UPomorskom muzeju Crne Gore 23. februara, promovisali smo knji-gu prof. dr Ilije D. Laloševića – Fortifikacijska arhitektura

Boke Kotorske venecijanskog perioda (od 15. do 18. vijeka). Pro-mociji, koja je održana na prvom spratu Muzeja, prisustvovao je velikibroj naših sugrađana. Profesor Lalošević je redovni profesor Arhitekton-skog fakulteta Univerziteta Crne Gore.Pozdravljajući sve prisutne skup je otvorila mr Mileva Pejaković Vu-

jošević, direktorica Pomorskog muzeja. O samoj knizi govorili su prof.dr Nađa Kurtović Folić, sa Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta uNovom Sadu, i prof. dr Svetislav G. Popović, dekan Arhitektonskogfakulteta Univerziteta Crne Gore. (Više na strani 4 i 5)

Prof. dr Ilija Lalošević (desno), prof. dr Nađa Kurtović Folić i prof. dr Svetislav Popović

BokeBokeJedraJedra

J B Jk kMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, FEBRUAR 2017

Fortifikacijska arhitektura Boke Kotorske Fortifikacijska arhitektura Boke Kotorske venecijanskog perioda (od XV do XVIII vijeka)venecijanskog perioda (od XV do XVIII vijeka)

PROMOVISALI SMO KNJIGU PROF. DR ILIJE D. LALOŠEVIĆA

Sjednica Savjeta Muzeja

Velika dobrotvorka, najvećiindividualni darodavac

Pomorskog muzeja CrneGore, Nada Radimir, premi-nula je u Kotoru 7. februara u87 godini života. Obrazovana,gospodstvena i energična, ple-

menita i nesebična, NadaRadimir potiče od starih

pomorskih, trgovačkih porodi-ca iz Boke Kotorske, Radimir,

Radoničić, Smekja.Rođena je 23. marta 1930.

godine u Sarajevu.

NADANADARADIMIRRADIMIR

IN MEMORIAM

Dana 28. februara 1937. godine osnovan je Zavičajni muzej u Perastu.Do danas je ova kulturna ustanova mijenjala naziv, ali nikada se

nije izmjenio kurs ove kulturne institucije, koja jesvih 80 godina, njegovala tradiciju i sjećanjena vjekove prohujale kroz ovaj grad. Danas, djelujući u okviru OJU Muzeji Kotor,

Muzej grada Perasta dostojan je nasljedniksvih prethodnih oblika ove kulturne insti-tucije, s potrebom da ide u korak sasvjetskim muzejima, kao i sa na-mjerom da ogromno kulturno na-sljeđe zauvijek bude očuva-no i prezentirano.

Osam decenija Muzeja grada PerastaOsam decenija Muzeja grada Perasta

Savjet Pomorskog muzeja odr-žao je 17. februruara X sjed-

nicu na kojoj su usvojeni: Izvještaj o radu, Finansijski iz-

vještaj i Završni račun Muzejaza 2016. godinu, te Izvještaj re-vizije muzejskog materijala;Usaglašen je i predlog Pravil-

nika o unutrašnjoj organizaciji isistematizaciji JU Pomorski mu-zej Crne Gore - Kotor.

(Više na strani 7)

Jedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u

KotoruFebruar 2017. godine

Direktor Pomorskog muzejamr Mileva Pejaković Vujošević

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Prijatelji i saradniciProf. dr Anton SbutegaProf. dr Gracijela Čulić

Prof. dr Marija RadulovićDon Anton Belanmr Stevan Kordić

Prof. dr Milenko PasinovićAntun TomićMilan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Radojka AbramovićJelena Karadžić

Slavko DabinovićMilica VujovićSmiljka Strunjaš

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come–mail: pom.muzej.dir@t–com.me

Savjet Pomorskog muzejaOdlukom Vlade od 18. decembra 2013. g.formiran je Savjet Pomorskog muzeja kojiće naredne 4 godine raditi u sljedećem

sastavu:Ljiljana Zeković, predsjednikmr Milena Martinović,član

Maja Ćetković, članAndro Radulović, članSlavko Dabinović, član

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirke

Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemelje-ne oko 1880. godine, koja je od 1900. godi-

ne otvorena za javnost, a 1938. godinepreuređena i otvorena na prvom spratu

sadašnje muzejske zgrade, barokne palateplemićke porodice Grgurina iz početka

XVIII vijeka, koja je od 1949-1952. godinekompletno restaurirana i adaptirana za

potrebe Muzeja. Danas je Pomorski muzejinstitucija kulture Republike Crne Gore.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednice

na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz priku-pljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate

pomorske tradicije i kulturne baštine.

2 Jedra Boke – februar/2017.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra BokeJedra BokeNJUZLETER POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Nada Radimir potomak je uglednih bo-keških porodica Radimir, Radoničić,Smekja. Otac joj je bio inž. Dragu-

tin Radimir, majka Anđela, rođena Radoni-čić. U Sarajevu je završila osnovnu školu, ma-turirala je 1948. godine u Gimnaziji MaršalTito u Zagrebu, diplomirala je na Novinar-skoj i Diplomatskoj školi u Beogradu. Magi-strirala je engleski i njemački jezik u Zagrebu iBeogradu, a doktorirala u Njemačkoj.Živjela je u Beogradu, te u puno drugih mje-

sta. Najveći dio života provela je radeći uAmerici, Švajcarskoj i Australiji. U Australijije provela od 2000. do 2013. godine, kada sevratila na ove prostore živjeći na relaciji izme-đu Beograda i Kotora.Poslije svega, kraj je dočekala tamo gdje su joj korijeni, u Boki

Kotorskoj koju je u srcu nosila ma gdje je bila. Boki se vraćala, Bo-ki se vratila, Boki je velikodušno darivala i veliki dio bogate porodi-čne zaostavštine koju je čuvala, poklonivši je muzejima, galerijamai zbirkama u Kotoru, Cetinju i Baru.Među doniranim institucijama bio je i naš Pomorski muzej. Dona-

cija koju nam je Nada Radimir poklonila predstavlja najbogatiju zbir-ku doniranih predmeta neke osobe pojedinačno. Uključuje raznovr-sne predmete koji datiraju od 18. vijeka koji predstavljaju porodičnonasljeđe poznatih porodica, umjetničke slike, vedute, namještaj, kuć-ni tekstil, ukrasne predmete, knjige, preko 100 naslova. Dijelom svog porodičnog nasljeđa, koje je odlučila da donira Po-

morskom muzeju Crne Gore, ukazala nam je veliku čast i povjerenjeda ćemo po svim muzeološkim pravilima sačuvati za budućnostpredmete koji traju već vjekovima.Nada Radimir je bila naš iskreni prijatelj, iskreni poštovalac i prija-

telj Pomorskog muzeja Crne Gore.U njenu čast, 6. februara 2015. godine, u palati Grgurina priredili

smo izložbu većeg broja predmeta koje je nam je darivala, pod nazi-vom Povratak u zavičaj. Tom prilikom publici su bili predstavljeniantikviteti i umjetnička djela iz njene donacije Pomorskom muzeju.Najveći broj tih predmeta i djela danas svoje mjesto ima u stalnojmuzejskoj postavci.Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini aktivno je učestvovala u

pomoći stanovnicima Sarajeva.Za svoje donatorstvo predložena je za nagradu ISKRA iz oblasti

filantropije koju svake godine dodjeljuje FAKT Fond za aktivno gra-đanstvo Crne Gore. Nagradu je primila 9. decembra 2013. godine uZetskom domu na Cetinju.Do kraja života ostala je dosljedna svojim principima čovjekolju-

blja, pravde i istine, radeći na svojim kompjuterima i komuniciraju-ći sa mnogobrojnim članovima porodice i prijateljima širom svijeta.Otišla je tiho okružena članovima svojih bližnjih. Njena plemeni-

tost ostaće u analima našeg muzeja vječno. Njenu plemenitost iljudskost, pamtiće je i zaposleni u Muzeju, bogatijem za brojnepredmete, umjetnička djela i knjige koje mu je poklonila.

Nastavak sa strane 1In Memoriam:In Memoriam: NADA RADIMIRNADA RADIMIR

U KOTORU 7. FEBRUARA PREMINULA NAJVEĆI DONATOR POMORSKOG MUZEJA

Oknjizi Fortifikacijska arhitektura Boke Kotors-ke venecijanskog perioda (od XV do XVIII vi-

jeka na početku je govorila prof. dr Nađa Kurto-vić Folić sa Fakulteta tehničkih nauka Univerzi-teta u Novom Sadu.Ova knjiga je, bez obzira što se odnosi na mleta-

čka utvrđenja – fortifikacije u Boki, daleko prevazi-šla lokalnu temu. Ona se praktično pripaja jednomčitavom lancu venecijanskih utvrđenja koja se pro-stiru duž cijelog Sredozemlja i mi možemo da ihupoređujemo. Zaključujemo da su fortifikacije Bo-ke na zavidnom arhitektonskom, strategijskom,društveno istorijskom nivou. To je ono što je bitno,zato što u nauci postoji saznanje da je uvijek naj-teže pisati u takozvanim rubnim područjima – oni-ma gdje se susrećete sa velikim brojem različitihuticaja, lokalnih tradicija koje se upliću i to je zavećinu istraživača najteži ali i najizazovniji motivu namjeri da se pozabave određenim istraživa-njem, rekla je profesorka Kurtović Folić istakavšida je autor upravo u tome uspio. On se uhvatio u

koštac sa čitavimnizom problema kojisu venecijanska utvr-đenja nudila na pod-ručju Boke. S obzi-rom da se radi o kul-turno slojevitom pod-ručju – veoma je teš-ko u istraživanju raz-lučiti šta je tu rim-sko, što je srednjo-vjekovno, renesan-sno ili venecijansko,a što je nastalo polokalnoj tradiciji. Treba imati izuzezno prethodnoznanje iz čitavog niza drugih oblasti i jako oštrooko da bi jedan arhitekta napravio nešto što ćenam biti interesantno – kazala je prof. Folić.Ona je navela da je ova knjiga na neki način

jedna od karika u dugovjekovnom nizu formira-nja svijesti o fortifikacijskoj arhitekturi. U tom kontekstu, mletačka fortifikacijska arhi-

tektura u Evropi zauzima jako značajno mjesto.Zaključak knjige je upravo određivanje vrijedno-sti i mjesta mletačke fortifikacijske arhitekture uBoki Kotorskoj, a u okviru cjelokupnog sistemamletačkih fortifikacija, profesorka Kurtović Folić.Monografija Fortifikacijska arhitektura Boke Ko-

torske venecijanskog perioda (od XV do XVIII vi-jeka) je autorova doktorska disertacija odbranjena

2005. godine koja je zaovu priliku dopunjena ipripremljena za mono-grafiju u izdanju Uni-verziteta Crne Gore.Rad u obliku monografije koja se objavljuje prvi

put poslije jedanaest godina, danas više nego ra-nije predstavlja kapitalno djelo posvećeno fortifi-kacijama Crne Gore čija će vrijednost svakim da-nom sve više rasti, kazao je dekan Arhitekton-skog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. drSvetislav G. Popović. On je naveo da fortifikacijska arhitektura Boke

Kotorske spada u red slabije proučene vrste kul-turnih dobara ovog područja. Razlog nedovoljnog dosadašnjeg interesovanja

stručnih i naučnih krugova treba tražiti u obiljudrugih tema, posebno sakralne arhitekture, nedo-stupnim relevantnim istorijskim izvorima, davnoizgubljenoj funkciji, veličini, slojevitosti i nepri-stupačnosti ove kategorije graditeljske baštine.

Autor kroz procesdugogodišnjeg istra-živanja na ovu temudetaljno proučavasvu dostupnu litera-turu, pored ostalog iistorijsku dokumenta-ciju iz domaćih istranih arhiva i bi-blioteka. Prikupljanjem, pro-

učavanjem, sistema-tizacijom autentičnegrađe, njenim studira-njem i preklapanjem

sa dostupnim sekundarnim izvorima i relevant-nom literaturom i upoređivanjem sa istraženim, sa-čuvanim, izgrađenim strukturama stvorena je soli-dna dokumentaciona baza na osnovu koje je pro-učen razvoj i arhitektura fortifikacionog sistemaovog područja. Cilj autorovog istraživanja jestedefinisanje graditeljskog razvoja, geneze nastankai uticaja iskustva drugih okolnih, posebnih medite-ranskih područja na fortifikacijsku arhitekturu Bo-ke, potpuno sagledavanje i istraživanje svih aspe-kata koji su uticali na razvoj pomenute arhitektureBoke Kotorske kao što su istorijski, sociološki, ur-bani način življenja, strateške, geografske, prostor-ne i funkcionalne karakteristike sa posebnim osvr-tom na prostorno-sociološki odnos sa susjednimnarodima, rekao je Popović.

Fortifikacijska arhitektura Boke Kotorske Fortifikacijska arhitektura Boke Kotorske venecijanskog perioda (od XV do XVIII vijeka)venecijanskog perioda (od XV do XVIII vijeka)

3Jedra Boke – februar/2017.

PROMOCIJA KNJIGEPROMOCIJA KNJIGEPROMOVISALI SMO KNJIGU PROF. DR ILIJE D. LALOŠEVIĆA

Autor uručuje po primjerak knjigemr Jovici Martinoviću i mr Milevi Pejaković Vujošević

Nastavak sa strane 1

Autor monografije prof. dr Ilija Lalošević zahvaliose svima sa kojima je prilikom istraživanja i pisa-nja knjige sarađivao. Zahvaljujem se večerašnjim govornicima, a tako-

đe posebnu zahvalnost dugujem Stevanu Kordiću,mr Jovanu Martinoviću, profesoru Rajku Vujičićukoji je, iako tada već narušenog zdravlja, prihvatioda uradi recenziju, profesoru Jovanu Neškovićukoji mi je jako pomogao u početnim istraživanji-ma, Milošu Miloševiću čija je posvećenost radu ikomunikaciji sa mlađim kolegama bila nevjerova-tna, kazao je, pored ostalog, Lalošević. Naveo je da fortifikacijsku arhitekturu ne čine sa-

mo utvrđeni gradovi poput Kotora i Herceg Novog.Tu spadaju i Perast i Risan koji su štićeni izdvoje-

nim utvrđenjima. Isto tako, tu su predstraže utvrđe-nja jer je neprijatelja radi odbrane grada trebalodržati što dalje. To su Trojica, Španjola i ostrvoSvetog Đorđa pred Perastom. To je bila predstražaKotoru, rekao je, između ostalog, Lalošević.Direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore mr Mi-

leva Pejaković Vujošević je govorila o planovi-

ma ove muzejske ustanove za naredni period. Promocija knjige našeg dragog sugrađanina Ilije

Laloševića organizovana je u ovim prostorijamagdje čuvamo i pisanu riječ, a podsjetila bih da jeova godina proglašena godinom pisane riječi i gdjeje smješteno 17 hiljada edicija, kazala je PejakovićVujošević i najavila još promocija u Palati Grgurina. Iz ovog zdanja izaći će još jedna knjiga i to mr

Jovice Martinovića. Nismo zaboravili ni PetraPalavršića i dr Antona Sbutegu. U programupromocija, u saradnji sa našim saradnicima naćiće se veoma dobro izdanje pod nazivom Stotri-deset godina od rođenja don Nika Lukovića.Kruna našeg rada je Godišnjak Pomorskog muze-ja – drugi tom šezdesetog broja. Sve pratimo publi-kacijom čiji je naziv Jedra Boke, a koja izlazi jed-nom mjesečno. Zato budite ubijeđeni da će svinaši projekti biti dobro osmišljeni i da ćemo se jošviđati, poručila je Pejaković Vujošević.Promociju je vodila Dolores Fabian. U muzi-

čkom dijelu večeri učestvovao je Luka Brkanović,učenik kotorske Muzičke škole Vida Matjan.

4 Jedra Boke – februar/2017.

Druga vrijedna donacija gospođe Miroslave Dimić

Gospođa Miroslava Dimić, donatorka Pomorskom muzeju Crne Gore,posjetila je Palatu Grgurina 9. februara i tom prilikom je našem mu-

zeju darivala još četiri albuma fotografija iz bogate zaostavštine svog ocaVinka Đurovića, o kojoj se predano stara. Prošlog ljeta Gospođa Dimić nam je poklonila jedan veliki album sa fo-

tografijam Prčnja, a sada smo od nje dobili jedan veliki i tri manja albuma,gdje je precizno numerisana svaka fotografija.Veliki album sadrži oko 150 kolor dopisnih karti novijeg datuma, kao i

starijih crno-bijelih i u kloru sa prikazom, uglavnom Prčanja, ali i ostalihmjesta u Boki, Kotora, Risna, Bokokotorskog zaliva.Jedan mali album sadrži 22 fotografije Ljute, neposredno poslije rata sa

puno ruševnih kuća i kuća bez krova, kao i 50 fotografija Dobrote sa kuća-ma, palacima, kao i zgradom današnje Biologije mora, na kojoj se rade

PROMOCIJA KNJIGEPROMOCIJA KNJIGE

Foto

graf

ije: S

. Dab

inov

ić

Profesor Ilija Lalošević (fotografija u sredini) je rođeni Kotoranin. Osnovne, magistarske i doktorske stu-dije završio je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Njegova preokupacija je kulturna-baština, a posebno Kotora. Od 1985. do 2006. godine radio je u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u

Kotoru. Rad na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici počeo je 2004. godine.

UNAŠEM KANTUNUUNAŠEM KANTUNU

Miroslava Dimić (lijevo)i mrMileva Pejaković Vujošević

Foto

graf

ija: S

. Dab

inov

ić

5Jedra Boke – februar/2017.

sanacioni radovi. Drugi manjialbum sadrži 94 fotografije sa pri-kazom panorame Kotora, a najvi-še Kotorskih bedema, o kojima jeinžinjer Vinko Đurović napisaovrlo sadržajan članak: O zidina-ma starog Kotora (SpomenikSANU CV, Beograd 1956. godi-na). Treći album sadrži 23 foto-grafije sa izgledom kotorskih be-dema, a preostalih 29 panoramuKotora, užeg zaliva i arhitekturugrada Kotora.Vinko Đurović bio je inžinjer

konstruktor, redovni profesorGrađevinskog fakulteta u Beogra-du, pisac brojnih naučnih djela izstruke, udžbenika, sudski vještakgrađevinske struke, konstruktorbrojnih zgrada za stanovanje ijavnih zgrada. U Boki je poznat kao zaljublje-

nik proučavanja konstrukcija i na-čina izgradnje zgrada od XVI doXIX vijeka u Boki. Pisac je brojnihnaučnih radova vezanih za ovutemu.

UNAŠEM KANTUNUUNAŠEM KANTUNU

Tokom januara i februara sačinjene su i izašle iz štampe nove knji-ge za vođenje muzejske dokumentacije.

Izrađeno je sedam novih knjiga i to: Knjiga inventara, Knjiga ulazamuzejskog materijala, Knjiga izlaza muzejskog materijala, Audio vizu-elna dokumentacija, Dokumentacija o prezentaciji muzejskih materi-jala, Hemeroteka, Registar muzejskih kopija.Knjige su izrađene na osnovu Pravilnika o načinu vođenja, vrstama i

sadržaju dokumentacije o muzejskom materijalu. Priprema za štampui štampa je realizovana u štampariji, GudCo iz Perasta.

Nove knjige za vođenje muzejske dokumentacije

Usvojen Izvještaj o radu Muzeja za 2016. godinuDESETA SJEDNICA SAVJETA POMORSKOG MUZEJA

Savjet Pomorskog muzeja Crne Gore održao je17. februara desetu sjednicu u tekućem sazivu.

Na sjednici je usvojen Izvještaj o radu Pomorskogmuzeja za 2016. godinu koga ćemo predstaviti uovom i narednom izdanju naše publikacije.Pomorski muzej Crne Gore u protekloj 2016.

godini je obavljao poslove iz djelokruga svograda na osnovu Zakona o muzejskoj djelatnosti,Odluke o organizovanju Javne ustanove Pomorskimuzej Crne Gore i Statuta Muzeja, pa je u tomsmislu prema Planu i Programu rada za 2016.godinu, urađeno sljedeće: - nastavljen je primaran zadatak - stručna obra-

da muzealija po savremenim metodološkim prin-cipima; - nastavljen je rad na tematskim zbirkama: isto-

rijsko-umjetničkoj, pomorsko-tehničkoj i etnograf-skoj; - kroz tematske izložbe prezentirana je kulturna

baština u zemlji i u inostranstvu. Zahvaljujući timskom radu nastavljen je rad na

formiranju kvalitetne foto dokumentacije, kao istručna obrada bibliotečkog fonda koji posjedujepreko 17.000 bibliotekarskih jedinica. U dokume-

ntacionom centru na savremen način stručno jeobrađen veliki dio pomorske dokumentacije, kakoiz Pomorskog muzeja, tako i iz privatnih zbirki.Glavne aktivnosti Pomorskog muzeja Crne Gore

u 2016. godini bile su sljedeće: nastavljen je te-renski rad; sprovođen je konzervatorsko-restaura-torski tretman muzejskih predmeta; realizovani sui brojni programi i projekti koji su imali za ciljpromovisanje muzejske djelatnosti i prezentova-nje Pomorskog muzeja u zemlji i inostranstvu; pro-movisana su djela kako autora iz Boke, tako i izokruženja, uključujući i one koje nijesu bile pla-nirane u 2016. godini; zaposleni su učestvovali uradu naučnih skupova i seminara, konzervatoridodatno edukovani kroz umjetničke radionice, akustosi su nastavili započeti rad na reviziji i reva-lorizaciji muzejskih predmeta; nastavljen je rad usopstvenoj edukativnoj učionici sa učenicima izškola Boke Kotorske i crnogorskog primorja.

Matična djelatnost

Tokom 2016. godine Pomorski muzej Crne Go-re nastavio je obavljanje i poslova matičnog mu-zeja, koji su mu povjereni Odlukom Vlade iz

Ufebruaru smo u Pomorskommuzeju postavili legende na

Brajevom pismu uz eksponate ustalnoj izložbenoj postavci. Ploči-ce na Brajevom pismu stavljene sui na vrata biblioteke Muzeja, tenekih drugih prostorija.

Brajevo pismo u Palati Grgurina

2012. godine. Muzej je nastavio pružati stručnupomoć na poslovima evidentiranja muzealija iotkupa u Zbirci pomorskog nasljeđa u okviru Por-to Montenegra u Tivtu, kao i Kotorskoj Biskupijiodnosno Muzeju sakralne umjetnosti, Zbirci mu-zealija Svetišta Gospe od Škrpjela, kao i privatnojZbirci porodice Radimir, vođeni su i pregovori dase formira i zbirka Ribarstvo Boke Kotorske u ma-lom mjestu Muo.

Stručna obrada predmeta, dokumenatai bibliografskih jedinica

Tokom 2016. godine obrađeno je:- 60 predmeta iz istorijsko umjetničke zbirke;- 170 predmeta iz pomorsko-tehničke zbirke;- 120 predmeta iz etnografske zbirke;- 194 novih bibliografskih jedinica, koje su

dobijene putem poklona, razmjene i kupovine.

Konzervirani i restaurirani predmeti

Preventivna konzervacija tokom 2016. godineotpočela je na sljedećim predmetima:

- jedan veliki lučki feral- dva mala ferala- dva jatagana - jedan bajonet

Za potrebe izložbi, takođe preventivno su sekonzervirali i restaurirali određeni instrumenti:

- dva modela broda, - jedan oktant, - dva sekstanta, - dva jedrenjaka i - jedan parobrod - dva ponavljača kompasa.

Konzervacija i restauracija istorijsko– umjetničke zbirke

U toku 2016. godine konzervatorski će se treti-rati predmeti iz stalne muzejske postavke, koji ćebiti izloženi u okviru planiranih međunarodnih itematskih izložbi. Na osnovu dobijene konzerva-torske licence od 27.06.2016. godine pod br. 04-1513/3 otpočeli su konzervatorski zahvati na pla-niranim slikama, i to: - Uljana slika jedrenjaka Mio kepetana Vicka

Ivanovića, kopija zavjetne slike prikazane u oluji. Dimenzije 46x62 cm;

- Uljana slika Tartana iz 1784. godine, prikaza-na u oluji. Dimenzije 40x62 cm;

- Uljana slika parobroda Vojvodina. Dimenzije 40x27 cm;

- Uljana slika barka Giorgio metike kapetana; Viskovića iz 1837. godine. Dimenzije 40x60 cm;

- Uljana slika jedrenjaka Belfast, kopija po ori-ginalu. Dimenzije 75x63 cm;

- Uljana slika Jedrenjak kapetan Balović u olu-ji, nepoznati autor. Dimenzije 50x63 cm;

- Uljana slika Brilgantin brik u oluji, nepoznati autor. Dimenzije 40x63 cm;

- Uljana slika parobroda Bistrica, nepoznati au-tor. Dimenzije 30x40 cm.

Urađena su i dva konzervatorska projekta i dobi-

jena je saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih do-bara za 4 uljane slike koje su kulturno dobro. Kon-zervatorski projekat za sliku Jedrenjak u oluji,koji je takođe kulturno dobro, dobio je saglasnost.od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Obrazloženje:

Ministarstvo kulture Crne Gore na osnovu člana106 st. 2 i 4 Zakona o zaštiti kulturnih dobara (Sl.list CG, broj 49/10) je izdalo Konzervatorsku licen-cu JU Pomorskom muzeju Crne Gore broj 04-1513/3, od 27.06.2016. i time se omogućila kva-litetna i preventivna zaštita i konzervacija važnihmuzejskih predmeta.

Terenski rad

Tokom 2016. godine nastavljen je i rad na tere-nu, koji je podrazumijevao otkup vrijednih pred-meta.Otkupljeni su sljedeći predmeti, odnosno knjige:1. Par automobilskih tablica iz 1942. godine od

g-dina Dušana Stankovića;2. Kupovina sljedećih knjiga iz pomorstva:- Ship - 5000 years of maritime adventure;

Brian Lavery; National Maritime museum; 2010.- Battle at sea 3000 years of naval warfare;

R. G. Grant; 2010;- Sredozemlje u starom veku; Fernan, Brodel;

Akademska knjiga, Novi Sad, 2007;- Nautika – predavanja Marka Martinovića

ruskim mornarima u Perastu 1697-1698.;Moskva-Podgorica, 2015;

- Sankt Georg; Nikolaus A. Sifferlinger; Beč – Grac, 2003.;

- Zbornik radova: III međunarodna konferen-cija o industrijskoj baštini, Rijeka, 2007;

- Zbornik radova: V međunarodna konferencija o industrijskoj baštini, Rijeka, 2014;

- Zbornik radova: VI međunarodna konferen-cija o industrijskoj baštini, Rijeka, 2016

- Drugoga sunce luče; Miraš, Martinović; Zagreb, 2016.

- Đir po Kotoru za radoznalu djecu; Stanka, Brdar;

- Kotor novi ilustrovani vodič; Tazio, Zipper;, Venecija, 2013.

- Statut Bratovštine sv. Nikole mornara u Ko-toru iz 1463. sa alegatima do 1807; Bokeljskamornarica Kotor;

Zahvaljujući aktivnostima zaposlenih, šira jav-nost je prepoznala vrijednosti i značaj Pomorskogmuzeja Crne Gore, što je rezultiralo i određenimbrojem (194) poklonjenih predmeta i knjiga iz po-morske prošlosti, posebno iz pomorskih porodicai od strane uglednih građana iz Kotora i Boke Ko-torske, kao što su: Zoran Radimir, Milan Sbute-ga, Gracijela Čulić, Jovica Martinović i dr.

Donacije

U toku 2016. godine Pomorski muzej na poklonje dobio sljedeće predmete koji su svoje mjesto

6 Jedra Boke – februar/2017.

7Jedra Boke – februar/2017.

Usvojen Izještaj oreviziji muzejskog

materijalaČlanovi Savjeta Pomorskog mu-

zeja usvojili su jednoglasno i Iz-vještaj o reviziji muzejskog ma-terijala. Revizija je obavljena uperiodu od 24. septembra 2014.do 28. decembra 2016. godine.Prema Izvještaju, u Pomorskom

muzeju ima 3.067 identifikova-nih predmeta prema pripremlje-noj dokumentaciji, zatim, 1.584identifikovanih neinventarisanihpredmeta, 1.483 evidentiranih

predmeta bez podataka o evi-denciji, 104 pozajmljena nevra-ćena predmeta i 188 nedostaju-ća predmeta za koje postojidokumentacija. U Muzeju nema ranije otpisa-

nih, ni predmeta koji nijesu mo-gli biti identifikovani. Nema nipredmeta koji su otpisani premapostojećoj muzejskoj dokumen-taciji, kao ni predmeta za kojese predlaže otpis. Ukupno je evidentirano 1.630

predmeta kojima je neophodankonzervatorski tretman, od čegaje 687 u kategoriji prvog stepe-

na prioriteta, 306 drugog stepe-na i 637 predmeta trećeg stepe-na prioriteta.U Izviještaju su predložene slje-

deće mjere zaštite: konzervacijaza 1.128 predmeta, konzervaci-ja sa restauracijom za 151 pred-met, restauracija sa konsolidaci-jom za 31 predmet i restauracijaza 97 predmeta. Komisija za reviziju radila je u

sastavu: Radojka Abramović, Mi-lica Vujović, Jelena Karadžić,Smiljka Strunjaš, Danijela Nik-čečević, Slavko Dabinović i IlijaMlinarević.

Druge odluke Savjeta

Savjet našeg muzeja donio je i više odluka od ko-jih predstavljamo one interesantne za javnost.

Odluku da se obnovi i nastavi isplata jubilarnih nagrada za 10, 20 i 30 godina neprekidnog rad u Instituciji. Odluku da se članovima Savjeta Pomorskog mu-zeja Crne Gore u Kotoru odobri mjesečna nakna-da od 100 eura a predsjedniku Savjeta za svaku održanu sjednicu poveća naknada za 50 eura, kao i učesnicima u radu i pripremi materijala za Savjet;

Odluku da se izvrši kolektivno osiguranje zapo-slenih kod Lovćen A.D. osiguranja u Kotoru. Pre-mija osiguranja za kolektivno osiguranje zapos-lenih u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru iznosi 49,28 eura po radniku za jednu godinu. Osiguranje počinje 1.marta 2017. godine i nji-me je obuhvaćeno 16 zaposlenih. Fakturisanje je godišnje i iznosi 788.48 eura. Odluku da cijena ulaznica za goste koji posjeću-ju Pomorski muzej Crne Gore posredstvom turi-stičkih agencija (za grupne posjete) bude 1,5 eurapo osobi. Cijena ulaznica za individualne posje-tioce je 4,00 eura sa korišćenjem audio vodiča. Cijena ulaznica za djecu je 1,00 euro.Odluku da se nastavi izdavanje mjesečne publika-

cije Jedra Boke koja prikazuje aktivnost Pomor-skog muzeja Crne Gore, kako se čuvaju kulturna baština, tradicija, kulturno, a prije svega pomor-sko nasljeđe cijele Boke Kotorske. Kao pisana riječ ova publikacija ostaje trajan dokument.Navedene odluke usvojene su na osnovu člana

33. i 49. Zakona o kulturi, koji dozvoljava da jav-na ustanova može do 35% sopstvenih prihodakoristiti za povećanje zarada zaposlenih i isplatunaknada i pomoći za koje sredstva ne obezbjeđu-je osnivač.U skladu sa članom 38. Zakona o javnim nabav-

kama (Službeni list Crne Gore, br 57/14 i 28/15)Savjet Pomorskog muzeja donio je i Odluku o sa-glasnosti na Plan Javnih nabavki za 2017. godinuza Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru. Premanavedenom članu Zakona, naručilac je dužan dado 31. januara tekuće fiskalne, odnosno finansij-ske godine sačini plan javnih nabavki i dostavinadležnom organu radi objavljivanja na portalujavnih nabavki. Saglasnost na plan javnih nabavkikorisnika budžeta Crne Gore, osim za SkupštinuCrne Gore i organe sudske vlasti, daje Ministar-stvo, a saglasnost na plan javnih nabavki organajedinice lokalne samouprave nadležni organ je-dinice lokalne samouprave. Plan javnih nabavkidonosi ovlašćeno lice, odnosno organ upravljanjanaručioca. Obrazac plana javnih nabavki utvrđu-je se propisom Ministarstva.

našli u stalnoj postavci pomorskih zbirki:

Donacija g-đe Gordane Tudor iz Splita:- Stara fotografija panorame Kotora (sa Mula);- Staru fotografiju Crnogorac u nošnji ;- Staru fotografiju Crnogorci sa oružjem (označe-

na imena);Donacija g-dina Slavka Dabinovića:- Kolorisana razglednica Perasta (nakon 1919.

godine);Donacija g-dina Nikole Seferovića:- Dnevnik evidencije brodskog tereta na brigan-

tinu Ubbidiente s kraja XVIII i početkom XIX vijeka;

Donacija Vjekoslave Perišić, koju zastupaDušanka Girić iz Kotora- Knjižica Austrougarskog pomorskog društva iz

1917. godine;- Iskaznica na ime Petra Lakonića, izdata u Beču

05.12.1917. godine;

Pored gore navedenih doniranih predmeta Bib-lioteka Pomorskog muzeja obogatila je svoj fondsa 251 knjiga pomorske tematike, putem kupovi-ne, razmjene i poklona.

(Nastavak u sljedećom broju)

8 Jedra Boke – februar/2017.

Za Mustafu Dedeoglua fotografija je prije svegaodraz umjetnikove osobenosti i filozofije, a neniz snimljen istom tehnikom, saopšteno je u Mu-zeju grada Perasta na otvaranju izložbe pod nazi-vom Anadolija. Autor izložbe fotograf Mustafa Dedeoglu poz-

dravljajući prisutne, kazao je da više o njemu go-vore njegove fotografije.

Otvarajući izložbu ambasador Republike Turskeu Crnoj Gori Serhat Galip kazao je da Perastupripada posebno mjesto u istoriji Crne Gore. U njemu su se susretale mnoge civilizacije, čiji

su tragovi i danas vidljivi. Saradnja Peraštana saturskim narodom tokom dugog perioda je bila iz-vanredna. Ovdje se čuvaju brojna dokumenta izzajedničke istorije za koja muzej obavlja tran-skripciju i prevod u saradnji sa turskim institucija-ma, rekao je gospodin Galip zahvalivši se direk-toru Muzeja grada Perasta Andru Raduloviću idirektoru Turskog kulturnog centra Junus Emregospodinu doc. dr Džihanu Ozdemiru na orga-nizaciji. Autoru fotografija Mustafi Dedeoglu po-želeo je puno uspjeha u daljem radu a prisutnimada uživaju u čarima Anadolije.O saradnji Muzeja grada Perasta sa Ambasadom

Republike Turske u Crnoj Gori, turskim Kulturnim

centrom Junus Emre i agencijom Tika, govorili sudirektor OJU Muzeji Kotor Andro Radulović i di-rektor Yunus Emre a doc. dr Džihan Ozdemir.Gospodin Radulović je podsjetio da saradnja trajeod 2014. godine i najavio novu izložbu u Muzejugrada Perasta u aprilu, a na kojoj će biti izloženidokumenti o životu Peraštana u doba Osmanskogcarstva i njegovog prisustva u Boki.

Izložba će govoriti o životu običnih ljudi i komu-munikaciji Peraštana sa Turcima iz Risna, Trebinja,Herceg Novog i Ulcinja, naveo je Radulović.Mustafa Dedeoglu je rođen u Istanbulu 1978.

godine. Nakon završene osnovne i srednje školeu Turskoj, na Kipru odlazi na studije. Pošto jediplomirao industrijski inžinjering na Eastern Me-diterranean Univerzitetu, vratio se u rodni gradIstanbul gdje i sada živi i stvara svoje fotografskeeseje. Umjetnik svoje kreacije dijeli kroz izložbe.On je pokazao svoju umjetnost na mnogim izlož-bama u Rusiji, Španiji, Bosni i Hercegovini, Gru-ziji, na Kosovu, u Makedoniji, Americi, Teheranui Francuskoj.

NAPOMENA: Za ovaj prilog korišćen suizvještaji objavljeni na portalu Radio Kotora i

internet portalu Boka news.

U muzeju grada Perasta 21. februara otvorena je izložba fotografija poznatog turskog autora MustafeDedeoglua pod nazivom Anadolija. Fotografije izložene u baroknoj Palati Bujović, prostoru peraškogmuzeja, prikazuju život u turskoj provinciji Anadoliji a sama izložba predstavlja nastavak uspješne sara-

dnje sa ambasadom Republike Turske u Crnoj Gori, Kulturnog centra Junus Emre (Yunus Emre) izPodgorice i agencije TIKA. Izložbu je otvorio ambasador Republike Turske u Crnoj Gori Serhat Galip.

Osim izložbe fotografija prikazan je i kratki film o autoru. U muzičkom dijelu programa nastupila je flau-tistkinja prof. Bruna Matijević.

Nakon otvaranja izložbe Eksponati na izložbi Anadolija

Džihan Ozdemir i Mustafa Dedeoglu

MUZEJ PERASTAMUZEJ PERASTA

Izložba fotografija Anadolija

Eksponati na izložbi Anadolija

Otvaranje izložbe Anadolija u Muzeju grada Perasta

Foto

graf

ije: B

oka

new

s

Ceremonijalom ispred glavnih gradskih vrata,raportom i predajom zastave, odred Matice

Kotor dočekao je odrede Bokeljske mornarice izTivta i Herceg Novog, a potom je formi-ran odred Bokeljske mornarice koji se upratnji Gradske muzike Kotora i Tivtauputio ispred katedrale Svetog Tripuna.Admiralu Bokeljske mornarice prof. dr

Antunu Sbutegi prvi put otkako nosi tutitulu predat je Tripundanski raport, izvr-šena je smotra mornara, ispaljen počasniplotun, nakon čega je Bokeljska Morna-rica odigrala tradicionalno kolo SvetogTripuna.Sveto Euharistijsko slavlje predvodio je

monsinjor Luigi Pezzuto, apostolski nuncije uCrnoj Gori. Brojne vjernike koji su prisustvovalimisnom slavlju pozdravio je kotorski biskup

mons. Ilija Janjić, kao i visoke zvanice, nadbi-skupa splitsko-makarskog metropolite Marina Ba-rišića, dubrovačkog biskupa mons. Matu Uzini-

ća, mons. Tomislava Rogića šibenskogbiskupa, mons. Toma Vukšića – vojnogbiskupa BiH, barskog nadbiskupa mons.Roka Đonlešaja, mons. Zef Gašija bar-skog nadbiskupa u miru, šibenskog bisku-pa u miru mons. Antuna Ivasa, admira-la Bokeljske mornarice Antuna Sbutegu,brojne ministre (Janko Ljumović, Andri-ja Pejović, Srđan Darmanović, MarijaVučinović) iz Vlade Crne Gore, ambasa-dora Hrvatske u Crnoj Gori Veselka Gru-bišića, te članove diplomatskog kora.

Poslije svete mise održana je svečana procesijaulicama grada.

9Jedra Boke – februar/2017.

Po tradicionalnom redosljedu početak Tripundanskih svečanosti i ove godine je otpočeo 27. janua-ra kada je mali admiral Antonio Grandis iz Tivta sa lođe katedrale Svetog Trupuna izgovorio Lode,pohvale u čast sveca zaštitnika grada Kotora, te podizanjem zastave Svetog Tripuna. Centralna vanj-

ska proslava Svetog Tripuna održana je u nedjelju 5. februara, po 1208. put, u prisutnosti velikogbroja građana i vjernika Boke Kotorske i hodočasnika. Između ta dva događaja 4. februara je u kate-

drali 2. februara obavljen obred – Kađenje moći, Svetog Tripuna po obredniku iz XVI. vijeka, a uhotelu Splendid u Bečićima Hrvatsko građansko društvo Crne Gore priredilo Tripundanski bal.

Tripundanske svečanosti završene su u nedjelju 12. februara spuštanjem zastave sveca s katedrale.

2017T r i p u n d a nFORMIRANJE ODREDA - KOLO - SV. MISA - PROCESIJA

Svečana procesija

Kolo Bokeljske mornarice

Raport admiralu prof. dr Antonu Sbutegi

Mons. Luigi Pezzuto

Foto

graf

ije: B

oka

new

s

2017

10 Jedra Boke – februar/2017.

2017Zimski karnevalPOVORKA MASKI - SPALJIVANJE MANJABALINA TIKVENTUSA

Uoptužbi koju je pred Slamnim sudom izniotužilac profesor Škopacunio Kacavida Špor-

kaćun, Tikventus je kriv:ØŠto pasanu godinu od bombardimenta u Kotor

nismo mogli živjeti ni oka sklopiti;ØŠto je učinio da nam prijete da će Kotor elimi-

nat sa one karte Uneska; ØŠto se oburdava bedem i kontrafor i bez tera-

mota i što se još nisu našli meštri da ih saližaju. ØŠto četiri mjeseca traje đironda; ØŠto kolone od auta na onu uždencu ljeti ne pa-

saju nego u mjesto po ure fermaju i gungula se učini da je ni policioti na svaka dva metra ne mogu priforcat da krene;

ØŠto se oko zimskoga bazena ne zna okle se ri-ba čisti ali se zna okle smrdi;

ØŠto palme iždere surlaš i što nema kontra me-dižine za pelcovanje ali se već u male zbori da su ovi novi našli šegune i to trinke nove iz Italije preko veze od nekijeh bivšijeh biznismena;

ØŠto pompierima oće da uzmu veliki auto i da ga daruju u montanju.

ØŠto je tužilaštvo sada fermalo optužnicu jerboje nenadno glamni donio odluku koja je izaz-vala veliki konfužion, a niko se tome nije nadao.

Branilac mr Kagarela Umido je pak mislio dakotorski krnevao nije kriv ni po jednoj tački op-tužnice.Nije kriv što na njega bacate balu, a drugi se ća-

paju oko timuna od bracere što se porat od Koto-ra zove. Nije kriv što smo Kotor sami surgali u ka-pošanto, a na kartoline i sve bjelosvjetske fojeveod turizma za Kotor zbore da je grad koji trebavižitat. Manjabalin nije kriv što svi oće u naš lije-pi Kotor, a nema mjesta. Zato vas molim da barem bude svjedok saradnik

ili oni da se nagodimo i da ga liberamo od optuž-nice i da ga danas ne zaždimo. Ali ne vidite da jejado nešto krolao i da mu je deboleca.In fine, kako jado ima trojno državljanstvo zahti-

jevam da mu se sudi u drugu državu i da se branisa slobode – rekao je branilac.Predsjednik Slamnoga suda Paštroć Pašamonta-

nja nije prihvatio argumente odbrane i osudio jeTikventusa na smrt.

Adio vi do godine – poručio je na kraju feštepredsjednik Slamnoga suda.

Gradski zimski karneval 2017. godine održan je u nedjelju 26. februara. Po tradiciji, održano je suđenjekrivcu za sve nedaće Kotorana u pasanoj godini, za koga je proglašen Manjabalin Tikventus, koji jenakon suđenja spaljen. Prije toga, održana je tradicionalna procesija karnevalskih grupa, a potla toga

šempijani svijet kotorski, je poša ća na pjacu od rive, đe je bila fešta i đe se divertilo, kantalo i balalo saBralom (Tomislavom Bralićem)i klapašima iz Intrade (poznata zadarska klapa). Time su zimske karne-

valske svečanosti završene.

Slamni sud izriče presudu

Spaljivanje krivca

Manjabalin Tikventus

Foto

graf

ije: B

oka

new

s

Na dan karnevala iz štampe suizašli humoristično-satirični

11Jedra Boke – februar/2017.

Kotorski zimski karneval i ove godine je privukao veliki broj posjetilaca koji su ponovo imali prilikuda uživaju u koloritu originalnih kostima karnevalskih grupa, a pored ostalih u programu su učestvo-vale i mažoretke te gradske muzike Kotora i Đenovića. Prema ocjeni žirija, prvu nagradu osvojila je

grupa Karampana za Oli jedan đir. Druga je pripala mališanima iz Javne predškolske ustanoveRadost, a treća dječijoj grupi Čarolija tišine iz Resursnog centra Dr Peruta Ivanović. Gostima iz Ptuja

(Slovenija) koji su takođe učestvovali u karnevalskoj povorci naknadno je uručena zahvalnica.Manifestaciji je prisus-tvovao novoizabrani gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić sa saradnicima.

Manifestaciju je organizovala Javnaustanova Kulturni centar NikolaĐurković, suorganizator je bilaTuristička organizacija Kotor, a

pokrovitelj Opština Kotor.Generalni sponzor Tradicionalnog

zimskog kotorskog karnevala jeLuka Kotor A.D. Finansijsku pomoćdalo je Ministarstvo održivog raz-voja i turizma. Ostali sponzori su:Crnogorska komercijalna bankaLovćen osiguranje, JP Vodovod i

kanalizacija i Crnogorska plovidba.Medijski sponzor bio je Radio

Kotor.

O R G A N I Z AT O R I I S P O N Z O R I

Karnevalska grupa Karampana, objedinjeni u maski pod nazivomOli jedan đir, osvojila je prvo mjesto i na tradicionalnom masken-balu, koji je održan u okviru zimskih karnevalskih fešti u Kotoru.maskenbal je održan 25. februara u poslovnom centru Vukšić, agrupa Karampana je osvojila prvu nagradu u kategoriji grupnihmaski prvo mjesto i po odluci žirija i publike. Njima je pripala nov-čana nagrada od 600 eura kao prvonagrađenoj grupi po ocjeni žiri-ja i 800 eura za prvu nagradu po ocjeni publike. Drugo mjesto jeosvojila karnevalska grupa Za dešpet u grupnoj maski pod nazivomAndy Worhol pop art exhibition i dobila 400 eura, dok je trećemjesto u ovoj kategoriji dobila maska Snježne kraljice Bokekotorske koja je osvojila 300 eura.Po odluci žirija najbolja pojedinačna maska bila je Čuvari bede-ma koja je dobila nagradu od 300 eura, drugo mjesto u ovoj kate-goriji, pripalo je Kraljici ogledala i 200 eura, a treće mjestoGusarima i gusarkama i nagrada od 100 eura.

K A R N E V A L S K I B A L K A R A M P A N A I Ć A K U L O N A

Oli jedan đir, prva nagrada Druga nagrada Treća nagrada

Endi Vorhol... Snježne kraljice...

Kraljica ogledalaČuvari bedema

listoviKarampana

i Ćakulona

Foto

graf

ije: B

oka

new

s

Foto

graf

ije: R

adio

Kot

or

BOKELJSKA VEČER U ZAGREBU – Delegacija kotor-ske matice Bokeljske mornarice 809, na čelu sa nje-nim predsjednikom Aleksandrom Denderom, 25.februara u glavnom gradu Hrvatske – Zagrebu prisu-stvovala je 93. Bokeljskoj večeri koju organizuje Hr-vatska bratovština Bokeljska mornarica 809 Zagreb. Manifestacija je održana u hotelu Šeraton. Uz pred-

sjednika Dendera i više drugih pripadnika ove bra-tovštine iz Kotora, prisutni su bili bibliotekar našegmuzeja Slavko Dabinović, kao član kotorske maticeBokeljske mornarice i predstavnik HGD-a Crne Goreu Kotoru, te mr Mileva Pejaković Vujošević i Bo-žana Biskupović, direktorica i sekretarka Muzeja.Svečanost je otvorio Ivo Škanata, predsjednik Hr-

vatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 Zagreb.Lode je ove godine govorio Mali admiral Andrija Vi-dović, potomak kotorske obitelji Ciko. Izvedeno jekola Bokeljske mornarice, a potom je uslijedio bogatkulturno-umjetnički program.

Nava Carlotta, kap. Stanislav Verona, na putu iz Kardifa zaMaltu, u uraganu 7. februara 1861. godine na geografskoj širini 47.20.

Brodovi bokeških kapetanaBrodovi bokeških kapetana

Rječnik

SEKANJE ILI IZBACIVANJE VODE: Svi brodovi,bez obzira na to jeli riječ o jedrenjacima iz XV

vijeka ili savremenim motornim brodovima, ima-ju problem sa vodom unutar trupa. Voda se saku-

plja u unutrašnjosti trupa u takozvane kaljuže,koje se po potrebi prazne tokom vožnje. Do sa-

kupljanja vode dolazi zbog kondenzacija, ošteće-nja brodskog trupa, slivanja vode s palube, prosi-panja tekućih tereta i slično. Na antičkim i bro-

dovima iz srednjeg vijeka ovaj posao se obavljaoručno kablićima, a pojavom prvih upotrebljivih

pumpi, počinje se i sa njihovom upotrebom.FLOK: Predstavlja jedno od prvih jedara namje-

njenih plovidbi uz vjetar. U početku je bio maleni služio za uravnotežavanje jedrilja, jer su širokasošna jedra imala težište daleko pozadi, pa im je

flok težište pomjerao naprijed i omogućavaomanevrisanje

VALOBRAN: Služi da razbije udarnu snagu mor-skih talasa. Valobrani štite brodsku palubu,

odnosno uređaje koji se nalaze na njoj, od talasatokom oluja ili nemirnog mora. Na starim jedre-njacima ulogu valobrana imala je i brodska ogra-da, koja je sa donje strane imala otvore kako bi

se omogućilo nesmetano odlivanje vode sapalube i zaštitili mornari koje bi talas ponio, da

ne padnu u more tokom oluje.

QpnpstuwpAktivnost Bokeljske marnarice

Foto

: Rad

io D

ux