Javna Uprava skripta

Embed Size (px)

Text of Javna Uprava skripta

Susret 1.1. Definicija javne uprave. Definicije javnog menadmena i javne uprave su odreene mjestom i vremenom i odreivanje tih pojmova je dosta slozen zadatak jer se ova dva termina upotrebljavaju naizmjence. Javna uprava je stariji pojam i definicije ovog pojma isticu njegovu organizacijsku, odnosno funckionalnu dimenziju, i s druge strane javnu upravu kao znanost, umijece i pravila kojih se treba drzati u ostvarivanju odredjene politike. Atribut javna upucuje na razlikovanje izmedju javne i privatne sfere, privatnog i javnog prava. U tom smislu javna uprava se definira kao tijelo koje je dobilo politicke ovlasti i sredstva potrebna za zadovoljavanje opcih interesa i cija je krajnja svrha opci interes, odnosno promicanje opceg dobra. U ovom smislu pojam javne uprave nije ogranicen na drzavnu upravu nego i na regionalnu i lokalnu samoupravu, javna poduzeca itd. Fletcher odredjuje javnu upravu kao a)aktivnost javnih sluzbenika b)stukturu uprave c)proucavanje prvog i drugog Ira Sharkansky definira javnu upravu iskljucivo kao znanstvenu disciplinu koja ima temelj u politickim znanostima i pridnosi razumijevanju sireg politicog procesa, ali dodaje da javnu upravu cine javni sluzbenici koji donose vazne odluke u upravnim tijelima. Richard Stillman navodi niz definicija medju kojima i Waldovu koja odredjuje da se proces javnog upravljanja sastoji od akcija ukljucenih u ostvarenje namjera i zelja vlade. To je stalno aktivni business, dio vlade koji se brine za provedbu zakona kako ih donesu zakonodavna tijela kroz proces organiziranja i menadzmenta. ....... (sad ide jos hrpetina individualnih definicija) Konacna definicija javne uprave je ukupnost struktura i procesa kojima je glavni cilj iniciranje i provodjenje politika kojima se ostvaruje javni interes, odnosno opce dobro. T ime se pojam povezuje s pojmom dobrog upravljaja ili javnog upravljanja.

2. to je to upravni sustav? Upravni sustav je takav sustav ljudske suradnje ciji su element upravne organizacije. Obiljezen je ne samo onim znacajkama I procesima koji su zajednicki svim sustavima ljudske suradnje nego i nekim specificnim obiljezjima koja prozilaze iz prirode njegovih elemenata, upravnih organizacija i iz posebnosti njegove neposredne blizine.

3. Upravne organizacije Upravne organizacije su elementi upravnih sustava, odnosno organizacije tj. skupine ljudi medjusobno povezanih tako da medju njima podijeljene 1

operacije budu usmjerene prema jedinstvenom cilju, odnosno zajednickim ciljevima. Drugim rijecima, upravne su organizacije i same sustavi ljudske suradnje.

4. 3 povijesne vrste sustava Upravne sustave u svim zemljma mozemo podijeiti na a) teritorijalne upravne sustave b) funkcionalne upravne sustave c) asocijativne uprave sustave

a) prvi je izvor teritorijalizacije drustva stabilizacija naselja, razvoj poljoprivrede i afirmacija zemlje. Teritorijalizaciju drustva prati teritorijalizacija upravljanja. Zajednicke aktivnosti u ostvarivanju interesa dobivaju teritorijalna obiljezja. Teritori j je samo okvir unutar kojeg motivaciju koodiniranog djelovanja osigurava nova drustvena institucija, politicka vlast. Ne moze se govoriti o tome da je teritorijalizacija uzrok pojave vlasti i obrnuto ali je jasno da su te dvije pojave paralelne i medjusobno ovisne. b) prekretnica u razvoju nastaje s industrijskom revolucijom i pojavom industrijskog poduzeca. Proizvodno nacelo je od pocetka u sokobu s teritorijalnim. Suvremeno poduzece a i drugi subjekti drustvene aktivnosti su neovisni o teritoriju. Institucije, poduzeca i ustanove imaju sve vecu ulogu u upravljanju dustvenim poslovima i preuzimaju sve vecu tezinu u odnosu prema sustavima teritorijalnog upravljanja. Drustvene sluzbe koje cine glavno podrucje na kojem se javna uprava siri su organizirane kao mreza i temeljene su na djelovanju tih institucija na funkcionalnom nacelu, oko odredjene djelatnosti ili funkcije. c) jedino sredstvo koje covjek u pocetku ima za borbu protiv prirode je sam covjek, radna snaga i volja za opstankom. Svako nastojanje da se zivo u zajednici regulira zavrsava koncentriranjem i sumiranjem da bi se ta snaga sto bolje iskoristila na strateskim tockama neprekidnog ratovanja s okolinom. Osnovno vezivno tkivo zajednice je pripadnost pojedinca grupi. U upravljanju poslovima i rjesavanju sukoba se polazi od osobnih veza pojedinaca s odredjenom asocijacijom. Nije bitno sto netko radi nego sto on jest, tj.kakva mu je uloga u asocijaciji pripisana.

5. Ciljevi upravnih sustava Ciljeve upravnih sustava se moze promatrati s dva stajalista: u tehnickom smislu- osiguravanje javnog reda i mira, reguliranje, orzavanje, organiziranje ...drugo je cilj u interesnom smislu, pri cemu se pitamo kome koristi djelovanje upravnog sustava, ciji se interesi ostvaruju, ciji su osteceni i zasto.

2

Ta dva aspekta se moze promatrati i kao dvije dimenzije. U svakoj se suprotnost izmedju integracija,tj. jedinstva i diferencijacije pojavljuje u posebnom obliku. U tehnickoj dimenziji pol jedinstva je zajednicki cilj, tehnicka svrha. Na polu diferncijacije je pojam sredstava. Odnos izmedju ciljeva i sredstava je osnovna tehnicka suprotnost i napetost unutar upravnog sustava. U interesnoj, politickoj dimenziji cjelinu cine oni interesi i interesenti koji upravnom sustavu mogu nametnuti ne samo osnovne ciljeve nego i uvjete nacina tog ostvarivanja. Oni ce teziti unaprijedjenju i zastiti svojih interesa. Nasuprot tim interesima nalaze se interesi dijelova. U toj interesnoj suprotnosti sadrzana je politicka problematika svakog upravnog sustava.

6. Vrste definicija javne uprave Definicije javne uprave isticu manje ii vise organizacijsku ili funkcionalnu dimenziju s jedne strane, a s druge javnu upravu kao znanost ili umijece i pravila kojih se treba drzati u ostvarenju odredjene politike. dalje o ovome vise nista nisan nasla u tekstu, valjda je to to.

7. Elementi javnog sektora (nisam nasla odgovor na ovo pitanje) i procesi u upravnim sustavima Unutarnji procesi u upravnim sustavima su dvovrsni. Za jednu vstu je naglasen kontinuitet, nastavljanje u istom smjeru, npr. razvoj metoda rada. Za drugu vrstu je u prvom planu borba suprotnosti i valovita razvojna krivulja na kojoj se kretanja smjenjuju cas u jednom, cas u drugom smjeru, npr. centralizacija, decentralizacija i druge proturjecne tendencije. Ista dvovrsnost se vidi i u procesima u kojima se izrazava odnos upravnih sustava s njihovom okolinom. I tu imamo, s jedne strane, procese s naglasenim kontinuiranim karakterom npr. industrijalizacija i urbanizacija, koje poslednjih 200 godina pridonose razvoju upravnih sustava. Nasuprot tome su procesi u kojima ponajprije djeluju suprotosti drustvenog razvitka koje rezultiraju mijenjanjem smjera kretanja u upravnim sustavima, npr. koncentracija i dekoncentracija politicke vlasti, sto se odrazava kao centralizacija i decentralizacija upravnih sustava. Unutarnji razvojni procesi su izazvani djelovanjem okoline i isprepleteni su jedni s drugima.

2. Susret3

Eugen Pusi: Nauka o upraviUPRAVA U POLITIKOM SUSTAVU A) RAZVOJ POLITIKIH SISTEMA Uprava je dio politikog sistema, dakle dio drave. Drava u suvremenom smislu nastaje kroz pojavljivanje profesionalne dravne uprave. I politiki sustav i drava su drutvene strukture koje poivaju na razlici izmeu krutosti koja ih ini strukturama i njihovoj sposobnosti prilagodbe okolini. Politiki se sustavi u najveim europskim zemljama mijenjaju jaanjem i slabljenjem koncentracije drutvene moi i utjecaja u instituciji drave. Apsolutistike monarhije u 17. i 18. st. obiljeava koncentracija, nakon koje se javlja dekoncentracija u demokratskim reformama u 19. st. Zatim ponovna koncentracija u industrijskim i urbaniziranim dravama u 20. st.; krajem tog stoljea opet dekoncentracija u sustavu razvijenih zemalja. Kroz takvo dinamino kretanje dravna uprava ima zadau ouvanja stabilnosti dravne vlasti, reguliranje osnovnih drutvenih procesa, proizvodnje usluga i dobara koji zadovoljavaju interese graana, sprijeava i ispravlja oteenja okolia, formira mjere koje e zahtijevati da se suoimo s iscrpljivanjem prirodnih izvora, odgovornost za materijalnu i socijalnu sigurnost graana. 7 zadaa dravne uprave KONCENTRACIJA U APSOLUTIZMU Nakon feudalizma, u Europi nastaju suvremene drave u kojima je vlast koncentrirana u rukama monarha, a njegov glavni instrument koncentracije politike moi je profesionalna dravna uprava. Ona nastaje irenjem vladareva dvora i kuanstva, formiranjem vojske neposredno podreene vladaru: uspostavljanje monopola nad legitimnom uporabom fizike sile. Osnovni zadatak dravne uprave je tada osiguranje vlasti od napada izvana i iznutra (ratovanje i odravanje veza s drugim dravama zbog obrane, policija i pravosue radi unutarnje sigurnosti, financiranje dravnog pogona, formiranje normi za reguliranje ljudskog ponaanja). DEKONCENTRACIJA U DEMOKRACIJI Kako je monarh koncentrirao vlast i upravu u svojim rukama, interesi svi niih drutvenih slojeva su bili marginalizirani to je izazvalo njihov otpor; teili su slobodi i jednakosti, autonomiji pojedinca nasuprot vlasti proklamacija osnovnih prava ovjeka i graanina. Vlast monarha se zamjenjuje vlau izabranog predstavnika graana. Dolazi do trodiobe vlasti; grane se meusobno kontroliraju pravni propisi vezuju sve dravne organe. Temeljna zadaa postaje zatita graana. Dravna uprava je, u sklopu tog demokratskog pol.sustava, podsustav drave, odgovoran predstavnikom tijelu putem vlade kao skupa politikih imenovanih i politiki smjenjivanih efova pojedinih upravnih resora. KONCENTRACIJA U INDUSTRIJALIZACIJI I URBANIZACIJI Druga polovica 19.st. industrijalizacija i urbanizacija Zapadne Europe i Sjeverne Amerike. Nastaju problemi povremene ekonomske krize, nezaposlenost, sukob izmeu vlasnika i najamnih radnika zahtijevaju dravnu intervenciju. Istovremeno raste osjeaj nacionalne pripadnosti i svjesnost o tome da dravni aparat treba skrbiti o tim problemima. Kao posljedica