Ove godine Pomorski muzej CrneGore u Kotoru slavi veliki jubilej,

60 godina postojanja. Muzej je nas-tao iz zbirke bratovštine Bokeljskemornarice1880. g. U pravi muzejprerastao je 1952. g. kada je upalati Grgurina, dobio svoje mjesto.Za svoje pregalaštvo Muzej je dobioviše priznanja, a poslijednji jeNagrada 44. Međunarodnog sajmaturizma u Novom Sadu kao najboljakulturna institucija u pružanjuturističke usluge u Crnoj Gori.

Želimo da jubilej dostojno obilježi-mo. Programi koje smo osmislili zasvaki mjesec, podijeljeni u tri seg-men ta. Prvi segment su među -narodne izložbe kojima želimo daugostimo drage saradnike i prijatel-je sa prostora bivše Jugoslavije.

Drugi segmet se sastoji od organi-zovanja izložbi iz našeg i fundusasrodnih institucija. Izdvajamo izlo žbukoju ćemo organizovati na dannašeg rođendana 10. septembra,Zavjetni darovi kotorske Biskupije odXVI do XXI vijeka.

Naša misija je da promovišemosve ono što je vezano za Muzej iljude koji su od pera i znanja izato je koncept trećeg segmentapisana riječ.

Prvi put u istoriji muzeologijebiće potpisana i povelja o bratim -ljenju dva muzeja, riječkog i

kotorskog muzeja.

Jedra BokeJedra BokeMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GOREKOTOR Februar 2012.

60 GODINA

Slušaj srce glumca pjesnikaKNJIGA POEZIJE PREDRAGA PREĐA VUŠOVIĆA

PROMOVISANA U NAŠEM POMORSKOM MUZEJU

Usklopu obilježavanja 60-te godišnjicesopstvenog postojanja i rada Pomorski

muzej Crne Gore Kotor je u saradnji saMaticom Hrvatskom – ogranak Dubrovnik– 8. februara u lijepoj palati Grgurinaorganizovao promociju knjige poezijeSlušaj srce pjesnika i glumcaPredraga Pređa Vušovića. Ovačudesna mala crna knjiga izštampe je izašla posebnimtrudom Luke Paljetka iPređove sestre JasneVušović.

U njegovom rodnomKotoru, zbirku pjesamapredstavili su akademikaLuko Paljetak, predsjedni-ca dubrovačkog ogrankaMatice hrvatske IvanaBurđelez, te JasnaVušović, a stihove je kazi-vao glumac SlobodanMarunović.

Zbirka Slušaj srce sadržipjesme iz rukopisne ostavš-tine Predraga Vušovića.Njegova sestra Jasna reklada je nakon bratovljeve smrtipronalazila njegove zapise nanovinama, tiketima sportskeprognoze i na drugim neobičnimmjestima.

„Knjiga je izašla u izdanjuMatice Hrvatske ogranakDubrovnik, te je njena promocija okupilaautorove bliske prijatelje i poštovaoce izDubrovnika i Kotora, što je potvrda dakultura nema granica“, istakla je mrMileva Pejaković Vujošević, direktoricaPomorskog muzeja Crne Gore.

„Matica se pridružila onimDubrovčanima i Kotoranima, prijatelji-ma i kolegama, koji su Pređa cijenili ivoljeli, a koje je on zauvijek zadužiosvojim maestralnim glumačkim inter-pretacijama. Knjiga je ta koja nam je

odškrinula vrata Pređove intime, nje-govih emocija, zaigranosti, potraga,iskričavih stihova i promišljanja“, reklaje u ime izdavača – Matice Hrvatske,predsjednica dubrovačkog ogranka

Ivana Burđelez.Neke od pjesama PredragaPređa Vušovića muzički je

obradio glumčev prijatelj ipoznati kompozitor ĐeloJusić koji je, nakon kratkogobraćanja, Kotoranimapredstavio pjesmu Maliporat. „Vjerovali ili ne,svakog dana ga sretnemu gradu i idemo skupapopit po bićerin, takoda i dalje živimo skupa“– rekao je Jusić.

Luko Paljetak, jedanod urednika izdanjapoezije Pređa Vušovića,isam pjesnik, razumijevaoje umjetničke potrebesvog prijatelja. „Bilo je

prirodno očekivati da ćePredrag Vušović Pređo,

glumac koji je na tolikimpozornicama govorio tuđe

riječi, htjeti progovoriti i svojeriječi svojim riječima. I jeste pro-

govorio – u ovoj knjizi. Kaomnoštvo naplavina s raznihtamnih i svijetlih strana

pozornice Vušovićeva intenzivna životastigle su na bjelinu ovih stranica.

Iznuždene su i uvjerljivo su ušle u ovestihove koji, razbacani po papirićima,napisane u žurbi, u utakmici s mišlju kojužele prestići... Ni sami nisu bili svjesnisvoje poetske vrijednosti sve dok nisustigli do na kraj puta čekajući presu“ –rekao je Paljetak.

U muzičkom dijelu programaučestvovala je i mlada flautistkinjaAngela Mijušković.

Predrag Vušović Pređo (1960 - 2011)

Foto

: Žel

jko

Tutn

jevi

ć

2 Jedra Boke - februar/2012.

Jedra BokeJedra BokeMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru

Februar 2012. godine

Direktor Pomorskog muzejamr Mileva Pejaković Vujošević

Prijatelji i saradniciProf. dr Anton SbutegaProf. dr Gracijela ČulićProf. dr Milja Radulović

mr Stevan KordićDon Anton Belan

Prof. dr Milenko PasinovićAntun Tomić

Milan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Radojka JanićijevićJelena KaradžićSlavko Dabinović

Milica VujovićSmiljka Strunjaš

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come-mail: pom.muzej.dir@t-com.me

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirkeBratovštine "Bokeljska mornarica", utemel-jene oko 1880. godine, koja je od 1900.

godine otvorena za javnost, a 1938.godine preuređena i otvorena na prvom

spratu sadašnje muzejske zgrade, baroknepalate plemićke porodice Grgurina izpočetka XVIII vijeka, koja je od 1949-1952. godine kompletno restaurirana i

adaptirana za potrebe Muzeja.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednicena bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,

njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz prikupl-janje, čuvanje i predstavljanje naše bogate

pomorske tradicije i kulturne baštine.Pomorstvo je u Kotoru počelo da se razvijaza vrijeme srednjeg vijeka. Pomorski muzejsa dužnim poštovanjem čuva uspomene nate davne dane, na uspjehe slavnih kotorskihmoreplovaca, umjetnika, brodograditelja,

zanatlija, državnika i diplomata, posredni-ka između istoka i zapada.

Pomorski muzej je institucija kultureRepublike Crne Gore.

Savjet Pomorskogmuzeja Crne Gore

sastao se 24. febru-ara na svojoj trećojsjednici. Glavni pred-met pažnje članovaSavjeta na ovoj sjed-nici bili su Izvještaj orada Pomorskogmuzeja za 2011. god-inu i Godišnji računnaše muzejske institucije za prošlu god-inu. Oba dokumenta su usvojena jedno-glasno. Od odluka koje se odnose natekuće aktivnosti Savjet je, izmeđuostalog usvojio i prijedlog direktoriceMuzeja mr Mileve PejakovićVujošević da se finansijskim planovimapredvide sredstva za finansiranjeizdavanja muzejske mjesečne pub-likacije (newsletter) Jedra Boke u

naredne četiri godine. Savjet je zas-jedao u svom stalnom sastavu:akademik dr Radoslav Rotković(predsjednik), prof. Dr MarijaRadulović (član), Ljiljana Zeković(član), istoričarka umjetnosti savjetnicau Narodnom muzeju Crne Gore, TanjaVujović (član), savjetnik konzervator iSlavko Dabinović (zamjenik predsjed-nika), bibliotekar u Pomorskom muzeju.

Uposljednjoj nedelji februara uPomorskom muzeju Crne Gore

okrečeno je nekoliko muzejskih prostorijaa uz to su obavljeni i određeni farbarskiradovi. Radovi su počeli su 22. februara.Okrečene su sljedeće prostorije: central-na sala prvog i drugog sprata, odjeljen-je za hendikepirane i stepenišni prostor.Molerske radove izveo je majstor PeđaKrivokapić. Za farbarske radove bio jeangažovan Andrija Ramadanović.

Ofarbana su škura prema pjaci, balkon-ska vrata u centralnoj sali i prvom spratui zamjenjena pojedina stakla na vratima.Ove radove smo preduzeli da bi smospoljnu stolariju bolje zaštitili od vremen-skih uticaja ali da bi palata Grgurina ukojoj je smješten Muzej zablistao punimsjajem u godini u kojoj obilježavamo islavimo 60 godina plodnog rada našemuzejske institucije. Nadamo se da jepostavljeni cilj ostvaren.

NOVA SJEDNICA SAVJETA MUZEJA

usvojeni Izvještaj o radai godišnji racun za 2011.

KRAJEM FEBRURA U POMORSKOM MUZEJUOBAVLJENI MOLERSKI I FARBARSKI RADOVI

uljepšavanje palate grgurina

Sa druge sjednice SavjetaPomorskog muzeja

Foto

gra

fije:

Dan

ijela

Nik

čevi

ć

3Jedra Boke - februar/2012.

Jasna Vušović Diraj ljude tamogdje su najbolji

UPređovom kompjuteru zatekla sam37 pjesama koje je pisao posljednjih

par mjeseci svoga života. Neke od njihmi je čitao preko telefona, kada samshvatila da se razvija u zrelog pjesnika.Ostali dio građe sam čuvala (neke odnjih i 40 godina). Najveći dio sam pron-ašla među njegovim papirima, tekstovi-ma, na poleđinama računa, kovertama,blokovima Sportske kladionice, džepovi-ma... Pređo nije mario za arhiviranje nirukopisa, ni kritika iz štampe, ničega štose odnosilo na njegov život...Ostavio namje svoje stihove, mislim da nisam pogri-ješila što sam odlučila da se objave. Tuse otkriva njegova intima; ostavio je daje čitamo, pružio mogućnost da zavirimomalo u njegovo srce.

Od Pređa sam puno naučila, on jebio skoro dvanaest godina mlađi odmene, ali je bio jača ličnost. Ako ikadabudem napisala knjigu o nama dvomaona će se zvati Kako sam postalaPređova sestra. To je bila takva energijai gde god bi smo se pojavili i kad sume ljudi od ranije znali, ja bih poslePređa postala Pređova sestra. Drugo,on je bio sjajna ličnost , naravno seke touvijek kažu ali vjerujem da djelite mojemišljenje. Neću vam o tome puno pričati,ali reći ću samo jednu stvar za koju mis-lim da mi je onako najjača. Kada bih sena nekoga naljutila malo bih ja počelanešto, on kaže: „Ma nemoj seko, nemojsvako od nas ima nešto što ne valja.Niko ti nije savršen. Nemoj, diraj ljudetamo gdje su najbolji“.

Tako je on meni govorio i mislim daje to najljepše što sam od njeganaučila. Mislim i da je on inače svakogod nas dirao tamo gdje smo najbolji ida je ostavio traga ljubavi iza sebe. Imeni je to najljepše i zahvalna sambogu što sam imala Pređa kao brata,što mi je bio blizak, što je bio takav.Bogu sam zahvalna što je to trajalomakar samo godina. I eto dragi pri-jatelji, ne bih dalje, ne bih se možda nisnašla. U svakom slučaju, mislim da jenajljepše što je Pređo ostavio, ne samosvoje uloge, pa ni ove pjesme, ostavioje trag ljubavi.

promocIje

Slušaj srce glumca pjesnika

BiografijaPREDRAG VUŠOVIĆ PREĐO, poznati hrvatski glumac,

rođen je 1960. godine u Kotoru a preminuo je 17. febru-ara prošle godine u 51. godini života od posljedica jakogmoždanog udara.

Iako rođen u Crnoj Gori, o Predragu Vušoviću se uvijekgovorilo kao o dubrovačkom glumcu. Vušović je uDubrovniku završio osnovnu i srednju školu, te je s 12 god-ina imao glumački debi u pozorištu Mali Marin Držić s ulo-gom Toma Sojera.

Vušović je Akademiju dramske umjetnosti završio uZagrebu, da bi se nakon toga vratio u Dubrovnik, gdje je dobio angažman uKazalištu Marin Držić. 1996. godine se vraća u Zagreb i započinje glumiti u Gavelli,pozorištu koje je mu je postalo i ostalo ‘domom’ sve do trenutka njegove smrti.

Prvu televizijsku ulogu Vušović je imao u seriji Putovanje u Vučjak 1986.godine, a širem gledalištu postao poznat nakon uspjeha filma Kako je počeo ratna mom otoku Vinka Brešana, s kojim je kasnije snimio i Maršala.

U Dubrovniku je redovno otvarao Dubrovačke ljetne igre, glumio je u mnogimpredstavama i u 34 filma, a gledaocima je najpoznatiji po ulogama u televiz-ijskim serijama, od kojih je zadnja bila ona u Periferija Cityju Nove TV. PredragVušović sahranjen je u Risnu gdje je živjeo u ranom djetinjstvu.

Jasna VušovićMr Mileva Pejaković Vujošević,direktorica Pomorskog muzeja

Dolores Fabian, konferansije, otvara prezentaciju knjige Vušovićevih pjesama

Foto

: Ra

dio

Dux

Foto

: Ra

dio

Dux

Luko PateljakČovjek buntovan,prkosan i nesalomljiv

Bilo je prirodno očekivati da ćePredrag Vušović Pređo, glumac koji

je na mnogim pozornicama govoriotolike tuđe riječi, htjeti progovoriti isvoje riječi, svojim riječima. I jest - pro-govorio, je. Te njegove riječi u ovoj suknjizi. Kao mnoštvo naplavina s raznih,tamnih i svijetlih strana pozorniceVušovićeva intenzivnog života stigle suna bjelinu ovih stranica. Iznuždene su iupravo zato uvjerljivo su ušle u ove sti-hove koji, onako porazbacani popapirićima, napisani u žurbi, u utakmicis mišlju koju žele prestići, i sami nisu bilisvjesni svoje poetske vrijednosti sve doknisu stigli do nakraj puta čekajući pre-sudu. Ali: Tko je tako moćan /da presudiemociji? / Nitko. /Besmrtna je, /kakvatakva,/ nečija je. (Presuda). U ovomslučaju Pređova je – potpuno.

Život je česma iz koje Vušović pije te sti-hove sa sviješću da nije: pričopisac, /nidramoser /ni romanopisac, /esejist inovelist/ još i manje (Poeta), ali pjesnikjest po neotklonjivoj potrebi s ljudimapodijeliti /intimu i sanje (Poeta).Čitavim Vušovićevim intimnim poetskimprostorom vladaju stoga tri ključnaimperativa: diši, slušaj srce i otvori srce,s važnom dodatnom pripomenom: Nedaj da ti drugi srce krèče! Zato je savnjegov svijet obojen crvenom bojom srca,onakvom kakva je boja i Kraljice Hercakoju je, često je izvlačeći iz špila karata,nastojao naći u životu, tražeći je kao jed-norog – ono izmaštano biće što beskrajnožudi za nevinošću i djevičanskom čistoćom izna je prepoznati i ondje gdje je naizglednikako nema i ne može biti - tražeći je ikao unikatni konj.

Ako tim opće važećim imperativima,na kojim se gradi sva emocionalna

inteligencija ovih stihova, pridodamo inaputke Kako umrijeti dostojanstveno ilikako produžiti život, dobit ćemo pravil-nik po kojem je život vladao PredragomVušovićem, shvatiti raster u koji su sesmjestili njegovi dani i njegove noći, kaomješavina realnog apsurda i snova.Otkrit će nam se samovit i sanovit pisackoji osjeća da neke stvari ne smiješ samoda sniš / moraćeš to sebi da objasniš.Ova knjiga jest i knjiga koja objašnjava.

Piše, je čovjek buntovan, prkosan i nesa-lomljiv – slomite me ako možete - bašzato što predobro poznaje svojukrhkost. Štiti se zato oklopom man-gupske, vijonovske ironičnosti i autopo-drugljivosti, zaklanja njarnjasovskommaskom i negromantskim plaštomMarina Držića, u mnogim trenucima neznajući tko iz koga govori,poistovjećujući se s njim po zakonimanajuže srodnosti, kao hombre i hombre,kako se to vidi iz amblematske pjesmeDragi Marine. Osjeća, kao i Marin, raz-liku između onih nazbilj i onih nahvaokoje smješta, i šalje, u Karašnjihov.

Predrag Vušović vidi relativnost svega,pa i strana svijeta: Istok je zapadnozapad je istočno - jedina, je konstantajug: na jugu je toplina, na jugu je srcekoje se ne da krečiti, zna da ljudi tevaraju / ljudi te lažu / samo si im hrana

(Živim sa živinama), zna da nitko nijeposve čist, da: Svako biće miriše osobnimgovnom. Sebi. (Govna), nastoji razbitikrug u kojem se vrtimo (Krug) čvrstovjerujući da će nas svakako / pomoći zvi-jezde, da nam je cilj biti: U snu / u javi /među oblacima i zvijezdama / bez riječi /sretni / zauvijek / slobodni i javni. (Želja).Zato pridodaje još nekoliko imperativa sobavezom svakodnevnog izvršavanja:Pometimo prepreke / pomazimo prigode

/ progledajmo. (Poklon)Pisac ovih pjesama moćno živi

ljubav i potrebu za njom. Kaopripremni teren podastire joj odmale-na urođenu nježnost, kako se to vidiiz mladenačkih pjesama napisanihsestri Jasni, ne boli ga kada muljubav na srce, na vrat / ovdje i tamoudari pečat, ona ga potvrđuje, ona je

putovanje –do srca naših (Putovanje), baškao što je i život putovanje, ali i lutanje, sotkrićem da: U patnji se pronalazimo / iopet zajedno / činimo isto / volimo se...(Lutanje)

Predrag Vušović Pređo bio je usp-ješan u svemu što je radio na objestrane vage, ponajviše na onoj gdje jeuteg bio najveći i najteži, a njemunajlakši — na onoj glumačkoj. Samo ujednoj stvari nije uspio - nije uspio ostari-ti. Zato i pripada onima koji ne znajućida su već stari / stare i dalje u mladostivječnoj (Starenje). I o tome govori ovaknjiga. Nije je napisao pričopisac / nidramoser /ni romanopisac, nego čovjek-glumac Predrag Vušović, od milja zvaniPređo. Čitajući je treba slušati srce, živocrveno neokrečeno srce, sa sviješću dauvijek nešto fali, fali i gotovo, Pređovečeras ponajviše.

4 Jedra Boke - februar/2012.

promocIje

Slušaj srce glumca pjesnika

Knjiga Pređovih pjesama

Luko Paljetak govori o Pređovim pjesmama

Foto

: Ra

dio

Dux

5Jedra Boke - februar/2012.

Ivana BurđelezIskričavi stihovii promišljanja

Poštovane gospođe i gospodo, dobravam večer i hvala vam što ste došli

na večerašnju promociju,Svesrdnim marom Luka Paljetka, Jasne

Vušović i Davora Mojaša iz tiska je iza-šla čudesna mala crna knjiga. Knjigapoezije Predraga Vušovića - Pređa podnazivom Slušaj srce. Matica hrvatska-ogranak Dubrovnik pridružila se takoonim dubrovčanima i kotoranima, pri-jateljima i kolegama koji su Pređa cije-nili i voljeli a koje je on zauvijek zadužiosvojim maestralnim glumačkim inter-pretacijama. Knjiga je to koja nam jeodškrinula vrata Pređove intime, njegov-ih emocija, zaigranosti i potraga,iskričavih stihova i promišljanja. UkratkoPređo kakvog smo znali ili kakvog nismoznali sada je ponovo pred vama. Sinoćsmo pred prepunom dvoranom održalipredstavljanje knjige u Dubrovniku avečeras smo došli u Pređov rodni gradda mu zajedno s vama odamo pošto-vanje i da u mislima s njim obilježimogodišnjicu njegovog konačnog odlaska.

Ipak teškoj sudbini unatoč, Pređo namje kao zalog ostavio ovu knjigu koja će

trajno čuvati uspomenu na njega.I za kraj evo jedne osobne poruke

Pređu ma gdje da se nalazio.Pređo, na jugu se ne broje ure! Jedina

naša mjera je možda Sv. Vlaho ali onzapravo otkucava, broji, stoljeća...pa čaki tisućljeća. I tko zna koliko žive golubice,one njegove, bijele, iz težačke košarepuštene, što iskati slobodu žele? Sanjajuli one poput nas dubrovačku Ikariju, videli sada već imaginarni, arhetipskiStradun, klizište naših duša, klanacnaših glasovnih poruka, izložbu našihprvih ljubavi što na izlozima stoje?Lete ti nad morem kojim si toliko puta

brodio s ribarima i zlaćan ulov vadio?Ometaju li golubice tvoje predstave,one zemaljske i one nebeske što s DumMarinom sad slažeš? Jesu li njihovabijela pera mekana poput pramenjakose tvoje drage? Piju li one s izvorištanaše Dubrave ili zlaćane kapi ištu štozaborav nose? Osluškuju li šušur jutraneprospavanih sanja? Ćute li mirisnjen, i tvoj, poje li se prema tvojojrecepturi? Osjećaju li samoću, tvoju,moju? Sudbinom osuđeni, slavimobeskonačnost juga. Stavi svoje crneočale i priđi Pređo, ne, ili nemoj,poleti, golubice naša.

promocIje

Ivana Burđelezgovori na promociji

Publika na promociji Publika na promocijiĐelo Jusić

Nastup flautistkinje Angele Mijušković Koktel posle promocije

Foto

: Ra

dio

Dux

6 Jedra Boke - februar/2012.

Ovogodišnje tradicionalne zimskekotorske karnevalske fešte svečano

su otvorene 10. februara u dvoranikotorskog Kulturnog centra, kada jeproglašena nova kraljica kotorskogkarnevala, a to je Ljiljana Gojković. Urežiji Dolores Fabian grupa kotorskihentuzijasta i feštađuna originalnim nas-tupom, scenom, jezikom, muzikom, kosti-mografijom izvela je predstavu Ja samod mota i oduševila kotorsku publiku.Glumci su na autentični način prikazaliživot starog i novog Kotora krozćakule, i život koji se odvijao u njemunekada i danas. Kapo kotorskogkarnevala Luka Knezović, na otvaran-ju je domaćima i fureštima poručio: Dašto ne falim odma na početak, jer sumediji tun, pa će reći i ono što nijesamreko. Bilo je predviđeno da fešte trajudo 19. februara, ali su zbog lošegvremena i uvođenja vanrednog stanjau zemlji produžene u mart.

U Domu kulture u Dobroti istogadana održan je Bal pod maskama. Udobrom raspoloženju uz muziku i plesbrojne maske podigle su raspoloženjepa se feštovalo do jutarnjih sati.Brojnim maskama gostima i

feštađunima predstavila se novakraljica Kotorskog karnevala. Uprčanjskom Domu kulture popodne jepriređen Dječji maskenbal.

U nedjelju 12. februara popodne udiskoteci Maksimus održan je drugiDječji maskenbal. Dvorana kotorskogKulturnog centra u ponedjeljak 13. feb-ruara bila je mjesto održavanja koncer-ta art-grupe Montenegro, a u utorak14. februara u Kulturnom centru jepriređen Dječji hepening.

U petak 17. februara u Kulturnomcentru je održan program pod nazivomMažoretke Fešta šou, dok je u Domu kul-ture u Škaljarima organizovanaŠkaljarska večera. U subotu 18. februarau 20.30 održan je Tradicionalni kotorskimaskenbal u diskoteci Maksimus. Gostesu zabavljali Montenegrosingersi, NinaPetković i Vesko Belada, a voditeljkaprograma bila je Dubravka Jovanović.

Istog dana u Donjoj Lastvi je održantradicionalni donjolastovski karneval

koji je krenuo iz VII kvarta ispodsmokve. Sunce i lijepo vrijeme izmami-lo je veliki broj maski i gostiju koji suučestvovali u povorci duž jadranskemagistrale i rive. Domaćini iz sedmog

kvarta poslužili su razne delicije agosti su bili posebno oduševljenidomaćim vinom čuvenih vinarijaNikolić i Luković, kontroliranog pori-jekla sa donjolastovskih padina, auto-htonih sorti Infuzija, Transfuzija i

tradIcIja

2012KOTORSKE KARNEVALSKE FEŠTE

Novi brojKarampane

KAO dio propratnog programakarnevala iz štampe je 27. febru-ara izašao novi broj humorističkosatiričnog lista Karampana. U novojKarampani može se između ostalogpročitati Muljanske škerce,Dobrojske cukunade, VrtovimaTabačini okolo kokolo, Opačine izSinda i okoline, Suđenje kotorskom iprčanjskom Krnevalu, Ćakule šotovoće, Mudrolije ispod batoća imnoge druge sadržaje. Karampanuje počelo da izdaje Srpskopjevačko društvo Jedinstvo još1926. godine.

Proglašenje Ljiljane Gojković za kraljicu karnevala 2012.

Počasni građanin (Ćitadino D`Onore) prije i tokom spaljivanja

Karneval u Donjoj Lastvi

7Jedra Boke - februar/2012.

Smokva. Povorka sa maskamamažoretkama i gradskim muzikamaĐenovića i Tivta obišla je cijelo mjestoa nakon optužnice i izricanja presudena mulu ispred crkve Svetog Rokaspaljen je krivac za sve nedaće,Cittadino Onorario olitiga Počasnigrađanin.

Nakon što je 19. februara objavljenoda je karneval zbog nevremenaodložen, tada za sljedeću nedjelju,Karnevalska grupa Oriđinali na biniispred ulaza u Stari grad nastupila je usvojoj režiji, ukazavši na borbu protivkolektivne amnezije, posebno kada jeriječ o uzrocima propasti pomorskekompanije Jugooceanija.

U četvrtak 23. februara u Staromgradu je priređen tradicionalni Abrumu kojem je učestvovala Gradska muzi-ka i mažoretke. U izvornom značenjuabrum je stari naziv za udicu, kojikoriste bokeški ribari, a u dobakarnevala abrum je vrsta reklame,poziv, mamac za maškare.Sveštenstvo Kotorske biskupije iPravoslavne crkvene opštine smatrada ova paganska tradicija treba dase održava u skladu sa tradicijompoštovanja početka posta koji

podrazumijeva uzdržavanje od svihporoka, tišinu i molitvu

Nastavljena je i tradicije održavan-ja starog Prčanjskog karnevala, kojaje obnovljena 1976 godine. Veselakarnevalska povorka 25. februara jeprodefilovala prčanjskom rivom. Načelu povorke bio je kako to tradicija inalaže Kapo od karnevala, uzGradsku muziku Kotora, mažoretke,brojne maske i naravno krivac za sveloše u protekloj godini – KorupkoPokvarenjaković-Oktopodus – koji je,

nakon suđenja na rivi spaljen. Istogdana u šoping centru Kamelijaodržan Veliki dječji maskenbal. Međumaskama su bili: gusari, vile, štrum-fovi, ratnici, pčele, zečevi,miševi tekraljica noći, a prvonagrađena nosinaziv Princeza i princ.

Organizatori zimskih karnevalskihsvečanosti su Opština Kotor, Turističkaorganizacija i Kulturni centar NikolaĐurković, a pokrovitelj Ministarstvo turiz-ma i održivog razvoja. Vrijednost mani-festacije je 30 hiljada eura.

tradIcIja

POČETKOM FEBRUARA PROSLAVLJEN

tripundan po 1203. putU našem lijepom gradu 5. februara je po 1203. put u

kontinuitetu obilježen blagdan sv. Tripuna. Nakon svečanepontifikalne mise, koju je u katedrali služio biskup kotors-ki monsinjor Ilija Janjić, u okviru vanjskih svečanostipovodom Tripundana u procesiji ulicama Kotora suučestvovali brojni vjernici - katolici i pravoslavni. Ovegodine bilo je kao i toliko prethodnih. Čitav Grad je naposeban način osjećao Svečevu prisutnost, koji više odmilenija bdije nad njim. Mošti sveca iz vremena nepodi-jeljenog hrišćanstva pozdravili su i zvaničnici, među koji-ma i ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Petar Turčinović igradonačelnica Kotora Marija Ćatović, kao i gosti brat-

stva St.Trifone Adelfia - Montrone iz Barija. U pratnjiBokeljske mornarice i Gradske muzike Kotor, procesija je,u skladu sa tradicijom, prošla ispred pravoslavnog hramaSvetog Nikole, gdje su mošti sveca pozdravili parohkotorski Momčilo Krivokapić i članovi Srpskepravoslavne crkvene opštine kotorske. U okviru svetkovineSv. Tripuna 4. februara u bečićkom hotelu Splendidodržano je tradicionalno Tripundansko veče. U programusu učestvovali Slatka tajna iz Metkovića i trio Ad libidumiz Dubrovnika. Manifestacija Tripundanskih svečanostiokončana je puštanjem zastave Sv.Tripuna sa katedrale unedjelju 12. februara tačno u podne.

Prčanjski karneval: Korupko PokvarenjakovićOktopodus, krivac za sve loše u 2011.g.

Procesija sa moštima sv. Tripuna Izlazak iz katedrale Svetog Tripuna

Spaljivanje KorupkaPokvarenjakovića oktopodusa

Foto

gra

fije:

Rad

io D

ux

Foto

gra

fije:

Rad

io D

ux

Tripundansko kolo Bokeljske mornarice

POMORSTVORiječnik

pomorskih pojmova

HRVATSKI TRGOVAČKI JEDRENJAK 12-13 VIJEKA imao jetri latinska jedra, bio je dugačak 28 m, širok 8,4 m, visineboka do palube 4,4 m i maksimalnim gazom vjerovatnoizmeđu 2 i 3 metra. Bokovi broda su bili obli kao i dno kojeje prema pramcu poprimalo jajolik oblik.Krma mu je završavala u obliku klina (klinasta kruna), a duž obijustrana palube protezala se ograda. Na kraju krme nalazio sekrst (vjerovatno je tu bio umjesto pulene na pramcu broda).Pramac je bio povinut prema unutrašnjoj strani broda. Nakrmenom dijelu (kasur) bila je izgrađena nastamba zaposadu, koja je istovrijemeno služila i kao kormilarnica(kormilo sa krmenim veslom, po jednim sa svake stranebroda). Na pramčanom dijelu nalazio se uređaj za podizanjesidra (ručno vitlo). Na pramcu su bile i bitve za privez.Snast (jarbolje i jedrilje) je konstruktivno doprinosila ukupnojstabilnosti broda. Pramčani jarbol je bio nagnut naprijedkako bi se moglo koristiti najveće jedro. Bio je osiguran sapet pripona što su čvrsto vezivale i davače sigurnostprilikom jačih udara vjetra. Pri vrhu jarbola nalazio seprsten za prihvat stepenica što su vodile na koš na jarbolu.Srednji i krmeni jarbol bili su na palubi postavljeni poduglom od 90 stepeni, a ležišta su im, kao i kod pramčanog,bila čvrsto fiksiran u palubi i potpalublju.

Zbog nedostatka klasičnog kormila i zbog skraćene krmene statve

njime se nešto teže održavaosmjer plovidbe. Bio je

poglavito namijenjentrgovini ali se uz male

preinake mogaokoristiti i u ratne

svrhe. Prikazovakvog broda

nalazi se na grafitucrkvice sv. Jurja

na ostrvu Krku.

dan muzeja grada perasta

Muzej grada Perasta 28. febru -ara je proslavio 75 godina

rada i postojanja. Povodom obilje -žavanja dana Muzeja istog danauveče u prostoru Muzeja u palatiBujović promovisan je romanČetvrta dimenzija autorke OlivereDoklestić iz Herceg Novog. Knjigu je izdala beogradska kućaArs libri jula prošle godine, a na književnoj večeri u peraškommuzeju govorili su istoričar i teoretičar drame i pozorišta prof.dr Siniša Jelušić, književnik Miraš Martinović i turizmolog prof.dr Milenko Pasinović. Muzej grada Perasta osnovao je 28.februara 1937. godine Opštinsko vijeće Perasta. Radio je ukontinuitetu čak i u vrijeme Drugog svjetskog rata, a jedini kraćiprekid bio je nakon razornog zemljotresa 1979. g. kada jezgrada bila obnavljana. U njemu se čuva istorija, ne samoPerasta nego i Boke, vrijedna arhiva od sredine 15. vijeka,eksponati od 15. do 20 vijeka. Muzej prikazuje istoriju mjestamalog po gabaritima, ali izuzetno velikog po značaju iistorijskom i kulturnom nasljeđu.DON NIKO LUKOVIĆ – GODIŠNJICA: 15.februara se navršilo 42 godine od smrtipoznatog naučnog i kulturnog radnika don NikaLukovića, kanonika kotorske Biskupije. U tokusvog šezdesetogodišnjeg službovanja u crkvi,kao čovjek široke kulture, avangardnih pogledashvatanja i poteza, neumorno je propovjedaobratstvo među narodima, a izrazito se zalagaoza razvoj i afirmaciju Boke Kotorske kao turističke destinacije ipromocije njene bogate kulturno istorijske baštine.TRIPO KOKOLJA – SJEĆANJE: 28. februara 1661. godine uPerastu je rođen znameniti bokeljski barokni slikar Tripo Kokolja.Školovan je u Veneciji, najveći dio životaproveo je u rodnom gradu odakle predkraj života odlazi na Korčulu. Najvećiumjetnički domet ostvario je u religioznomstvaralaštvu. Uradio je veliki broj pala ioltarskih slika, a njegovo najznačajnijedjelo je unutrašnja dekoracija crkveGospa od Škrpjela na istoimenom ostrvupred Perastom.

Slike starih jedrenjaka