Fotografija: S. Dabinović

BokeBokeJedraJedra

J B Jk kMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, JUL 2014

ISTORIJSKO VEČE U POMORSKOM MUZEJU

Tragom jedne slike: Vjenčanje Crne Gore s morem

IZLOŽBA SLIKA JEDNOG OD NAJVEĆIH LIKOVNIH STVARALAC CRNE GOREVODEĆI DOGAĐAJ U NAŠEM MUZEJU U JULU

Pomorski muzej Crne Gore Kotor iMatica crnogorska – ogranak Ko-

tor 1. jula su u prepunoj Palati Grgu-rina organizovali istorijsko veče Tra-gom jedne slike – Vjenčanje Crne Go-re sa morem, akademskog slikara Iva-na Žmirića iz Zadra, 1881. godine.

Na večeri su govorili direktorica Mu-zeja mr Mileva Pejaković Vujošević,kulturološkinja i filološkinja mr VesnaVičević i kustosi našeg muzeja - istori-čar umjetnosti Radojka Abramović iIlija Mlinarević.

(nastavak na strani 7 i 8)

Foto

gra

fija

: D

. Brd

ar

UPomorskom muzeju u Kotoru 15. jula je otvorenaizložba Otvoreni prozori Voja Stanića koja traje do

5. avgusta i obuhvata 23 slike. Izložba je realizovana usaradnji sa galerijom Gajo iz Podgorice, vlasnika GajaVojvodića. U programu otvaranja izložbe slika jednog odnajvećih likovnih stvaralaca Crne Gore učestvovali su mrMileva Pejaković Vujošević, direktorica Muzeja, i glu-mac Lazar Ristovski koji je formalno otvorio izložbu.

Odluku da organizujemo ovu izložbu u jeku turističkesezone donjeli smo prije svega u želji da na taj načinobilježimo dodjelu ovogodišnje Trinaestojulske nagradeza životno djelo znamenitom slikaru koji je početkomfebruara ove godine napunio 90 godina. Ujedno htjelismo da se tako pridružimo Kotor Art-u s idejom da Ko-torani, domaći i strani turisti vide umjetnička djela viso-kog dometa Voja Stanića.

Za izložbu smo pripremili luksuzni katalog sa fotografi-jama svih izloženih slika i tekstom o Stanićevom djelukoji autorski potpisuje kustos našeg muzeja Radojka Ab-ramović. Katalog je dizajnirala Adela Zejnilović, a štam-pao ga je AP Print iz Podgorice. Pokrovitelj izložbe jeMinistarstvo kulture Crne Gore, dok je Prva banka CrneGore generalni sponzor. (Nastavak na stranama 4, 5, 6 i 7)

Otvoreni prozori Voja Stanića

2 Jedra Boke – jul/2014.

U NAŠEM KANTUNUU NAŠEM KANTUNU

Dogovor o izložbi u Zagrebu

ZAHVALNICAPo završetku V kotorskog Festivala gudača na-

šem muzeju je stigla zahvalnica za podršku tojmuzičkoj manifestacij od njenog organizatora -Škole za osnovno i srednje obrazovanje VidaMatjan. Pomorski muzej je ovu manifestacijupomaže na različite načine. Zahvaljujemo sekolektivu Muzičke škole na lijepom gestu.

Pomorski muzej 12. jula posjetio je prof. dr Miroslav Gašparović, direktorMuzeja za umjetnost i obrt (MUO) u Zagrebu, radi početnog dogovora oorganizaciji izložbe zavjetnih darova koja će se održati u glavnom graduHrvatske. Sa strane Muzeja u dogovoru su učestvovale direktorica mr MilevaPejaković Vujošević i Radojka Abramović, kustos kotorskog muzeja. Istimpovodom u Muzeju su bili 27. jula dr Željko Brguljan, prijatelj našeg mu-zeja iz Zagreba i dr Ariana Koprčina, istoričarka umjetnosti, viši kustosMUO. Dogovoreno je da izložba zavjetnih darova bude otvrena 11. no-vembra u Muzeju za umjetnost i obrt i da traje do 15. januara. Takođe jedogovoreno koja vrsta predmeta će biti izložena i mnoštvo drugih detalja.Prema procjeni ukupno će zagrebačkoj publici biti predstavljeno oko 800eksponata iz fundusa Kotorske biskupije. U ovom dogovoru su, osim našihgostiju iz Zagreba, učestvovali mr Mileva Pejaković Vujošević, direktoricakotorskog muzeja, don Anton Belan, vikar Kotorske biskupije koja je suor-ganizator izložbe, Radojka Abramović i Ilija Mlinarević, naši kustosi, teSlavko Dabinović bibliotekar Muzeja.

Tokom jula u našem muzeju obavljeno je više struč-nih i majstorskih radova koje bi smo mogli nazvatiuljepšavanje Muzeja. Na fotografiji ljevo je Vicko Mi-lutin koga smo snimili 1. jula dok pitura ulazna vrataMuzeja. Vicko je, između ostalog, ofarbao i prozore u

oružarnici i štošta još. Na-ša restauratorka Milica Vu-jović je u julu radila res-tauraciji i konzervacijukrsta sa čuvene bitke kodVelbužda, koja se odigra-la 28. jula 1330. godine.Milicu smo snimili 10. julau prostoru depoa.

Uljepšavanje Muzeja

Foto

gra

fija

: S.

Dabin

ović

Foto

gra

fije

: D

. Brd

ar

Dr Koprična i dr Brguljan,druga i treći lijevoSusret sa prof. dr Gašparovićem Fo

togra

fija

: D

. Brd

ar

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru

Jul 2014. godine

Direktor Pomorskog muzejamr Mileva Pejaković Vujošević

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Prijatelji i saradniciProf. dr Anton SbutegaProf. dr Gracijela Čulić

Prof. dr Marija RadulovićDon Anton Belanmr Stevan Kordić

Prof. dr Milenko PasinovićAntun TomićMilan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Radojka JanićijevićJelena Karadžić

Slavko DabinovićMilica VujovićSmiljka Strunjaš

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come–mail: pom.muzej.dir@t–com.me

Savjet Pomorskog muzejaOdlukom Vlade od 18. decembra 2013. g.formiran je Savjet Pomorskog muzeja koji

će naredne 4 godine raditi u sledećemsastavu:

Ljiljana Zeković, predsjednikmr Milena Martinović,član

Maja Ćetković, članSlavko Dabinović, član

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirke

Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemelje-ne oko 1880. godine, koja je od 1900. godi-

ne otvorena za javnost, a 1938. godinepreuređena i otvorena na prvom spratu

sadašnje muzejske zgrade, barokne palateplemićke porodice Grgurina iz početka XVIIIvijeka, koja je od 1949-1952. godine kom-pletno restaurirana i adaptirana za potrebe

Muzeja. Danas je Pomorski muzej institucijakulture Republike Crne Gore.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednice na

bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz priku-pljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate

pomorske tradicije i kulturne baštine.

Jedra BokeJedra Boke

3Jedra Boke – jul/2014.

Uokviru zvanične posjeteCrnoj Gori, generalna

direktorica UNESCO-a IrinaBokova boravila je 18. i 19.jula u Kotoru. Tokom posje-te Bokova je 19. jula u Po-morskom muzeju imala rad-ni sastanak sa predsjedni-com Opštine Kotor Mari-jom Ćatović. DirektoricaUNESCO-a, koja prvi putboravi u Kotoru, izrazila jeveliko zadovoljstvo što jebila u prilici da se uvjeri unjegove vrijednosti i što jeimala priliku da vidi jedanod najljepših zaliva svijeta.Na radnom sastanku sa gradonačelnicom razgovaralose o izazovima koji postoje, pogotovo kada se radi oživom gradu sa toliko dugom tradicijom.

Osnovni imperativ UNESCO-a, kada je u pitanju Ko-tor i njegova zaštita kao uslov da ostane pod zaštitomove organizacije, prije svega je očuvanje autentičnosti

ovog prostora. Nikako se nesmije dozvoliti da se auten-tičnost naruši urbanizacijom,prekomjernom gradnjom,ali smatram da su u slučajuKotora, kako gradonačelni-ca tako i svi lokani organizaduženi za očuvanje bašti-ne, duboko svjesni svih kri-terijuma kojih se trebajupridražavati, kazala je IrinaBokova.

Bokova je rekla da je misi-ja ICOMOS-a posjetila Ko-tor, te da će uskoro datisvoje preporuke kako da sena najbolji način pruži po-

drška naporima lokalne samouprave za iznalaženje rje-šenja za neka od gorućih pitanja poput zaobilanzice.

Generalna direktorka UNESKO-a Irina Bokova kaza-la je da u ovom trenutku ne postoji neposredna opas-nost brisanja Kotora sa liste Svjetske prirodne i kultur-ne baštine.

Radni doručak u Pomorskom muzeju

Radni doručak na terasi Pomorskog muzeja: Irina Bokovasa saradnicima (lijevo)

Irina Bokova i mr Mileva PejakovićVujošević, direktorica Muzeja

Foto

gra

fije

: St

udio

Part

eli

POSJETEPOSJETEIRINU BOKOVU, GENERALNU DIREKTORICU UNESCO-a U PALATI GRGURINA

PRIMILA GRADONAČELNICA KOTORA

Fotografija: S. Dabinović

Obilazak Muzeja sa direktoricommr Milevom Pejaković Vujošević

Zajednička fotografijaispred Palate Grgurina

Uvažene dame i gospodo, dragigosti, dragi moji Kotorani,

Vrata barokne Palate Grgurina večerassmo otvorili za Otvorene prozore VojaStanića, kako smo nazvali izložbu kojaobuhvata 23 slike čuvenog umjetnika iznašeg susjedstva. Prozor u dio Staniće-vog likovnog stvaralašta otvaramo zah-valjujući dobroj saradnji sa galerjomGajo iz Podgorice i njegovom vlasnikugospodinu Gaju Vojvodiću, kojem se ovom prilikomsvesrdno zahvaljujemo. Veliko je zadovoljstvo i častza naš Muzej i grad Kotor, što publika može da vididjela ovog velikog crnogorskog slikara koji je do sadaimao više od 70 samostalnih i preko 150 kolektivnihizložbi u zemlji i širom svijeta. Ovim kulturnim doga-đajem pridružili smo se istovremeno međunarodnomfestivalu Kotor art sa željom da Kotorani, domaći i

strani turisti vide umjetnička djela viso-kog dometa Voja Stanića.

Živjeći na obalama Mediterana, u ate-ljeu sa pogledom na more, nastajala sudjela u kojima se sasvim prožima život iumjetnost, imaginacija i stvarnost. Ali,šta je Vojo Stanić vidio kroz otvoreniprozor svog ateljea? Na to pitanje um-jetnik je sam nedavno odgovorio.

U Herceg Novom svaki prozor imalijep pogled. Tu sam u pristaništu, vi-dim i centar, brodove, ribare. Znam dakažu da sam samo posmatrač svih tihsituacija koje slikam. Ali u istom tomživotu i učestvujem, družim se sa svije-

tom koji slikam i koji je isti kao i ja, običan. A štaznači biti običan? To znači biti svoj.

Umjetnik je bio i ostao svoj, doslijedan svom au-tentičnom stilu, svojoj nepresušnoj imaginaciji. Nedajući značaj dešavanjima i novim pravcima u likov-noj umjetnosti, on je stvarao i stvara izuzetna djelaizvan estetskih okvira. On je sasvim svoj, zagledan u

4 Jedra Boke – jul/2014.

IZLOŽBEIZLOŽBE

Otvoreni prozori Voja Stanića Izložbu 23 likovna djela Voja Stanića priredili smo u izložbenom prostoru Palate Grgurina na prvom

spratu tako da su svi eksponati iz stalne postavke koji se čuvaju u vitrinama - tu i ostali. Neki drugi pred-meti iz stalne postavke koji se izlažu u istom prostoru su premješteni u salone, a samo mali broj predmeta,uglavnom slika, je privremeno bio odložen u depo. Veče na otvaranju izložbe Stanićevih slika arijama izklasičnih djela muzički je upotpunila Milica Zdravković, uz klavirsku pratnju Dejana Krivokapića, profe-sorka i profesor muzičke škole Vida Matjan. Autori izložbe su inače Gajo Vojvodić, vlasnik galerije Gajo,

te Radojka Abramović i Jelena Karadžić, kustoskinje našeg muzeja.

Riječ mr Mileve Pejaković Vujošević

Foto

gra

fija

: D

. Brd

ar

Foto

gra

fija

: D

. Brd

ar

Nastavak sa strane 1

5Jedra Boke – jul/2014.

Razlog zašto sam ja ovdje večeras znamožda jedino Gajo. Ipak, nije to nika-

kav mističan razlog. Naprotiv, vrlo je jed-nostavan. Gajo je, naime, pronašao jednuvezu između mene i Voja Stanića, a to je -jedrilica. Za one koji ne znaju, ja imamjedrilicu i plovim godinama. Vojo Stanićtakođe ima jedrilicu. Jednom smo se srelidavno, on i ja na moru, on je plovio svo-jom jedrilicom, ja s mojom. Nismo sepoznavali lično, i samo smo, prolazećijedan pored drugoga, jedan drugome, kaojedriličari, podigli ruku u znak pozdrava inastavili da gledamo svak u svoje jedro,

vrlo pažljivo, da uhvatimo što bolji vjetar. Mislim da se i slikarstvo VojaStanića mora gledati tako koncentrisano i vrlo pažljivo.

Ne znam da li od mene očekujete da večeras pričam o slikarstvu VojaStanića. Nadam se da ne očekujete, pošto bih, ako bi govorio o tome,rekao nešto što je već rečeno. A puno toga je rečeno. Mogao bih da pri-čam o tome kako njegovo slikarstvo, ne samo da liči na Magritovo, većda je na Voja uticaj imao de Kiriko, kako Stanićevi likovi podsećaju nalikove iz Felinijevog filma Amarkord. Ali mislim da se na taj način o sli-karstvu Voja Stanića, ne može govoriti, ili mogu govoriti jedino likovnikritičari kojima je to i posao. Mislim da se slikarstvo Voja Stanića moževoleti i to onako opsesivno kako to čini Emir Kusturica.

Jer, o slikarstvu Voja Stanića kritičari su gotovo sve rekli i tu prosto nemašta da se doda. I sudeći po tome moglo bi se reći i da o tom slikarstvunema šta više da se kaže, da je ono mrtvo. Naprotiv, ovo slikarstvo je vrloživo da življe ne može biti. Pogledajte večeras kako ove slike zrače, utičuna nas i mi vraćamo tu energiju nazad, ona se ponovo, rekao bih, odbijao rubove slikareve mašte i vraća ponovo nama. Na taj način, rekao bih,stvara se nekakav perptuum mobile, i da će taj perpetuum mobile činitiStanićeme slike večnim.

Ono što bih ja večeras rekao kao nešto novo, a da ne promašim temuizložbe koja glasi Otvoreni prozori Voja Stanića, jeste oko tih prozora.Na prvi pogled reklo bi se da su oni otvoreni prema napolju i da mi vi-dimo ono što slikar vidi kroz taj svoj prozor. Ja bih rekao da su ti prozoriotvoreni, ali ne prema napolje, već prema unutra, prema duši slikaraVoja Stanića. I ono što mi vidimo na slikama, to nije ono što vidi slikar,to bi bilo prejednostavljeno. Mislim da u tim slikama vidimo dušu VojaStanića. Svaka velika umjetnost mora u sebi da sadrži i duhovitost ihumor, čega ima mnogo u Stanićevom slikarstvu, pa ću ja izložbu otvo-riti pjesmom Plavi žaket Duška Radovića.

Vojo Stanić, jedan od najvećihlikovnih stvaralaca Crne Gore, rođenje 3. februara 1924. godine u Pod-gorici, od oca Toma i majke Danice.Od 1926. do 1943. godine odrastaoje u Nikšiću i malom planinskommjestu Šavniku, gdje je po prvi putod jednog od svojih djedova, čuo zaNjujork i daleku Ameriku. Osnovnuškolu i gimnaziju završio je u Nik-šiću, da bi se 1944. godine našaokao vojnik u Šestoj Crnogorskoj bri-gadi. Diplomirao je na Akademiji zalijepe umjetnosti u Beogradu u klasiprofesora skulpture Alojza Dolina-ra, iako je po vokaciji uvijek bio sli-kar. Poslije završene Akademije, selise u Herceg Novi gdje mu je ponu-đen posao u novoosnovanoj Umjet-ničkoj školi u Herceg Novom 1952.godine.

Postao je član Udruženja slikaraCrne Gore 1952. godine. Izlažesvoje prve portrete i pejzaže na iz-ložbama u Podgorici i Beogradu1956. godine. Oženio je Nadu, ro-đenu Marović, poznatu skulptorku,1957. godine. Boravio je u Parizu1958. godine, gdje je sa svojim sa-vremenicima bio profesor slikanjana prestižnoj Školi umjetnosti. Nje-govo posljednje skulptorsko djelobila je statua Jovana Tamaševića.Od tada se u potpunosti posvećujeslikarstvu.

U Oslu, 1968. godine, izložio jesvojih 13 slika među poznatim svjet-skim umjetnicima, Ž. Brakom, Tuluz– Lotrekom i Hartungom.

Postao je dopisni član crnogorskeAkademije nauka i umjetnosti 1977.godine, a od 1985. godine članCANU, Matice Crnogorske i Crnogor-skog Pen Centra. Predstavio je CrnuGoru na Venecijanskom Bijenalu1997. godine. Dobitnik je ovogo-dišnje Trinaestojulske nagrade.

Vojo Stanićsvoju Boku otiskujući je na svojim platnima...

Večeras, izložbu Otvoren prozor Voja Stanića otvara glumac Lazar Ris-tovski koji se po prvi put našao u našem muzeju u ovoj ulozi. Hvala mušto se pridružio ovom važnom kulturnom događaju i što je sa radošćuprihvatio ovu ulogu. Akademiku Voju Staniću ovom prilikom čestitamo iveliko priznanje - Trinaejstojulsku nagradu za životno djelo, a vama dragiposjetioci želimo da tokom ovog mjeseca uživate u ovoj vrijednoj postav-ci koja se našla među našim eksponatima koje povezuje more i duhMediterana. Hvala!

Riječ Lazara Ristovskog

Foto

gra

fija

: D

. Brd

ar

6 Jedra Boke – jul/2014.

IZLOŽBEIZLOŽBE

Fotografije: D. Brdar; F5 i F12 S. Dabinović

POSTAVLJANJE IZLOŽBE. Slike VojaStanića, njih ukupno 23, postavilismo u izložbenom prostoru na pr-vom spratu Muzeja dan prije otvara-nja izložbe, odnosno 14. jula u po-podnevnim satima. U tom poslu suučestvovali kustosi Radojka Abramo-vić, Jelena Karadžić i Ilija Mlinare-vić, te bibliotekar Slavko Dabinović idomar Muzeja Vicko Milutin. Slikesu našle svoje mjesto na zidu po za-misli koleginice Abramović, a u kon-sultaciji sa koleginicom Karadžić imr Milevom Pejaković Vujošević ko-ja je sve vrijeme pratila ovu višesatnuoperaciju. Posao je završen sutradanu prijepodnevnim satima.

Radojka Abramović Cijela ekipa na poslu Slavko Dabinovići Ilija Mlinarević

Foto galerija otvaranjaF1: Palata Grgurina neposredno prije početka programa otvaranja izložbe. Posjetioce na ulazu dočekuje Božana Bisku-pović, sekretar Muzeja (F1); F2: Mr Mileva Pejaković Vujošević (desno) dočekuje posjetioce na ulazu sale na prvomspratu; F3: Dolores Fabian započinje program otvaranja; F4: Lazar Ristovski recituje pjesmu Plavi čuperak; F5: NastupMilice Zdravković i Dejana Krivokapića; F6: Bračni par iz francuskog grada Strazbura Dominik i Žan Klod razgledaju

slike poslije otvaranja izložbe; F7, F8, F9 i F10: Intervjui za medije - sin Voja Stanića Tomo, za RTCG, Ristovski za Dan,Pejaković Vujoišević za TV Kotor i za Radio Kotor; F11: Mr Mileva Pejaković Vujošević (lijevo) i Gajo Vojvodić sa pra-tiljom. F12: Zajednička večera organizatora i učesnika u postavljanju izložbe i učesnika u programu njenog otvaranja.

F1

F11

F2

F3

F4

F5 F6

F7

F8

F9 F10 F12

Foto

gra

fija

: D

. Brd

ar

IZ KATALOGA IZLOŽBE: ...Posmatrajući platna VojaStanića uočićemo dvije bitne stvari, svuda je svjetlost ivedrina, dok dragana sa prozora nudi dragom na„Pjaci“ ružu sa prozora, u kafeu gdje stolovi liče našarene suncobrane i sjede gosti, na plaži gdje obnaže-ne sinjorine nude suncu svoja lijepa tijela, zabavlja seigrač čudnom tablom, apstraktnim šahom, namigujeneki šeretski nastrojen mladić. Podsvjesno i sanjano, usnu i na javi slaže se jedan po jedan atribut dugačkeistorije ljudskog bivstvovanja, spomenik koji zijeva oddosade, pod njim pijanac koji je zaspao blaženimsnom sa globusom u rukama, dok je-dan dobro budan lukavac posmatraduboko usnulog, ko zna s kojim nam-jerama. Ova čudna ponta vezana jesidrom za zemlju nad ponorom, a nanebu leti paraglajder i avion stremi kanajvisočijoj tački. Zemlja i svemir, inešto još upečatljivije, jedan prozorStanićevog ateljea koji simbolizujesve prozore na njegovim slikama, sve eksterijerno ienterijerno, terase sa pogledima na pučinu, pjace iizloge, prozore i vrata. Sve je otvoreno i svuda strujivazduh, pa i tamo gdje nema prozora, već se kupajudrevne biste i glave, krstovi, zamkovi, amfore sa obri-som žena. Stanić otvara još jedan prozor, prozor za-gledan daleko u futurizam, otvoren TV ekran, čiji talasiu čudne antene upućuju na buduće tehnološko, a opet,po Stanićevim mjerilima, humano svojstvo čovjeka. Au jednom savremenom Boshovom vrtu uživanja, uhladu stabala, opet je svijetlo i svi uživaju zaronjeni usvoj svijet, ali kao u brižno biranoj sceni kompozicij-ski ujednačeno, sa perspektivom koja je u kompletnojravnoteži. Na Stanićevim slikama izgleda kao da je

svaki pojedinac zaokupljen sam sa sobom, bilo da uži-va pušeći lulu, sunčajući se pod čudnim šeširom nalikventilatoru, zaokupljen je poslom, ili se jednostavnoigra. Nijedna figura nije izdvojena cjelina, sve je dodetalja savršeno, nema niti jednog djelića koji nedo-staje i sve to koherentno čini dio njegove izvanredneslikarske cjeline. Adam i Eva prevazišli su svoj davnoizgubljeni Raj, u jednom modernom scenskom ambi-jentu, nad rijekom i brdima, zeleno i braon lišće padazgusnuto i treperi po vazduhu, a Eva naga, vitka i pla-va, nudi jabuku Adamu, koji je njen pandan, samo

kao lik u ogledalu sa jednim mono-klom na lijevom oku, radostan što jevidi iz jedne sasvim druge perspekti-ve i možda drugačijeg saznanja oovom presudnom činu. Muškarci ižene indiferentni, a opet snažno ve-zani u Ljubavnicima, čovjek koji čekaženu dok se brižljivo šminka u odvo-jenoj prostoriji, sve je dio jednog div-

nog, svijetlog i šarenog univerzuma, sve je dio jednogvelikog događaja koji se zove život, život lijep, a kra-tak, Vojovih 90, kao da je 9 sekundi, vjekovi na slika-ma kao da su samo jedan kratak san, sve divno, asamo trenutak, kao kad otvorimo vrata, prođemo saloni zatvorimo vrata. Vojo Stanić čita kritike i sigurno jezačuđen onim što je napisano o njemu, ali nam dopu-šta da ga shvatimo onako kako mi vidimo njegove sli-ke. Ne voli intervjue ni silna tumačenja, veliku priču,ne poručuje, on slika ono što sanja, „jer umjetnik serodi ili ne“. Ipak, trebalo bi reći, nama je Bog podariovelikog slikara u svakom smislu te riječi, a njegove sli-ke nam sasvim slučajno, kao usput kažu: Volite se ivolite život.

7Jedra Boke – jul/2014.

ISTORIJSKO VEČE U POMORSKOM MUZEJU

Tragom slike: Vjenčanje Crne Gore s moremSliku Vjenčanje Crne Gore sa morem, jedno od najvrijednijih eksponata koji krasi Pomorski muzej, sli-kar Ivan Žmirić naslikao je 1881. godine. Na njoj je jedrenjak na kojem plove ličnosti iz istorijske

prošlosti, a centralna figura je kralj Nikola na pramcu jedrenjaka sa svitom u barskoj luci.Dimenzije ove slike su 130x105 cm.

Nastavak sa strane 1

Kustos Pomorskog muzejaIlija Mlinarević podsjetio jeda je muzej ovu sliku otkupio7. oktobra 1954. godine odJelene Bašović iz Nikšića,kćerke ministra Crne GoreMarka Đukanovića koji je bioaktivan oko 1910. godine.Slika je otkupljena za tada-šnjih 90 hiljada dinara.

Na drugom spratu muzeja izložena je kaširana foto-grafija ove slike koja po tonalitetu odgovara origina-lnoj slici u krejonu. Nakon neuspješne restauracije na

Cetinju za potrebe Pomor-skog muzeja napravljena jekopija u boji, čija autorka jekonzervator u Pomorskommuzeju Smiljka Strunjaš.Dimenzije ove kopije su130x 88 cm, a povodomove istorijske večeri po prviput je izložena, kazao jeMlinarević.

Predsjednica kotorskog ogranka Matice crnogorskemr Vesna Vičević govorila je o istorijskim podacima ičinjenicama vezanim za ovu sliku, navodeći da je...

Foto

gra

fije

: S.

Dabin

ović

Ilija Mlinarević mr Vesna Vičević mr Vujošević

(nastavak sa strane 7)... slikar Žimirić sliku donio izZadra na Cetinje 1881. gdje su je na dvoru vidjeliknjaz i visoke zvanice, dok je za građane Cetinja bilaizložena u ovdašnjoj velikoj gostioni.

Na slici je predstavljen svečano okićen jedrenjak nakome se vijore crnogorske zastave dok isplovljava izBara, sa mnoštvo svijeta na obali koji pozdravljajubrod. Na pramcu je markantna figura knjaza Nikole sapodignutom desnom rukom u kojoj je prsten za baca-nje u more. Pored njega sjedi knjeginja Milena sa pri-jestolonasljednikom Danilom. Na samom pramcu usjedećem položaju, nagnuta preko ograde jedrenjaka,je princeza Zorka. Ostale ličnosti na brodu su poznaticrnogorski junaci Božo Petrović, Petar Vukotić, MašoVrbica, Ilija Plamenac, Peko Pavlović, Marko Miljanovi drugi. Po bočnoj strani broda vise vijenci cvijeća, natrakama trobojkama isprepletani sa vijencem lovoraispisana su imena mjesta gdje su se vodile pobjedničkebitke - Vučji do, Nikšić, Fundina, Bar.

Slikar je napravio dvije verzije iste slike različitimtehnikama. Prva verzija rađena uljanim bojama na pla-tnu, koju je donosio na Cetinje, a koju knjaz nažalost

nije uspio da kupi, čuvala se do 1922. godine u stanuslikara. Druga verzija, na papiru zalijepljenom na pla-tnu rađena žutosmeđim krejonom, čuva se uPomorskom muzeju, kazala je Vičević.

O umjetničkoj vrijednosti slike govorila je istoričarkaumjetnosti Radojka Abramović.

Direktorica muzeja mr Mileva Pejaković Vujoševićnajavila je predstavljanje i drugih vrijednih eksponata,poput portreta Matije Zmajevića iz Perasta, admiralaruske baltičke flote i saradnika Petra velikog u obnoviruske pomorske sile na Baltiku, zatim Mašu Vrbicuministra unutrašnjih djelatnosti koji je vodio resor po-morstva od 1882. godine kao i portrete braće Marka iJoza Ivanovića iz Dobrote u okršaju sa gusarima u luciPirej 1756. godine.

Timu našeg muzeja bilo je zadovoljstvo raditi sa ma-ticom crnogorskom, a naša zajednička ideja bila je dajedan istorijski događaj, otisnut na platnu, otrgnemood zaborava, kazala je Pejaković Vujošević.

U muzičkom dijelu programa nastupala je ženskaklapa Bisernice Boke u kojoj nastupa i sekretar našegmuzeja Božana Biskupović.

8 Jedra Boke - jul/2012.

Monografija kolaža Željko Brguljan, autora NikoleAlbaneža promovisana je 25. jula u crkvi sv. Du-

ha, koncertnoj dvorani muzičke škole Vida Matjan, uorganizaciji Hrvatskog građanskog društva Crne Gore.Prisutne je pozdravio Tripo Schubert, a o Željku Brgu-ljanu i njegovom likovnom opusu govorila je mr MarijaMihaliček, istoričarka umjetnosti. O Željkovom stvara-laštvu besjedio je autor monografije Nikola Albaneže.

Klapa Bisernice Boke

PREZENTACIJE

MonografijaŽeljko Brguljan

Zbog spriječenosti da dođe u Kotor na istu temu nije go-vorila dr Ivana Mance, naučna saradnica zagrebačkogInstituta za povijest umjetnosti, ali je njen rad pročitaladr sc. Ariana Koprčina, istoričarka umjetnosti, viši kus-tos Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu.

Željko Brguljan, autor velike zbirke kolaža i dragi prija-telj Pomorskog muzeja, zahvalio se brojnoj publici, orga-nizatoru, govornicima i maturantkinji srednje muzičkeškole Vida Matjan, Anji Radonjić, koja je na gitari izvelatri kompozicije. Za vrijeme predstavljanja monografijeprojektirane su na platnu slike iz monografije. Predstav-ljanju je prisustvovao kotorski Biskup mrsg Ilija Janjić iHrvoje Vuković, konzul Republike Hrvatske u Kotoru.

Željko Brguljan (sredina), Nikola Albaneže (lijevo),dr Ariana Koprčina (desno) i Marija Mihaliček

Foto

gra

fije

: S.

Dabin

ović

Foto

gra

fije

: D

. Brd

ar

Zoran Nikolić (desno) otvara izložbu

9Jedra Boke - jul/2012.

MUZEJ PERASTAMUZEJ PERASTA

USalonu na prvom spratu Muzeja grada Perasta od9. do 28. jula održana je izuzetna izložba slika

jednog najvećih crnogorskih slikara Dada Đurića, podnazivom Dado – san ili stvarnost. Na izložbi su bilipredstavljeni radovi, ulja na platnu iz perioda od 1953.do početka 90-tih godina. Ovom izložbom je nastav-ljena saradnja između Muzeja grada Perasta i GalerijeGajo iz Podgorice, vlasnika Gaja Vojvodića.

Posjetioce je pozdravio direktor Andro Radulovićkoji je kazao kako je Palata Bujović, u kojoj je smje-šten Muzej, otvorila svoja vrata a njene zidove kraseslike portreta slavnih pomorskih kapetana od večerassu zamjenjene Dadovim slikama, kojima su luke bilePariz i Njujork, a sada je to Perast.

Imamo veliku privilegiju vidjeti ovu Dadovu prekra-snu izložbu. Posebno se zahvaljujem Slobodanu PuruĐuriću. To je čovjek koji je sa njim podijelio i najvećeintime i, zahvaljujući njemu, doznala sam o Dadu dos-ta detalja. Pitala sam Pura da li je Dado slikao Perast.

Nasmijao se i rekao mi je da jeste dosta puta, da su tobile minijature, ali nažalost ne zna gdje su, kazala jeistoričarka umjetnosti Dragana Lalošević.

Izložbu je otvorio dr. Aleksandar Čilikov:

Dado Đurić je za života bio legenda, jedna od naj-neobičnijih ličnosti evropske umjetnosti druge polovi-ne 20. vijeka. Kada se o njemu govori, uvijek se u prviplan ističe njegova likovnost. On je vrhunski slikar, onje vrhunski crtač, on je vrhunski grafičar... Dado je, me-đutim bio izuzetno obrazovan čovjek. Jedan francuskikritičar je o Dadu napisao: 'Ono što radi neki velikievropski filozof Dekston, to Dado Đurić radi slikom ilicrtežom'. Dada ne treba posmatrati samo u kontekstuslikarstva i likovnog umjetnika, nego u kontekstu nekevelike evropske kulture koja je čitava proizašla iz CrneGore, što je sam Dado u više prilika isticao.

Čilikov je još rekao da mu je drago što je izložbaotvorena u Perastu, jer je Dado Đurić započeo svojestvaralaštvo upravo u Boki Kotorskoj.

DVIJE IZUZETNE IZLOŽBE TOKOM JULA U PALATI BUJOVIĆ

San ili stvarnost

Pogled na Boku Zorana Nikolića

Fantastična ljepota Boke Kotorske na panoramama kojeje svojim fotoaparatom zabilježio Zoran Nikolić iz

Prčanja, predstavljena je od 22. do 29. jula publici uMuzeju grada Perasta. U postavci je 20 panorama, odkojih su tri velikog formata. Ostale su manjih dimenzija,ali podjednako lijepe i očaravajuće.

Na njima je Trg od oružja iz potpuno neobične per-spektive, pogled prema Perastu i Školjima, nevjerovatnospojeni Dobrota i Perast, pa Prčanj i Dobrota, Pogled sanaše ponte, Jutarnje nebo, Tivatski zaliv, panorama tje-snaca Verige, Perast i Gospa, Dobrota u magli, Svjetionik,rijeka Škurda, od Ljute do Perasta, a tu je i fascinantniUsamljenik - pogled prema Dobroti.

Dada Đurića

Foto

gra

fije

: D

. Brd

ar

Foto

gra

fija

: D

. Brd

ar

10 Jedra Boke – jul/2014.

TRADICIJATRADICIJA

Stari običaj bacanja kamena iz barki oko otoka Gospaod Škrpjela održan je i ove godine 22. jula u akvatori-

jumu Perasta, po divnom danu, ispraćen zvonjavom sazvonika crkve Sv. Nikole i Gospe od Škrpjela. U lijepomraspoloženju mještani i brojni turisti su ispunili sve bašterestorana, sve ponte i parapete, fotografišući prelijepupanoramu sa barkama koje se polako kreću duž obalemorem koje se presijava pod zracima sunca na zalasku.Običaj ima vjerski i turistički, svjetovni karakter – održavase na blagdan Svete Marije Magdalene, kada su po pre-danju dva brata ribara na hridi kod Perasta našla ikonuBogorodice, taj dan se slavi u Crkvi, a običaj vezivanjabarki fašama simbolizuje vjekovnu borbu hrišćanstva navjetrometini istorijskih sukoba.

Fašinada je okupila 23 barke, koje su povezane konopi-ma, ukrašene granama jablana i natovarene kamenjem, ukonvoju krenule sa ponte kod Borića. Sa obale su ih pra-tili turisti iz Rusije, Engleske, Irske, Australije, Poljske,Italije, Srbije i naravno Dubrovnika, Hrvatske. Tradicija jeda su učesnici Fašinade samo muškarci, dok ih žene poz-dravljaju sa ponte mašući maramama. U prvoj barci,

pored don Srećka Majića, opata ostrva Sv.Đorđa, upra-vitelja otoka Gospe od Škrpjela i župnika crkve Sv. Ni-kole u Perastu, bili su i bogoslov Željko Pasković, te podva predstavnika katoličke i pravoslavne vjeroispovijesti.Druga barka bila je rezervisana za petoricu pjevača od-jevenih u nošnju Bokeljske mornarice, koji su, opet, poobičaju, pjevali bugarštice (stare peraške pjesme) Ojvesela, veselice i Dvoje mi dragi zaspalo. Praveći zao-kret na kraju Perasta, barke su napravile krug oko ostrvabacajući tovar od kamena, učvršćujući tako i tradiciju ivještačko ostrvo.

U Pomirbenoj dvorani dodijeljena su priznanja pobjed-nicima regate Fašinada KUP, i ove godine pehar je ponioSaša Keković iz Herceg Novog. Ono što raduje mještanei čuvare tradicije jeste da su učesnici fašinade bili i dječa-ci, koji se od malih nogu uče čuvanju bogatog kulturnognasljeđa, što je posebno važno s obzirom da je Fašinadaprošle godine proglašena nematerijalnim kulturnimdobrom od nacionalnog značaja za Crnu Goru.

NAPOMENA: Za ovaj prilog iskorišćen je izvještaj iz dnevnog lista Dan

2014F a š i n a d aPET I PO VJEKOVA OBNAVLJANJA GOSPE OD ŠKRPJELA

Povorka barki približava se otoku (fotografija lijevo); Don Srećko Majić u bijeloj barci i pjevači u uniformiBokeljske mornarice u plavo-žutoj barci. Među njima je i bibliotekar našeg muzeja Slavko Dabinović (fotografija desno)

Publika na otvaranju izložbe Fotografije su nastajale godinama. Vješti fotograf is-

tančanog senzibiliteta izabrao je posebne, nastaleunazad šest godina. Zoran je i zaljubljenik u drvenebarke. Jednu takvu koristi za pronalaženje pravih po-zicija za snimanje sa mora. Jedna od najatraktivnijihpanorama nastala je upravo s mora, iz čamca - Ostr-vo Perast.

Boka Kotorska uvijek pruža nevjerovatne vizure imotive. Nije teško u tom moru ljepote napraviti dobrufotografiju - kaže umjetnik.

Rođen je u Skoplju, živio u Sarajevu, a devedesetih do-šao u Prčanj. Fotografijom se bavi od svoje 15. godine.

Foto

gra

fija

: D

. Brd

ar

Foto

gra

fije

: R

adio

Dux

11Jedra Boke – jul/2014.

Foto

gra

fija

: D

. Brd

ar

Mein Schiff 3 je u naš grad došao iz Du-brovnika 9. jula, oko 7 sati, po oblačnom vre-

menu, sa oko 2,3 hiljade putnika i 1.020članova posade. Bila je to premijerna kruzingtura ovog broda koji je iz finskog brodogradil-

išta STX Finland izašao 22. maja. Gradnjabroda, dugačakog 293 metara, a širokog 36metara koštala je 360 miliona eura. Brod

ispunjava najmodernije ekološke zahtjeve.Brod je vlasništvo njemačke kompanije TUI

Cruises iz Hamburga. Svoje premijerno puto-vanje po Mediteranu nastavio je u 18 sati.

Pomorstvo u KOTORU danas

Mein Schiff 9. jula na sidru ispred Luke Kotor: u pozadini, takođe na sidru, Celebrity Silhouette

Pullmantur Sovereign, koji je izgrađen 1988.godine a obnovljen 2008. godine, u Kotor je,takođe po prvi put, uplovio 29. jula. Vrijeme

je bilo sunčano, skoro bez oblaka. Broddužine 268 metara, od 73.192 BRT, pristao jeuz kotorsku rivu tako da je velikom dužinompramčanog dijela ušao u unutrašnji dio rive.

Došao je sa 2.733 putnika, što je njegov mak-simalni kapacitet, i 820 članova posade,

saopšteno je Radio Kotoru iz Luka Kotor A.D.Oko 16 sati Pullmantur Sovereign je nastavioplovidbu ka Veneciji. Silueta broda, simbola

kompanije Pullmantur, predstavlja remekdjelo zahvaljujući nesvakidašnjoj eleganciji i

dizajnerskom stilu.

Louis Aura, putnički brod kompanije LouisCruises u Kotor je prvi put upolovio 31. jula,

oko 8 sati, sa 883 putnika i 310 članovaposade. Brod od 15.781 BRT i dužine 160,11metara bio je usidren blizu Luke sve do 14 i30 kada je započeo operaciju isplovljavanja.Izgrađen je 1968. godine i od tada pa sve do

1995. godine plovio je pod imenom Starward.Do 2006. godine nosio je ime Boleroa, posliječega je usledila još jedna promjena imena u

Orient Queen. Od 2013. brod plovi podsadašnjim imenom. Brod je 1975. godine

predstavljen u filmu Voajer sa NataliVud i Majkl Kejnom. Renoviran je

2004. godine.

U vremenski ćudljivom julu u Kotor su prvi put doplovila tri broda: veliki i potpunonovi megakruzer Mein Schiff 3 i dva starija, renovirana broda - Pullmantur Sovereign i

Louis Aura.

12 Jedra Boke – jul/2014

U naš grad u julu su dolazili slijedećibrodovi: Silver Spirit (1. i 14. jul),Azamara Quest (1. 9. i 14/15. jul)

Serenade of the Seas (1. i 31. jul), LaBelle de l'Adriatique (2, 5. i 16. jul),

MSC Armonia (2/3, 9, 16, 23. i 30 jul),Thomson Majesty (3, 17. i 31. jul),Seabourn Spirit (3. i 24. jul), SilverWind (4. jul), Ventura (4. i 17. jul),

Athena (3/4, 13/14. i 24/25. jul), StarClipper (4. jul), Pan Orama (5/6, 12/13,

19/20. i 26/27/28/29. jul), RoyalClipper (6, 18. i 27. jul), Insignia (7.

jul), Mein Schiff 3 (9. i 23. jul),Celebrity Silhouette (9. i 28. jul),

Celebrity Eqinox (10. jul), Pride (11. i19. jul), Variety Voyager (13. jul), SilverSpirit (14. jul), Splendour of the Seas

(13, i 27. jul), Noordam (19. jul),Seabourn Odyssey (21. jul), SS Mariner

(21. jul), Nieuw Amsterdam (26. jul),Queen Elizabeth (28. jul), Sovereign

(29. jul) i Luis Aura (31. jul).

Pomorstvo u KOTORU danas

Azamara Quest 9. 7.MSC Armonia 30. 7.

Serenade of the Seas 31. 7.

La Belle de l'Adriatique 16. 7.

Seabourn spirit 24. 7.

Thomson Majesty 17. 7.

Silver Spirit 14. 7.

Ventura 18. 7.

Star Pride i Pan Orama 19. 7.

Queen Elizabeth 28. 7.

Tere Moana 22. 7.

Royal Clipper 27. 7.

Nieuw Amsterdam 26. 7.

Noordam 26. 7.

Sovereign 29. jula ulazi u Luku Kotor oko 8 sati i 45 minuta

13Jedra Boke – jul/2014.

Kruzer Louis Aura 31. jula na sidru ispred Luke Kotor

Foto

gra

fije

: D

. Brd

ar

Ocean Pearl 17. 7. Drizzle 29. 7.

Karima 29. 7.

Parafin 22. 7.

Only Now 11. 7.

Sea Owl 21. 7.

Utopia 26. 7.

Talisman C 14. 7.

Maltese Falcon 9. 7.

Pomorstvo u KOTORU danas

Huracan 18. 7.

Veliki broj jahti doplovio je tokom jula u naš grad, a među njima je bilo i nekoliko veoma luksuznih.Jedna od takvih je ultraluksuzna jahta Venus, vlasništvo Lorin Pauel Džobs, udovice nedavno preminulog

IT magnata Stiva Džobsa, koju je on dizajnirao zajedno s Filipeom Starkom. Sa svoja tri velika jarbolapažnju je plenila i jedna od najspektakularnijih mega-jahti i najveća jedrilica na planeti Maltese Falcon

(Malteški soko). Prvi vlasnik ovog čuda od tehnike sa karbonskim jedrima, kojim se upravlja džojstikom, bioje američki milijarder Tom Perkins (bivši većinski vlasnik HP-a - Hewitt Pacard). U istoriji jedriličarstva

biće upamćen svakako i Sokolov rev-olucionarni DynaRig sistem za jedren-je, uz čiju pomoć, sa tri autonomna i

rotirajuća jedra, Atlantik prelazi zasamo desetak dana. Pažnju je

privlačila i jahta Ocean Pearl svojimizgledom koji podseća na tijelo ribe.Takođe i jahta Karima iz kategorije

pleasure craft na čijoj se gornjoj palu-bi nalazi helikopter francuske

proizvodnje Gazela.

Wild Orchid 19. 7.

Venus 25. 7.

DIREKTORICA UNESCO-A PRVA POČASNA ČLANICA: Gene-ralnoj direktorici UNESCO-a, Irini Bokovoj, 19. ju la je,tokom njene posjete Kotoru, Bo kelj ska mor na ri ca 809. uru- či la Po ve lju ko jom je ime no va na za po ča snog čla na čime jeona po sta la pr va že na u 1.205 go di na du goj (pi sa noj) isto- ri ji ko ja je do bi la ovo zva nje. Povelju počasne članiceBokeljske mornarice u ime najstarije bratovštine mornarana svijetu, uručio je vice admiral Ilija Radović.

Bokova je izrazila zahvalnost što je postala počasni članBokeljske mornarice i istakla da je impresionirana Bokelj-skom mornaricom i tradicijom dugom dvanaest vjekova.

Osim zaštite materijalne i nematerijalne kulturne bašti-ne, UNESCO se bavi i zaštitom dokumenata, a ja smatramda Statut Bokeljske mornarice iz 1463. treba zaštiti kodUNESCO-a, kazala je Bokova.

Prije dodjele povelje, Bokeljska mornarica 809 je naPjaci od kina održala ceremonijalni protokol a poslijedod-jele priznanja visokoj gošći u njenu čast odigrala jetradicionalno kolo, u pratnji gradske muzike Kotor.

BOKELJSKA MORNARICA 809 KOTOR

Stari bokeljski jedrenjaci

Rječnik

ŠIRINA: Širina preko svega ili najveća širna broda mjerise na najširem mjestu broda preko bokoštitnice ilidrugih dijelova koji strše preko brodskih bokova.

Najšire mjesto broda obično se nalazi na glavnomrebru. Ta je širina važna za ulazak u luke, dokove,

ustave, prolaze izmedu stupova i ispod mosta, a raz-likuje se od proračunske širine naročito kod brodova s

bočnim točkovima u izbocima u sredini broda.Proračunska širina može biti na KVL ili ispod nje, a

mjeri se kod čeličnih brodova na vanjskom rubu rebara,kod drvenih na spoljnom licu platice, a na oklopljenimbrodovima na vanjskom rubu oklopa. Širina nadvodnog

dijela broda ne mora biti jednaka širini na VL; ako jemanja, kaže se da su rebra uvučena (engl. tumble

home, njem. Spanteneinfall, franc. rentree), a ako jeveća, kaže se da su rebra izbočena (engleski flare,

njem. Ausbauchung, franc. devers). Izbočenim rebrimadobija se šira paluba i veći stabilitet za nagibanja, ali je

mogućnost oštećenja gornjih dijelova mnogo veća;zbog toga se izbočena rebra nalaze obično na pramcu,jer je tu brod uži pa ne postoji opasnost oštećenja.

Proširenje rebara doprinosi proširenju palube napramcu, gdje je to osobito pogodno radi priveznihradova, dizanja i spuštanja sidra; dalje prednosti sušto zbog izbočenih rebara voda na tom mjestu, kodposrtanja broda lakše diže pramac iz vala i pramac

teže uronjava u more.

Pomorstvo

Bark škuna Vesta (1871-1894); Kapetan G. Bronzan; AutorVasilije Ivanković; Kolekcija Pomorskog muzeja Crne Gore

Irina Bokova tokom smotre odreda Bokeljske mornarice

Foto

gra

fija

: R

adio

Dux