažljivijim pro-matranjem vidljivo je da je smanjen uvoz mlijeka, a povećan uvoz proizvoda veće dodane vrijednosti


Mljekarska industrija

Trenutno je u Hrvatskoj 10 tisuća poljoprivrednika koji isporučuju mlijeko

Uvoz2013. 2014.

Tisuća tona

Milijuna USD

Tisuća tona

Milijuna USD

Mlijeko i mliječni proizvodi 183,8 211,2 162,8 200,4

Mlijeko i vrhnje nekoncentrirano i nezaslađeno 151,8 93,7 129,2 71,8

Mlijeko i vrhnje koncentrirano i zaslađeno 8,8 22,9 6,0 18,9

Mlaćenica jogurt, kiselo mlijeko, kefir i ostalo 5,4 7,6 5,8 9,0

Proizvodi od prirodnih sastojaka mlijeka 1,4 4,3 1,3 5,0

Maslac i ostale masti i ulja od mlijeka, mliječni namazi 2,2 12,1 2,8 13,1

Sir i skuta 14,3 70,6 17,6 82,6Izvor: HGK


Vodeći otkupljivači mlijeka u 2014.

Proizvođač Milijuna kg

1. Dukat grupa 193,7

2. Vindija 136,5

3. Belje 80,7

4. Meggle Hrvatska 35,6

5. Zdenka 11,4 Izvor: HPA (obrada: CroMilk)

(sir). Ovdje valja naglasiti činjenicu ulaska Hrvatske u EU polovicom 2013. zbog čega je došlo do prestanka uvoza mlijeka iz BiH (zbog toga pad) i povećanja uvoza sira. “Hrvatski proizvođači mlijeka moraju iskoristiti pogodnosti EU fondova i tzv. ‘mliječnog paketa’ koji im omogućuje udruživanje i jačanje pregovaračkih po-zicija, zatim podići konku-rentnost svoje proizvodnje i ostvariti proizvodnost po grlu kako bi bili konkurentni u europskim okvirima”, sma-traju u HGK. Kada je riječ o tradicionalnim tržištima, važno je naglasiti kako Hr-vatska ulaskom u EU nije ostvarila povlaštenu poziciju bescarinskog izvoza kako to imaju druge EU zemlje. Na-ime, BiH je zadržala zaštitne

mjere na mlijeko iz Hrvatske i one su danas 10% na uvo-znu cijenu plus prelevman. U ime Hrvatske pregovore o ovom pitanju vodi Bruxelles, no ti pregovori još nisu dali rezultata jer se BiH snažno tome opire unatoč inzisti-ranju Europske komisije. Osvrnemo li se na tržište EU, hrvatska industrija mli-jeka je prvenstveno prisutna u Sloveniji i tu se treba bo-riti za zadržavanje tržišnog udjela hrvatskih brendova. Za ostale zemlje EU, šansa bi možda mogla postojati kroz

plasman proizvoda veće do-dane vrijednosti kroz kanale privatnih robnih marki i uz pomoć međunarodne po-zicije i sustava tvrtki majki kojima pripadaju neke naše industrije, ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Sve-ukupno gledano, potrebno je napraviti korake prema povećanju konkurentnosti mljekarskog sektora koji je iznimno važan segment gospodarstva jer zapošljava oko 30 tisuća ljudi, od čega je 10 tisuća radi u mljekar-skoj industriji. Šanse se ne bi smjele propuštati kao što je to bilo s Programom ruralnog razvoja koji je, realno gledano, kasnio dvije godine. Program je nekoli-ko puta vraćen na doradu i naši su poljoprivredni proizvođači tako izgubili

milijune eura i dvije godine poslovanja. Program je sada napokon prihvaćen i treba vjero-

vati kako će se značajan dio proizvođača javljati na natječaje i iskoristiti EU sredstva za podizanje vlasti-te konkurentnosti. Tim više ako se zna da se ne radi o malim sredstvima jer je na-javljeno kako će hrvatskim farmerima tijekom 2015. godine na raspolaganju biti 333 milijuna eura iz Europ-skog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. A u 2015. smo već dobrano zagazili.

ANKETA

Apsolutna većina redovito konzumira mlijekoProvedeno anketno istraživanje među hrvatskim

potrošačima otkrilo je stavove i navike o konzumaciji mlijeka. Ključni zaključci su da apsolutna većina građana konzumira mlijeko i to na dnevnoj bazi te da ovu namirnicu smatraju zdravim proizvodom.Mlijeko je vrlo popularna namirnica. Na pitanje konzumiraju li mlijeko potvrdno odgovara 63,5% ispitanih, dok dodatnih 19,5% mlijeko konzumira samo uz kavu. Da uopće ne konzumiraju mlijeko ističe pak 17% anketiranih građana.Učestalost konzumacije mlijeka je na visokoj razini s obzirom na to da 72,1% ispitanika navodi kako ovu namirnicu konzumiraju svakodnevno. Nekoliko puta tjedno mlijeko konzumira 19,6% anketiranih, onih koji to čine nekoliko puta mjesečno ima 5%, a rijetko - nekoliko puta godišnje mlijeko pije 3,2% građana.Gledano prema vrstama mlijeka koje kupuju, trajno je sa 64,2% udjela daleko ispred svježeg mlijeka koje ima 24,6% udjela. Trajno i svježe mlijeko podjednako često kupuje 11,2% ispitanih.

S obzirom na sve navedene rezultate ne treba čuditi stav prema kojemu čak 86,6% anketiranih građana mlijeko smatra zdravim. Da ovu namirnicu smatraju nezdravom ističe 7,2% ispitanika, a da ne znaju odgovor na ovo pitanje kaže njih 6,1%.Zanimljivi su i odgovori na pitanje koje mliječne proizvode izuzev mlijeka redovito konzumiraju. Ispitanici na prva dva mjesta s gotovo podjednakim udjelima stavljaju sir (77,6%) i jogurt (77,2%), a potom slijede vrhnje sa 60,8%, mliječni namaz s 57,8%, sladoled s 50,7% i puding s 34,7% udjela.Istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal o konzumaciji mlijeka provedeno je tijekom travnja 2015. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Goran Pavlović[email protected]

U zadnjih šest godina potrošnja mlijeka po stanovniku pala je za 12,5%

96,1% prve klase udio isporučenog mlijeka u 2014.


Mlijeko – Trendovi i brendovi korisnika mlijeko konzumira

Svježe i funkcionalnoČak 60% heavy

korisnika smatra da je svježe mlijeko

puno zdravije od trajnog, a

zanimljivo je i da potrošači u sve većoj mjeri

preferiraju mlijeka s manjim

udjelom masti te funkcionalna

mlijeka

Mlijeko je vrlo vri-jedna nutritivna namirnica pri-sutna od davnina

u čovjekovoj prehrani. Odigralo je važnu ulogu u ljudskoj povijesti osi-guravajući egzistenciju u brojnim razdobljima gladi jer obiluje proteinima, mastima i vitaminima neophodnima za čovjeko-vo zdravlje. U posljednje se vrijeme stav o mlijeku pomalo mijenja pa se sve više piše kako bi trebalo konzumirati mlijeko s ma-nje masti, ali se i dalje na-glašava njegova vrijednost u svakodnevnoj prehrani. Možemo primijetiti da je na policama trgovačkih lanaca sve zastupljenije mlijeko s manjim udjelom masti u odnosu na punomasno, a uz to možemo zamijetiti i porast proizvoda s raznim

dodatnim efektima (dodat-ni vitamini, bez laktoze i sl.). Kategorija se zasigurno mijenja sa zahtjevima po-trošača i njihovom težnjom za zdravijim životom.

OGLEDALO KATEGORIJEU okviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate marketinški poka-

zatelji uspjeha za katego-riju mlijeka i pripadajućih brendova. Riječ je o alatu za brend i marketing mana-

gement koji nudi detaljnu analizu tržišta i dubinsku analizu potrošača na ve-likom broju proizvodnih kategorija. BRANDpuls kombinira tržišne indika-tore s različitim tipovima podataka kao što su de-mografija, psihografija, kupovne navike i korištenje medija. Dakako, marketinš-

ki pokazatelji dobiveni ovim putem od iznimne su važnosti za uspješno vo-đenje brenda

i rano uočavanje mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja sli-jedi prikupljeni su u 2014.

godini na području Hr-vatske. Rezultati otkrivaju kako u populaciji stanov-nika Hrvatske od 15 do 64 godine čak 92% ispitanika bar ponekad konzumira kategoriju mlijeka. Za oko 47% korisnika kategorije jako je važan brend pri-likom odabira iz čega se može zaključiti da relativno lako prelaze s jednog na drugi brend.Heavy korisnika kategorije, koji ju konzumiraju bar jednom dnevno, u populaci-ji Hrvatske je 42%. Medium korisnika (konzumiraju kategoriju 2-3 puta tjedno) je 36%, dok light korisnika (konzumiraju kategoriju rjeđe od jednom mjesečno)

Korisnici mlijeka relativno lako prelaze s jednog na drugi brend


korisnika mlijeko konzumira

Svježe i funkcionalno

Heavy korisnici kategorije mlijeka nešto su više žene nego muškarci

I po razini korištenja i po snazi brenda Dukat je vodeći u kategoriji mlijeka

42% svakodnevno

Heavy42%

Korisnici kategorije

92%Medium

36%Light14%

Korisnici kategorije “Mlijeko”, 2014.

Pozicija brendova prema BRANDscore-u

Brend BRANDscore

Dukat 81

Vindija 'z bregov

80

Meggle 48

ima ukupno 14%. Heavy korisnici kategorije mlije-ka nešto su više žene nego muškarci, a među njima

najviše je korisnika u dobi od 30-49 godina. Nešto češće od prosjeka žive u Istri i Sjevernom primorju, a rjeđe u Slavoniji i sjevernoj Hrvatskoj. Najviše ih živi u kućanstvima s prihodima od 3.000 – 9.000 kn. Heavy korisnici kategorije su u životu usmjereni izgradnji vlastite životne karijere,

kako poslovne, tako i osobne. Teže obrazovati se, stvoriti karijeru i obitelj, steći osobni ugled i uz sve to dobro se zabaviti i ugodno provesti. Pažnju im uglav-nom zaokupljaju teme veza-ne za estradu i vlastiti izgled.

STAVOVI I KORIŠTENJEČak 60% heavy korisnika mlijeka smatra da je svježe mlijeko puno zdravije od trajnog mlijeka. Zanimljivo je da oko 40% ovih korisni-ka tvrdi da više voli masnije mlijeko, ali isto toliko njih (40%) kaže kako paze na postotak masti pri kupovini mlijeka. Također, mlijeko ne piju samo ujutro nego i u ostalo doba dana te su sklo-niji od prosjeka populacije vjerovati da funkcionalna mlijeka (s dodatkom kalcija, smanjenim udjelom laktoze i sl.) imaju pozitivan učinak na organizam. Osim opće-

nitog praće-nja kategorije mlijeka, unu-tar BRAND-puls istraži-vanja prate se i brendovi.

Najvažniji indikator koji se prati svakako je razina kori-štenja (“usage”), marketinš-ki indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja je važ-no za procjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku možemo računa-ti. Korisnici brenda su isti konzumirali u posljednjih

mjesec dana. Među heavy korisnicima mlijeka najviše je korisnika Dukat mlijeka, dok se na drugom mjestu nalazi ‘z bregov, a na trećem Meggle. U okviru BRAND-pulsa radi se i usporedba

brendova na tržištu pre-ma njihovoj snazi. Kom-binacijom najvažnijih marketinš-

kih pokazatelja, uzetih s potrošačke razine (od po-znavanja brenda, korištenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i sl.) do-bivena je jedinstvena mjera koja omogućuje uspored-bu brendova na tržištu - BRANDscore. Prilikom izračunavanja BRANDscore uzima u obzir dva aspekta

odnosa potrošača prema brendu - bihevioralni i emocionalni. Na prvom mjestu BRANDscore ljestvi-ce među heavy potrošačima kategorije nalazi se ponov-no Dukat. Svoju poziciju može zahvaliti visokim vri-jednostima koje je postigao na svim brend indikatori-ma. Na drugom mjestu je ‘z bregov, a na trećem Meggle.

Karla KovačResearch Executive

[email protected]

Primarno korištenje

Lojalnost

Razmatranje

Korištenje

Iskustvo

Prepoznavanje

optimal Dukat

67,7%

54,7%

83%

72,6%

92,9%

98%

91%

66%

55%

37%

20%

Vindija ‘z bregov

61,6%

63,3%

80,4%

71,9%

94,7%

95%

90%

65%

52%

32%

20%

Meggle

36,2%

38,2%

65,8%

43,7%

76,5%

93%

71%

31%

20%

7,4%

2,8%

63,3%

67,7%

83%

72,6%

94,7%

98%

93%

67%

56%

38%

24%

BRANDpiramide - TOP 3 brenda u kategoriji “Mlijeko”, 2014.

Target: Heavy korisnici – koriste kategoriju jednom ili više puta dnevno


Mlijeko i mliječni proizvodi - Leaflet report

Sir ispred svihPo broju promocija, koje su putem letaka zabilježene u prvoj trećini ove godine,

kategorija sira znatno odskače od svih ostalih. Sir je, naime, s 1.676 objava bio prisutniji u lecima od kombiniranog zbroja drugoplasiranog jogurta i trećeplasiranog mlijeka

Obratimo pažnju na stanje u kategoriji “Mlijeko i mliječni proizvodi” koje se

očituje kroz njihovu komu-nikaciju putem kataloga trgovaca. Važno je pritom istaknuti kako je letak va-žan marketinški alat za sve tvrtke koje pojačano rade na direktnom marketingu. Svi odjeli unutar tvrtke sudjeluju u procesu izrade letka. On nas informira, educira i poziva na kupnju. U procesu obrade podataka djelatnici agencije Focus obrađuju i analiziraju svaki letak te svi uneseni podaci

prolaze kroz platformu Action Focus Online. Čim-benici Focusovih metoda su broj promocija i bruto oglasna vrijednost (GAV - Gross Advertising Value). Bruto oglasna vrijednost je kvaliteta oglašavanja, a čine ju osnovni parametri: pozi-cija u letku, veličina objave u cm2, format i bruto domet letka. Cilj ovih “štiva s broj-kama” je dobiti što bolju sliku svijeta letaka, odnosno gdje se nalazi određeni proi-zvod naspram konkurencije, što je strateški izuzetno bitno u izradi poslovnih planova.

MLIJEČNI PROIZVODIOglasno stanje u lecima odnosi se na period sije-čanj-travanj 2015. u odnosu na ista četiri mjeseca lani. Prvo obratimo pozornost na krovnu kategoriju - mli-ječne proizvode. U analizu je uključeno šest vrsta pro-izvoda na bazi mlijeka: sir, jogurt, mlijeko, vrhnje (vrh-nje, mliječni namazi i slični proizvodi), maslac (maslac, margarin i sl.) i mliječni umaci (vrhnje za kuhanje i sl.). Prema broju promocija koje su putem letaka zabilje-žene u tom periodu (4.037), kategorija sira znatno od-

skače od svih ostalih. Sir je, naime, s 1.676 objava bio prisutniji u lecima od kombiniranog

zbroja drugoplasiranog jo-gurta (766) i trećeplasiranog mlijeka (631). Ako gledamo po mjesecima, najveći broj promocija sira zabilježen je u ožujku (483), što je većim dijelom uvjetovano približa-vanjem Uskrsa kada je po-tražnja za ovim proizvodom tradicionalno najveća, no niti travanj s 452 zabilježene promocije nije daleko zao-stao. Nakon vodeće trojke, u lecima su bili prisutni i vrhnje s 468 objava u prvoj trećini godine, zatim mli-ječni deserti s 275 objava, maslac sa 174 promocije i mliječni umaci s 47. Pro-

matramo li svih šest grupa proizvoda zajedno, vidljiv je lagani ali konstantan rast oglašavanja iz mjeseca u mjesec pa je travanj zaklju-čen s ukupno 1.099 objava u lecima trgovaca.

DVOBOJ VODEĆIH U MLIJEKUOstatak priče odnosi se samo na mlijeko i prisutnost ovoga proizvoda u lecima trgovaca. Promocija mlijeka prema markama otkriva borbu između dva vodeća brenda - Dukata i Vindije. Varaždinska je tvrtka ipak nešto aktivnija u lecima

premda je njen udio u prva četiri mjeseca ove godine smanjen u odnosu na isti period lani. Vindija je tako u 2015. imala 42% udjela po broju promocija (lani 48%), dok je po kvaliteti oglašava-nja (GAV) njen udio iznosio 35% (lani 44%). Jedino po tom zadnjem parametru Dukat je jači od Vindije jer je njegov GAV zaključno s travnjem 2015. godine iznosio 38% (lani 31%), dok je broj promocija u ovoj godini ipak nešto smanjen s lanjskih 34% na trenutnih 32%. Meggle na trećem mje-stu dosta zaostaje za vode-ćim dvojcem, no ipak bilježi napredak u odnosu na lani jer je svoj broj promocija i GAV u ovoj godini povećao na 11% s lanjskih 5% odno-sno 4%. Nakon proizvođača u kategoriji mlijeka, ostatak oglašavanja u lecima zau-zimaju proizvodi privatnih marki trgovaca među koji-ma prednjači Konzum.

TRGOVCI, VRSTE I TIPOVIOsvrnemo li se na oglasno stanje prema tome koji su trgovački lanci u svojim lecima mlijeku dali najviše prostora, vidimo da je u ovoj godini na prvom mjestu Spar sa 17% udjela (+3% u odnosu na lani), a zatim slijede Konzum s 15% (+1% u odnosu na lani), treće-plasirana Billa koja je kao i prošle godine ostala na 14% te KTC na četvrtom mjestu

Početkom 2015. vidljiv je lagani rast oglašavanja iz mjeseca u mjesec


broj oglasa mliječnih proizvoda u lecima4.037

Melani [email protected]

Marko Havaš[email protected]

s 11% (+2% u odnosu na isti period lani) i Tommy s 10% (-2% u odnosu na lani). Plodine su zabilježile najveći pad, za čak 7 postot-nih bodova, smanjivši svoj udio s 15% lani na 8% u ovoj godini. Lani su upravo Plo-dine držale vodeću poziciju a sada su kliznule na diobu šestog mjesta s Kauflandom koji također ima udio od 8%

te bilježi rast od 1% u odno-su na isto lanjsko razdoblje. Listu zaključuju NTL sa 7% (+3% u odnosu na lani) te Gavranović sa 6% (+1% u odnosu na lani). U prva četi-ri mjeseca 2015. godine za-bilježen je ukupno 631 oglas mlijeka u lecima. Od tog broja najveći dio, odnosno čak 436 objava, odnosi se na trajno mlijeko, dok je svježe

mlijeko imalo 142 objave, a trajno aromatizirano (čoko-ladno i sl.) mlijeko ukupno 53 oglasa u lecima. I na kra-ju, pogledajmo stanje prema vrstama oglasa. Postoji više tipova oglasa u lecima, no svi ostali oblici imaju zane-marive udjele, dok ovom kategorijom dominiraju dva glavna tipa. No promotion (klasični oglas koji uključuje

sliku proizvoda i njegovu cijenu) u prva četiri mjeseca 2015. godine imao je uku-pno 319 objava, što je ipak dosta manje u odnosu na isti razdoblje lani koje je zaklju-čeno s 375 objava. Tip oglasa X%cheaper, koji komunicira jeftiniju cijenu odnosno po-pust, ostvario je solidan rast s lanjske 144 objave na aktu-alnih 201. Ukupni broj ogla-sa ovih dvaju tipova ostao je praktički isti, odnosno veći je za jedan jedini oglas, te je s koncem travnja objavljeno ukupno 520 oglasa.

Broj promocija kategorije mlijeka i mliječnih proizvoda prema vrsti proizvodasiječanj - travanj 2015.

Vrsta proizvoda Siječanj Veljača Ožujak Travanj Ukupno (po vrsti)

Sir 369 372 483 452 1.676

Jogurt 207 195 152 212 766

Mlijeko 143 152 160 176 631

Vrhnje 84 111 139 134 468

Mliječni deserti 64 73 66 72 275

Maslac 33 38 62 41 174

Mliječni umaci 15 9 11 12 47

Ukupno (po mjesecima) 915 950 1.073 1.099 4.037


Savršenstvo okusa i bogatstvo tradicijeProizvodnja sireva u Hrvatskoj ima

dugu i slavnu tradiciju koja seže do stotinu godina unatrag. Vindija kao vodeća hrvatska prehrambena tvrtka također posvećuje veliku po-zornost sirarstvu, kruni mljekarskoga zanata. Vindijine sirane proizvode svježe, meke, polutvrde i tvrde sireve od kravljeg, kozjeg i ovčjeg mlijeka te u svojoj ponudi ima oko trideset ra-

zličitih vrsta sireva.

STVORENI ZA HEDONISTEMeđu najcjenjenijim proizvodima varaždinske prehrambene tvrtke zasi-gurno su plemeniti sirevi, čiji je Vindi-ja prvi i jedini proizvođač u Hrvatskoj. Svoj naziv dobili su zbog plemenitih plijesni koje siru daju specifičan okus i miris. Capron i Caprilo najnagrađiva-niji su predstavnici Vindijinih pleme-nitih sireva koji sadržavaju dvije ra-zličite kulture plijesni – bijelu i plavu. Najdraže delicije mnogobrojnih gur-mana, sirevi s plemenitim plijesnima, još veći užitak pružaju uz čašu dobrog vina. Pikantan okus Caprona izvrsno

prija uz traminac, koji svojom cvjetnom aromom nagla-šava sve kvalitete

tog sira. Slađi sauvignon ili odležani mer-

lot smatraju se

odgovarajućim vinima uz Capro blue, a oštrija aroma Caprila može se sljubiti s blago slatkim rizlingom.

SIREVI KOJE GURMANI OBOŽAVAJUVrhunskom kvalitetom posebno se ističu Vindijini tvrdi sirevi Bovidur (tvrdi kravlji sir), Ovidur (tvrdi ovčji sir) i Caprodur (tvrdi kozji sir), više-struki dobitnici zlatnih i srebrnih od-ličja na svjetskom ocjenjivanju sireva «World Cheese Awards» u Londonu i DLG u Frankfurtu. Izvorna imena tih izvrsnih proizvoda potječu od latin-skih riječi bos, bovis (krava), capra (koza) i ovis (ovca) - uz dodatak latin-skog pridjeva dur (tvrd). Tvrdi sirevi iz Vindije kao stvoreni su za pripremu ukusnoga i maštovitog obroka. Pe-desetogodišnje iskustvo u stvaranju zdravih i ukusnih proizvoda razlog je zašto su Vindijini sirevi omiljeni spe-cijaliteti svakog sladokusca.

Tradicionalna priprema, jedinstven okus i premium kvaliteta…

Veličanstveni sirevi iz Vindije!PROMO


Mlijeko - TV oglašavanje

Prepolovljena vrijednostVrijednost neto investicije oglašivača iz kategorije mlijeka

na međugodišnjoj je razini pala s 25,7 milijuna na 10 milijuna kuna, broj spotova s 1.711 na 932, a Eq. GRP pokazatelj s

3.037,67% na 1.352,35%

Analiza oglašavanja kategorije “Mlijeko” provedena je na TV postajama (HTV

1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2) za ciljnu grupu Total 4+, koja uklju-čuje sve pojedince u Repu-blici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksimalni doseg oglašavanja obuhva-ća 4.096.994 potencijalnih

recipijenata), koji u kućan-stvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je provela tvrt-ka AGB Nielsen istraživa-nje medija d.o.o. s ukupno 1.160 instaliranih peo-plemetera, dok je veličina panela 810 kućanstava. Varijable u analizi su Eq. GRP na ciljnoj grupi Total 4+. GRP je pritom zbroj

rejtinga svakog individual-nog spota. Eq. GRP ili 30 sek

GRP jednak je GRP-u koji bi se ostvario kada bi du-ljina spota bila 30 sekundi. Istraživanje se odnosi na

Pregled TV oglašavanja po varijantama brendova (travanj 2013. – ožujak 2014.)


Vindija 'z bregov 'z bregov - fresh milk 53,95% 1,78% 42 656.088 kn

Dukat Dukat

Dukat mlijeko 236,31% 7,78% 146 2.114.286 kn

Dukat - special offer 583,50% 19,21% 423 5.348.861 kn

Dukat trajno mlijeko 1.927,15% 63,44% 935 15.514.364 kn

PIK Rijeka Tonka Tonka mlijeko 71,87% 2,37% 46 582.616 kn

Alpro Comm. Alpro Alpro almond milk 164,89% 5,43% 119 1.515.671 kn

Ukupno: 3.037,67% 100,00% 1.711 25.731.886 kn

Pregled TV oglašavanja po varijantama brendova (travanj 2014. – ožujak 2015.)


Dukat DukatDukat mlijeko 491,17% 36,32% 341 3.956.173 kn

Dukat trajno mlijeko 430,45% 31,83% 298 2.360.846 kn

PIK Rijeka Tonka Tonka mlijeko 53,72% 3,97% 61 502.811 kn

Spar Hrvatska Spar Spar domaće svježe mlijeko 120,66% 8,92% 38 572.763 kn

Alpro Comm. Alpro Alpro almond milk 256,35% 18,96% 194 2.648.884 kn

Ukupno: 1.352,35% 100,00% 932 10.041.477 kn

Dukat je u zadnjih 12 mjeseci uložio tek četvrtinu sredstava koje je investirao u godini prije


Prepolovljena vrijednost

Jan JurjevićClient Service Executive

[email protected]

godišnji period travanj 2014. - ožujak 2015. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci. U izračun su uzete sve vrste oglašavanja izuzev telemarketinga – tv prodaje, te samooglašava-nja televizija.

NE BAŠ BLISTAVOU ovoj kategoriji u po-sljednjih je godinu dana na televiziji putem svojih oglasa nastupilo četiri oglašivača - Dukat s isto-imenim brendom, PIK Rijeka s brendom Tonka, Alpro Comm. s brendom Alpro te trgovački lanac Spar Hrvatska sa svojom privatnom markom Spar.

Dukat je pritom sukladno svojoj vodećoj poziciji na tržištu najviše investirao u televizijsko oglašava-nje s ukupno uloženih 6,3 milijuna kuna u 639 emitiranih spotova pri čemu je ostvario 921,62% Eq. GRP-a. Međutim, u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (travanj 2013. - ožujak 2014.) riječ je o drastično manjem ula-ganju jer je Dukat u tom periodu uložio gotovo 23 milijuna kuna, imao 1.504 spota te ostvario Eq. GRP od 2.746%. Na drugom se mjestu nalazi Alpro koji je u zadnjih 12 mjeseci uložio 2,6 milijuna kuna u 194 spota i ostvario Eq. GRP od 256,35% pri čemu je ovaj brend, za razliku od Dukata, povećao svoje

vrijednosti s obzirom na to da je u godini ranije imao 1,5 milijuna kuna ulaganja, 119 spotova i Eq. GRP od 164,89%. Spar je u TV oglašavanju ušao na mjesto Vindije uloživši blizu 573 tisuće kuna te je pritom ostvario Eq. GRP od 120,66% kroz 38 emi-tiranih spotova (Vindija u zadnjih 12 mjeseci nije bila prisutna na televi-zijskim ekranima). TV oglašavanje brenda Tonka, pak, u posljednjih je 12 mjeseci vrijedilo oko 503 tisuće kuna uz ukupno 61 emitirani spot te ostvareni Eq. GRP od 53,72%, što je blagi pad u odnosu na

prethod-nih godi-nu kada je vrijednost investicije iznosila 583 ti-

suće kuna te je emitirano 46 spotova uz iznos Eq. GRP-a od 71,87%. Uspo-redimo li ukupno ostva-reni rezultat kategorije na međugodišnjoj razini (MAT), brojke otkrivaju značajan pad kategorije mlijeka u TV oglašavanju. Tako je vrijednost neto investicije pala s 25,7 mili-juna na 10 milijuna kuna, broj spotova s 1.711 na 932, a Eq. GRP pokazatelj s 3.037,67% na 1.352,35%. Sveukupno, ne baš blistavo ostvarenje.

Brend Alpro je u zadnjih godinu dana napravio značajan napredak u TV oglašavanju


IT odjel umreženih predmeta do

Internet of Things I TRGOVINA

U sklopu inteligentne trgovine nalaze se inteligentni, umreženi predmeti kao što su inteligentne police, uređaji za praćenje kretanja kupaca, inteligentni zasloni i

inteligentne blagajne

Ma koliko se trudili vrlo je teško naći adekvatan prije-vod za Internet

of Things - IoT. Možda je najprihvatljivije nazvati ga na hrvatskom “inteligentni umreženi predmeti”. IoT (ili na hrvatskom IUP) se prvi put pojavljuje kao vizija budućnosti u djelu čuvenog informatičkog eksperta Marka Weisera “The Computer of the 21st Century”, a sam naziv IoT prvi put rabi britanski tehnološki pionir Kevin Ashton 1999. godine. Iako IoT nije novi, svejedno se smatra sljedećim velikim korakom u razvoju teh-nologije. Dalje se smatra kako taj korak započinje upravo sada. Razlozi zašto je ovo pravi trenutak su vrlo jednostavni. Teh-nologija inteligentnog

umrežavanja je dostigla potrebni nivo razvoja, senzorska tehnologija i tehnologija jedinstvenog identificiranja predmeta i osoba je stvorena. Time su zadovoljena tri osnov-

na uvjeta: umrežavanje, identifikacija onoga tko se umrežava i njegov sta-tus, i svemir inteligentnih predmeta može početi s nastajanjem. Gartner Inc. predviđa 2020. postojanje 26 milijardi umreženih inteligentnih predmeta, a ABI istraživanje čak 30 milijardi. Neovisno o koli-čini predmeta, IoT mijenja ljude, njihovo ponašanje, a time i koncepte poslova-nja. Ako malo podrobnije analiziramo aktualnu situ-aciju uočit ćemo da je ovaj svemir već nastao. Navedi-mo nekoliko interesantnih primjera primjene IoT-a.

1. “EGG MINDER” Ovaj nadasve interesantni uređaj izumio je Rafael Hwang iz američke savezne države Arizone. Sam uređaj se već nalazi u serijskoj

proizvodnji i košta 49,99 američkih dolara. A njegove funk-cije otkrivaju genijalnost

koncepta inteligentnih umreženih predmeta. U inteligentnom pretincu se nalaze jaja. U trenutku kada otvorite pretinac svijetleća lampica vam označi najstarije jaje koje

je naravno najbolje prvo konzumirati. Ukoliko ste u trgovini te niste sigurni imate li dovoljno jaja u pretincu, otvorite mobilnu aplikaciju Egg mindera i ona vam pokaže koliko jaja imate u pretincu. Vrhunac automatizacije procesa ku-povine je automatsko spa-janje Egg Mindera s vašim željenim supermarketom te automatska narudžba novih

jaja. Sve to ukoliko je defi-nirana minimalna količina jaja dosegnuta.

2. BABY GIGLSvatko tko ima djecu te ih hrani na bočicu zna koli-ko je bitno da s mlijekom ne uđe puno zraka ili da je količina i temperatura mlijeka važna. Osim toga, roditelji su često zabrinuti

je li beba dovoljno jela dok ju je čuvala dadilja. Inteli-gentna bočica Baby Gigl, od tvrtke Slow Control, mjeri upravo sve ove vri-jednosti te ih pohranjuje. Flašica vas upozorava ako je ne držite pod ispravnim kutom prilikom hranjenja ili ako je mlijeko postalo prehladno. Naravno da je naručivanje dječjeg mli-

IoT mijenja ljude, njihovo ponašanje, a time i koncepte poslovanja

1

2


umreženih predmeta do30 milijardi 2030.

Darko PavićCEO Service Plus Group

[email protected]

jeka (i to online iz same aplikacije) moguće auto-matski ako su potrošene zalihe. Aplikacija se može proslijediti i liječniku, automatski ili po upitu, za sve potrebne informacije kako bi liječenje djeteta bilo optimalno.

3. APPLE RESEARCH KITAko se vratimo na izjavu da će umreženi inteligen-tni predmeti promijeniti svijet, onda je ovaj primjer možda i najinteresantni-ji. Appleovi uređaji su već opremljeni s velikim

brojem senzora koji pri-kupljaju razne podatke o zdravstvenom i tjelesnom stanju korisnika. Zadnji primjer ovakvog uređaja je Apple Watch, inteligen-tni sat. Uz aplikacije na

mobilnim uređajima koji mogu analizirati podatke i izvesti druge medicinski relevantne podatke, na-staje zanimljiv ekosistem poznat pod nazivom Qu-antified Self koji označava prikupljanje podataka o statusu tjelesnih funkci-ja organizma te njihovu analizu i upotrebu. Inače, u kombinaciji s IoT-om upravo se Quantified Self trenutno smatra jednim od najbrže rastućih tehnološ-kih segmenata. Na jednoj strani je Apple kroz svoje uređaje omogućio priku-pljanje podataka, a na dru-goj kroz svoje aplikacije njihovu analizu. Točkica na “i” je mobilna aplikacija ResearchKit. To je aplika-cija koja sve ove prikuplje-ne medicinski relevantne podatke, po pristanku korisnika, stavlja na raspo-laganje onima koji se bave medicinskim znanstvenim radom. S ResearchKitom te znanstvene institucije imaju na raspolaganju

podatke od milijuna kori-snika te osnovu za razvoj svoje mobilne aplikacije koja je onda posvećena za određeno područje. Svjet-ski vodeći znanstveno me-dicinski instituti kao što su

Mass General, Dana-Far-ber, Stanford Medical i Cornell već koriste Rese-archKit iz čega su nastale vrlo efektivne aplikacije za

liječenje astme, raka dojke, srčanih bolesti, dijabetesa i Parkinsonove bolesti. Ko-rist IoT-a i Quantified Self trenda za čitavo čovječan-stvo na ovom je primjeru posebno vidljiva.

INTELIGENTNA TRGOVINAUmreženi inteligentni predmeti mijenjaju svijet, a time oni mijenjaju i samu trgovinu. Najveće promjene se očekuju na dva područ-ja. Prvo je automatizacija procesa kupovine od mjesta boravka samog kupca pa do isporuke. Ovdje se misli na inteligentne uređaje kao što je pretinac za jaja ili recimo stroj za pranje rublja koji sam naručuje prašak za pranje, ukoliko je potrebno. Drugo područje na kojemu se očekuju velike promjene je sama trgovina. Naime, ovo se područje naziva i inteligentna trgovina u kojoj se nalaze inteligentni, umreženi predmeti kao što su recimo inteligentne police, uređaji za praćenje kretanja kupaca, inteligen-tni zasloni, inteligentne blagajne itd. Činjenica je da postojeća tehnologija u samom supermarketu nije dovoljna te kako mora evo-luirati. Najbolji primjer je sama blagajna. U kontekstu IoT-a postavlja se pitanje je li blagajna ovakva kakva je danas poznata, još uvijek potrebna odnosno do kada će biti potrebna. Tvrtke kao što su Apple već su odgo-vorile na to pitanje. Njihov odgovor je NE. U svim

svojim trgovinama Apple nema više standardne bla-gajne već koristi isključivo mobilne uređaje. Blagajnici nisu samo blagajnici već

i savjetnici, tako da je upotreba mo-bilnog ure-đaja naravno i za kreiranje transakcije,

ali i za davanje željenih informacija kupcu. Ovakav način rada na POS-u je svakako jedan od sljedećih koraka u evoluciji POS sistema. Onaj koji slijedi nakon njega je još zani-mljiviji, ali i vrlo logičan. Razmišljanje je sljedeće: ako su mobilne blagajne sljedeća forma POS-a, a svaki kupac već ima mo-bilne uređaje a trend ide prema samo usluživanju (sjetite se samo Tik-Tak blagajni) onda je logični sljedeći korak da blagajna nestane iz trgovina te se prebaci na mobilni uređaj kupca. On ga svakako ima. Koliko je ova tema interna-cionalnim trgovcima bitna može se naslutiti i iz činje-nice da u NRF-u, udruže-nju trgovačke industrije sa sjedištem u SAD-u, postoji tim ljudi koji se bavi isklju-čivo ovom temom. NRF je otišao čak i korak dalje te je smjestio ovu radnu grupu u ARTS gremijum. ARTS je pak internacio-nalni gremijum zadužen za definiciju svjetskih tehnič-kih standarda u trgovini, a inače ga sačinjavaju sve vodeće tehnološke tvrtke u svijetu kao što su SAP, IBM, Microsoft, Lexmark i HP, o čemu ćemo govoriti više u idućem članku.

Internet of Things u prijevodu označava inteligentne umrežene predmete

3


IT odjel

POVRATAK U BUDUĆNOST II

Danas više nema područja ljudske djelatnosti u kojem se ne koristi

radio frekvencijska identifikacija, odno-sno RFID tehnologija. Iako je svakodne-vica neizbježna bez RFID tehnologije, široj javnosti je ovo područje još uvijek nedovoljno poznato, a poslovni subjekti nisu još uvijek svjesni prednosti koje RFID tehnologija dugoročno može imati za njihovo poslovanje. Zaključak je to 2. po redu regionalne RFID konferencije koja je održana sredinom svibnja u za-grebačkom hotelu Westin. Uz gostova-nje brojnih eminentnih svjetskih struč-njaka iz RFID područja i uz prezentaciju konkretnih primjera njene primjene, na konferenciji je naglašeno kako se RFID tehnologija može primijeniti u apsolut-no svakom području našeg života – u

Rast domaćeg IT tržišta 4,1 posto

Informatičko tržište Hrvatske u 2014. iskazalo je umjeren rast od 4,1% u

odnosu na prethodnu godinu te pritom doseglo vrijednost od 6,51 milijarde kuna, prema nedavno dovršenom godišnjem istraživanju analitičke tvrtke IDC Adriatics. Mjereno u američkim dolarima, IT po-trošnja je porasla za 3,3% u odnosu na 2013. godinu na 1,13 milijardu dolara. IT usluge bile su najveća zasebna kate-gorija na cjelokupnom tržištu s udjelom od 30 posto, pakirani softver zauzeo je 16%, kao i segment osobnih računala, u ukupnoj vrijednosti domaćeg IT tržišta u prošloj godini. Tableti i osobna raču-nala zauzeli su zajedno 19 posto tržišta, a 17 posto pametni telefoni. Serveri su zauzeli 2 posto, a pohrana podataka 1 posto tržišta.

MasterCard Masters of Code

MasterCard je organizator svjetskog natjecanja po imenu Masters of Code

čija će se središnja svečanost održati 5. i 6. prosinca u Silicijskoj dolini, gdje će se natjecati deset najboljih regionalnih de-veloperskih timova iz cijelog svijeta. Ovo natjecanje odnosno hackathon održat će se 11. i 12. lipnja u Tel Avivu, gdje se mogu natjecati i hrvatski timovi.

Iskonu dodijeljen certifikat

Poslodavac PartnerIskon Internet tvrtka je poznata po

zavidnoj korporativnoj “ti” kulturi i pozitivnom ozračju u kojem zaposle-nici imaju mogućnost daljnjeg razvoja karijere unutar tvrtke. Upravo zbog toga

logistici, trgovini, transportu, bankarstvu, autoindustriji, turizmu, medicini, zaštiti okoliša itd. U neke od glavnih benefita njene primjene ubrajaju se automatizacija i unapređenje poslovnih procesa, racio-nalizacija poslovanja, smanjenje troškova, sljedljivost i pregled nad poslovanjem u stvarnom vremenu.

Od 27. travnja do 3. kolovoza, svi start-upovi koji razvijaju tehnološke aplikacije za poslovne potre-be restorana, hotela i ugostitelja mogu se prijaviti u program Techstars METRO Accelerator putem web stranice www.techstarsmetro.com. Deset odabranih start-upova unaprijedit će svoja znanja i poslovanje te razvijati inovativne ideje pod

vodstvom iskusnih mentora u sjedištu Techstars METRO Acceleratora u Berlinu. Tijekom tromje-sečnog programa primat će financijsku podršku te imati pristup resursima i znanjima organizatora programa, a u siječnju 2016. predstavit će svoje tvrtke međunarodnim investitorima te predstav-nicima industrije i javnosti.

Otvorene prijave za Techstars METRO Accelerator • • •

dodijeljen joj je certifikat Poslodavac Partner kojim se prepoznaju i nagrađu-ju visoki standardi kvalitete upravljanja ljudskim resursima na hrvatskom tržištu rada. Certifikat dodjeljuje tvrtka Selectio koja ujedno i provodi certi-fikacijski proces u kojem se ocjenjuje 45 procesa u pet područja upravljanja zaposlenicima.

Održana 2. regionalna RFID konferencija

Datum Tema Predavač

11.6. Upravljanje konfliktima i emocije u poslu Ivana Grabar i Irena Jurjević

11.6. Web PR i krizno komuniciranje Krešimir Macan

18.6. Upravljanje rizicima u javnoj nabavi Mirjana Čušek Slunjski

18.6. Pregovori u nabavi Boris Vulić

18.6. Prezentacijske vještine u prodaji Jelena Vukmirica

1.7. Zakon o zaštiti potrošača Igor Vujović i Ilija Rkman

1.7. Pravne kvake za poduzetnike Larisa Silvija Marić

2.7. Javna nabava: Praktična primjena okvirnih sporazuma i središnje javne nabava Branka Filipović i Karmen Meić

2.7. Aktualnosti i novosti u stečajnom i predstečajnom zakonodavstvu te stečaju potrošača Jelena Čuveljak

9.7. Korištenje intuicije u donošenju poslovnih odluka i kreativno mišljenje Irena Jurjević

9.7. Pravo na pristup informacijama Ines Pavlačić i Saša Čaldarević

16.7. Upravljanje sobom u visokostresnim situacijama i upravljanje stresom Irena Jurjević

Najava edukacija

Mjesto: Hotel Sheraton, Kneza Borne 2, ZagrebVrijeme: 9:00 do 16:00 sati

Kotizacija: 1.290 kn + PDV po seminaru

Mapa znanja d.o.o.Ede Murtića 6, 10 000 Zagreb

tel: +385 1 663 6462, e-mail: [email protected]: www.mapaznanja.hr


Istraživanje i razvojU više od dva desetljeća poslovanja

mnogo toga se promijenilo, ali Olival je ostao tvrtka koju odlikuju posvećenost

prirodnim sirovinama vrhunske kvalitete i pronalasku najboljih receptura

Uspješna poduzet-nička priča Vlaste Pojatine počela je 1994. godine u Za-

grebu. Radeći u Gradskim ljekarnama dugi niz godina stekla je veliko iskustvo, a uz posao je u domaćoj ra-dinosti izrađivala različite kreme i ulja za masažu za obitelj. Bio je to hobi koji je potom urodio idejom o osnivanju tvrtke Olival koja svoje ime nosi po izvedeni-ci od latinske riječi “oliva” za maslinu, voćke koja je oduvijek predstavljala osnovicu prirodne kozme-tike, dok ekstenzija “-val” označava more i predstavlja poveznicu s mediteranskim karakterom proizvoda. Sve je započelo u prizemlju obi-teljske kuće kada je Vlasta Pojatina pokrenula malu galensku proizvodnju i po tradicionalnim farmaceut-skim formulacijama zapo-čela izradu originalnih koz-metičkih proizvoda prven-stveno iz sirovina prirod-nog porijekla. Svi Olivalovi proizvodi i danas nastaju u tom dobro organiziranom, malom proizvodnom po-gonu u zapadnom dijelu Zagreba. U prvoj godini radila je s jednom tehničar-kom te je kao prvi proizvod predstavila ulja za masažu na bazi maslinova ulja koje je distribuirano u kozme-tičke salone. Veliki uspjeh tog proizvoda otvorio je vrata novim idejama koje su dolazile same od sebe pa je potom predstavljeno ulje za sunčanje, kreme za

stopala, čičkov šampon i drugi proizvodi. “Posjedu-jući veliko iskustvo i znanje iz područja kozmetologije, farmacije i fiziologije kože, bila sam u mogućnosti sama kreirati proizvode, njihovu formulaciju i re-cepturu, na temelju čega smo potom razvijali nove linije. To je zapravo glavna formula uspjeha Olivala”, ističe magistra Vlasta.

DROGERIJE SU BAZAU više od dva desetljeća poslovanja mnogo toga se promijenilo, ali Olival je

ostao tvrtka koju odlikuju posvećenost prirodnim sirovinama vrhunske kvali-tete i pronalasku najboljih receptura. U borbi sa stra-

nim kozmetičkim divovima ovaj domaći proizvođač pokazuje kako za hrvatsku prirodnu kozmetiku iteka-

ko ima kupaca. Asortiman Olivala danas broji oko 90 proizvoda smještenih u nekoliko linija: za sunčanje, lice, kosu, ruke, stopala,

masažu, pa sve do koz-metike s posebnom namjenom. Misao vodilja u razvoju

svih ovih proizvoda bila je uvijek jednostavna - po-nuditi kupcima prirodnu kozmetiku vrhunskog sa-

stava po pristupačnoj cijeni. Olival kozmetika razvila se na starim farmaceutskim recepturama, prirodnim sastojcima i novim sa-znanjima u kozmetologiji i tehnologiji. U početku poslovanja tvrtke znača-jan moment bio je ulazak drogerijskog lanca dm na hrvatsko tržište 1996. go-dine te se brend Olival od samoga početka nalazi na njegovim policama. “Dro-gerije su naša baza”, kažu u Olivalu. To je sasvim

Olival je jedini proizvođač u Hrvatskoj i regiji koji ima prestižni NATRUE certifikat

Blagodati prirode I ZNANOSTI


razumljivo s obzirom da su drogerije glavni kanal za prodaju proizvoda prirodne kozmetike, no u ovoj obi-teljskoj tvrtki ističu kako su također dobru suradnju ostvarili s Konzumom i drugim maloprodajnim lancima u Hrvatskoj te da su sa svojim proizvodima u posljednjih nekoliko godina prisutni i na tržištima Slo-venije, Makedonije i Bosne i Hercegovine.

CERTIFICIRANA PRIRODNOSTVlasta Pojatina, koja je i danas zadužena za sve Oli-valove recepture, nastoji da većina proizvoda bude temeljena na hrvatskim

sirovinama – poput masli-ne, lavande, čička, oraha, nevena ili smilja. “Kroz svih ovih 20 godina Olival je napredovao korak po korak, na temelju vlastitih formulacija i inovacija. Uglavnom smo se oslanjali na vlastite snage i to se po-

kazalo dobrom odlukom jer smo stvorili brend s vrhun-skim proizvodima i vjernim kupcima”, kaže osnivačica Olivala. Proizvodnja je

usklađena s propisima Europske unije i proizvodi u potpunosti odgovaraju visokim standardima za kozmetiku. Tvrtka godišnje proizvede više od 700.000 komada proizvoda i lider je u Hrvatskoj na području prirodne kozmetike, što potvrđuje i činjenica da je 2013. godine Olival prvi u regiji dobio prestižni NA-TRUE certifikat. Riječ je o certifikatu koji dobivaju samo odabrani ekološki i prirodni proizvodi koji prolaze stroga testiranja porijekla sirovina te proi-zvodnoga procesa. Hrvat-

ska u tome nije iznimka, već je općenito u Europi i svijetu u segmentu kozme-tike česta pojava da mnogi proizvođači u svojoj ko-munikaciji koriste pridjev “prirodno” u prezentaciji proizvoda, no u stvarnosti su daleko od toga. Prirodna

kozmetika nije zakonski propisana pa to otvara mo-gućnost svojevrsne zlopo-rabe takvih tvrdnji, no NA-TRUE certifikat je upravo

stoga interna-cionalno pri-znato jamstvo povjerenja i kvalitete prirodne kozmetike.

Dobivanje ovog certifikata još je jedan korak u smjeru širenja poslovanja ovog hrvatskog proizvođača na tržišta zapadne Europe, gdje je ovaj certifikat nužan kako bi se proizvod uopće mogao pojaviti na polica-ma prirodne kozmetike. “U 2014. godini ostvarili smo rast prihoda od 14 posto, dok smo u prvom tromjesečju 2015. godine napravili dodatni skok te su nam prihodi porasli čak 28 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U zadnje tri godine bilježi se konstantan rast zaposlenih, a taj trend

se nastavlja i u 2015., kao i porast dobiti. Osim toga, planiramo i gradnju nove proizvodne hale u Podsu-sedu te izlazak na tržišta zapadne Europe”, ističe direktor Olivala Marijan Pojatina dodajući kako je od 2012. godine proizvod-

komada proizvoda - godišnja Olivala

Asortiman Olivala danas broji oko 90 proizvoda smještenih u nekoliko linija

700.000 proizvodnja

Blagodati prirode


Istraživanje i razvojnja certificirana prema ISO 22716 standardu, što garan-tira provođenje Dobre Pro-izvođačke Prakse te jamči visoku kvalitetu proizvod-nje, sljedivost i zdravstvenu ispravnost proizvoda. Pre-seljenje u novi proizvodni pogon očekuje se do kraja 2016. godine. Sve je to nuž-no kako bi se zadovoljila potreba tržišta jer je Olival koncem svibnja 2015. godi-ne ušao na tržište Srbije te se u ovoj susjednoj zemlji može pronaći na policama drogerijskog lanca dm-dro-gerie markt. U fazi realiza-cije su i planovi za iskorak na vrlo zahtjevno tržište Njemačke, što sasvim lo-gično nameće potrebu za povećanjem proizvodnih kapaciteta.

FLEKSIBILNOST JE KLJUČNAOlival danas ima 20 dje-latnika. Poslovni proces istraživanja i razvoja nije formiran kao zaseban odjel jer je u tako malom i uigra-nom timu komunikacija brza, izravna i otvorena te se koriste sve dostupne informacije kako bi se na-pravila optimalna strategija razvoja novih proizvoda i tržišnog nastupa. Dakako, asortiman se konstantno nadograđuje novim pro-izvodima, a ideje obično stižu s terena, od tržišta i potrošača, bilo kroz izravni kontakt ili putem društve-nih mreža. Dario Čakanić, voditelj prodaje, neodvojivi je dio istraživačkog tima koji svojim sugestijama o smjeru u kojem bi trebao ići razvoj novih proizvoda ima veliku ulogu u razvoju cjelo-kupnog asortimana. Nakon toga se u proces uključuju inženjer kemije Marijan Pojatina i magistra Vlasta koji osmišljavaju recepturu, rade uzorke i prethodna testiranja proizvoda. Nakon završene izrade formulacije, proizvodni proces i samu

izradu proizvoda odrađuje Anamarija Baniček koja je tehnolog i voditelj proi-

zvodnje u tvrtki. “U prošloj godini predstavili smo ukupno 11 novih proizvo-da. U dosadašnjem tijeku 2015. na tržište smo plasi-rali pet noviteta, a do kraja godine potrošači će imati

priliku isprobati još tri nova proizvoda Olivala”, kaže Čakanić. Najnovija linija proizvoda, predstavljena sredinom svibnja, je linija Olivalovih suhih ulja koja se sastoji od tri proizvoda: Zlatno ulje smilja, Čarobno suho ulje i Čarobno suho ulje sa zlatnim česticama koja se mogu koristiti sva-kodnevno za njegu i hidra-taciju lica i tijela te za sjaj i ljepotu kose. U asortimanu Olivala najprodavaniji pro-izvod je Čičak šampon, a značajno je istaknuti kako je tvrtka na trećemu mjestu u Hrvatskoj kada je riječ o proizvodima za sunčanje.

Veliki korak dogodio se 2011. godine kada je Olival ušao u kategoriju njege lica

u kojoj domi-niraju global-ni brendovi, no svoju su priliku vidje-li upravo u tome jer su

njihove kreme 100% pri-rodne, što je dvije godine kasnije i certificirano po NATRUE standardu. Pred-stavljanje ove linije pokazalo se kao uspješan potez pa je i u segmentu njege lica

Olival konstantno širio po-nudu proizvoda. Za razvoj poslovanja unatrag nekoliko godina značajno je izdvojiti sredstva iz programa Podu-

zetnički impuls što je omo-gućilo nabavku dva nova stroja, ali i BAS Program (Business Advisory Servi-ces) Europske Banke za ob-novu i razvoj koja omogu-ćava malim i srednjim pri-vatnim tvrtkama besplatne

savjetodavne usluge. Upravo je takav proaktivan pristup i sa strane razvoja kvalitet-nih inovativnih proizvoda i sa strane cjelokupnog po-slovnog modela omogućio Olivalu da konstantno una-pređuje svoje poslovanje te postaje sve prepoznatljiviji na tržištu, kako Hrvatske i regije, a nadajmo se uskoro i na širem europskom po-dručju. Primjer je to koji bi mnogim malim i srednjim domaćim tvrtkama mogao poslužiti kao vodilja kako ostvariti kvalitetan tržišni

nastup. Raditi ono što voliš te pritom koristiti blagodati podneblja u razvoju odr-živog poslovanja, model je koji Olivalu osigurava

čvrstu po-ziciju danas te osigurava vedru per-spektivu sutra. Ono što je sigur-

no jest da ideja ne manjka, a energija kojom zrače djelat-nici tvrtke pruža uvjerenje kako su planovi koje su si zacrtali više nego ostvarivi.

Olival je vodeći brend u segmentu prirodne kozmetike na hrvatskom tržištu

Čičkov šampon je najprodavaniji proizvod u Olivalovom asortimanu

Goran Pavlović[email protected]

61Svibanj 2015. www.jatrgovac.hr www.jatrgovac.hr

izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje


Ljetna kozmetika - Tržište

Vrijednost količineCijelu prošlu godinu obilježila su deflatorna kretanja koja se manifestiraju kroz

pad maloprodajnih cijena. Sve to se odrazilo i na kategorije ljetne kozmetike koje vrijednosno ne idu naprijed, čak i uz veću količinsku prodaju

U sklopu ljetne kozmetike analizirali smo tri kate-

gorije: proizvodi za njegu tijela, proizvodi

za depilaciju i gelovi za tuširanje. Prema podacima o pro-daji ove tri katego-rije su u periodu

ožujak 2014. - velja-ča 2015. kumulativno

ostvarile količinsku pro-daju nešto iznad 4 milijuna litara, dok je vrijednosna

prodaja istodobno iznosila 283,4 milijuna kuna. Pritom su jedino gelovi za tuširanje u promatranih 12 mjeseci ostvarili rast prodaje prema oba parametra, proizvodi za depilaciju rasli su koli-činski a pali vrijednosno, dok su proizvodi za njegu tijela zabilježili smanjenje, kako u financijskom po-gledu, tako i po volumenu ostvarene prodaje. Glavni kanal prodaje za sve tri kategorije su drogerije koje dominiraju nad svim

ostalim tipovima prodajnih mjesta. Karakteristika ove grupe proizvoda je i snažna prisutnost trgovačkih rob-nih marki koje su značajan izazivač za brendove te za-uzimaju i do 30% udjela u prodaji pojedinih kategorija.

Majda BabićJunior Client Executive

[email protected]

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

82

7

82


ožujak 2014. - veljača 2015.

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

Hipermarketi (2501 m2 +)

Supermarketi (301 - 2500 m2)

drogerije

Izvor: Nielsen

Proizvodi za depilacijuOvi proizvodi su nami-jenjeni za uklanjanje dlačica, a mogu biti u obliku kreme, gela, pjene te voska i meda. U kategoriju ne spadaju sredstva za brijanje, bri-tvice te električni depila-tori. Vodeći proizvođači u kategoriji proizvoda za depilaciju su (abe-cednim redom): Afrodita (Afrodita), Biokozmetika (Čupko), Naturale Use

(Luxepil), Reckitt Benckiser (Veet)

te trgovač-ke

robne marke koje zauzimaju 17% količin-ske prodaje. Proma-trajući prodaju koja ne uključuje Cash&Carry, ljekarne ni diskontne trgovine (Lidl), ova kategorija je u zadnjih godinu dana (ožujak 2014. - veljača 2015.) ostvarila značajan pad vrijednosne prodaje uz rast prodanih količi-na što sugerira da su cijene u tom razdoblju značajno pale. Naime, vrijednosna prodaja je iznosila 19,4 milijuna kuna, što je 5,1% manje nego u prethodnih 12 mjeseci, dok je količin-ska prodaja ostvarila

solidan rast od

3,1% s ukupno prodanih 98,9 tisuća litara. Trake su najpopularniji tip proizvoda za depilaciju sa 62,5% udjela. Slijede kreme s 23,6% i vosak s 9% udjela. Drogerije su i u ovoj kategoriji najvaž-niji tip prodajnog mjesta s dominantnih 82% udjela u prodaji. Daleko iza nalaze se supermar-keti s 8%, hipermarketi sa 7% te velike trgovine mješovitom robom s 2% udjela.

Proizvodi za depilaciju


% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (litara) 98.900 3,1

Vrijednosna prodaja (HRK) 19.432.900 -5,1

Trake

62,5%Kreme

Vosak

Ostalo

23,6%

9%

4,8%

Podjela prema tipuožujak 2014. - veljača 2015.


Gelovi za tuširanjeKategorija uključuje proizvode za tuširanje bilo u kremi, gelu ili tekućini. Također, tu spadaju proizvodi koji su za tuširanje, a ujed-no mogu biti i kupka, gelovi za tuširanje i losioni za tijelo u jed-nom, dječji proizvodi za tuširanje, antibakte-rijski i dermatološki gelovi za tuširanje (ako na njima nije navedeno da su protiv akni), te emulzije za tuširanje koje su pa-kirane bez pumpice. Kombina-cija: Body and Hair Shampoo, Shower & Shampoo, Shower and Bath, Body and Hair soaps, Face

& Body wash, Face & Body & Hair wash spa-daju u ovu kategoriju. U kategoriju ne spadaju sapuni, proizvodi koji nemaju svrhu pranja

tijela, proizvodi za pra-nje ruku te proizvodi na kojima je naznače-no da su protiv akni.

Vodeći proizvođači u kategoriji gelova za tuširanje su (abeced-nim redom): Afrodita (Afrodita), Beiersdorf (Nivea), Colgate-Palmo-live (Palmolive), Henkel (Fa, Schauma), Procter & Gamble (Old Spice), Unilever (Axe, Dove, Radox) te trgovačke robne marke koje u ovoj kategoriji uzimaju 21% količinske prodaje. Prema prodajnim rezul-tatima u maloprodaji, koji ne obuhvaćaju Cash&Carry, ljekarne ni diskontne trgovine (Lidl), gelovi za tušira-nje su u posljednjih 12 mjeseci ostvarili blagi rast. Tako je količinska prodaja uvećana za 2,2% s ukupno proda-nih 2,8 milijuna litara, dok je vrijednosna pro-daja neznatno uvećana za 0,1% uz ukupno ostvarenih 136,3 milijuna kuna. Prema namjeni, univerzalni gelovi za tuširanje su uvjerljivo naprijed sa 67,4% udjela u katego-riji. Gelovi za muškarce,

pak, imaju

26,7%, a gelovi za djecu 5,9% udjela. Gledano prema veličini pakiranja, natpolovični udio (53,2%) uzimaju pakiranja 201-250 ml, a odmah za njima po popularnosti dolaze pakiranja veća od 250 ml (44,1%). Pakiranja do 250 ml imaju 2,6% udjela. Dominacija drogerija u ovoj je ka-tegoriji manje izražena nego u prethodne dvije. Tako drogerijski kanal prodaje zauzima 46% udjela, supermar-keti 22%, hipermarketi 15%, velike trgovine mješovitom robom 8%, srednje trgovine mješovitom robom 6% te male trgovine mješovitom robom 2% udjela u prodaji.

Univerzalni

67,4%Za muškarce

Za djecu26,7%

5,9%

Podjela prema namjeniožujak 2014. - veljača 2015.

201 ml - 250 ml

53,2%

do 250 ml44,1%

2,6%

Podjela prema veličini pakiranjaukupno Hrvatskaožujak 2014. - veljača 2015.

više od 250 ml

Gelovi za tuširanje ožujak 2014. - veljača 2015.


Količinska prodaja (litara) 2.839.900 2,2

Vrijednosna prodaja (HRK) 136.331.200 0,1

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

46

15

22

8

6




Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)



drogerije

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

2

Izvor: Nielsen

drogerije kanal prodajeglavni ove grupe proizvoda


Ljetna kozmetika - Tržište

Proizvodi za njegu tijelaOvi proizvodi nami-jenjeni su hranjenju, zaštiti ili vlaženju kože tijela. Mogu biti u obliku krema, losio-na, gelova, “maslaca”

itd. Proizvodi za njegu i učvršćivanje tijela također su uključeni u ovu kategoriju. Ovdje ne spadaju: kreme za lice, anti-celulitne kreme, sredstva za

tuširanje, puderi za tijelo, kreme za

depilaciju, pilinzi za

tijelo, sred-

stva za

njegu stopala (isklju-čivo), 2 u 1 gelovi za tuširanje s kremom, dječje kreme, sredstva za sunčanje, sredstva za samotamnjenje (osim ako im je os-novna namjena njega i hidratacija). Vodeći proizvođači u katego-riji proizvoda za njegu tijela su (abecednim redom): Afrodita (Afrodita), Beiersdorf (Nivea, Atrix), Eveline Cosmetics (Eveline), Johnson & Johnson (Johnson & Johnson), Unilever (Dove) te tr-

govačke robne marke koje same nose 30% količinske prodaje. Promatrajući prodaju u zadnjih godinu dana (ožujak 2014. - veljača 2015.), koja ne uključuje Cash&Carry, parfumerije, ljekarne ni diskontne trgovine (Lidl), kategorija pro-izvoda za njegu tijela ostvarila je negativan prodajni rezultat. Količinska prodaja smanjena je za 3,8% uz ukupno prodanih 1,1 milijun litara, dok je vrijednosna

prodaja u odnosu na prethodnih

12 mjeseci pala za 3% na ukupno realizira-nih 127,7

milijuna kuna. U okviru

ove kategorije prema svojoj namjeni

najpopularnija su sredstva za njegu tijela s udjelom od 61,8%, zatim dolaze univerzalna sredstva s 25,1% te sredstva za njegu ruku s 13,1% udjela. Gledano pre-ma tipu, najveći udio (46,2%) ima krema, a potom dolaze mli-jeko (23,8%), losion (17,3%), ulje (1,3%) i gel (0,7%). Uvjerljivo najvažniji format za prodaju proizvoda za njegu tijela su droge-rije u kojima se odvija čak 62% količinske prodaje. Sa znatno manjim udjelima potom dolaze super-marketi (17%), hiper-marketi (10%), velike trgovine mješovitom robom (6%), srednje trgovine mješovitom robom (3%) te male trgovine mješovitom robom (1%).

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

62

10

17

63




Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)



drogerije

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

1

Izvor: Nielsen

Proizvodi za njegu tijela



Količinska prodaja (litara) 1.107.400 -3,8

Vrijednosna prodaja (HRK) 127.668.800 -3,0

Krema

46,2%Mlijeko

Losion

Ostalo

Ulje

Gel

23,8%

17,3%

10,8%

1,3%

0,7%

Podjela prema tipu ukupno Hrvatskaožujak 2014. - veljača 2015.

Sredstva za njegu tijela

61,8%Univerzalna sredstva

Sredstva za njegu ruku

25,1%

13,1%

Podjela prema namjeniožujak 2014. - veljača 2015.


Promo

Mali Melem u novom ruhu

Melem je originalna krema koja voli

kožu i svakodnevnom upotrebom omogućava da ona bude hidratizirana, nahranjena i otporna na vanjske utjecaje. Preven-tivno intenzivno njeguje i poboljšava opće stanje kože, vraća joj mekoću i elastičnost. Aktivno za-država vlagu, hidratizira i omekšava suhu kožu cije-log tijela te stvara zaštitni sloj koji štiti od pucanja. Melem obnavlja kožu

i smanjuje tegobe koje imaju osobe s kožnim problemima, te vraća koži mekoću i elastičnost uz pouzdano revitalizirajuće djelovanje. Dermatološki je testiran i može se ko-ristiti na koži i sluznici, bez dobnog ograničenja jer ne sadrži konzervan-se, silikone, antibiotike i kortikosteroide. Osjećajte se dobro u svojoj koži! Ne zaboravite - Melem je melem, sve ostalo su samo kreme.

Isti iznutra, novi izvana

Od lipnja, svoj mali Melem u teglici pronađite u praktičnijem vanjskom blister pakiranju. Jednostavno

odlijepite plastičnu kućicu i vaš dobro poznati mali Melem je spreman za korištenje!


Neka egida



Strateško planiranje

Trgovina je važna gospodarska aktivnost jer između ostaloga povratno utječe na zaposlenost u zemlji, na životni standard sta-

novništva kao i na razvoj proizvodnje. Dolazak Ikee nesumnjivo je pozitivna vijest za krajnje potrošače i Hrvatsku kao otvoreno tržište. Procjene kažu da je Ikea preuzela oko 15 posto tržišnog udjela u tom segmentu industrije kod nas. Stoga se domaći proizvođači na-daju uskoj suradnji s Ikeom, od koje bi imali goleme koristi i koja bi za njih predstavljala veliku šansu za zaradu, ali i izlazak na globalnu pozornicu. Kada se uđe u suradnju s Ikeom, kada se nađe kvalitetan proizvod, tu se onda radi o visoko serijskoj proizvod-nji koja je jeftinija.

TRGOVAČKE MARKEVeć dugo suvremeni trgovci svojim poslovnim politikama značajno utječu na proizvodnju neizravno kao po-srednici u razmjeni, ali i izravno kao proizvođači. Tako je, primjerice, Lidl kao jedan od vodećih trgovačkih la-naca u Hrvatskoj, ujedno i - pekar! S

primjenom koncepta samoposluživanja pekarskih proizvoda u svih svojih 78 trgovina započeli su 2012. godine. Sva-kodnevno nude više od 20 vrsta svježe pečenih pekarskih proizvoda, od slat-kih i slanih, do različitih vrsta peciva i kruha. Sve to uz najbolji omjer cijene i kvalitete, što službeno potvrđuje i certi-fikat Best Buy Award Croatia 2014/15. Trgovačke robne marke (engl. private labels) također pokazuju da za moder-ne trgovce ne vrijede tradicionalne de-finicije, već se oni sve češće pojavljuju

i kao izravni proizvođači. Naručivanje proizvodnje pod trgovačkom robnom markom je kod nas sve intenzivnije jer se i tržišni udio tih proizvoda kon-tinuirano povećava (bliži se udjelu od oko 20 posto u maloprodaji robe široke potrošnje). Kroz ponudu trgovačkih robnih marki kupcima se omogućuje dobra kvaliteta po iznimno povoljnim cijenama. Najomiljenija trgovačka rob-

na marka kod nas je K Plus. Ovi proi-zvodi se pojavljuju u Konzumu nakon pomnog odabira recepture, kvalitet-nih sirovina, proizvođača s najvišim standardima i kontrole proizvodnje. Stručnjaci najvećeg hrvatskog trgovca dodatni fokus stavljaju na kontrolu kvalitete kroz vanjske i interne labora-torije te na kontinuirano poboljšavanje receptura i pakiranja. Uz to, Konzum je uvođenjem brenda Ekozona u 2009. postao prvi nespeci-jalizirani trgovački lanac u Hrvatskoj

s posebno pozicio-niranom i izdvoje-nom kategorijom ekološki certifici-ranih proizvoda.

To je prvi domaći brend proizvoda uzgojenih bez pesticida, aditiva, GMO sastojaka i dodanog šećera. Cjelovita linija ovih ekoloških proizvoda nalazi se u ekskluzivnoj ponudi više od 100 Super i Maxi Konzum prodavaoni-ca. U asortimanu se trenutno nalazi ukupno 119 različitih proizvoda u 18 različitih kategorija. Najveći svjetski maloprodavač Wal-

TRGOVINA u proizvodnjiVeć dugo suvremeni trgovci svojim poslovnim politikama značajno utječu na proizvodnju neizravno kao posrednici u razmjeni, ali i izravno kao proizvođači. “Trgovac” i “proizvođač” nekada su bili striktno odvojeni a danas se isprepliću, prožimaju i nadopunjuju

Održivo poslovanje može postati velika marketinška prednost kompanije

Prof.dr.sc. Davor PerkovPerkov savjetovanje [email protected]


mart je na glasu da dvije trećine asor-timana na njegovim policama dolazi iz Kine! No, magazin Industry Week je lani objavio da će u sljedećih dese-tak godina Walmart utrošiti 250 mili-jardi na nabavku proizvoda američkih tvornica poput Element Electroni-csa, 1888 Millsa i American Home Manufacturinga (tekstil, televizori, namještaj i dr.), čime će se otvoriti

milijun radnih mjesta. Posebna je pak priča kalifornijska Patagonia, jedna od najomiljenijih i društveno najodgo-vornijih kompanija na svijetu.

PATAGONIA NAČINU 43 tvornice diljem svijeta, američki maloprodavač Patagonia naručuje proizvodnju odjeće za sportske ak-tivnosti na otvorenom (alpinizam i planinarenje, skijanje, snowboarding, surfanje, pecanje na mušicu, veslanje i brzo pješačenje po divljim stazama). Surađuju s više tvornica u Kini nego u SAD-u. Odjeću i opremu prodaju u svojih 40-ak prodavaonica te putem online kanala. Korporativna “zelena”

misija poduzeća s oko dvije tisuće za-poslenih glasi: Napraviti najbolji proi-zvod ne čineći nepotrebnu štetu te ko-ristiti biznis za inspiriranje i provedbu rješenja za ekološku krizu. Njihov

poslovni model distribuira vrijednosti duž cijelog lanca, uključujući dobav-ljače, kupce, zaposlenike i vanjsko okruženje. Osnivač Yvon Chouinard ističe da je njihovo poslanje ponuditi održive, sjajne i multifunkcionalne proizvode i služiti svojim kupcima. Svoj brend grade bez značajnijeg ogla-

šavanja. Vjeruju, naime, da temelj sva-koga brenda počiva na autentičnosti, istinitosti, originalnosti i inovativno-sti, a ne na marketingu. U tom smislu smatraju svoje prodavaonice, odnose s javnošću, donacije i sponzorstva snaž-nim adutima za stvaranje poželjne slike brenda. U Patagoniji vjeruju da im ovi čimbenici omogućuju postiza-nje 20 posto viših prodajnih cijena od drugih proizvođača odjeće za vanjske aktivnosti i 50 posto više od sličnih mass-market brendova. Može ih se svrstati u tzv. “Anti-Black Friday” ma-loprodavače jer svoje kupce pozivaju da dvaput razmisle prije nego odvoje novac za njihov vuneni đemper od 139, pulover od 129 ili ruksak od 99 dolara!? Sa svrhom da kupce odvra-te od kupnje onoga što im ne treba,

2011. godine su pokrenuli jedinstvenu kampanju Don’t Buy This Jacket. Ute-meljili su globalnu mrežu One Per-cent for the Planet kojom se obvezuju odvojiti 1 posto od svoje prodaje za

podržavanje aktivnosti ekoloških organizacija! U mrežu je uključeno više od 1.100 poduze-ća diljem svijeta a do

sada je donirano više od 100 milijuna dolara. Sjedište kompanije u Venturi je nalik svemu osim tradicionalnom ustroju. Nastoje ostvariti opuštenu i ugodnu radnu atmosferu. Na taj način održavaju kvalitetu rada i dobru koor-dinaciju među zaposlenicima. U zgra-di nema privatnih ureda, a nijedan ured (čak ni glavnog direktora) nema vrata. Chouinard je stvorio poslovnu organizaciju s progresivnom korpora-tivnom kulturom koja je ovu kompa-niju učinila iznimno omiljenom među zaposlenicima. Više od 20 godina proglašavana je jednom od 100 najbo-ljih tvrtki od strane časopisa Working Mother zbog fleksibilnog radnog vremena i dječjeg vrtića namijenjenog zaposlenicima. Njeguju i “job sharing” (alternativnu radnu opciju kada dva uposlenika dijele isto radno mjesto i dogovaraju koje će dane u tjednu ra-diti koji od njih). Umjesto parkirališ-nih mjesta ispunjenih vozilima, pored zgrade su bicikli i daske za surfanje. Ljude se u radnom vremenu potiče na tjelovježbu pa im se nude prostori za jogu ili aerobik. Mogu i surfati, trčati ili igrati odbojku u pijesku. Nedavno su poziciju menadžera za društvenu odgovornost Patagonije podigli na visoku razinu direktora za društvenu i okolišnu odgovornost (SER-Social/Environmental Responsibility). SER tim, između ostaloga, ima ovlast sta-viti veto na suradnju s nekom novom tvornicom ako procijeni da njen način proizvodnje nije kompatibilan s pro-klamiranim korporativnim etičkim načelima Patagonije. Kako je sve više poduzeća posvećeno održivom rastu, tako i potrošači (posebice mladi) po-staju etički osvješteniji te pri odluci o kupnji daju prednost njihovim proi-zvodima i uslugama. Istina je i to da je u današnjoj novoj ekonomiji veoma teško govoriti u klasičnim terminima “trgovac” i “proizvođač”. Nekada su bili striktno odvojeni a danas se ispre-pliću, prožimaju i nadopunjuju.

Walmart se želi sve više fokusirati na nabavku američkih proizvoda

odgovoran korporativni imidž uvećava tvrtke/proizvodavrijednost


Profil kompanije

Kraševa “slatka” po-vijest počinje 1911. godine kada je tvor-nica Union u Zagre-

bu započela s radom kao prvi industrijski proizvođač čokolade u jugoistočnoj Europi. Već od samog po-četka, slastice proizvedene u ovoj tvornici primaju najveće priznanje - Union postaje carski i kraljevski dobavljač Bečkog dvora. Godine 1923. u Zagrebu, na Savskoj cesti, tvrtka Bi-zjak započinje proizvodnju dvopeka, keksa i vafla. Za-hvaljujući umješnosti svog vlasnika, tvrtka je ubrzo postala poznata po svojim domaćim keksima na trži-štu šire regije.

ORIGINALNI PROIZVODIDo 1950. godine dolazi do ujedinjenja Uniona, Bizjaka i ostalih manjih proizvođa-ča konditorskih proizvoda

iz Zagreba. Te godine tvrt-ka dobiva ime Josip Kraš po antifašističkom borcu i istaknutom rukovodiocu tadašnjeg sindikalnog po-kreta. Od trenutka ujedi-njenja kompanija počinje svoj razvoj kao proizvođač sve tri grupe konditorskih proizvoda: kakao proizvo-da, keksa i vafla i bombon-skih proizvoda. Godine

koje dolaze obilježene su ulaganjima u modernizaci-ju proizvodnje. Nove gene-racije Kraševih stručnjaka na temeljima originalnih konditorskih receptura primjenjuju nova znanja u izradi slastica, zahvaljujući kojima se sustavno pove-

ćava ponuda asortimana i dalje zadržava vodeća pozi-cija na prostoru regije.Društveno poduzeće se 1992. godine transformira u dioničko društvo Kraš. Od tada pa do danas Kraš se razvija kao suvremeno organizirana i tržišno ori-jentirana kompanija čiji su proizvodi prisutni i priznati na svjetskim tržištima. Du-

gogodišnja usmjerenost ka proizvod-nji original-nih, visoko kvalitetnih proizvoda

i ispunjavanju želja i po-treba potrošača osigurala su Krašu vodeću poziciju konditorskog proizvođača u regiji. O Krašu najbolje govore njegovi brendovi poput Bajadere, Griotte deserta, Dorina čokolade, Životinjskog carstva, Do-

maćice, Napolitanki, Kiki i Bronhi bombona te ostali proizvodi dobro poznati potrošačima. Uz početak proizvodnje čokolada vezana je i izrada najfinijih deserta i nougat proizvoda, među kojima se posebno ističu Griotte i Ba-jadera. Griotte desert origi-nalno je izrađivan s pravim konjakom, višnjom i fon-danom pažljivo izlivenim u čokoladnu čahuru. I danas Griotte sadrže sočnu medi-teransku višnju i omiljeni su proizvod brojnih Kraše-vih potrošača. Tijekom više od 50 godina proizvodnje nougat proizvoda, Bajadera je zadržala svoj izvorni na-čin proizvodnje i kvalitetu te je postala najpoznatije ime Kraševog asortimana. Bajadera je širom svijeta stekla status vrhunskog, ekskluzivnog deserta i pre-poznatljivog Kraševog pro-

Kraš je prvi industrijski proizvođač čokolade u jugoistočnoj Europi

Od godišnje proizvodnje koja

premašuje 33.000 tona konditorskih proizvoda skoro

polovina se izvozi na svjetska tržišta.

Razvojni planovi Kraša usmjereni

su prema izvoznoj orijentaciji, uz naglasak na

jačanju pozicije na tržištima regije

KRAŠ GRUPA


milijuna kuna - Kraša546 tržišna kapitalizacijaizvoda. Pedesetih godina prošlog stoljeća započinje i proizvodnja jednog od najstarijih proizvoda dječ-jeg asortimana – čokolade Životinjsko carstvo.

RAZVOJ POSLOVANJATrenutno godišnja proi-zvodnja Društva premašuje 33.000 tona konditorskih proizvoda, od kojih se sko-

ro polovina izvozi na sva svjetska tržišta. Razvojni planovi usmjereni su prema izvoznoj orijentaciji, uz naglasak na jačanju pozicije na tržištima regije, na koji-ma Kraš već posluje putem vlastitih komercijalnih podružnica. Kraš je vla-snik i dviju tvornica: Mire Prijedor - najveće tvornice keksa i vafla u Bosni i Her-cegovini te Karoline, tvor-nice za proizvodnju keksa, vafla i slanica u Osijeku. Kraš je prvi u svojoj branši, 1997.godine, uspostavio i potvrdio sustav uprav-ljanja kvalitetom prema normi ISO 9001. U 2006. godini u integrirani sustav upravljanja kvalitetom im-

plementiran je i u tvornicu Mira, a u 2012. godini i u Karolini. Uveden je sustav upravljanja kvalitetom i samokontrolom prema načelima HACCP-a. Kraš je u 2011. godini proširio listu proizvoda koji ispunjavaju zahtjeve sukladno Pravil-niku o prehrani Torah, a time imaju i pripadajući certifikat Kosher. Kosher

proizvodi izrađeni su od dozvoljenih sastojaka i na strojevima koji udovolja-vaju zahtjevima Toraha te su kao takvi dozvoljeni i ispravni za konzumaciju pripadnika židovske vjerske zajednice. Vodeći računa o specifičnim zahtjevima kupaca i potrošača, Kraš je krajem 2007. godine za odabrane proizvode iz

grupe keksa i vafla i kakao proizvoda ispunio za-htjeve Halal standarda. U 2013.go-

dini lista Halal proizvoda proširena je certifikaci-jom gumenih proizvoda, žele proizvoda i pjenastih čokoladnih proizvoda. Kraš je implementirao IFS standard u proizvodnji cje-lokupnog asortimana: proi-zvodnji keksa i vafla, tvrdih i tvrdih punjenih bombona, karamela, gumenih i žele bombona, tvrde i punjene čokolade i čokoladnih de-serata. International Food Standard (IFS) je međuna-rodna norma kojom se tr-govačkim lancima i dobav-ljačima jamči sigurnost i kvaliteta hrane koju za njih proizvode drugi proizvo-đači. Time je Kraš potvrdio standarde kvalitete, sigur-

nosti i zdrav-stvene is-pravnosti te osigu-rao sve uvjete za

plasman svojih proizvoda u svjetske trgovačke lance.

POZITIVAN TREND U 2014.Kraš Grupa je tijekom 2014. godine ostvarila kon-solidirane ukupne prihode u iznosu od 1.023 milijuna kuna. U ukupnim priho-dima prihodi od prodaje ostvareni su u iznosu od 995,4 milijuna kuna, pri

Vlasnik/ nositelj računa / Suovlaštenik / imatelj VP -

Redovne dioniceStanje [%]

1. Kraš - ESOP 271.441 19,76

2. Mesna industrija Braća Pivac 222.617 16,21

3. Kapitalni fond d.d. 93.772 6,83

4. Kraš d.d. (Trezor) 57.209 4,16

5. Hrvatska poštanska banka d.d. 14.500 1,06

6. Zagrebačka banka d.d. 11.857 0,86

7. Radišić Darko 9.704 0,71

8. Plehaček Zdravko 7.846 0,57

9. Gobec Janez 6.500 0,47

10. Bujanović Zvonimir 6.023 0,44

Ukupno: 701.469 51,07

Prema važećim podacima SKDD-a za uredovni dan 4.5.2015.

KRAŠ d.d. – tržišni podaci

Cijena dionice za izračun (HRK) 415,00

Broj dionica (redovne) 1.316.412

Broj dionica (povlaštene) 0

Tržišna kapitalizacija (milijuna HRK) 546,31

KRAŠ d.d. - BILANCA (u tisućama kuna)

03./2015. kons.

AKTIVA

A) DUGOTRAJNA IMOVINA 647.554

1. Nematerijalna imovina 925

2. Materijalna imovina 562.818

3. Dugotrajna financijska imovina 80.600

4. Dugoročna potraživanja 0

B) KRATKOTRAJNA IMOVINA 468.855

1. Zalihe 174.600

2. Kratkoročna potraživanja 229.292

3. Kratkotrajna financijska imovina 35.123

4. Novac u banci i blagajni 29.841

C) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

14.876

D) GUBITAK IZNAD KAPITALA 0

E) UKUPNO AKTIVA 1.131.284

F) IZVANBILANČNI ZAPISI 24.326

PASIVA

A) KAPITAL I REZERVE 634.779

1. Temeljni (upisani) kapital 549.448

C) DUGOROČNE OBVEZE 175.177

D) KRATKOROČNE OBVEZE 305.569

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA

15.760

KAPITAL I REZERVE PRIPISANO IMATELJIMA KAPI-TALA MATICE

613.899

Kraš Grupa je u 2014. godini ostvarila neto dobit u iznosu od 14 milijuna kuna

Negativan odraz na poslovanje Kraša ima rast nabavnih cijena osnovnih sirovina


Profil kompanije

RDiG (u tisućama kuna) 03./2015. kons.

A) POSLOVNI PRIHODI 204.252

1. Prihodi od prodaje 201.218

2. Ostali poslovni prihodi 3.034

B) POSLOVNI RASHODI 200.821

1. Neto smanjenje vrijednosti zaliha -49.265

2. Materijalni troškovi 165.880

3. Troškovi osoblja 0

4. Amortizacija 11.348

5. Vrijednosno usklađivanje i rezerviranja 0

6. Ostali poslovni rashodi i troškovi 10.181

OPERATIVNA DOBIT 3.431

C) FINANCIJSKI PRIHODI 2.625

D) FINANCIJSKI RASHODI 3.309

NETO FINANCIJSKI RASHODI 684

E) IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI 0

F) IZVANREDNI - OSTALI RASHODI 0

G) UKUPNI PRIHODI 206.877

H) UKUPNI RASHODI 204.131

I) DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 2.746

J) POREZ NA DOBIT 932

K) DOBIT RAZDOBLJA 1.814

L) DOBIT PRIPISANA IMATELJIMA KAPITALA MATICE 1.363

NOVČANI TOK (u tisućama kuna) 03./2015. kons.

NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 8.307

NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI -26.177

Primici od prodaje materijalne i nematerijalne imovine 3.928

Izdaci za kupnju materijalne i nematerijalne imovine 15.716

NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 2.994

PROMJENE KAPITALA (u tisućama kuna) 03./2015. kons.

TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 549.448

REVALORIZACIJA DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE 114

KAPITAL I REZERVE PRIPISANO IMATELJIMA KAPITALA MATICE 613.899

Dividenda 2014. 2013.

Iznos 0,00 0,00

Dividendni prinos 0,00% 0,00%

Referentna cijena (HRK) 415,00 415,00

Redovna dionica

Datum CROBEX KRAS-R-A

2.1.2012. 1.746,71 440,00

31.12.2012. 1.740,39 360,00

Promjena % -0,36% -18,18%

2.1.2013. 1.763,45 351,25

31.12.2013. 1.794,28 410,00

Promjena % 1,75% 16,73%

2.1.2014. 1.804,55 400,00

31.12.2014. 1.745,44 367,00

Promjena % -3,28% -8,25%

čemu su prihodi od pro-daje na domaćem tržištu ostvareni u iznosu 559,3 milijuna kuna, a prihodi od prodaje u inozemstvu u iznosu od 436,1 milijun kuna. Ukupni konsolidira-ni rashodi u 2014. godini ostvareni su u iznosu od 1.001,2 milijuna kuna. U odnosu na poslovnu 2013. godine ukupni prihodi veći su za 2,5%, dok su ukupni rashodi rasli za 1,6%. Uz smanjenje neto financijskih rashoda na povećanje ukupnih rashoda nepovoljno su utjecala zna-čajna povećanja nabavnih

cijena osnovnih sirovina: kakaovca i prerađevina od kakaovca, koštuničavog voća, mliječnih prerađe-vina i drugih. Bruto dobit Kraš Grupe u 2014. iznosi 400 milijuna kuna, pri čemu je ostvarena bruto marža na razini od 34,15%. EBITDA iznosi 80,3 mili-juna kuna, dok je EBITDA marža ostvarena na razini od 7,88%. Nakon pokrića ukupnih rashoda poslova-nja dobit prije oporezivanja iznosi 21,7 milijuna kuna, a neto dobit razdoblja 14 milijuna kuna. Neto dobit

pripisana imateljima ka-pitala matice ostvarena je u iznosu od 13,2 milijuna kuna, što je za 3,5 miliju-na kuna više u odnosu na poslovnu 2013. godinu. U 2014. godini poslovne ak-tivnosti bile su fokusirane na povećanje efikasnosti poslovanja, na jačanje po-zicije brendova kroz razvoj novih i inovacije postojećih proizvoda te zadržavanje pozicija na postojećim tržištima uz otvaranje no-vih tržišta. U 2014. godini nastavljen je trend ogra-ničenja potrošnje izazvan višegodišnjom krizom, što

se odražava i na kretanje potrošnje konditor-skih proi-zvoda, kako na doma-

ćem tržištu, tako i na većini tržišta zemalja u regiji. Povećan uvoz konditorskih proizvoda nakon ulaska Republike Hrvatske u Eu-ropsku uniju u kontinuitetu je prisutan i u 2014. godini. Sukladno strateškom opre-djeljenju i ciljevima konti-nuiranog rasta izvoza, lani je povećan obujam izvoza Kraš Grupe za 7,4% u od-nosu na prethodnu godinu. Povećan je broj izvoznih tržišta pa je uz rast izvoza na postojećim tržištima ostvaren iskorak na nova tržišta: Japana, Republike

Dionica Kraša u prošloj godini može se okarakterizirati kao prosječno likvidna


Credos odjel [email protected]

Navedene informacije su dane u svrhu općeg

informiranja, nisu prepo-ruka za kupnju ili prodaju te ne mogu biti zamjena za neovisan financijski savjet niti se njihovim objavljivanjem stvara bilo kakva obveza za investicij-sko društvo Credos d.o.o. Credos d.o.o. ne prihvaća odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu uporabom informacija i cijena iz ovog materijala, niti jamči za nji-hovu cjelovitost i točnost. Izvor informacija su javno objavljeni podaci na web stranicama Zagrebačke burze te korporativnim web stranicama promatra-nih kompanija.

NAPOMENA

Promet kretanja cijene dionice KRAS-R-A 1.1.2012. - 30.4.2015.

0 0,00

100,00

1.000.000

2.000.000

1.500.000

500.000

200,00

2.500.000

300,00

400,00

500,00

600,00

2.1.2012.

7.3.2012.

16.5.2012.

25.7.2012.

2.10.2012.

13.12.2012.

25.4.2013.

11.9.2013.

5.7.2013.

13.11.2013.

29.1.2014.

20.6.2014.

8.9.2014.

26.1.2015.

9.4.2014.

13.11.2014.

19.2.2013.

2.4.2015.

Promet

Cijena

milijuna kuna - ukupni Kraša u 2014.promet dionice18,89

Povlaštena dionica

Datum CROBEX

2.1.2012. 1.746,71

31.12.2012. 1.740,39

Promjena % -0,36%

2.1.2013. 1.763,45

31.12.2013. 1.794,28

Promjena % 1,75%

2.1.2014. 1.804,55

31.12.2014. 1.745,44

Promjena % -3,28%

Pokazatelji poslovanja* Posljednja 4 kvartala 2014.

Prihodi od prodaje 1.011,00 995,44

Poslovni prihodi 1.036,01 1.019,07

EBIT 29,51 31,24

Neto dobit 13,41 13,24

EBITDA 77,81 80,26

Operativni novčani tok 34,55 10,22

Slobodni novčani tok -9,19 -25,08

Kapital i rezerve 613,90 613,53

Aktiva 1.131,28 1.172,24

Broj zaposlenih 2.447 2.431

*svi iznosi u milijunima kuna

Fundamentalni pokazatelji

Posljednja 4 kvartala 2014.

P/S 0,54 0,55

P/E 40,74 41,26

P/B 0,89 0,89

BVPS 466,34 466,06

EPS 10,19 10,06

EV 703,27 704,25

EV/EBITDA 9,04 8,77

P/EBITDA 7,02 6,81

P/EBIT 18,51 17,49

P/EA 9,16 9,10

P/CF 15,81 53,43

P/FCF -59,47 -21,79

Profitabilnost Posljednja 4 kvartala 2014.

ROE 2,18% 2,16%

ROA 1,19% 1,13%

EBIT marža 2,85% 3,07%

EBITDA marža 7,51% 7,88%

Neto profitna marža 1,29% 1,29%

Likvidnost Posljednja 4 kvartala 2014.

Koeficijent tekuće likvidnosti 1,53 1,37

Novac po dionici 49,35 47,65

Zaduženost Posljednja 4 kvartala 2014.

Dug/kapital 78,31% 86,62%

Koreje, Grčke i Rumunjske. Ukupni konsolidirani pri-hodi Kraša za prvi kvartal 2015. godine iznose 206,9 milijuna kuna od čega su 201,2 milijuna kuna priho-di od prodaje. Bruto dobit razdoblja je 73,1 milijun kuna odnosno bruto marža od 36,34%. EBITDA iznosi 14,8 milijuna kuna (marža 7,24%), dok je neto dobit razdoblja 1,8 milijuna kuna. Dionicama Kraša tr-guje se na Zagrebačkoj bur-

zi i to pod oznakom KRAS-R-A. Dionica je sastavnica glavnog indeksa CROBEX te sektorskog CROBEXnu-tris, ali ne i CROBEX10. S ukupnim prometom od 18,89 milijuna kuna tije-kom 2014. godine možemo je okarakterizirati kao pro-sječno likvidnu. Tržišnom kapitalizacijom od 546 mi-lijuna kuna ubraja se među veće kompanije na doma-ćem tržištu kapitala, ali ne ulazi u kategoriju prvih 10.


Iz regije

NAPREDAK U POSLOVANJU

Nakon dugo vremena pozitivan

kvartal Mercatora

Trgovački lanac Mercator je u prva tri mjeseca ove godine imao 628,7 milijuna eura prihoda od prodaje, koji su povećani za 0,6%, te ostvario dobit od 4,1 milijuna eura. Riječ je o prvom kvartalnom pozitivnom rezultatu Mer-catora nakon više godina. Lani je u prva tri mjeseca Mercator imao 8,5 milijuna eura gubitka. U tvrtki navode da su poboljšanju poslovnog rezultata dopri-nijeli viši prihodi, smanjenje troškova i restrukturiranje financijskih obveza. Re-zultati poslovanja Mercatora objavljeni

Podravkino Žito povećalo prodaju i

dobitGrupa Žito u prvom tromjesečju ove

godine prihodovala je od prodaje 28 milijuna eura ili 3% više nego u istom razdoblju prošle godine, uz dobit od 577 tisuća eura, što je 8,1% više nego u istom razdoblju prošle godine. Kvartalna neto dobit Grupe iznosi 489 tisuća eura, napre-ma 326 tisuća eura neto dobiti u istom lanjskom razdoblju. Matično društvo Žito d.d. u prva tri mjeseca ove godine prihodovalo je od prodaje 26,4 milijuna eura, odnosno 5,6% više nego u prvom tromjesečju 2014. Ostvarena je operativ-na dobit od 480 tisuća eura, što je 10,4% više u odnosu na usporedivo lanjsko razdoblje, dok je neto dobit porasla s 270 na 401 tisuću eura.

Don Don cilja na regiju

Prvi čovjek Don Dona Aleš Mozetič najavio je kako njegova kompanija

nakon preuzimanja Pekarni Grosuplje želi postati najjača pekarska kompanija u regiji. Najavljuje pritom širenje u Bugar-sku i Rumunjsku te ističe kako je za Don Don od iznimne važnosti hrvatsko tržište koje će se opskrbljivati iz Grosuplja te iz njihove tvornice u Zagrebu.

Novi Univerexport u Staroj Pazovi

Univerexport, vodeći domaći malopro-dajni lanac na tržištu Srbije, otvorio

je svoj drugi objekt u Staroj Pazovi. Novi maloprodajni objekt stanovnicima Stare Pazove je na 500 četvornih meta-ra prodajnog prostora ponudio bogat

su dan kasnije nego što se najavljivalo, i to zbog velikog požara koji je u Ljubljani uni-štio Mercatorovo glavno skladište. Nakon što je vodeći slovenski trgovački lanac lani kupio koncern Agrokor, Mercator pod tim brendom posluje u Sloveniji i Srbiji, gdje su mu pridružene maloprodajne jedinice Idee. Na tržištu Srbije Mercator je u prvom kvartalu ostvario 35,2% svojih ukupnih prihoda, a ostalo u Sloveniji.

asortiman s više od 7.000 proizvoda. Za kraj svibnja iz tvrtke su najavili otvorenje prodajnog objekta u Zemunu koji predstav-lja investiciju vrijednu 1,75 milijuna eura te otvorenje novih 50 radnih mjesta. Početkom lipnja otvaraju se i objekti u Futogu i Kikindi. Grupacija Univerexport sa sjedištem u No-vom Sadu ima 120 maloprodajnih objekata te 2.500 zaposlenih.

Izet Rastoder, kralj banana, kako ga zovu, otvorio je pod okriljem firme MMDI Group u Sarajevu, najsuvremeniji dis-tributivni centar svježeg voća i povrća u BiH. Namjera mu je ne samo da opskrbljuje bh.

tržište svojim brendom bana-na Derby, nego i da okupi sve usitnjene lokalne proizvođače i njihove proizvode lansira na tržište prvo u BiH, a potom i u regiji te Europskoj uniji.

Srbija zaostaje i bez jasnog je puta u razvoju e-trgovine, po-kazalo je istraživanje konzul-tantske kuće A.T. Kearney, što bi, kako tvrde upućeni, moglo dovesti do pada poslovanja kompanija u budućnosti.

U Istraživanju” Globalni indeks razvoja e-trgovine za 2015. godinu” navodi se da Srbija zauzima posljednje mesto jer kao zemlja nema pripremljen plan za daljnji razvoj elektron-ske trgovine.

Izet Rastoder ulaže u BiH • • • Srbija kaska u razvoju e-trgovine • • •


PROMO

Ako želite znati što jedete, birajte PIK!

U želji da hrvatsku javnost upozna sa zdravstvenim prednostima

mesnih proizvoda pod brendom PIK, a potaknut čestim pitanjima svojih potrošača, PIK Vrbovec pokrenuo je kampanju „Manje je više“. Svima koji brinu o pravilnoj prehrani, kao i onima koji za to imaju zdravstvenih razloga, PIK Vrbovec na stol donosi samo najbolje mesne prerađevine pod brendom PIK, bez sljedećih sastojaka:

1. BEZ POJAČIVAČA OKUSAOsnovna zadaća pojačivača okusa u prehrambenim proizvodima jest po-boljšati i pojačati okus hrane, što utječe i na povećanje apetita. S druge strane, prirodni začini s prirodno prisutnim mastima i bjelančevinama u proizvo-dima od crvenog mesa, zajedničkim djelovanjem s mesom daju prirodno fin okus. Također imaju i blagotvorno djelovanje na organizam. Umjesto po-jačivača okusa u proizvodnji mesnih prerađevina pod brendom PIK stoga se koriste samo prirodni začini.

2. BEZ UMJETNIH BOJILABoja utječe na poželjnost hrane i otvara apetit, a ono što je važno znati jest sadrži li određeni proizvod u sebi umjetna bojila koja često prikriva-ju kvalitetu i higijensku ispravnost proizvoda. Zahvaljujući odabiru naj-kvalitetnije sirovine te korištenju mo-derne tehnologije i potpunoj kontroli proizvodnih procesa, PIK Vrbovec u proizvodnji mesnih prerađevina, pod PIK brendom, ne koristi niti umjetna niti prirodna bojila.

3. BEZ GLUTENAPored proizvoda u kojima je gluten sastavni dio proizvoda - onima od pšenice, raži, ječma i njihovih derivata poput kruha i različitih tijesta - danas

ga sve češće nalazimo i u proizvodima koji ga prirodno ne sadrže jer se u prehrambenoj industriji često koristi kao aditiv. Gluten je jedan od najče-šćih alergena te može izazvati upalne procese kod osoba koje su osjetljive na njegovo djelovanje pa je dobro izbjega-vati ga. Vodeći brigu o svojim potroša-čima, PIK Vrbovec u proizvodima pod brendom PIK ne koristi gluten.

4. BEZ SOJEU proizvodnji mesnih prerađevina soja se često koristi kao industrijski aditiv u funkciji stabilizatora, zguš-njivača, emulgatora, ali i kao zamje-

na za meso i masti. Soja se nalazi na listi velikih osam alergena Agencije za hranu i lijekove. S obzirom na to da nije neophodan sastojak te se može izbaciti iz proizvodnje, soju nećete pronaći u mesnim prerađevi-nama pod brendom PIK.

Zbog svega navedenog izbor mesnih prerađevina nikada nije bio lakši. PIK Vrbovec tržištu nudi cijeli asor-timan mesnih prerađevina pod bren-dom PIK bez pojačivača okusa, bez umjetnih bojila, bez glutena i bez soje, a sve s ciljem da na stol potrošača donese najkvalitetnije proizvode.

Mesne prerađevine pod brendom PIK ne sadrže pojačivače okusa, umjetna bojila, gluten i soju


Iz svijeta

KONCENTRACIJA TRŽIŠTA

Stvoren najveći svjetski

proizvođač kave

Nizozemski D.E Master Blenders 1753 i američki Mondelez International za-primili su uvjetno odobrenje Europske komisije za udruživanje njihovih poslo-vanja s kavom čime nastaje vodeći pro-izvođač kave na svijetu - Jacobs Douwe Egberts (JDE). Odobrenje EK za ovo po-vezivanje uslijedilo je nakon što je JDE pristao na dezinvestiranje brenda Carte Noir na cijelom području Europskog gospodarskog prostora, brenda Merrild u Danskoj i baltičkim zemljama te licenciranja brenda Senseo trećoj strani

Ahold i Delhaize pregovaraju o

spajanju

Nizozemski i belgijski distributer pre-hrambenih proizvoda Ahold i Delha-

ize potvrdili su da su započeli razgovore o eventualnom spajanju kako bi formirali lanac supermarketa s tržišnom kapitaliza-cijom od 25 milijardi eura. “Razgovori bi mogli, a možda i neće, rezultirati budu-ćom transakcijom, kompanija će objaviti svaku eventualnu važnu informaciju, u skladu s propisima”, objavile su dvije kompanije. Od država regije ovo bi even-tualno spajanje bilo najvažnije za Srbiju gdje je Delhaize prije nekoliko godina preuzeo najvećeg srpskog trgovca Delta Maxi. Inače, Aholdova tržišna vrijednost u ovom je trenutku oko dva puta veća od vrijednosti Delhaizea.

Nema spajanja Edeke i Tengelmanna

Njemački Bundeskartellamt je zabra-nio koncentraciju Edeke, najvećeg

nacionalnog lanca supermarketa, i Kaiser Tengelmanna. Koncentracijom u vrijednosti od 1,8 milijardi eura bilo je predviđeno Ede-kino preuzimanje oko 450 prodajnih mjesta Kaiser Tengelmanna. U obrazloženju se na-vodi da bi ovo spajanje dovelo do znatnog slabljenja tržišnog natjecanja u Njemačkoj.

METRO Cash & Carry dobio novog

predsjednika UpraveNakon uspješne prve faze repozici-

oniranja poslovanja, od 1. srpnja 2015. međunarodna veleprodajna grupa METRO Cash & Carry dobiva novog pred-sjednika Uprave - Pietera Boona, koji će

u Austriji. JDE ovime postaje globalno vodeći poslovni sustav u segmentu kave čiji će godišnji prihodi premašiti 5 milijardi eura. Kompanija će držati 1. ili 2. poziciju u 18 zemalja u Europi, Latinskoj Americi i Australiji te će imati ukupno 12.000 zapo-slenika. U portfelju se nalaze globalno jaki brendovi kave Jacobs, Tassimo, Moccona, Senseo i L’Or te lokalni brendovi Douwe Egberts, Kenco, Pilao i Gevalia.

Njemački proizvođač robe ši-roke potrošnje Henkel namje-rava kupiti brend Colgate-Pal-molive u Australiji i Novom Zelandu za 220 milijuna eura. Henkel će preuzeti taj brend, koji obuhvaća širok raspon

proizvoda za pranje rublja i njegu tijela, kako bi postao najveći igrač na australskom tržištu. Na tom tržištu njemač-ka je kompanija sada prisutna u segmentu proizvoda za ljepotu.

Britanski trgovački lanac Sainsbury’s objavio je prvi godišnji gubitak u posljed-njih deset godina. Gubitak je posljedica velike konkurencije na britanskom tržištu živežnih namirnica. U fiskalnoj godini

koja završava u ožujku treći najveći lanac supermarketa u Velikoj Britaniji ostvario je gubitak od 72 milijuna funti. Prodaja je pala 1,9% zbog velike konkurencije diskontnih trgovina poput Lidla i Aldija.

također biti član Uprave METRO Grupe. Trenutni predsjednik Uprave METRO Cash & Carryja te ujedno i predsjednik Uprave METRO Grupe, Olaf Koch, u budućnosti će se u potpunosti posvetiti svojoj ulozi voditelja cijele Grupe. Koch će do kraja godine zajedno s Boonom voditi METRO Cash & Carry na poziciji kopredsjednika.

Henkel u Australiji i Novom Zelandu • • • Sainsbury’s u gubitku nakon 10 godina • • •



Globalna kretanja

ERA TREĆE DOBI

Nakon nedavnog posjeta Tokiju, Laura May, analitičarka IGD-a za područje Azije,

pruža osvrt na to kako se trgovci na malo i dobavljači prilagođavaju tržištu i

potrebama populacije treće dobi

Kombinacija niskog nataliteta i visoke očekivane životne dobi rezultirala je

time da je jedan od trojice Japanaca danas stariji od 60 godina, što Japan čini zemljom s najvećim udje-lom starijeg stanovništva na svijetu. Pridodamo li tome vrlo nisku razinu imigraci-je, rezultat je smanjivanje broja stanovnika u Japanu. Japansko se tržište već suo-čava s izazovima koji prate ovu demografsku promje-ru, ali i druge zemlje širom svijeta idu sličnom puta-njom jer starenje stanovniš-tva postaje globalni trend. Zbog sve većeg udjela sta-rijih ljudi čak se i za tržišta u razvoju, koja još uvijek imaju visoke stope natali-teta, očekuje da će iskusiti smanjenje rasta broja sta-novnika. Tako će i u tim zemljama do 2050. godine

jedan od pet stanovnika biti stariji od 60 godina. U Kini je svaka sedma osoba stari-ja od 60 godina, a očekuje se da će do 2050. taj broj narasti na svaku treću oso-bu. Od Tunisa do Čilea, od Kanade do Francuske, sve

je duži popis zemalja poput Japana gdje ova starosna skupina čini više od 30 po-sto ukupnog stanovništva.

ISKUSTVO KUPOVINE Velik je broj posljedica ovog trenda na tržište robe široke potrošnje. Manje je radne snage. Manje ljudi koje treba nahraniti. Ku-povne navike se mijenjaju, a s njima i potrebe potro-šača. Iako stariji ljudi čine

veći dio ukupnog broja stanovnika, oni ipak nisu većina: treba zadovoljiti i druge segmente tržišta, npr. samce i obitelji, često u istim trgovinama. Veći je pritisak na izdvajanja za mirovine što utječe na

kupovnu moć potroša-ča. Vjernost također po-prima nove dimenzije:

zadržati vjernost jednog kupca do kraja njegova života ima relativno veću vrijednost u okruženju u kojem se ukupan broj stanovnika smanjuje, ali životni vijek sve je duži. Velik je izazov odgovoriti na promjenjive potrebe starije populacije, ali za zrelo tržište s usporenim gospodarskim rastom, kao što je to slučaj u Japanu, uspjeh u ovome omogućit

će i trgovcima na malo i pružateljima usluga i do-bavljačima žarko željenu priliku za rast. Strategije usmjerene prema ovoj demografskoj skupini dis-kretno su vidljive u trgovi-nama, a odnose se na kre-iranje iskustva kupnje koje je prilagođeno i starijoj populaciji te koje će kupnji dodati aspekt prilike za druženje, dodatne usluge ili prilagođen asortiman proizvoda. Starijim kupcima kupnju mogu olakšati i male pro-mjene kao što su npr. po-većala na rubovima polica, koja će kupcima omogućiti čitanje sitnih slova na eti-ketama u supermarketu Seiyu. Udobnija mjesta za sjedenje još su jedna takva promjena, koja je viđena u Starbucksu, uvedena za kupce-samce koji žele po-piti kavu u miru.

Jedan od trojice Japanaca danas je stariji od 60 godina


Laura MaySenior Business Analyst

DRUŠTVENI ASPEKT Inovativni trgovci na malo, poput AEON-a, odgovaraju na potrebe starijih kupaca kad dizajniraju nove pro-davaonice pa tako u njih uključuju sporije pokretne stepenice, šire prolaze između polica kako bi se olakšalo kretanje kupcima s poteškoćama u kretanju te vidljivije natpise za one s oštećenjima vida. Poje-dini AEON-ovi trgovački centri pod nazivom “Zlatna generacija“ nude i mnoš-tvo ponuda i aktivnosti za starije kupce: od jednog dana mjesečno kada su za

njih snižene cijene (što je akcija povezana s njihovim programom vjernosti) do ogromnog izbora radionica i programa tjelovježbe koji se održavaju u posebnim prostorima unutar trgovine – sve kako bi se ovi kupci osjećali posebno te kako bi im taj osjećaj podario novi razlog da se vrate.

Dodavanje društvenog as-pekta kupnji može pomoći u borbi protiv usamljeno-sti, što je težnja koja je u skladu s velikim osjećajima društvene odgovornosti i pripadnosti zajednici koje gaji ovaj trgovac na malo. Uloga malih samoposluga Sektor malih samoposluga

dominira tržištem robe široke potrošnje. Velika gustoća takvih prodavaoni-ca znači da je gotovo uvijek neka od njih u blizini, što ih čini idealnima za kupce koji ne mogu putovati dalje do većih trgovina. Male samoposluge sve više svoju ponudu nastoje povezati s potrebama starijih kupaca pa tako eksperimentiraju s novim formatima i uslu-gama. Na primjer, vodeći

lanac 7-Eleven uključio je u svoju ponudu uslugu sva-kodnevne dostave svježih jela koja se obavlja elek-tričnim automobilima uz najnižu narudžbu od samo 500 jena (oko 30 kuna).Zdravlje je druga ključna briga starije populacije, a odnosi se i na kvalitetno življenje i na dostupnost

zdravstvenih usluga. I tu su male samoposluge u prvom planu, kao dobar kanal za zadovoljenje obi-ju ovih potreba. Tako se npr. FamilyMart udružio s lancima ljekarni pa sada u trgovini nudi savjetovanje i izdavanje lijekova na re-cept čime je stvoren novi

hibrid male samoposluge i drogerije. Trgovački la-nac Lawson, primjerice, ima poseban

slogan “Natural Lawson“ pod kojim nudi zdraviji i kvalitetniji asortiman proizvoda. U suradnji trgo-vaca na malo i dobavljača razvijaju se linije proizvoda namijenjene i starijoj po-pulaciji. Jedan od uspjeha robnih marki koje su na-stale s tom potrebom na umu jest i crni kruh Natu-ral Lawsona, s istaknutim nutritivnim prednostima. Isto tako, pojedine kate-gorije proizvoda postaju sve zastupljenije kao što su smrznuti proizvodi koji omogućuju jednostavnu pripremu obroka i koje ne treba kupovati redovito.

ZA STARE I MLADE Mnoge od ovih inicijativa japanskih trgovaca na malo imaju velik utjecaj na sta-rije kupce, ali one također imaju i širi doseg: blizina prodavaonica kućama, na-glašena briga za zdravlje, AEON-ovi široki prolazi – jednako su atraktivni i za obitelji koje kupuju s dje-com. Nema proturječnosti između zadovoljenja potre-ba starijih i mlađih kupaca. Kako trgovci širom svijeta nastavljaju sa strategijama u središte kojih stavljaju kup-ca, a baza potrošača postaje sve starija, svakako može-mo očekivati više inicijativa koje će u svoje središte sta-viti upravo starije kupce.

Inovativni trgovci prilagođavaju prodavaonice potrebama starijih kupaca


Što jedemo...

DAR BOGOVA I SIMBOL PLODNOSTI

O porijeklu riže i njenim korijenima vode se mnoge debate. Mnogo je oprečnih dokaza, a kada se prvi put kultivirala vjerojatno nikad nećemo znati sa sigurnošću. No, ono što jest sigurno je da je kultivacija riže jedan od najvažnijih događaja u povijesti zato što

je riža hranila više ljudi od bilo koje druge žitarice

Trave su najraširenije cvjetnice na Zemlji i čine oko 20 posto svjet-ske vegetacije. Postoji

oko 9.000 vrsta trave. Kulti-virane trave nazivamo žita-rice. Tri vrste žitarica - riža, pšenica i kukuruz - temeljna su prehrana za većinu global-nog stanovništva. Za više od polovice suvremenog čovje-čanstva “kruh svagdašnji” je riža, a to se posebno odnosi na Azijski kontinent, što se vidi i iz proizvodnje te žita-rice. Samo tri države mon-sunske Azije - Kina, Indija i Indonezija - proizvedu više od 2/3 ukupne svjetske pro-izvodnje riže. U mitologiji Dalekog istoka riža zauzima veoma važno mjesto. Riža se smatra darom bogova, a u nekim se zemljama tijekom povijesti i sam vladar se sma-trao bogom zrenja riže. Na Tajlandu se štuje božica riže Mae Phosop, u Indoneziji Tisna Wati, na Filipinima

Inkapati, u Japanu Ninigi no-Mikoto, a u Indiji božica Annapurna. U mnogim je

kulturama riža i simbol plod-nosti, a u modernom Japanu se smatra srcem cjelokupne kulture. “Polovica današnjeg čovječanstva više od pola dnevno potrebnih hranjivih tvari u organizam unosi upravo kroz rižu. Prema provedenim istraživanjima, 80 posto čovječanstva bi gladovalo da nema ove su-per namirnice”, kaže Marija Andrijašević, dipl. ing. nu-tricionizma, dodajući kako je riža najvažnija namirnica za stanovništvo Bangladeša, Kambodže, Laosa, Burme, Vijetnama, Japana i Kine.

VRSTE RIŽEOryza sativa (Azijska riža) kultivirana je iz divlje trave Oryza rufipogon prije 10.000 - 14.000 godina. Postoje dvije glavne pod-vrste Oryza riže – indica, koja prevladava u tropskim krajevima, i japonica, koja prevladava u suptropskim i

umjerenim područji-ma Azije. Postoji mnogo razlika između

ove dvije vrste. Riža japonica ima kraće i oblije zrno, dok indica ima duže zrno, tanja

je i mogli bi reći “špičastija”. Japonica je ljepljivija i zbog toga se koristi u sushiju, a idealna je i za razna medi-teranska jela, poput rižota ili paelje. Najpoznatije vrste japonica riže su akita koma-chi i koshihikari. Indica ku-hanjem dobiva lagano napu-hani izgled, nije ljepljiva, što znači da je svako zrno samo za sebe, pa samim time i

nije najbolja za pripremanje, recimo sushija. Najpoznatije vrste indica riže su basmati i jasmine riža. Riža se u grubo može podijeliti i po izgledu zrna, a po toj podjeli razliku-jemo rižu dugog, srednjeg i kratkog zrna. U rižu dugog zrna spadaju gore spome-nute basmati i jasmine riža,

Za više od polovice suvremenog čovječanstva riža predstavlja “kruh svagdašnji”


koje su aromatične riže te im okus lagano podsjeća na lješnjak ili kokice. Riža sred-njeg zrna je nešto zaobljenija i sočnija i u tu skupinu spa-daju talijanske vrste arborio i carnaroli. Riža kratkog zrna je gotovo okrugla i puna je škroba te spada u rod japo-nica riže. Najnoviji genetski dokazi pokazuju da su obje podvrste riže, indica i japo-nica, kultivirane približno u isto vrijeme na području Kine. Opsežna arheološka istraživanja upućuju na to da su rijeka Yangtze, točnije njen središnji dio toka, i gor-nji dio toka rijeke Huai dva prva mjesta na Zemlji gdje se riža uzgajala i otkud se po-čela širiti tijekom sljedećih 2.000 godina. Za širenje riže s ovog područja nije trebalo dugo vremena. Zapadna In-dija i jug Šri Lanke upoznali su rižu već oko 1000. godine prije nove ere, a Grčka i su-sjedne mediteranske zemlje rižu su upoznale zahvaljujući Aleksandru Velikom i njego-vim ekspedicijama u Indiju oko 344. - 324. godine prije nove ere. Iz Grčke i Sicilije

riža se postupno proširila po cijeloj južnoj Europi

pa čak i na nekoliko lokacija u Africi. Tijekom europskih velikih istraživanja, prvi doseljenici na novo otkrive-

ne kontinente sa sobom su donijeli i rižu koja se počela uzgajati na nekoliko mjesta u Južnoj i Sjevernoj Americi. Prinosi riže su veći od prino-sa bilo koje druge žitarice i to je glavni razlog zašto se ova žitarica sadi u tolikoj mjeri. U novije vrijeme, uvođenjem

hibridnih vrsta riže koje imaju kraći vegetacijski peri-od, prinosi su se povećali jer je hibrid omogućio čak dvije do tri žetve godišnje.

UZGOJ I PRERADARiža se uspješno uzgaja u vlažnim tropskim krajevima i u područjima s umjerenom klimom, a za uspješan uzgoj bitna je i dovoljna količina vode. Riža se može uzgajati u sustavu neprekidnog na-tapanja vodenim slojem od sjetve do žetve ili u sustavu periodičnog natapanja, gdje se voda povremeno ispušta ali i u sustavu natapanja bez vodenog sloja. U tom slučaju se vlažnost tla mora održava-ti na približno 85 posto pu-nog vodnog kapaciteta. Kod toga načina uzgoja riže štede se velike količine vode i nije potrebno posebno priprema-ti rižina polja. Rižina polja

zauzimaju najviše prostora ili hektara od svih ostalih kultura, a više od 90 po-sto riže se uzgaja u Aziji.

Godine 2010. proizvedeno je više od 696 milijuna tona riže u svijetu, a 2013. proi-zvodnja bilježi rast na vrto-glavih 740 milijuna tona pa ne čudi da je uzgoj riže jedna od najvažnijih ekonomskih aktivnosti na svijetu. Uzgoj riže najvažniji je izvor zarade

u ruralnim di-jelovima svije-ta, a uzgaja se na više od 144 milijuna farmi koje su veći-nom manje

od jednog hektara. Godine 2008. ukupno 157 milijuna hektara je bilo pod rižom, a trend rasta nastavio se sve do 2014. godine kada je riža za-uzimala gotovo 161 milijun hektara zemlje diljem svijeta, najviše u Aziji. Samim time, kako se povećavala površina uzgoja, tako je rasla i količina proizvedene riže. Najveći proizvođač riže je Kina s pro-izvodnjom od 203 milijuna tona u 2013. godini. Nakon nje slijedi Indija sa 159 mili-juna tona te Indonezija sa 76 milijuna tona. Osim samog rižinog zrna, koje služi za prehranu, i ostatak ove žita-rice je iznimno koristan te se cijela biljka iskorištava u potpunosti. Preradom neo-ljuštenog zrna izdvajaju se pljevice, rižino brašno, klice i izlomljena zrna. Od pljevica se dobiva furfural, bezboj-na uljasta tekućina koja se koristi u mnogim eteričnim uljima, a upotrebljava se i kao otapalo u preradi nafte, u proizvodnji bojila, umjetnih

smola i sintetskih vlakana. Rižino brašno je koncentrat za prehranu stoke, a klice su odlična hrana za piliće. Od izlomljenih zrna riže proizvodi se alkohol, pivo i škrob. Rižina slama je isto tako hrana za stoku, a od nje se izrađuju i prostirke, čuveni japanski “tatami”, te papir. “Riža je svoje mjesto pronašla u raznim sektorima proizvodnje. Tako je može-mo naći u proizvodnji alko-holnih pića, japanska rakija ‘sake’ je najbolji primjer za alkohol od rže, a također riža nije izostala ni iz narodne medicine ali i kozmetike”, ističe Andrijašević.

NUTRITIVNA SVOJSTVARižu možemo nazvati i su-pernamirnica s obzirom na to koliku je važnost imala kroz povijest i koju važnost još uvijek posjeduje u veli-kom dijelu svijeta. U uspo-redbi s ostalim žitaricama, riža ima najveću energetsku vrijednost – 100 grama sadrži 1.505 kJ (360 kcal). Po svom sastavu spada u ugljikohidratne namirnice jer čak 75 – 80 posto riže jesu ugljikohidrati. Ostatak nutritivnih vrijednosti odla-zi na bjelančevine kojih ima do 10 posto, masti do 2,5 posto te vitamine E, B1, B2 i B6 te mnoge minerale poput riboflavina, mangana, sele-na, fosfora, cinka, magnezija i željeza. Riža spada u lako probavljive namirnice i ima visok koeficijent iskoristivo-sti. U 100 grama riže nalazi

Riža se koristi i u proizvodnji alkoholnih pića, medicini i kozmetici

čovječanstva bi da nema riže80% gladovalo

Pošto postoje brojne vrste riže samim izbo-rom ovisi kako će ona ispasti kod kuhanja.

Ako se priprema obrok kod kojeg su zrna “od-vojena” potrebno je izabrati rižu dugog zrna. Ako je pak izbor pao na rižu okruglog zrna ona je nakon kuhanja kašasta i prikladna za “rižu na mlijeku”. Omjer vode i odgovarajuće koli-čine riže je 1:2 dakle na jednu šalicu riže ide 2 šalice vode. Vodu najprije posoliti i ostaviti da

ključa. Rižu prije kuhanja treba isprati u vodi i ostaviti 20-ak minuta. Procijediti rižu i ubaciti je u kipuću vodu. Pustiti ponovno da prokuha, smanjiti vatru i ostaviti lagano da ključa. Držati poklopljeno 15-20 minuta dok voda ne ispari. Riža neće zagorjeti ako se ne miješa. Ne dizati poklopac jer će inače voda ishlapiti i riža neće biti kuhana. Dodati začine i priloge riži prema afinitetu. Dobar tek!

Priprema riže


Što jedemo...

se 6,61 gram proteina, 79,34 grama ugljikohidrata, 0,58 grama masti, 1,40 grama dijetalnih vlakana i nula posto kolesterola, što je čini izrazito zdravom namirni-com. Ipak, prehrana se ne bi trebala temeljiti samo na riži jer bi to moglo rezul-tirati nedostatkom nekih aminokiselina. Osobe koje boluju od celijakije moraju obratiti pozornost da kon-zumiraju samo bezgluten-sku rižu”, kaže Andrijašević. U prehrani se koristi olju-štena riža u različitim stup-njevima dorade. Oljuštena riža dobiva se uklanjanjem pljevica, dok na zrnu ostaje perisperm (hranjivo stanič-je). Bijeloj riži je uklonjena vanjska ljuska, vanjski i unutarnji dijelovi usplođa i cijela klica, a dodatnom doradom dobije se rafinira-na riža. Takva riža može se dulje vremena skladištiti i čuvati, ali joj je znatno sma-njenja nutritivna vrijednost. Polubijela riža dobiva se uklanjanjem vanjske ljuske, dijela klice i svih ili dijela vanjskih slojeva usplođa. Parena riža (eng. parboiled) je riža dobivena postupkom namakanja. Obrađuje se u vrućoj vodi ili vodenoj pari, zatim se suši vrućim zra-kom, a nakon toga se ljušti uklanjanjem cijelog usplođa i cijele klice. Smeđa ili in-

tegralna riža prehrambeno je mnogo vrednija od bijele riže jer zadržava dio ljuske (ovojnice) i cijelu klicu, zbog čega sadrži i više hra-njivih tvari. Smeđa riža sa-drži tri puta više magnezija i četiri puta više vitamina

B1 i vlakana od bijele riže. Mnogi ne znaju, ali postoji i crvena riža. Dobiva se fermentacijom riže pomoću kvasca Monascus pur-pureus, a u Kini se koristi tisućama godina za čuvanje i bojenje hrane, kao začin, ali i kao lijek. Njeni sastojci blokiraju sintezu koleste-rola, a studija objavljena u časopisu American Journal

of Cardiology dokazala je da konzumacija fermenti-rane crvene riže smanjuje rizik od srčanog udara za oko 30 posto te rizik od srčanog udara bez smrtnih posljedica za gotovo 70 posto. Konzumacija crvene

fermentirane riže prvi put je zabilježe-na tijekom vladavine dinastije Tang 800.

godine prije nove ere, a njen blagotvoran učinak zabilježen je i u kineskoj enciklopediji farmacije. U novije vrijeme popularna je postala i potpuno nerafi-nirana, crna riža.

RIŽA U HRVATSKOJ Malo je poznato da se u Hr-vatskoj sadila riža. Bilo je to davne 1949. godine kada je

pomoćnik ministra Andrija Zamberlin s inženjerom Nikolom Fijanom, koji je bio zadužen za pokusna rižina polja u Hrvatskoj, krenuo put Istre na poljo-privredno imanje Raša. Na samom ušću rijeke Raše izgrađena su prva rižina polja u Hrvatskoj. Nakon uspjeha u Istri, krenulo se put Dalmacije. Uskoro su niknula polja kod Sinja, Knina i Imotskog, a u su-sjednoj Bosni i Hercegovini polje riže izgrađeno je u Ljubuškom. Da nisu samo mislili na uzgoj pokazuje i tvornica koja je postojala u Slavonskom Brodu gdje se riža ljuštila i prerađivala. Riža je na ovim područji-ma uzgajana sve do 1956. godine, kada slovenska kompanija Litostroj kreće s masovnim uvozom riže. Jeftina i masovna pojava uvezene riže bila je glavni uzrok likvidacije sjetve u našim krajevima. Zahva-ljujući Litostroju, Hrvatska i dalje uvozi rižu, a 2012. godine je uvezla 10.474 tone riže čija je vrijednost iznosila oko 10 milijuna dolara. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DSZ), pokazuju da Hrvati nisu pretjerani uživaoci riže jer godišnje po članu kućan-stva konzumiraju tek 4,7 kilograma ove žitarice.

Vjerujem da revolucija može početi iz ovog stručka slame. Površno gledano,

ova slamka riže može izgledati lagana i be-značajna. Teško da bi itko mogao povjerovati da bi ona mogla započeti revoluciju. Ali ja sam shvatio težinu i moć te slamke. Za mene je ta revolucija vrlo stvarna” - Masanobu Fukuoka, Revolucija jedne slamke ili Uvod u prirodnu poljoprivredu. Poljodjelac, znan-stvenik i filozof, sve je to Fukuoka, osoba koja je posvetila život prirodnoj poljoprivredi ili

“ne-djelatnoj” metodi agrikulture. Zamislite žetvu bez obrade tla, bez mineralnih gnojiva ili herbicida i bez komposta. Fukuoka je na-učio da od prirode ne traži nemoguće i zbog toga je blagoslovljen neshvatljivo visokim prinosima. Umjesto da neprestano pokušava učiniti nešto više, traži načine da učini manje, da izostavi nepotreban rad. Ipak njegova zemlja svake godine rađa sve obilnije. Kako saditi rižu i ostale žitarice potpuno prirodno, saznajte iz ove fantastične knjige.

Masanobu Fukuoka pristup uzgoja

Jozo [email protected]

Konzumacija fermentirane crvene riže smanjuje rizik od srčanog udara za oko 30%


Salzburg & Oberösterreich

Tirol & Vorarlberg

Steiermark & Kärnten

Wien, Niederösterreich &

Burgenland

Vaši klijenti za vrijeme blagdana osobito vole Austrijske Alpe. Raduju se opuštajućim šetnjama i biciklističkim vožnjama kroz netaknutu prirodu, kao i prijateljskim domaćinima i druželjubivoj udobnosti.

Tamo turisti otkrivaju najbolje regionalne specijalitete od sira, kao što je tvrdi i rezani sir, te vrhunske varijante kobasica, šunke i slanine. Vrhunska kvaliteta lako se prepoznaje: pomoću državnog žiga AMA ili žiga AMA za bioproizvode.

Uložite i Vi u ove tražene prehrambene proizvode iz alpske regije i pohrlite ka novim profi tima! Rado ćemo s Vama krenuti tim putem i poduprijeti Vas s poticajnim promotivnim i informativnim materijalima!

www.ama.at

KONTROLNI POPIS

PROMOCIJA AUSTRIJE

Što trebam za uspješnu akciju?

✓ Ideja - sir i vino

✓ Ideja - austrijski pladanj za međuobrok

✓ Privlačna prezentacija proizvoda u bloku

✓ Ukusni uzorci hrane

✓ Upečatljiv dekoracijski materijal

✓ Kao amplifi katori: letci i POS reklamni materijali

Upite poslati na:Agrarmarkt Austria Marketing GesmbHwww.ama.at | o [email protected]

Ka novim profi tima!

Inserat_EU13_Fruehling_208x297_JaTrgovac_HR.indd 1 31.03.15 11:26


Ja TRGOVACEkološka, biološka ili organska poljoprivreda ne dozvoljava uporabu kemijskih umjetnih gnojiva, pesticida i zaštitnih

sredstava tijekom procesa proizvodnje hrane i samo takva, netretirana hrana, nađe svoj put do polica Greencajga

U današnjem vreme-nu u kojemu ljudi sve manje vremena imaju sami za sebe,

u kojemu posao preuzima svakodnevicu, a brige o sutrašnjici okupiraju naše glave, sve manji broj ljudi razmišlja o zdravoj prehra-ni. Hrana je postala brza hrana, nešto što ubacimo u sebe onako s nogu i ne za-maramo se pritom previše od kuda dolazi, tko i kako ju je uzgojio i kako je treti-rana tijekom uzgoja. Ipak, netko i o tim stvarima raz-mišlja i pokušava ih prenije-ti na druge. Marija Šumak, vlasnica dućana Greencajg, dućana s eko i organskim proizvodima od hrvatskih OPG proizvođača koji se nalazi u blizini Kvaterniko-va trga u Zagrebu, jedna je od svijetlih točaka zdrave prehrane u hrvatskom glavnom gradu. “Potreba za zdravom hranom, moje vlastito iskustvo i sve ono što sam vidjela da nedostaje u Zagrebu, dovelo me do ideje o dućanu sa zdravom organskom hranom. U ve-likim trgovačkim lancima ovakve ponude nije bilo pa sam odlučila to promijeni-ti”, započinje Marija.

DOMAĆE JE DOMAĆEEkološka, biološka ili or-ganska poljoprivreda ne do-zvoljava uporabu umjetnih gnojiva, pesticida i zaštitnih sredstava i upravo na tome je naglasak Greencajg du-ćana uz poznato porijeklo namirnica. U Greencajgu se za svaki artikl zna otkud dolazi, a ljubazno osoblje će

vam u detalje reći od koga je i kako došlo do njihove police. “Hranu dobivamo od certificiranih domaćih OPG-ova i hrvatskih proi-zvođača koji proizvode or-ganske i zdrave proizvode,

a ne mogu pratiti zahtjeve koje traže trgovački lanci jer takve količine jednostavno ne mogu proizvesti”, kaže nam Marija. Greencajg je omogućio da se i takvi mali proizvođači nađu na policama dućana

i približe kupcima. Iako je dućan otvoren tek godinu dana, kupci su prepoznali kvalitetu, ali potrošača zdrave hrane je još relativ-no malo i svijest o takvoj prehrani još nije zahvatila veći dio populacije. “Za

sada sam zadovoljna kako se stvari odvijaju. Prije sve-ga, sretna sam ostvarenjem svoje želje o zdravom duća-nu i što sam ga postavila na noge bez kredita i s malim investiranjem i što su to

ljudi prepoznali”, ponosno kaže vlasnica.Mada se početak činio lagan, kako bi se sve po-krenulo trebalo je dosta truda, muke i pregovora, a prvu godinu ni vrijeme nije služilo proizvođače, što se

odrazilo i na poli-cama dućana. “Po-četak je bio prilično kompliciran. Morala sam pronaći sve obiteljske poljopri-vredne proizvođače

koji žele surađivati pa sam provela mnogo vremena na telefonu i internetu. Mnogi proizvođači žele sami pro-davati vlastite proizvode, ali za to nemaju vremena”, ispričala je Marija, koja je ipak uspjela skupiti i or-

ganizirati pozamašan broj malih OPG proizvođača i uvjeriti ih da međusobna suradnja može samo pomo-ći objema stranama. Green-cajg surađuje s više od 30 OPG-ova, a neki od njih su OPG Janković, OPG Jazbec, OPG Lenac, OPG Jurić, Repro Eko, OPG Veselići i OPG Medići.Osim teškoća u početnoj organizaciji poslovanja, problem se pojavio i kod pronalaska dobrog pro-dajnog osoblja. “Bilo je teško pronaći nekoga tko bi se tome posvetio u pot-punosti, tko bi osjetio tu priču o zdravoj hrani i tko bi na kraju imao i iskustva u pripremi te hrane. Sve te osobine teško je objediniti

Glavninu asortimana Greencajga čini hrana domaćih OPG-ova

ZDRAVO i prirodno


u jednoj osobi i za prona-lazak prave radnice trebalo je čak pola godine. Mi smo našli dvije, Anu i Draganu. One imaju sve što nam je potrebno tako da sam njima uistinu prezadovoljna”, za-ključuje Marija.

BEZ STRESAKada je otvarala dućan, Marija Šumak je još uvijek radila u svojoj staroj tvrtki. Bila je u informatičkom biznisu više od 20 godina i kako sama kaže, nije imala pojma o hrani. Stres IT sektora zamijenila je opu-štenijim načinom života, boljom prehranom i većom povezanošću s obitelji i svojim kupcima. “Sada tu u Greencajgu stvarno uži-

vam. Veseli me razmjena iskustava, recepata i načina života s kupcima. Sve su to priče koje obogaćuju čovjeka. Ljudi pričaju što im pomaže, nije samo hra-na u pitanju, tu su i razna ulja, preparati i kozmetika”, kaže ova trgovkinja. I za-ista, nitko kroz Greencajg ne projuri, već svi zastanu, pitaju i pričaju te razmje-njuju ideje, vlada topla i obiteljska atmosfera, nešto što je nezamislivo u velikim trgovinama.Kako sve ne bi bilo lijepo i

krasno pobrinula se država, kao i u mnogim slučajevima kada se radi o privatnim poduzetnicima. Visoki PDV, razna davanja i pri-stojbe, sve to sputava pri-vatnike da rasplamsaju svoj posao. “U Europi je PDV na eko proizvode puno manji nego kod nas, čime države podržavaju i potpomažu eko proizvođače te im omo-gućavaju razvoj. Toga kod nas još uvijek nema jer vla-sti nisu prepoznale važnost i kvalitetu koju donosi eko proizvodnja pa proizvođači i distributeri eko hrane pla-ćaju puni PDV, što u konač-nici diže cijene proizvoda”, kaže Marija i dodaje kako država nema sluha za male poduzetnike. “Mogu navesti primjer HGK kojoj plaćamo pristojbu, a nitko mi od njih nikada nije poslao mail, nazvao me, a kamoli posje-tio. Što dobivam od njih, još nisam uspjela saznati”, razočarano zaključuje.

Još je teže ljudima koji proizvode eko hranu a nisu informatički obrazovani i ne prate promjene u zako-nima niti imaju vremena za to, a propisa i zakona je iz dana u dan sve više. “Ape-liram na državu da napravi savjetovanja i edukacije za sve OPG-ovce koji proizvo-de. Da im objasni što i kako i u pravo vrijeme, a ne da se oni gube u papirologiji i zakonima. Proizvođači tre-baju proizvoditi, a država se mora brinuti kako im olak-šati dio posla koji nije vezan uz zemlju”, smatra Marija.Kroz dućan dnevno prođe stotinjak ljudi, a vrijednost košarice se kreće oko 50 kuna. Osim u trgovini, na-mirnice i ostali proizvodi

mogu se naručiti i online preko internetske ili Face-book stranice na kojoj je Greencajg izrazito aktivan.

SVIJETLA BUDUĆNOSTŠto se tiče budućnosti, Marija se nada da će usko-ro moći otvoriti još jedan dućan s istom pričom kao i Greencajg. Znači, samo eko i organski od domaćih pro-izvođača. Eko proizvodnja se širi po svijetu i uskoro bi mogla postati veliki igrač na tržištu. To bi dakako dovelo do smanjenja cijena što bi kupci znali prepoznati i cijeniti. Kod nas je sve u za-četku i osim eko proizvod-nje kaska i eko prerađivačka industrija koja u Europi već bilježi veliko širenje i osigu-rava uspjeh tih proizvoda.“Moja želja je i dalje raditi na sebi, učiti i educirati se. Želim i obići sve OPG-ovce s kojima surađujem kako bi im dala poticaj i tako pobliže upoznala svoje do-

bavljače”, kaže Marija.Da Greencajg nije samo obična trgo-vina poka-zuju i brojne

degustacije hrane koje se održavaju u organizaciji dućana i vlasnice. Osim hrane, na tim druženjima može se probati i prirodna kozmetika te svi ostali arti-kli koji se mogu pronaći u dućanu. “Druženja s kup-cima su veoma važna i to je jedan način promocije. Kada ljudi vide i probaju kvalitetu, preporuče nas svojim prijateljima, pa i oni svrate kod nas, što posebno veseli. Kada kupci imaju samo riječi hvale nema ljepšeg osjećaja jer nema bolje potvrde da radiš nešto dobro i korisno”, zadovoljno će Marija Šumak.

osnovan Greencajg

Za razliku od EU, u Hrvatskoj se na eko proizvode plaća puni iznos PDV-a

2014.

Naziv dućana: Greencajg zdravo i

prirodnoAdresa:

Heinzelova ulica 4 (Kvatrić)Vlasnica:

Marija ŠumakGodina otvorenja:

2014.Kvadratura: 30 m²

ZDRAVO i prirodno

Jozo [email protected]


Mediterra Natura d.o.o. je ovlašteni prodajni zastupnik

Misnih Vina Đakovačke nadbiskupije za RH.

Proizvodnja Misnih Vina dio je stoljetne tradicije nadbiskupije, nastalih iz najkvalitetnijeg grožđa

s položaja Dilj planine u pitomom slavonskom selu Trnava. Nadaleko čuvena Misna Vina nalazila

su svoj put na europskim dvorovima u prošlosti, a danas su kao jedan od prepoznatih hrvatskih

brendova prisutna širom prodajnih mjesta u zemlji i inozemstvu (Japan, Danska, Poljska).

Misno Vino ima temeljnu dodanu vrijednost u odnosu na druga, a pored činjenice da se radi o

sortama vrhunske kvalitete koje u rukama vještih enologa daju prepoznatljiv okus, boju i miris.

Činjenica da je vino napravljeno u skladu sa strogim odredbama kanonskog prava, posvećeno

i proizvedeno u skladu s najvišim ekološkim standardima organske proizvodnje, nekim kupcima

daju upravo dodatnu motivaciju za uživanje u ovom jedinstvenom nektaru.

U ponudi imamo misni Traminac, Chardonnay, Prvostolnik Cuveé, Graševinu i Cabernet

Sauvignon.

Obratite nam se s povjerenjem!

Mediterra Natura d.o.o.Ede Murtića 8, 10 000 Zagreb, CroatiaM: [email protected]: +385 1 6681 512F: +385 1 6681 512www.mediterra.pl


Dukatovi mliječni klasici – Acidofil, Kiselo mlijeko i Kefir – ovog su

proljeća dobili novo ruho, ali i dva nova člana obitelji: Kiselo mlijeko i Acidofil u bočici od 330 grama. Zahvaljujući novom, praktičnom pakiranju, ljubite-lji ovih mliječnih proizvoda u njima odsad mogu uživati u pokretu i izvan kuće. Dukatov Acidofil je, zahvaljuju-ći acidofilnoj kulturi, blagog okusa i blagotvor-nog učinka na organizam. Kiselo mlijeko je zbog blage kiselosti prirodno osvježenje u svakoj prilici, dok Kefir odlikuje lagana

pjenušavost i reski okus. Mliječni klasici u novom ruhu dostupni su na prodajnim mjestima diljem zemlje.

Noviteti iz Franck Café obitelji

Franck Café asortiman obogaćen je još jednim novitetom u segmentu

3u1 napitaka. Riječ je o zanimljivoj kombinaciji instant kave s mlijekom, šećerom i dodatkom kakaa. Idealan je za sve one koji vole fini miris i okus čokolade u svojoj kavi. Dolazi u pakiranju s 20 stickova 3u1 (360 g), no potrošač kupuje komadno po prepo-ručenoj cijeni od 1,99 kn. U segmentu desertnih napitaka predstavljen je novi Franck Cafe Jagodaccino, pjenušavi napitak koji se priprema jednostavno i brzo s toplim mlijekom te donosi spoj slasnog okusa jagode i čokolade s posebnim iznenađenjem na dnu šalice – čokoladnim listićima kojima se potrošač može zasladiti nakon što popije napitak. Jagodac-cino ne sadrži kavu te stoga u njemu mogu uživati svi uzrasti u svako doba dana, a može se naručiti i u kafićima. Dolazi u kutiji s 10 stickova (185 g) uz preporučenu cijenu od 17,99 kn.

Novo na polici

Za sve žene koje posebnu pažnju posvećuju od-

stranjivanju ostataka šminke oko očiju tu je NIVEA Double Effect losion za uklanjanje šminke koji djeluje u dvije faze kroz koje nježno čisti i osnažuje trepavice, a uklanja čak i vodootporne slojeve šminke. Njegova dvofazna

formula s provitaminom B5 brzo i temeljito uklanja i najotporniju šminku bez trljanja. Preporučena MPC (125 ml): 33,90 kn. Za one koje zbog užurbanog načina života ne mogu odvojiti vrijeme za sva tri koraka, NIVEA je razvila 3-u-1 micelarnu otopinu

za čišćenje lica koja u samo jednom koraku čisti, uklanja ostatke šminke i hidratizira kožu. Zahvaljujući micelar-noj tehnologiji, naknadno ispiranje lica nije potrebno, a sama formula ne utječe na prirodni, zaštitni sloj kože. Preporučena MPC (200 ml): 39,90 kn.

PREPORUKA

Wilkinson Xtreme3 Ultimate Plus je

najmoderniji jednokratni brijač s tri oštrice. Pruža najbolju kombinaciju vrhunskog sistemskog brijača i jedno-stavnost, higijenu i vrijednost jednokrat-nog brijača. Ima 50% veću lubrikantnu površinu u odnosu na Xtreme3 Sensitive, veću traku za zatezanje kože i pripremu lica, pobolj-šane oštrice i olakšanu ergonomsku dršku s po-

sebnim reljefnim urezima u obliku slova “X”. Xtreme3 Beauty Sen-

sitive najnoviji je model jednokratnog ženskog

brijača iz Wilkinson linije Xtreme3. S tri savitljive

oštrice na pomičnoj glavi pruža savršeno praćenje kontura

svih dijelova ženskog tijela i ugodno brijanje.

Protuklizna gumirana drška jamči dobar hvat i mokrim rukama. Lubri-kantna traka za glatkoću i smirenje kože sadrži aloe veru i jojoba ulje

koje umiruju kožu i čini ju glatkom i podatnom.

NIVEA linija za čišćenje lica

Dukat Acidofil, Kiselo mlijeko i Kefir u novom ruhu

Novi model Wilkinson jednokratnog brijača


Novo na polici

Ledo Panirani prutići od liganja

Ledo panirani prutići od liganja 400 g novi su Ledo proizvod od liganja

i oduševit će sve ljubitelje paniranih jela. Hrskavi i sočni prutići od liganja mogu se poslužiti kao glavno jelo uz pržene krumpiriće ili kao snack obrok koji se može servirati uz razne kombi-nacije blagih ili ljutih umaka. Dostupni su tijekom cijele godine i spremni već nakon par minuta prženja. Ledo pani-rani prutići od liganja dolaze u paki-ranju od 400 g i čine novi proizvod u kategoriji Ledo panirane ribe.

Dva nova Karlovačko radleraHeineken Hrvatska predstavila je

bezalkoholni Karlovačko 0,0% Natur Radler i Karlovačko Leđero Natur Rad-ler s okusom mandarine. Idealni su za osvježenje u nadolazećim toplim danima, a ne sadrže konzervanse, umjetne boje i sladila. Karlovačko 0,0% Natur Radler inovacija je u svijetu radlera – ovaj spoj bezalkoholnog svijetlog piva i osvježavajućeg voćnog soka s okusom limuna napravljen je od potpuno prirodnih sastojaka. Sve koji vole nove okuse razvese-lit će i Karlovačko Leđero Natur Radler – spoj Karlovačkog svijetlog piva s osvje-žavajućim sokom s okusom mandarine. Njegov prirodan, slat-kasti okus idealan je za trenutke odmora, uživanja i potpunog opuštanja.

Novo u Deliiicije dućanima

Olivalova čarobna ulja se odlikuju prekrasnim

mirisom i ugodnom tek-sturom, a svi koji ih koriste dobivaju dodir glamura na svojoj koži. Nova linija Olivalovih suhih ulja sastoji se od tri proizvo-da: Zlatno ulje smilja, Čarobno suho ulje i Čarob-no suho ulje sa zlatnim česti-cama. Čarobna suha ulja novost

su u njezi kože. Zbog svog sastava ne ostavljaju masni trag i brzo se upijaju u kožu. U njihovoj izradi Oli-val je koristio ulja lješnjaka,

argana, jojobe, makada-mije i ruže, sva brzo-upijajuća ulja, a doza

glamura dobivena je zlatnim česticama. Namijenjena su svim tipovima kože i mogu se koristiti svakodnev-no za njegu i hidrata-ciju lica i tijela te sjaj i ljepotu kose.

Vrhunski PIK grill proizvodi redizajni-rani su i dolaze u modernim crnim

pliticama. Nova, atraktivna folija “Volim roštilj” asortimana lako se otvara i omo-gućuje još bržu i lakšu pripremu grill specijaliteta. Prepoznatljiv PIK okus i

širok izbor ćevapa, kobasica, pljeskavica, ražnjića i ostalih delicija zadovoljit će sve one željne dobrog roštilja. Provjere-no porijeklo, širok asortiman i praktična pakiranja najbolji su argumenti da uz “Volim roštilj” i vi postanete vrhunski roštilj majstor.

Olivalova čarobna ulja

U ponudi Deliiicije dućana od sada se nalaze tri nova Goldkenn specijaliteta:

čokolade Jack Daniels Tennessee Honey, Ama-rula te Beluga. Jedan od najomiljenijih viskija na svijetu, Jack Daniels, odavno je pronašao svoj put u konditorsku industriju pa je Jack Daniels čokolada, isto kao i sam viski, postala popularna diljem

svijeta. Njen uspjeh sada slijedi i nova “Jacky” poslastica – čokolada s originalnim

Jack Daniels Tennessee Honey viski-jem. Za one koji vole

nešto slađe i kremastije tu je čoko-

lada s pu-njenjem od

južnoafričkog likera Amarula koji

se dobiva od šećera, kreme i voća marula. A

za najistančanija nepca sada je u ponudi i čokolada

s ruskom votkom Beluga.

Novi brend PIK grill specijaliteta -“Volim roštilj”


NIVEA Fresh dezodoransi

Vilikis grčki tip jogurta

Asortiman Dolcele upotpunjen je s dva nova proizvoda - Crveni preljev

za torte i Cimet šećer. Crveni preljev za torte priprema se vrlo brzo i jednostavno, najčešće u kom-binaciji s voćem, a odlikuje ga privlačna crvena boja i prozirnost uz koju voće dolazi do izražaja te daje završni sjaj svim slasti-cama. Nalazi se u atraktivnoj vrećici

crvene boje u prepoznatljivom Dolcela dizajnu. Cimet šećer nadopunjuje liniju Dolcela aromatiziranih šećera. Odlikuje

ga fini miris cimeta, a služi za pripre-mu različitih vrsta slastica - savijača, kolača, palačinki, voćnih salata, a po želji se može dodati i u napitke (topla čokolada, kava, cappuccino). Nalazi se u vrećici smeđe boje ka-rakterističnoj za cimet.

Dolcela Crveni preljev za torte i Cimet šećer

Pod svojim brendom ‘z bregov Vindija predstavlja grčki tip jogurta Vilikis za

koji donosi dvije izvrsne vijesti – novi okus, ali i pakiranje ovog ukusnog proizvoda. Od sada uz natur varijantu Vilikis dolazi i u jedinstvenoj voćnoj kombinaciji višnja – nar. Novo izdanje grčkog tipa jogurta odlikuje karakteristična kiselka-sta nota te gusta kremasta struktura uz dodatak komadića višanja i soka od nara. Vilikis je osvje-ženje dobio i u vidu nove ambalaže. Iako težina samog pakiranja Vilikisa nije promijenjena te iznosi 150 g,

čašica u kojoj Vindijin grčki tip dolazi sada je šira, što čini konzumaciju namirnice još praktičnijom. Logistički podaci: Karton: 12 komada. Paleta: 152 kartona. Marketinške aktivnosti: PR, web, POS materijali.

NIVEA predstavlja dezodoranse za žene i muškarce s visokoučin-

kovitom 48-satnom formulom koja ne sadrži aluminijske soli te pruža osjećaj dugotrajne svježine i zaštite. U ponudi je pet različitih varijanti. NIVEA Fresh comfort dezodorans, NIVEA Fresh natural dezodorans i NIVEA MEN Fresh ocean dezodorans dostupni su u obliku spreja (150 ml) i roll-ona (50 ml), NIVEA Fresh flower dezodorans dolazi samo u obliku spreja (150 ml), a NIVEA MEN Fresh active dezodorans u obliku spreja (150 ml), roll-ona (50 ml) te kao stick (40 ml). Preporučena maloprodajna cijena za sve varijante je 23,00 kn.

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog poštivanja

zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i jakih

alkoholnih pića.

Izlog

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime:

Poduzeće:

Adresa:

Poštanski broj:

Telefon/mobitel:

Mail:

Funkcija:

Djelatnost:

Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN?

Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.Iica 1a, 10 000 Zagreb

Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598e-mail: [email protected]

Zakon br. 769:




Zakon br. 769:



Naznake oporavka maloprodaje

Analize kategorija • Sladoled • Ljetna kozmetika • Mlijeko

Sektorska analiza

Seminar o glasovnom vođenju skladišta

Špica Sustavi pozivaju Vas na event o glasovnom upravljanju skladišnim procesima 17. lipnja u Zagrebu.

Glasovno upravljanje skladišnim procesima sustav je koji povećava produktivnost, štedi novac i pruža sigurniji pristup radu.

Na eventu će:

• biti predstavljeno kako izgleda projekt instalacije Voice sustava

• predstavnik Vocollecta ukazati na ključne prednosti Voice sustava

• voditelj logistike jedne od Špicinih stranaka podijeliti s Vama svoja iskustva

Prijave i info:

mail: [email protected], tel: +385 (0)1 6593 737, www.spica.hr

40% uštede na godišnjoj pretplati

za pakete Start ili Business

Zamislite da možete koristiti faks na način na koji koristite e-mail. Korištenjem naše web faks usluge vaša korespondencija zasigurno će postati mnogo praktičnija, ne treba vam nikakav dodatan uređaj, a troškovi su bitno manji.

FAX to E-Mail

Vrijeme je za online fax uz Fax.hr

PLIDENTA HEALTHCARE VAŠA ZUBNA TERAPIJA

SPECIJALNE ZUBNE PASTE PLIDENTA HEALTHCARE

Imate problema s karijesom, preosjetljive zube, krvare vam desni ili se ne možete riješiti neugodnog daha? Iz laboratorija Neve dolazi senzacionalna inovacija. Sad na jednom mjestu možete pronaći specijalne zubne paste farmaceutske kvalitete protiv svih najčešćih stanja i indikacija zubi i desni.

Plidenta TotalMedKompletna cjelodnevna zaštita zubi i desni Protiv karijesa, plaka, kamenca, mrlja na zubima.Jedinstvena tehnologija kojom svi aktivni sastojci imaju dodatno produljeno djelovanje

Plidenta FreshmedUklanja neugodne mirise i neutralizira zadah u usnoj šupljini.Ekstremno dugo osvježenje i osjećaj čistoće u ustima zahvaljujući jedinstvenoj x-cool tehnologiji

Plidenta SensitivKlinički dokazano smanjuje bolnu osjetljivost zuba.Dvostruki način borbe protiv osjetljivosti

Plidenta ParodontPomaže kod zaustavljanja krvarenja desni i nadraženog i osjetljivog zubnog mesa.Sprječava gingivitis i parodontitis

Plidenta 15Sekundi Djeluje protiv uzročnika karijesa već nakon 15 sekundi. Dvostruki mehanizam protiv uzročnika karijesa bakterije s. mutans s probiotičkom kulturom lactobacillus pro-t-action

TESTIRAJTE NOVU ZUBNU PASTU!Da, želim testirati novu zubnu pastu (zaokružite slovo ispred proizvoda):

a) Plidenta HealthCare Sensitiv protiv osjetljivih zubib) Plidenta HealthCare Parodont protiv krvarenja desnic) Plidenta HealthCare 15Sekundi protiv karijesad) Plidenta HealthCare Freshmed protiv neugodnog dahae) Plidenta HealthCare Totalmed za kompletnu dnevnu zaštitu

Molim da mi ju pošaljete na adresu: Ime i prezime: Funkcija: Naziv trgovine i prodajnog mjesta: Ulica i kućni broj: Mjesto/grad: Telefon:Fax:E-mail:

Ispunjeni upitnik pošaljite na adresu: NEVA MARKETING, HEINZELOVA 47B, HR- 10000 ZAGREB, HRVATSKA, fax: 01 2413 398, e-mail: [email protected]

Prema istraživanju QUDAL za 2015. godinu

Plidenta je najkvalitetnija robna marka zubnih pasti na hrvatskom tržištu koja „nudi apsolutno najvišu kvalitetu od svih zubnih pasti i pozicionirana je na prvo mjesto u svojoj

kategoriji“.

www.plidenta.comwww.facebook.com/plidenta.hrwww.pinterest.com/plidenta

Documents

Ja TRGOVAC magazin – svibanj 2015